NARUČITELJ:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA PETLOVAC
IZRADITELJ:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d.
OSIJEK
BROJ:
111/2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE
PETLOVAC
KNJIGA 1 -Tekstualni dio
D i r e k t o r:
Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh.
Osijek, prosinac 2005.
KOORDINATOR:
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.
STRUČNI TIM:
SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.
VLADO SUDAR,dipl.ing.građ.
IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ.
MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj.
LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz.
ASMIR BAŠIĆ,građ.tehn.vis.
TOMISLAV FIALA,građ.tehn.vis.
PRIJEPIS:
VLATKA STAŠČIK,administrator
UVEZ:
ZDENKA OMERAŠEVIĆ
SURADNJA:
1.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
2.
HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb
Uprava šuma Osijek
3.
MINISTARSTVO KULTURE
Konzervatorski odjel u Osijeku
4.
HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb
Odjel za studije i projekte
5.
UPRAVA ZA CESTE
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-Osijek
6.
HRVATSKE ŽELJEZNICE-Zagreb
Komisija za pregled tehničke dokumentacije
7.
HT-HRVATSKA POŠTA d.d.
Područna uprava Slavonija-Osijek
8.
HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.
REGIJA 4-ISTOK-Osijek
9.
HT-MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o.-Zagreb
10. VIPNET d.o.o.
Odjel izgradnje-Osijek
11. HEP DISTRIBUCIJA,d.o.o.- Osijek
Služba za tehničke poslove
12. HEP PRIJENOS d.o.o.
Prijenosno područje Osijek
13. HEP-PLIN d.o.o. Osijek
14. VODOOPSKRBA DARDA
15. HRVATSKE VODE ZAGREB
Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava-Osijek
16. BARANJSKI VODOVOD d.o.o.-Beli Manastir
17. OPĆINA PETLOVAC
SADRŽAJ
Stranica
I OBRAZLOŽENJE
1
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
6
a) Naselja
6
b) Građevinska područja
6
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
7
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
9
c) Hidrogeološka i hidrogeološka obilježja
14
d) Pedološke i biovegetacijske cjeline
15
e) Geološka i tektonska obilježja
17
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
18
a) Zaštićeni dijelovi prirode
18
b) Kulturna dobra
18
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
19
20
20
a) Poljoprivredne površine
20
b) Šumske površine
21
c) Lovišta i lovna divljač
23
d) Mineralne sirovine
25
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
25
a) Gospodarska struktura
25
b) Turizam
26
c) Eksploatacija mineralnih sirovina
27
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
28
a) Socijalna zaštita
28
b) Obrazovanje
29
c) Zdravstvo
29
d) Kultura
29
e) Vjerske institucije
29
1.1.2.4. Sport i rekreacija
30
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
30
a) Groblja
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
30
31
a) Cestovni promet
31
b) Željeznički promet
32
c) Riječni promet
32
d) Zračni promet
32
e) Poštanski promet
32
f) Telekomunikacije
34
1.1.2.7. Energetski sustav
36
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
36
b) Elektroenergetika
37
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
37
a) Vodoopskrba
37
b) Odvodnja otpadnih voda
38
c) Uređenje vodotoka i voda
38
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
40
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
41
1.1.2.10. Stanje okoliša
41
a) Onečišćenje voda
41
b) Onečišćenje zraka
42
c) Onečišćenje tla
42
d) Opterećenje bukom
42
1.1.2.11. Područja posebne namjene
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih
planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
43
43
43
43
b) Naselja
44
c) Građevinska područja
45
d) Gospodarstvo
47
e) Društvene djelatnosti
48
f) Promet
49
g) Energetika
50
h) Vodnogospodarstvo
50
i) Poljoprivrednog i šumsko zemljište
51
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje
53
53
1.1.4.1. Demografski potencijal
53
1.1.4.2. Naselja
53
1.1.4.3. Građevinska područja
54
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
54
1.1.4.5. Promet
54
a) Cestovni promet
54
b) Poštanski promet
55
c) Telekomunikacije
55
1.1.4.6. Energetika
56
a) Plinoopskrba
56
b) Elektroenergetika
56
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
56
a) Vodoopskrba
56
b) Odvodnja otpadnih voda
57
c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
57
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
58
58
58
2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
58
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
58
a) Prometni sustav
58
b) Energetika
59
c) Vodnogospodarstvo
60
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
60
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
61
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
62
2.2.1. Demografski razvoj
62
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
64
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
65
2.2.3.1. Naselja
65
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
65
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
66
a) Cestovni promet
66
b) Poštanski promet
66
c) Telekomunikacije
66
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
67
a) Plinoopskrba
67
b) Elektroenergetika
67
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
67
a) Vodoopsrkba
67
b) Odvodnja otpadnih voda
67
c) Uređenje vodotoka i voda
67
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
67
2.2.4. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
68
a) Prirodne vrijednosti i posebnosti
68
b) Kulturna dobra
68
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
68
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
68
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
69
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
69
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU
ŽUPANIJE
70
70
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I
KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
70
71
3.2.1.1. Struktura površina
72
3.2.1.2. Građevinska područja
72
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
75
3.2.1.4. Šumske površine
76
3.3. NASELJA
77
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
78
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
78
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
78
3.4.1.2. Turizam
78
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
80
3.4.2. Društvene djelatnosti
80
a) Obrazovanje
80
b) Zdravstvo
81
c) Socijalna zaštita
82
d) Kultura
82
3.5. SPORT I REKREACIJA
82
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
84
3.6.1. Groblja
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
84
84
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za
smještaj djelatnosti
85
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
85
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog
zemljišta
86
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
86
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
87
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
89
89
3.8.1.1. Cestovni promet
89
3.8.1.2. Željeznički promet
90
3.8.1.3.
Riječni promet
90
3.8.1.4. Zračni promet
90
3.8.1.5. Poštanski promet
90
3.8.1.6. Telekomunikacije
91
3.8.2. Energetski sustav
91
3.8.2.1. Cijevni transport plina
91
3.8.2.2. Elektroenergetika
92
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
93
3.8.3.1. Vodoopskrba
93
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
94
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
94
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
94
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
95
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
96
3.10.1. Mjere zaštite voda
96
3.10.2. Mjere zaštite tla
96
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
97
3.10.4. Mjere zaštite od buke
97
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
97
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA
PODRUČJU OPĆINE
98
1.1. NAMJENA POVRŠINA
98
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
99
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJU S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
100
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
101
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
101
2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
102
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
102
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
103
2.2.2.1. Građevne čestice
103
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
103
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
106
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno
građevine na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
106
107
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
107
2.2.3.2. Višestambene građevine
108
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
108
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
109
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih djelatnosti
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
109
112
2.2.6. Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina
113
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
114
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
114
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim
površinama
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
115
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
115
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
115
115
2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja
stalnog
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
116
116
116
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
117
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
117
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
120
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih
sirovina
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
120
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
121
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
121
2.2.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog
područja
121
121
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
121
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
122
5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
123
123
5.2. POŠTANSKI PROMET
126
5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
126
5.4. ELEKKTROENERGETSKA MREŽA
127
5.5. PLINOVODI
128
5.6. VODOOPSKRBA
128
5.7. ODVODNJA
129
5.8. VODTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
129
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH
DOBARA
130
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
130
6.2. KULTURNA DOBRA
130
7. POSTUPANJE S OTPADOM
131
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
131
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
133
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
133
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
133
10. MJERE PROVEDBE PLANA
133
10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
133
10.2. PODRUČJA ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I
PROCESA U PROSTORU
133
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
134
10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAĐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
134
KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
MJERILO
1:25.000
2.A. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
1:25.000
2.B. ENERGETSKI SUSTAV
1:25.000
Cijevni transport plina i plinoopskrba
Elektroenergetika
2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
1:25.000
3.A. UVJETI KORIŠTENJA
1:25.000
3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
1:25.000
4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Baranjsko Petrovo Selo
4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Luč
4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Novi Bezdan
4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Petlovac
4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Torjanci
4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Zeleno Polje
4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1: 5.000
Novo Nevesinje
4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Širine
1: 5.000
NARUČITELJ:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA PETLOVAC
IZRADITELJ:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d.
OSIJEK
BROJ:
111/2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE
PETLOVAC
KNJIGA 2 - Kartografski dio
D i r e k t o r:
Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh.
Osijek, prosinac 2005.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1
I OBRAZLOŽENJE
1.
POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1.
Geografski i geoprometni položaj
Područje općine Petlovac dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem
sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u trokutu između rijeka Drave, Dunava i
državne granice prema Republici Mađarskoj.
Kao dio geografske cjeline Baranje, općina Petlovac pripada njenom sjeverozapadnom dijelu.
To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske
makromorfološke cjeline Panonske nizine, kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske.
Područje općine Petlovac je u okruženju Grada Belog Manastira, na sjeveroistoku, općine
Jagodnjak na jugoistoku, Grada Valpova na jugu, Grada Belišća na jugozapadu i zapadu, dok je
sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema Republici Mađarskoj.
S obzirom na takav prostorno-geografski položaj, općina Petlovac, cijelim svojim teritorijem,
pripada dijelu kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike
Hrvatske.
U odnosu na teritorijalno ustrojstvo lokalne samouprave općina Petlovac pripada prostoru
Osječko-baranjske županije, njenom središnjem sjevernom dijelu.
Općina Petlovac smještena je uz sjevernu državnu granicu Republike Hrvatske. Takav
geoprometni položaj Općine predstavlja određeno ograničenje u razvoju prometnog sustava.
Cestovni promet je grana prometa preko koje prostor Općine ostvaruje veze s užim i širim
okruženjem i to putem trasa dviju državnih ceste: D517 i D211.
Izgradnja mosta preko rijeke Drave kod Belišća značajno je poboljšala prometnu prohodnost
prostora, a izgradnjom buduće autoceste u koridoru Vc prostor Općine dobiti će kvalitetan
pristup na prometnu mrežu europskih autocesta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.1.2.
2
Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli
Manastir, površina općine Petlovac iznosi 9.384 ha ili 93,84 km². Udio Općine u površini
Županije iznosi 2,2%.
Stanovništvo
Na području općine Petlovac, prema popisu stanovništva 2001. godine je živjelo ukupno 2.743
stanovnika.
Tablica br. 1.
KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Broj stanovnika po popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Petlovac
3.730
3.785
2.743
Udio Općine:
1,0
1,0
0,8
IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Područje
Indeksi
1991/1981.
2001/1991.
103,0
90,0
101,5
72,4
-
Opći trend kretanja stanovništva Općine i Županije pokazuje isti smjer, samo što se u Općini
nakon 1991. godine stanovništvo intenzivnije smanjilo.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
3
Sastavnice kretanja stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine pokazuju prirodno i mehaničko
smanjenje stanovništva.
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE
1991.-2001. GOD.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2001.g.
Broj
stanovnika
1991.g. +
prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
Razlika po
popisima
1991.-2001. g.
Migracijski
saldo
Obilježje
kretanja
3.785
-57
3.728
2.743
-1.042
-985
E-4
izumiranje
IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku
Područje općine Petlovac kao i cijela Baranja bilo je ratom zahvaćeno područje i okupirano od
1991. do 1998. godine, kada je počela obnova i povratak stanovništva.
Bile su prisutne prisilne ratne migracije i kako je vidljivo iz broja stanovnika, do 2001. godine se
svi prognanici nisu vratili.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo raspoređeno u osam naselja. Statistički je bilo devet
samostalnih naselja, ali u jednom nije bilo stanovništva.
Tablica br. 3.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
1.
Baranjsko Petrovo Selo
933
779
570
2.
Luč
726
735
487
3.
Novi Bezdan
333
376
329
4.
Novo Nevesinje1)
115
73
5.
Petlovac
1.118
1.012
801
6.
Sudaraž2)
7.
Širine3)
170
86
8.
Torjanci
509
476
317
9.
Zeleno Polje4)
122
80
Ukupno Općina:
3.730
3.785
2.743
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Red.
broj
Napomena:
Stanovništvo
Indeksi
1991/1981.
83,5
101,2
84,7
90,5
93,5
101,5
2001/1991.
73,2
66,2
87,5
63,5
79,1
50,6
66,6
65,6
72,4
četiri naselja su 1991. god., bila proglašena samostalnim naseljima, a do tada su bila u
sastavu:
1)
Baranjsko Petrovo Selo
Balog Manastira
3)
Šumarine
4)
Petlovca
i zbog toga svaka usporedba s brojem stanovnika iz 1981. god. nije realna.
2)
Kako je vidljivo, stanovništvo se iz naprijed navedenih razloga smanjilo u svim naseljima
Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
4
Dobna struktura stanovništva je nepovoljna i ima obilježje izrazito duboke demografske starosti.
Tablica br. 4.
DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Red.
broj
Naselje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Sudaraž
Širine
Torjanci
Zeleno Polje
Ukupno Općina:
Udio mladih
(0-19 god.)
%
23,0
22,6
23,7
24,6
22,8
18,6
27,8
28,7
23,7
Koeficijent
starenja
%
24,5
25,0
26,4
38,3
22,2
29,1
19,9
26,2
24,3
Indeks
starosti
107
111
111
155
97
156
72
91
102
Dobni tip
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
starost
izrazito duboka starost
starost
starost
izrazito duboka starost
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god.
Ipak nešto vitalnije stanovništvo je živjelo u općinskom središtu Petlovac, te u Torjancima i u
Zelenom Polju.
Ocjenjujući kretanje i dobnu strukturu stanovništva, može se zaključiti da demografska slika nije
povoljna i može predstavljati ograničenje u daljnjem ukupnom razvoju Općine.
Stanovništvo općine Petlovac 2001. godine je živjelo u 994 kućanstava prosječne veličine 2,8
članova.
U odnosu na 1991. godinu broj kućanstava se smanjio za 20%, a smanjila se i prosječna
veličina sa 3,0 na 2,8 članova.
Isto kretanje zabilježeno je u svim naseljima Općine.
Tablica br. 5.
OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Naselje
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Sudaraž
Širine
Torjanci
Zeleno Polje
Ukupno Općina:
Broj kućanstava po
popisnim godinama
1991.
2001.
259
225
233
172
150
126
34
27
322
267
56
37
156
106
45
34
1.255
994
Indeksi
2001/1991.
86,9
73,8
84,0
79,4
82,9
66,0
67,9
75,5
79,2
Prosječna veličina
(broj članova)
1991.
2001.
3,0
2,5
3,1
2,8
2,5
2,6
3,4
2,7
3,1
3,0
3,0
2,3
3,0
3,0
2,7
2,3
3,0
2,8
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1991. i 2001. god.
Broj kućanstava se najviše smanjio u naseljima Torjanci i Širine. Stabilne veličine kućanstava su
se zadržale u Torjancima i Petlovcu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
5
Naseljenost
Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine prema broju stanovnika 2001. godine je iznosila
29,2 stanovnika po 1 km² što je gotovo tri puta manje od prosječne naseljenosti Županije (79,7
stan/km²).
Gustoće naseljenosti statističkih područja naselja prikazano je u slijedećoj tablici:
Tablica br. 6.
GUSTOĆE NASELJENOSTI STATISTIČKIH PODRUČJA NASELJA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Statističko područje naselja
Broj stanovnika
2001.g.
Baranjsko Petrovo Selo
570
Luč
487
Novi Bezdan
329
Novo Nevesinje
73
Petlovac+Sudaraž
874
Širine
86
Torjanci
317
Zeleno Polje
80
IZVOR: Državna geodetska uprava: Pregled prostornih jedinica
Popis stanovništva 2001. god.
Površina km²
23,1
9,4
5,2
8,1
17,6
2,2
27,9
0,3
Gustoća
naseljenosti
stan/km²
24,6
51,8
63,2
9,0
49,6
39,0
11,3
266,6
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.1.3.
6
Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Općina Petlovac sastoji se od 9 naselja (definiranih Zakonom o područjima županija, gradova i
općina (NN, br. 10/97.), s naseljem Petlovac kao općinskim središtem.
S obzirom na ukupni broj od 2.743 stanovnika Općine 2001. godine, odnosno 3.785 stanovnika
1991. godine, prosječna veličina naselja Općine, mjerena brojem stanovnika, iznosi 304 (2001.
godine), odnosno 420 stanovnika (1991. godine).
Tablica br. 7.
Veličinski razred
(broj stanovnika)
Broj naselja
Broj stanovnika
2001. godine
0-100
100-500
500-1000
Ukupno
4
3
2
9
239
1.133
1.371
2.743
Učešće u
ukupnom broju
naselja (%)
44,4
33,3
22,2
100,0
Učešće u
ukupnom broju
stanovnika (%)
8,7
41,3
50,0
100,0
Najveće naselje po broju stanovnika naselja Petlovac, a naselje Sudaraž s 0 stanovnika 2001.
godine je naselje u odumiranju.
Naselja Općine karakterizirana su niskom stambenom-uglavnom prizemnom gradnjom
slobodnostojećih ili poluugrađenih objekata na građevnim česticama velike dubine (u pravilu
preko 100 metara).
Specifičnošću se izdvajaju naselja Sudaraž, Širine i Zeleno Polje koja su, zapravo tzv. pustare
dravskog područja Baranje.
Područje pustara Sudaraž, Širine i Zeleno Polje primjeri su brojnih beljskih pustara. Danas su ta
područja relativno napuštena, ali su sačuvane građevine po kojima se prepoznaje princip
nekadašnjeg planiranja tih proizvodno-stambenih jedinica.
Pustare na području Baranje nastajale su krajem prve i u drugoj polovici 19. stoljeća. Građevine
su planski, sistemom ''zoninga'' s osnovnom proizvodnom jedinicom i grupiranim stambenim
građevinama udaljenim najviše 100 metara od nje. Malo izdvojena od gospodarskih i stambenih
područja, redovito se nalazila upravna zgrada u sklopu manjeg parka.
Primjer baranjskih-beljskih pustara jedinstven je u Hrvatskoj po svojoj urbanističkoj organizaciji i
graditeljskoj vrsnoći.
b) Građevinska područja
Građevinska područja 6 naselja stalnog stanovanja i 3 farme/ekonomije Općine utvrđena su
Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
7
1. Građevinska područja naselja
Tablica br. 8.
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naselje
Površina
(ha)
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Torjanci
Ukupno:
84,57
132,53
84,03
25,21
210,98
98,47
635,79
Izgrađeni dio
ha
56,44
68,53
49,89
11,57
73,45
54,12
314,00
%
66,7
51,71
59,37
45,89
34,81
54,96
49,39
Gustoća
naseljenosti 2001.
god. (st/ha)
6,7
3,8
4,6
2,7
3,8
3,1
4,1
2. Građevinska područja farmi i ekonomija
Tablica br. 9.
Red.
broj
1.
2.
3.
1.1.1.4.
Naselje
Sudaraž
Širine
Zeleno Polje
Površina
(ha)
19,83
20,26
33,26
Izgrađeni dio
ha
19,83
7,78
4,86
%
100,0
38,4
14,6
Gustoća
naseljenosti 2001.
god. (st/ha)
4,2
3,2
Osnovne kategorije korištenja prostora
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava Beli
Manastir, Struktura zemljišta po kategorijama je slijedeća:
Tablica br. 10.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA
Kategorija zemljišta
-
ukupne poljoprivredne površine
šume
trstici i bare
vodotoci i kanali
neplodno
Ukupno:
Površina
(h)
5.467
2.547
153
625
592
9.384
Struktura
%
58,3
27,1
1,6
6,7
6,3
100,0
Kako je iz tablici vidljivo, u strukturi površina su najzastupljenije poljoprivredne površine, a zatim
šume.
Građevinsko zemljište nije katastarska kategorija i ukupna površina građevinskih područja iznosi
669,05 ha, odnosno 7,1% površine Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.1.5.
8
Prirodna obilježja
a) Reljef
Područje općine Petlovac pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje kao
dijela Osječko-baranjske županije, odnosno šire geografske regije Istočne Hrvatske.
Na današnji izgled i osobine reljefa šireg područja, pa tako i područja općine Petlovac djelovali
su tektonski procesi, vodotoci, te klimatske promjene od pleistocena naovamo, koji su
međusobnim djelovanjem doveli do stvaranja složenih morfoloških oblika.
Na širem području Baranje mogu se izdvojiti tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluviomočvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski).
U morfostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne
1
zaravni) i Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog reljefa (A. Bognar, 1980.)
Nizine su najrasprostranjeniji tip reljefa šireg područja, u okviru kojih se izdvajaju poloj i terasna
nizina (starija holocenska, mlađa i starija virmska terasa). Područje općine Petlovac je u cijelosti
nizinsko područje u kojemu se mogu izdiferencirati svi tipovi navedenog nizinskog reljefa.
Nizinsko područje općine Petlovac pripada nizinskom području rijeke Drave, koje je i
najrasprostranjenije nizinsko područje šireg područja, budući da zauzima preko polovine
područja Baranje.
Poloj Drave je izdužen i blago nagnut u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 56 km.
Najniže nadmorske visine terena na sjeverozapadnu se kreću od 90-91 m.
U okviru poloja razlikuju se tri sektora, a prvi, od naselja Torjanci do Osijeka, oblikovan je
meandriranjem. U tako formiranom reljefu nastale su mrtvaje, grede, te manji rukavci. U okviru
poloja se izdvajaju viši (86-90 m) i niži (82-86 m) nivo poloja. Poloj je dio erozijske udubine koju
je rijeka Drava oblikovala i ispunila svojim taložinama od početka mlađeg pleistocena.
Iznad poloja Drave stepeničasto se izdiže prostor starije holocenske i starije i mlađe virmske
terase Drave. Kao nešto viši tereni, sastavljeni su od fluvijalnog prapora, debljine 3-6 m. U
podlozi riječne terase su pijesci i gline.
Starija virmska terasa Drave nije cjelovita, nego je naplavna ravan Karašice dijeli na sjeverni,
manji dio, koji je malim dijelom na području općine Petlovac i južni, već dio. Riječni sedmenti
pokriveni su prapornim naslagama, debljine i do 20,0 m.
Prostor mlađe virmske i starije holocenske terase pripada području plavine Drave. U sastavu
ovih terasa sudjeluju fluvijalni les i lesu slični sedimenti, pijesci i šljunci. Obje terase dio su plitke
erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama nakon virma.
U prostoru Općine, riječne terase su ocjeditija područja koja su stoga pogodnija za naseljavanje,
odnosno formiranje naselja. Stoga su i naselja nastala u sjevernijim dijelovima Općine, na
nadmorskim visinama od 88 m-95,5 m.
1
JAZU: Tri stoljeća Belja, Osijek, 1986.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
9
Tablica br. 11.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
IZVOR:
NASELJE
BARANJSKO PETROVO SELO
LUČ
NOVI BEZDAN
NOVO NEVESINJE
PETLOVAC
SUDARAŽ
ŠIRINE
TORJANCI
ZELENO POLJE
(1
(2
PROSJEČNA NADMORSKA
(1
VISINA
(m)
89
91
89
91,5(2
93
(2
93,6
(2
90,0
88,0
(2
95,5
M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971., Zagreb, 1979.
Očitano s karte 1:25.000
b) Klima
Klimatska obilježja prostora općine Petlovac dio su klimatskih osobina šireg prostora Baranje, ali
i područja Istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno kontinentalna klima koju
karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Klimatska obilježja ovog i šireg prostora karakterizira homogenost klimatskih osobina, zbog
malih reljefnih razlika terena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što
2
je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.
Za ocjenu klimatskih i meteoroloških prilika na području općine Petlovac, poslužila su mjerenja
osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkim postajama u neposrednoj okolini:
meteorološka postaja Donji Miholjac, koja je u gotovo istom reljefnom okruženju, ali nešto
zapadnije od prostora Općine, meteorološka postaja Osijek, smještena jugoistočno od prostora
općine Petlovac, u razdoblju od 1959.-1978. i od 1978.-1998. godine. U neposrednoj blizini
područja općine Petlovac nalaze se i kišomjerne postaje koje su bile u okviru PIK-a ''Belje'',
Branjin Vrh, Kneževo, sjeverno i istočno od prostora općine Petlovac, za koje raspolažemo s
podacima o oborinama, te meteorološka postaja Brestovac-Belje, jugoistočno od prostora
općine Petlovac.
Srednje godišnje temperature zraka kreću se u rasponu od 10,7°C (Osijek i Brestovac) do
11,0°C u Osijeku i Donjem Miholjcu, a prema mjerenjima u razdoblju od 1978.-1998. Međutim,
sve navedene vrijednosti temperature zraka su u granicama za ovakav tip klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja, kada dostižu maksimum (21,4°COsijek, 21,6°C-Donji Miholjac, 21,9°C-Brestovac), a zatim opadaju, dok su najniže vrijednosti
zabilježene u siječnju s minimumom temperature (-1,4°C Osijek, -1,3°C Brestovac, -1,1°C Donji
Miholjac).
2
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
10
Tablica br. 12.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE
TEMPERATURE ZRAKA
DONJI MIHOLJAC
BRESTOVACBELJE
1978.-1998.
1959.-1978.
1978.-1998.
1959.-1978.
1925.-1940.(3
I
-1,1
-0,2
-1,4
-0,4
-1,3
II
2,1
1,4
1,7
1,2
0,0
III
6,2
6,2
6,1
6,3
5,3
IV
11,4
11,0
11,5
11,1
11,0
V
15,9
16,3
16,3
16,5
15,9
VI
19,3
19,7
19,5
19,7
10,5
VII
20,9
21,6
20,9
21,4
21,9
VIII
20,1
21,3
20,2
20,9
20,5
IX
16,3
17,0
16,2
16,7
16,8
X
11,0
11,3
11,0
11,3
11,3
XI
6,1
4,9
6,1
4,8
6,7
XII
0,9
1,4
0,8
1,4
0,0
GOD.
