Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu VESNA SLAVIČEK Turanski put 11 51000 RIJEKA Tel. 098 194 6414 e-mail: vesna.slavicek(a)skole.hr VIJEĆE STUDIJA MEDIEVISTIKE FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU Ivana Luĉića 3 10000 ZAGREB PRIJEDLOG TEME DOKTORSKOG RADA Lovran u okviru istoĉnoliburnijskog podruĉja od polovice XII. stoljeća do Madridskog mira 1617. godine Znanstveno područje: humanistiĉke znanosti Znanstveno polje: povijest Grana: srednjovjekovna povijest Mentor: prof. dr. sc. Miroslav Bertoša Komentor: prof. dr. sc. Vesna Bauer Munić Uvod Nepotpuna istraženost srednjovjekovnog Lovrana, kao i istoĉnoliburnijskog podruĉja, navodi na odluku bavljenja ovom temom. Povijest Lovrana dio je šire regionalne i opće nacionalne povijesti, a u kontekstu europske prošlosti nalazi se na razmeĊi mediteranskih i srednjoeuropskih utjecaja. Kraj srednjeg vijeka obilježen Kolumbovim otkrićem Amerike 1492. godine Europi donosi još ĉitav niz promjena. Teorijska podloga i obrazloženje aktualne relativne spoznaje Smješten na istoĉnoj obali Kvarnerskog zaljeva, Lovran je u to doba bio prometnom i trgovaĉkom cestom iz rimskih vremena vezan na pravac koji je iz Akvileje i Tergestuma vodio prema Tarsatici i Senii, kopnenim pravcem na sjever do Kranjske i Austrije, morem je povezan sa Kvarnerskim otocima, a morski putevi koji vode na zapad, spajaju ga s obalnim gradovima Istre i Venecije. Ti isti putevi koji su Lovranu donosili gospodarski prosperitet u doba mira, bili su korišteni u nemirna vremena za kretanja vojski i armada. Pokušaji su Mleĉana da na ova podruĉja prošire svoju vlast, a od Uskoĉkog rata 1615.-1617./1618. zalijeću se turske i ostale konjice, uskoci i austrijske vojske. Stanovništvo koje je bilo na razmeĊi talijanskih i njemaĉkih utjecaja i kultura, koristilo se sa tri jezika: hrvatskim/ĉakavskim, talijanskim/venetskim, ponekad njemaĉkim jezikom. Dokumenti društvenog tipa, kao statuti liburnijskih općina i urbari - pisani su sjeveroistočnim istarskim poddijalektom ekavskog čakavskog dijalekta, latinskim i talijanskim jezikom. Uporaba hrvatske rijeĉi, ne samo u govoru stanovništva, već i u dokumentima, imala je snagu održavanja stoljetne povezanosti Istre i cijele Hrvatske. Devinski grofovi dolaze u Kvarnerski zaljev 1245. godine i vladaju ovim podruĉjem pod okriljem pulske biskupije do razmeĊa XIV. i XV. stoljeća, a njihovim dolaskom ovaj teritorij biva izdvojen iz hrvatske države. Oporukom Hugona VIII. Devinskog, Kvarnerska imanja će Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora! 1 Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu prijeći u ruke Walseeovaca, a smjena vlasti će dovesti do nastanka znaĉajnog urbara iz 1400. godine koji, u nedostatku nepronaĊenog statuta za podruĉje Lovrana, svjedoĉi o društvenom stanju i odnosima na podruĉju od Brseĉa do Rjeĉine. U historiografskoj literaturi, o urbaru iz 1400. godine, pisali su Milko Kos, Jedan urbar iz vremena oko 1400., o imanjima Devinskih i Walseeovaca na Kvarneru, VDAR, sv. III., 1955./56., Rijeka, 1956., str. 345-364. i Danilo Klen, Riječki urbar ( 1390.