Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10, p.p.330 Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899 OIB 28082679513, MB 1404881, žiro račun: 2500009-1102044575 URL: http://www.ufos.hr e-mail: [email protected] ISHODI UČENJA SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA S a d r ž a j: 1. UVOD U ISHODE UČENJA Kompetencije Ishodi učenja Veza ishoda učenja i kompetencija Ocjenjivanje studenata Opterećenje studenta Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda učenja Matrica za definiranje ishoda učenja Evaluacija ishoda učenja 2. OPIS PREDMETA 2. 1. ALTERNATIVNE ŠKOLE 2. 2. DJEČJA KNJIŽEVNOST S MEDIJSKOM KULTUROM 2. 3. DRAMSKE IGRE 2. 4. EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU 2. 5. GLAZBA S PRAKTIKUMOM 2. 6. GLAZBA U INTEGRIRANOM KURIKULU 2. 7. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA 2. 8. INFORMATIČKA PISMENOST 2. 9. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL I 2. 10. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II 2. 11. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL III 2. 12. JEZIČNE IGRE 2. 13. KINEZIOLOGIJA 2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA I 2. 15. KINEZIOLOŠKA KULTURA II 2. 16. KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU 2. 17. LIKOVNA KULTURA 2. 18. LIKOVNA KULTURA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU 2. 19. LUTKARSTVO 2. 20. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA 2. 21. MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI 2. 22. METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA 2. 23. NJEMAČKI JEZIK I 2. 24. NJEMAČKI JEZIK II 2. 25. OBITELJSKI ODGOJ I PARTNERSTVO S RODITELJIMA 2. 26. OPĆA PEDAGOGIJA 2. 27. PEDAGOGIJA RANOGA I PREDŠKOLSKOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA 2. 28. PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA 2. 29. PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA 2. 30. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 2. 31. RAČUNALNE BAZE PODATAKA 2. 32. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 2. 33. RITMIKA I PLES 2. 34. STRUČNA PRAKSA I 1 1 2 3 4 5 5 6 7 8 8 13 19 23 27 30 33 38 41 45 49 52 56 62 64 66 71 74 77 81 86 89 92 95 99 103 107 110 115 120 123 126 129 133 2. 35. STRUČNA PRAKSA II 2. 36. STRUČNA PRAKSA III 2. 37. ZBORNO PJEVANJE I 2. 38. ZDRAVSTVENI ODGOJ 136 139 142 145 1. UVOD U ISHODE UČENJA Osnovno polazište visokoga obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulu koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži odreñeni obrazovni sustav. Nacionalni kvalifikacijski okvir i nacionalni kurikul dva su elementa koja utječu na izradu studijskih programa.Glavno obilježje nacionalnoga kurikula je kompetencijski pristup visokomu obrazovanju. Polazište za planiranje obrazovnoga programa je utvrñivanje kompetencija završenih studenata. Pojam kurikula prezentira cjeloviti odgovor na pitanja zašto se uči, što se uči i kako se uči. Odgovor na pitanje zašto se uči predstavlja ishode učenja studijskoga programa (ili skupine srodnih predmeta, predmete, nastavne sate koji predstavljaju neku cjelinu ili jedan nastavni sat). Odgovor na pitanje što se uči predstavlja sadržaj studijskoga programa dok odgovor na pitanje kako se uči predstavlja opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanje potrebnih kompetencija. Kompetencije Da bi se kod studenta razvila odreñena kompetencija, potrebno je utvrditi koja su mu znanja i vještine potrebne za primjenu tih znanja, koji stavovi potrebni za predmetna znanja, kojim će se metodama i postupcima oni ostvariti, način vrednovanja ostvarenosti kompetencija te potrebni nastavni mediji. Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vještina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi učenja obrazovnoga programa, odnosno pojedinih nastavnih kolegija studijskoga programa. Postoji više podjela kompetencija. Kompetencije definirane u okviru Tuning projektadijele se na opće/generičke i stručne (www.relint.deusto.es/TUNINGProject/index_english.html (Gonzales, J.; Wagenaar, R. (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities’ Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005.). Opće kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji završe odreñenu razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranoga jezika, primjena znanja u praksi, informatička ili informacijska pismenost).Tri su skupine općih kompetencija: instrumentalne, interpersonalne i sistemske. Stručne kompetencije definiraju se za svaku struku ili područje studija i u tom su smislu uže odreñene. Stručne kompetencije povezane su s odreñenim akademskim područjem i svojstvene su pojedinom studijskom programu. U području stručnih kompetencija neophodan je dijalog i 1 usuglašavanje unutar odreñene struke, radi meñusobne prepoznatljivosti kurikula i priznavanja dijelova studija ili završnih kvalifikacija prilikom mobilnosti studenata. Usuglašavanje ne podrazumijeva izradu identičnih kurikula, planova i programa, već se odnosi na zajedničko definiranje izlaznih općih i stručnih kompetencija na prihvatljivoj razini učinka (društveno prihvatljiva razina). Ishodi učenja Planiranje nastave i poučavanja pretpostavljeno je organizacijom procesa učenja. Pri tome treba imati na umu što sve studenti znaju od ranije, koji je cilj studijskoga programa te uloga pojedinoga kolegija u studijskomu programu. Valja se voditi različitim stilovima učenja studenata, organizacijsko-tehničkim mogućnostima koje su na raspolaganju, ali i raspoloživim nastavničkim potencijalima. Treba biti jasno kako se sve to odražava na opterećenje studenata, tj. treba izraziti obveze studenata u pojmovlju ECTS bodova. Sve to pomaže u oblikovanju ishoda učenja za studijski program ili kolegij. Definiranje ciljeva, a onda i ishoda učenja, zahtjeva da nastavnik ili visokoškolska institucija svjesno odlučuje o čitavom nizu izazova i problema u procesu poučavanja i učenja. Ishodi učenja su tvrdnje o tome što se očekuje od studenta da zna, razumije, može napraviti ili vrednovati kao rezultat procesa učenja. Povezani su s mjerljivim pokazateljima razina u nacionalnim i europskim kvalifikacijskim okvirima. U literaturi se dosta raspravlja o razlikama izmeñu ciljeva, ishoda i kompetencija. Ciljevi učenja odreñuju što bi nastavnik htio da student nauči i razumije, pa se oni koji se zalažu za poučavanje koje u svome središtu ima studenta, služe ishodima učenja u organizaciji nastavnoga procesa. Pregled literature vezane uz ishode učenja daje slične definicije: • Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što student treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi odreñeni proces učenja (Kovač, V.; Kolić-Vehovec, S., 2008).Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja – Priručnik za sveučilišne nastavnike, Rijeka, 2008.). • Ciljani ishodi učenja su iskaz očekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja i/ili sposobnosti koje bi student trebao moći demonstrirati nakon završetka procesa učenja, te opis posebnih intelektualnih i praktičnih vještina stečenih ili demonstriranih uspješnim završetkom nastavne jedinice, programa ili studija (Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Pojmovnik osnovnih termina i definicija u području osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.). 2 Ishodi pomažu nastavniku: • da precizira studentima što se od njih očekuje; • da pripremi materijale, nastavne metode, testove; • da komunicira s kolegama (studentima, interesnim skupinam) o ciljevima kolegija i odnosu prema cjelokupnomustudijskom programu. Ishodi učenja pomažu instituciji (fakultetu, sveučilištu): • da komunicira s interesnim skupinama – posebno poslodavcima; • da se pripremi za akreditacije; • da osigura vertikalnu i horizontalnu konzistentnost programa studija. Ishodi učenja mogu se odnositi na razdoblje studija (prvi ciklus ili drugi ciklus), na samo jedan kolegij ili na modul. Ishodi učenja pojedinih kolegija doprinose ishodima učenja cjelokupnoga studijskog programa. Veza ishoda učenja i kompetencija Ishodi učenja su jedan od osnovnih elemenata kurikula i osnova su za temeljnu promjenu procesa obrazovanja, iako se njihovo oblikovanje u praksi često svodi na zadovoljavanje forme koju propisuje bolonjski proces. Za razliku od tradicionalne nastave kojoj je u središtu nastavnik, značajni pristupi usmjereni su na studenta i proces učenja, a ne proces nastave. Novim pristupom obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje će student ponijeti nakon završenoga studijskog programa. Kada se povežu pojmovi ishoda učenja i kompetencija, tada se može utvrditi da su ishodi učenja izjave o tome koje bi kompetencije student trebao steći nakon uspješno završenoga procesa poučavanja. Postizanjem definiranih ishoda učenja kroz proces studiranja, student razvija i stječe kompetencije potrebne za zapošljavanje. Kompetencije razvijaju studenti tijekom procesa učenja. Kompetencije se razvijaju u različitim nastavnim jedinicama i postižu na različitim razinama obrazovnoga ciklusa. Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim obvezama na studiju. Odreñuju ih nastavnici na razini studijskih programa, a kompetencije ostvaruje osoba koja uči. Razina ostvarenih kompetencija izražava se ocjenom. Prilikom definiranja kriterija ocjenjivanja treba imati u vidu razliku izmeñu očekivanih i maksimalnih ishoda učenja. Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja (društveno prihvatljiva razina), a za najvišu ocjenu potrebno ispuniti maksimalne ishode učenja. 3 U „prostoru“ izmeñu ova dva kriterija (donjegai gornjega) mogu se jasno definirati kriteriji za ostale ocjene. To je prostor u kojem se može izraziti kvaliteta visokog obrazovanja kroz učenje studenata i pristup procesu poučavanja. U literaturi se može pronaći i sljedeći način razrade postignuća studenata: 0-39% - ograničeni doseg odgovarajućih ideja i pitanja; 40-49% - doseg odgovarajućih ideja i pitanja je evidentan, iako ograničen; 50-59% - povremeno analitičan u stilu i pristupu, iako u većem dijelu opisan i propisan; 60-69% - analitičan u stilu i pristupu s nekim kritičkim interpretacijama i 70-100% - visoko analitičan u stilu i pristupu s kritičkim razumijevanjem i interpretacijom. Osim graničnih ishoda učenja, u praksi se koriste poželjni ishodi učenja koji definiraju što nastavnici očekuju od prosječnoga studenta s obzirom na razinu ostvarenih kompetencija. U praksi se daje prednost pristupu koji se temelji na poželjnim ishodima učenja, s obzirom da se oni bolje uklapaju u kulturu učenja i poučavanja europskih zemalja. Ocjenjivanje studenata Ocjenjivanje je proces u kojemu nastavnik provjerava rezultate (ishode) studentovoga učenja testovima i raznim zadaćama, ali uključuje i kontekst u kojemu nastavnik provodi taj proces, kao i komunikaciju koja ide prema različitim korisnicima. Dakle, ocjenjivanje ima za cilj: evaluaciju učenja, komunikaciju sa studentima, ali i s njihovim poslodavcima, zatim motivaciju studenata za daljnji rad i učenje te organizaciju prijelaza s jedne razine studiranja na drugu. Ocjenjivanje mora biti u izravnoj vezi s ishodima učenja i ta veza treba biti stvarna i značajna. S druge strane ocjenjivanje treba biti pouzdano, transparentno i pravično. Ipak vjerojatno najvažnija karakteristika dobroga ocjenjivanja je omogućavanje i poticanje daljnjega učenja. Preko ishoda učenja studentima se priopćava što se od njih očekuje, odnosno gradira se razina očekivanja. Prema ishodima učenja pripremaju se metode poučavanja, ali i metode praćenja napretka studenta i ocjenjivanje njihovih postignuća. Na primjer, ako želimo provjeriti ishod učenja da je student u stanju provesti osnovne operacije matričnoga računa dovoljno je provesti klasični test sa zadatcima koji to provjeravaju. Ako je, s druge strane planirani ishod učenja primjena matrica u realnim situacijama, studentu se treba dati projektni zadatak koji će raditi sam ili u timu, a cilj kojega je napraviti model za nestrukturirani ili polustrukturirani realni problem. Jedan od principa dobroga ocjenjivanja je i upotreba autentične realne situacije kad god je to moguće. 4 Nadalje, način ocjenjivanja “uči” studente kako raditi posao profesionalno. Dakle, principi pravičnosti i transparentnosti imaju i dalekosežne posljedice za profesionalni život i rad sadašnjega studenta. Ocjenjivanje treba, barem implicitno, sadržavati taksonomiju koja omogućava rangiranje zadataka koji se postavljaju pred studente. Izuzetno je važno, da se kod ocjenjivanja vodi računa o različitosti studenta tj. da se uzima u obzir da studenti imaju različite stilove učenja, odnosno različitu motivaciju za učenje. U osnovi se može reći da su pojedini studenti orijentirani na „dobivanje ocjena“ i završetak studija, dok su drugi usmjereni na učenje i napredak. Opterećenje studenta Prije prvoga izvoñenja kolegija treba procijeniti opterećenje studenata na tom kolegiju uzimajući u obzir sve aktivnosti koje student treba izvesti na fakultetu i izvan njega, kako bi postigao planirane ishode učenja. Nadalje, nakon prvoga izvoñenja treba mjeriti opterećenje i korigirati prvu procjenu. Nakon toga treba periodički (svakih nekoliko godina) ili nakon svake ozbiljnije inovacije u programu napraviti evaluaciju opterećenja studenata. U Hrvatskoj se, u skladu s naputcima Bolonjske reforme, opterećenje izražava u broju ECTS-a. ECTS (engl. ECTS Credit, European Credit Transfer and Accumulation System) je sustav prikupljanja i prenošenja bodova koji je usmjeren prema studentu, a temelji se na transparentnosti ishoda (rezultata) učenja i samih procesa učenja. Dakle, ECTS bodovima se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a odreñuje se na temelju ukupnoga vremena koje je utrošio prosječni student da bi ih stekao. Njegov je cilj olakšati planiranje, provoñenje, evaluaciju, priznavanje i vrednovanje kvalifikacija i jedinica učenja, kao i studentske mobilnosti. Radno opterećenje opisuje količinu vremena koja je studentima u prosjeku potrebna da bi izvršili sve obveze vezane uz nastavu i učenje (poput predavanja, seminara, projekata, praktičnoga rada, pripreme za nastavu, samostalnoga učenja, ispita i drugoga), a koje su potrebne da bi se postigli očekivani ishodi (rezultati) učenja. Iznos radnoga opterećenja studenta u formalnom kontekstu učenja u jednom semestru je 30 ECTS bodova. U većini slučajeva radno opterećenje redovitoga studenta u jednoj godini iznosi 1500 do 1800 sati, te stoga jedan ECTS bod iznosi od 25 do 30 sati rada. Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda učenja Ishodi učenja pomažu studentima shvatiti što se od njih očekuje i olakšavaju proces učenja, pomažu nastavnicima da točno definiraju što bi studenti morali znati učiniti (izvršiti) na kraju 5 odreñenoga razdoblja učenja, dok budućim studentima i poslodavcima pružaju informacije o vještinama i kompetencijama koje se stječu tijekom studiranja. Očekivane prednostiprimjene ishoda učenja su povećanje transparentnosti procesa obrazovanja prema svim dionicima, fokusiranje na studenta, pojednostavljenje procesa priznavanja diploma i mobilnosti uključujući priznavanje prethodnoga učenja i učenja temeljenoga na iskustvu, bolje povezivanje poučavanja, učenja i ocjenjivanja tijekom obrazovanja i prakse, unaprjeñenje osiguranja kvalitete i povećanje odgovornosti ustanova visokoga obrazovanja. Tradicionalna nastava je najbolje rezultate uvijek donosila kod najboljih studenta; kako je nekad samo srednjoškolska elita natavljala školovanje, takav je pristup bio racionalan. Zato je tradicionalne akademske vrijednosti, kod kojih učenje i istraživanje nema uvijek jasan cilj, ponekad teško uskladiti s unaprijed definiranim ishodima pa je, uz navoñenje prednosti obrazovnoga pristupa usmjerenog k studentu i temeljenoga na ishodima učenja, potrebno naglasiti i neke nedostatke. Potencijalno negativna gledišta obrazovanja temeljenoga na ishodima učenja su: limitiranje kreativnosti, učenje „za ispit“, pojednostavljivanje podučavanja, podržavanje trenda „normizacije“ znanja, pretjerano reguliranje podučavanja i nastavnoga procesa, dodatno opterećenje nastavnika i fakultetske administracije. Matrica za definiranje ishoda učenja Američko psihogijsko društvo usvojilo je konvenciju o podjeli ciljeva obrazovnoga procesa koju je 1956. godine predložio američki psiholog Benjamin S. Bloom. On je promatrao učenje kao proces u kojem nadograñujemo prethodna znanja s ciljem razvoja složenijih razina razumijevanja. Prema Bloomovoj taksonomiji, rezultati poučavanja kategorizirani su u tri povezana područja: 1. kognitivno područje znanja i razumijevanja, 2. afektivno područje stavova, 3. psihomotoričko područje vještina. Kod definiranja ishoda učenja, nastavnik mora objaviti svoja očekivanja o tome što će studenti morati demonstrirati kako bi potvrdili da su nešto naučili, razumjeli, usvojili i slično. Kod definiranja ishoda učenja, koriste se pojmovi kao što su: definirati, nabrojiti, imenovati, pozivati se, analizirati, izračunati, projektirati i slično. Bloom predlaže odreñene aktivne glagole koji karakteriziraju sposobnost demonstracije postignuća studenata, ti su glagoli ključni za pisanje ishoda učenja (precizni glagoli – analizirati, opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati...) (Ishodi učenja, priručnik za sveučilišne nastavnike, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, 2010.) 6 Definiranjem kognitivnih procesa, nastavnik počinje razmišljati o tome kako će student pristupiti učenju koje će rezultirati postignućem odreñenoga ishoda i kako osmisliti nastavnu situaciju i individualne aktivnosti studenata koje će ih učinkovito dovesti do željenoga ishoda učenja. Evaluacija ishoda učenja Nakon što smo konstruirali ishode učenja na pojedinim razinama, slijedi redovita periodička provjera njihovoga postizanja i relevantnosti. Takav postupak treba biti dio sustava unutarnjega osiguranja kvalitete nastave. S druge strane, i izvanjski stručnjaci će to provjeravati u sklopu izvanjske evaluacije institucije. Taj proces provjere svakako treba sadržavati provjeru ishoda učenja koje se sastoji u redovitoj studentskoj povratnoj informaciji o tome postižu li se odreñeni ishodi i jesu li svi ishodi pokriveni. Potrebno je i vrjednovanje studija prema ishodima učenja. U tom kontekstu treba provjeravati veze izmeñu ishoda učenja, metoda poučavanja i ispitivanja znanja studenata, a treba i procijeniti kako zadani ishodi utječu na opterećenje studenata. Važno je i pitanje kvalitetne nastavne literature koja će studentima omogućiti učenje za postizanje zadanih ishoda učenja.Kao rezultat ovakvih evaluacija, trebalo bi slijediti provjeravanje izlaza učenja na kraju svake godine ili semestra i to na svim razinama gdje se pokaže potreba. Najlakše je promjene uvesti na mikro razinama (nastavne jedinice i djelomično kolegija). Inovacije u planu i programu zahtijevaju potvrdu fakultetskih vijeća, Senata Sveučilišta, a često i onu Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu. Periodičko ponavljanje ovoga koraka vodi prema poboljšanju znanja i osposobljenosti studenata za tržište rada. 7 2. OPIS PREDMETA 2. 1. ALTERNATIVNE ŠKOLE Okvirni sadržaj predmeta: Društvena uvjetovanost, pojava, značajnost i pregled alternativnih pedagoških ideja i škola. Aktualnost reformno-pedagoških koncepcija i škola. Pedagoško-didaktičke koncepcije i suvremena praksa alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Reggio, Agazzi, Jena plan). Otvoreni kurikulum i autonomija učitelja. Znanstveno utemeljenje alternativnih pedagoških koncepcija. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Oblici su provođenja nastave predavanja, seminari i izvedba praktičnih zadaća. Provjera se znanja provodi pomoću dva međuispita (kolokvija) i jednoga praktičnog zadatka.Dva međuispita (kolokvija) i jedan praktični zadatak zamjenjuju u ovom kolegiju završni pisani ispit u cijelosti (sukladno Odluci Fakultetskoga vijeća Učiteljskoga fakulteta od 28.1.2010., Klasa: 003-07/10-01/4, točke c i d), samo u slučaju da je student tijekom nastave prikupio minimalni prolazni broj ocjenskih bodova (60). Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Matijević, M. (2001), Alternativne škole, Zagreb: Tipex 2. Seitz, M., Hallwacah, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb, Educa 3. Philipps, S.(1999), Montessori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti, Jastrebarsko: Slap 8 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Glasser, W.(2003), Kvalitetna škola, Zagreb: Educa 2. Armstrong, T. (2008), Najbolje škole, Zagreb:Educa 3. Brierley, D. L. (2013), Skriveno u vidljivom, Zagreb: IWP Način polaganja ispita: Studenti su obvezni tijekom semestra napraviti praktični zadatak prema unaprijed određenim propozicijama. Također će se pisati dva kolokvija koji će također biti ocjenjivani. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pruženamogućnost izlaska na usmeni ispit. 9 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Alternativni predškolski programi Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: I. Šifra predmeta: ECTS bodovi 5 Tjedno opterećenje P+V 2P + 2V Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Opisati, definirati i objasniti fenomen pluralizma u obrazovanju. 2. Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje upojedinim društvenim epohama utječu na razvoj alternativnih škola u Hrvatskoj 3. Pronalaziti informacije o pojedinim alternativnim školama 4. Prepoznavati, razumjeti glavne elemente svake pojedine alternativne koncep cije (idejni začetnik, pogled na dijete, osnovna obilježja) Razlikovati didaktičko-metodičke aspekte pojedinih alternativnih škola Uspoređivati alternativne škole s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i različitosti Uspoređivati različite svjetske obrazovne sustave. Uspoređivati i kritički razmišljati o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u alternativnim, privatnim i slobodnim školama 10 Raspravljati o suvremenim kretanjima u području alternativnog i privatnog školovanja (osobito u odnosu prema državnome) Raspravljati o mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama Pretraživati literaturu o alternativnim pedagoškim idejama i školama Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Ishod učenja ECTS Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Pohađanje nastave 0,50 - - Međuispiti kontinuirana provjera znanja** 2,0 1-4 2 međuispita Bodovi na 0 međuispitu (ili ispitu) pretvaraju se u ocjenske bodove 80 Praktični zadatak 2,50 3 Izrada didaktičkog materijala Prema kriterijima izrađenima za aktivnost 20 Ukupno 5 - - ili Ispit 0 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Marija Sablić Utorkom od 9-11 sati Ured 48 11 Nastavni materijal : Sav je nastavni materijal za akademsku 2013./14. godinu dostupan u uredu nositeljice kolegija od prvoga dana nastave akademske godine. Nastavni je materijal objedinjen u jedan registrator koji na hrbatu nosi naslov Alternativni predškolski programi,, interni nastavni materijali, ak.g. 2013./14.,doc. dr.sc. Marija Sablić. Nastavni je materijal na raspolaganju studentima za učenje i pripremu kolokvija. Materijal je podijeljen u dvije zasebne cjeline koje odgovaraju sadržajima dva kolokvija (studeni, siječanj). Na početku je svih nastavnih materijala navedenih u registratoru naveden sadržaj. Popis će svih sadržaja u kolegiju za cijelu akademsku godinu studenti dobiti od nastavnika u papirnom i elektroničkom obliku po početku nastave. PowerPoint prezentacije koje nastavnik koristi u nastavnom radu jesu sažeta nastavnikova priprema za nastavu (usmeno izlaganje) i ne predstavljaju potpuni materijal za studiranje. Nastavnik koristi vrlo kratke PP prezentacije tijekom vođenja nastave (npr. nekoliko slajdova s okvirom izlaganja), koje student nije obvezan prepisati ili koristiti u svom učenju. PP predstavljaju vodilju nastavniku tijekom nastave, služe stvoriti studentima jasan okvir izloženoga sadržaja i stoga nisu sadržaj dostatan sam po sebi. Sadržaj je za studiranje u potpunosti dostupan u nastavnim materijalima. Kad je studentima na nastavi prisutan gost (npr. montessori pedagog, waldorfski pedagog, učitelj, itd.), studentima će u elektroničkom obliku i u pisanom obliku umetnut u registrator biti dostupan sažetak sadržaja gostovanja s najvažnijim zaključcima. Za sve ostale nepredviđene i ovdje neopisane situacije studente se upućuje na izravni kontakt s nastavnikom u vrijeme konzultacija. Termini ispita: Termini su ispita iz Alternativnih predškolskih programa navedeni na mrežnoj stranici ustanove. Kolokviji: Kontinuirana provjera znanja provodi se kroz dva pismena kolokvija. Teme za izradu diplomskih radova: Dječja kuća Reggio pedagogija Pedagogija zajedništva Head start programi Waldorfska pedagogija Pluralizam u ranom i predškolskom odgoju 12 2. 2. DJEČJA KNJIŽEVNOST S MEDIJSKOM KULTUROM Okvirni sadržaj predmeta: Kazalište i dječje kazalište, razlike u odnosu na film; mediji novih tehnologija; osnovno poimanje medijske kulture; svrsihodnost i orijentacija kolegija u odnosu na misiju obrazovanja; UNESCO.va deklaracija o odgoju za medije; odnos prema medijima; povijest medija; kultura komuniciranja, podjela medija, komercijalni i ozbiljni mediji- značajke; televizija; povijest filma; filmski rodovi i vrste. Pojam dječje književnosti, tematski i strukturni sloj. Vrste i žanrovi. Književnoznanstvena literatura. Određenje, žanrovi, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici: pjesništvo, slikovnice, slikopriče, basne, igrokazni tekstovi. Priče, bajke, legende, crtice, strip, dnevnička proza. Dječji roman ili roman o djetinjstvu - prema tematskom određenju: realistični roman, roman o životinjama, socijalni roman, znanstvenofantastični roman, povijesni roman, pustolovni ili avanturistički roman, istraživački ili detektivski roman, bajkoviti roman; - prema likovima: roman družine, roman lika; - prema ustroju fabule: linearni, lančani ili stupnjevani, paralelni, prstenasti Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Medijska kulutra -seminarski rad – analiza filmskih izražajnih sredstava u odabranom filmu -usmeno izlaganje zadaća -kolokvij (2x) 13 Dječja književnost -seminarski rad – interpretacija zadanog književnog djela s korištenjem relevantne teorijske literature -čitanje lektirnih naslova i rad na književnim tekstovima -kolokvij -usmeni ispit – odabrani lektirni naslovi Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Inglis, F., Teorija medija, Zagreb, Barbat, 1997. 2. Košir M., Zgrablić, N., Ranfel, N, Život s medijima, Zagreb, 1999. 3. Mikić, K, Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001. 4. Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. 5. Pintarić, Ana, Umjetničke bajke - teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet, Matica hrvatska, Osijek, 2008 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Miliša, Z., Tolić, M., Verovšek, N, Mladi – odgoj za medije, Zagreb, M.E.P., 2010. 2. Crnković, Milan, Težak, Dubravka, Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955., Znanje, Zagreb, 2002. 3. Pintarić, Ana, Biblija i književnost – interpretacije, Filozofski fakultet Osijek, 2009. Način polaganja ispita: Medijska kulutra:2 x kolokvij , 2x zadaća, seminarski rad. Dječja književnost: 2 x kolokvij (teorija), lektirni koloviji (provjera čitanosti zadanih lektirnih naslova prije interpretacije na satu), seminarski rad, usmeni ispit (lektira). 14 OBRAZAC: ISHODI UČENJA - Dječja književnost s medijskom kulturom Naziv predmeta: Dječja književnost s medijskom kulturom Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: 2. Šifra predmeta: ECTS bodovi 6 Tjedno opterećenje P+V 4P + 2S Cilj predmeta: Cilj je kolegija medijsko opismenjavanje studenata, što čini kompetenciju za kritičko prihvaćanje medija, i upoznavanje s filmskom umjetnošću. Upoznati studente s najznačajnijim predstavnicima hrvatske i svjetske dječje književnosti, osnovnim vrstama i žanrovima književnih djela i kriterijima vrjednovanja. Ishodi učenja: Br.* 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ishod učenja- Studenti će nakon odslušanog kolegija biti sposobni učiniti sljedeće: razlikovati informaciju od dezinformacije imati sposobnost kritičkog vrjednovanja novih saznanja osmišljavati i postavljati pitanja nakon odslušanih medijskih sadržaja razlikovati činjenica od mišljenja i gledišta od u različitim izvorima analizirati značenje i uporabu filmskih izražajnih sredstava u filmovima i televizijskim sadržajima osposobiti studente za definiranje i objašnjavanje osnovnih značajki književnosti za djecu i mladež 7. usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež 15 8. razlikovati stilsko-poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima 9. -studenti će moći prepoznati obilježja žanrovskog sustava 10. studenti će moći primijeniti temeljnu literaturu (Milan Crnković i Dubravka Težak, Stjepan Hranjec, Ana Pintarić) na književne predloške * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja – Medijska kultura Nastavna aktivnost* Ishod učenja ECTS Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Zadaće na zadanu temu 1,5 1-4 Pisanje zadaća na zadane teme i izlaganje uz prezentaciju 20 40 Seminarski rad 2 5 Pisanje seminarskoga rada u kojemu se analizira uporaba filmskih izražajnih sredstava u filmu 10 70 Pohađanje nastave 1 1-5 Prisutnost uz aktivno sudjelovanje 10 30 Kolokvij 1,5 1-4 Pismeni 30 60 16 kolokvij Ukupno 70 200 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja – Dječja književnost Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Interpretacija književnih djela 0,5 6-10 Čitanje lektirnih naslova i primjena teorijske literature pri intepretaciji 0 30 Prezentacija seminarskoga rada 0,5 10. Priprema i usmeno izlaganje seminarskoga rada napisanoga uz korištenje relevantne teorijske literature 10 50 Pohađanje nastave 0,5 6-10 Prisutnost uz aktivno sudjelovanje 10 20 Pohađanje kazališne predstave 0,3 Odlazak na kazališnu predstavu u dječje kazalište i pisanje prikaza predstave 0 5 17 Kolokvij 0,7 6-9 Pismeni kolokvij 30 60 Usmeni ispit 0,5 6-10 Usmeno odgovaranje pročitanih odabranih lektirnih naslova 5 10 55 175 Ukupno Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija doc.dr.sc.Valentina Majdenić četvrtkom od 10,30 sati Učiteljski fakultet u Osijeku, kabinet 44 [email protected] Termini ispita: 4.II.2014. u 8.00 sati 18.II.2014. u 8,00 sati 15.IV.2014. u 8,00 sati 17.VI.2014. u 8,00 sati 1.VII.2014. u 8,00 sati 9.IX.2014. u 8,00 sati 23.IX.2014. u 8,00 sati 18 2. 3. DRAMSKE IGRE Okvirni sadržaj predmeta: Teorija: Upoznavanje s procesom nastajanja dramske predstave, usvajanje osnovnog rječnika kazališne terminologije. Povijest dramskog odgoja. Poticanje dramske kreativnosti u djeteta predškolske dobi. Psihofizička zrelost djeteta predškolske dobi u odnosu na dramsku igru. Određenje dramske igre i procesne drame. Dramske tehnike. Realizacija dramske igre u predškolskim ustanovama. Praktični dio: Stvaranje dramske priče. Dramaturško planiranje, strukturiranje i realizacija dramske igre i procesne drame u prostoru. Planiranje različitih igara: igre zagrijavanja, igre opuštanja, igre opažanja, igre koncentracije; Igre mašte; igre osjetilnog pamćenja, igre emotivnog pamćenja; igre riječima; igre sklada riječi, pokreta, zvuka; igre pojedinaca, skupine igre; igre likova; improvizacija – značenje improvizacije u razvijanju dramske igre i procesne drame; monolog, dijalog; dramska radnja: uvod, zaplet, rasplet; dramski likovi; dramsko mjesto i vrijeme radnje. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, dramske vježbe u scenskom prostoru, posjeti kazalištu, konzultacije, kolokvij, završni usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Perić Kraljik, M., (2009.), Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski fakultet 2. Gruić, I., (2002.), Prolaz u zamišljeni svijet (procesna drama ili drama u nastajanju), Zagreb: Golden marketing 3. Ladika, Z., (1970.), Dijete i scenska umjetnost, Školska knjiga: Zagreb 4. Ladika, Z. i su., (1983.), Dramske igre, Školska knjiga: Zagreb Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura Švacov, V., (1984.), Temelji dramaturgije, Zagreb: Školska knjiga 19 2. Scher, A. i Verrall C. (2006.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za dramski odgoj 3. Scher, A. i Verrall C. (2005.), Novih 100+ideja za dramu,Zagreb: Hrvatsski centar za dramski odgoj 4. Boal, A., (2009.), Igre za glumce i ne-glumce, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj Način polaganja ispita: teoretski i praktični dio Kolokvij: kolokvij se polaže praktično – realizacija dramskih igara i procesne drame Završni usmeni ispit: teoretski dio 20 OBRAZAC: ISHODI UČENJA DRAMSKE IGRE Naziv predmeta: DRAMSKE IGRE Studij: Preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: zimski Šifra predmeta: SIM0006 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1P+2V Cilj predmeta: Osposobiti studente za poticanje i razvijanje dječjeg dramskog stvaralaštva u predškolskim ustanovama, osposobiti ih za dramaturško planiranje i igranje raznolikih oblika dramskih igara s djecom predškolske dobi. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Nakon uspješno završenog kolegija student će poznavati značajke dramske igre, moći će odrediti sastavnice dramskog djela i samostalno izvoditi i primjenjivati dramske tehnike u odgoju i obrazovanju djece predškolske dobi. 2. Razvija se potreba za kazališnom umjetnošću 3. 4. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanja i vježbe ECTS 1 Ishod učenja 1-2 Aktivnosti studenata Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Metoda procjenjivanja Evidencija uz aktivno sudjelovanje Bodovi min 10 max 20 21 Praktične vježbe u skupinama 2 1-2 Aktivno i samostalno planiranje i realizacija u scenskom prostoru Analiziranje i dobronamjerni kritički osvrti dramskih igara i procesnih drama 20 40 Usmeni ispit 1 1-2 Aktivno Ispitivanje sudjelovanje i savladanog teoretskogplana učenje i programa 20 40 Ukupno 4 50 100 (kolokvij) Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Izv.prof.art. Mira Perić Kraljik Ponedjeljak 9.30 Ured 27 Nastavni materijal: pdf ili ppt. Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 22 2. 4. EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU Okvirni sadržaj predmeta: Pojam ekologije i značenje ekologije. Razvoj ekološke znanosti. Osnovni životni procesi i ekološki čimbenici (abiotički i biotički). Ekološke organizacijske razine. Kopneni i vodeni ekosustavi. Odnosi ishrane u biocenozama. Onečišćenje i zaštita tla, mora, vode, zraka. Odlaganje otpada. Recikliranje. Očuvanje ekoloških ekosustava i bioraznolikosti. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Zaštićeni dijelovi prirode (strogi prirodni rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode). Zaštita prirode temeljna načela. Zakonske odredbe o zaštiti prirode. Mjere i postupci zaštite prirode. Promicanje zaštite prirode u odgoju i obrazovanju. Čovjek i priroda. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, seminar Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Glavač, V. (1999): Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Hrvatske šume, Zagreb. 2. Čivić, K. i sur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-112. 3. Kamenjarin, J. (2005.). Zaštita prirode (interna skripta), Visoka učiteljska škola, Split (i na CD-u) . Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Müller, H. (2004): Turizam i ekologija – povezanost i područja djelovanja. Masmedia, Zagreb. 2. Šugar, I. ur. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-522. 3. Vidaković, P. (1989): Nacionalni parkovi i turizam. Institut za turizam, Zagreb Skupina autora (1995). Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zagreb: Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH. 4. Matoničkin, I. - Pavletić, Z. (1975). Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga. 23 U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet). 5. Dokumenti Europske Unije koji se odnose na predmet nastavnog programa 6. Townsend, C. R., J. L. Harper, Begon, M. (2000): Essentials of Ecology. Blackwell Science, Oxford. 7. http://www.agr.unizg.hr/hed/hrv/hed_hrv.htm http://www.hbod.hr http//www.azo.hr/default.asp Način polaganja ispita:ispit usmeni ili pisani, seminarski rad. 24 OBRAZAC: ISHODI UČENJA EKOLOŠKI ODGOJ U DJEČJEM VRTIĆU Naziv predmeta: Ekološki odgoj u dječjem vrtiću Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: 6. Šifra predmeta: IPDS011 ECTS bodovi 2 Tjedno opterećenje P+S 1P + 1S Cilj predmeta: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za promatranje, analizu i interpretaciju činjenica vezanih uz ekologiju te korištenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zaštite prirode. Studenti će steći znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske, zaštićenim dijelovima i objektima prirode, područjima posebne prirodne vrijednosti, kao i oblicima i mogućnostima provođenja zaštite istih. Upoznavat će se sa zakonima o zaštiti prirode, aktivnostima Državne uprave za zaštitu prirode i nastojanjima brojnih drugih ustanova i organizacija u zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj. Ishodi učenja: Br.* Ishodi učenja 1. Studenti će biti osposobljeni za aktivno promicanje zaštite prirode u odgoju i obrazovanju. 2. Praktična znanja - koja proizlaze iz seminarskog rada - pomoći će studentu da u svom neposrednom okolišu provodi projekte usmjerene zaštiti prirodnih vrijednosti. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanja ECTS 0,5 Ishod učenja 1. Aktivnosti studenata aktivno slušanje Metoda procjenjivanja Bodovi min pohađanje nastave 10 max 15 1 predavanje = 1 bod 25 Seminar 0,5 Ispit 1 Ukupno 2 1. i 2. 1. i 2. aktivno sudjelovanje pohađanje nastave izrada i obrana seminarskog rada 26 30 ocjene: nedovoljan 1, dovoljan 2 - 80 bodova, dobar 3 - 120 bodova, vrlo dobar 4 - 160 bodova, izvrstan 5 - 200 bodova 20 200 pisani dio seminarskog rada ocjene:nedovoljan 1, dovoljan 2, dobar 3, vrlo dobar 4, izvrstan 5 2 5 Usmeni ili pisani prikaz znanja ocjene: nedovoljan 1, dovoljan 2 - 80 bodova, dobar 3 - 120 bodova, vrlo dobar 4 - 160 bodova, izvrstan 5 - 200 bodova 80 200 138 450 1 seminar = 2 boda Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Dr. sc. Irella Bogut, izvanredni profesor petak od 12do 13sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek, Slavonski Brod Mr. sc. Željko Popović, profesor visoke škole utorak u 9 sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek Dr. sc. Zvonimir Užarević, viši asistent petak od 12do 13sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek, Slavonski Brod 26 2. 5. GLAZBA S PRAKTIKUMOM Naziv predmeta: Glazba s praktikumom Studij: Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Nositelj kolegija: dr.sc. Jasna Šulentić Begić Semestar: zimski i ljetni Status kolegija: obvezan Šifra predmeta: PGL1001 ECTS bodovi 6 Tjedno opterećenje P+S+V zimski 1+0+3; ljetni 1+0+2 Cilj predmeta: Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz teorije glazbe i glazbene kulture. Aktivnim slušanjem upoznati različita glazbena djela hrvatske i svjetske glazbe. Važno je da studenti razviju kulturu slušanja glazbe. Svladati elementarnu vještinu sviranja klavijaturnog instrumenta i tehniku pjevanja. Temeljna znanja i sposobnosti koja se stječu ovim kolegijem osnova su budućeg rada u predmetnoj metodici. Ishodi učenja: Br. Ishod učenja 1. Objasniti i razlikovati osnovne pojmove iz teorije glazbe i glazbene kulture 2. Analizirati različite glazbeneprimjere u tonalnom, ritamskom, metričkom, interpretacijskom i formalnom pogledu 3. Primijeniti teorijska znanja u demonstraciji melodije, ritma i metra dječjih pjesama 4. Prepoznati vrijedna djela hrvatske i svjetske glazbene baštine 5. Svirati na glazbenom instrumentu objema rukama – melodiju i harmonijsku pratnju 6. Pjevati pjesme za djecu 27 Okvirni sadržaj predmeta: Osnovni pojmovi teorije glazbe: notno crtovlje, takt, nazivi nota i njihovo trajanje, notne stanke, znakovi za produženje nota i stanki, mjera, ritam, ritamske figure, predtakt iuzmah, violinski ključ, glazbena abeceda, predznaci, akordi, oznake za tempo, dinamiku, agogiku i artikulaciju.Izražajne komponente glazbenog djela: metar, ritam, melodija, harmonija, tempo, dinamika,agogika, boja, oblik.Tvorbeni elementi glazbenog djela: motiv, fraza, mala i velika glazbena rečenica, mala i velikaglazbena perioda, posebnosti u konstruiranju tvorbenih elemenata.Jednostavni glazbeni oblici.Složeni glazbeni oblici. Povijesni pregled razdoblja i stilova u glazbenoj umjetnosti.Poznavanje glazbenih instrumenata. Aktivnoslušanjeodabranih skladbi. Izvođenje odabranih brojalica, pjesama i glazbenih igara s harmonijskom pratnjom i pjevanjem. Usvojiti vještinu sviranja glazbala dječjeg instrumentarija. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se putem pismenih kolokvija i ispita. Način polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max - - Predavanja, vježbe 1 1-6 Pohađanje i aktivnost na nastavi Evidencija nazočnosti, usmeni odgovori Vježbe 2 1-6 seminarski radovi, rasprave, analiza, zadaci izvedbe seminarski radovi, rasprave, analiza, zadaci izvedbe 10 20 pismeni/ 3 1-6 ponavljanje usvojenog gradiva pismeni ispiti, usmeni ispiti, zadaci izvedbe, zadaci objektivnog tipa 50 80 60 100 usmeni ispit Ukupno 6 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Obavezna literatura 28 1. Završki, J., Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Manasteriotti, V., Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 3. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981 Br. Dopunska literatura 1. Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Goran, Lj., Marić, Lj., Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske dobi. Priručnik za odgajatelje, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Izvođač kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša predavačica E- adresa:[email protected] Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati 16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati 08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture. 29 2. 6. GLAZBA U INTEGRIRANOM KURIKULU Naziv predmeta: Glazba u integriranom kurikulu Studij: Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Nositelj kolegija: dr.sc.Jasna Šulentić Begić Semestar: zimski i ljetni Status kolegija: obvezan Šifra predmeta: PGL3001 ECTS bodovi 7 Tjedno opterećenje P+S+V zimski 2+0+2; ljetni 1+0+2 Cilj predmeta: Osposobiti studente za kritičku i kreativnu primjenu usvojenih stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u predškolskoj praksi. Upoznati obilježja dječjeg glazbenog izraza. Upoznati djelotvorne strategije učenja i poučavanja te planiranja i organiziranja u glazbi. Usavršiti vještinu sviranja klavijaturnog instrumenta i tehniku pjevanja. Ishodi učenja: Br. Ishod učenja 1. Objasniti i primijeniti usvojena stručno-metodička znanja i sposobnosti 2. Izabrati odgovarajući metodički pristup glazbenom sadržaju i primijeniti ga u praksi 3. Pjevati i svirati dječje pjesme, brojalice i glazbene igre 4. Aktivno slušati skladbe primjerene djeci predškolske dobi 5. Voditi aktivnost sviranja na dječjem instrumentariju 6. Analizirati i ocijeniti različite glazbene aktivnosti u predškolskoj praksi 30 Okvirni sadržaj predmeta: Metodičko oblikovanje sljedećih glazbenih aktivnosti uz uvažavanje specifičnosti svakog područja: Pjevanje, Slušanje glazbe, Brojalice i glazbene igre i Sviranje.Pjevati i svirati odabrane dječje pjesmice. Aktivno slušati odabrane skladbe. Usvojiti osnovna znanja iz područja tradicijske glazbe Hrvatske (običaji, glazbala, nošnje) te slušanjem upoznati odabrane primjere tradicijske glazbe. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i metodičkih vježbi. Kontinuirana provjera usvojenog gradiva provodi se putem pismenih i praktičnih kolokvija i ispita, te individualne i javne glazbene akrivnosti u predškolskoj ustanovi. Način polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata 1-6 Pohađanje i aktivnost na nastavi Evidencija nazočnosti, usmeni odgovori rasprave, analiza, zadaci izvedbe Metoda procjenjivanja Bodovi min max - - rasprave, analiza, zadaci izvedbe 10 30 Predavanja, vježbe i metodičke vježbe 0,5 Metodičke vježbe 2 Vježbe 1 1-6 analiza, zadaci izvedbe analiza, zadaci izvedbe 5 10 3,5 1-6 ponavljanje usvojenog gradiva pismeni ispiti, usmeni ispiti, zadaci izvedbe, zadaci objektivnog tipa 45 60 60 100 Predavanja Ukupno 7 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Obavezna literatura 1. Manasteriotti, V., Muzički odgoj na početnom stupnju, Metodske upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1971. 31 2. Manasteriotti, V., Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 3. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981 Br. Dopunska literatura 1. Sam, R., Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Glosa d.o.o., Rijeka, 1998. 2. Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 3. Goran, Lj., Marić, Lj., Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske dobi. Priručnik za odgajatelje, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 4. Knežević, G., Naše kolo veliko-hrvatski dječji glazbeni folklor, Etno, Zagreb, 1993. Izvođač kolegija:Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša predavačica E- adresa:[email protected] Konzultacije:Ponedjeljkom u 14.30 sati ili prema dogovoru Termini ispita: 03.02.2014.; 17.02.2014. u 8.00 sati 16.06.2014.; 30.06.2014. u 8.00 sati 08.09.2014.; 22.09.2014. u 8.00 sati Nastavni materijal: pdf, ppt, partiture. 32 2. 7. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA Okvirni sadržaj predmeta: Jezik i govor, jezik i mišljenje; jezično priopćavanje; jezične djelatnosti. Pojam kulture govorenja i pisanja; jezikoslovni, estetski i društveni aspekti kulture govorenja i pisanja. Komunikacija u vrtićnom i izvanvrtićnom kontekstu. Jezični i nejezični čimbenici u razvoju književnoga jezika. Jezične razine i norme (fonološka, morfološka, sintaktička, pravopisna i pravogovorna). Fonološki sustav hrvatskoga jezika. Govorni organi i fonetika govora. Prozodija hrvatskoga književnoga jezika. Oblici riječi, alternacija fonema i fonemskih skupina na morfološkoj razini. Gramatičko ustrojstvo rečenice, preoblike gramatičkoga ustrojstva rečenice, sklapanje rečenica. Red riječi. Pravopisne i pravogovorne vježbe; vježbe čitanja. Fonetske, akcenatske, intonacijske vježbe. Usmene i pismene sintaktičke vježbe; Usmene i pismene sastavljačke vježbe. Vježbe usmenoga i pismenoga izražavanja. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predavanja, vježbe, terenska nastava, samostalni zadatci, pismeni kolokviji, pismeni i usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Težak, S.-Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 2. Ham, S.: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. 3. Babić-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 4. Babić-Ham-Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008. 5. Nikić-Opačić-Zlatar: Jezikomjer. Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom standardnom jeziku, Croma, Stobreč, 2006. 6. Opačić, N.: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. 7. Frančić - Hudeček - Mihaljević: Normativnost i funkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. 33 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 2. Dulčić, M. (prir.): Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Hrvatski radio, Naprijed d.d., Zagreb, 1997. 3. Težak, S.: Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004. 4. Težak , S.: Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991. 5. Težak, S.: Hrvatski naš osebujni, Školske novine, 1995. 6. Težak, S.: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999. 7. Protuđer, I.: Pravilno govorim hrvatski 4, Split, 2002. Način polaganja ispita:4 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit te usmeni ispit. 34 OBRAZAC: ISHODI UČENJA HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA Naziv predmeta: HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA Studij: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJRANOGA IPREDŠKOLSKOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: I. Šifra predmeta: PHR1010 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 2P+2V Cilj predmeta: Svrha je upoznati gramatičku, pravopisnu i pravogovornu normu suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika produbljujući poznavanje gramatičkoga sustava hrvatskoga jezika na različitim jezičnim razinama – fonološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj. Usvojiti sve oblike jezične komunikacije, upoznati temeljne teorijske zasade jezične komunikacije. Podizanjem razine pismenoga i usmenoga izražavanja, studente osposobiti za kultiviranu javnu komunikaciju hrvatskim standardnim jezikom. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Umjeti objasniti i primijeniti zakonitosti fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga ileksičkoga ustrojstva suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika. 2. Primijeniti usvojenu fonološko-fonetsku normu - prepoznati fonološki i morfološki uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena pravila; primijeniti usvojenu prozodijsku normu 3. Primijeniti usvojene pravopisne i pravogovorne te gramatičke norme. 4. Poticati i razvijati stalnu brigu o vrsnoći i kulturi osobnoga jezičnoga izraza. 5. Primijeniti prethodno usvojena i stečena nova jezična znanja i vještine u usmenoj komunikaciji hrvatskim književnim jezikom. 6. Demonstrirati jasnu i argumentiranu stručnu komunikaciju na hrvatskom književnom 35 jeziku stilom prilagođenim jezičnom i izvanjezičnom kontekstu. Demonstrirati sposobnost prilagođavanja u novim komunikacijskim situacijama aktivnomprimjenom stečenih jezičnih znanja i govorničkih vještina. 7. Samostalno se i kritički koristiti jezikoslovnom literaturom. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Nastava 0,4 1.,2.,3.,4.,5.,6 Nazočnost na nastavi uz aktivno sudjelovanje Evidencija potpisivanjem 6 9 Kolokvij 1 0,6 3. Pismeni ispit Pismena provjera 8 11 Kolokvij 2 1 1.,2.,3.,7. Pismeni ispit Pismena provjera 11 14 Kolokvij 3 0,5 1.,2.,7. Pismeni ispit Pismena provjera 7 10 Kolokvij 4 0,5 1.,2. Pismeni ispit Pismena provjera 7 10 Usmeni ispit 1 1.,2.,3.,4.,5.,6,7. Usmeni ispit Usmeno izlaganje 11 16 Ukupno 4 50 70 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Doc.dr.sc.Dubravka Smajić četvrtkom od 9,45 do 12,00 kabinet br. 45 te prema individualnom dogovoru 36 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 5.12.2013. 30.1.2014., 13.2.2014. 24.4.2014. 12.6.2014., 27.6.2014. 4.9.2014., 18.9.2014. Kolokviji Prema dogovoru Rezultati kolokvija 37 2. 8. INFORMATIČKA PISMENOST Okvirni sadržaj predmeta: Osnovni koncepti informacijske tehnologije (osnove građe računala, osnove pretraživanja Interneta i ekomunikacije). Korištenje računala i rukovanje s datotekama (osnove operacijskog sustava, rad s mapama i datotekama). Obrada teksta. Tablični kalkulator. Prezentacije. Primjena ICT-a u praksi i u svakodnevnom životu. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: -predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://loomen.carnet.hr/ , kontinuirana provjera znanja Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: [1] Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek, ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011. DOPUNSKA [1] V. Galešev i dr., Informatika i računalstvo, SysPrint, Zagreb, 2006.. LITERATURA OSNOVNA [2] D. Grundler, Kako radi računalo, Pro-mil, Varaždin,2004. [3] Steve Johnson, MICROSOFT OFFICE 2007 - Na dlanu, MIŠ, Zagreb, 2007. WEB IZVORI Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx Način polaganja ispita: 1. kolokviji ili zadaće ili pismeni ispit (0,8) 2. seminarski rad (0,2) 38 ISHODI UČENJA - Informatička pismenost Naziv predmeta: Informatička pismenost Studij: Sveučilišni preddiplomski studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: 2. Šifra predmeta: PIN2001 ECTS bodovi 3 Tjedno opterećenje P+V 1P + 2V Cilj predmeta: Informatička pismenost (engl. computer literacy) je sposobnost uporabe računala i računalnih programa s ciljem prikupljanja, obrade, prezentiranja i razmjene informacija što je preduvjet za daljnje stvaranje znanja. Buduće odgajatelje potrebno je osvijestiti o nužnosti informatičkog opismenjavanja za njihov budući kvalitetniji rad i uspješnije napredovanje kao i cjeloživotno obrazovanje te aktivno i kvalitetno sudjelovanje u suvremenom društvu. Treba imati na umu da se osnovna informatička znanja i vještine informatički pismene osobe konstantno nadopunjavaju i proširuju sukladno brzom razvoju ICT-a. Stoga, osim informatičkog opismenjavanja u smislu trenutno aktualnih tehnologija, studente je potrebno usmjeriti i naviknuti na stalno praćenje trendova u ICT-u. Ovim predmetom studenti, koji dolaze s različitom razinom informatičke pismenosti, će usvojiti, utvrditi i/ili proširiti svoje temeljne digitalne kompetencije. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Identificirati dijelove računala s obzirom na njihovu ulogu u računalnom sustavu 2. osposobiti studente za pretraživanje Interneta i korištenje Internet servisa 3. osposobiti studente za komunikaciju elektroničkom poštom 4. osposobiti studente za upravljanje osnovnim funkcijama operacijskog sustava računala 5. osposobiti studente za obradu teksta 6. osposobiti studente za izradu proračunske tablice 7. osposobiti studente za izradu prezentacijskog materijala 39 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Kolokvij ili zadaće ili pismeni ispit 2,4 1.-7. Priprema za testiranje. Samostalno rješavanje zadataka u nadziranom računalnom okružju. Priprema, izrada i predaja domaće zadaće. Seminarski rad 0,6 2., 5.-6. Priprema, izrada i izlaganje seminarskog rada. Ukupno 3 Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Pismeni ispiti, zadaci izvedbe 40 80 Seminarski radovi 10 20 50 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Prof.dr.sc. Margita Pavleković Utorkom od 9:30 kabinet 59 Ana Mirković Moguš, asistentica Svakodnevno E-mail, forum, Loomen 40 2. 9. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL I Okvirni sadržaj predmeta: Suvremeno metodičko oblikovanje aktivnosti, strukturiranje prostora i vremena te partnerstvo s roditeljima kroz integrirani pristup poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi. Praćenje i vrednovanje procesa i učinaka programa. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predavanje, seminari, vježbe, aktivnost u nastavi, terenska nastava, praktični rad, pismeni i usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Bačić, J. i sur. (1994), Integralna metoda u primjeni za odgajatelje i stručne suradnike u dječjem vrtiću. Zagreb, Alinea. 2. Duran, M. (2003), Dijete i igra. Zagreb, Slap. 3. 4. Mlinarević, V. (2004). Vrtićnookruženjeusmjerenonadijete. Život i škola. br.11/1/2004., Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola, 112-118.(ISSN 0044-4855) Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum: Teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb:Školska knjiga. 5. Slunjski, E. (2011.), Kurikulum ranog odgoja-istraživanje i konstrukcija, Zagreb, Školska knjiga. 6. Slunjski, E. (2012), Tragovima dječjih stopa. Zagreb, Profi International. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Marsch, J.C. (1994.) Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa. 2. Mlinarević, V. (2009). Iskustva odgojitelja u radu na projektima, U: Babić i Redžep-Borak (ur). Zbornik radova, Dječji vrtić – mjesto učenja djece i odraslih, Centar za predškolski odgoj Osijek i Učiteljski fakultet u Osijeku, 15-31. (ISBN 978-953-97823-6-6) Mlinarević, V., Marušić, Katarina (2005). Prava djeteta i njihovo oživotvorenje u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja. Život i škola, Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 14. (/2/205), Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola, 29-40. (ISSN 0044-4855) 3. Način polaganja ispita: Praktični rad, pismeni i usmeni ispit 41 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Integrirani predškolski kurikul I Studij: Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Semestar: Zimski, ljetni Šifra predmeta: PPE3101 ECTS bodovi 6 (4+2) Tjedno opterećenje P+S+V 2+1+1; 0+0+2 Cilj predmeta: Osposobiti studente za demonstriranje samostalnosti, kritičnosti i kreativnosti u promišljanju teorije i prakse predškolskog odgoja; osposobiti studente za poticanje razvoja jezične i komunikacijske kompetencija predškolskog djeteta; osposobiti studente za ostvarivanje uspješne komunikacije i interakcije odgojitelja, roditelja i djece (socijalni odnosi,stilovi i vrsnoća komunikacije, funkcionalne karakteristike govora djece i odraslih); osposobiti studente za stukturiranje okruženja učenja (prostor, vrijeme, uloge, interakcija; osposobiti studente za primjenu stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u različitim područjima predškolske prakse te za kritičnu refleksiju i samorefleksiju (uočavanje i propitivanje aktualnih pitanja odgoja i obrazovanja predškolske djece); Ishodi učenja: Nakon uspješno završenog predmeta student će moći/biti sposoban: Br.* Ishod učenja 1. organizirati i planirati samostalno učenje i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina 2. demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu 3. demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada na praktičnoj razini 4. učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - 42 razvojni, po mjeri sve djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu 5. samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom ), koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; 6. demonstrirati praktičnu kompetenciju, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete 7. demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranoga kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; 8. problematizirati kroz javno izlaganje određenu temu odgoja i obrazovanja predškolske djece Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Predavanje 1 1, 2 Pohađanje predavanja Praćenje pohađanja nastave 1 5 Seminari 0.5 1, 5, 8 Pohađanje seminara, izrada seminarskog rada Praćenje pohađanja nastave, napisan jedan seminarski rad 1 5 Vježbe – 3. semestar 0.5 2,3,7 Pohađanje vježbi; Promatranje, bilježenje i analiza Praćenje pohađanja nastave; usmena i pismena analiza 1 5 Vježbe – 4. semestar 2 3, 4, 5, 6, 7 Priprema, izvedba i refleksija praktičnog rada Usmena i pismena analiza 3 5 43 Aktivnost u nastavi 0.5 1, 5, 6, Sudjelovanje u kritičkim raspravama Usmena i pismena analiza 1 5 Terenska nastava 0.5 2, 7 Promatranje, bilježenje i analiza Usmena i pismena analiza 1 5 Kolokvij 1 Pristup kolokviju Analiza i ocjena pisanog rada 1 5 Ukupno 6 9 35 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija dr. sc. Vesnica Mlinarević, izv.prof. Srijedom od 10 h i prema dogovoru Kabinet 38 Ida Somolanji Tokić Četvrtak 11:30 prema dogovoru Kabinet 46 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 9.06.2014., 11h 23.06.2014., 11h 8.09.2014., 11h 22.09.2014., 11h 44 2. 10. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II Okvirni sadržaj predmeta: Metodički pristup razvoju djetetove slike o sebi – karakteristike i sastavnice slike o sebi, razvoj osobnog identiteta, spolnog i kulturnog identiteta, razvoj djetetova samopouzdanja i autonomije, razvoj slike o sebi kao pripadniku različitih socijalnih grupa. Socijalna interakcija i socijalnoemocionalni razvoj djeteta u institucionalnim uvjetima – kontrola emocija, socijalna znanja i socijalno razumijevanje, socijalna umijeća i predispozicije, vršnjački status i prijateljstvo, adaptacijsko razdoblje. Aktivnosti djece, postupci i oblici rada odgojitelja na razvoju djetetove slike o sebi. Postupci odgojitelja koji potiču/ometaju gradnju djetetove socio-emocionalne kompetencije. „Početna obuka matematike“: razvoj logičko-matematičkih struktura, orijentacija u prostoru i vremenu, logičke operacije s konktretnim predmetima, klasifikacija i serijacija, pojam skupa i broja, pojam geometrijskih oblika i struktura, mjere i mjerenje. Didaktički materijali – „gotovi“ materijali i odgojiteljev dizajn materijala za „početnu matematičku pouku“. Upoznavanje i analiza suvremenih didaktičkih sredstava i postupaka za rad s djecom. Uloga dječjeg vrtića u pripremi djeteta za školsko učenje – pojam školske “gotovosti”, aktivnosti pripreme, razvoj djetetovih predčitalačkih vještina, grafomotoričke vježbe, program predškole. Početno čitanje i pisanje kao priprema za školu. Didaktički materijali – „gotovi“ materijali i odgojiteljev dizajn materijala za početno čitanje i pisanje. Vrste, načini i učinci "pedagoške intervencije". Planiranje i dizajn aktivnosti učenja/poučavanja. Odgojiteljev «scaffolding» dječjem učenju – modifikacija sukladna individualnoj razvojnoj razini i stilovima učenja djeteta/djece Eksploracijsko ponašanje djece u kontekstu interakcije s odraslim i vršnjacima – okolnosti i postupci promoviranja razvojno zrelijih eksploracijskih oblika. Blagdani, šetnje, izleti, posjeti – organizacijska načela, edukacijski potencijali i učinci. Praćenje i evaluacija učinaka odgojnog djelovanja - razlozi, načela, načini. Integrirani pristup poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi kroz glazbu, likovno izražavanje, govor i komunikaciju, kineziološke aktivnosti, matematičko – logičke aktivnosti, istraživačko-spoznajne u svim područjima djetetova razvoja i aktivnosti poticanja pozitivne slike o sebi kod djeteta. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja:predavanja, vježbe, aktivnost u nastavi Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. Potrebna literatura Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999) Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa. Zagreb Irović, S. (1993) Razvojne dimenzije dječje eksploracijske aktivnosti, Život i škola, 1: (15-27.) Irović,S.(1994) Dječja znatiželja i eksploracijsko ponašanje u kontekstu vršnjačke interakcije, Napredak, 1: 4250 Hitrec,G.(l991) Kako pripremiti dijete za školu, Zagreb: Školska knjiga. 45 5. 6. 7. 8. 9. 10. Maleš, D., Stričević, I. (1991) Dijete u razdoblju pred polazak u školu. (134-159). U: Druženje djece i odraslih, Zagreb: Školska knjiga Došen-Dobud,A.(2008) Predškola.Zagreb:Alinea Gabelica-Šupljika, M. i Milanovic,M. (1995), Blagdani djetinjstva. Zagreb, Školska knjiga Liebeck,P.(l995) Kako djeca uče matematiku, Zagreb: Educa. Došen-Dobud,A.(2005 ) Malo dijete veliki istraživač.Zagreb:Alinea. Čudina-Obradović,M.(2002) Igrom do čitanja, igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja, Zagreb: Školska knjiga * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. Preporučena literatura Slunjski,E.(2010) Mogućnost razvoja matematičkog mišljenja i učenja u samoorganiziranim aktivnostima djece u vrtiću -Magistra Iadertina,5(5) ( 89-100) Rothschild, J., Daniels, E. R. (1999), Bogatstvo materijala kao izvor djecje spoznaje – kako poticati predškolsku djecu na ucenje o prirodi i matematici. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: pismeni,usmeni ispit, kolokvij 46 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL II. Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja V . i VI. PPE5001 3+3 1P+2V, 1P+2V Cilj predmeta: Osposobiti studente za suvremeni integrirani metodički pristup oblikovanja aktivnosti u odgojnoj skupini, strukturiranje prostora i vremena, priprema materijala.Osposobiti studente za praćenje i vrednovanje procesa i učinaka programa. Pripremiti studente za samostalno usvajanje i primjenu stručno-metodičnih znanja i sposobnosti. Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja Razumijeti integrirani predškolski kurikul kao cjelovit i otvoren sustav koji se može i treba mijenjati u skladu s dječjom prirodom, postojećim kontekstulanim uvjetima Osposobiti studente u osmišljavanju situacija i poticaja koji će biti u skladu s 2. dječjom prirodom Demonstrirati sposobnost prilagoñavanja novim i neočekivanim situacijama na 3. način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti Napraviti didaktička materijal za izvoñenje odgojno obrazovnog procesa u skladu s 4. dječjom prirodom, te pripremiti i provesti projekt te izraditi mapu projekta Osposobiti studente za praćenje i vrednovanje odgojno obrazovnoga procesa 5. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanje ECTS 0,5 Ishod učenja 1,5 Vježbe 3 2,3,4,5 Aktivnosti studenata Pohañanje nastave Metoda procjenjivanja Evidencija pohañanja nastave Sudjelovanje Analiza u kritičkim didaktičkog raspravama, materijala izrada Bodovi min max 47 Kolokvij 0,5 1,2 Pismeni ispit 1 1,2 Usmeni ispit 1 1,2,5 didaktičkih materijala; priprema, izvedba i refleksija praktičnog rada Pismena provjera znanja Pismena provjera znanja Usmena provjera znanja Analiza mape projekta Pismeni kolokvij Pismeni ispit Usmeni ispit Ukupno 6 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Stanislava Irović Tijana Borovac Vrijeme konzultacija Petak 9:30 i prema dogovoru Četvrtak 11:30 i prema dogovoru * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Kabinet 46 Kabinet 46 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 4.02.2014. utorak 9:00 18.02.2014. utorak 9:00 10.06.2014. utorak 9:00 24.06.2014. utorak 9:00 2.09.2014. utorak 9:00 16.09.2014. utorak 9:00 Kolokviji Rezultati kolokvija 48 2. 11. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKUL III. Okvirni sadržaj predmeta: Praćenje i evaluacija učinaka odgojnog djelovanja - razlozi, načela, načini. Integrirani pristup poticanju razvoja djeteta rane i predškolske dobi kroz glazbu, likovno izražavanje, govor i komunikaciju, kineziološke aktivnosti, matematičko – logičke aktivnosti, kreativnost u svim područjima djetetova razvoja i aktivnosti poticanja pozitivne slike o sebi kod djeteta. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Vježbe ,aktivnost u nastavi ,terenska nastava, praktični rad Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. Potrebna literatura Šagud,M.