10,8
11,0
10,7
11,0
10,7
IZVOR: (1 Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
(2 Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek i Donji Miholjac,
Zagreb, 2002.
(3 Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975.
MJESECI
(1
OSIJEK
(2
(1
2)
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature
javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.
Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum
3
temperature zabilježen je u Osijeku, u srpnju od 40°C , u Donjem Miholjcu 39,2°C, te 38°C u
Brestovcu.
Minimum temperature javlja se u zimskoj polovini godine, a apsolutni minimum od -27,4°C
zabilježen je u Brestovcu, -26,0°C u Donjem Miholjcu, -25,4°C u Osijeku. Vjerojatnost za
pojavljivanje takvih ekstremnih temperatura je veoma mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovim područjima kreće se od 638 mm
(Brestovac), 645 mm (Kneževo), 648 mm (Branjin Vrh), 685,7 mm (Osijek) do 753,2 mm (Donji
Miholjac).
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni
minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća
u II. i III. Mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima,
te i česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine
u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine zabilježena
u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je i
3
Jadranski Naftovod, d.d.-SUO za izgradnju II faze Benetton Croatia, Zagreb, 2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
11
kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju
se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne
zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Tablica br. 13.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA
OSIJEK
MJESECI
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
GOD.
1959.1)
1978.
50,0
43,1
42,1
57,8
57,6
90,4
74,5
60,9
49,2
41,5
60,4
58,2
685,7
1978.3)
1998.
46,2
36,5
45,0
52,2
61,2
79,9
54,6
60,5
56,1
51,6
57,1
52,9
653,9
BRESTOVAC-BELJE
1925.2)
1940.
35
38
44
53
74
64
51
47
58
89
52
37
642
1948.4)
1960.
42
47
34
56
64
83
58
51
39
45
62
57
638
BRANJIN
VRH
1928.4)
1940.
39
31
48
58
70
62
50
54
63
81
55
37
648
KNEŽEVO
1928.4)
1940.
39
24
46
61
69
53
55
60
67
88
54
39
645
DONJI MIHOLJAC
1959.1)
1979.
53,1
43,5
47,3
62,3
70,1
83,4
84,6
79,6
57,2
42,6
69,1
60,4
753,2
1978.3)
1998.
53,3
38,7
47,3
53,6
61,5
81,1
61,3
67,7
58,0
57,7
61,6
60,8
702,7
IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek i Donji Miholjac,
Zagreb 2002.
4) JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s
režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7
desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u
jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje
registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju.
Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na
meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3
sata.
(3
Srednja godišnja naoblaka u razdoblju od 1981. do 1998. na području Osijeka iznosi 5,4
desetina (3,4 desetine u kolovozu do 7 desetina u prosincu). Ukupni broj oblačnih dana, kada je
naoblaka veća od 8 desetina, iznosio je 104 dana u prosjeku, odnosno 28% dana u godini, dok
je broj vedrih dana s naoblakom manjom od 2 desetine čak 20% dana godišnje.
Ukupna godišnja količina insolacije u vegetacijskom razdoblju kreće se od 1.290 do 1.350 sati.
Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz
sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.
Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Donjeg Miholjca u razdoblju od 1978.-1998.
najdominantniji su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera, a zatim po učestalosti slijede vjetrovi iz
jugoistočnog smjera, zapada, jugozapada i sjeverozapada.
(3
Jadranski naftovod,d.d.-SUO za izgradnju II. FAZE pogon Benetton Croatia, Zagreb, 2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
12
Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, u razdoblju od 1978.-1998. god., najučestaliji
vjetrovi su iz jugoistočnog i zapadnog smjera, te sjevernog, sjeverozapadnog, istočnog,
sjeveroistočnog, južnog i jugozapadnog smjera.
Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948.-1960. godine
najučestaliji su vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i sjeveroistočnog smjera, a
zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i jugozapadnog pravca.
U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora tijekom
godine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
13
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
14
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Područje općine Petlovac, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu
vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade
Republike Hrvatske (NN, br. 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području''Baranja''.
Slivno područje ''Baranja'' sjeveroistočni je dio Osječko-baranjske županije, smješteno u
međurječju Drave i Dunava te predstavlja zasebnu hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka
omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom granicom prema Republici Mađarskoj, a
s juga rijekom Dravom. Unutar istog područja, razlikuju se tri sektora s obzirom na pripadajući
sliv: Dravski, Dunavski i Karašica sektor. Područje općine Petlovac sjeverno od ceste Baranjsko
Petrovo Selo-Bolman pripada Karašica sektoru, a južno od ceste Dravskom sektoru.
Karašica sektor je područje omeđeno sa sjevera državnom granicom prema Republici
Mađarskoj, a s juga vododjelnicom na Baranjskoj planini. Glavni odvodni kanal na Karašica
sektoru je Odvodni kanal Karašice, a ovo područje karakterizira i potok Karašica s pritocima
Borza, Hatvan i Travnik.
Složenost vodnog sustava ovog područja naglašena je kroz navedene, državnom granicom
presječene vodotoke, koja je rješavana dugi niz godina na razini međudržavne suradnje s
Republikom Mađarskom, dok se nije postigao zadovoljavajući stupanj uređenosti. Svi navedeni
vodotoci imaju dio slivnog područja u Republici Mađarskoj. Na području općine Petlovac, osim
rijeke Drave, državne vode su: potok Karašica i Odvodni kanal Karašice.
Odvodni kanal Karašice ima ukupnu slivnu površinu 166,5 km² od toga se 44,80 km² nalazi u
Republici Mađarskoj. Ukupna dužina kanala je 44 km, kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini
od 31,664 km, a 8,224 km pripada općini Petlovac.
Trasa kanala položena je paralelno s potokom Karašica, i ide na crpnu postaju Draž (područje
općine Draž) kojom se voda mehanički prebacuje u potok Karašica.
Potok Karašica formira se na južnim obroncima planine Meček u Republici Mađarskoj, a u našu
državu ulazi između naselja Iločka i Luč. U Republici Mađarskoj, zbog velikih padova ima
karakter bujice, sve do državne granice gdje poprima karakter nizinskog vodotoka. Kroz
Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 30,46 km, a područjem općine Popovac u dužini od
2,525 km. Potok Karašica jedini je prirodni vodotok ovog područja, kroz našu zemlju je većim
dijelom tranzitni s obostrano izgrađenim nasipima, a ulijeva se u Dunav sjeverno od naselja
Batina (područje općine Draž).
Dravski sektor u Baranji obuhvaća područje južno od ceste Bilje-Jagodnjak-Baranjsko Petrovo
Selo prema rijeci Dravi. Glavni odvodni kanal je Barbara (području Općine pripada u dužini od
2,5 km) koji teče gravitacijski od zapada ka istoku, prema nižem području Kopačkog rita gdje se
za slučaj povoljnih vodostaja Dunava, ispušta preko Stare Drave, te ustave Kopačevo u
inundaciju Dunava. U slučaju visokih vodostaja Dunava koji bi ugrožavali zaobalje, zatvara se
ustava Kopačevo, a vode Dravskog sektora putem kanala Barbare prebacuju se mehanički
pomoću crpne postaje Velika (područje općine Darda), kapaciteta 3,5 m³/s u inundaciju Save.
Krajnji sjeverozapad Dravskog sektora odvodnjava se putem potoka Toplica (ima slivno
područje i u R. Mađarskoj) preko ustave i crpne postaje Bakanka kapaciteta 4,30 m³/s u
inundaciju Drave. Ovaj dio Dravskog sektora u cijelosti pripada Općini.
Tok rijeke Drave pripada području Općine s više kraćih poteza rkm 48+800 do rkm 64+800 jer
rijeka Drava na tom potezu meandrira kroz područja općine Petlovac, Grada Belišća i Valpova.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
15
Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.
Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno
nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka
vezani za kvartarne šljunkovite naslage u Republici Mađarskoj.
Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s
ostvaren u okolini Baranjske planine) što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području
Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja
vode.
d) Pedološke i biovegetacijske cjeline
Pedološka obilježja prostora općine Petlovac dio su pedoloških osobina šireg prostora. Pod
utjecajem reljefa, te djelovanja vodotokova i specifičnih klimatskih uvjeta nastale su različite
pedološke jedinice koje su zastupljene na području Općine.
Na području Općine su zastupljena dijelom automorfna (klimazonalna tla), ali i hidromorfna tla u
skladu s reljefnim osobinama.
Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Petlovac, izdvojene su na temelju
Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te
prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađenoj u Zavodu za
pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici),
na području općine Petlovac zastupljeno je ukupno 6 različitih pedoloških jedinica, koje su
navedene u sljedećoj tablici:
Tablica br. 14.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
NA PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC
Red.
br.
10
30
38
45
50
51
NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE
EUTRIČNO SMEĐE I LESIVIRANO TLO,
na lesu-pretežno antropogenizirana tla
ALUVIJALNA (FLUVIJALNA) tla, vrlo
duboka, karbonatna, pjeskovito ilovasta i
pjeskovita
SEMIGLEJ ČERNOZEMNI (LIVADSKO
ČERNOZEMNO), antropogenizirana tla
RITSKA CRNICA (humoglej)-pretežno
nepotpuno hidromeliorirana tla
MOČVARNO HIPOGLEJNO I RITSKA
CRNICA-pretežno nepotpuno
hidromeliorirana tla
MOČVARNO AMFIGLEJNO I
MOČVARNO HIPOGLEJNO-dijelom
nepotpuno hidromeliorirano
MATIČNI
SUPSTRAT
les
NAGIB
0-8
NADMORSKA
VISINA
90-110
NAČIN
UPOTREBE
oranice
voćnjaci
Šume
oranice
pašnjaci
holocenski
pjeskoviti i
ilovasti
sedimenti
les
0-2
80-90
0-2
85-100
oranice
les
0-2
80-85
les i holocenski
sedimenti
0-2
85-90
holocenske gline
i ilovače
zamočvareni les
0-2
85-90
šume
livade
oranice
šume
travnjaci
oranice
šume
travnjaci
oranice
RASPROSTRANJENOST
(*
Sjeveroistočni i istočni dio
Općine
Južni dio Općine uz Dravu
Sjever i sjeveroistok
Općine
Sjeverni i sjeveroistočni
dio Općine
Od sjeverozapada do
sjeveroistoka Općine
Manje enklave u
središnjem dijelu Općine
IZVOR: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god
*) očitano s karte 1:200.000
Među navedenim pedološkim jedinicama javljaju se černozem i eutrična smeđa tla, koja
pripadaju automorfnim (klimazonalnim) tlima i koja su ujedno i među najrasprostranjenijim tlima
u Baranji. Ta su tla nastala na lesu i sličnim sedimentima i spadaju među najplodnija tla u
Baranji, pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
16
Eutrično smeđa tla se nazivaju i gajnjače, koja su u svom prirodnim obliku obično šumska i
veoma dobra poljoprivredna tla.
Posebna skupina tala su ona na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije, pa su na njima
izdvojena semiglejna tla, kao što je semiglej černozemni.
Na području općine Petlovac zastupljena su i hidromorfna tla, koja su rasprostranjena u
području uz rijeku Dravu.
Ovoj skupini tala, na ovom prostoru pripadaju aluvijalna (fluvijalna) tla, vrlo duboka, karbonatna
tla, te ritske crnice (humogleji), te skupina močvarno-glejnih tala, koja se razvila na holocenskoj
naplavnoj terasi.
Kao zasebna kartografska jedinica izdvaja se močvarno amfiglejno tlo na težim holocenskim
sedimentima (glinama i ilovačama).
Na osnovu Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog
fakulteta u Zagrebu), na području Republike Hrvatske evidentirano je ukupno 65 pedoloških
jedinica, a na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je 26 jedinica, dok je na
području općine Petlovac, prema navedenoj karti, izdvojeno ukupno 7 pedoloških jedinica, koje
su navedene u sljedećoj tablici:
Tablica br. 15.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE
PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA
PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC
BROJ
KARTIRANE
JEDINICE
2
4
6
SISTEMSKE JEDINICE TALA
ARENOSOL ANGROPOGENIZIRANI
SIROZEM NA LAPORU
KOLUVIJ S PREVAGOM DETRITUSA STIJENA
37
41
SMEĐE NA DOLOMITU (KALKOKAMBISOL)
LESIVIRNO NA PRAPORU PSEUDOGLEJNO
42
LESIVIRANO NA RASTRESITIM SEDIMENTIMA
44
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
NAČIN
KORIŠTENJA
oranice
oranice
oranice,
vinogradi
travnjaci
šume
(oranice),
travnjaci
šume i
oranice
šume,
oranice i
travnjaci
PROCJENA
POGODNOSTI ZA
OBRADU(*
P-1
P-1
P-1
N-1
N-1
N-1
N-1
IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta,
mjerila 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
(* P-1 dobra obradiva tla
N-1 privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Prirodni vegetacijski pokrov na području Baranje, pa time i općine Petlovac, kojega je činila
klimazonalna vegetacija, u velikoj mjeri je reduciran i to većinom zbog utjecaja antropogenih
činitelja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
17
Na području Općine, uz tok rijeke Drave širi se kontinuirani pojas šuma. To su većinom šume
mekih listača s rijetkim hrastovima, te umjetno podignutim kulturama euroameričkih topola i vrba
u mozaiku s prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog jasena.
Osim šumske vegetacije, javljaju se i površine mozaičnih travnjačkih vrsta, niska vegetacija i
obradive površine.
e) Geološka i tektonska obilježja
U geološkom sastavu površinskog dijela Baranje prevladavaju sedimenti pleistocenske i
holocenske starosti. Površina općine Petlovac prekrivena je naslagama kvartarne starosti
(pleistocen i holocen). Od sjeveroistoka prema jugozapadu pružaju se naslage pleistocena
(pijesak, glinoviti silt, silt i šljunak) koje se nastavljaju naslagama holocena (pijesci, glinoviti
pijesci, pjeskoviti silt, barski talozi). Uz rijeku Dravu zabilježene su pojave sedimenata korita
(ada, plaža)-pijesak i silt.
Fluvijalne naslage Drave pokazuju neujednačen vertikalni razvoj. Od zapadnog dijela Baranje
(Torjanci) pa do linije Bolman-Valpovo debljina prvog sedimentacijskog ritma nije veća od 15 m.
Istočno od te linije, pa do Bolmana i Pijeskova debljina fluvijalnih naslaga prvog
sedimentacijskog ritma naglo se povećava na vrijednosti do 40 m. U granulometrijskom sastavu
započinju grubljim i srednjezrnim pijescima, da bi završili s fino klastičnim materijalom,
predstavljenim uglavnom pretaloženim lesom ili fluvijalnim lesom i lesu sličnim sedimentima.
Inundacijsko-ritsko područje uz Dravu karakterizira heterogena litološka građa. Naslage koje
izgrađuju ovaj prostor su aluvijalno-naplavnog porijekla. Česte su vertikalne i lateralne izmjene
litoloških tipova tla.
Površine naslage promjenjive su debljine (2-5 m) predstavljene su prahovima, glinama,
prašinastim pijescima, muljevima. Karakterizira ih rahla i promjenjiva zbijenost-stišljivost, mala
nosivost, veća slijeganja. Stvarane su za vrijeme poplava rijeke Drave. Podlogu površinskim
slojevima čine debele naslage pijesaka sitno-srednjezrne frakcije, mjestimično u proslojavanju s
lećama praha i gline, promjenjive debljine.
Prostor koji se nalazi između sjeverne granice inundacijskog područja rijeke Drave pa do
naslaga pleistocenske starosti je u načelu homogene litološke građe. Izgrađen je od debelih
pjeskovitih naslaga cca 50 m. Pjeskovite naslage prekrivene su tankim slojem pjeskovitog
praha-prašinastog pijeska debljine 1,5-2,0 m.
Prema geotektonskoj rajonizaciji područje Baranje pripada Panonskom bazenu i to južnom
njegovom dijelu-Dravskoj potolini. U osnovi, strukture su tipa horstova i graba. Područje općine
Petlovac je unutar Valpovačke uleknine-grabe i Bolemana-stirskog horsta.
Za seizmotektonska razmatranja najvažnija su kvartarna tektonska kretanja koja pripadaju
neotektonskom razdoblju razvitka Baranjskog područja. Uglavnom jedinstveni ciklus
sedimentacije traje kroz neogen i kvartar kada se, uz oscilacije, Dravska potolina postupno
spušta. Prvotne neotektonske strukture, horstovi i grabe, imaju pružanje sjeverozapad-jugoistok.
Značajno je razdoblje gornji pliocen kada vjerojatno dolazi do stvaranja Baranjske planine
uslijed izljeva bazalt-andezita duž novoaktiviranih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad. Taj
sistem rasjeda ima utjecaj i u seizmotektonskoj aktivnosti.
Stijene koje su u podlozi neogenskog kompleksa naslaga su na dubinama oko 900 m. U
dubinskoj bušotini kod Darde na dubini od oko 900 m nađeni su biotitsko-sericitni bnajsevi
starijeg paleozoika. Na njima su transgresivne miocenske naslage debele oko 300 m. Na njih
kontinuirano naliježu sedimenti pliocena debljina do 600 m. Najpliće su kvartarne naslage
debljine 100 m.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
18
Zbog svoje važnosti u tektonskom sklopu i amplitudama vertikalnih i horizontalnih pomaka,
među rasjedima u širem području ističe se ''Rasjed Beli Manastir-Našice-Banja Luka''.
Ovaj rasjed je duži od 100 km i jedan je od najvećih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad.
Najveću aktivnost je imao u pliocenu.
Za određivanje stupnja seizmičnosti nekog područja ključni su podaci o potresima koji su se
dogodili u blizini.
Epicentri potresa koncentrirani su na pojedinim lokalitetima, od kojih je područje Općine ključno
područje oko Darde.
Obzirom na udaljenost od tog područja, seizmotektonskom rajonizacijom je ukazano na
mogućnost pojave potresa maksimalnog intenziteta VI MCS ljestvice.
1.1.1.6.
Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području općine Petlovac, ''Zakonom o zaštiti prirode'' prirodna baština nije zaštićena niti u
jednoj kategoriji.
Za područje zapadnog i južnog dijela općine Petlovac, Prostorni plan Osječko-baranjske
županije predlaže zaštitu u sklopu poplavne doline rijeke Drave (okvirne granice definirane na
grafičkom prilogu 3.2.1. ''UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I
OBILJEŽJA'', Prostornog plana Osječko-baranjske županije).
Za područja predviđena za zaštitu potrebno je u postupku propisanom posebnim zakonom
provjeriti opravdanost prijedloga za zaštitu.
b) Kulturna dobra
Većina naselja u općini Petlovac zadržala je izvornu tipologiju i povijesnu matricu. Ambijentalno
sačuvani izgled naselja-sela van glavnim putova karakterizira još razmjerno brojan fond
tradicijskih građevina koje svojom tipološkom raznolikošću, oblikovnim i dekorativnim
vrijednostima čine cjeloviti sklop u kojem su sačuvane sve temeljne vrijednosti pučkog
graditeljstva.
Novim oblicima arhitekture poremećeno je ruralno tradicijsko mjerilo naročito kod sela koja se
nalaze uz glavne prometnice. Dio tradicijskog graditeljstva više nema spomenička obilježja, jer
su povijesni objekti preradikalno adaptirani za suvremene potrebe, ili su pak tradicijske okućnice
degradirane uklanjanjem brojnih starijih zgrada i izgradnjom neuklopljenih novih katnih zgrada
uz poteze povijesnih prizemnica. Ulice su degradirane povlačenjem novih kuća od regulacijske
linije i izgradnjom netipičnih stambenih i gospodarskih zgrada.
Na prostoru općine Petlovac do sada nisu provedena sustavna istraživanja povijesnog prostora.
Integralna zaštita u smislu konzervatorskog tretmana i povijesno-spomeničke prezentacije nije
provedena niti na jednom spomeniku.
Najveće devastacije na sakralnim spomenicima, crkvama, kapelicama, pokloncima i raspelima
nastale su zbog neredovitog ili nestručnog održavanja primjenom neodgovarajućih zamjenskih
materijala i metoda.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
19
Osim ruralnih cjelina unutar granica prostornog plana nalazi se i više pojedinačnih zaštićenih
profanih i sakralnih građevina, arheoloških lokaliteta i etnoloških spomenika i spomen obilježja
vezanih za radnički pokret i drugi svjetski rat, te zbirki pokretnih predmeta po crkvama.
Registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Baranjsko Petrovo Selo, Crkva sv. Lovre, prev. br. 370/94.
Petlovac, Župna crkva Našačća sv. Križa, prev. br. 370/94.
Torjanci, Župna crkva Rođenja BDM, prev. br. 370/10/94.
Luč, Župna crkva sv. Marije Magdalene, reg. br. 547.
Petlovac, Antički arheološki lokalitet ''Grobljanska poljana'', reg. br. 387.
''Popova zemlja'', antički arheološki lokalitet, Reg. br. 713.
Evidentirani arheološki lokaliteti
1.
2.
Luč ''Dinjište'' – antički arheološki lokalitet
Luč ''Henja''- srednjovjekovni arheološki lokalitet''
Kulturna dobra lokalnog značenja:
1.
Petlovac, Tradicijska kuća, Nova ulica 13.
• kuća je u lošem stanju i potrebna je hitna obnova.
2.
Torjanci, Ambar u Kneževoj ulici br. 39.
• drveni ambar je u relativno dobrom stanju. Potrebni su manji popravci.
3.
4.
5.
6.
7.
Baranjsko Petrovo Selo, Skupna grobnica palim borcima između mjesnog groblja i ceste
Novo Nevesinje, Spomen ploča u čast palim borcima NOR-a i ŽFT
Torjanci, Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT, Graničarska ulica
Zeleno Polje, Spomen ploča na zgradi prijekog vojnog suda
Petlovac, Spomenik palim borcima u mjestu
1.1.1.7.
Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. Lnadschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), održava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina područja ili
dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju.
U prostoru područja općine Petlovac možemo uočiti dvije prostorne cjelovitosti krajobraza.
1.
Rijeka Drava sa sklopom aluvijalnih šuma
Rijeka Drava, te šumska vegetacija na naplavnom pojasu, čine bogatu građu ovog dijela.
Sastavnicu čini rijeka, a na njenim obalama se nižu sklopovi šuma.
Ovdje se različitost očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i
prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće).
Njihova izmjena daje krajobrazu visoku plastičnost.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
20
Posebnu osobitost krajobraznom obilježju daje izjednačena, glatka, svjetlucava površina vode s
jedne, te kontrastni zeleni volumeni šume s druge strane, a posebice ruba obale rijeke i linije
dodira vode i kopna.
Značajke krajobraza su u izmjeni vizura i vizualnih prostora u dubinu prostora, audiovizualnoj
komunikaciji (rika jelena, zvuci kršenja grana divljači u trku), promjenama kroz godišnja doba,
otvorene vizure s obalnih crta Drave.
2.
Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje
To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i
melioracijskih kanala.
Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog raslinstva i
pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne poljodjelske
strukture.
Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja, te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na
bliske elemente.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1.
Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredno zemljište je vrijedan prirodni resurs koji kao jedno od najznačajnijih prirodnih
bogatstava je i pod osobitom zaštitom Države. To je ujedno i obnovljiv prirodni resurs, koji je na
području Republike Hrvatske razmjerno dobre plodnosti i jedan od očuvanijih prirodnih resursa u
odnosu na zemlje u okruženju, te je stoga i razumljiva briga za ovaj prirodni resurs. Zbog toga je
i veoma važno pravilno gospodariti ovim resursom.
Ukupne poljoprivredne površine na području općine Petlovac čine ukupno 5.468 ha, što je
58,3% ukupne površine Općine. U odnosu na prosjek Županije, koji iznosi 64%, općina Petlovac
ima manji udio poljoprivrednih površina.
Obradive površine općine Petlovac iznose 5.318 ha, a što je 56,7% ukupnog teritorija Općine, a
i nešto je niži od županijskog prosjeka koji iznosi 58%. Obradive površine u ukupnim
poljoprivrednim površinama zastupljene su s udjelom od 97,3%.
U strukturi obradivih poljoprivrednih površina, oranice zauzimaju 96,2%, voćnjaci 0,2%,
vinogradi 0,1%, a livade 3,5%.
U okviru ostalih obradivih površina zastupljeni su i pašnjaci s ukupno 150 ha, odnosno 2,7%
ukupnih poljoprivrednih površina.
Ukupne poljoprivredne površine općine Petlovac čine udio od 2,1% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok udio obradivih površina općine Petlovac čini 2,2% u ukupnim obradivim
površinama Županije.
U strukturi zemljišta među ostale površine pripadaju trstici i močvare koje čine 153 ha, a što je
udio od 1,6% ukupnog općinskog teritorija.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
21
Šume na području općine Petlovac su zastupljene s 2.547 ha, što je 27,1% ukupnog područja
Općine.
Sve prethodno navedene kategorije zemljišta su plodna tla, dok dio površine čine i neplodna tla
koja na području Općine zauzimaju 1.216 ha, što čini 13% teritorija Općine.
U okviru iskazanih površina po kategorijama zemljišta, najzastupljenija kategorija zemljišta su
poljoprivredne površine koje čine 56,7% ukupnog teritorija Općine, šumama pripada 27,1%, a
što zajedno čini 83,8% ukupne površine, dok 16,2% teritorija pripada neplodnom tlu, te trsticima
i močvarama.
U odnosu na oblike vlasništva, prema evidencijama katastra, poljoprivredno zemljište je u
privatnom ili državnom vlasništvu. U ukupnim obradivim površinama udio privatnog i državnog
zemljišta je podjednaka, s udjelom od 50,3% državnog zemljišta u odnosu na ukupne obradive
površine. U strukturi ukupnih poljoprivrednih površina, udio državnog zemljišta iznosi 51,5%
općinskog teritorija.
Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu prikazana je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 16.
VINOGRADI
LIVADE
11
11
1
3
4
71
113
185
2.673
2.645
5.318
143
7
150
UKUPNO
POLJOP.
POVRŠINE
-
2.816
2.652
5.468
ŠUME
VOĆNJACI
2.600
2.518
5.118
OSTALE
POVRŠINE
TRST. I
MOČVARE
ORANICA
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO:
UKUPNO
OBRADIVA
POVRŠINA
RIBNJACI
OBLIK
VLASNIŠTVA
PAŠNJACI
OSTALE
POLJ.
POVRŠINE
OBRADIVE POLJ.
POVRŠINE
128
25
153
2.537
10
2.547
NEPLOD.
TLO
1.119
97
1.216
UKUPNA
POVRŠINA
6.600
2.784
9.384
IZVOR: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao
dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za
razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko
2.546,74 ha od kojih je 2.537,20 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo) a 9,54
ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 27,1% u ukupnim
površinama Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel
šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju gotovo jednaku zastupljenost, odnosno udjel.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji,
zauzimaju 3.094,86 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer privatne
šume nisu registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 2.338,43 ha.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 107-117 stanovnika, što
je, daleko iznad prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak
ukazuje na bogatstvo šuma i šumskih površina.
Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su skoro
na cijelom prostoru općine Petlovac no glavnina šuma i šumskih površina locirana je na
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
22
jugozapadnom dijelu Općine, u Dravskoj inundaciji, odnosno prostoru koji je nekada bio plavljen.
Formiranjem obrambenog nasipa (Glavni Dravski obrambeni nasip) dio šuma se našao u
branjenom području (na prim. šume južno od naselja Torjanci, naselja Novo Nevesinje i naselja
Novi Bezdan. Ostale šume u privatnom su vlasništvu a prisutne su na prostoru cijele Općine no
u vrlo malom obimu.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, jedina su kategorija
šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") 100
%. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na
prostoru Općine nisu prisutne.
Šume općine Petlovac nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume,
Torjanačke šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko
Petrovo selo i šumarija Valpovo. To su uglavnom umjetno podignute šume (kulture)
euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog
jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: euroamerička topola
43,1%, vrba 15,6%, bijela topola 12,8%, crna topola 6,1%, poljski jasen 11,2%. Ostale vrste
drveća(lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju udjel od 11,2%. Šume
su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.
Tablica br. 17.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE
KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME"
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog
Godišnji prirast
(obrasla površina)
zaliha
zemljišta
(m³)
(ha)
(m³)
(ha)
3.094,86
2.338,43
386.646
20.135
IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek
Etat – drvna
zaliha za sječu
(m³/god.)
19.766
Tablica br. 18.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA,
VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
3.094,86
386.646
3.094,86
386.646
UKUPNO:
3.094,86
386.646
3.094,86
386.646
IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek
Tablica br. 19.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK
Površina
šuma
(ha)
3.
800,27
Drvna
zaliha
(m³)
4.
95.029
Godišnji tečajni
prirast
(m³)
5.
5.552
Godišnji sječivi
etat
(m³)
6.
5.456
Torjanačke šume
2.071,01
Valpovačke
223,58
Valpovo
podravske šume
UKUPNO:
3.094,86
IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek
272.566
19.051
13.001
1.582
11.911
2.400
386.646
20.135
19.766,3
R.
br.
1.
2.
3.
Gospodarska jedinica
1.
Jagodnjačke šume
Šumarija
2.
Baranjsko
Petrovo Selo
Baranjsko P. S.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
23
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume
vrba i topola (Salicetum albo-triandrae Populetum nigro-albae).
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Petlovac, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta i šest zajedničkih lovišta∗. To su:
-
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A "Podravlje"
Zajedničko lovište br. 52.
Zajedničko lovište br. 62.
Zajedničko lovište br. 63.
Zajedničko lovište br. 64.
Zajedničko lovište br. 44.
Zajedničko lovište br. 46.
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A "Podravlje" ustanovljeno je Rješenjem
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu
države. Odlukom Ministarstva pravo lova u ovom lovištu povjereno je tvrtki Fermopromet d.o.o.
Zagreb.
Ovo lovište obuhvaća sjeverozapadni i južni dio Baranje odnosno područje između rijeke Drave i
naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Bolman i Jagodnjak. Lovište je u potpunosti formirano na
državnom zemljištu na kojem se šume i šumsko zemljište prostiru na 3.010 ha (udjel od 35,89%
u ukupnim površinama), poljoprivredno zemljište je na 1.990 ha (udjel 23,7%), a preostalih
3.410 ha je ostalo zemljište.
Lovište je nizinskog tipa s odličnim uvjetima za razvoj i boravak divljači. Od divljači koja prirodno
obitava ili se prvenstveno uzgaja značajni su: jelen obični, srna obična, svinja divlja, fazan, zec
obični, trčka, divlje patke, crna liska.
Broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični proljetni fond) je
sljedeći: jelen obični 70 grla; srna obična 145 grla; svinja divlja 130 grla; fazan 450 kljunova;
divlje patke 1.500 kljunova; crna liska 1.500 kljunova.
Zajedničko otvoreno lovište br. 62. Prema uvjetima u kojima divljač obitava (hrana, voda,
vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta)
lovište br. 62. pripada panonskom tipu lovišta. Dominira ravničasti reljef, a jedan mali dio na
istoku (iznad grada B. Manastir) obuhvaća zapadne padine Baranjske planine, reljefno
najizrazitijeg dijela Baranje. Lovište pripada slivu Dunava, istočni dio lovišta presijeca
Šećeranski kanal, a središnji kanal Haljevo. Kanali su ispunjeni vodom tijekom cijele godine.
Mreža hidromelioracijskih kanala presijeca oranične površine kojih ima 2.581 ha.
Šume i šumsko zemljište zauzimaju samo 55 ha, odnosno imaju udjel od 2% u ukupnim
površinama lovišta. Površina koja je opisana granicom lovišta iznosi 3.343 ha, a površina lovišta
dana u Lovnogospodarskoj osnovi veličine je 2.636 ha. Lovište zauzima jugoistočni dio u
istočnom dijelu Općine. Općini Petlovac pripada 1.102 ha ovog lovišta.
Uz rubove obradivih površina i duž nasipa kanala nalaze se dobro razvijene sastojine šibljaka,
bagremika i travnjaka koje služe kao vrlo dobro sklonište za entomofaunu, te pernatu, nisku
divljač. Padine Baranjske planine obrasle su gustim šumarcima bagrema, a u središnjem dijelu
*
∗
NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta ,Odluci o ustanovljenju zajedničkih
lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
24
lovišta je mreža melioracijskih kanala ispunjenih vodom koji su zbog neodržavanja zarasli
visokim trščakom. Poljoprivredne površine izvor su obilja hrane za sve vrste divljači.
Prema stanju iz 2000. godine u lovištu prirodno obitava: srna obična, 20 grla; zec obični, 40 grla;
fazan, 120 kljunova; trčka skvržulja 30 kljunova. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutna je:
lisica (25 grla); jazavac (10 grla); kuna zlatica (10 grla); lisica mala (10 grla); tvor (6 grla); vrana
siva (40 kljunova); vrana gačac (40 kljunova); svraka (40 kljunova); čavka (40 kljunova); šojka
(30 kljunova). Također su prisutne i sezonske vrste sitne divljači od kojih su značajne selice
stanarice (prepelica pučpura, divlja patka, divlja guska, divlja grlica, divlji golub).
Aktom o ustanovljenju lovišta propisana je sljedeća vrsta i broj divljači koja prirodno obitava ili se
prvenstveno uzgaja: srna obična, 20 grla; zec obični, 100 komada; fazan, 100 kljunova; trčka, 80
kljunova.
Zajedničko otvoreno lovište br. 63. Smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske
uz državnu granicu koja je ujedno i njegova istočna i sjeverna granica. Ovo lovište pripada
panonskom tipu lovišta s potpuno ravničarskim reljefom. Površina unutar opisane granice lovišta
je 2.136 ha, a površina lovišta iskazana u Lovnogospodarskoj osnovi je 1.881 ha. Lovište je u
slivu Vodotoka Karašica koja je pak dio sliva vodotoka Dunav. Ono (lovište) zauzima
sjeveroistočni dio u istočnom dijelu Općine.
Na prostoru lovišta postoje ritovi u kojima ima bara i močvara gdje vodostaj reguliraju podzemne
vode (dijelovi Adica i Gajić uz sjevernu granicu, te uz južnu granicu dijelovi ispod naselja
Šumarina i oko poljoprivredne ekonomije Širine). Oranični dio lovišta ispresijecan je mrežom
hidromelioracijskih kanala iz kojih postoji mogućnost izlijevanja vode i stvaranja depresija na
oranicama u kojima se voda zadržava nekoliko mjeseci u godini.
Šume i šumsko zemljište zauzimaju samo 20 ha lovišta, odnosno imaju udjel od samo 1,1%.
Preostali prostor po namjeni je poljoprivredno zemljište, a ima ga 1.811 ha. Upravo te
poljoprivredne površine izvor su obilja hrane za sve vrste divljači.
Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, nalaze se: srna obična, 10 grla; zec
obični, 80 kom.; fazan, 100 kljunova; trčka, 50 kljunova. Tijekom Domovinskog rata područje
lovišta je bilo nedostupno hrvatskim vlastima, te je u to vrijeme bilo ilegalnih aktivnosti (krivolov)
što se odrazilo na degradaciji stanja i opadanju kakvoće populacija divljači. U posljednje vrijeme
članovi LD "Vidra" Luč provode mjere uzgoja i zaštite divljači, stoga se stanje poboljšava. Prema
rezultatima bonitiranja staništa za divljač, stanište za srnu običnu je srednje dobro.
Zajedničko-otvoreno lovište br. 64., locirano je sjeverno od grada Belog Manastira uz
Državnu granicu koja je ujedno i njegova sjeverozapadna granica. Lovište br. 64., je Panonsko
lovište koje se obzirom na orografske prilike dijeli na sjeverni, veći, ravničarski dio (sjeverno od
Male Karašice) i manji južni dio koji obuhvaća sjeverozapadne padine Banskog brda (reljefno
najizrazitijeg dijela Baranje s kotom vrha od cca 243 m.n.m., gdje su u prapornoj podlozi
izdiferencirane praporne doline, ponikve i surduci).
Lovište pripada slivu Dunava koji je glavni recipijent vodotoka prostora lovišta. Južnu granicu
lovišta djelomično čini Mala Karašica u smjeru zapad-istok, a mali dio istočne granice opisuje
Crni kanal. Između južnih padina Banskog brda, Male Karašice i Crnog kanala, ritski je dio
"Lazine" s barama i močvarama.
Zapadnu granicu djelomično opisuje Karašica, a sa sjevera iz Republike Mađarske ulaze kanali
Topoljač i Bara. Sjeverni dio lovišta ispresijecan je mrežom hidromelioracijskih kanala ispunjenih
vodom nekoliko mjeseci.
Površina lovišta je 1.978 ha od kojih šume i šumsko zemljište zauzimaju 128 ha s udjelom od
6,5% (u površini lovišta), a poljoprivredno zemljište 1.850 ha (udjel od 93,5%). Ovo pak upućuje
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
25
na karakter lovišta u kojem dakle prevladavaju poljoprivredne površine. Lovište zauzima mali
sjeverni dio u istočnom dijelu Općine.
Aktom o ustanovljenju lovišta propisana je vrsta i broj divljači koja prirodno obitava ili se
prvenstveno uzgaja i to na sljedeći način: srna obična, 16 grla; zec obični, 40 komada; fazan, 80
kljunova; trčka, 40 kljunova.
Lovnogospodarska osnova za ovo lovište izrađena je tijekom 2000. godine i to za razdoblje do
31. ožujka 2010. godine. Njome je utvrđeno sljedeće stanje divljači (za 2000. godinu): srna
obična, 20 grla; zec obični, 40 komada; fazan, 180 kljunova; trčka, 40 kljunova. Od ostalih
stalnih vrsta sitne divljači prisutno je bilo: lisica, 20 grla; jazavac, 10 grla; kuna zlatica, 10 grla;
lisica mala, 10 grla; tvor, 6 grla; siva vrana, 40 kljunova; vrana gačac, 40 kljunova, svraka, 40
kljunova; čavka, 40 kljunova; šojka, 30 kljunova.
U vrijeme dok lovište nije bilo dostupno hrvatskim vlastima u lovištu je bilo krivolova, što se
odrazilo na degradaciji staništa i opadanje kakvoće populacija divljači. Dio površina lovišta još
uvijek je miniran te stoga niti nije korišten za lovne aktivnosti
Zajedničko lovište br. 52., ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije
(Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.647 ha koje se najvećim dijelom nalaze
na području općine Petlovac. Lovište zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada
panonskom tipu lovišta. To su uglavnom poljoprivredne površine koje su pogodne kao stanište
za uzgoj i boravak srne obične i divlje svinje. Od sitne divljači prisutni su: zec obični, fazan, te
trčka skvržulja.
Koncesiju prava lova u ovom lovištu dobilo je Lovačko društvo "Fazan" iz B.P. Sela.
Zajedničko lovište br. 44., također je ustanovljeno je prethodno navedenom Odlukom Osječkobaranjske županije. Obuhvaća šumske i poljoprivredne površine na desnoj dravskoj obali s
ukupnom površinom od 4.334 ha. Šume i šumsko zemljište su na 1.022 ha a poljoprivredno
zemljište na 3.082 ha. Općina Petlovac pripada 270 ha ovog lovišta. U lovištu prirodno obitavaju
ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (56 grla), zec obični (158 kom.),
fazan (466 kljunova) i trčka (75 kljunova). Zajedničko lovište br. 44. pripada panonskom tipu
lovišta. Lovnogospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična (72 grla); zec obični (222 komada);
fazan (1.008 kljunova); trčka (120 kljunova).
Zajedničko lovište br.46., locirano je na jugoistočnom dijelu Općine i prostorno zauzima njezin
vrlo mali dio. Lovište zauzima površinu od 1.632 ha. Općini Petlovac pripada 22 ha ovog lovišta.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična, zec
obični, fazan i trčka kljunova. Zajedničko lovište br.46 pripada panonskom tipu lovišta.
d) Mineralne sirovine
Prirodni potencijal područja Općine leži u površinskim naslagama lesa i pijeska. Lesne naslage
su osnovna sirovina u opekarskoj industriji, a pijesak u građevinarstvu. Pijesak se pojavljuje kao
kopneni i unutar korita rijeke Drave.
1.1.2.2.
Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Gospodarstvo općine Petlovac je veoma slabo razvijeno i uglavnom orijentirano na
poljoprivrednu proizvodnju (ratarstvo i stočarstvo). Nositelj razvoja prije 1991. godine je bio PIK
''Belje'' s ekonomijama i farmom, privatno poduzetništvo se nije moglo razvijati pa tako nikada
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
26
do sada nisu stvoreni prostorni uvjeti za razvoj i lociranje drugih djelatnosti. Tako i danas postoji
samo poljoprivreda i trgovina radi zadovoljavanja svakodnevnih potreba stanovništva.
Tablica br. 20.
POSLOVNI SUBJEKTI I BROJ ZAPOSLENIH
Djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti
A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo
G. Trgovina na veliko i malo
Ukupno:
Broj poslovnih
subjekata
3
6
9
Broj zaposlenih
71
24
95
IZVOR: Općina Petlovac i Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku
Osim poslovnih subjekata-trgovačkih društava, na području Općine je registrirano 18 obrtnika sa
46 zaposlenih koji se bave uslužnim djelatnostima.
b) Turizam
Područje općine Petlovac, kao i cjelokupno područje Baranje, bilježi polagani oporavak od
posljedica Domovinskog rata i privremene okupiranosti područja, kako u ukupnom
gospodarstvu, tako i ugostiteljstvu i turizmu.
Područje Baranje je u dosadašnjem turističkom razvoju, uglavnom, bilo prepoznato po svojim
prirodnim potencijalima (vodotoci, šume, zaštićena priroda, poljoprivredno zemljište visoke
plodnosti, bogatstvo i raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta), koji su uz očuvan ruralni prostor
bogate i raznolike kulturno-povijesne i folklorne baštine, te kroz prometnu povezanost i tranzitne
tokove, kao i poznatu gastronomsku ponudu, bili elementi za turističku valorizaciju ovog
prostora.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
27
Ponovno oživljavanje i aktiviranje navedenih resursa kao i ukupnog gospodarstva odvija se
postupno. Međutim, u međuvremenu je došlo do značajnih promjena u turizmu na
međunarodnoj razini, koje su dovele do promjena u strukturi turističke potražnje, izbora
destinacija, turističkog prometa. U međuvremenu je na ovim prostorima došlo do prekida
tranzitnih tokova, te do zapuštanja ugostiteljskih objekata.
Područje općine Petlovac kao ruralni prostor, u okviru ugostiteljskih kapaciteta raspolaže s
nekolicinom ugostiteljskih objekata tipa caffe bar i buffet, što je odraz skromne ugostiteljske
ponude.
Smještajni kapaciteti na području općine Petlovac namijenjeni su lovcima i nalaze se u okviru
lovačkih kuća (LD ''Fazan'' Baranjsko Petrovo Selo, oko 5 ležajeva u staroj karauli, te LD ''Vidra''
Luč, sa oko 5 ležajeva).
Navedeni kapaciteti su zatvorenog tipa, namijenjeni lovcima u vrijeme trajanja lova. U okviru
navedenih lovačkih društava su i područja lovišta od ukupno 4.286 ha (2.475 ha LD ''Fazan'' i
1.811 ha LD ''Vidra).
Na prostoru Općine, izvan građevinskih područja naselja su prirodna područja, poznata kao
izletnička i rekreacijska područja, kao što je područje ''Bakanga'' uz rukavac Drave, jugoistočno
od naselja Novo Nevesinje, koje je poznato i tradicionalno izletničko područje za stanovništvo u
okruženju.
Uz naselje Baranjsko Petrovo Selo, uz kanal Dravica (Stara Drava), nalazi se također prirodno
područje, kojeg koriste športski ribolovci i izletnici.
Kao potencijalni turistički motivi koji privlače brojne posjetitelje su i određene manifestacije koje
se tradicionalno održavaju na području Općine. Među takvim manifestacijama izdvajaju se
tradicionalni malonogometni turniri u Petlovcu i Baranjskom Petrovom Selu, koji okupe i do
1.500 posjetitelja. Među manifestacijama posebno se izdvajaju ''Dani poklada'', koji se održavaju
u Baranjskom Petrovom Selu, tijekom veljače, a okupe i do 2.000 posjetitelja. Ova manifestacija
ujedno je i prezentacija i očuvanje bogate folklorne tradicije naroda koji žive na ovim prostorima.
U naselju Novi Bezdan, održava se tradicionalna manifestacija rušenja svibanjskog drveta, koja
okupi i do 500 posjetitelja, a koja je doprinos očuvanja običaja naroda ovog područja.
c) Eksploatacija mineralnih sirovina
Da se prirodni potencijal u obliku lesnih naslaga može na ovom području i kapitalizirati dokazuju
nekadašnje ''ciglane'' od kojih je jedna južno od Petlovca na području ''Ugljara''. Dravski pijesak
se eksploatira kroz održavanje korita rijeke Drave, a postojale su i eksploatacije pijeska u
obalnom i kontinentalnom dijelu (kod Baranjskog Petrovog Sela i Novog Bezdana).
Trenutno ne postoje gospodarski interesi u aktiviranju ovih potencijala (osim u koritu rijeke
Drave).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.2.3.
28
Društvene djelatnosti
a) Obrazovanje
Osnovno obrazovanje
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske
županije (Županijski glasnik 4/94,8/96).
Na području Općine Petlovac djeluju 4 područne škole matične osnovne škole u naselju
Šećerana, i područna škola Novi Bezdan matične škole Zmajevac u općini Kneževi Vinogradi.
Područne škole matične škole “Šećerana” djeluju u naseljima Luč, Petlovac, Baranjsko Petrovo
Selo i Torjanci, a obuhvaćaju učenike naselja Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Petlovac, Sudaraž,
Širine, Torjanci, Zeleno Polje.
Područna škola Novi Bezdan obuhvaća učenike naselja Novi Bezdan.
Učenici naselja Novo Nevesinje obuhvaćeni su područnom školom Bolman i osnovnom školom
Jagodnjak za V-VIII razrede.
Tablica br. 21.
Popunjenost kapaciteta
(broj učenika (%)
Površina zatvorenih
prostora (m2)
Površina otvorenih
prostora (m2)
Baranjsko
Petrovo Selo
I-VIII razreda,
Petlovac,
Torjanci, Novi
Bezdan-V-VIII
razreda
250
68 (8
razrednih
odjeljenja)
770
1200
Luč
Područna
škola
Luč -I-IV razredi
60
9 (4
razredna
odjeljenja)
170
886
-
-
Petlovac
Područna
škola
60
31učenik,
(4 razredna
odjeljenja)
220
1500
-
-
Torjanci
Područna
škola
Petlovac,
Zeleno Polje,
Širine-I-IV
razredi
Torjanci-I-IV
razredi
60
220
300
-
-
Novi
Bezdan
Područna
škola
Novi Bezdan
I-VIII razredi
60
16 (4
razredna
odjeljenja)
26 (4
razredna
odjeljenja)
250
2250
-
-
Naselja koja škola
pokriva
Područna
škola
Kategorija škole
Baranjsko
Petrovo
Selo
Zatvoreni
(m²)
-
Sjedište škole/naselje
Optimalni kapacitet (broj
učenika)
ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE PETLOVAC
Športski tereni
Problemi
Otvoreni
(m²)
-
Nedostatak
športskih terena
Stara, trošna
škola-potrebna
potpuna sanacija
ili izgradnja nove
škole
Trošno centralno
grijanje, dotrajala
stolarija, potrebna
sanacija temelja
Nedostatak
športskih terena
Nedostatak
športskih terena
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
29
Predškolski odgoj
Na području općine Petlovac, u naselju Petlovac, u sklopu područne osnovne škole djeluje
poludnevni dječji vrtić u državnom vlasništvu.
Vrtić posjeduje jednu učionicu (dnevni boravak) površine 40 m², koju pohađa 25 djece vrtićke
dobi organiziranih u jednu mješovitu grupu.
Problem vrtića je nedostatak odvojene čajne kuhinje (trenutno koriste čajnu kuhinju područne
osnovne škole).
b) Zdravstvo
Zdravstvena zaštita na području općine Petlovac zastupljena je jednom ambulantom s jednim
zaposlenim liječničkim timom opće prakse u naselju Baranjsko Petrovo Selo.
Navedenoj ambulanti gravitiraju stanovnici naselja Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, Novo
Nevesinje i Torjanci.
S obzirom da jedan liječnički tim opće prakse pokriva maksimalno 1700 + 20% osiguranika, a
jedan stomatološki tim 2500 + 20% osiguranika, u općini Petlovac, s brojem od 2743 stanovnika
(2001.godine), nedostaje 1 liječnički tim opće i jedan liječnički tim stomatološke prakse.
c) Kultura
U naseljima Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan i Torjanci postoje domovi kulture u
kojima se održavaju društveni i drugi javni skupovi, a u naselju Luč postojeći dom kulture
razrušen je u Domovinskom ratu.
Tablica br. 22.
Naselje
Petlovac
B. P. Selo
Luč
Novi Bezdan
Torjanci
Vrsta objekta kulture
dom kulture
dom kulture
dom kulture
dom kulture
dom kulture
Korisna površina
(m²)
480
380
400
300
220
Napomena
U funkciji
U funkciji
Nije u funkciji
U funkciji
U funkciji
d) Vjerske institucije
Na području Općine nalaze se 4 crkve rimokatoličke vjerske zajednica:
•
•
•
•
•
ŽUPNA CRKVA „Našašća sv. Križa“ u naselju Petlovac kojoj gravitiraju stanovnici naselja
Petlovac, Zeleno Polje i Širine
CRKVA „Sv. Lovre“ u naselju Baranjsko Petrovo Selo kojoj gravitiraju stanovnici naselja
Baranjsko Petrovo Selo
ŽUPNA CRKVA „Sv. Marije Magdalene“ u naselju Luč kojoj gravitiraju stanovnici naselja
Luč
ŽUPNA CRKVA „Rođenja BDM““ u naselju Torjanci kojoj gravitiraju stanovnici naselja
Torjanci
CRKVA „Sv. Mihalj“ u naselju Novi Bezdan kojoj gravitiraju stanovnici naselja Novi Bezdan
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.2.4.
30
Sport i rekreacija
Šport i rekreacija stanovnika općine Petlovac odvija se na 3 velikonogometna, košarkaškom i
rukometnom igralištu raspoređenim u naseljima Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo i Luč.
•
Naselje Petlovac
U naselju Petlovac, unutar građevinskog područja naselja uređen je Športski park koji
sadrži velikonogometno igralište Nogometnog kluba Petlovac, košarkaško, rukometno i
dječje igralište.
Ukoliko se iznađe pogodna površina, općina je zainteresirana za uređenje teniskog i
odbojkaškog igrališta u sklopu športskog parka.
Športski park namijenjen je stanovnicima naselja Petlovac, Zeleno Polje i Širine.
•
Naselje Baranjsko Petrovo Selo
U naselju Baranjsko Petrovo Selo uređeno je velikonogometno igralište Nogometnog
kluba “Dinamo”, ali nisu osigurani prostori svlačionica i sanitarija, kao ni košarkaško,
rukometno ili tenisko igralište za kojim su se pokazale potrebe.