-1405. ), VHARiP, sv. XX., Rijeka-Pazin, 1975.-1976., str. 151163. 1443. godine, Lovran, Brseĉ i Vranju zakupljuje Fridrih Feba della Torre, a mjesta postaju i njegovo trajno vlasništvo, te dio Pazinske knežije. U njoj je na snazi urbar iz 1498. godine, obraĊen u starijoj historiografiji kod Danila Klena, Urbari Pazinske grofovije (1498 ), VHARi P, sv. XIV., Rijeka, 1969., str. 53.-159. O kasnijim urbarima piše Vjekoslav BRATULIĆ, Urbari Pazinskog feuda ( XVI. st. ), VHAR. sv. VII.-XIX., Rijeka, 1963.-1964., str. 139-204.; Nastavak u sv. X., Rijeka, 1965., str. 245.-290. Nezaobilazno je djelo Silvina GIGANTEA, Libri del Cancelliere, vol. Primo, Monumenti di storia Fiumana II, Fiume, 1912, 442+XXVI; Op. cit., ( nastavak 1. ) u : Fiume, rivista semestrale della Societa di Studi Fiumani, A. IX, I e II semestre 1931, Fiume, 1932, str, 3-153. U meĊuvremenu je objavljen još jedan izvor za društvene, pravne, gospodarske, etnografske, demografske, ... odnose na podruĉju Kvarnera, Mirko ZJAĈIĆ, Knjiga riječkog kancelara i notara Antuna de Renno de Mutina (1436-1461), VHARiP, Dio I: sv. 3, 1955.-56., str. 5-345; Dio II: sv. 4, 1957, str. 89-225; Dio III: sv. 5, 1959., str. 255-459. Preostali dio nekadašnjeg imanja Devinaca i Walseeovaca 1466. godine, smrću posljednjeg ĉlana obitelji Wolfganga W., prelazi u ruke jedne od najjaĉih dinastija tog vremena, Habsburgovcima. Nemiran poĉetak XVI. stoljeća obilježen je porazom Mleĉana od strane Cambrijske lige, što je dovelo i Rijeku u sukob s Mleĉanima. Druga opasnost dolazi sa kopna kada nakon poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493., Turci se zalijeću i u sjeverno Primorje, gdje će s njima sukobljavati uskoci. Neprestani sukobi uskoka, austrijske vlasti i Mletaĉke Republike, donositi će kvarnerskom stanovništu postupno propadanje gospodarstva. Grga NOVAK, Commisiones et relationes Venetae/Mletačka uputstva i izvještaji, Tom.IV., 1588-1620, MSHSM, vol. 49., Zagreb, 1970., kao i Miroslav BERTOŠA, Uskočki rat i slom istarskog gospodarstva, Jadranski zbornik, sv. IX./1973-75., Pula-Rijeka, 1975., str. 239-285.; Epistolae et communicationes rectorum histrianorum/Pisma i poruke istarskih rektora, sv. I. od 1607-1616., MSHSM, Vol. 52., Zagreb, 1979.; Istra, doba Venecije ( XVI-XVIII. stoljeće ), Pula, 1995. Nakon kratkog zauzeća Mošćenica i Brseĉa od strane mletaĉke vlasti, prestaje Uskoĉki rat što je potvrĊeno mirom u Madridu, 1617. godine. U Istri on stupa na snagu polovicom 1618., kada su Mošćenice i Brseĉ vraćeni u posjed Habsburgovaca. Uže područje rada Prostor istraživanja je Lovran sa svojom lukom u razvijenom srednjem vijeku. Cilj istraživanja i očekivani znanstveni doprinos Osnovni cilj je da se znanstvenim multidisciplinarnim pristupom graĊi rezimiraju i sažmu dosadašnje spoznaje o predmetu rada, te da se poznavanje prošlosti Lovrana i njegove uloge na istoĉnoistarskoj obali dopuni novim podatcima ( povijesnim, društvenim, kulturološkim, demografskim, etniĉkim i crkvenim ), na osnovu izvora i literature. Prema postojećoj graĊi Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora! 