(2006.)Odgojitelj kao refleksivni praktičar.Visoka učiteljska škola u Petrinji Slunjski, E. (2001.) Integrirani predškolski kurikul – rad djece na projektima. Zagreb. Mali profesor Herceg, I., Karlavaris,B., Rončević,A., Varljen Herceg, L. (2010.) Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa d.d. Manasteriotti, V. (1971) Muzički odgoj na početnom stupnju, Metodske upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave, Zagreb: Školska knjiga. Findak, V. (1995) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb 5. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. 3. 4. 5. Preporučena literatura Kališ, S.(2000.) : Fitness za djecu – praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal, Goran, Lj., Marić, Lj. (1989) Zapjevajmo složno svi, Zbirka pjesama i igara za djecu predškolske dobi. Priručnik za odgajatelje, Zagreb: Školska knjiga. Stokes Szanton, E., (2000) Kurikulum za jaslice, razvojno primjereni program za djecu od 0 do 3 godine, Zagreb, Udruga Korak po korak. Došen-Dobud,A.(2005 ) Malo dijete veliki istraživač.Zagreb:Alinea. Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2003) Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi,.Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: 49 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Integrirani predškolski kurikul III. Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Ljetni Semestar: PPE6011 Šifra predmeta: 4 ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+S+V 0+0+5 Cilj predmeta: Osposobiti studente za uspješnu primjenu usvojenih stručno-metodičkih znanja i sposobnosti u različitim područjima predškolske prakse te za kritičnu refleksiju i samorefleksiju (uočavanje i propitivanje aktualnih pitanja odgoja i naobrazbe predškolske djece). Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada na praktičnoj razini učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno 2. razvojni, po mjeri sve djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti 3. svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezičnokomunikacijskom te istraživačko-spoznajnom ), koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; demonstrirati praktičnu kompetenciju, vrjednovati i samovrjednovati svoju 4. implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti 5. kao pretpostavci konstrukcije integriranoga kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Vježbe ECTS 1 Ishod učenja 1-5 Aktivnosti studenata Pohañanje vježbi Metoda Bodovi procjenjivanja min max Praćenje 5 10 pohañanja nastave 50 Aktivnost u nastavi 1 1,5 Terenska nastava 0,5 1,5,4 Praktični rad 1,5 2,34 Sudjelovanje u kritičkim raspravama Promatranje, bilježenje i analiza Priprema, izvedba i refleksija praktičnog rada Usmena i pismena analiza Usmena i pismena analiza Usmena i pismena analiza Ukupno 4 * po potrebi dodati redove u tablici 15 20 10 20 45 50 70 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Goran Kujundžić Mara Šumanović Gordana Ercegovac-Jagnjić Vrijeme konzultacija Ponedjeljak, 11:00-12:00 Utorak 10:00 – 11:00 Ponedjeljak 14:30 prema dogovoru Ida Somolanji Tokić Četvrtak 11:30 prema dogovoru Tijana Borovac Četvrtak 11:30 prema dogovoru * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Kabinet 35 Kabinet 54 Kabinet 57 Kabinet 46 Kabinet 46 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 9.06.2014. 23.06.2014. 8.09.2014. 22.09.2014. 51 2. 12. JEZIČNE IGRE Okvirni sadržaj predmeta: Govorni razvoj djeteta. Jezik i govor. Jezik i jezična igra. Stvaralaštvo i jezična igra. Jezično stvaralaštvo zadjecu rane i predškolske dobi. Iskustva, vještine, sposobnosti i znanja koja se stječu u jezičnim igrama. Spontanei vođene jezične igre. Smisao i svrha jezične igre. Jezični, spoznajni i odgojni ciljevi jezičnih igara. Igre slušanjai govorenja. Glasovne igre, ritmičke igre, sintaktičke, semantičke igre. Jezična igra u djetetovom govornomrazvoju. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, vježbe, samostalni zadaci konzultacije, multimedija, Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Čudina-Obradović, M. (2003.) Igrom do čitanja. Školska knjiga: Zagreb. 2. Peti-Stanić, A., Velki, V. (2008.) Jezične igre za velike i male. Alfa: Zagreb. 3. Duran, M. (2003.) Dijete i igra. Slap: Zagreb. * po potrebi dodati redove u tablici 52 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Čudina-Obradović, M. (2000.) Kad kraljevna piše kraljeviću. Korak po korak: Zagreb. 2. Posokhova, I. (2000.) Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja kod djece predškolske dobi. Ostvarenje: Zagreb. 3. Posokhova, I. (2005.) Izgovor: kako ga poboljšati: rad na razvijanja pravilnog izgvora glasova u djece. Ostvarenje: Buševac. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: Usmeni kolokvij: Priprema i izvođenje jezične igre uz poznavanje relevantne literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na završnomusmenom ispitu. Odabranu temu usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke iznanstvene literature. 53 OBRAZAC: ISHODI UČENJA JEZIČNE IGRE Naziv predmeta: JEZIČNE IGRE Studij: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: VI. Šifra predmeta: SIM0005 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 2P + 1V Cilj predmeta: Upoznati studente s pojmom i ulogom jezične igre u govornom razvoju djeteta. Studenti ćeupoznati različite vrste spontanih i vođenih jezičnih igara. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. student posjeduje znanje o teorijskoj podlozi i osnovama analize jezičnih igara 2. sposoban je prepoznati i razlikovati vrste jezičnih igara 3. prepoznati vrste jezičnih igara na temelju znanja stečenih na predavanjima i kritičkim čitanjem relevantne literature i aktivnim sudjelovanjem na vježbama 4. izabrati i primijeniti jezične igre u radu s djecom odreñene dobi 5. planirati i organizirati jezične igre koje će biti poticaj govornom razvoju djeteta i dječjem jezičnom stvaralaštvu 6. poticati iskustveno učenje 7. izraditi prezentacijski materijal 8. pokazati sposobnost za vrjednovanje i samovrjednovanje vlastitoga rada * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja 54 Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 1 1-8 predavanja, vježbe, samostalni i grupni rad, prezentacija vođenje evidencije o pohađanju nastave, evidencija o aktivnom sudjelovanju 30 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1-3 2 jezične igre pismena provjera 30 40 Završni ispit 1 1-8 analiza i usmena i demonstracija pismena jezične igre provjera (samostalno) 20 30 (usmeni) Ukupno 4 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija doc.dr.sc.Valentina Majdenić četvrtkom od 10,30 sati Učiteljski fakultet u Osijeku, kabinet 44 [email protected] Termini ispita: 5.II. 2014. u 8, 00 sati 19.II.2014. u 8,00 sati 16.IV.2014. u 10,00 sati 18.VI.2014. u 8,00 sati 2.VII.2014. u 8,00 sati 10.IX.2014. u 8,00 sati 24.IX.2014. u 8,00 sati 55 3. 13. KINEZIOLOGIJA Naziv predmeta: KINEZIOLOGIJA Studij: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: 2. Šifra predmeta: PKI2001 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+S 2P +1S Okvirni sadržaj predmeta: Proučavajući utjecaj upravljanog procesa vježbanja, odnosno planirane i programirane tjelesne aktivnosti, omogućava se razumijevanje i intrepretacija utjecaja takvih oblika aktivnosti ne samo na antropološki status nego i na cjelokupno zdravlje čovjeka. Sistematizacijom spoznaja o tim utjecajima omogućen je uvid o djelovanju kinezioloških aktivnosti na psihosomatski status učenika u svim područjima kineziologije, a osobito u području odgojno obrazovnog procesa. Adekvatnim izborom metrijskih protokola, te kvalitetnim postupcima planiranja i programiranja mogu se definirati relevantni parametri za izazivanje transformacijkih procesa u području antropoloških osobina, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, motoričkih znanja, ali i u odgojinim i drugim aspektima mogućih promjena. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: - Predavanja Seminarska nastava Seminarski rad Kontinuirano praćenje i provjeravanje; kolokvij Usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Potrebna literatura 1. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. 2. Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. 56 3. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. 4. Prskalo, I. (2005). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja. 5. Ivanković, A.(1982) Tjelesni odgoj djece predškolske dobi, Školska knjiga Zagrab. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br. Preporučena literatura 1. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. 2. Mraković, M. (1994.): Fitko – Programianje i kontrola procesa vježbanja, FFK, Zagreb Način polaganja ispita: Kontinuirano praćenje i provjeravanje; dva kolokvija, usmeni ispit 57 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje kinezioloških zakonitosti na kojima se temelje načela planiranja, programiranja, provonenja, kontrole i vrednovanja različitih oblika procesa vježbanja u području kineziološke edukacije. Poseban je cilj osposobiti studente za primjenu mjernih instrumenata i kinezioloških operatora osobito onih koji se koriste u radi s djecom mlane školske dobu u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti o utjecaju tjelesne aktivnosti na različite segmente antropološkog statusa čovjeka, strukturu i opće zakonitosti upravljanog procesa vježbanja djece predškolske dobi. Ishodi učenja: Br. Ishod učenja 1. Studenti će razumijeti društveno povijesne uvjete u kojima se kineziologija javlja i oblikuje kao samosvojno znanstveno-istraživačko područje. 2. Studenti će dobiti uvid u strukturu kineziologije i njen odnos s drugim znanstvenim disciplinama. 3. Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti o utjecaju tjelesne aktivnosti na različite segmente antropološkog statusa čovjeka. 4. Studenti će moći primjeniti mjerne instrumente i protokole za procjenu motoičkog statusa djece predškolske dobi. 5. Studenti će se osposobiti za planiranje i programiranje kinezioloških aktivnosti, izbor adekvatnih kinezioloških operatora i volumena opterećenja kojima je moguće izazvati kvalitativne i kvantitativne promjene u ljudskom organizmu. 6. Studenti će biti osposobljeni za provođenje redovite tjelesne aktivnosti u funkciji poboljšanja zdravlja i prevencije nastaka hipokinetskih bolesti; zdravlje i tjelesna aktivnost, zdravlje i okolina, higijena i tjelesno vježbanje. 58 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Teorijska predavanja* 1 1,2,3,6 Prisustvovanje na predavanjima Seminarska nastava* 0,5 3,4,5 Seminarski rad** 0,5 Kontinuirano praćenje i provjeravanje*** Bodovi min max Evidencija dolazaka* 3 5 Prisustvovanje na seminarskoj nastavi Evidencija dolazaka* 3 5 3,5,6 Izrada seminarskog rada prema zadanoj temi Procjenjivanje kvalitete seminarskog rada prema kriterijima** 4 20 1 1-6 Kontinuirano praćenje i provjeravanje u obliku 2 kolokvija. Na temelju uspješnosti i broja bodova u dva kolokvija. 36 60 Usmeni ispit 1 1-6 Završni usmeni ispit 0 30 Ukupno 4 66 100 * Student ima pravo izostati (%) s nastave u sugladno pravilniku o studijim i studiranju, ukoliko niti jednom ne izostane s nastave predavanja i seminara nagrađuje se s 10 bodova. ** Kvaliteta seminarskog rada procjenjuje se na temelju adekvatno obrađene materije zadane seminarske teme i prezentacije seminarskog rada skupini studenata. Prema kriteriju kvalitete obrade materije: ocjena ne dovoljan – 0 bodova; ocjena dovoljan – 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena vrlo dobar – 8 bodova; ocjena izvrstan – 10 bodova. Prema kriteriju kvalitete prezentacije: ocjena ne dovoljan – 0 bodova; ocjena dovoljan – 4 boda; ocjena dobar - 6 bodova; ocjena vrlo dobar – 8 bodova; ocjena izvrstan – 10 bodova. Student mora zadovoljiti kriterije minimalno za ocjenu dovoljan, ukoliko iz jednog segmenta ne zadovolji ponavlja seminarski rad s drugom temom. 59 ***Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija iz dva područja nastavne materije. Prvi kolokvij obuhvaća pojam, definiciju i strukturu kineziologije, te utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja djece mlađe školske dobi. Prvi kolokvij nosi 30 bodova, a za uspješno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova – ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24 -26 – ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan. Drugi kolokvij obuhvaća teme: pojam, načela i čimbenici upravljanog procesa vježbanja, te utjecaj tjelesne aktivnosti i kinezioloških podražaja na zdravlje. Također nosi 30 bodova s jednakom metodologijom raspodjele. Za uspješno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (18 bodova) od ukupnog broja bodova. Slijedom: 18 -20 bodova – ocjena dovoljan; 21 -23- ocjena dobar; 24 -26 – ocjena vrlo dobar; 27 -30 ocjena izvrstan. Kako bi pristupio usmenom ispitu student mora zadovolijt kriterije s minimalnim brojem bodova za ocjenu dovoljan. Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave, seminarski rad i pismeni kolokvij. Studenti prema svojim preferencijama mogu odabrati kojim načinom će sakupiti dovoljan broj bodova za izlazak na usmeni dio ispita. Na kraju semestra pristupaju pismenom dijelu ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju i pismenom ispitu. Ukupna ocjena nastaje sumacijom ostvarenih bodova iz svih kategorija prema slijedećem kriteriju: ocjena dovoljan: 60 - 69 bodova ocjena dobar : 70 -79 bodova ocjena vrlo dobar: 80 - 89 bodova ocjena izvrstan: 90 – 100 bodova Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Četvrtak 10,45 – 11,30h Kabinet Dr.sc. Zvonimir Tomac,v. Asist. Utorak 13,00h Kabinet Dr.sc. Mara Šumanović, Srijeda 10,00h Kabinet 60 Nastavni materijali u obliku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjižnici fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa nastalih studenskim seminarskim radovima. Ispitni rokovi: nalaze se na web stranici fakulteta i na oglasnoj ploči. PREDMET Kineziologija Izvanr edni NASTAVNI K 12.mj. 2013. doc.dr.sc. Tihomir Vidranski 17.12. 10h Zimski Izvanr edni Ljetni Jesenski 27.I.22.II. 2014. 4.mj.2 014. 9.VI.5.VII. 2014. 1.IX.27.IX.201 4. 15.4. 10h 17.6. 10h 7.2. 10h 21.2. 10h 4.7. 11h 12.9. 10h 26.9. 12h TEME ZAVRŠNIH RADOVA 1. Validacija i standardizacija mjernih instrumenata za procjenu motoričkog statusa djece predškolske dobi. 2. Razina razvijenosti motoričkih vještina djece predškolske dobi slavonske regije. 3. Uloga programirane tjelesne aktivnosti na razvoj motoričkih sposobnosti i vještina. 4. Uloga programirane tjelesne aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti. 5. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj motoričkih sposobnosti i vještina. 6. Utjecaj posebno programirane tjelesne aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti. 7. Prevalencija pretilosti u predškolskoj dobi. 8. Razina tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme. 9. Relacije između motoričkih sposobnosti, motoričkih vještina i morfoloških karakteristika. 10. Relacije između aktiviteta roditelja i aktiviteta djece predškolske dobi. 61 2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA I Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Kineziološka kultura 1 Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i obrazovanja 1.,2. PKIOO1 zimski 1, ljetni 1 2V Okvirni sadržaj predmeta: Programski sadržaji uvjetovani su raspoloživim objektima,materijalnim sredstvima klimatskim uvjetima,godišnjem dobu i interesima studenata. To su prije svega igre s loptom kao košarka,mali nogomet,odbojka, dvoranski hokej,ples,aerobika,elementi ritmičke gimnastike,elementi joge,judo,kuglanje klizanje, koturanje, jogging ,plivanje fitness. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Način izvoñenja nastave je praktično vježbanje u odgovarajućim objektima. Provjera znanja nije predviñena. Studenti su dužni redovno pohañati i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. Potrebna literatura Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje Anderson, B. Fitnes za sve Belan, I. Jogging Body building-Tehnika izvoñenja vježbi Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. 3. 4. Preporučena literatura Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Primjenjena kineziologija u rekreaciji Sva postojeća i raspoloživa koja se odnosi na ponuñene sadržaje Način polaganja ispita: Ispit nije predviñen. 62 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Kineziološka kultura 1 Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i obrazovanja 1.,2. PKIOO1 zimski 1, ljetni 1 2V Cilj predmeta: Cilj predmeta je da studenti utvrde i prošire poznate, upoznaju nove i aktualne kineziološke sadržaje,da se educiraju u programiranju samovježbanja u smislu rekreacije,steknu naviku za kontinuiranim vježbanjem s jedinstvenim ciljem očuvanja zdravlja i kvaliteta življenja. Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja studenti će se osposobiti za samostalno planiranje i programiranje procesa samovježbanja. 2. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Ukupno Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Vera Filipović Vrijeme konzultacija četvrtak od 12 do 13 sati Mjesto konzultacija kabinet, sportska dvorana Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 63 2. 14. KINEZIOLOŠKA KULTURA II Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Kineziološka kultura 2 Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i obrazovanja 1., 2. PKIOO2 zimski 1, ljetni 2 2V OBRAZAC: OPIS PREDMETA Okvirni sadržaj predmeta: Programski sadržaji uvjetovani su raspoloživim objektima,materijalnim sredstvima klimatskim uvjetima,godišnjem dobu i interesima studenata. To su prije svega igre s loptom kao košarka,mali nogomet,odbojka, dvoranski hokej,ples,aerobika,elementi ritmičke gimnastike,elementi joge,judo,kuglanje klizanje, koturanje, jogging ,plivanje fitness. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Način izvoñenja nastave je praktično vježbanje u odgovarajućim objektima. Provjera znanja nije predviñena. Studenti su dužni redovno pohañati i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. Potrebna literatura Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje Anderson, B. Fitnes za sve Belan, I. Jogging Body building-Tehnika izvoñenja vježbi Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. 3. 4. Preporučena literatura Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Primjenjena kineziologija u rekreaciji Sva postojeća i raspoloživa koja se odnosi na ponuñene sadržaje Način polaganja ispita:Ispit nije predviñen. 64 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Kineziološka kultura 2 Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i obrazovanja 1., 2. PKIOO2 zimski 1, ljetni 2 2V Cilj predmeta: Cilj predmeta je da studenti utvrde i prošire poznate, upoznaju nove i aktualne kineziološke sadržaje,da se educiraju u programiranju samovježbanja u smislu rekreacije,steknu naviku za kontinuiranim vježbanjem s jedinstvenim ciljem očuvanja zdravlja i kvaliteta življenja. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja studenti će se osposobiti za samostalno planiranje i programiranje procesa 1. samovježbanja 2. 3. 4. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Bodovi Nastavna ECTS Ishod Aktivnosti Metoda aktivnost* učenja studenata procjenjivanja min max Ukupno Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Vera Filipović petak od 13 do 14 sati kabinet, sportska dvorana Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 65 2. 16. KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU opis predmeta Okvirni sadržaj predmeta: Pojam, definicija i predmet Kineziološke metodike. Uloga, cilj i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture djece predškolske dobi. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i predškolske dobi. Obilježja motoričkih gibanja djece rane i predškolske dobi. Kineziološki operatori: klasifikacija, metodika i organizacija primjene u raznolikim organizacijskim oblicima rada. Metodički principi, metode rada i metodički postupci, metodički organizacijski oblici rada. Osnovna aktivnost tjelesne i zdravstvene kulture (struktura, cilj i zadaci, sadržaji i organizacija).Jutarnja tjelovježba, izleti, šetnje, ljetovanja, zimovanja, priredbe i javni nastupi. Aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture na otvorenom, u dvorani, u vodi, na snijegu i ledu, adaptiranim prostorima. Odgojno obrazovni proces. Planiranje i programiranje rada. Pripremanje odgojitelja. Praćenje, provjeravanje i vrednovanje. Praktična izvedba organizacijskihoblika rada. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: - Predavanja Vježbe Kontinuirano praćenje i provjeravanje, kolokvij Usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Potrebna literatura 1. Findak, V. (1995) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb. 2. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. 3. Findak,V.(1992) Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za športsku rekreaciju i Montorex. Zagreb. 4. Ivanković, A.(1982) Tjelesni odgoj djece predškolske dobi, Školska knjiga Zagrab. 5. Pejčić, A. (2001) Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka. 5. Pejčić, A. (2002). Igre za male i velike.Rijeka: Visoka učiteljska škola u Rijeci. 6. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi.Rijeka: Visoka učiteljska škola u Rijeci. 66 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br. Preporučena literatura 1. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. 2. Bala, G. (2006). Fizička aktivnost devojčica i dečaka predškolskog uzrasta.Novi Sad: Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. 3. Pišot, R. i Jelovčan, G. (2006). Vsebine gibalne/športne vzgoje v predšolskem obdobju.Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Založba Annales: Pedagoška fakulteta. Način polaganja ispita: Kontinuirano praćenje i provjeravanje; tri kolokvija, usmeni ispit 67 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: KINEZIOLOŠKA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU Studij: PREDDIPLOMSKISVEUČILIŠNI STUDIJ RANOGA IPREDŠKOLSKOGAODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: 3. I 4. Šifra predmeta: PKI3001 ECTS bodovi 3+3 Tjedno opterećenje P+V 2+1; 1+2 Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje i primjenu zakonitosti kineziološke metodike na kojima se temelje načela planiranja, programiranja, provedbe, kontrole i vrednovanja različitih oblika procesa vježbanja djece predškolske dobi. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Studenti će razumjeti zakonitosti kineziološke metodike 2. Studenti će moći primijeniti kineziološka načela, metode i metodičke organizacijske oblike rada u odgojno obrazovnom procesu djece rane i predškolske dobi. 3. Studenti će steći zavidna praktična umijeća u primjeni kinezioloških operatora definiranih programskim okvirom tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i predškolske dobi. 4. Studenti će biti osposobljeni uspješno provesti u dječjem vrtiću jutarnje tjelesno vježbanje i osnovnu tjelesnu aktivnost sa djecom mlađe, srednje ili starije dobne skupine. 5. Studenti će moći planirati, programirati i praktično primijeniti kineziološke operatore u diferenciranim organizacijskim oblicima rada tjelesne i zdravstvene kulture djece rane i predškolske dobi. 6. Studenti će biti osposobljeni vrednovati postignuća djece u kineziološkim aktivnostima i motoričkom razvoju. 68 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Teorijska predavanja* 1 1,2,5,6 Prisustvovanje na predavanjima Evidencija dolazaka* Kontinuirano praćenje i provjeravanje** 2 1-6 Kontinuirano praćenje i provjeravanje u obliku 2 kolokvija. Ogledno predavanje 1 2,4 Izrada pisane priprave i praktična provedba osnovne tjelesne aktivnosti u vrtiću Usmeni ispit 2 1-6 Završni usmeni ispit Ukupno*** 6 Na temelju uspješnosti i broja bodova u tri kolokvija. Promatranje i analiza izvedbe Bodovi min max 6 10 24 40 12 20 10 40 76 110 *Student ima pravo izostati s nastave sukladno Pravilniku o studiranju, ukoliko niti jednom ne izostane s nastave predavanja i seminara nagrađuje se s 10 bodova. **Studenti tijekom trajanja kolegija pišu tri kolokvija iz područja nastavne materije. Svaki kolokvij nosi 20 bodova, a za uspješno savladavanje gradiva student mora ostvariti minimalno 60% (12 bodova) od ukupnog broja bodova. Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz navedenih elemenata u tablici. Prema osobnim preferencijama mogu odabrati kojim načinom će sakupiti dovoljan broj bodova. Na kraju 4. semestra pristupaju usmenom ispitu. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini prikupljenih bodova tijekom kontinuiranog praćenja. ***Za pozitivnu ocjenu na kolegiju studenti trebaju ukupno steći od 70 – 110 bodova. 69 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Utorak 10,00h Kabinet Doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Dr.sc. Mara Šumanović Nastavni materijali u obliku primarnih, sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjižnici fakulteta, u elektronskom obliku putem PPT prezentacija i PDF nastavnih prikaza, te u obliku mapa nastalih studenskim radovima za pripremu metodičkih vježbi. Ispitni rokovi: nalaze se na web stranici fakulteta i na oglasnoj ploči. 27.I.-22.II. 12. PREDM ET NASTAVNIK doc.dr.sc. T.Vidranski KMUIK dr.sc. M. Šumanović 2014. 2013. 18.12. 12h 4. 9.VI.- 5.VII. 2014. 1.IX.-27.IX. 2014. 2014. 6.2. 12h 20.2. 12h 16.4. 12h 20.6. 9h 4.7. 9h 12.9. 9h 26.9. 9h TEME ZA ZAVRŠNI RAD 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 3- 4 godine Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 4- 5 godine Igra u kineziološkim aktivnostima predškolske djece u dobi od 5- 6 godine Razina razvijenosti motoričkih vještina bacanja, hvatanja i gađanja kod djece predškolske dobi Razina razvijenosti motoričkih vještina skakanja kod djece predškolske dobi Razina razvijenosti motoričkih vještina hodanja i trčanja kod djece u dobi od 3-4 godine Metode rada u kineziološkim aktivnostima djece predškolske dobi Primjena metode dramatizacije u kineziološkim aktivnostima djece predškolske dobi Analiza provedbe kinezioloških aktivnosti u vrtićima grada Osijeka Analiza provedbe kinezioloških aktivnosti u vrtićima (nekog drugog slavonskog područja, prema odabiru studenta) 70 2. 17. LIKOVNA KULTURA DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM Naziv predmeta: Likovna kultura Studij: Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Nositelj kolegija: doc.art. Goran Kujundžić Semestar: Ljetnji Status kolegija: Obvezni Šifra predmeta: PLI4001 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V P2+V1 Cilj predmeta: osposobiti studente da usvoje temeljna znanja o vizualnom jeziku, osnovama likovnih umjetnosti i likovne kulture poradi razvoja osobne kulture kao temelja za budući rad s djecom predškolske dobi. Motiviranje studenata za aktivno sudjelovanje u javnom životu, s posebnim aspektom na njihovoj profesionalnoj orijentaciji. Osposobiti studente za rad s različitim likovnim tehnikama kroz sva područja likovnog oblikovanja. 71 Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Br. Ishod učenja 1. Objasniti i analizirati pristup likovnom djelu 2. Interpretirati likovne elemenate i kompozicijska načela u likovnom djelu 3. Usporediti načela duhovne i materijalne strane likovnog govora 4. Primijenti stečena znanja o likovnom jeziku i likovnim tehnikama u budućem radu s djecom predškolske dobi Okvirni sadržaj predmeta: Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti. Medijska svojstva, vrijednosti crtanja, slikanja, grafike i plastičnog trodimenzionalnog oblikovanja, dizajna i likovno scenskog izraza u razvoju sposobnosti percepcije, ekspresije i sinteze. Likovni elementi i kompozicijska načela. Vizualni red i jedinstvo izraza (kompozicija). Vizualna percepcija, promišljanje i likovni jezik. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, demonstracije, mapa vježbi, samostalni rad, analiza, izložbe. Način polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vježbi Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Ishod učenja ECTS Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Predavanja 1 1-4 Pohađanje nastave Evidencija nazočnosti 5 10 Vježbe 1 4 Rješavanje praktičnih zadataka Mapa vježbi 10 20 (istraživanja) 72 Aktivnost na predavanjima 0,5 1-3 Aktivnost u nastavi Sudjelovanje u raspravama 5 10 Ispit 1,5 1-4 Usmeni ispit Provjera znanja 50 60 Ukupno 4 70 100 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Obavezna literatura 1. 2. Jakubin, M., Osnovne likovnoga jezika i likovne tehnike, priručnik za likovnu kulturu", Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1989. Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost: Zagreb: Školska knjiga, 1991. 3. Ivančević, R., Likovni govor. Zagreb: Profil, 2003. 4. Brešan, D. Likovni pojmovnik. Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. Br. Dopunska literatura 1. Mirelić-Bačić, J., Bačić, M., Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 1996. 2. Peić,M., Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga, 1978. 3. Gombich, EH., Povijest umjetnost. Zagreb:Golden marketing, 1999. 73 2. 18. LIKOVNA KULTURA U INTEGRIRANOM KURIKULU DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM Naziv predmeta: Likovna kultura u integriranom kurikulu Studij: Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Nositelj kolegija: doc.art. Goran Kujundžić Semestar: 5. zimski i 6. ljetnji Status kolegija: Obvezni Šifra predmeta: PLI6001 ECTS bodovi 3+3 Tjedno opterećenje P+V 5. semestar: P2+V1; 6. semestar: P1+V2 Cilj predmeta: Stjecanje temeljnih znanja iz metodike likovne kulture kao predmeta. Studenti će se upoznati s osnovnim znanjima o likovnoj kulturi predmeta, sa strukturom i značenjima te sa zakonitostima razvoja dječjih likovnih sposobnosti u primijeni. Znati primijeniti didaktička načela, nastavne metode i suvremene didaktičke strategije u metodici. Osposobiti studente za planiranje, pripremanje i izvoñenje rada prema potrebama djece. Prate proces, razvoj percepcije i ekspresije s obzirom na proces osvještavanja djece. Osposobiti studente za poticanje i razvijanje perciptivnih, oblikovnih i stvaralačkih sposobnosti djece u kontekstu likovnog izražavanja . Pripremiti studente za samostalan rad u predškolskim ustanovama. Motivirati studente za aktivno sudjelovanje u javnom životu, s posebnim aspektom na njihovoj profesionalnoj djelatnosti. 74 Ishodi učenja: Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Br. Ishod učenja 1. Primijeniti kompentencije temeljnog metodičkog znanja koje omogućavaju realizaciju suvremene odgojno-obrazovne nastave u predškolskoj ustanovi. 2. odabrati poticaje, likovne tehnike i likovno-tehničke sredstva koja su primjerena pojedinoj razvojnoj fazi likovnog izraza i zadacima pojedinog likovnog područja.. 3. Razumijeti proces razvoja kreativnosti kod djeteta, te primijeniti primjerene metode u daljnjem poticanju i razvijanju djetetovih kreativnih potencijala. 4. Primijeniti stečena znanja u oblikovanju kritičkog uvida u efikasnost i primjerenost metoda poučavanja za djecu predškolske dobi. Okvirni sadržaj predmeta: Predmet i područje izražavanja metodike likovne kulture. Povijesni razvoj teorije i prakse likovnog odgoja i obrazovanja u nas i svijetu. Proces spoznavanja likovne kulture u radu s djecom; promicanje likovne kreativnosti kod djece; zadaci i ciljevi likovne kulture. Primjena nastavnih metoda, postupaka i suvremenih tehnologija. Uspješni modeli izobrazbe i usavršavanje odgajatelja. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece: faza primarnih simbola, faza složenih simbola i faza intelektualnog realizma. Ispunjavanje priprave za rad s djecom različite predškolske dobi. Likovni elementi i kompozicijska načela. Rad s nadarenom djecom. Estetsko uređenje prostora. Negativne pojave u dječjem stvaralaštvu i ometanje dječjeg likovnog razvoja. Zaštita likovnih radova djece. Metodički pristupiti likovnim elementima i kompozicijskim načelima. Nazočnost uzornim predavanjima mentora i održavanje individualnih predavanja. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, održavanjeoglednog sata u predškolskoj ustanovi, samostalni zadaci, vježbe. Način polaganja ispita: usmeni ispit, samostalni rad, mapa vježbi Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanja ECTS 1 Ishod učenja 1-4 Aktivnosti studenata Pohađanje Metoda procjenjivanja Evidencija Bodovi min 5 max 10 75 Vježbe 1,2 4 nastave nazočnosti Rješavanje praktičnih zadataka Mapa vježbi 10 20 (istraživanja) Praktični rad 1,8 1-4 Priprema, izvedba i refleksija praktičnog rada Pisana priprema, 10 i usmena naliza 20 Ispit 2 1-4 Usmeni ispit Provjera znanja 40 50 Ukupno 6 65 100 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Obavezna literatura 1. Grgurić, N., i Jakubin, M.,Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa, 1996. 2. 3. Herceg, I., Karlavaris,B., Rončević,A., Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa d.d. Brešan, D., Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008 4. Belamarić, D., Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga, 1987 Br. Dopunska literatura 1. Babić, A., Likovna kultura s metodikom, Osijek, 2001. 2. Bodulić, V., (1982.) Umjetnički i dječji crtež: priručnik za odgajatelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga . 76 2. 19. LUTKARSTVO Okvirni sadržaj predmeta: Teorija: Povijesni pregled lutkarstva. Kako nastaje lutkarska predstava. Osnove lutkarstva: lutkarska dramaturgija za djecu, lutkarska režija, lutkarska scenografija, lutkarska glazba, tipologija lutaka, animator/animacija. Predškolsko dijete i scenska lutka. Određenje dramske i lutkarske igre. Lutka kao terapijsko sredstvo u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Praktični dio: Lutkarske vježbe. Animacija tijela. Izrada scenske lutke. Dramaturški planirane lutkarske igre verbalne i neverbalne s kreiranom lutkom. Improvizirani lutkarski monolog i dijalog (samostalno stvaranje teksta, animacija). Svladavanje abecede lutkarske tehnike s različitim tipovima lutaka. Dječja igra scenskom lutkom. Metodika primjene scenske lutke u raznolikim odgojno obrazovnim situacijama. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, lutkarske vježbe u scenskom prostoru, posjeti kazalištu, konzultacije, kolokvij, završni usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Pokrivka, V., (1978.), Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga 2. UNIMA, Komisija Lutka u obrazovanju (2004.), Lutka…divnog li čuda, ur.: Majaron, E., Kroflin, L., Zagreb: MCUK 3. Glibo, R., (2000.), Lutkarstvo i scenska kultura, Zagreb: Ekološki glasnik 4. Bastašić, Z., (1988.), Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga 5. Bognar-Šaban, A. i dr. (1997.), Hrvatsko lutkarstvo, Zagreb: Hrvatski centar UNIMA 6. Perić Kraljik, M., (2013.) Lutka u odgoju i obrazovanju, u: Književna revija-tema Lutka,god.53.,br.3, ur. Kroflin, L., i Mesarić, J.,Osijek: Ogranak Matice hrvatske Osijek Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura Perić Kraljik, M., (2009), Kreativne lutkarske igre u nastavi, u: Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju, ur. Bognar, L. i dr., Profil, Zagreb 77 2. Jurkovski, H., (2007.), Teorija lutkarstva, Subotica: Međunarodni festival pozorišta za decu 3. Nikolin, V. i su., (1965.), Uvod u lutkarstvo, Beograd 4. Varl, B., (1999.), Lutke na štapu, Zagreb: MCUK Varl, B., (2001.), Mimičke lutke, Zagreb: MCUK Varl, B., (2000.), Plošne lutke, Zagreb: MCUK Varl, B., (2000.), Ručne lutke-ginjoli, Zagreb: MCUK Varl, B., (1999.), Lutke na koncu, MCUK, Zagreb, 5. Županić Benić, M. (2009.), O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam internacional Način polaganja ispita:teoretski i praktični dio. Kolokvij: kolokvij se polaže praktično – realizacija lutkarskih etida i lutkarskih minijatura. Završni usmeni ispit: teoretski dio. 78 ISHODI UČENJA - LUTKARSTVO Naziv predmeta: LUTKARSTVO Studij: Preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: Treći i četvrti Šifra predmeta: OHR 3001 ECTS bodovi Treći semestar 3, četvrti semestar 2 Tjedno opterećenje P+V 1P+1V Cilj predmeta: Stjecanje temeljnog znanja o lutkarskoj grani kazališne umjetnosti, stjecanje temeljnog znanja o tipovima lutaka, izradi i animaciji scenske lutke u lutkarskoj igri za djecu predškolske dobi. Razvoj stvaralačkih sposobnosti na području lutkarskog izraza. Primjena scenske lutke u odgojno obrazovnom procesu. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. Temeljno znanje o lutkarskoj umjetnosti 2. Mogućnost samostalnog realiziranja lutkarskih etida i lutkarskih minijatura 3. Izrada scenskih lutaka prilagođene predškolskoj dobi 4. Aktivno koristiti scensku lutku u predškolskoj ustanovi Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Pohađanje predavanja i vježbi ECTS 2 (0,5) Ishod učenja 1-4 Aktivnosti studenata Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Metoda procjenjivanja Evidencija uz aktivno sudjelovanje Bodovi min 10 max 20 79 Praktične lutkarske vježbe u skupinama 1 (0,5) 1-4 Aktivno i samostalno planiranje i realizacija u scenskom prostoru Analiziranje i dobronamjerni kritički osvrti lutkarskih vježbi 20 40 / (1) 1-4 Aktivno Ispitivanje sudjelovanje i savladanog teoretskogplana učenje i programa 20 40 50 100 Usmeni ispit Ukupno 3 (2) * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Izv.prof.art. Mira Perić Kraljik Ponedjeljak: 9.30 Ured 27 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt. Termini ispita Kolokviji: jedan Rezultati kolokvija 80 2. 20. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA Okvirni sadržaj predmeta: - Elementi matematičke logike. Pojam suda. Operacije sa sudovima. - Skupovi. Pojam skupa (podskup skupa, jednakost skupova, partitivni skup). Operacije sa skupovima (unija, presjek, komplement). Kartezijev produkt skupova. Relacije. - Brojevi. Skup prirodnih brojeva. Zakoni računskih operacija u skupu prirodnih brojeva. Domišljato računanja izborom prikladne metode. Procjenjivanje točnosti i smislenosti rezultata. Induktivno zaključivanje. - Oblici i prostor: Opisivanje položaja i smjera upotrebom svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr. kvadratna mreža). Prepoznavanje i klasifikacija jednostavnih likova (trokut, četverokut, šesterokut i osmerokut). Skiciranje jednostavnih tijela i njihovih mreža (prizma, piramida, valjak i stožac). Rješavanje problema u kontekstu položaja i smjera. - Mjerenje. Mjerenje duljine, mase i tekućine kroz povijest. Uspoređivanje veličina. Mjerenje relativnim jedinicama, konstantnom nestandardnom jedinicom i standardnom jedinicom. - Kombinatorika. Pronalaženje svih kombinacija ili poretka u situacijama s malim brojem varijabli. - Podatci. Provođenje jednostavnijih empirijskih istraživanja vjerojatnosti te procjena vjerojatnosti konkretnog slučajnog događaja. Čitanje i predočavanje podataka stupčastim i kružnim dijagramima. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: - predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova. Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatnapojašnjenja i upute. - kolokviji ili pismeni ispit - usmeni ispit 81 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Potrebna literatura 1. M. Polonijo, Mala geometrija, Profil, 2001. 2. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br. Preporučena literatura 1. J. Strnad, Metrom i aršinom-Izlet u svijet najvećih i najmanjih razdaljina, Školska knjiga,Zagreb, 1990. 2. M. Polonijo, Matematičke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb, 2009. 3. V. Devide, Zabavna matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Način polaganja ispita. Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenti: 1. kolokviji ili pismeni ispit 2. usmeni ispit 82 OBRAZAC: ISHODI UČENJA MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA Naziv predmeta: MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA Studij: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: IV. Šifra predmeta: PMA2001 ECTS bodovi 3 Tjedno opterećenje P+V 1P + 2V Cilj predmeta: Upoznati studente s ulogom matematike u razvoju društva. Osposobiti studente za razumijevanje i ispravno korištenje matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. Obnoviti i proširiti znanja studenata iz područja elementarne matematike nužno potrebnih za primjeren način uvođenja matematičkih pojmova djeci predškolske dobi. Ishodi učenja: Br. Ishod učenja Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: 1. razumjeti i objasniti značenje jednostavnih tvrdnji koristeći matematičku notaciju i jezik 2. razumjeti i koristiti pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna relacija, relacijaekvivalencije 3. definirati osnovne računske operacije na skupu prirodnih brojeva i zakone koji za njih vrijede 4. prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapisza rješavanje početnog problema 5. pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije 6. primijeniti princip produkta radi utvrđivanja broja različitih kombinatornih konfiguracija 7. primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (moguć, nemoguć, siguran, slučajan) 8. pročitati i protumačiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i stupčastim dijagramima 83 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost Kolokviji ili pismeni ispit ECTS 1.6 Ishod učenja 1-8 Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Studenti trebaju samostalno riješiti zadatke koji su postavljeni na kolokviju ili pismenom ispitu. Dva kolokvija ili pismeni ispit. Bodovi ostvareni na kolokvijima se zbrajaju. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno Bodovi min 30 max 60 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova s oba kolokvija.Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita. Završni ispit 1.1 1-3, 5,7,8 Usmeni ispit Studentima se postavljaju teoretska pitanja iz obrađenih tema kako bi se provjerilo poznavanje i razumijevanje tema. 20 Pohađanje nastave 0.3 1-8 Studenti su obvezni u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku prisustvovati na barem 70% nastave propisane studijskim Evidencija pristupanja predavanjima i vježbama obavljati će se na predavanjima i vježbama. - 40 - 84 programom Ukupno 3 50 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija izv. prof. dr. sc. Ružica Kolar-Šuper četvrtkom u 14 sati ili prema dogovoru na email [email protected] kabinet 40 Želko Gregorović, predavač četvrtkomu 10 sati ili prema dogovoru na email [email protected] kabinet 60 85 2. 21. MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI Okvirni sadržaj predmeta: Igra u funkciji usvajanja osnovnih matematičkih pojmova (igre s didaktičkim sredstvima, društvene igre, igrememoriranja). Rješavanje problemskih zadataka pri usvajanju osnovnih matematičkih pojmova te uvježbavanju osnovnihmatematičkih relacija (konkretni praktični problemi, slikovni problemi, eksperimentiranje, rad na projektu). Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja. Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i s djecom rane dobi. Studenti aktivno prate i izrađuju mapu o djeci koju prate pod nadzorom nastavnika i asistenata. U suradnji s nastavnikom i asistentima studenti stječu kompetencije za implementaciju matematike u dječje igre i razonodu, tj. popularizaciju matematike. Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet, LMS Moodlehttps://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. M. Pavleković, Matematika i nadareni učenici – razvoj kurikula na učiteljskim studijima za prepoznavanje, izobrazbu i podršku darovitih učenika, Element, Zagreb, 2009. 2. M. Peteh,Matematika i igra za predškolce, Alinea, Zagreb, 2008. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. M. Polonijo,Um caruje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. (V. izdanje) 2. M. Polonijo, Matematička bojanka, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 3. M. Polonijo,Matematički problemi za radoznalce, Školska knjiga, Zagreb, 1990.