•
Naselje Luč
U naselju Luč uređeno je velikonogometno igralište Nogometnog kluba “Luč”, ali nisu
osigurani prostori svlačionica i sanitarija.
1.1.2.5.
a)
Komunalne djelatnosti
Groblja
Na području Općine, groblja se nalaze u 6 naselja.
Groblja u naseljima Petlovac i Torjanci nalaze se unutar građevinskog područja naselja, a
groblja u naseljima Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan i Novo Nevesinje izvan
građevinskog područja naselja.
•
Baranjsko Petrovo Selo – groblje se nalazi zapadno od građevinskog područja naselja,
površine je 1,5 ha, a zauzetosti 90%.
•
Luč – groblje se nalazi zapadno od građevinskog područja naselja, površine je 2,6 ha, a
zauzetosti 30%.
•
Novi Bezdan – groblje se nalazi sjeverno od građevinskog područja naselja, površine je
0,64 ha, a zauzetosti 40%.
•
Novo Nevesinje – groblje se nalazi izvan građevinskog područja naselja, površine je 0,6 ha,
a zauzetosti 25%.
•
•
•
•
Petlovac – groblje se nalazi unutar građevinskog područja naselja, u sjevernom dijelu;
površine je 1,4 ha, a zauzetosti 45%.
Torjanci – groblje se nalazi u građevinskom području naselja, u istočnom dijelu, površine je
2,1 ha, a zauzetosti 30%.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
31
Tablica br. 23.
Naselje
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Torjanci
1.1.2.6.
Katastarska
čestica
566
593
872
658
28
439
Površina groblja
(ha)
1,5097
2,6548
0,64
0,6
1,4253
2,1432
Zauzetost groblja
%
40
35
40
25
45
30
Prometni infrastrukturni sustav
Izduženi prostorni oblik Općine, njen smještaj uz državnu granicu s Republikom Mađarskom, te
rijeka Drava kao južna granica, uvjetovali su oblikovanje prometnog sustava Općine.
a) Cestovni promet
Prostorom Općine dominira cestovni promet, a glavnu prometnicu predstavlja postojeća trasa
državne ceste D517, koja povezuje grad Beli Manastir i trasu državne ceste D7 s gradom
Belišćem i trasom državne ceste D34.
Na trasu navedene ceste veže se mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta koje su u funkciji
osiguranja pristupa do svih naselja na području Općine.
Karakteristike postojeće cestovne mreže kategoriziranih cesta prikazane su u sljedećoj tablici:
Tablica br. 24.
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
2.
D517
D211
1.
2.
3.
Ž4033
Ž4040
Ž4034
1.
L44006
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
B. Manastir (D7)-Belišće-Valpovo (D34)
GP Baranjsko Petrovo Selo (gr. Rep.
Mađarske)-Baranjsko Petrovo Selo (D517)
ŽUPANIJSKE CESTE
Torjanci-N. Nevesinje-D517
D517-Novi Bezdan
Luč-Petlovac (D517)
LOKALNE CESTE
Luč (Ž4034)-Šumarina (Ž4035)
Širina
kolnika
(m)
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
Nasuti
kameni
materijal
6,0
6,0
17,0
2,0
17,0
2,0
-
4,0
4,0
4,0
7,85
0,95
3,77
7,85
0,95
2,29
1,48
4,5
1,7
1,7
-
IZVOR: ZPO-OSIJEK
Trasa postojeće državne ceste D517 je na području Općine ''izlomljenja'', i to pogotovo u
naseljima, a u središnjem dijelu postojeća trasa dijelom izlazi iz prostora Općine. Isto tako
naselje Torjanci zbog specifičnog položaja između državne granice i rijeke Drave ima
jednostrani pristup s trasom županijske ceste.
Osnovni nedostaci cestovne mreže je postojeće stanje kolnika i oblikovanje trasa. Postojećom
kategorizacijom cestovne mreže svim naseljima na području Općine omogućen je pristup
kategoriziranom cestom, no veći dio tih cesta nema odgovarajuće prometno-tehničke elemente
za kategoriju u kojoj se nalaze. To se prvenstveno odnosi na širinu kolnika od 4,0 m koja nije
odgovarajuća za dvosmjerni promet na županijskim cestama. Osim toga i stanje kolnika na
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
32
većini cesta nije zadovoljavajuće, te je potrebna pojačana rehabilitacija u okviru koje bi se
proširio kolnik, pojačala kolnička konstrukcija, te uredile bankine i odvodni sustav uz prometnicu.
Na području Općine je organiziran i javni autobusni promet. U zoni naselja Baranjsko Petrovo
Selo nalazi se i međunarodni cestovni granični prijelaz II kategorije.
b) Željeznički promet
Krajnjim sjeverozapadnim dijelom Općine prolazi dionica magistralne pomoćne željezničke
pruge MP13 (Osijek-B. Manastir-državna granica), u dužini od 0,9 km. Trasa je u pravcu, a na
području Općine nema službenog uvjeta na željezničkoj pruzi. U sjevernom dijelu Općine trasa
prelazi državnu granicu sa susjednom Republikom Mađarskom.
Tehnička brzina iznosi 100 km/h, a nosivost 225 kN/osovini.
c) Riječni promet
Uz južni rub Općine prolazi rijeka Drava, u okviru koje je i postojeći plovni put. Zbog
karakteristika i uređenosti korita, kao i odnosa prema susjednoj državi plavni put na rijeci Dravi
je u zoni promatrane općine Petlovac unutarnji plovni put Republike Hrvatske, a od rkm 70,2
plovidba je regulirana sporazumom s Republikom Mađarskom.
Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti kapetanije Osijek.
Prema ECE-u u postojećem stanju plovni put na rijeci Dravi zadovoljava preporuke II klase od
Belišća do Donjeg Miholjca.
d) Zračni promet
Na lokaciji između Sudaraša i Petlovca, s lijeve strane ceste B. Manastir-Petlovac smješteno je
postojeće poljoprivredno letjelište ''Sudaraš-Širine''.
Namjena letjelišta je za potrebe poljoprivrede i šumarstva. Uzletno-sletna staza je travnata, a
njena dužina je 600,0 m i širina 60,0 m.
U zoni prilaznih ravnina nema prepreka koje bi predstavljali ograničenje.
e) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog
prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva,
a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
33
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa
za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih
jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa.
Na području općine Petlovac nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge
ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske
banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke
poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i
vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora,
knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Petlovac postoje sljedeći PU s dostavnim
područjem:
-
31322 Baranjsko Petrovo Selo
31321 Petlovac
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
34
Tablica br. 25.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
R.
BR.
1.
1.
2.
POŠTANSKI URED
2.
31322 BARANJSKO
PETROV SELO
31321 PETLOVAC
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Baranjsko Petrovo Selo
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Torjanci
POŠT. URED - Svega:
BR. STANOV.
OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
570
329
73
317
570
719
Petlovac
Zeleno Polje
POŠT. URED - Svega:
801
801
80
80
UKUPNO OPĆINA:
1.371
80
SVEGA
Napomena
7.
8.
1.289
881
719
2.170
IZVOR: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO
Napomena: - Naselja Luč (487 stanov.); Sudaraž (0 stanov.) i Širine (86 stanov.) teritorijalno pripadaju
općini Petlovac, ali organizacijski Gradu B. Manastir.
- Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine
f) Telekomunikacije
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim
telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj
mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao
četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Petlovac pripada u PP Beli Manastir.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici
priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području
općine Petlovac preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se
priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži
komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Petlovac obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa
i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
•
•
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
35
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj
pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Petlovac, ali je razvoj tekao neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i stanje
privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku reintegracije slobodni dio Osječko-baranjske
županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približio se ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
.
- Komutacija
Stanje komutacija na području općine Petlovac prikazano je u priloženoj tablici br. 26. U većini
slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva
jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija
pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 26.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
NA PODRUČJU OPĆINE
Red. broj
NAZIV MJESTA
RANG
1.
Baranjsko Petrovo Selo
UPS
2.
3.
Luč
Petlovac
UPS
UPS
4.
Torjanci
UPS
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Baranjsko Petrovo Selo
Novi Bezdan
Luč
Petlovac
Zeleno Polje
Širine
Torjanci
Novo Nevesinje
IZVOR: HT- TKC-Osijek
ZPO
- Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je
izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama
mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj
županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne
centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni
sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav
zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Petlovac upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
•
•
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog
medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
36
svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i
udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
- Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do
sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom
od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža.
Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može
imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
•
•
•
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba (paging).
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u
visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim
sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže
CRONET (098) i VIP (091). U naselju Baranjsko Petrovo Selo postoji izgrađena antenska bazna
postaja mobilne (pokretne) mreže.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET.
Radio i TV sustav veza
Na području općine Petlovac ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV)
sustava veza. Izgrađeni objekt "Belje" je u blizini granica Općine.
Ovaj objekt Odašiljača i veza d.o.o. pokriva i znatno šire područje od općine Petlovac.
1.1.2.7.
Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Petlovac nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i
plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi
šireg društvenog značaja.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i
drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba svih naselja Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
37
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Petlovac ostvaruje se isključivo iz
elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje
postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2002. godini po vrsti
potrošača.
Tablica br. 27.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red.
broj
1.
2.
3.
POTROŠNJA
(kWh)
Kućanstva
4.721.764
Gospodarstvo i javni sadržaji
441.089
Javna rasvjeta
90.405
UKUPNO:
5.253.258
IZVOR: HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek
POTROŠAČ
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim
naponskim razinama od10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih
kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
Tablica br. 28.
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA MJERE
TS
kom
DV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo
10(20)/0,4
kom
IZVOR: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek
1.1.2.8.
IZNOS
23
33,108
0,300
3,35
23
Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Područje općine Petlovac nema izgrađen vodoopskrbni sustav, pa naselja ove Općine za
vodoopskrbu koriste podzemnu vodu iz individualnih kopanih bunara.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
38
Naselje Novo Nevesinje i Novi Bezdan imaju vodoopskrbnu mrežu i bušene bunare s
hidroforskim postrojenjima. U Novom Nevesinju dužina mreže je oko 1.700 m, a u Novom
Bezdanu 4.100 m.
Profili izvedene mreže od 5/4'' i 2'' su nedostatni za osiguranje protupožarnih količina vode u
sustavu.
Starost, izgled i nedostatne dimenzije cijevi u ovim mrežama svrstavaju i ova dva naselja među
ona za koje će se raditi potpuno nova mreža.
Za tehnološke potrebe tvornice šećera u Branjin Vrhu (koja nije u funkciji) izgrađen je sustav za
opskrbu vodom iz rijeke Drave koji se sastoji od crpne postaje (uz Glavni dravski nasip na km
8.), dovodnog kanala do potoka Karašica, precrpnom postajom kod Bolmana i ustave na potoku
Karašica s vodozahvatnom građevinom. Na području općine Petlovac nalazi se lokacija crpne
postaje i dio dovodnog kanala (šećeranski).
b) Odvodnja otpadnih voda
Naselja općine Petlovac nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,
otpadne vode se ispuštaju u septičke jame. Većih industrijskih objekata na ovom području
nema.
c) Uređenje vodotoka i voda
Regulacijske građevine
U svrhu zaštite priobalja-učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja
leda, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća.
Radi boljeg sagledavanja reguliranosti rijeke Drave, realnije je promatranje po dionicama, jer je
jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema, koji nisu isti na cijelom potezu rijeke Drave
kroz Republiku Hrvatsku.
Dionica rijeke Drave Nehaj-Nard od km 37+000-51+000 obuhvaća područje Općine Petrijevci,
Grada Valpova i Općine Petlovac.
Problem uređenja predmetne dionice u smislu sprječavanja erozije obala, ugrožavanja objekata
i osiguranja plovidbe, vrlo je složena.
Za navedenu dionicu karakteristične su krivine male zakrivljenosti, velike promjene u dubini
korita, te brojni sprudovi u koritu. Na predmetnoj dionici u cilju sprječavanja erozije obala rijeke
izvedeni su brojni regulacijski zahvati: obaloutvrde, prokop "Valpovačke plaže", pera, T-objekti i
paralelne gradnje.
Dionica rijeke Drave na potezu od km 51+000 do 57+000 obuhvaća područja Općine Petlovac i
Grada Belišća. Na predmetnoj dionici u cilju sprječavanja erozije obala rijeke također su
izvedeni brojni regulacijski zahvati (između ostalog na lijevoj obali oko km 55 niz pera koja su
stvorila "čipkastu" obalu).
Dionica rijeke Drave na potezu od km 57+000 do 64+000 (područje Općine Petlovac i Grada
Belišća) nema izgrađenih regulacijskih građevina. Tok rijeke mjestimično se razlijeva u širokom
koritu s brojnim sprudovima. Dionica nije regulirana, a na potezu od 59+000-59+500 i od
62+500-63+500 registrirano je urušavanje lijeve obale. Na potezu od km 63+600-63+800 zbog
širine korita većeg od 400 m i uslijed toga zbog malih dubina postoji problem nezadovoljavajućih
gabarita za plovidbu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
39
Na potezu r. Drave od km 64+000 do 66+000 (područje Općine Petlovac i Grada Belišća)
također se ističe neuređenost korita. Brojni sprudovi stvaraju dvojno korito znatno suženog
profila.
Obrana od poplava
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje
Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina slivna područja i za pojedine
vodne tokove. Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a
izgrađeni sustav za obranu od poplava u Baranji štiti područje Općine Petlovac od velikih voda
rijeke Drave i potoka Karašica.
Dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala je pozitivne rezultate, naročito kada je u
pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda.
Na području Općine Petlovac, sustav obrane od poplava čine zaštitne vodne građevine-nasipi:
Glavni dravski nasip i usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu potoka Karašica.
Glavni dravski nasip proteže se od km 25+000 do km 64+300 rijeke Drave, a trasa je položena
tako da se početak nasipa veže na mađarsku obrambenu crtu na državnoj granici s R.
Mađarskom, a završava na lokaciji Trokut (spoj s nasipom Drava-Dunav). Duljina nasipa je
31,672 km i brani područje u Baranji veličine oko 16.500 ha. Područjem Općine Petlovac prolazi
u dužini od 11,685 km (od km 0+000 do km 11+685).
Usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu potoka Karašica protežu se kroz područje Općine
Petlovac u dužini od 2 x 2,525 km (od granice s R. Mađarskom na zapadu do granice s Gradom
Belim Manastirom na istoku).
U svrhu proučavanja režima površinskih voda osnovane su hidrološke postaje na vodotocima na
kojima se promatraju karakteristične hidrološke veličine (vodostaj, protok, temperatura vode,
pronos nanosa).
Na području Općine Petlovac nalazi se vodomjerna postaja Luč u km 29+594 Odvodnog kanala
Karašice (kod mosta), na desnoj obali, na kojoj se opaža vodostaj.
Postaja je osnovana u kolovozu 2000.g. i opremljena limnigrafom za kontinuirano praćenje
vodostaja.
Inundaciiski pojas
Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima
voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog
provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se
uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih
građevina.
Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.
Državna uprava za vode, na prijedlog Hrvatskih voda, donijela je sljedeće Odluke o određivanju
vanjske granice inundacijskog pojasa koje djelomično obuhvaćaju područje Općine Petlovac:
1.
Odluka o određivanju vanjske granice uređenog inundacijskog pojasa lijeve obale rijeke
Drave od km 25+000 do km 64+300 (području Općine Petlovac pripada inundacijski pojas
od km 49+700-64+300).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
2.
40
Odluka o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz
desnu i lijevu obalu potoka Karašica od km 0+000 do km 30+460 (području Općine
Petlovac pripada inundacijski pojas od km 27+935 do km 30+460).
U izradi je prijedlog o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa
uz lijevu i desnu obalu Odvodnog kanala Karašice od km 0+000 do km 31+664. Području
Općine Petlovac pripada inundacijski pojas od km 23+440 do km 31+664 .
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima
se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Na melioracijskom području koje zauzima 71,5% ukupne površine Baranje, tijekom prošla dva
stoljeća izgrađivan je sustav za odvodnju površinskih i podzemnih voda radi postizanja
povoljnog vodozračnog režima tla za poljoprivrednu proizvodnju. Melioracijski sustav je izvođen
kao sustav površinske odvodnje, a podijeljen je na tri samostalne cjeline prema podslivovima
Dravski, Dunavski i Karašica sektor, odnosno prema glavnim recipijentima kojima gravitiraju.
Područje Općine Petlovac pripada Dravskom i Karašica sektoru.
Melioracijska odvodnja Karašica sektora na području Općine Petlovac riješena je otvorenim
kanalima i to: Odvodnim kanalom Karašice (dužine 8,224 km na području Općine) i
melioracijskim kanalima III i IV reda. Predmetna kanalska mreža s ostalim objektima u
melioracijskom sustavu osigurava dobru odvodnju suvišnih površinskih i podzemnih voda.
Sustav osnovne kanalske mreže (kanali I i II reda) se redovito održava, a jedini nedostatak je
neredovito održavanje detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda) što je dužnost korisnika
zemljišta uz predmetne kanale.
Evakuacija suvišnih voda iz melioracijskog sustava putem Odvodnog kanala Karašice
koncipirana je na dva načina:
-
mehanički, putem crpne postaje Draž kapaciteta Q= 1,5 m3/s kojom se voda iz Odvodnog
kanala Karašice prebacuje u potok Karašica i odvodi u rijeku Dunav gravitacijski, putem
ustave Bučka, voda se upuštala u retencijski prostor Topoljskog Dunava veličine 4x10 m iz
kojeg se kod povoljnih vodostaja Dunava gravitacijski ispuštala putem ustave Draž (u
nasipu Državna granica-Draž) u inundaciju Dunava. Ovaj način napušten je 1987.g. kada je
ustava Bučka trajno zatvorena s ciljem očuvanja od onečišćenja akumulacije Topoljski
Dunav vodama koje dotječu Odvodnim kanalom Karašice.
Kombinacijom oba načina odvodnje postizala se kvalitetna odvodnja suvišnih voda područja.
Sada je u funkciji samo mehanička odvodnja putem crpne postaje Draž.
Melioracijska odvodnja Dravskog sektora na području Općine riješena je putem melioracijskog
kanala I reda Barbara (dužine 2,5 km u Općini) kojim se voda putem crpne postaje Velika,
kapaciteta 3,5 m /s prebacuje u inundaciju rijeke Drave ili putem ustave Kopačevo gravitacijski
upušta u Kopački rit. Crpna postaja Velika smještena je u km 30+200 Glavnog dravskog nasipa
(područje Općine Darda).
Krajnji sjeverozapad Općine, također dio Dravskog sektora, odvodnjava se putem potoka
Toplica (dužine 8,22 km na području Općine) koji dotječe iz R. Mađarske, te se putem ustave i
crpne postaje Bakanka, kapaciteta 4,30 m3/s, voda prebacuje u inundaciju rijeke Drave. U potok
Toplica ulijeva se i kanal Beremend čija se trasa i slivno područje velikim dijelom nalazi na
području R. Mađarske, a na području Općine Petlovac dužine je 0,78 km. Crpna postaja
Bakanka smještena je u km 7+627 Glavnog dravskog nasipa na području Općine Petlovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
41
Sustavnog navodnjavanja poljoprivrednih površina na području općine Petlovac nema.
1.1.2.9.
Postupanje s otpadom
Na području Općine organiziran je sustav prikupljanja i odvoženja komunalnog otpada koji
obuhvaća naselja Baranjsko Petrovo Selo, Petlovac i Luč.
Naselja Torjanci, Novo Nevesinje i Novi Bezdan nisu u ovom sustavu nego se koriste
postojećim neuređenim ''divljim'' odlagalištima.
Prema dostupnim podacima prosječno prikupljena količina otpada s područja Općine mjesečno
iznosi 63 t (godišnje oko 750 t) i odlaže se na odlagalište otpada grada B. Manastir.
Na području Općine nema razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika,
metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi). Dio ovih tvari odlaže se u veće
pod komunalni otpad, a dio odlazi na još uvijek aktivne ''divlje deponije''. Sanacija mjesta
nekontroliranog odlaganja otpada vršena je više puta na području Općine, te su neka mjesta i
potpuno sanirana, ali četiri veća lokaliteta još uvijek postoje. Uz naselja Baranjsko Petrovo Selo,
Petlovac i Luč egzistiraju (još su aktivne) divlje deponije i pored činjenice da su ova naselja
obuhvaćena organiziranim odvozom otpada (istina, samo komunalnog, dok se ostale kategorije
uključujući građevinski i krupni, rješavaju stihijski na cijelom području Baranje).
Tako je uz Baranjsko Petrovo Selo još aktivno odlagalište neposredno uz južni rub naselja na
lokaciji Staro Selo (kč.br. 798 i 799 k.o. Baranjsko Petrovo Selo).
Naselje Petlovac divlje odlagalište ima na kč.br. 484 (k.o. Petlovac) smještenoj južno od naselja
na području ''Ugljara''. Riječ je o rupi promjera 200 m s obodno uređenim putem. Naselje Luč
divlje odlagalište ima na kč.br. 578 (k.o. Luč) smještenoj zapadno od naselja udaljeno cca 500
m od najbližih kuća.
Naselje Novi Bezdan divlje odlagalište ima na kč.br. 1118, (k.o. Baranjsko Petrovo Selo) uz
južnu granicu naselja na području ''Utrine''. Na ovo odlagalište se odlaže sav otpad iz naselja.
Naselje Torjanci divlje odlagalište ima na kč.br. 210 (k.o. Torjanic), uz sjevernu granicu naselja.
Na ovoj lokaciji su poslovi uređenja i prenamjene u tijeku pa je otvoreno novo divlje odlagalište u
južnom dijelu naselja na dijelu kč.br. 451. Na odlagalište se odlaže sav otpad iz naselja.
U naselju Novo Nevesinje sav otpad ostaje unutar parcela na kojima nastaje ili se odvozi na
postojeća divlja odlagališta u obližnjim naseljima. Slično je stanje u naseljima Zeleno Polje i
Širine.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja
određena je kategorizacija voda. Za državne vode-rijeku Dravu, potok Karašica, Odvodni
kanal Karašica, koji prolaze područjem Općine Petlovac, propisana je II kategorija-vode koje
se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj
riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge
namjene u industriji.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
42
Prema programu Hrvatskih voda uzorkuje se voda potoka Karašica u Branjinom Vrhu i
Odvodnog kanala Karašice u Popovcu (4 puta godišnje), dok se voda rijeke Drave uzorkuje
na nekoliko profila, a najbliži Općini Petlovac je profil u Bistrincima (26 puta godišnje).
Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH,
alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK (KMnOi), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki
(broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), E-biološki (indeks
saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura
zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak
sagorivi, KPK-Cr, fosfati).
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2002.g.,
voda rijeke Drave kod Bistrinaca prema skupini pokazatelja B, C i D odgovara III vrsti, a
prema skupini E, II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka
Drava je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH i električna vodljivost, a II vrste je po
alkalitetu.
Voda potoka Karašica prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, prema skupini
pokazatelja B i C odgovara IV vrsti, prema skupini D odgovara III vrsti, a prema skupini E, II
je vrste.
Voda Odvodnog kanala Karašice prema skupinama pokazatelja B i C odgovara V vrsti, prema
skupini pokazatelja D odgovara IV vrsti, a prema skupini E je II vrste. Promatrano prema
pojedinim pokazateljima iz skupine A, Odvodni kanal Karašice je I vrste prema vrijednostima
pokazatelja pH i alkalitet, a II vrste je po električnoj vodljivosti.
Vode u melioracijskim kanalima onečišćuju se kemijskim sredstvima upotrijebljenim na
poljoprivrednim površinama.
b) Onečišćenje zraka
Na području općine Petlovac nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području
Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka.
c) Onečišćenje tla
Tlo na području općine Petlovac nije opterećeno onečišćenjima, budući da na području Općine
nema industrijskih kapaciteta, koji bi mogli utjecati na onečišćenje tla.
Na području Općine sva naselja su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini
naselja prirodan i nezagađen.
Budući da je prostor Općine nakon Domovinskog rata bio privremeno okupiran, a time i
nedostupan za obradu, to za cijelo to vrijeme nije mogao biti ni u prevelikoj mjeri tretiran
umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do prekomjernog
onečišćenja tla.
d) Opterećenje bukom
Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine-grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
43
S obzirom da trenutno na području Općine ne postoje aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo
u pogledu prekoračenja dopuštenih razina buke, nema bukom ugroženih područja.
1.1.2.11. Područja posebne namjene
Na području općine Petlovac nalazi se vojni kompleks od interesa orane – SMP ''Belišće'' – kao
zona posebne namjene, površine 4,31 ha.
Navedena lokacija je zona zabranjene izgradnje (potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, izuzev
građevina od važnosti za obranu).
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko
razdoblje do 2015. godine.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za gradska
naselja.
Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen,
procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.
Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije. Za
područje općine Petlovac vrijede sljedeći ciljevi:
•
Demografska obnova najugroženijih dijelova Županije
To su prije svega područja koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana, u koja
spada i općina Petlovac. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja povratak svih
prognanika i dostizanje najmanje broja stanovnika iz 1991. godine (prije rata).
•
Demografska obnova Područja posebne državne skrbi.
Općina Petlovac spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koju spadaju u
cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (''Narodne novine'', br. 26/03.). Republika
Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i opstanak stanovništva koje je prebivalo
prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti
gospodarskom i društvenom razvoju.
•
Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za
Državu
Pogranično područje Županije obuhvaća između ostalih i općinu Petlovac. Ovo područje je
od posebnog interesa za Državu, pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine.
Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te repopulacije
putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.