2 Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu može se pratiti razvitak i evolucija njegovih srednjovjekovnih struktura, ĉime bi se izgradila kompleksna studija o Lovranu, osebujnom mikrokozmosu u istarskoj Liburniji. Metodološki postupci Osim navedenih autora i naslova u tekstu, treba konzultirati sljedeću literaturu: Bernardo BENUSSI, Il feudo al Quarnaro della Chiesa episcopale polese, P.O. Atti del Reale Istituto Veneto di scienza, lettere ed arti ( ARIV ), f. LXXXII, 2. Anno academico 1992-1923, Venezia, 1922.; Anton ŠEPIĆ, Jezik hrvatskih općinskih statuta, istarskih i primorskih, Rad JAZU, knjiga 295, Zagreb, 1953., str. 5-40.;Camillo De FRANCESCHI, Storia documentata della Contea de Pisino, AMSI, vol. X-XI-XII, N.S. ( LXII-LXIII-LXIV della racolta ), Venezia, 1964.; Johann W. VALVASOR, Die Ehre des Hetzogthums Krein, Graz, MDCLXXXIX., prijevodi ulomaka – Zvonimir SUŠIĆ, Valvasor o Liburniji, Dometi, god. 3, br. 6, Rijeka, 1970., str. 114-123.; Valvasor o Kastvu i Kastavcima, u op. cit., br. 7, Rijeka, 1970., str. 73-82.; Dva liburnijska kaštela, u op. cit., br. 11, Rijeka, 1970., str. 97-100.; Nada KLAIĆ, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb, 1971.; Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb, 1976.; Darinko MUNIĆ, Dokumenti o utvrđivanju prava ribolova i svjedočanstva o lovu između Kastavske gospoštije i Pazinske grofovije, VHARiP, sv. XVII., Pazin-Rijeka, 1985., str. 137-145.; Kastav u srednjem vijeku, II. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, Izdavaĉki centar Rijeka, Rijeka, 1998.; Vesna BAUER MUNIĆ, Graditeljski ansambl crkve tvrđave Sv. Jurja Mučenika u Brseču, Rijeka, god. VIII., sv. 1, Rijeka, 2003., str. 39-54.; Sakralna arhitektura istočnoistarskih komuna od XII. do XVIII. stoljeća, Alfa, Zagreb, 2005.; Neven BUDAK, Hrvatski društveni razvoj u ranom srednjem vijeku, u Povijest Hrvata, I. knjiga, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 49-79., 84-113., 135-144.; Slaven BERTOŠA, Rašpor i Rašporski kapetanat, povijesni pregled, Katedra Ĉakavskog sabora Pazin, Pazin, 2005.; Mletačka Istra u XVI. stoljeću, u: Povijest Hrvata, II. knjiga, Od XV. stoljeća do kraja I. svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb., 2005., str. 57-63.; Istra i Rijeka pod Habsburgovcima, u op. cit., str. 151158.; Ivo GOLDSTEIN-Borislav GRGIN, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi Liber, Zagreb, 2006. Pored navedene temeljne literature u tekstu, biti će izraĊena potpuna bibliografska literatura po bibliografskim jedinicama. Kronološki će se obraditi i neobraĊena graĊa pohranjena u slijedećim arhivima: Državni arhiv Pazin; Državni arhiv Rijeka; arhiv župe u Brseĉu; Arhiv Republike Slovenije; Državni arhiv u Trstu – Archivio di Stato di Trieste; arhiv i biblioteka Rijeĉke nadbiskupije, kao i slijedećim bibliotekama: biblioteka Teološkog fakulteta u Rijeci; biblioteka Trsatskog franjevaĉkog samostana. Potpis savjetnika: Potpis studenta: Prof. dr. sc. Neven Budak Vesna Slaviĉek Zagreb, 31. sijeĉnja 2008. Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora! 3