(IV. izdanje) 4. M. Gardner, Mathematical Puzzles and Diversions, London, 1953. Način polaganja ispita:kolokvij (pismeni ispit za studente koji nisu bili uspješni na kolokviju). Usmeni isp 86 OBRAZAC: ISHODI UČENJA MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI Naziv predmeta: MATEMATIKA U IGRI I RAZONODI Studij: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: 4. Šifra predmeta: PMA6001 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1P+ 1S+1V Cilj predmeta: Osposobiti studenta za popularizaciju matematike među djecom predškolske dobi i poticanje razvojamatematičkoga dara svakoga djeteta. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: 1. Poticati dječju znatiželju kroz matematičku igru 2. Poticati interes za istraživanjem materijala i aktivnosti 3. Graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima 4. Razvijati suradnju na partnerskoj razini kroz rano matematičko opismenjavanje; 5. Osmisliti matematičke igre Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max 87 Predavanja 1.5 1-2 Tumačenje suvremenih razvojnih teorija o dječjem razvoju Pretraživanje matematičkih časopisa i web izvora s naglaskom na matematičku igru s najmlađima Seminari 1 3-4 Vježbe 1 4 Radionice s učenicima Pohađanje nastave 0.5 1-4 Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Ukupno 4 Praktični rad 22 45 Zadatci izvedbe 15 30 Neposredno opažanje 13 25 50 100 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija izv.prof.dr.sc. Margita Pavleković srijedom od 11 sati Kabinet 29 88 2. 22. METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA Okvirni sadržaj predmeta: Metodologija pedagoških istraživanja u sustavu pedagogijskih disciplina, u sustavu izobrazbe predškolskog odgojitelja i u njegovoj pedagoškoj djelatnosti. Uloga kvantitativno i kvalitativno usmjerenih istraživanja u procesu pojašnjavanja i razumijevanja odgojno obrazovne prakse te razvoju profesionalnih kompetencija odgajatelja. Etička pitanja istraživanja u obrazovanju i etički kodeks istraživanja s djecom. Vrste istraživanja:Temeljna i primijenjena. Razvojna i akcijska. Deskriptivna i kauzalna. Transverzalna i longitudinalna. Projekt istraživanja. Etape istraživanja. Hipoteza, varijable, uzorci. Postupci i instrumenti prikupljanja podataka. Anketa. Intervju. Eksperiment.Sistemsko promatranje. Etnografski postupci. Studija slučaja. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Osnovna metodološka pravila u pisanju stručnih i znanstvenih radova. Kategorizacija znanstvenih i stručnih tekstova. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: predavanja,vježbe,seminari Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Cohen, L., Manion, L., Morrison, K.(2007) Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Naknada Slap. 2. 3. Mužić, V. (2004.) Uvodumetodologijuistraživanjaodgojaiobrazovanja (2. proširenoizdanje). Zagreb: Eduka 4. Silobrčić, V. (2000.) Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada 5. Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanjedjecepomoćupromatranjaibilježenja. Zagreb: UdrugaroditeljaKorakpokorak. Etički kodeks istraživanja s djecom (2003) ur. Dulčić, A., Ajduković, M., Kolesarić, V., Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, ministarstva i mladeži, Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura Sekulić-Majurec, A. (2000.) Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289-300 2. * po potrebi dodati redove u tablici 89 OBRAZAC: ISHODI UČENJA METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja V. i VI. PPE5010 3+2 1P+1S+1V , 1P+1S Cilj predmeta: Upoznati studente s teorijskim i praktičnim osnovama istraživanja u odgoju i obrazovanju i pridonijeti uvoñenju studenata u stjecanje odreñenih znanstvenih kompetencija važnihza njihov daljnji profesionalni razvoj. Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja Poznavati vrste istraživanja u području odgoja i obrazovanja, osnove planiranja i provoñenja istraživanja Osposobiti studenata za analizu i interpretaciju podataka. 2. Osposobiti za samostalno provoñenje jednostavnih istraživanja u predškolskoj 3. praksi. Ovladavanje formalnim i neformalnim tehnikama prikupljanja podataka 4. Napraviti i prezentirati seminarski rad u obliku prezentacije 5. Izraditi nacrt istraživanja 6. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanja ECTS 0,5 Ishod učenja 1,2 Aktivnosti studenata Pohañanje nastave Metoda procjenjivanja Evidencija pohañanja nastave Seminarski rad i prezentacija Seminari 1 1,2,4,5 Vježbe 1 2,3,4,6 Izrada i izlaganje seminarskog rada Aktivno Nacrt sudjelovanje istraživanja u nastavi, izrada nacrta istraživanja Bodovi min max 90 Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1,5 1,2,4 1,2,4,6 Pismena provjera znanja Usmena provjera znanja Pismeni ispit Usmeno ispitivanje Ukupno 5 * po potrebi dodati redove u tablici 70 100 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Stanislava Irović Tijana Borovac Vrijeme konzultacija Petak 9:30 i prema dogovoru Četvrtak 11:30 i prema dogovoru Mjesto konzultacija Kabinet 46 Kabinet 46 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 7.2.2014. petak 8h 21.2.2014. petak 8h 13.6.2014. petak 8h 27.6. 2014. petak 8h 5.9.2014. petak 8h 19.9.2014. petak 8h 91 2. 23. NJEMAČKI JEZIK I Okvirni sadržaj predmeta: Ovladavanje njemačkim kao stranim jezikom. Proučavanje raznih tema na njemačkom jeziku s naglaskom na njemačku kulturu i civilizaciju. Rad na tekstovima. Osposobljavanje za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:vježbe,rad na tekstovima,usmena izlaganja kontinuirana provjera znanja putem kolokvija. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M. Schwalb, S., Weers, D. (2006): em – Brückenkurs. 1. Auflage, Max Hueber Verlag, Ismaning. 2. odabrani dijelovi iz: Dallapiazza, R.-M. i suradnici (2002): Tangram 1B, Deutsch als Fremdsprache, Ismaning. 3. odabrani dijelovi iz: Tatsachen über Deutschland. Societäts-Verlag, Frankfurt a.Main, in Zusammenarbeit mit dem Auswärtigen Amt, Berlin, 2005. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura 2. Faigle, I.(2006): Rundum – Einblicke in die deutschsprachige Kultur. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart. 30 Stunden Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. 3. Alltag in Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. 4. Dreyer, H./Schmitt, R. (2000): Lehr – und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Ismaning. Helbig, G./Buscha, J. (1998): Übungsgrammatik Deutsch, Leipzig. 5. 6. Hering, A./Matussek, M./Perlmann-Balme, M. (2002): em Übungsgrammatik – Deutsch als Fremdsprache, Ismaning. Način polaganja ispita:2 pismena kolokvija po semestru. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne polože, pristupaju završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelogodišnje gradivo. 92 OBRAZAC: ISHODI UČENJA NJEMAČKI JEZIK I Naziv predmeta: Njemački jezik I Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: I., II. Šifra predmeta: PNJ1001 ECTS bodovi 2 Tjedno opterećenje P+V 2V Cilj predmeta: Osposobiti studente za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. razvijati vještinu čitanja i razumijevanja tekstova na njemačkom jeziku 2. prepoznati i razumjeti osnovne morfološke i sintaktičke oblike i strukture 3. sustavno proširivati vokabular i razvijati sve jezične djelatnosti 4. razvijati vještinu raspravljanja o raznim temama 5. steći nova znanja o kulturi i civilizaciji njemačkog govornog područja * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Pohađanje nastave ECTS 3 Ishod učenja 1-5 Aktivnosti studenata Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Metoda procjenjivanja Vođenje evidencije o pohađanju nastave, evidencija o Bodovi min 24 max 30 93 aktivnom sudjelovanju Usmeno izlaganje 1 Ukupno 4 Priprema i usmeno izlaganje odabrane teme 1-5 Obrada teme, jezično izražavanje 10 20 34 50 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Manuela Karlak, asist. srijedom od 10 do 11 h ured 50, nastavna zgrada * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita: 17.06.2014. u 9 h, 1.7.2014. u 9 h, 4.9.2014. u 10 h, 18.09.2014. u 10 h Kolokviji Rezultati kolokvija 94 2. 24. NJEMAČKI JEZIK II Okvirni sadržaj predmeta: Ovladavanje njemačkim kao stranim jezikom. Proučavanje raznih tema na njemačkom jeziku s naglaskom na njemačku kulturu i civilizaciju. Rad na tekstovima. Osposobljavanje za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:vježbe, rad na tekstovima, usmena izlaganja, kontinuirana provjera znanja putem kolokvija Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M., Schwalb, S., Weers, D. (2006): em – Brückenkurs. 1. Auflage, Max Hueber Verlag, Ismaning. 2. odabrani dijelovi iz: Perlmann-Balme, M., Schwalb (2000): em – Hauptkurs. 2. Auflage, Max Hueber Verlag, Ismaning. 3. odabrani dijelovi iz: Dallapiazza, R.-M. i suradnici (2002): Tangram 1B, Deutsch als Fremdsprache, Ismaning. 4. odabrani dijelovi iz: Tatsachen über Deutschland. Societäts-Verlag, Frankfurt a.Main, in Zusammenarbeit mit dem Auswärtigen Amt, Berlin, 2005. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura 2. Faigle, I.(2006): Rundum – Einblicke in die deutschsprachige Kultur. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart. 30 Stunden Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. 3. Alltag in Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. 4. Dreyer, H./Schmitt, R. (2000): Lehr – und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Ismaning. Helbig, G./Buscha, J. (1998): Übungsgrammatik Deutsch, Leipzig. 5. 6. Hering, A./Matussek, M./Perlmann-Balme, M. (2002): em Übungsgrammatik – Deutsch als Fremdsprache, Ismaning. 95 Način polaganja ispita:1 pismeni kolokvij po semestru. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne polože, pristupaju završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelogodišnje gradivo. 96 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Njemački jezik II Naziv predmeta: Njemački jezik II Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: III., IV. Šifra predmeta: PNJ3001 ECTS bodovi 2 Tjedno opterećenje P+V 1V Cilj predmeta: Osposobiti studente za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. razvijati vještinu čitanja i razumijevanja tekstova na njemačkom jeziku 2. prepoznati i razumjeti osnovne morfološke i sintaktičke oblike i strukture 3. sustavno proširivati vokabular i razvijati sve jezične djelatnosti 4. razvijati vještinu raspravljanja o raznim temama 5. steći nova znanja o kulturi i civilizaciji njemačkog govornog područja * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Pohađanje nastave ECTS 1 Ishod učenja 1-5 Aktivnosti studenata Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Metoda procjenjivanja Vođenje evidencije o pohađanju nastave, evidencija o Bodovi min 13 max 15 97 aktivnom sudjelovanju Usmeno izlaganje 1 Ukupno 2 Priprema i usmeno izlaganje odabrane teme 1-5 Obrada teme, jezično izražavanje 10 20 23 35 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Manuela Karlak, asist. srijedom od 10 do 11 h ured 50, nastavna zgrada * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita: 17.06.2014. u 9 h, 1.7.2014. u 9 h, 4.9.2014. u 10 h, 18.09.2014. u 10 h Kolokviji Rezultati kolokvija 98 2. 25. OBITELJSKI ODGOJ I PARTNERSTVO S RODITELJIMA Okvirni sadržaj predmeta: Mjesto i uloga obitelji u razvoju djeteta; Ciljevi i važnost suradnje obitelji i predškolske ustanove; Partnerstvo odgojitelja i obitelji (obilježja suradničkog odnosa); Stavovi odgojitelja koji obeshrabruju suradnju i potporu; Suradnja obitelji i predškolske ustanove kroz obostrano informiranje, stjecanje znanja potrebnih za odgoj djece te zajedničko življenje djece, roditelja i odgojitelja; Komunikacija s roditeljima (osnovna pravila uspješne komunikacije s roditeljima, komunikacija u teškim situacijama); Posredno i neposredno uključivanje obitelji; Oblici suradnje (individualni razgovori, roditeljski sastanci, škole za roditelje, tribine, posjet obitelji, igraonice, radionice te pisani oblici – kutić za roditelje, pisane obavijesti, list za roditelje); Roditeljski sastanci (predavačkog tipa, oglednog tipa, roditeljski sastanci radi druženja djece i odraslih, roditeljski sastanci komunikacijskog tipa); Nazočnost obitelji u skupini (prihvaćanje obitelji u skupini, očekivanja i pravila ponašanja u skupini); Odgojitelj i roditelj djeteta s posebnim potrebama; Meñukulturna otvorenost i kulturne vrijednosti obitelji; Prijelaz iz dječjeg vrtića u školu (priprema djeteta za polazak u školu, meñusobno informiranje vrtića i škole o programima rada, informiranje roditelja). Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Student je dužan aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Student je dužan izraditi seminarski rad, kritički osvrt i istraživanje u dječjem vrtiću. Provjera znanja učinit će se na temelju studentskog izlaganja seminara, kritičkog osvrta, rezultata istraživanja, kolokvija i usmenog ispita. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Potrebna literatura Brajša, P.(1996), Očevi, gdje ste? Zagreb: Školske novine. Brajša, P. (1999), Tajna uspješnog roditelja i odgojitelja. Pula: C.a.s.h. Brajša-Žganec A. (2003), Dijete i obitelj, emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. Covey S.R. (1998), Sedam navika uspješne obitelji. Zagreb: Mozaik knjiga. Gordon T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić. Juul J. (1995), Razgovori s obiteljima:perspektive i procesi. Zagreb: Alineja. Ljubetić, M. (ur) (2003), Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Ljubetić, M. (2012), Nosi li dobre roditelje roda. Zagreb: Profil International. Pećnik, N., Starc, B. (2010), Rastimo zajedno. Zagreb: Unicef. 99 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. Preporučena literatura Maleš, D., Stričević, I. (1996). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga. Mlinarević, V. i Borić, E. (2004). Cooperation between parents and school. U: Peko, A. i sur. (ur), Contemporary teaching. Zbornik radova International Scientific colloquium, Osijek: Tiskara i knjigovežnica Filozofskog fakulteta u Osijeku, str. 75-85 Janković, J. (2004), Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea. 3. Rosić V., Zloković, J. (2003), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo. 4. Juul, J. (2008), Život u obitelji. Zagreb: Pelago. 5. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: praktični radovi (seminar, kritički osvrt, pedagoško istraživanje, dva kolokvija) i usmeni ispit. 100 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Obiteljski odgoj i partnerstvo s roditeljima Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja VI. PPE6001 4 2P+1S Cilj predmeta: studenti će steći temeljna znanja o obiteljskom odgoju i bit će osposobljeni za stvaranje preduvjeta k partnerskom odnosu s roditeljima. Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja primijeniti znanja i razumijeti pojmove odgoja, obrazovanja i djetinjstva na profesionalno odgovoran i etički način; razlikovati i i otkriti komunikacijske vještine za pretpostavku izgradnje odnosnih 2. relacija sa su-kreatorima odgojnog djelovanja; djelovati otvoreno prema aktualnim problemima i primijeniti sposobnost njihova 3. rješavanja; upotrijebiti znanja i razumijeti temeljne značajke obitelji kao sociološke kategorije; 4. opisivati i objasniti suvremene teorijske spoznaje o značaju obiteljskog odgoja kao 5. temeljnog činitelja u razvoju svake ličnosti; primjeniti različite pristupe u obiteljskom odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu 6. u kontekstu posebnosti obiteljskog konteksta; prosuditi kritički odnos prema aktualnim dosezima teorije i prakse odnosnih 7. relacija izmeñu obitelji i institucija u ranom djetinjstvu i na toj osnovi razvojno djelovanje; izraditi strategiju osobne vizure komunikacijskog dijaloga na relaciji odgojitelj8. roditelj kao elementa implicitne pedagogije. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* pohañanje nastave ECTS 0,5 Ishod učenja 1-8 Aktivnosti studenata Aktivno sudjelovati (aktivno slušati, razgovarati, ispitivati, promišljati) Metoda Bodovi procjenjiva min max nja Evidencija 5 15 samoocjenji vanje, evaluacije 101 aktivno sudjelovati (aktivno slušati, demonstrirati dosadašnja i novostečena znanja kroz izradu seminara aktivno sudjelovati i izraditi kritički osvrt procjena kvalitete izrañenog i izloženog seminara 15 25 procjena kvalitete izrañenog i izloženog kritičkog osvrta Procjena kvalitete izrañenog i provedenog istraživanja 30 pitanja 10 15 10 15 20 30 20 30 60 100 izrada seminara 0,5 1-8 izrada kritičkog osvrta 0,5 1-8 izrada pedagoškog istraživanja 0,5 1-8 aktivno sudjelovati i izraditi kratko pedagoško istraživanje Kolokviji 1 1-8 Završni ispit 1 1-8 Pismena provjera znanja Usmena provjera znanja U slučaju neodrañeno g elementa Ukupno 4 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević Vrijeme konzultacija Srijedom od 12.00 sati i prema dogovoru na e-mail [email protected] Margareta Cvenić, asistentica Prema dogovoru na e-mail [email protected], prije i poslije nastave * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Kabinet 38 Kabinet 38 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita: kolokviji 1.- travanj, 2. – lipanj 2014. godine Rezultati kolokvija 102 2. 26. OPĆA PEDAGOGIJA Okvirni sadržaj predmeta: Pedagogija u sustavu znanosti. Različite orijentacije u pedagogiji. Teorije čovjeka i teorije društva. Humanistička teorija i utjecaj na pedagogiju. Metodologija: Put do znanstvene spoznaje. Odnos teorije i prakse. Povijesni pristup, komparativni pristup i kreativni ili futurološki pristup. Teorija odgoja. Odgoj kao podrška u procesu socijalizacije i individualizacije. Egzistencijalni, socijalni i humanistički odgoj. Nasilje i nenasilje u obrazovanju (učenje kao mučenje ili kao radost stvaranja). Znanstveno, umjetničko i tehnološko obrazovanje. Teorija odgojnoobrazovnog procesa: Teorija kurikuluma. Kurikulum orijentiran na dijete. Etape i uvjeti odgojnoobrazovnog procesa (komunikacija, klima, odgojno-obrazovna ekologija, mediji). Pojam odgojno-obrazovne institucije. Vrste institucija. Prepoznavanje različitih teorijskih orijentacija u praksi. Mogućnosti i granice pedagogije. Pedagoška praksa. Viñenje pedagoške budućnosti i vlastite uloge u njoj. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Student je dužan aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. Student je dužan izraditi seminarski rad i praktičnu aktivnost. Provjera znanja učinit će se na temelju studentskog izlaganja seminara, praktične aktivnosti, dva kolokvija i usmenog ispita. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja. Zagreb:Educa 1. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa 2. Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa 3. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa 4. Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HKZ "MI", HPKZ. 5. Previšić, V. i sur. (2007), Kurikulum, Zagreb. HPD. 6. Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb, HKZ "MI". 7. * po potrebi dodati redove u tablicu Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. 3. 4. 5. Preporučena literatura Armstrong, T.(2008), Najbolje škole. Zagreb:Educa Bratanić, M. (1990.) Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja, Zagreb,Školska knjiga. Glasser, W. (2000), Kvalitetna škola. Zagreb:Educa Matijević, M.(2001), Alternativne škole. Zagreb: Tipex Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu. Osijek. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. 103 Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa 6. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: praktični radovi (seminar, praktična aktivnost, dva kolokvija) i usmeni ispit. 104 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Opća pedagogija Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja I. Semestar: OPE1010 Šifra predmeta: 5 ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+S+V 2+2+0 Naziv predmeta: Studij: Cilj predmeta: studenti će dobiti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino utemeljenje i terminologiju; studenti će biti osposobljeni za kritičko propitivanje problema suvremene pedagoške teorije i prakse te za samostalno koncipiranje manjih prakticiranih oblika odgajanja; studenti će biti upoznati sa smislom, strukturom i proširenom djelatnošću škole te školske pedagoške dokumentacije. Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja analizirati mogućnosti organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; planirati i shvatiti važnost timskog rada, interakcijom i suradnjom utemeljenom na 2. partnerskim odnosima; koristiti sposobnosti za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge; 3. analizirati i stjecati svoju sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u 4. dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve bez obzira na socio-kulturni i ekonomski status. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* pohañanje nastave izrada seminara ECTS 1 Ishod učenja 1-4 1 1-4 Aktivnosti studenata Aktivno sudjelovati (aktivno slušati, razgovarati, ispitivati, promišljati) Aktivno sudjelovati (aktivno slušati, Metoda procjenjivanja Evidencija, samoocjenjivanje evaluacije Bodovi min max 5 15 Evidencija, samoocjenjivanje evaluacije 25 35 105 provedba pedagoške aktivnosti 1 1-4 kolokviji 2 1-4 Završni ispit 2 1-4 novostečena znanja kroz izradu, razgovarati, propitivati, diskutirati) Aktivno sudjelovati (aktivno slušati, novostečena znanja kroz provedbu pedagoške aktivnosti, razgovarati, propitivati, diskutirati) pismena provjera znanja usmena provjera znanja u slučaju neodrañenog elementa Evidencija, samoocjenjivanje evaluacije 15 20 30 pitanja 20 30 30 pitanja 20 30 65 100 Ukupno 5 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević Vrijeme konzultacija Srijedom od 12.00 sati i prema dogovoru na e-mail [email protected] Maja Brust Nemet, Srijedom od 11.30 sati i asistentica prema dogovoru na e-mail [email protected] * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Kabinet 38 Kabinet 55 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita: kolokviji 1.