•
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu označiti
poticanjem razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
44
kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno
stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete
života.
b) Naselja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4. ''SUSTAV
SREDIŠNJIH NASELJA''), koji klasificira naselja na:
-
makroregionalno (veliko razvojno) središte,
regionalno (srednje razvojno) središte,
manje regionalno (manje razvojno) središte,
manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti,
područno (malo razvojno) središte,
područno (manje razvojno) središte umanjenog značaja,
lokalno (inicijalno razvojno) središte,
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-
veće lokalno(inicijalno razvojno) središte,
lokalno (inicijalno razvojno) središte,
manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja općine Petlovac dijelimo na:
-
veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Petlovac,
manje lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Baranjsko Petrovo Selo,
ostala naselja-naselja Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Torjanci,
Zeleno Polje.
Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
-
Policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina, putem:
-
-
Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:
-
-
osnaživanja mreže srednjih naselja,
osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta.
racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže
središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području,
ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika
stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
putem:
-
poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze
uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore,
osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
45
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske Županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i
korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:
Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku
izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između 2
građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od
građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se
nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih
parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-
zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje
na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i
infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene prema
kriterijima iz PPŽ u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu
se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
46
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću
stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za
gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom,
a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a
i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se
pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.
Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama
izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne
sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako utvrđenog
građevinskog područja moraju se ukloniti.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke
potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više
građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
47
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može
se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za
planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma
za područje općina/gradova.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna
središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih
razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju
nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja
moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih
istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s
mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području Općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa,
ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet
daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju,
tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih
ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i
pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
48
područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u
naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj
građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim
kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu
kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta
je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju
izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne
osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od
građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava
izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz
poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina
za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su
Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih
područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom
gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Za groblja izvan naselja potrebno je utvrditi građevinska područja
e) Društvene djelatnosti
Prostorni plan Osječko-baranjske Županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za
razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU), ali
propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja.
Za naselje Petlovac, kao općinsko središte, obveza je smjestiti:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu
Za naselje Baranjsko Petrovo Selo, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
-
49
mjesni odbor
područne razred osnovne škole
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe
f) Promet
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije (2002. god.) planirani zahvati na
području Općine su sljedeći:
•
Cestovni promet
-
•
Željeznički promet
-
•
pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta prema
Ferdinandovcu izgradnjom višenamjenskih stepenica u suradnji s Republikom
Mađarskom.
Zračni promet
-
•
postojeću željezničku prugu MP13 (državna granica-B. Manastir-Osijek) osposobiti za
uključenje u mrežu pruga veće učinkovitosti (prometni koridor Vc).
Riječni promet
-
•
planirana autocesta granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-granica Bosne i Hercegovine
(koridor Vc),
na cesti D517 izvršiti korekcije trasa na dionici od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog
Petrovog Sela do Petlovca,
rekonstrukcija i održavanje državnih i županijskih cesta radi povećanja nosivosti i
proširenja kolnika užih od 5,50 m, te poboljšanja elemenata trasa.
letjelišta za poljoprivredno zrakoplovstvo
Poštanski promet
Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva
izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području
općine Petlovac.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo
do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
•
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno
visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove
tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
50
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi
zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan),
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati
minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju
postojećih kapaciteta.
U prostornom planu Osječko-baranjske
telekomunikacijske mreže.
županije
prikazan
je
stvarni
plan
razvoja
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza također je potrebno zahvate izvoditi
po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima
HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
•
Plinoopskrba
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg
područja planirani su magistralni plinovodi, a planirana je plinoopskrba i naselja općine Petlovac.
Stoga postoji obveza za općinu Petlovac unošenje u PPUO planiranih magistralnih plinovoda, te
lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnova za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine.
•
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program
prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu općenito dogradnju
postojeće distribucijske mreže, međutim ne postoje konkretne obveze za općinu Petlovac osim
postupnog prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele
Županije, dakle i za općinu Petlovac.
h) Vodnogospodarstvo
•
Vodoopskrba
Županijskim planom je predviđeno uključenje svih naselja u javni vodoopskrbni sustav. Na
području Općine nije planirano formiranje novih crpilišta nego se distribucijska mjesne mreže
napajaju iz spojnih cjevovoda prema okolnim sustavima. Planirane su dvije osnovne grane
budućeg sustava. Prva obuhvaća naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Novi Bezdan i Baranjsko
Petrovo Selo, a spaja se preko naselja Bolman na vodoopskrbni sustav ''Darda''. Druga grana
obuhvaća naselja Luč i Petlovac, a spaja se na sustave Belog Manastira (preko naselja
Šumarina), te Darde (preko Bolmana).
Na krajnjem zapadnom dijelu vodoopskrbnog sustava u naselju Torjanci planirana je izgradnja
vodospreme.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
•
51
Odvodnja otpadnih voda
Prema odredbama Županijskog plana sva su naselja iz sastava općine Petlovac svrstana u istu
kategoriju manja naselja'' s planiranom vodoopskrbom u ''manja osjetljivim'' područjima'', a za
koje je predviđen kao uređaj za pročišćavanje ''mali uređaj s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće
diskove, označene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji)'' – ukupno 8 lokacija.
•
Uređenje vodotoka i voda
Županijski plan predviđa izgradnju vodne stepenice ''Osijek'' na rijeci Dravi i formiranje
akumulacijskog jezera dio kojeg se nalazi unutar područja općine Petlovac.
U okviru planirane izgradnje VS ''Osijek'' izvele bi se potrebne građevine (pregrade, paralelni
nasipi, brodske prevodnice, energetska postrojenja i sl.).
•
Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz
redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.
Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nisu predviđene, tek je ukazano na potrebu
daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja Općine (i šire
Baranje i Županije).
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
Županijskim prostornim planom definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima
prvenstveno treba zadržati sadašnju namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu proizvodnju.
Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna poljoprivredna tla koja se također trebaju štititi od
prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i za druge namjene.
Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema Prostornom planu Osječko-baranjske
županije usklađen s racionalnim iskorištavanjem bioekološkog potencijala proizvodnog prostora
i tehnološkog potencijala proizvodne kulture s naglaskom na proizvodnju zdrave hrane.
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od
prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz
općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih
sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i
kemijske industrije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
52
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.3.2.
53
Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir
Područje općine Petlovac prije važećeg teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Beli
Manastir. Za bivšu općinu Beli Manastir izrađen je 1982. godine Prostorni plan općine Beli
Manastir i tri Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Beli Manastir i to Izmjene i
dopune (''Službeni glasnik općina Beli Manastir'', br. 9/87.) koje su ustvari u potpunosti novi plan
jer su izmjene napravljene i u tekstualnom i u grafičkom dijelu plana i Izmjene i dopune
(''Službeni glasnik općine Beli Manastir'', br. 12/90.) koje se odnose uglavnom na izmjene
granica građevinskog područja do kojih je došlo zbog snimanja stanja na području Baranjske
planine, na lijevoj obali Dunava i desnoj obali Drave i zbog izrade Izmjena i dopuna GUP-a Beli
Manastir i Darda i PUN-a Kneževi Vinogradi koji su tada bili u izradi.
U izmjenama i dopunama 2000. godine (''Županijski glasnik'' Osječko-baranjske županije
3/2000.) mijenjani su dijelovi krupne infrastrukture i Odredbe za provođenje u dijelu izgradnje
izvan građevinskog područja.
Planske postavke navedenih planova rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i
administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju
tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena
zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s
vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem,
zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog
plana za područje općine Petlovac.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1.
Demografski potencijal
Demografski potencijal (prema podacima popisa 2001. god.) značajno je oslabljen u odnosu na
prethodna razdoblja. Slabljenje se ogleda u smanjenju ukupnog broja kao posljedice prisilnog
iseljavanja za vrijeme privremene okupiranosti te starenja kao prirodnog procesa.
Obnovom naselja i povratkom prognanika demografska slika bi se trebala popraviti. Na
popravljanje demografske slike također bi trebao utjecati gospodarski razvoja, putem otvaranja
radnih mjesta u poduzetništvu za što su u pripremi prostorni uvjeti u novoj gospodarskoj zoni
Petlovca.
Ocjenjuje se stoga da demografski potencijal neće biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka.
1.1.4.2.
Naselja
Postojeća naselja Općine (9 naselja) karakterizirana su malim brojem stanovnika (4 naselja s
manje od 100 stanovnika), neuređenom prometnom infrastrukturom, nerazvijenim
gospodarstvom, te slabo razvijenom mrežom društvene infrastrukture, te je potrebno poboljšati
uvjete stanovanja (u smislu prometne i komunalne opremljenosti, razvoja gospodarstva, te
osnaživanja mreže društvene infrastrukture), te u tom smislu jačati naselja Petlovac kao
općinsko središte i naselje Baranjsko Petrovo Selo kao lokalno središte.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.4.3.
54
Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Beli
Manastir, nisu usklađena s izgrađenim područjima naselja, odnosno velika je površinska razlika
između izgrađenog i građevinskog područja.
S obzirom da se ne očekuje nagli porast stanovništva Općine, utvrđena građevinska područja
omogućavaju razvoj naselja Općine, ali ih je potrebno preispitati i prostorni razvoj naselja
usmjeriti na popunjavanje neizgrađenih površina unutar izgrađenih i infrastrukturno opremljenih
struktura .
Isto tako, potrebno je preispitati potrebu ukidanja/zadržavanja građevinskih područja farmi i
ekonomija – Sudaraž, Širine i Zeleno Polje.
1.1.4.4.
Gospodarski potencijal
U gospodarskoj strukturi Općine snažno je zastupljena poljoprivreda kroz ratarstvo i stočarstvo
(ekonomije i farme PIK-a ''Belje''). Druge djelatnosti se nisu razvile budući nikada do sada nisu
bili osigurani prostorni uvjeti za razvoj. Općina Petlovac je povratnička općina te se povratkom
stanovništva i novim vlasničkim odnosima tek sada počinju stvarati uvjeti za vlastiti gospodarski
razvoj. Tomu će značajno doprinijeti formiranje gospodarske zone u Petlovcu i Baranjskom
Petrovom Selu, jer će biti osigurani prostorni uvjeti za razvoj poduzetništva u različitim
djelatnostima.
Prirodni potencijal u industriji opekarskih proizvoda postoji, kao i u građevinarstvu (pijesak).
Aktiviranje tog potencijala je upitno. U relativnoj blizini postoji nekoliko krupnih gospodarskih
subjekata opekarske industrije (Osijek, Đakovo, Vinkovci, Našice) s već postojećim
eksploatacijskim poljima pa je upitno pokretanje slične proizvodnje na ovom području.
Eksploatiranje pijeska iz kontinentalnog dijela Općine je potencijalno puno izvjesnije, ali se
također na širem području nalazi uhodan sustav eksploatacije i distribucije pijeska iz korita rijeke
Drave.
1.1.4.5.
Promet
a) Cestovni promet
Položaj prostora Općine uz državnu granicu, kao i tok rijeke Drave, predstavljaju prostorne i
prirodne prepreke koje utječu kao ograničavajući čimbenici u mogućem razvitku promatranog
prostora. Promjene u geopolitičkim odnosima u okruženju, kao i dobrosusjedski odnosi s
Republikom Mađarskom utjecali su na otvaranje graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo, što
je pridonijelo pozitivnoj prometnoj valorizaciji prostora u njegovom okruženju uz sjevernu granicu
Republike Mađarske.
U pozitivne pomake koji su otvorili i nove mogućnosti razvitka prostora, je i izgradnja mosta kod
Belišća na rijeci Dravi. Time se ostvarila kvalitetna paralelna veza uz sjeverne granice Republike
Hrvatske na području Baranje.
Značajni budući potencijal je i planirana izgradnja autoceste granica Republike Mađarske-Beli
Manastir-Osijek-Đakovo-granica Bosne i Hercegovine (koridor Vc).
U koridoru Vc je i magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 koja se planira urediti za brzine
120-150 km/h. izgradnjom planirane autoceste i uređenjem željezničke pruge formirat će se
''složeni'' prometni koridor.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
55
Uz krajnju istočnu granicu Općine planirano je buduće čvorište na navedenoj autocesti, što će
dodatno pozitivno valorizirati prometni položaj općine Petlovac.
b) Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i
pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Petlovac stanje
je nešto nepovoljnije obzirom na broj poštanskih ureda u odnosu na broj naselja u Općini i broju
tjednih dostava, iako Općinu karakterizira mali broj stanovnika.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka
je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko
poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav
poslovanje potpuno osuvremenilo.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim
slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja
treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.
c) Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i
njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje
određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene kabelske
mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. je izvan granica Općine. To je odašiljač "Belje" u blizini
je granice Općine i pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a, kao i ostalih
postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
1.1.4.6.
56
Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira
nalazište ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još
nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.
Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je
mjerno redukcijska stanica (MRS) u Belom Manastiru. Tek nakon izgradnje magistralnog ili
međunarodnog plinovoda i MRS-Beli Manastir moguća je šira plinoopskrba naselja Općine.
Drugi pravac napajanja zbog zatvaranja plinovodne mreže u prsten biti će iz MRS-Darda, koja
također još nije izgrađena.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine u
cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i
osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 400 kV prijenosnoj, te na 10(20) kV i 0,4 kV
distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe
za električnom energijom, te financijske mogućnosti.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na
nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage,
rekonstrukcijom postojećih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem
osiguravanja kvalitetnijeg napajanja vodovima većeg presjeka, kao i izgradnjom novih
trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji
vode iz TS 110/35/10(20) kV Beli Manastir i TS 35/10(20) kV Valpovo 1 za elektroopskrbu
naselja na području i izvan područja općine Petlovac zadovoljavaju sadašnje i sagledive
razvojne potrebe. Međutim 10(20) kV mreža s nadzemnim vodovima vođenim preko
građevinskog područja je neprimjerena s aspekta urbanizacije naselja zbog ograničavanja
parcelacije za stambenu i inu izgradnju. Zbog toga je potrebno nadzemne dalekovode unutar
građevinskog područja naselja postupno zamijeniti 10(20) kV kabelskim dalekovodima.
Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje, vođena po krovovima na
krovnim stalcima, te je potrebna postupna potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu
elektroenergetsku mrežu.
1.1.4.7.
Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Iz prikaza postojećeg stanja vidljivo je kako ne postoji sustav vodoopskrbe nego se pitanje
opskrbe pitkom vodom rješava individualno iz plitkih kopanih ili bušenih bunara.
Ovakvo stanje je nezadovoljavajuće i neprimjereno je civilizacijskom stupnju razvoja naše
države.
Postojeći sustavi Novog Nevesinja i Novog Bezdana ne zadovoljavaju stanjem cjevovoda, a
dimenzijama cijevi ni protupožarne zahtjeve.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
57
b) Odvodnja
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše. Izgradnjom javnog vodoopskrbnog sustava će se
još i pogoršati (zbog povećanog standarda u poboljšanju) pa će dolaziti do onečišćenja najplićih
vodonosnih horizonata.
c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Stanje glede obrane od poplava i melioracijske odvodnje je zadovoljavajuće. Takva situacija nije
i s melioracijskim navodnjavanjem gdje postoji velika perspektiva u intenzivnoj ratarskoj
proizvodnji, ali do sada ništa nije učinjeno.
Izuzetno je povoljna činjenica što je rijeka Drava u blizini kao izvor vode sustavima za
navodnjavanje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
58
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1.
Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je
praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih
naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu
navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih
općina.
U tom cilju potrebno je:
•
-
osnažiti mrežu središnjih naselja,
-
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
-
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Očuvati naseljenost pograničnih područja
U tom cilju potrebno je:
-
•
racionalizirati mrežu naselja, te osnažiti mrežu središnjih naselja u pograničnim
područjima
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne
prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
-
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2.
Razvoj infrastrukturnih funkcija
a) Prometni sustav
U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava na županijskoj razini polazi se od sljedećih
opredjeljenja:
- potrebno je podržati razvojne ciljeve i programe regionalne i državne razine i
- potrebno je promovirati ciljeve i programe županijskog nivoa i uklopiti ih u cjelinu prometnog
sustava.
U skladu s navedenim opredjeljenjima utvrđeni su ciljevi razvoja prometnog sustava po
pojedinim podsustavima Županije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
•
Cestovni promet Županije će se razvijati u skladu sa sljedećim ciljevima:
-
•
59
uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu,
poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske,
poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije,
rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja,
poboljšanje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne državne
skrbi s ostalim dijelovima Županije.
Za razvoj željezničkog prometa utvrđuju se sljedeći ciljevi:
- poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na željezničkim prugama i čvorištima,
- poboljšanje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza.
•
Ciljevi Osječko-baranjske županije u okviru razvoja riječnog prometa su sljedeći:
- uređenje plovnog puta na rijeci Dravi.
•
U razvoju zračnog prometa cilj Županije je:
- uređenje letilišta za poljoprivrednu avijaciju.
•
U razvoju kombiniranog prometa osnovni cilj je:
- u koridoru europskog značaja uspostaviti sustav kombiniranog prometa.
•
Poštanski promet
Na području općine Petlovac u poštanskoj djelatnosti postoje izgrađene građevine od
županijskog značaja, to su poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove
građevine županijskog značaja.
•
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Petlovac
određen je "Srednjoročnim planom razvoja telekomunikacija za razdoblje od 1996. do 2000.
godine" te Dugoročnih planova za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) i sustava novih generacija za
pokrivenost cijelog područja Općine.
b) Energetika
•
Plinoopskrba
Na području Općine ne planiraju se naftovodi ili produktovodi jer ne postoje takve energetske
potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja.
•
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike
Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
60
Prostornom planu Osječko-baranjske županije ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u
Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može
doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski
interes.
c) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Osnovni cilj ustroja vodoopskrbnog sustava postavljen je Županijskim planom.
-
javnim vodoopskrbnim sustavom obuhvatiti 90% stanovništva i podmiriti potrebe
gospodarstva,
podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama (prosječno 200
l/stanovniku/dan).
Odvodnja otpadnih voda
Osnovni ciljevi rješavanja problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su:
-
zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih
ekoloških vrijednosti,
poboljšanje higijensko-sanitarnih uvjeta života.
Vodno gospodarstvo
Osnovni ciljevi su:
-
zaštititi područje Županije od poplava (u sklopu čega je nužno sanirati i održavati u
funkcionalnom stanju melioracijsku mrežu kanala za odvodnju),
osigurati funkcioniranje melioracijskog sustava,
razvijati sustav navodnjavanja.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije
pa tako i za prostor općine Petlovac mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
-
61
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta, te
očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i
socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim
područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom
zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja
šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne
funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih i rekreacijskih
područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive
resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu
svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Treba poduzeti sljedeće:
-
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,
pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na
oštećenje zemljišta,
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije «održivog razvitka»
u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko
korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za
navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka, te pružaju mogućnosti za turističko-sportskorekreacijske aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
•
•
•
•
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali
učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
62
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnima prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem
izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja
za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti
izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj
mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama
osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i
vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje
korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje
i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom
usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu
raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna
djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti
sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom
bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja,
ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj
mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u
korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
2.2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Prema Strategiji razvitka Republike Hrvatske, prostor općine Petlovac se nalazi u problemskoj
cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica stvaranje osnova za povratak
stanovništva i obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja naselja planski se dimenzionira prema
predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine), a nesklad između broja povratnika u prvoj
etapi i ukupnog kapaciteta prostora je osnov za planiranje etapnosti realizacije.
Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja u Prostornom planu Osječkobaranjske županije.
Uvažavajući ovo, na području općine Petlovac je cilj dostići broj stanovnika iz 1991. godine do
kraja planskog razdoblja 2015. godine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
63
Tablica br. 29.
PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GODINE
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naselje
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novo Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Širine
Torjanci
Zeleno Polje
Ukupno Općina:
Broj stanovnika
2015. god.
779
735
376
115
1.012
170
476
122
3.785
Naselje Sudaraž je demografski odumrlo još 1981. godine, tako da će stanovništvo živjeti
raspoređeno u 8 naselja.
Za planiranje kapaciteta određenih objekata društvenih djelatnosti izračunati su specifični
kontingenti stanovništva 2015. godine.
•
dječji vrtić
•
osnovna škola
-
•
I-IV razred
V-VIII razred
116 djece
142 učenika
185 učenika
mreža sportskih objekata
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
153 korisnika
185 korisnika
227 korisnika
318 korisnika
386 korisnika
582 korisnika
749 korisnika
914 korisnika
Pod pretpostavkom da se prosječne veličine kućanstava neće bitno promijeniti, stanovništvo
Općine bi 2015. godine živjelo u 1.340 kućanstava prosječne veličine 2,8 člana.
Tablica br. 30.
PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA 2015. GODINE
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Naselje
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novo Bezdan
Novo Nevesinje
Prosječna veličina
kućanstava (članova)
3,0
3,0
2,6
3,0
Broj kućanstava
270
245
145
38
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
5.
6.
7.
8.
Petlovac
Širine
Torjanci
Zeleno Polje
Ukupno Općina:
64
3,0
2,6
3,0
2,7
2,8
373
65
159
45
1.340
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno
njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
•
racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način održivog
razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite
prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
•
•
•
očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i
grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta,
dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno
korištenje građevinskog zemljišta.
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj,
izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno
koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi
na toj osnovi su:
•
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.
Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u
strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava
koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
•
Iskoristiti pogranični položaj Općine
Treba pogranični položaj pretvoriti u prednost na način razvijanja pograničnog gospodarstva
u suradnji sa susjednom državom Mađarskom.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti)
prostor rezerviran za gospodarsku zonu u Petlovcu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete
za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu Baranje, odnosno Podunavlja putem
planiranih biciklističkih staza i razvoja ruralnog turizma.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
65
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.
Naselja
Naselja karakterizira izrazito duboka demografska starost i prirodno odumiranje. Imajući u vidu i
relativno nisku komunalnu opremljenost naselja, utvrđuju se osnovni ciljevi razvoja i uređenja
naselja.
•
Revitalizacija svih naselja, a posebno demografski najugroženijih
U tom cilju je potrebno:
-
povećati razinu komunalne opremljenosti i prometne dostupnosti,
poticati razvoj obiteljskog gospodarstva i uključivanjem u pravce turističkog razvoja,
osnažiti funkcije društvenih djelatnosti i povezanost sa središtem Općine.
•
Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu
utjecati na povećanje razine opće razvijenosti
Racionalno planirati prostorni razvoj naselja
•
U tom cilju potrebno je:
•
planirati izgradnju prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja uz
opremanje pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom infrastrukturom,
u daljnjem izgrađivanju naselja voditi računa da se ne naruše etnološka obilježja,
zadržati parcelaciju karakterističnu za ruralne prostore radi omogućavanja izgradnje
poljoprivrednih gospodarskih građevina.
Razvijati i urbanizirati općinsko središte koje treba biti nositelj razvoja na području Općine.
2.2.3.2.
Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji
definira razmještaj upravnih i sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na
nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske županije,
Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti, NN 85/02), propisanim minimumima
putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim potrebama
proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije, prema sustavu središnjih naselja, za naselje
Petlovac, kao središte općine propisuje obvezni minimum prostornog smještaja:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
66
Za naselje Baranjsko Petrovo Selo, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:
-
mjesni odbor
područne razrede osnovne škole
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe
•
Mreža zdravstvene djelatnosti definira potrebu 1 tima opće/obiteljske medicine na razini
primarne zdravstvene zaštite na području općine Petlovac, te 1 tima polivalentne
stomatološke zdravstvene zaštite .
•
Mrežom osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 4/94),
definiran je razmještaj matičnih i područnih osnovnih škola općine Petlovac u skladu s
kojom I funkcionira školstvo na području općine.
2.2.3.3.
Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi razvitka prometnog sustava su sljedeći:
-
-
uređenje i rekonstrukcija lokalnih cesta, te svih nekategoriziranih cesta koje su u funkciji
pristupa izgrađenim zonama naselja.
Uređenje podrazumijeva izgradnju ili modernizaciju kolnika te uređenje sustava oborinske
odvodnje.
uređenje postojećih, te po potrebi izgradnja novih autobusnih stajališta,
izgradnja i uređenje prometnih površina u centralnim zonama naselja, gdje je prioritet na
uređenju parkirališnih i pješačkih površina.
Izgradnja biciklističke staze ili biciklističke trake na sljedećim dionicama:
• od grada B. Manastira do mosta na rijeci Dravi kod Belišća,
• od naselja Bilje do naselja Torjanci u općini Petlovac.
b) Poštanski promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama,
uređenje eksterijera.
c) Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog
značaja.
Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta komunikacija, novog korisničkog/spojnog voda, te
izgradnja novih kabelskih mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve
suvremene raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
2.2.3.4.
67
Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Cilj prostornog razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve Državnog značaja, te izgradnju lokalnih
plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i
što većeg broja korisnika.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog
značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba
potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski
elektroenergetski sustav.
Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno
zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to unutar građevinskog područja i
kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan građevinskog
područja.
2.2.3.5.
Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika kao i drugih korisnika dovoljnim
količinama kvalitetne vode.
Pošto na ovom području nije do sada izgrađena mreža, nužno je osigurati prostor za smještaj
međumjesnih vodova kao i same mreže unutar građevinskog područja (u poprečnom profilu
ulica).
b) Odvodnja
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od
onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika
ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i
industrija te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije
konačnog upuštanja u okoliš.
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se
omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje te efikasna obrana
od poplava.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala te tako odvoditi
suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava navodnjavanja je
uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
68
2.2.4. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
a) Prirodne vrijednosti i posebnosti
Prostornim planom Osječko-baranjske županije predlaže se za zaštitu poplavna dolina rijeke
Drave.
Cilj je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki te valorizirati u pogledu
zadovoljavanja kriterija za uvrštenje u popis međunarodno značajnih područja.
b) Kulturna dobra
Za preventivno zaštićene vjerske građevine:
-
Crkva sv. Lovre, Baranjsko Petrovo Selo
Župna crkva Našašća sv. Križa, Petlovac
Župna crkva Rođenja BDM, Torjanci
Cilj je preispitati opravdanost preventivne zaštite radi utvrđivanja konačne zaštite.
Za evidentirane arheološke lokalitete potrebno je provesti valorizaciju i utvrditi granice radi
utvrđivanja konačne zaštite.
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih),
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
-
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
-
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
69
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Postojeće granice građevinskog područja naselja općine Petlovac definiranih Prostornim planom
(bivše) općine Beli Manastir potrebno je preispitati i korigirati zbog velike razlike u površinama
izgrađenih područja naselja i samih građevinskih područja.
Kod definiranja novih granica građevinskog područja za naselja općine Petlovac, treba uzeti u
obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-Baranjske županije, Strategijom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru
Republike Hrvatske:
•
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja,
a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture.
Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu , odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,
poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena, zaštitnih
zona vodocrpilišta i izvan površina od posebnog značenja za obranu.
•
•
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom
organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:
•
Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine
•
Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj
•
Poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
-
•
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije
vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim
potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
-
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima,
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima,
izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja naselja,
izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama i
potreban broj baznih postaja (GSM),
dograditi i rekonstruirati distribucijsku elektromrežu na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj
razini.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
70
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i
infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg
razvoja te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog
razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Baranje čini osovina Beli Manastir-Osijek koja
izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i
predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.
Dio prostora općine Petlovac leži na ovoj okosnici razvoja (istočni dio). Veza ostalog prostora
Općine s autocestom Vc ostvarit će se mrežom županijskih cesta putem dva denivelirana
raskrižja planirana na istočnom rubnom području Općine.
S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije u dijelu prostora općine Petlovac
izdvaja se područje poplavnih šuma doline rijeke Drave. Ovo područje predstavlja dio osnove
mogućeg turističkog razvoja, a s obzirom na uvjete i način korištenja izdvaja se kao područje na
kojem se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja.
Predviđa se revitalizacija ruralnog područja jačanjem funkcija lokalnih i područnih središta.
Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na
formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja, a doprinos razvoju gospodarstva treba dati osnaživanje turizma kroz
adekvatnu valorizaciju lokaliteta od županijskog i općinskog značaja.
Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo temeljeno na korištenju
resursa u obliku proizvodnje i usluga.
3.2.
ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Prostorno razvojni model općine Petlovac počivat će s jedne strane na prostornim
mogućnostima i prednostima, te ograničenjima u korištenju prostornih cjelina.
•
Meliorirani poljoprivredni prostor
To je sjeverni i istočni dio Općine i on po svojoj namjeni čini poljoprivredni proizvodni
prostor Općine.
Po kvaliteti su to obradiva poljoprivredna tla gotovo u cijelosti visoko vrijedna i vrijedna.
U ovom prostoru su smještena sva naselja Općine, te velike farme i ekonomije. Prostor će
se i dalje koristiti za intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju.
•
Aluvijalne šume uz rijeku Dravu
To je područje južnog dijela Općine do rijeke Drave, obraslo šumom pretežito
gospodarske namjene.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
71
Prostor je nenaseljen. Namijenjen je i dalje šumarstvu, a zbog prirodne vrijednosti se
predlaže za zaštitu po posebnom zakonu. Predviđeno je korištenje u rekreacijske svrhe
izgradnjom biciklističkih staza, a na lokalitetu Bakanga se planira rekreacijsko područje,
prvenstveno kupanje na rukavcu Drave.
U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište, te vodne
površine koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena
površina''.
Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže
izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih
granica, ona su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.
Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. do 2.C., u mjerilu 1:25.000 i
prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 31.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red.
broj
NAMJENA POVRŠINA
OZNAKA
(*)
1.
1.1.
Ukupno
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
stan/ha
ha/stan
6,8
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja stalnog stanovanja
Ukupno
GP1
Izgrađeni dio GP
1.2.
UKUPNO
(ha)
547,76
Građevinska područja groblja izvan
naselja
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
3.1.
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE-OBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
3.2.
Ukupno
541,08
7,97
326,64
GP2
Ukupno
6,68
-
E1
-
E2
-
E3
-
R
-
Ukupno
P1
1.914,69
Vrijedno obradivo tlo
P2
2.955,74
3.3.
Ostala obradiva tla
P3
254,24
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
Gospodarske šume
4.2.
4.3.
Ukupno
Š1
1.723,19
Zaštitne šume
Š2
-
Šume posebne
namjene
Š3
-
-
-
5.124,66
1,3
1.723,19
0,45
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
5.
72
7.
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO
TLO, ŠUME I ŠUMSKO
ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotoci
7.2.
Jezera
7.3.
Akumulacije
7.4.
Retencije
____
-
7.5.
Ribnjaci
____
-
8.
OSTALE POVRŠINE
____
-
8.1.
Posebna namjena
N
-
8.2.
Promet
8.3.
Deponija komunalnog
otpada
8.4.
Sajmište
6.
Ukupno
ŠZ
897,06
Ukupno
PŠ
-
Ukupno
_____
0,24
902,82
0,24
124,45
-
9.319,94
2,46
57,76
_____
A
Ukupno
____
OK
S
9.
OPĆINA UKUPNO
845,06
122,95
1,50
-
Napomena: Površine navedene u tablici br. 31., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br.
1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na
temelju orijentacijskih širina koridora.
U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i
namjena površina'' označeni površinom.
Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se od
površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za 64,06 ha.
3.2.1.1.
Struktura površina
U planiranoj namjeni površina najveći udio ima poljoprivredno zemljište 54,9%.
Tablica br. 32.
PLANIRANA STRUKTURA POVRŠINA PO NAMJENI
Namjena
-
3.2.1.2.
Poljoprivredno zemljište
Šume i šumsko zemljište
Vodne površine
Građevinska područja
Ostalo
Površina
ha
5.124,66
2.620,25
902,82
547,76
123,71
Struktura
%
54,9
28,1
9,7
6,0
1,3
Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja općine Petlovac (definirana Prostornim planom (bivše)
općine Beli Manastir), preispitana su, te utvrđena nova u skladu s osnovnim smjernicama
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
73
propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira
maksimalnu površinu građevinskih područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina
građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine
izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Izuzetno, za lokalna središta moguće je predvidjeti dodatne površine za razvoj gospodarstva,
športa, rekreacije i turizma.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su
planirane granice građevinskih područja naselja stalnog stanovanja i granice građevinskih
područja groblja.
BARANJSKO
PETROVO
SELO
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA /
MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA
GRAĐ.PODR.
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ.
PODRUČJA (ha)
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV.
GRAĐ. PODR.
PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ
ŠPORTA, REKREACIJE, TURIZMA,
GOSPODARSTVA (ha)
UKUPNO + 25%
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA + POVRŠINA ZA
PLANIRANO POVEĆANJE BROJA STAN.
(ha)
POVRŠINA ZA PLANIRANO
POVEĆANJE BROJA STANOVNIKA (ha)
PORAST BROJA STAN.
PLANIRANI BROJ STAN.
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA / BROJ
STANOVNIKA 2001.(ha/st)
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA (ha)
BROJ STAN. 2001.
CENTRALITET NASELJA
NASELJE
Prikaz usklađenosti površina građevinskih područja s odredbama PPOBŽ:
570
56,44
0,10
779
209
20,69
77,13
96,42
96,42
88,94
0,92
487
68,53
0,14
735
248
34,90
103,43
129,29
129,29
127,57
0,99
329
51,55
0,16
376
47
7,36
58,91
73,64
73,64
73,49
1,00
73
12,25
0,17
115
42
7,05
19,30
24,12
24,12
23,89
0,99
801
76,41
0,10
1012
211
20,13
96,54
120,67
130,66
123,52
0,95
317
54,12
0,17
476
159
27,15
81,27
101,58
101,58
85,92
0,85
ZELENO
POLJE
80
4,86
0,06
122
42
2,55
7,41
9,26
9,26
6,53
0,70
ŠIRINE
37
7,78
0,21
56
19
4,00
11,78
14,72
14,72
11,22
0,76
2694
331,94
0,12
3671
977
120,38
123,83
569,70
579,69
541,08
0,93
LUČ
NOVI
BEZDAN
NOVO
NEVESINJE
PETLOVAC
TORJANCI
ukupno
veće
lokalno
središte
9,99
9,99
Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Planom se utvrđuju građevinska područja za 8 naselja općine, a građevinsko područje naselja
Sudaraž se ukida, jer se naselje ugasilo.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
74
Tablica br. 33.
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Red.
Broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naselje
Baranjsko Petrovo Selo
Luč
Novi Bezdan
Novo Nevesinje
Petlovac
Torjanci
Zeleno Polje
Širine
Ukupno:
IZVOR: ZPO-OSIJEK
•
•
•
•
•
•
•
•
Površina
(ha)
88,94
127,57
73,49
23,89
123,52
85,92
6,53
11,22
541,08
Izgrađeni dio
ha
56,44
68,53
51,55
12,25
76,41
54,12
4,86
7,78
331,94
%
63,4
53,7
67,9
48,4
59,4
63,0
74,4
69,3
59,7
Prognozirana
gustoća naseljenosti
2015. g.(st/ha).
8,8
5,8
5,1
4,8
8,2
5,5
18,7
15,0
6,8
Građevinsko područje naselja Baranjsko Petrovo Selo obuhvaća 56,4 ha izgrađenog
područja pretežito stambene namjene, te 32,5 ha neizgrađenog područja za buduće
širenje naselja.
Izgrađeno područje naselja Luč formirale se obostrano uz glavnu prometnicu naselja, te
uz niz krakova koje joj se zrakasto priključuju.
Obodno uz izgrađeno strukturu planira se područje za širenje naselja površine 59,1 ha.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Luč iznosi 127,6 ha.
Građevinsko područje naselja Novi Bezdan obuhvaća 51,55 ha gotovo potpuno izgrađene
ortogonalne mreže, te neizgrađeno područje za širenje naselja planirano uz postojeće
prometne koridore.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Novi Bezdan iznosi 73,5 ha.
Građevinsko područje naselja Novo Nevesinje obuhvaća izgrađeno područje površine
12,25 ha, te neizgrađeni dio na sjevernom i istočnom području naselja za potrebe
budućeg širenja.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Novo Nevesinje iznosi 23,9 ha.
Izgrađeno područje naselja Petlovac oblikuje rahlu mrežu duž ortogonalno smještenih
prometnih koridora, te na taj način tvori „blokove“ stambene izgradnje s velikim unutarnjim
neizgrađenim područjima.
Planirano građevinsko područje naselja Petlovac obuhvaća izgrađene strukture duž
prometnica, a buduće širenje planira se interpolacijama unutar izgrađene strukture, te
popounjavanjem sjeveroistočnog „bloka“.
Na sjevernom dijelu naselja planirano je područje za gospodarsku namjenu za
gravitacijsko područje općine Petlovac.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Petlovac iznosi 123,5 ha.
Građevinsko područje naselja Torjanci obuhvaća potpuno izgrađenu strukturu naselja
površine 54,12 ha, te na sjeverozapadnom dijelu neizgrađeno područje površine 31,8 ha,
kao prostornu rezervu za buduće širenje naselja.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Torjanci iznosi 85,9 ha.
Građevinsko područje naselja Zeleno Polje obuhvaća izgrađeno područje na južnom dijelu
naselja, te manje područje definirano za buduće širenje naselja na sjeveru.
Ukupna površina građevinskog područja naselja Zeleno Polje iznosi 6,5 ha.
Građevinsko područje naselja Širine obuhvaća izgrađenu strukturu obiteljskog stanovanja
površine 7,8 ha, te 3,4 ha neizgrađenog područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
75
Građevinska područja groblja
Na području općine Petlovac utvrđuju se građevinska područja za 3 groblja koja se nalaze izvan
naselja:
•
•
•
Groblje uz naselje Luč sjeverozapadno od granice građevinskog područja naselja,
površine 2,6 ha.
Groblje uz naselje Novi Bezdan sjeveroistočno od granice građevinskog područja naselja,
površine 1,28 ha. Groblje obuhvaća popunjeni (izgrađeni dio)- k.č.br. 872 i područje
planirano za proširenje k.č.br. 794.
Groblje uz naselje Torjanci, jugoistočno od granice građevinskog područja naselja,
površine 2,8 ha.
3.2.1.3.
Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine, kao vrijedan prirodni resurs, zauzimaju najveći dio ukupne površine
općine Petlovac, nešto preko polovine ukupnog prostora, 58,3%, te je zbog toga razumljiva
potreba za racionalnim i ekonomičnim korištenjem ovog prirodnog resursa.
Međutim, nije sve poljoprivredno zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je
potrebno izvršiti vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu s
obzirom na pedološke osobine tala, ali uvažavajući i druge kriterije (nagib, stjenovitost,
4
dreniranost i dr.), a što je učinjeno u okviru izrade Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 .
Na osnovu navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te podataka Katastra o kulturi i klasi
5
zemljišta, te Pravilnika o sadržaju prostornih planova , izvršena je procjena pogodnosti tala za
potrebe PPUO. Na temelju navedenog, na prostoru općine Petlovac mogu se izdvojiti tla
pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
osobito vrijedno obradivo tlo;
vrijedno obradivo tlo;
ostala obradiva tla;
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta, prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''.
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izmjerom ucrtanih površina pomoću
računara, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla: osobito vrijedno obradivo tlo
prostire se na površini od 1.914,69 ha, vrijedno obradivo tlo na 2.955,74 ha. To znači da općina
Petlovac raspolaže vrlo vrijednim obradivim zemljištem (37,1% osobito vrijedno, te 57,9%
vrijedno obradivo tlo).
Ostala obradiva tla prostiru se na 254,24 ha.
Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:
-
4
Osobito vrijedno obradivo tlo je najvećim dijelom zastupljeno u sjeveroistočnom i istočnom
dijelu Općine, gdje su i njegove najveće površine. Najveće površine ovog tla su u okružju
građevinskog područja Zeleno polje, protežući se na sjever do državne granice i na jug do
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.00, Zagreb,
1996.
5
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (NN, br. 106/98.)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
-
76
granice Općine. Velike površine ovog zemljišta se istočno od ovog područja šire u prostoru
oko naselja Petlovac, sjeverno i istočno od naselja. Ova vrsta zemljišta manjim površinama
je u okružju naselja Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, istočno i jugoistočno od
građevinskog područja Novo Nevesinje, te manjim dijelom sjeveroistočno od naselja Luč.
Vrijedno obradivo tlo je površinom najzastupljenija kategorija obradivog tla na području
Općine i rasprostranjena je na gotovo cijelom području Općine koje je pod poljoprivrednim
zemljištem.
Ostala obradiva tla su vrlo malog udjela u ukupnom poljoprivrednom zemljištu Općine i
zauzimaju manje površine na području sjeverno i sjeverozapadno, zapadno i južno od
Novog Nevesinja, manje površine zapadno i istočno od Baranjskog Petrovog Sela, te
istočno od Novog Bezdana, te male površine zapadno i južno od naselja Luč, kao i manje
površine na sjeveroistoku Općine.
Najoptimalnija mjera zaštite tla je korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom
valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu.
Budući da je općina Petlovac područje gdje prevladava poljoprivredno zemljište visoke kvalitete,
to je još više istaknuta potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu
osnovnu namjenu-poljoprivrednu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti
korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja,
gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu
je potrebno očuvati velike, cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za trajnu
namjenu poljoprivrednu proizvodnju. Na takav način je lakše takvo zemljište privesti kompletnom
vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu
namjenu.
U cilju zaštite tla potrebna je i racionalizacija korištenja kemijskih sredstava u procesu
proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura, a koje imaju za cilj povećanje prinosa. Osim
toga potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje zdrave
hrane, za čiju je proizvodnju osnovni preduvjet vrijedno poljoprivredno zemljišta, a što općina
Petlovac posjeduje. Osim vrijednog poljoprivrednog zemljišta, na ovom području nema velikih
industrijskih zagađivača, što ide u prilog dobre očuvanosti tala, a čemu doprinosi i potencijal u
okviru seljačkih gospodarstava u ruralnim naseljima.
3.2.1.4.
Šumske površine
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja,
zaštite i razvoja.
Na prostoru općine Petlovac zastupljene su gospodarske šume kojima gospodari Javno
poduzeće Hrvatske šume, te ostale šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. U
strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume jedina su kategorija
šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma")
100%. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na
prostoru Općine nisu prisutne.
Šume Općine Petlovac nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume,
Torjanačke šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko
Petrovo selo i šumarija Valpovo. To su uglavnom umjetno podignute šume (kulture)
euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog
jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: euroamerička topola
43,1%, vrba 15,6%, bijela topola 12,8%, crna topola 6,1%, poljski jasen 11,2%. Ostale vrste
drveća(lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju udjel od 11,2%. Šume
su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
77
Za svaku gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina,
nakon čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat)
koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko
uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko
zemljište općine Petlovac moraju koristiti prema (izrađenim) šumskogospodarskim osnovama te
osobito Zakonom o šumama.
Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i
poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i
šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost,
produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje
nije pogodno za druge namjene.
Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je
sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti
mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne
mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromjenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim
drugim razlozima zabranjeni.
3.3.
NASELJA
Postojeću mrežu naselja općine Petlovac čini 9 naselja: Petlovac kao veće lokalno središte,
Baranjsko Petrovo Selo kao manje lokalno (inicijalno razvojno) središte, te naselja Luč, Novi
Bezdan, Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje kao ostala naselja.
Planom se mijenja postojeća mreža naselja, odnosno ukida se naselja Sudaraž, te je
uspostavljen novi sustav od 8 naselja Općine.
Tablica br. 34.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ČEMINAC
SUSTAV
NASELJA
NASELJE
Veće lokalno
(inicijalno razvojno)
središte
Petlovac
Manje lokalno (inicijalno
razvojno) središte
Baranjsko Petrovo Selo
Ostala naselja
Luč, Novi Bezdan,
Novo Nevesinje, Torjanci,
Zeleno Polje, Širine
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
78
Sukladno navedenoj tablici, potrebno je osnažiti središnje funkcije naselja, posebno naselja
Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo na polju društvenih, športsko-rekreacijskih, te gospodarskih
djelatnosti.
3.4.
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1.
Proizvodne i uslužne djelatnosti
Gospodarstvo općine Petlovac do sada se razvijalo monosektorski, odnosno kroz tradicionalnu
primarnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Isključivi monopol u razvoju je imalo ''Belje'' tako da
nije postojao interes za razvoj drugih djelatnosti, pa nisu niti stvoreni prostorni uvjeti. U
današnjim uvjetima Općina kao jedinica lokalne samouprave, kroz svoje ovlasti i nadležnosti
treba osigurati uvjete za vlastiti gospodarski razvoj. Osim toga, treba napomenuti da je općina
Petlovac povratnička općina, te da se tek nakon 1998. godine kada je vraćena u ustavno-pravni
poredak Republike Hrvatske, mogla angažirati na aktivnostima koje bi omogućile gospodarski
razvoj.
Kroz ovaj Prostorni plan bit će osigurani prostorni uvjeti formiranjem gospodarskih zona u
Baranjskom Petrovom Selu i Petlovcu za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih
poduzetničkih kapaciteta.
3.4.1.2.
Turizam
Prostor općine Petlovac kao dio prostora Baranje, a ujedno i dio kontinentalnog turističkog
prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, mogao bi s obzirom na prirodne
resurse u budućem gospodarskom razvoju, pa time i u turističkom, zabilježiti značajniji pomak u
odnosu na sadašnje stanje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
79
Sadašnje stanje ukupnog gospodarstva općine Petlovac, pa tako i ugostiteljstva i turizma,
rezultat je posljedica rata, privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora.
Međutim, u budućem, planskom razvoju mogu se očekivati značajniji pomaci u okviru turizma i
ugostiteljstva, s obzirom na stvaranje preduvjeta za takav razvoj na državnoj razini. U strateškim
6
7
dokumentima prostornog i turističkog razvoja Države zalaže se za aktivniji pristup
kontinentalnom turističkom prostoru i kontinentalnom turizmu, te za ravnomjerniji turistički razvoj
svih potencijala, uz njihovo racionalno korištenje.
Uz takve pretpostavke moguće je očekivati značajniji razvoj turizma na širem kontinentalnom
području, na području Županije, ali i Općine. Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra
očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinog turističkog prostora, jače povezivanje
turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnova su za planirani razvoj kontinentalnog
8
turizma na području Županije , ali i Općine.
Budući turistički razvoj općine Petlovac moguće je vezati za valorizaciju svojih prirodnih resursa,
a koje čini nizinski prostor, riječni tok rijeke Drave, šumska područja s očuvanom florom i
faunom, te lovnom divljači, ali i očuvan i živopisan ruralni prostor, s elementima kulturnopovijesne i tradicijske baštine.
Međutim, granični položaj Općine, te planirani prometni pravci utjecat će na intenziviranje
razvoja tranzitnog turizma na ovom prostoru.
Budući da je prostor općine Petlovac dio područja Osječko-baranjske županije i kao takav dio
kontinentalnog turističkog prostora Županije, to se kroz PPOBŽ8 ističe potreba očuvanja
turističkog prostora, te odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak
specifičnih oblika turističke ponude. Naglašena je potreba pravilnog korištenja atraktivnosti
prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti, te
mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i
poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture.
U okviru PPOBŽ8 izdvojene su zone i prostori za turističku namjenu, s aspekta korištenja i
namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju. Međutim, od tako definiranih prostora, na
području općine Petlovac nema turističkih područja županijskog značaja.
Međutim, s obzirom na resurse, općina Petlovac ima mogućnosti za razvoj različitih oblika
kontinentalnog turizma, ovisno o potencijalima određenog prostora i njihovoj atraktivnosti.
Stoga, s obzirom na prirodne potencijale, moguće je razvijati izletničko-rekreacijske oblike
turizma, lovni i ribolovni turizam, za potrebe domaćeg stanovništva, ali i za potencijalne turiste.
Izgradnja planiranih prometnih pravaca na državnoj ali i međunarodnoj razini, te granični položaj
Općine, omogućit će i razvoj tranzitnih turističkih tokova, ali i ostalih oblika kontinentalnog
turizma.
Uzimajući u obzir mogućnosti prirodnih uvjeta, prometnog i graničnog položaja Općine, te nove
trendove u turističkoj potražnji vezane za povratak prirodi, te razvijanje rekreacijskih potreba
turista, područje općine Petlovac je i dio planiranih međunarodnih biciklističkih staza, koje iz
Mađarske ulaze na područje Republike Hrvatske, te uz tok rijeke Drave nastavljaju područjem
6
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,
1997.
7
Razvojna strategija hrvatskog turizma NN, 113/93.
8
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.
god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
80
Baranje i Parka prirode ''Kopački rit'' do Dunava, te uz Dunav ponovo ulaze na područje
Republike Mađarske. Dio ove međunarodne biciklističke staze prolazio bi i područjem općine
Petlovac, uz lijevu obalu Drave, kroz područje prirodnih šuma uz tok Drave. Dio biciklističkih
turističkih staza mogao bi se od ove biciklističke staze odvajati prema poznatom izletničkom i
rekreacijskom centru-Bakanga, a na ostalim područjima u unutrašnjosti Općine razvila bi se
lokalna mreža biciklističkih staza.
Budući da je prostor Općine ruralnog karaktera, te se u buduće planirani oblici turizma mogu
povezati i objediniti kroz razvoj ruralnog turizma, a koji podrazumijeva različite oblike
kontinentalnog turizma koji se odvijaju u okviru ruralnog područja naselja.
Nositelji takvih oblika turizma su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se uz svoju
osnovnu djelatnost uključuju i u razvoj turizma, pružajući različite usluge turistima (smještaj,
ishrana, rekreacija, aktivno uključivanje u radove na seoskom gospodarstvu itd.), te poticanje
razvoja ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane i pića za potrebe turizma na taj način
potiču i razvoj seoskih gospodarstava kao turističkih.
9
Na području općine Petlovac u tom smislu izrađen je i program , kojim se potiče razvitak
seoskih obiteljskih gospodarstava i njihovo uključivanje u turizam, u cilju usmjeravanja turističkih
tokova prema poljoprivrednom području Općine, ali i cijele Baranje. Navedenim projektom potiče
se razvitak ekološke poljoprivrede, a time i ekološke gastronomske turističke ponude u okviru
ugostiteljske ponude, kroz naglašavanje svojih posebnosti, gastronomskih, etnoloških, kulturnih,
tradicijskih. U okviru toga planirana su i uređenja etno muzeja etničkih grupa koje žive na
području Općine (''Međimurska hiža'', ''Šokačka kuća'', ''Čarda''), te kroz uređenje eko-sela
različitih entiteta i specifičnog hortikulturnog uređenja sela, te prezentacije raznolikosti i
bogatstva svojih folklornih obilježja i običaja, koji su osobitost ovog područja.
3.4.1.3.
Eksploatacija mineralnih sirovina
Na području Općine se nalazi područje eksploatacije pijeska-korito rijeke Drave. Drugih vrsta
eksploatacije ili istraživanja mineralnih sirovina nema. Otvaranje novih istražnih i
eksploatacijskih polja na području Općine moguće je u skladu s odredbama PPŽ Osječkobaranjske.