- studeni 2013. godine, 2. – siječanj 2014. godine Rezultati kolokvija 106 2. 27. PEDAGOGIJA RANOGA I PREDŠKOLSKOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA Okvirni sadržaj predmeta: Teorijsko-metodologijski aspekti predškolske pedagogije. Suvremeno djetinjstvo. Promatranje i praćenje djece u jaslicama i vrtićima. Odgoj, obrazovanje i razvoj u predškolskoj dobi. Suvremeni predškolski programi (teorijske osnove, modeli, sastavnice programa, razvojni učincirezultati vrednovanja, mogućnosti primjene modela programa razvojno primjerene orijentacije). Učenje i poučavanje predškolske djece. Igra, odgoj i stvaralaštvo. Obitelj i institucionalni predškolski odgoj. Dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja djece. Kompetencije predškolskih učitelja. Predškolski odgoj i škola. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Predavanja, seminari, radionice, samostalni zadaci, terenska nastava, konzultativni rad. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura Babić, N., Irović, S., Krstović, J. (1997), Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. učinci. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 6 (4-5): 551-575. Babić, N., Kuzma, Z. (2000). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: Babić, N., Irović, S. (ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta, Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka, Sveučilište, Visoka učiteljska škola; 24 – 39. Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: Babić, N., Irović, S. (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja, Osijek, Visoka učiteljska škola; 13-34. Babić, N. (2009). Djeca i odrasli uče zajedno. U: Babić, N., Redžep Borak, Z. (ur.), Dječji vrtić mjesto učenja djece i odraslih. Osijek, Centar za predškolski odgoj; 15-31. Bredekamp, S. (1992). Kako djecu odgajati: razvojno primjerena praksa u odgoju djece od roñenja do osme godine. Zagreb, Educa. Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Školska knjiga, str. 205-252. Slunjski, E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima, Zagreb, Mali profesor. Slunjski, E. (2011.). Kurikulum ranog odgoja-istraživanje i konstrukcija, Zagreb, Školska knjiga. Stokes Szanton, E., (2000) Kurikulum za jaslice, razvojno primjereni program za djecu od 0 do 3 godine, Zagreb, Udruga Korak po korak. Šagud, M. (2002). Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb, Školske novine. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura Babić, N., Irović, S. (2001). Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu 7. konstruktivizma Napredak, 1, 39 – 50. 8. Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2003) Osobine i psihološki 9. uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi,.Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga. Miljak, A.(1996). Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: model Izvor, Zagreb: Persona. Način polaganja ispita: 107 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Pedagogija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Zimski; Ljetni Semestar: OPE1001 Šifra predmeta: 5 (3+2) ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+S+V 2+1+0; 1+1+0 Cilj predmeta: Osposobiti studente za demonstriranje znanja o suvremenim teorijskim pristupima odgoju i obrazovanju predškolske djece, znanja o razvojnim učincima podizanja djece u različitim socijalno- kulturnim kontekstima, znanja i sposobnosti identifikacije, kritičkog promišljanja, kreiranja i vrednovanja predškolskih programa, znanja o elementima metodologijske pismenosti za praćenje i proučavanje predškolske stvarnosti, znanja i sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog okruženja, za demonstriranje samostalnosti, kritičnosti i kreativnosti u promišljanju teorije i prakse predškolskog odgoja, osposobiti za artikuliranje implicitne teorije o ranoj edukaciji. Ishodi učenja: Nakon uspješno završenog predmeta student će moći/biti sposoban: Br.* 1. 2. Ishod učenja prepoznati teorijske pristupe odgoju i obrazovanju predškolske djece razumjeti specifičnost cjelokupne organizacije rada ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pratiti i analizirati suvremenu literaturu o prirodi razvoja i učenja djeteta u ranom 3. djetinjstvu primijeniti osnovne metodološke postupke praćenja i promatranja djece rane i 4. predškolske dobi problematizirati kroz javno izlaganje odreñenu temu odgoja i obrazovanja 5. predškolske djece * po potrebi dodati redove u tablici 6. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja 7. Nastavna ECTS Ishod Aktivnosti Metoda Bodovi aktivnost* učenja studenata procjenjivanja min max Predavanja 1 1,2,3 Pohañanje Praćenje 1 5 1.semestar predavanja pohañanja nastave Predavanja-2. 1 1,2,3 Pohañanje Praćenje 1 5 semestar predavanja pohañanja nastave Seminari – 1. 0.5 1,3 Pohañanje Praćenje 1 5 108 semestar seminara, izrada seminarskog rada Seminari – 2. semestar 0.5 1,3,5 Aktivnost u nastavi – 1.semestar Aktivnost u nastavi – 2.semestar Terenska nastava- 1. semestar Kolokvij1.semestar 0.4 1, 3, 4 0.4 1, 3, 4 0.2 4 0.5 1,2,3 Pohañanje seminara, izlaganje seminarskog rada Sudjelovanje u kritičkim raspravama Sudjelovanje u kritičkim raspravama Promatranje, bilježenje i analiza Pristup kolokviju Kolokvij2.semestar 0.5 1,2,3 Pristup kolokviju pohañanja nastave, napisan jedan seminarski rad Praćenje 1 pohañanja nastave, izložen jedan seminarski rad Usmena i 1 pismena analiza 5 5 Usmena i 1 pismena analiza 5 Usmena i 1 pismena analiza 5 Analiza i ocjena pisanog rada Analiza i ocjena pisanog rada 1 5 1 5 9 45 Ukupno 5 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime dr.sc. Vesnica Mlinarević, izv.prof. Ksenija Romstein Vrijeme konzultacija Srijedom od 10h i prema dogovoru Ponedjeljkom od 10h i prema dogovoru Ida Somolanji Tokić Četvrtkom od 11:30h i prema dogovoru * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Kabinet 28 Kabinet 46 Kabinet 46 Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita 9.06.2014., 11h 23.06.2014., 11h 8.09.2014., 11h 22.09.2014., 11h 109 2. 28. PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA Okvirni sadržaj predmeta: Navedeni kolegij kroz predavanja, seminare i odlazak studenata na hospitacije razvija svijest studenata o važnosti adekvatne komunikacije sa svim dionicima predškolskog odgoja, uključujući djecu, članove stručnog tima i roditelje. Kolegij je također usmjeren na unaprijeđivanje komunikacijskih vještina studenata - primanje poruka s empatijom, primjenu «ja poruka», vršnjačke medijacije, rješavanje sukoba, izgradnju sigurnog vršnjačkog okruženja i slično. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Nastava se provodi kroz predavanja i seminare. Znanje se provjerava putem dva pismena kolokvija ili jednim, konačnim pismenim ispitom. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba, Alinea, Zagreb. 2. Arvaj, N., Bužinkić,E., i Đorđević, I. (2010). Vodič kroz medijacu za učenice i učenike. Čakovec: Mreža mladih Hrvatske. 3. Haug – Schnabel, G. (1997). Agresivnost u dječjem vrtiću - Razumijevanje i svladavanje problema. Zagreb: Aline 4. Isić, U. (2010). Vršnjačka medijacija: vodič za pedagoge i psihologe. OSCE. 5. Langer, I., Schultz von Thun, F., Tausch, R. (2003.) Kako se razumljivo izražavati, EruditA, Zagreb 6. Peko, A. (2000.) Komunikacija. U: Zajedno jači, PRONI centar za socijalno podučavanja, Osijek, 61. –81. 7. Pregrad, J. (2010). Program prevencije vršnjačkog zlostavljanja za sigurno i poticajno okruženje u školama. 2. dopunjeno izdanje. Zagreb : Ured UNICEF-a za Hrvatsku 8. Rosenberg, M.B. (2006.) Nenasilna komunikacija – jezik života, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek 110 * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Bašić, Hudina, Koller-Trbović i Žižak (2005). Integralna metoda u radu s predskolskom djecom i njihovim roditeljima - prirucnik. Zagreb: Alinea 2. Bašić, Koller-Trbovic, Žižak, Hudina (2005). Integralna metoda - priručnik za odgajatelje i stručne suradnike predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea. 3. Bognar, L. (1998.) Govor nenasilja, http://ladislav-bognar.net/drupal/ 4. Schultz von Thun, F. (2001.) Kako međusobno razgovaramo 2, EruditA, Zagreb * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita:Znanje se provjerava putem dva pismena kolokvija ili jednim, konačnim pismenim ispitom. 111 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Pedagoška komunikacija Studij: Sveučilišni preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: I. Šifra predmeta: 70404 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1+1 Cilj predmeta: Cilj predmeta je unaprijediti komunikacijske vještine studenata – poučiti ih primati poruke s empatijom, primjeni «ja poruka», vršnjačkoj medijaciji, rješavanju sukoba, izgradnji sigurnog vršnjačkog okruženja i efikasnoj komunikaciji sa ostalim stručnjacima i roditeljima. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja. Nakon odslušanog kolegiija studenti će moći: 1. Analizirati i razumjeti osnove pedagoške komunikacije u predškolskoj ustanovi 2. Osmisliti aktivnosti kojima bi se unaprijedila pedagoška komunikacija u predškolskoj ustanovi. 3. Osmisliti priču primjerenu djeci predškolske dobi kojom bi unaprijedili komunikaciju u predškolskoj ustanovi 4. Unaprijediti vlastite komunikacijske vještine i usvojiti tehnike nenasilne komunikacije (javno govorenje, aktivno slušanje, empatija, JA poruke...) 5. Opisati i razumjeti opseg, pojavne oblike i uzroke vršnjačkog nasilja u vrtićkom okruženju 6. Razumjeti, izraditi i koristiti osnovne strategije izgradnje sigurnog okruženja unutar vrtićke skupine, tehnike rješavanja sukoba i vršnjačke medijacije * po potrebi dodati redove u tablici 112 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Ishod učenja ECTS Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Analiza promatrane komunikacije u vrtiću 1 Studenti promatraju komunikaciju, ispunjavaju portokol promatranja, analiziraju karakteristike komunikacije 0 10 Vježbe poticanja komunikacijskih vještina djece 2 Studenti osmišljavaju vježbu kojom bi djeca razvijala svoje komunikacijske vještine 0 4 Vježba poticanja samopouzdanja djece 2 Studenti osmišljavaju vježbu kojom bi odgojitelji potaknuli razvoj dječjeg samopouzdanja 0 10 Odgojne poruke u priči 3 Studenti komuniciraju odgojne poruke djeci kroz medij priče koju pišu i pričaju 0 20 Kviz o razumljivom govorenju 4 Studenti čitaju knjigu Kako međusobno 0 6 113 razgovaramo 1 i odgovaraju na pitanja o pročitanome Kolokvij1 1 0 20 Kolokvij2 5, 6 0 20 0 10 0 100 Sudjelovanje na nastavi Ukupno Studenti redovito pohađaju nastavu i razmjenjuju svoje mišljenje s ostalima 4 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Dr.sc. Ivana Sekol Petkom 9.30-12.00 (ili prema dogovoru) UFOS, soba 27 Rahaela Varga, zn. novak Petkom 11.30-13.00 (ili prema dogovoru) UFOS, soba 60 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal : pdf ili ppt (dostupni na loomenu) Termini ispita: 27.01.2014 i 21.02.2014; 10.06.2014 i 04.07.2014; 02.09.2014 i 26.09. 2014. u 10.00h Kolokviji: 29.11.2013 i 24.01.2014. Rezultati kolokvija 114 2. 29. PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA Okvirni sadržaj predmeta: Spremnost predškolskog djeteta za predvježbe čitanja i pisanja. Poticajna čitateljska okolina (obitelj, vrtić, knjižnica). Dijete i slikovnica. Posrednici u djetetovu susretu s knjigom. Čitanje djetetu i djetetovo čitanje. Predčitateljske aktivnosti. Predvježbe čitanja. Dječji literarni interesi. Čitanje i pisanje u dodiru djeteta i medija. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanja, vježbe, konzultacije, multimedija, samostalni zadaci Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Bežen, Ante (2007) Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil. 2. Čudina-Obradović, Mira (2008) Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb: Školska knjiga. 3. Čudina-Obradović, Mira (2000) Kad kraljevna piše kraljeviću: psihološki temelji učenja čitanja ipisanja. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji. 4. Oussoren-Voors, Ragnhild (2008) Ples pisanja za najmlađe : program predvježbi za djecu u dobi od 3 do 5 godina. Buševec: Ostvarenje. 5. Oussoren-Voors, Ragnhild (2007) Ples pisanja: progresivni glazbeno-pokretni program razvoja početnih vještina pisanja u djece. Buševec: Ostvarenje. 6. Oussoren-Voors, Ragnhild (2008) Ples pisanja 2: [nastavak programa Ples pisanja u radu s djecom od 4 do 8 godina]. radni listovi Buševec: Ostvarenje. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Čudina-Obradović, Mira (2008) Čitanje prije škole. Zagreb: Školska knjiga. 2. Lawrence, Lynne (2003) Montessori čitanje i pisanje : kako pomoći djetetu da nauči čitati i pisati.Zagreb: Hena Com. 3. Herljević, Ivana (2007) Govor – ritam – pokret. Buševec. Ostvarenje. 115 4. Posokhova, Ilona (2009) Zabavan jezik u slikama i igrama. Zagreb: Planet Zoe. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: 1. kolokvij – Rukopisno pismo 2. kolokvij – Predvježbe početnoga pisanja 2. kolokvij – Predvježbe početnoga čitanja Pohađanje predavanja i vježbi. Tijekom godine student je obvezan analizirati udžbenik hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole prema osobnom izboru i pokazati utjecaj udžbeničkih tekstova i jezika udžbenika na rani jezični razvoj. Samostalno izraditi predvježbe početnoga čitanja i pisanja. 116 OBRAZAC: ISHODI UČENJA PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA Naziv predmeta: PREDVJEŽBE ČITANJA I PISANJA Studij: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOGA I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Semestar: II. Šifra predmeta: PHR9010 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1P + 2V Cilj predmeta: Upoznati studente s različitim vrstama predvježbi čitanja i pisanja. Osposobiti studente za njihovo provođenje. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. objasniti osnovne pojmove: učenje i usvajanje hrvatskoga kao materinskoga i kao nematerinskoga jezika 2. - objasniti pojam okomite dvojezičnosti s obzorom na rano učenje jezika 3. - usporediti i povezati osnovne postavke početnoga i ranoga učenju hrvatskoga jezika s obzirom na fonološke, morfološke, sintaktičke, leksičke, semantičke i tvorbene osobitosti hrvatskoga jezika 4. - objasniti komunikacijsko-funkcionalni pristup usvajanju jezika 5. - razumjeti razvoj komunikacijske kompetencije nasuprot lingvističkoj kompetenciji u početnom razdoblju 6. institucionalnoga učenja jezika 7. - analizirati i vrjednovati jezik slikovnica i njegov utjecaj na rani jezični razvoj * po potrebi dodati redove u tablici 117 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 1 1-7 predavanja, vježbe, samostalni i grupni rad, prezentacija vođenje evidencije o pohađanju nastave, evidencija o aktivnom sudjelovanju 30 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1-4 1. kolokvij – Rukopisno pismo Pismena i usmena provjera 30 40 analiza i usmena i demonstracija pismena predvježbi provjera čitanja i pisanja (samostalno) 20 30 2. kolokvij – Predvježbe početnoga pisanja 2. kolokvij – Predvježbe početnoga čitanja Završni ispit 1 1-7 (usmeni) Ukupno 4 100 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta 118 Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija doc.dr.sc.Valentina Majdenić četvrtkom od 10,30 sati Učiteljski fakultet u Osijeku, kabinet 44 [email protected] * po potrebi dodati redove u tablici Termini ispita: 18.VI.2014. u 10,00 sati 2.VII.2014. u 10,00 sati 10.IX.2014. u 10,00 sati 24.IX.2014. u 10,00 sati 119 2. 30. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA Okvirni sadržaj predmeta: Učenje (uvjetovanje, teorije socijalnog učenja, kognitivne teorije učenja). Učenje, inteligencija i kognitivni stilovi. Učenje i razvoj. Učenje kroz igru. Pamćenje i zaboravljanje. Pamćenje u ranom djetinjstvu i razvojne promjene (strategije, skriptovi, metamemorija). Inteligencija. Eksperimentalne intervencije. Individualne razlike u kognitivnom razvoju. Kućna okolina i kognitivni razvoj. Dječji vrtići drugi oblici skrbi o predškolskoj djeci i kognitivni razvoj. Utjecaj motivacije na učenje. Zrelost djece za polazak u školu. Školske sposobnosti. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: - predavanja - seminarski rad - kolokviji - usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja) Berk, E. L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. (odabrana poglavlja) * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura Cvetković Lay, J., Sekulić Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. Donaldson, M. (1982). Um deteta. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna 2. sredstava. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga. 3. Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko Naklada Slap. 4. (odabrana poglavlja) Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja) 5. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: kolokviji i usmeni ispit 120 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Psihologija učenja i poučavanja Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja V. PPS5001 5 2P+2S Cilj predmeta: Objasniti razvojne promjene u kognitivnome razvoju predškolske djece. Razumjeti odnos izmeñu učenja i razvoja u predškolskoj dobi. Primijeniti spoznaje o kognitivnome razvoju na poticanje ukupnoga razvoja djece predškolske dobi. Ishodi učenja: Br.* 1. 2. 3. Ishod učenja Poznavanje razvojnih promjena u kognitivnome razvoju predškolske djece Razumjeti odnos izmeñu učenja i razvoja u predškolskoj dobi Primijeniti spoznaje o kognitivnome razvoju i učenju na poticanje ukupnoga razvoja djece predškolske dobi * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Prezentacija seminarskoga rada Pohañanje nastave Kolokviji/usmeni ispit ECTS Ishod učenja 0.5 1-3 0.5 1-3 4 1-3 Aktivnosti Metoda studenata procjenjivanja Priprema i izlaganje seminarskoga rada Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Pismena i usmena provjera znanja Bodovi min max Ukupno 5 * po potrebi dodati redove u tablici 121 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija doc. dr.sc. Tena Velki po dogovoru dr.sc. Lara Cakić utorkom 11:30 i po dogovoru * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Učiteljski fakultet, soba 47 Učiteljski fakultet, soba 47 122 2. 31. RAČUNALNE BAZE PODATAKA Okvirni sadržaj predmeta: Razumijevanje pojma baze podataka. Tablični prikaz informacija. Entiteti, atributi, ključevi i relacije. Osnovni objekti baze podataka (tablice, upiti, obrasci, izvještaji). Izrada modela baze podataka. Programska podrška za baze podataka. Primjeri u MS Access programu. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: -predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://loomen.carnet.hr/ , kontinuirana provjera znanja Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: OSNOVNA [1] Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek, ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011. LITERATURA [2] M.Varga:Baze podataka,DRIPZagreb,1994. DOPUNSKA [1] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, 2008. WEB IZVORI http://wwww.carnet.hr/tematski/onlinebaze/baze Centar za online baze podataka, http://www.online-baze.hr/ Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx Način polaganja ispita: 1. kolokviji ili pismeni ispit (0,5) 2. praktični radovi (0,3) i 3. zadaće (0,2) 123 OBRAZAC: ISHODI UČENJA RAČUNALNE BAZE PODATAKA Naziv predmeta: RAČUNALNE BAZE PODATAKA Studij: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI UČITELJSKI STUDIJ Semestar: 7. Šifra predmeta: UIN7001 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1P + 2V Cilj predmeta: steći saznanja o načelima stvaranja i korištenja baza podataka te osposobiti studente za samostalnu izradu računalne baze podataka Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja 1. razumjeti pojam baze podataka 2. osposobiti studente za oblikovanje modela podataka 3. osposobiti studente za projektiranje baze podataka 4. osposobiti studente za kreiranje upita, obrazaca i izvještaja u bazi podataka 5. osposobiti studente za kreiranje računalne baze podataka 6. osposobiti studente za izvoz objekata baze podataka u druge formate datoteka * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Kolokviji ili pismeni ispit ECTS 2 Ishod učenja 1.-6. Aktivnosti studenata Priprema za testiranje. Samostalno rješavanje zadataka u nadziranom računalnom okružju. Metoda procjenjivanja Pismeni ispiti Bodovi min 25 max 50 124 Praktični radovi 1,2 3. i 5. Priprema, izrada i izlaganje praktičnog rada. Praktični radovi 15 30 Zadaće 0,8 2. i 6. Priprema, izrada i predaja domaće zadaće. Zadaci izvedbe 10 20 Ukupno 4 50 100 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Prof.dr.sc. Margita Pavleković Utorkom od 9:30 Kabinet 59 Ana Mirković Moguš, asistentica Svakodnevno E-mail, forum, Loomen * po potrebi dodati redove u tablici 125 2. 32. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Okvirni sadržaj predmeta: Predmet razvojne psihologije. Metode istraživanja. Teorije dječjeg razvoja. Etički problemi. Priroda nasuprot odgoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, normativni nasuprot idiografskom pristupu. Geni i ponašanje. Interakcija kao konstruktivni činitelj razvoja. Pojam otpornosti. Individualne razlike u tempu i dometu razvoja. Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, moralni, emocionalni i socijalni razvoj djece. Igra i njena uloga u djetinjstvu. Odnosi s vršnjacima. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: - predavanja - seminarski rad - kolokviji - usmeni ispit Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Vasta, R., Haith,M.M., Miller, S.A., (2000). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap. Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Duran, M. (2003). Dijete i igra. (odabrana poglavlja) Jastrebarsko: Naklada Slap. 3. Starc, B. i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. 4. Zagreb: Golden marketing Tehnička knjiga. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. Preporučena literatura Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete? Zagreb: Marko M. Davison, G.C i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji 2. ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Čorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. 3. Zagrteb: Školska knjiga. Čuturić, N. (2000). Psihometrički razvoj djeteta u prve dvije godine života. 4. Jastrebarsko: Naklada Slap. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: kolokviji i usmeni ispit 126 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Razvojna psihologija Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja III. i IV. PPS3001 6 III. semestar: 2 P + 1 S; IV. semestar: 1 P + 1 S Cilj predmeta: Poznavanje razvojnih promjena te temeljnih obilježja tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djece. Poznavanje metodologije istraživanja u psihologiji. Ishodi učenja: Br.* 1. 2. Ishod učenja Poznavanja teorija dječjeg razvoja Poznavanje razvojnih promjena te temeljnih obilježja tjelesnog, perceptivnog, motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djece Poznavanje metoda istraživanja u psihologiji 3. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Prezentacija seminarskoga rada ECTS 1 Ishod učenja 1-3 Pohañanje nastave 1 1-3 Kolokviji/usmeni ispit 4 1-3 Aktivnosti Metoda studenata procjenjivanja Priprema i izlaganje seminarskoga rada Prisutnost uz aktivno sudjelovanje Pismena i usmena provjera znanja Bodovi min max 6 Ukupno * po potrebi dodati redove u tablici 127 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija doc. dr.sc. Tena Velki po dogovoru dr.sc. Lara Cakić utorkom 11:30 i po dogovoru * po potrebi dodati redove u tablici Mjesto konzultacija Učiteljski fakultet, soba 47 Učiteljski fakultet, soba 47 128 2. 33. RITMIKA I PLES Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V RITMIKA I PLES SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ RANOG PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA 6 IKISOO1 4 1P + 2V Okvirni sadržaj predmeta: Sadržaji predmeta obuhvaćaju područja dječjih igara i plesova,zavičajnih plesova Slavonije i Baranje,aerobike,društvenog plesa i ritmičke gimnastike. Uloga glazbe u kreiranju pokreta. Realizacija notnih vrijednosti pokretom. Sastavljanje koreografije uz odabir odgovarajuće glazbe. Sadržaji za prigodne priredbe i ostale oblike tjelesne i zdravstvene aktivnosti u radu sa djecom. Utjecaj navedenih sadržaja na antropološki status djece predškolske dobi. Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Teorijska predavanja u predavaonici Praktično teorijska predavanja u sportskoj dvorani Vježbe u sportskoj dvorani Praktični dio ispita Usmeni dio ispita Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. 2. 3. 4. Potrebna literatura Wolf – Cvitak. J. (2004): Ritmička gimnastika. Kugler, Zagreb 2004. Wolf – Cvitak. J. (2000).:Ritmičko sportska gimnastika ( skripta ).Zagreb:FFK. Sveučilišta u Zagrebu Ivančević, V. (1996) :Ritmičko sportska gimnastika.Beograd Ivančan, V. (1996) :Narodni plesni običaji u Hrvata. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* 1. 2. 3. Preporučena literatura Knežević,G. (1993) :Naše kolo veliko. Etno, Zagreb 1993. Ivanković, A. (1998) :Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga, Zagreb Fučkar, K. (1997). : Aerobika za mlañu školsku dob:Suvremena aerobika – Zbornik radova:6 zagrebački sajam sporta. Zagreb, FFK. 4. 129 Način polaganja ispita Praktični dio ispita Usmeni dio ispita Praktični dio sastoji se u prikazu jedne koreografije uz odabranu glazbu i demonstraciju obrañenih sadržaja. Pitanja na usmenom ispitu su usmjerena na ishode učenja i na definirane sadržaje. 130 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Ritmika i ples Sveučilišni preddiplomski studij Ranog predškolskog odgoja i obrazovanja 6 IKISOO1 4 1P + 2V Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Cilj predmeta: Upoznati proširiti i usvojiti temeljna znanja i vještine iz ritmike i plesa, te ih prilagoditi i primijeniti u radu sa djecom predškolske dobi. Ishodi učenja: Br.* Ishod učenja Studenti će razumjeti, znati i moći demonstrirati obrañene sadržaje 1. Studenti će znati složiti koreografiju i odabrati odgovarajuću glazbu 2. Studenti će znati prilagoditi i primijeniti naučene sadržaje u prigodnim 3. priredbama, i u ostalim oblicima tjelesne i zdravstvene aktivnosti Studenti će znati kako i koje sadržaje izabrati da bi pozitivno utjecali na 4. antropološki status djece Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Teorijska predavanja Teorijsko praktična pred. Vježbe u sp.dvorani Praktični dio ispita ECTS Ishod učenja 1-4 3 1-4 Usmeni dio ispita 1 3-4 Ukupno 4 Aktivnosti studenata Prisustvovanje nastavi Aktivno tjelesno sudjelovanje u realizaciji nastavnih sadržaja Praktična demonstracija obrañenih sadržaja,koreografija* Prikaz teorijskog znanja o osnovnim pojmovima i sadržajima kolegija** Metoda procjenjivanja Evidencija dolazaka sukladno statutu fakulteta Bodovi min max _ _ 30 60 10 40 40 100 131 * Prisutnost studenta na nastavi , u postotku sukladno pravilniku o studiju i studiranju nije, garancija ishoda učenja, stoga nije nositelj bodova u ovom kolegiju. *Kriteriji za procjenu motoričkog znanja: - Ocjena nedovoljan – postoji simbolička, a ne motorička informacija o gibanju; gibanje se ne može izvesti (0 BODOVA) - Ocjena dovoljan – motoričko znanje je formirano, ali su pokreti grubi (neprecizni) i nespretni, s velikim utroškom energije (ne ekonomični); gibanje se može izvesti u gruboj formi (20 BODOVA) - Ocjena dobar – motoričko znanje dobro formirano, faze gibanja povezane uz visok stupanj sigurnosti izvoñenja; gibanje se izvodi pravilno i povezano, ali skromne amplitude, ritma i preciznosti izvedbe (30 BODOVA) - Ocjena vrlo dobar – motoričko znanje na razini motoričke vještine; gibanje se izvodi pravilne i povezane strukture, optimalne amplitude i ne znatnog odstupanja od idealnog gibanja (40 BODOVA) - Ocjena izvrstan – motoričko znanje predstavlja motoričku naviku; gibanje se izvodi povezano i pravilno, bez svjesne kontrole, optimalne amplitude, ritma i preciznosti izvedbe (60 BODOVA) **Usmeni dio ispita: ocjena nedovoljan – 0 bodova ocjena dovoljan - 10 bodova ocjena dobar - 20 bodova ocjena vrlo dobar - 30 bodova ocjena izvrstan - 40 bodova Za pozitivan ishod učenja iz ovog kolegija potrebno je ostvariti minimalan broj bodova iz obje kategorije. Ukupna ocjena iznosi zbir ostvarenih bodova iz obje kategorije prema slijedećem kriteriju: ocjena dovoljan: 35 – 49 bodova ocjena dobar: 50 – 64 boda ocjena vrlo dobar: 65 - 89 bodova ocjena izvrstan: 90 – 100 bodova Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime Doc.dr.sc.Tihomir Vidranski Vera Filipović viša predavačica Vrijeme konzultacija ovisno o rasporedu Mjesto konzultacija Kabinet 54, sportska dvorana Nastavni materijal:Nastavni materijali u obliku sekundarnih i tercijarnih publikacija dostupni su u knjižnici fakulteta. U nastavi se koriste video i audio zapisi. Termini ispita: Termini su ispita navedeni na mrežnoj stranici ustanove. Kolokvij Rezultati kolokvija 132 2. 34. STRUČA PRAKSA I Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Okvirni sadržaj predmeta: „ Osobna iskaznica“ vrtića/jaslica, odgojne skupine, odgojitelja Program vrtića/jaslica Plan i program za odgojnu skupinu Dokumentacija odgojitelja Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica (vanjski, unutarnji prostor) Raspored i dnevni tijek aktivnosti (od prijema djece do odlaska kući) Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima i lokalnom zajednicom (planiranje suradnje, vrste, načini ostvarivanja) Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Vježbe studenata Provjera znanja na pojedinim kolegijima Izrada Dnevnika prakse Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i potpis ravnatelja ustanove i mentora Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske pedagogije 2. 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura udžbenici, priručnici, vježbenice, dječji tisak i časopisi….. 1. Dokumentacija predškolskih institucija 2. Zakoni 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: Ne polaže se 133 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Stručna praksa I Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Ljetni II semestar PPE 2001 2 ECTS O+O+2 Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja Dobro poznavati program vrtića/jaslica 2. Plan i program za odgojnu skupinu 3. Upoznati dokumentaciju odgojitelja 4. Upoznati ustrojstvo prostora vrtića/jaslica (vanjski, unutarnji prostor) 5. Raspored i dnevni tijek aktivnosti (od prijema djece do odlaska kući) 6. Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima i lokalnom zajednicom (planiranje suradnje, vrste, načini ostvarivanja) 7. Na osnovu svakodnevnog promatranja cjelodnevnih aktivnosti student je upoznat sa sadržajem i dinamikom odgojno – obrazovnog procesa; 8. Sposoban je uključiti se u proces uz pomoć mentorice. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Ukupno 134 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime mr. Sc. Ranka Jindra, viši predavač Vrijeme konzultacija Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati Prema dogovoru putem emaila Mjesto konzultacija Kabinet 48 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 135 2. 35. STRUČNA PRAKSA II Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Okvirni sadržaj predmeta: Plan i program za odgojnu skupinu Dokumentacija odgojitelja Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti uz uključivanje uz pomoć mentorice Jedno cjelodnevno praktično predavanje Analiza komunikacije/interakcije odrasli-dijete/djeca, dijete – dijete/djeca u svakodnevnim situacijama Analiza igara Primjena scenske lutke Programi stručnog usavršavanja odgojitelja Suradnja s roditeljima Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Vježbe studenata Provjera znanja na pojedinim kolegijima Izrada Dnevnika prakse Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i potpis ravnatelja ustanove i mentora Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske pedagogije 2. 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice, dječji tisak i časopisi…. 1. Dokumentacija predškolskih institucija 2. Zakoni 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: Ne polaže se. 136 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V Stručna praksa II Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja III i IV PPE 3011 2+2 0+0+2 Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja Dobro poznaje plan i program za odgojnu skupinu 2. U potpunosti je upoznat s dokumentacijom odgojitelja 3. Ima sposobnosti analitičkog i kritičkog promatranja rada u odgojnoj skupini 4. Ima znanja i vještina uključiti se u rad odgojne skupine ali uz pomoć mentorice 5. ima znanja i vještine pripremiti i održati jedno cjelodnevno praktično predavanje (u drugom dijelu prakse) 6. Ima vještine za analizu komunikacije/interakcije odrasli – dijete/djeca, dijete – dijete/djeca u svakodnevnim situacijama; 7. kompetentan je vršiti analizu igara – prema vrstama, načinima i učestalosti primjene od strane odgojitelja; 8. Ima vještine Primjene scenske lutke u odgojno – obrazovnom procesu u odgojnoj skupini; 9. Zna program stručnog usavršavanja odgojitelja 10. Ima uvid u program suradnje s roditeljima i i sudjeluje u različitim oblicima suradnje odgojitelj - roditelj * po potrebi dodati redove u tablici 137 Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Ukupno * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime mr. Sc. Ranka Jindra, viši predavač Vrijeme konzultacija Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati Prema dogovoru putem emaila Mjesto konzultacija Kabinet 48 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 138 2. 36. STRUČNA PRAKSA III Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Okvirni sadržaj predmeta: Plan i program za odgojnu skupinu Dokumentacija odgojitelja Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti uz uključivanje uz pomoć mentorice Promatranje izabranog djeteta u različitim situacijama Sudjelovanje u organizaciji i provedbi, šetnji, izleta, posjeta… Intervju s odgojiteljicom Uvid u djelovanje odgojiteljskog vijeća, stručnih aktiva i drugih tijela vrtića Tri cjelodnevna praktična predavanja (jedno praktično predavanje u prvom dijelu prakse, dva u drugom dijelu prakse) Oblici provoñenja nastave i način provjere znanja: Vježbe studenata Provjera znanja na pojedinim kolegijima Izrada Dnevnika prakse Ovjeren obrazac Mišljenje mentora od institucije (jaslice, vrtić) gdje je student bio na praksi i potpis ravnatelja ustanove i mentora Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* 1. Potrebna literatura Temeljna literatura iz pojedinih predmeta: pedagogije, didaktike, predškolske pedagogije, metodika odgojnih područja 2. 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura udžbenici, priručnici, vježbenice, dječji tisak i časopisi….. 1. Dokumentacija predškolskih institucija 2. Zakoni 3. 4. * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita: Ne polaže se. 139 OBRAZAC: ISHODI UČENJA Naziv predmeta: Studij: Stručna praksa III Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: Šifra predmeta: ECTS bodovi Tjedno opterećenje P+V V i VI PPE 5110 3+3 0 + 0+ 3 0 + 0 + 3 Cilj predmeta: Osposobiti studente za samostalnu primjenu stručno – metodičkih znanja i sposobnosti te refleksiju i unapreñivanje predškolske prakse Ishodi učenja: Br.* 1. Ishod učenja U potpunosti poznavati plan i program za odgojnu skupinu kao i cjelokupnu dokumentaciju odgojitelja 2. Ima sposobnosti provoditi cjelodnevne aktivnosti u radu skupine uz pomoć mentorice 3. Ima znanja i sposobnosti za promatranje izabranog djeteta u različitim situacijama 4. Ima vještine u organizaciji i provedbi, šetnji, izleta, posjeta 5. Ima znanja i vještine sastavljanja protokola intervjua za Intervju s odgojiteljima i roditeljima 6. Ima uvid u djelovanje odgojiteljskog vijeća, stručnih aktiva i drugih tijela vrtića 7. Ima znanja, sposobnosti i vještina za samostalno provoñenje cjelodnevnog praktičnog predavanja * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* ECTS Ishod učenja Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Ukupno 140 Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvoñenju predmeta Ime i prezime mr. sc. Ranka Jindra, viši predavač Vrijeme konzultacija Ponedjeljak 9.00 – 10.00 sati Prema dogovoru putem emaila Mjesto konzultacija Kabinet 48 * po potrebi dodati redove u tablici Nastavni materijal: pdf ili ppt Termini ispita Kolokviji Rezultati kolokvija 141 2. 37. ZBORNO PJEVANJE Naziv predmeta: Zborno pjevanje Studij: Studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Nositelj kolegija: Dr. sc. Jasna Šulentić Begić, viša asistentica Semestar: 3. semestar, zimski Šifra predmeta: PGL0002 ECTS bodovi 4 Tjedno opterećenje P+V 1 P + 2V Cilj predmeta: Osposobiti studente za pjevanje u dvoglasnom zboru i za uključivanje djece predškolske dobi u aktivnosti skupnog muziciranja. Ishodi učenja: Br. Ishod učenja 1. Izvoditi ritamske vježbe za pravilo disanje 2. Izvoditi melodijske vježbe za pravilnu impostaciju glasa 3. Pjevati usklađeno s ostalim pjevačima u dvoglasnom zboru 4. Sudjelovati u zbornom izvođenju pet do sedam dvoglasnih skladbi različitih autora 5. Dirigirati pet do sedam skladba skladanih za dječji zbor 6. Uvoditi u aktivnosti skupnog muziciranja djecu mlađe školske dobi Okvirni sadržaj predmeta: Pjevačko disanje. Funkcija dijafragme. Postanak tona. Postava vokala. Fraziranje. Taktiranje dvodobne i trodobne mjere. Znak za početak i kraj izvedbe. Dinamičko nijansiranje. Jednoglasne pjesme. Dvoglasne pjesme. Uspavanke. Božićni napjevi. 142 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Studenti su obvezni aktivno i redovno prisustvovati nastavi i sudjelovati na javnim nastupima sa zborom. Način polaganja ispita:Ispit se polaže praktično. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost ECTS Ishod učenja Pohađanje nastave predavanja i seminari 0,5 1-6 Kontinuirana provjera znanja 1,2,5 2 Javni nastupi sa zborom 2 3-4 Ukupno 4 Aktivnosti studenata Metoda procjenjivanja Bodovi min max Prisustvo na nastavi i aktivno sudjelovanje Evidencija nazočnosti 7% 10% Zadaci izvedbe Praktični kolokviji 20% 40% Nastup Kvaliteta javnog nastupa 25% 50% 52% 100% Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br. Potrebna literatura 1. Lhotka-Kalinski,I. (1975.) Umjetnostpjevanja. Zagreb: Školskaknjiga. 2. Reich, T. (1972.) Muzička čitanka za mlade prijatelje muzike. Zagreb: Školska knjiga. 3. Završki, J. (1979.). Metodičkeupute za rad s dječjim zborom u općeobrazovnim školama. Zagreb: Školska knjiga. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br. 1. Preporučena literatura Svalina, V. (2010c.) Školski pjevački zbor u međunarodnoj interkulturalnoj suradnji. Obrazovanje za interkulturalizam, zbornik radova, Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, 143 Učiteljski fakultet u Osijeku, Nansen Dijalog Centar Osijek, 355-370. 2. Lhotka, F. (1981.) Dirigiranje, Zagreb: Školska knjiga. 3. Andrašec, F. ( 1981.) Hrvatske popijevke iz Međimurja. Čakovec: Zrinski. 4. Ivančir, Z. Hrvatske. 5. Janko, N. (1993.) Naš kanat je lip: zbirka nagrađenih skladbi. Poreč: Narodno sveučilište Poreč. 6. Njikoš, J. (1988.) Gori lampa nasrid Vinkovaca. Privlaka: Kulturno informativni centar „Privlaka“. (1985.) Slavko Zlatić-Izabrani zborovi. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Izvođač kolegija: Dr. sc. Vesna Svalina, asistentica E- adresa: [email protected] Konzultacije: Srijedom od 11.00 – 12.00 sati, kabinet br. 35 Termini ispita Izvanredni: 12.12. 2013. u 9.00 sati Zimski: 7.2. i 21.2. 2014. u 9.00 sati Izvanredni: 11.4. 2014. u 9.00 sati Ljetni: 20.6. i 4.7. 2014. u 9.00 sati Jesenski: 12.9. i 26.9. 2014. u 9.00 sati Nastavni materijal: pdf ili ppt 144 2. 38. ZDRAVSTVENI ODGOJ Naziv predmeta: Zdravstveni odgoj Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Semestar: 5. Šifra predmeta: PZD5001 ECTS bodovi 5 Tjedno opterećenje P+S 2P + 2S Cilj predmeta: Usvajanje osnovnih znanja o normalnom rastu i razvoju djeteta. Upoznavanje sa suvremenim pogledima na zdravstvenu zaštitu djece predškolske dobi Usvajanje osnovnih znanja o činiteljima koji čuvaju i štite fizičko i psihičko zdravlje, načinima unapređivanja i poboljšanja zdravlja, odgovornosti za zdravlje, stavovima prema bolesti te bolesnom i zdravom djetetu. Ishodi učenja: Br.* Ishodi učenja 1. Demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća. 2. Imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama. * po potrebi dodati redove u tablici Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja Nastavna aktivnost* Predavanja ECTS 1 Ishod učenja 1. Aktivnosti studenata aktivno slušanje Metoda procjenjivanja Bodovi min pohađanje nastave max 10 15 26 30 1 predavanje = 1 bod Seminar 2 1. i 2. aktivno pohađanje nastave 145 Ispit 2 Ukupno 5 1. i 2. sudjelovanje 1 seminar = 2 boda izrada i obrana seminarskog rada ocjene: nedovoljan 1, dovoljan 2 - 80 bodova, dobar 3 - 120 bodova, vrlo dobar 4 - 160 bodova, izvrstan 5 - 200 bodova 20 200 pisani dio seminarskog rada ocjene:nedovoljan 1, dovoljan 2 - 20 bodova, dobar 3 - 30 bodova, vrlo dobar 4 - 40 bodova, izvrstan 5 - 50 bodova 20 50 Usmeni ili pisani prikaz znanja ocjene: nedovoljan 1, dovoljan 2 - 80 bodova, dobar 3 - 120 bodova, vrlo dobar 4 - 160 bodova, izvrstan 5 - 200 bodova 80 200 156 500 * po potrebi dodati redove u tablici Podaci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju pri izvođenju predmeta Ime i prezime Vrijeme konzultacija Mjesto konzultacija Dr. sc. Irella Bogut, izvanredni profesor petak od 12do 13sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek, Slavonski Brod Mr. sc. Željko Popović, profesor visoke škole utorak u 9 sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek Dr. sc. Zvonimir Užarević, viši asistent petak od 12do 13sati ili prema dogovoru soba 23 Osijek, Slavonski Brod * po potrebi dodati redove u tablici 146 OBRAZAC: OPIS PREDMETA Zdravstveni odgoj Okvirni sadržaj predmeta: Značenje zaštite zdravlja djece, tko ih treba, kada i kako provoditi; Pokazatelji normalnog rasta i razvoja djeteta, te činitelji koji na njega utječu; Poremećaji rasta i razvoja, te postupci u predškolskoj ustanovi; Najčešće zarazne bolesti- izvori, načini širenja u predškolskim ustanovama, rano otkrivanje, mjere koje treba poduzeti (u vrtićima) za njihovo sprječavanje; Cijepljenje i docjepljivanje - kalendar cijepljenja, indikacije i kontraindikacije; Najčešće nezarazne bolesti, prvi simptomi te kako ih rano otkriti u svakodnevnom uobičajenom radu predškolske ustanove; Prirodna prehrana - dojenje, zdrava prehrana, higijenske navike, raspored tjelesnih dnevnih aktivnosti, čišćenje i dezinfekcija; Zdravstveno prosvjećivanje i rad s roditeljima, te suradnja odgojitelja s zdravstvenim radnicima; Postupci prve pomoći kod krvarenja, gušenja, prijeloma, besvjesnog stanja, otrovanja, utapanje, kod strujnog udara; Postupak i zadaci odgojitelja u radu s invalidnom djecom, s djecom s poteškoćama u razvoju, kroničnim te neizlječivim bolestima Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:predavanja, seminar Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Br.* Potrebna literatura 1. Malčić i sur: Zdravstvena njega za medicinske sestre, Šk. Knjiga, Zagreb, 1990. 2. Mardešić-Kačić: Prehrana i bolesti probavnih organa, Šk. Knjiga, Zagreb, 1985 * po potrebi dodati redove u tablici Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Br.* Preporučena literatura 1. Fališevac i sur: Zarazne bolesti, Šk. Knjiga, Zagreb, 2. Mardešić i sur. Pedijatrija, Šk.knjiga, Zagreb, 2000 * po potrebi dodati redove u tablici Način polaganja ispita:seminar,kolokviji,usmeniispit 147
© Copyright 2024 Paperzz