3.4.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja
Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
a) Obrazovanje
Osnovno obrazovanje
Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području
Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području
Općine, ali je u naselju Petlovac, koje je prema sustavu središnjih naselja Prostornim planom
Osječko-baranjske županije klasificirano kao veće lokalno središte, a ujedno je i sjedište Općine,
potrebno postojeću područnu školu organizirati kao matičnu osnovnu školu.
9
Općina Petlovac: Ljepota raznolikosti gastro-ekologije općine Petlovac; 2003. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
81
Planirana mreža osnovnih škola na području općine prikazana je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 35.
Sjedište škole/naselje
Kategorija škole
Baranjsko Petrovo Selo
Područna škola
Luč
Petlovac
Područna škola
Matična škola
Torjanci
Novi Bezdan
Područna škola
Područna škola
Naselja koja škola pokriva
Baranjsko
Petrovo
Selo-I-VIII
razreda, Petlovac, Torjanci, Novi
Bezdan-V-VIII razreda
Luč -I-IV razredi
Petlovac, Zeleno Polje, Širine-I-VIII
razredi
Torjanci-I-IV razredi
Novi Bezdan-I-VIII razredi
S obzirom da su postojeći kapaciteti osnovnih škola na području općine popunjeni u vrlo malom
postotku, nema potrebe za planiranjem novih prostornih rezervi osnovnog obrazovanja za
planirano stanovništvo (planirani broj učenika I-IV razreda osnovne škole je 142 učenika, a VVIII razreda 185 učenika).
Predškolski odgoj
Na području općine trenutno je u funkciji dječji vrtić u naselju Petlovac koji pohađa 25 djece
vrtićke dobi, što je 22% planiranog broja djece te dobi.
Trenutno kapacitet vrtića zadovoljava pokazane potrebe, ali bi bilo poželjno osigurati prostorne
mogućnosti za veći dio djece u grupama odvojenim prema dobi, sukladno tendencijama u
razvijenijim područjima.
Gravitacijsko područje dječjeg vrtića je područje cijele Općine.
b) Zdravstvo
-
opća i stomatološka zdravstvena zaštita
Zdravstvena zaštita na području općine Petlovac zastupljena je jednom ambulantom s jednim
zaposlenim liječničkim timom opće prakse u naselju Baranjsko Petrovo Selo, te je potrebno
predvidjeti prostorne mogućnosti za organiziranje zdravstvene stanice u naselju Petlovac s
jednim liječničkim timom opće i jednim liječničkim timom stomatološke zdravstvene zaštite.
-
veterinarska ambulanta
Na području Općine ne djeluje niti jedna veterinarska ambulanta, te je potrebno prostorno
smjestiti veterinarske ambulante u naseljima Baranjsko Petrovo Selo (manje lokalno središte) i
Petlovac (općinsko središte).
-
ljekarna
Na području Općine ne djeluje niti jedna ljekarna, te je potrebno predvidjeti ljekarnu u naseljima
Baranjsko Petrovo Selo (manje lokalno središte) i Petlovac (općinsko središte).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
82
c) Socijalna zaštita
Potrebe socijalne zaštite stanovništvo općine Petlovac zadovoljava u gradu Belom Manastiru,
županijskom središtu, odnosno državnom središtu, te se takav sustav zadržava i nadalje.
d) Kultura
Svako naselje Općine treba imati dom kulture ili adekvatni prostor za zadovoljavanje kulturnih
potreba stanovništva. U naselju Luč je potrebno obnoviti razrušeni dom kulture, a u naseljima
Zeleno Polje i Širine sagraditi ili na drugi način osigurati prostor.
3.5.
ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
83
MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA
PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i
praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu
izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
3.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WCom i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
-
mali nogomet
rukomet
košarka
odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
84
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne
jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
4.
IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže
svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje
dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do
25% manji.
5.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom
za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
6.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i
praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana
kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
7.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje
dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta
kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih
streljana 80 sati-korisnika.
9.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih
veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za
najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod
zatvorenih 6540 sati-korisnika.
3.6.
KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta,
planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa
Schenkela.
S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno
veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe
stanovništva Općine, osim groblja naselja Novi Bezdan za kojeg se planira proširenje na k.č.br.
794 k.o. B. P. Selo.
3.7.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere
utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni
Prostornim planom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
85
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno
osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode,
infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su
građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine
od važnosti za Županiju.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja
naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za
uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke
izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih
cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s
jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju
izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne
osobitosti područja Općine.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja
prioritetno u postojeće gospodarske zone u cilju veće iskorištenosti ovih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se
organizira u sklopu planova užih područja.
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene,
ograničava se širenje građevinskih područja naselja, također se ne dozvoljava svako daljnje
međusobno spajanje građevinskih područja naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
86
U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina.
Dozvoljena je izmjena, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja
izgrađene površine i površine namijenjene za razvoj naselja. Izuzetno u cilju poticanja
gospodarskog razvitka lokalnih središta, povećanje se omogućava ali s ciljem formiranja
gospodarskih, turističko-rekreacijskih i sportsko-rekreacijskih zona.
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih
često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem
javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što
uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to
opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja,
moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti
gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da
se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu
proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma
i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na
građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom
dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i
štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja
šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine
podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja
šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja
državnim šumama za okolne privatne šume.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
87
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
1. Sela, zaseoci, pojedinačne zgrade spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice,
poklonci i raspela), kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno
prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.
Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva sljedeće:
Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta pješačkih staza, poljskih putova često
popraćenih raspelima i pokloncima i šumskim prosjecima);
Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput ''pustara'' u njihovu izvornu okruženju, s
povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti i
krajolika:
Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih građevina
spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivih prostora;
2. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz
Zakona i Uputa koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune):
Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.
3. Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak te način i oblici graditeljskih i
drugih zahvata na: pojedinačnim spomenicima, građevinama, građevnim sklopovima,
arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te pojedinim
(zonama) zaštite naselja.
4. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim
građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima, popravak i održavanje postojećih građevina,
nadogradnje, pregradnje, preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja
građevina, ili njihovih dijelova, novogradnja na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih
predjela, funkcionalne promjene postojećih građevina i izvođenje radova na arheološkim
lokalitetima.
U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojane zahvate na građevinama, sklopovima,
predjelima (zonama) i lokalitetima za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza zaštite,
kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:
- posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),
- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) i
- nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.
5. Zaštićene građevine kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obavezno
primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su registrirani i
preventivno zaštićeni spomenici kulture.
6. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao
najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesni dio. Povijesne građevine
obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem; pristupom zgradi, vrtom, perivojem,
voćnjakom, dvorištem i sl.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
88
7. Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na
nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u drugu namjenu
koja će poslužiti u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskog graditeljstva.
8. Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od tradicijskih materijala poštujući
regulacionu liniju.
10. Kad su u pitanju arheološki lokaliteti Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br.
69/99.) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove
lokalitete te na preostalo područje općine Petlovac primjenjuju propisane odredbe ovoga
Zakona.
Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima svi
zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom
pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje
nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih
arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je
rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Kulturna dobra lokalnog značenja:
Naprijed nabrojana kulturna doba (uglavnom spomen obilježja posvećena NOB-u i RRP-u imaju
lokalni karakter.
Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine predstavničko tijelo Općine može
ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja.
Kao mjera zaštite koju bi trebalo unijeti u Prostorni plan jeste da se spomen biste, spomen
obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu uklanjati, premještati ili na njima bilo
što raditi bez prethodnog mišljenja ove Uprave i odobrenja Općine.
Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te
su stoga locirani položajima.
Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajen način, ukoliko se na istima
planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno
odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo
kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove
dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel kako bi se
sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere
osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
U sljedećoj tablici iskazana je ukupna površina svih arheoloških zona na području Općine.
Također je iskazana ukupna površina vrijednih dijelova prirode koji obuhvaćaju šumske površine
uz rijeku Dravu, a koje se predlažu istražiti i valorizirati te zaštititi planerskim mjerama.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
89
Tablica br. 37.
ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA
Red.
broj
1.0.
1.1.
OPĆINA PETLOVAC
UKUPNO
ha
% od površine
Općine
ha/stan
AP
139,96
1,49
0,036
3.011,30
32,0
0,8
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Zaštićena graditeljska baština
- arheološka područja
VRIJEDNA PODRUČJA
Vrijedni dijelovi prirode
2.0.
2.1.
3.8.
OZNAKA
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1.
Cestovni promet
Najznačajniji zahvat na području Općine je izgradnja buduće autoceste u koridoru Vc, koja
prolazi uz istočni rub Općine. Tijekom izrade Prostornog plana Osječko-baranjske županije nije
se definirala točka prijelaza u susjednu Mađarsku, tako da su županijskim planom predložene
dvije varijante.
Nakon više stručnih sastanaka između delegacija Republike Mađarske i Republike Hrvatske u
listopadu 2003. godine dogovorena je tzv. istočna varijanta, koja u prostor općine Petlovac ulazi
samo u zoni budućeg čvora Beli Manastir. Radi se o deniveliranom čvoru tipa ''poludjetelina''. U
čvoru se na planiranu autocestu veže državna cesta D517, koja predstavlja glavnu cestovnu os
uz sjevernu granicu Republike Mađarske od Belišća do Batine. Time i prostor Općine dobiva
kvalitetnu vezu na budući sustav europskih autocesta. Varijanta autoceste koja prema
županijskom planu ide prema naselju Luč, temeljem prethodno navedenog tretirat će se u planu
kao koridor u istraživanju.
Temeljni cilj na mreži državnih, županijskih i lokalnih cesta je njihovo uređenje na nivo koji
zahtijeva njihova kategorija, uz potrebu što bržeg postizanja punog standarda u održavanju.
Na trasi državne ceste D517 i državne ceste D211 planira se nekoliko korekcija kako bi se
ublažila postojeća izlomljenost trase. Korekcije se planiraju u zoni naselja Petlovac i Baranjsko
Petrovo Selo. Planirane korekcije poboljšat će prometno-tehničke uvjete na postojećoj trasi,
čime će se podići sigurnost i nivo usluge prometnog toka.
Trasa korekcije državne ceste D517 u zoni naselja Petlovac uvjetovana je rješenjem iz
Prostornog plana Županije. To rješenje zahtijeva rušenje dijela postojećih stambenih objekata u
zoni centra naselja Petlovac ukoliko bi se željelo izvesti kvalitetno rješenje planirane ceste i
raskrižja na njoj. Zbog toga je u Prostornom planu Općine predloženo varijantno rješenje
korekcije državne ceste D517 koje je temeljeno na prijedlogu iz elaborata: Strategija razvitka
cestovne mreže Slavonije i Baranje (IGH-PC Osijek, 1998. god.). Prema toj varijanti planirana
trasa koristi trasu nekadašnje željezničke pruge.
Time je ostvarena najkraća veza između naselja Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo. Uz trasu
planirane korekcije predviđena je i trasa biciklističke staze.
Osim državnih cesta za prostor Općine značajna je i mreža županijskih cesta koja osigurava
pristup do pojedinih naselja. Pri tome je zbog specifičnog prostornog položaja značajno osigurati
kvalitetan cestovni pristup do naselja Torjanci.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
90
Rekonstrukcija županijskih cesta treba se izvršiti prvenstveno u pogledu širine i nosivosti
kolnika, uz ispravljanje kritičnih elemenata horizontalnog vođenja trase, te uređenju odvodnog
sustava uz prometnice.
U uličnim profilima potrebno je graditi pješačke staze prvenstveno uz trase državnih cesta, te
parkirališta u centralnim zonama naselja. Biciklističke staze ili trake planiraju se graditi na dionici
od B. Manastira do mosta preko rijeke Drave kod Belišća, te na dionici od Bilja do Torjanaca u
zapadnom dijelu općine Petlovac.
Postojeća autobusna stajališta treba rekonstruirati, te po potrebi izgraditi nova.
U zoni Baranjskog Petrovog Sela postojeći je međunarodni cestovni granični prijelaz II
kategorije, koji se planira urediti i opremiti u skladu s kategorijom.
3.8.1.2.
Željeznički promet
Postojeću magistralnu pomoćnu željezničku prugu MP13 planira se urediti za brzine 120-160
km, te ju opremiti suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija. U budućnosti je u slučaju
potrebe i dogovora sa susjednim državama moguća i izgradnja drugog kolosjeka.
Željeznički granični prijelaz prema Republici Mađarskoj je funkcionalno i prostorno organiziran u
okviru željezničkog kolodvora u Belom Manastiru.
3.8.1.3.
Riječni promet
Plovni put na rijeci Dravi u konačnici se planira urediti u plovni put IV kategorije (odnosno Vb).
Regulaciju plovnog puta na rijeci Dravi moguće je realizirati u fazama. Uz mala ulaganja mogla
bi se postići II klasa plovnosti do Terezinog polja. Na dijelu plovnog puta od Osijeka do granice s
Republikom Mađarskom, osigurana je širina plovnog puta od 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod
niske plovidbene razine. Najmanji polumjer zaokreta od R=250,0 m nalazi se na rkm 47,5 i 58,7,
dok su na ostalim dijelovima polumjeri zaokreta veći.
Uređenje plovnog puta na rijeci Dravi mora se usuglasiti sa susjednom Republikom Mađarskom.
3.8.1.4.
Zračni promet
U skladu sa smjernicama županijskog plana na prostoru općine Petlovac zadržava se
poljoprivredno letjelište Sudaraš-Širine. Navedeno letjelište moguće je rekonstruirati za prihvat
zrakoplova do 5.700 kg, uz zadržavanje postojeće travnate uzletno-sletne staze.
3.8.1.5.
Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju
financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU planirani razvoj
poštanske djelatnosti svesti će se na povećanje broja dostava tijekom tjedna i na proširenje
asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
91
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa,
dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u
PU i korisnika.
3.8.1.6.
Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Petlovac obuhvaća sljedeće:
-
dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba,
-
izgradnja novih mjesnih mreža u naseljima Općine,
-
izgradnja baznih postaja (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima
tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži
te pruga IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže.
Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje
veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
Gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U
naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati
samostojeći antenski stup.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50.
Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi
zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o
zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza "Belje", koji je izvan granice Općine, a
pokriva cijeli prostor općine Petlovac u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi
novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1.
Cijevni transport plina
Sustav za cijevni transport prirodnog plina i plinoopskrba područja općine Petlovac planiran je
izgradnjom magistralnih plinovoda i lokalnog plinovodnog sustava kojim će biti obuhvaćena sva
naselja Općine. Planirani plinovodni sustav sadržavati će transportni i lokalni (distribucijski)
sustav sa sljedećim građevinama:
-
magistralni plinovodi,
glavni distribucijski plinovodi,
mjesne plinovodne mreže.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
92
Planirani magistralni plinovodi: Belišće-Osijek i Bolman-Beli Manastir, samo će jednim svojim
dijelom prolaziti južnim odnosno istočnim dijelom općine Petlovac i nema izravnog utjecaja na
plinoopskrbu naselja Općine, nego posredno preko mjerno-redukcijskih stanica (MRS) i
međumjesnih plinovoda.
Glavne opskrbne točke mjerno redukcijske stanice (MRS)-Beli Manastir i Darda. Od ovih MRS
izgraditi će se srednjetlačni lokalni (distribucijski) plinovodni sustav s tlakom prirodnog plina 0,10,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka. Distribucijska plinovodna mreža će sadržavati glavne
distribucijske plinovode i plinovode mjesne mreže.
Glavnim distribucijskim plinovodima se povezuju (opskrbljuju) mjesne plinovodne mreže i glavni
pravci opskrbe u naseljima. Plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice.
Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica u
pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje
potrošača.
Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka
na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku
fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijske linije tako da predstavlja sastavni dio prednje
ograde građevinske parcele.
Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima (UPU i DPU) položaji će
se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.
3.8.2.2.
Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za distribuciju električne energije,
dok razvoj prijenosa i proizvodnje na području Općine nije predviđen Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske
županije.
Prijenos električne energije
Razvoj prijenosne mreže na području općine Petlovac obuhvaća osiguranje koridora za planirani
nadzemni 2x400 kV dalekovod Ernestinovo-Pécs, dionica Ernestinovo-Državna granica, a koji
prolazi istočnim dijelom prostora Općine.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20) kV i
0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica.
Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i
efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti
opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća dogradnju i rekonstrukciju postojeće
mreže na sljedeći način:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
93
-
izgradnja KB 10(20) kV mrežu unutar građevinskog područja naselja kojima će se
međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20) /0,4 kV,
-
postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja
naselja Petlovac u skladu s dinamikom kabliranja,
-
izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda.
Kod izgradnje novih trafostanica treba napomenuti da prema pokazateljima o postojećoj
potrošnji i trendu porasta potrošnje broj i instalirana snaga postojećih trafostanica zadovoljava
za dulje razdoblje. Pojava većih potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove trafostanice
10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20) kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu
tražene snage tako i optimalne lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave gradnja se
omogućava u skladu s Odredbama za provođenje.
Niskonaponska 0,4 kV mreža u naseljima na području Općine planira se postupno u potpunosti
rekonstruirati. Rekonstrukcijom se planiraju zamijeniti goli vodiči vođeni po krovovima na
krovnim stalcima sa samonosivim kabelskim snopom (SKS), a vodovi bi se i dalje vodili po
krovovima na krovnim stalcima ili na stupovima.
Samo za posebne, tj. iznimne potrebe mogu se niskonaponski vodovi graditi podzemnim
kabelskim vodovima u zelenom pojasu ulica (po mogućnosti u zajedničkom koridoru s kabelima
javne rasvjete).
Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i djelomičnu zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog
novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije u pojedinom naselju pridržavati se planom
predviđene potpune rekonstrukcije mreže tog naselja Općine.
Javnu rasvjetu u naseljima općine Petlovac planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i
čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na
propisanoj udaljenosti od prometnice. U naseljima ili ulicama gdje će se niskonaponska mreža
graditi na stupovima rasvjetna tijela postavljati na te stupove.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
3.8.3.1.
Vodoopskrba
Planirani vodoopskrbni sustav u općini Petlovac pokrivao bi sva naselja iz sastava Općine.
Napajanje ovog sustava bi bilo sa crpilišta izvan područja Općine (postojeći bunari u Novom
Nevesinju i Novom Bezdanu ostaju kao pričuvani bunari). Osnovni magistralni pravci su:
-
Beli Manastir-Šumarina-Luč
Beli Manastir-Petlovac
Petlovac-Bolman
Bolman-Baranjsko Petrovo Selo-Novi Bezdan-Novo Nevesinje-Torjanci
Preko prva dva magistralna pravca ostvaruje se veza na vodoopskrbni sustav Belog Manastira,
a preko druga dva na vodoopskrbni sustav Darde.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
94
Unutar planiranog sustava postoje i planirani lokalni pravci povezivanja.
-
Luč-Petlovac
Širine-Sudaraž
Na kraju planiranog sustava predviđena je izgradnja vodotornja ''Torjanci'' zapremine 200 m³.
3.8.3.2.
Odvodnja otpadnih voda
Ovim Planom je predviđeno za svako naselje formiranje sustava za odvodnju otpadnih voda. Svi
planira sustavi su razdjelnog tipa tj. prikupljaju samo otpadne sanitarne vode, a oborinske se
prikupljaju putem otvorenih kanala uz prometnice ili melioracijskim kanalima. Dijelove naselja je
moguće pokriti i mješovitim sustavom tj. u cjevovode upustiti i dio oborinskih voda. načelno, radi
se o centralnim dijelovima naselja, ali mjerodavna veličina je propusnost cjevovoda (dimenzija) i
kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Za svako naselje iz sastava Općine planirana je izgradnja samostalnog sustava i samostalnog
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U planu su prikazane orijentacijske lokacije uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda s prijemnicima:
-
Naselje Torjanci-vodotok Toplica
Naselje Novo Nevesinje-vodotok Toplica
Naselje Novi Bezdan-kanal Bezdanski (detaljna kanalska mreža)
Naselje Baranjsko Petrovo Selo-vodotok Dravica
Naselje Petlovac-vodotok kanal Karašice
Naselje Luč-vodotok kanal Karašice
Naselje Zeleno Polje-detaljna kanalska mreža ili tlo
Naselje Širine-vodotok kanal Karašice
Naselje Sudaraž-detaljna kanalska mreža ili tlo
3.8.3.3.
Uređenje vodotoka i voda
Postojeći sustav regulacijskih građevina na rijeci Dravi nužno traži neprekinuto održavanje
(tehničko i gospodarsko), kao i dogradnju-proširenje na dionice koje karakterizira nepovoljan
plovni profil te erozija obala.
Problematična dionica je na riječnom kilometru od 57+000 do 66+000.
U sustavu obrane od poplava planirani vodovi obuhvaćaju tehničko i gospodarsko održavanje
postojećih zaštitnih vodnih građevina i provođenje mjera obrane od poplava.
Na području općine Petlovac planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz potok
Toplicu, te kanale: Beremend, Dravicu i Barbaru. Vanjska granica inundacijskog pojasa biti će
udaljena 5 metara od ruba korita, a na potezu ovih vodotoka gdje postoji nasip, 3 metra od
vanjske nožice nasipa.
3.8.3.4.
Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Postojeći sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način pa je ovim Planom
predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje sustava
nužnu dogradnju vodnih građevina za melioracijsku odvodnju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
95
Prema postojećim planskim dokumentima vodnoga gospodarstva, ali ovisno o odluci i dinamici
izgradnje višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje općine Petlovac našlo bi se u
zoni akumulacije planirane VS Osijek s pregradnim profilom u km 31+100 rijeke Drave.
Izgradnjom višenamjenskih akumulacija povećava se stupanj zaštite od štetnog djelovanja voda
i stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz
gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe, a omogućava se i razvoj
turizma i rekreacije.
Izgradnja sustava za navodnjavanje treba proći fazu idejnog rješavanja izgleda sustava. U
budući sustav potencijalno ulaze sve poljoprivredne površine s područja Općine.
3.9.
POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, opskrbu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i odvoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih
odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površine te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na
komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički, te otpadna vozila i otpadne
gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava uvođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je
otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i
sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim
djelatnostima.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.
Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji
otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja
otpada kroz tri faze:
1. faza 2. faza 3. faza -
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz
trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija te njihovu sanaciju.
Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na
6 većih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli
Manastir).
Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za
cijelu Županiju (ili više županija).
Slijedom navedenog nužno je na području općine Petlovac zatvoriti i sanirati sva divlja
odlagališta, te odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta.
Prostornim planom Općine predlaže se lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada na
kč.br. 659 (k.o. Luč) veličine 1,5 ha u naravi trstik. Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje
svrhe, u svrhu poljoprivrede i slično, ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
96
onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagalište otpada. Za ovu lokaciju nužno je provesti
postupak verifikacije lokacije, izraditi Studiju o utjecaju na okoliš odabrane lokacije, te za istu
utvrditi građevinsko područje prije no što se pristupi bilo kakvom odlaganju otpada na ovu
lokaciju. U naravi, otpad bi se i nadalje odvozio na odlagalište grada B. Manastira koje ima
status većeg (subregionalnog) odlagališta.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
veličine oko 500 m², osim za naselje Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine i Zeleno Polje za koje
obveza formiranja reciklažnog dvorišta ne postoji. Reciklažno dvorište omogućava prihvat
sekundarnih sirovina (metal, papir, plastika, staklo i krušni otpad).
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1.
Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u
vodotoke ili kanale.
Generalno zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa:
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste.
Treba izraditi elaborate zaštitnih sanitarnih zona crpilišta u Novom Nevesinju i Novom
Bezdanu, te dosljedno primijeniti mjere zaštite propisane tim elaboratima.
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama
treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci.
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze
tehničke ili ekonomske mogućnosti.
Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima.
Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastanka.
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja.
Treba ukloniti sva divlja odlagališta otpada, te spriječiti nastajanje novih.
Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar
građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.
3.10.2.
Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenja tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih čimbenika u
prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom
smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju,
kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla
od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji
zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta,
utjecati na zaštitu tla kroz smanjenja korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u
nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
97
Zbog privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora Općine, poljoprivredne površine su
dijelom zapuštene, te ih je stoga, uz određene intervencije, potrebno privesti poljoprivrednoj
namjeni, te sanirati divlje deponije.
Šumsko zemljište koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.
3.10.3.
Mjere zaštite zraka od onečišćenja
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni
pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga
uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo
Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i
osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i
objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na
stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te
udaljenost od naseljenih područja,
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno
planirati podizanje zaštitnog zelenila,
sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.10.4.
Mjere zaštite od buke
Područje općine Petlovac nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom
prometnog sustava stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
Pri izradi planova užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje
ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju
ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama,
te geopolitičkom položaju.
Prema navedenom pravilniku, naselja općine Petlovac ne pripadaju niti jednoj kategoriji
ugroženost (niti jedno naselje općine ne prelazi minimalni broj od 2000 stanovnika), te nije
obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.
Kod građevina u kojima se okuplja veći brij korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja
stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
98
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA
PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i
uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i
određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinska područja naselja stalnog stanovanja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi
Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Građevinska područja
-
groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci
b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
c)
eksploatacijsko polje korito rijeke Drave
Rekreacijsko područje Bakanga
d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
-
osobito vrijedno obradivo tlo,
-
vrijedno obradivo tlo,
-
ostala obradiva tla.
e) Šuma isključivo osnovne namjene
f)
gospodarska šuma,
Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
g) Vodne površine
-
vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice
-
planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek
h) Prometne površine
i)
(2.)
Odlagalište komunalnog otpada
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A. do 4.H., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja
ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj
klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim
obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog
za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(3.)
99
-
prirodni tokovi i akumulacije određeni obalnom crtom i vanjskom granicom inundacijskog
pojasa (''crtom vodnog dobra'') koju predlaže ustanova s javnim ovlastima nadležna za
vodno gospodarstvo, a utvrđuje nadležno tijelo državne uprave prema posebnom
propisu,
-
područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje se granicama
vojnog kompleksa kojeg određuje nadležno tijelo obrane,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice,
-
odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 659 k.o. Luč.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.C.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju
poboljšanja funkcioniranja građevine u širini koridora prema posebnim propisima.
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
• za planiranu autocestu u koridoru Vc
• za planirane korekcije na državnoj cesti D517
1.000,0 m,
100,0 m,
• za planirane ostale ceste
50,0 m,
• za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa električne energije 2x400
kV Ernestinovo-Pécs, dionica Ernestinovo-državna granica 70,0 m pošto je izrađena
SUO i dobivena lokacijska dozvola,
• za magistralni plinovod Belišće-Osijek
SUO u kojoj je trasa definirana,
• za magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir
• za glavni distribucijski plinovod
100,0 m pošto je izgrađena
1.000,0 m,
100,0 m,
• za vodove vodoopskrbnog sustava
20,0 m
• vodovi do objekata prikazanih simbolom vezani na stvarni smještaj objekta.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
Navedena širina koridora za glavni distribucijski plinovod odnosi se samo na prostor izvan
građevinskog područja.
Iznimno, širine novih cestovnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u građevinskim
područjima unutar kojih su koridori utvrđeni u kartografskim prikazima građevinskih područja br.
4.D. Petlovac i br. 4.A. Baranjsko Petrovo Selo.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
zaštićena kulturna dobra,
-
dijelovi prirode predloženi za zaštitu izvan zaštićenih područja prema PPŽOB,
-
područje intenziteta potresa VI i VII stupnja MCS ljestvice,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
-
prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Novi Bezdan i Novo Nevesinje,
-
poplavno područje,
-
inundacijski pojas,
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
-
šume i šumsko zemljište u građevinskom području.
100
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., prikazana su na kartografskim prikazima br. 3.A.
"UVJETI KORIŠTENJA".
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
granica područja prirode predloženog za zaštitu sukladno posebnom propisu može se
izmijeniti nakon proglašenja zaštićenog područja, sukladno aktu o zaštiti.
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
eksploatacijsko polje u koritu rijeke Drave na temelju odobrenja ustanove s javnim
ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo,
-
prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Novo Nevesinje i Novi Bezdan
krugom radijusa 2 km,
-
granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima
nadležna za vodnogospodarstvo,
-
šume i šumsko zemljište na temelju podataka tijela Državne uprave nadležnog za
katastarske poslove.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog
područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na
temelju posebnih propisa. Na području gdje se inundacijski pojas preklapa s građevinskim
područjem naselja nije dozvoljena izgradnja građevina.
(8.)
Na području vrijedne prirode koje se predlaže za zaštitu izvan zaštićenih područja prema
PPOBŽ primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (231.).
(9.)
Na istražnom prostoru mineralnih sirovina mogu se graditi samo građevine u funkciji istraživanja
mineralnih sirovina.
(10.)
Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti
izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom
za III zonu sanitarne zaštite.
Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona
sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu korištenja.
(11.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji
preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(12.)
U građevinskom području naselja nije dozvoljena prenamjena šumskog zemljišta, osim za
gradnju infrastrukturnih, sportsko-rekreacijskih i sličnih građevina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
101
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(13.)
Na području općine Petlovac izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti
za Državu:
a)
Prometne građevine
•
•
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
planirana autocesta: granični prijelaz (Mađarska)-Beli Manastir-Osijek-Đakovogranični prijelaz (Bosna i Hercegovina),
-
korekcija trase državne ceste D517, od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog
Petrovog Sela do Petlovca,
-
međunarodni granični cestovni prijelaz II kategorije (GP Baranjsko Petrovo Selo)
Željezničke građevine
-
magistralna pomoćna pruga MP13 državna granica (Rep. Mađarska)-Beli ManastirOsijek-Vinkovci-Strizivojna-Vrpolje
-
međunarodni granični prijelaz kod Belog Manastira I kategorije
Riječne građevine
-
b)
plovni put Dravom na unutarnjim vodama
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
Planirana građevina prijenosa električne energije je:
-
•
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pécs
Republikom Mađarskom)
(dionica
Ernestinovo-državna
granica
s
Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima
Planirane građevine za transport plina su sljedeće:
c)
magistralni plinovod Belišće-Osijek,
-
magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir.
Vodne građevine
•
(14.)
-
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
-
obrambeni nasip uz lijevu obalu Drave,
-
nasipi uz Karašicu,
-
crpna stanica Bakanga,
-
višenamjenska VS ''Osijek''.
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
•
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
mreža županijskih cesta,
-
biciklistička staza duž obale Drave.
Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima
-
letjelište za poljoprivredno zrakoplovstvo (Sudaraž-Širine)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
•
Poštanske građevine
-
•
b)
Telekomunikacijske građevine
-
UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci,
-
bazne postaje (GSM),
-
nove bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija koje nisu grafički
prikazane, mogu se graditi sukladno uvjetima ovog PPUO.
Građevine za melioracijsku odvodnju
-
•
melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina
Građevine za korištenje voda
-
(16.)
poštanski uredi Baranjsko Petrovo Selo i Petlovac
Vodne građevine
•
(15.)
102
magistralni vodoopskrbni vodovi Darda-Čeminac-Torjanci.
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
prostor za građevine posebne namjene utvrđen je u okviru postojećih granica građevinskih
čestica vojnog kompleksa.
Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.C., sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno
tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki
(3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A., mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(17.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(18.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene,
pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale
građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine
povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine,
trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i
ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije.
(19.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to
njegovim odredbama dozvoljeno.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
103
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(20.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.2.2.1. Građevne čestice
(21.)
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama
ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(172.) - (174.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup
na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(22.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(23.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste
vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(24.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(25.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe,
odvodnje,
vodoprivrede,
(trafostanice,
mjerno-redukcijske
stanice,
telekomunikacijski stupovi, vodne građevine, vodoopskrbni vodovi, kolektori i sl.), može imati
minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko
se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne
mora se formirati posebna građevna čestica.
(26.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(27.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(28.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
(29.)
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne
čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene
u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(30.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja
od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi.
Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(31.)
104
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti
udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do
60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm,
odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m
od međe.
(32.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir
dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara
građevinu.
(33.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub
otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj
otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(34.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu
stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(35.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu,
njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem
dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(36.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod
uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude
manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto
izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto
izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba
kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube ispod nivoa terena do ulaza u poslovni prostor u podrumu maksimalno
zajedno s ogradom istaknute 1,3 m od regulacijskog pravca pod uvjetom da preostala
slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko stuba izvede
ograda visine 1,0 m,
d)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti
na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude
minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
e)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom
u ravnini pješačke komunikacije;
f)
liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini
pješačke staze;
g)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
105
(37.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u
postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(38.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina
(m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
(39.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(40.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(41.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom,
koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku
pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim
dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća
visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min.
1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na
pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (38.) ovih
Odredbi.
(42.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji
nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da
se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije
biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama,
stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(43.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(44.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m
od gornje plohe poda.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(45.)
106
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0
m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj
čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za
0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora
iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(46.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem
se građevina nalazi.
(47.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(48.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(49.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
(50.)
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima
užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja
nije drugačije određeno.
(51.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
(52.)
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(53.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom
prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(54.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se
obvezno moraju priključiti na mrežu.
(55.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima
građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na
minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina
preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
107
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno
za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz,
odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
(56.)
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine
utvrđuje se sukladno točki (120.) ovih Odredbi.
(57.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća
je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći
koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju
graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina
može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje
može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (85.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(58.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(59.)
(60.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
Gradovi
Ostala naselja
200
300
150
250
120
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (58.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i
drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za
veličinu građevne čestice iz točke (58.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na
postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne
veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne
veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
108
Uvjeti gradnje građevina
(61.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće
od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(62.)
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi
na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela
građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno
dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.3.2. Višestambene građevine
(63.)
Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (120.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(64.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(65.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(66.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne
čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(67.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev
u slučaju iz točke (72.) ovih Odredbi.
(68.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne
međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju
se sljedeći uvjeti gradnje:
(69.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske
linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi
na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno
dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
Iznimno od točke (65.), (66.), (67.) i (68.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(70.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(71.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev
građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
109
zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i
infrastrukture.
(72.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i
društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(73.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj
namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim
propisima.
(74.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost
korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne
manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(75.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice
može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(76.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje
se sukladno točki (66.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(77.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija
učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od
postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(78.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(67.), (68.) i (69.) ovih Odredbi.
(79.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i
posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(80.)
Građevine gospodarskih
poljoprivredne građevine.
djelatnosti
su
proizvodne,
poslovne,
ugostiteljsko-turističke
i
Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se
odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te
uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
(81.)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
110
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKO
STANOVANJE
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
-
NASELJA
POVREMENOG
STANOVANJA
sve PPUT djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
-
tihe i čiste djelatnosti,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
sve vrste radionica za popravak i
servisiranje vozila ,
-
poslovne
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
ugostiteljsko-turističke djelatnosti,
izuzev noćnog bara, noćnog
kluba, disko bara i disko kluba,
-
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog
bara, noćnog kluba, disko
bara i disko kluba,
-
trgovine mješovitom robom
površine max 150,0 m²
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog
bara, noćnog kluba, disko
bara i disko kluba,
-
-
trgovine mješovitom robom
površine max 150,0 m²
-
sve PPUT djelatnosti
-
sve PPUT djelatnosti
TURISTIČKOREKREACIJSKA
ZONA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
poslovne
-
poslovne
ŠPORTSKO
REKREACIJSKA
ZONA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
poslovne
-
poslovne
GOSPODARSKA
ZONA
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT
djelatnosti.
(82.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(83.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(84.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55
dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na
drugi sličan način,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(85.)
111
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti
od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim
transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje
potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu
građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
112
za
sve
PPUT
-
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
(86.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (85.) ovih Odredbi.
(87.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka
mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene
površine svih građevina na građevnoj čestici.
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
(88.)
(89.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,
poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja
ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(90.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od
0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti
i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(91.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih
proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(92.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
-
za ostale životinje i perad:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m,
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake .
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
113
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove
točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti
udaljene min. 5,0 m.
(93.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(94.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(95.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih
građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(96.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj
životinja može biti 50 (7,10) uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (166.) ovih
Odredbi.
Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od
dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka.
(97.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(98.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod
uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.
(99.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(100.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(101.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao
što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(102.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom
propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
GRAĐEVINE
Dvorane
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Nogomet
Mali nogomet, rukomet,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
2
2
1
2
UKUPNI BROJ
JEDINICA
2
2
1
2
3
1,4
2
1
1
3,8
2
1
1
3
odbojka,
2,4
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
114
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu
(103.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(104.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja.
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i
planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(105.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(106.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako
su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.
(107.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati
odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(108.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(109.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(110.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(111.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(112.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(113.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(114.)
U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se posebnim propisom.
(115.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (177.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može
biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(116.)
115
U građevinskom području naselja Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč i Novi Bezdan potrebno
je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 350,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(117.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske
govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog
materijala.
(118.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa,
održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački
prolaz širine min. 2,25 m.
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(119.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu
niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih
funkcija ili djelatnosti.
(120.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja
ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti
jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(121.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno
odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu
obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup
stanovima.
(122.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje
i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(123.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i
minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je
1,0.
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
(124.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice,
poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(125.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske
bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim).
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo
građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
116
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(126.)
Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na
sljedećim područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja
Groblje
(127.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van
građevinskog područja.
Za groblje naselja Novi Bezdan planira se proširenje na k.č.br. 794 k.o. B.P. Selo.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se sukladno posebnom propisu.
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(128.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
b)
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti.
Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve
u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I
NAMJENA POVRŠINA'',
-
građevine za gospodarenje šumom,
-
rekreacijske građevine,
-
građevine obrane.
d) Na vodama i unutar vodnog dobra
(129.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.),
-
građevine za vađenje pijeska,
-
građevine za rekreaciju.
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s
javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi
širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene
sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(130.)
117
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je
sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
(131.)
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (137.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za
potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene
građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(132.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti
min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m.
(133.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može
biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima
manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².
(134.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
(135.)
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(136.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni
uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od
građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati
van građevinskog područja.
(137.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog
područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu
investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više
katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
118
povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi.
Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Petlovac.
(138.)
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja.
Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj
poljoprivrednih kultura.
(139.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(140.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Broj uvjetnih grla
50-100
> 100 do 400
> 400
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste
mora biti min. 50 m.
(141.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim
zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama
o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.
(142.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje do 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
119
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se
broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s
500.
(143.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA NASELJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(144.)
Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica,
hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i
alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne
površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu
biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo
garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj
životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s
izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice.
(145.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih
kultura, močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te
ostalom poljoprivrednom tlu (PO) i ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i
na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz točke
(156.) ovih Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a
za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva može biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min. 5,0 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12 m² na 1
ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za
boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min. 3,0 m od svih međa
katastarske čestice i 5,0 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnje ne primjenjuju se odredbe o
minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(146.)
120
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i
sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet
građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju.
(147.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako
je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na
poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
(148.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto
izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
(149.)
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza,
kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase
odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
(150.)
U PPUO je utvrđeno rekreacijsko područje Bakanga koje se namjenjuje kupališno-rekreacijskim
sadržajima.
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
(151.)
Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina:
a)
Eksploatacijsko polje
- korito rijeke Drave za pijesak
Na području Općine nalazi se niz napuštenih eksploatacijskih polja, koja su predviđena za
sanaciju.
1. ''Stara ciglana'' južno od naselja Petlovac.
2. ''Staro jezero'' 2 lokaliteta unutar građevinskog područja naselja Petlovac.
3. ''Balažica'' unutar građevinskog područja naselja Luč.
4. ''Stari kanal 1 i 2'' 2 lokaliteta zapadno od naselja Luč.
5. ''Staro selo'' južno od naselja Baranjsko Petrovo Selo.
6. ''Pješčara'' južno od naselja Novi Bezdan.
Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom
obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom
šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi, a za energetske mineralne
sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
Istražna polja ne mogu se osnivati na područjima prirode predloženi za zaštitu ovim PPUO, koja
su prikazana na kartografskom prikazu br.3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''.
(152.)
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
121
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
(153.)
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je
izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog
područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagališta komunalnog otpada
(154.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za
planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite
voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izgrađena minimalno s
nosivim slojem od kamenog materijala.
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
(155.)
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim
Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.
(156.)
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste,
sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak
djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje
su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne
može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(157.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
2.3.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja
(158.)
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi
manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto
razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(159.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
eksploatacija mineralnih sirovina,
-
industrija,
-
graditeljstvo,
-
trgovina,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(160.)
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
-
proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
122
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj
čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima
gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(161.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih
područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog
turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom
i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(162.)
(163.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
uprava,
-
socijalna zaštita,
-
zdravstvo,
-
predškolski odgoj,
-
obrazovanje,
-
kultura,
-
vjerske aktivnosti,
-
vatrogasni dom,
-
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati
prostori za sljedeće sadržaje:
- Petlovac
-
Općinska uprava
osnovna škola
dječji vrtić
zdravstvena stanica
veterinarska stanica
ljekarna
dom kulture
vatrogasni dom
- Baranjsko Petrovo Selo
-
mjesni odbor
područni razred osnovne škole
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(164.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
123
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(165.)
Trase i površine novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim
prikazima br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA'', te u kartografskim prikazima
građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i
(4.) ovih Odredbi.
(166.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u
infrastrukturne koridore.
(167.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
(168.)
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju
novima, mogu se održavati i rekonstruirati do izgradnje nove mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
(169.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica
utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz
stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu
prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno
novoj kategoriji prometnice.
U slučaju da postojeća prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose
na postojeću trasu.
(170.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika,
parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog,
biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni
sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.
(171.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni
sustav.
(172.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(173.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja
ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina
preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(174.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
124
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(175.)
Širine koridora iz točke (172.), (173.) i (174.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području, a širine koridora za ostale ceste ne odnose se
na područja povremenog stanovanja.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(176.)
Sve ceste koje su sukladno posebnom propisu utvrđene kao javne ceste na području Općine
moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(177.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te
gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstveni objekti
Građevine mješovite namjene
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevine čestice
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
-
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine, ili grupe građevina s različitim sadržajima,
može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u
različito vrijeme.
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(178.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati 5% parkirališnih odnosno
garažnih mjesta za invalide.
(179.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
•
obiteljske stambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne
čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne
čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine
•
poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade,
uredi, agencije, servisi i obrt)
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne
čestice
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne
čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,
-
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne
čestice,
•
javne i društvene te športskorekreacijske građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne
čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,
•
građevine mješovite namjene
-
125
sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za
osnovnu namjenu.
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(180.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (179.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna
čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod
uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su
planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(181.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (177.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje,
ako je zbog prenamjene potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću
namjenu.
(182.)
U građevinskim područjima naselja potrebno je dati prednost pješačkom i biciklističkom prometu.
(183.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim
zaštitnim pojasom.
(184.)
Izgradnja stambenih objekata, kao i objekata koji zahtijevaju istu razinu buke u prostoru kao i
stambeni objekti prema posebnom propisu, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 250,0 m
od osi planirane autoceste.
(185.)
U naseljima je uz trase državnih cesta potrebno graditi staze ili trake za biciklistički promet.
Planom je planirana izgradnja biciklističkih staza ili traka na sljedećim dionicama:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
126
• Grad Beli Manastir-Petlovac-Baranjsko Petrovo Selo-most preko rijeke Drave kod Belišća
(koridor državne ceste D517),
• uz lijevu obalu rijeke Drave od naselja Bilje do Torjanaca uz granicu s Republikom
Mađarskom.
Trase biciklističkih staza prikazane su u grafičkim prikazima orijentacijski i moguće ih je mijenjati
temeljem projektno-tehničke dokumentacije.
Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom.
(186.)
Postojeće poljoprivredno letjelište Sudaraš-Širine planira se urediti za prihvat zrakoplova do
5.700 kg.
(187.)
U prostor planom naznačenih prilaznih ravnina po visini ne smije ulaziti niti jedna građevina ili
predmet.
(188.)
Plovni put na rijeci Dravi planira se rekonstruirati i urediti u skladu s planiranom kategorijom, uz
dogovor sa susjednom Republikom Mađarskom.
Uređenje plovnog puta na rijeci Dravi moguće je realizirati u fazama.
(189.)
U ovome PPUO planira se rekonstrukcija i modernizacija pomoćne županijske pruge MP13.
(190.)
Na križanju nekategoriziranih puteva obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom
propisu.
5.2. POŠTANSKI PROMET
(191.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na
građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati
prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.
Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora,
te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(192.)
Razvojem nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem
kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.
Korisnički i spojni kabelski vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u
pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 2.A. ''PROMET, POŠTA I
TELEKOMUNIKACIJE''.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka
Općine.
(193.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima.
(194.)
Bazne postaje s antenskim stupom naznačene su na karti 2.A. Promet, pošta i telekomunikacije.
Planirana gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po
naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu
imati samostojeći antenski stup.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja.
-
na školama i dječjim vrtićima,
-
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara,
-
sa samostojećim antenskim stupom na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine
(crkve),
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
-
127
na području prirode predloženom za zaštitu prikazanom na kartografskom prikazu 3.A.
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(195.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(196.)
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom i rekonstrukcijom
sljedećih građevina:
a)
Prijenos
- građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi
b)
Distribucija električne energije
- izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima će se
međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,
- postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog
područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja,
- izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda,
- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina državnog značaja označene su na
kartografskom prikazu br. 2.B. "ENERGETSKI SUSTAV".
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na područje Općine.
(197.)
(198.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu
moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na
poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za
navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji prolazi
kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom
naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u
naselju.
(199.)
Na dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske
mreže, osim u iznimnim slučajevima kada ne postoje druge mogućnosti.
(200.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.
(201.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
128
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova
kabelskim vodovima.
(202.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Niskonaponska mreža se planira postupno rekonstruirati tako da se goli vodiči vođeni po
krovovima na krovnim stalcima zamijene samonosivim kabelskim snopom (SKS) vođenim na
krovnim stalcima ili na stupovima.
Na pojedinim dijelovima naselja, po potrebi, može se niskonaponska mreža izgraditi podzemnim
kabelskim vodovima.
(203.)
Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, ili gdje
postoji mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim
vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela
se mogu postaviti na iste stupove.
(204.)
Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od
kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(205.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine i ne dozvoljava se graditi u uličnom
profilu.
5.5. PLINOVODI
(206.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
a)
Magistralni plinovoda
- građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi
b)
Lokalni (distribucijski) plinovodi
- glavni distribucijski plinovodi,
- važniji mjesni plinovoci.
U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine.
(207.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.B. ''ENERGETSKI
SUSTAV''.
(208.)
Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.
Srednjetlačne plinovode graditi uz prometnice (u ili uz koridor).
(209.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu.
(210.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je uskladiti s
razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).
(211.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama, po
potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo
važniji, a izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.
5.6. VODOOPSKRBA
(212.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava povezivanjem na okolne
vodoopskrbne sustave (B. Manastir i Darda).
(213.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite
utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(214.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. Prikazana vodoopskrbna mreža u
naseljima je orijentacijska.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
129
(215.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog
rješenja.
(216.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu
količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.7. ODVODNJA
(217.)
U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
(218.)
(219.)
(220.)
za sva naselja izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje posebni
sustav). Za naselja Zeleno Polje i Sudaraž se preporučuje razmatranje mogućnosti
zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem.
Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.C.
"VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku
detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:
-
mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),
-
vode se moraju upustiti u prijemnik utvrđene u točki (219.) ovih Odredbi.
Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:
-
vodotok ''Odvodni kanal Karašica'',
-
melioracijski kanali osnovne ili detaljne kanalske mreže do rijeke Drave i Odvodnog kanala
Karašice.
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost
kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske
odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(221.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(222.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni
sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(223.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za
upuštanje u prijemnik ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda.
(224.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih
voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno
uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu
se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(225.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom svakog zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(226.)
Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s
područja Općine, vodeći računa o širem području.
5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(227.)
U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:
-
izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek''
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti
(detaljna kanalska mreža).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
130
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(228.)
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te funkcionalnost vodnih
građevina za melioracijsku odvodnju i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i
inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.
Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.C., a inundacijska područja su područja uz
vodotoke Drava, Karašica i Odvodni kanal Karašice te uz kanale Toplica, Beremend, Barbara i
Dravica koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu.
(229.)
Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć
vodom iz Drave.
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(230.)
U ovome PPUO predlaže se da se, planski (zaštita izvan zaštićenih područja prema PPOBŽ),
zaštite područja prirode naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. ''PODRUČJA POSEBNIH
UVJETA KORIŠTENJA''.
(231.)
U cilju zaštite na ovom području nije dozvoljeno sljedeće:
-
gradnja gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan
građevinskog područja,
-
promjene prirodnog korita vodotoka, osim u opsegu radova nužnih za tehničko i
gospodarsko održavanje vodotoka, uređenje vodotoka i izgradnju akumulacija,
-
isušivanje vodenih površina (bare, rukavci i sl.),
-
gradnja baznih postaja (antenskih stupova),
-
gradnja dalekovoda.
6.2. KULTURNA DOBRA
(232.)
Na području općine Petlovac su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra:
a)
Registrirana
Luč, Župna crkva sv. Marije Magdalene, reg.br. 547,
Petlovac, Antički arheološki lokalitet ''Grobljanska poljana'', reg.br. 387,
''Popova zemlja'', Antički arheološki lokalitet, reg. br. 713.
b)
Preventivno zaštićena
Baranjsko Petrovo Selo, Crkva sv. Lovre, prev.br. 370/94.,
Petlovac, Župna crkva Našašća sv. Križa, prev.br. 370/94.,
Torjanci, Župna crkva Rođenja BDM, prev.br. 370/10/94.
c)
Evidentirani
Luč ''Dinjište'',
Luč ''Henja''.
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A.
"PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o
zaštiti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
131
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(233.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(234.)
U ovome PPUO utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja će se zaštititi kao
kulturno dobro od lokalnog značenja, sukladno posebnom zakonu:
-
Petlovac, Tradicijska kuća, Nova ulica 13.,
-
Torjanci, Ambar u Kneževoj ulici br. 39.
Do proglašenja zaštite primjenjuju se uvjeti iz točke (235.) ovih Odredbi.
(235.)
Pojedinačne građevine iz prethodnog stavka ne smiju se uklanjati, moraju se zadržati u
postojećim gabaritima, uz zadržavanje postojećih otvora na uličnom pročelju, postojeće kosine
krova i vrste pokrova, a krovni prozori se mogu izvesti samo u ravnini krova.
(236.)
Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima svi
zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom
pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje
nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih
arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je
rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te
su stoga locirani položajima.
Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajen način, ukoliko se na istima
planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno
odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko
nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome
obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(237.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada.
(238.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO predložena je kao
potencijalna lokacija nova lokacija na kč.br. 659 (k.o. Luč).
Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
(239.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1.
"KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi
nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti
sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja.
(240.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru
domaćinstava s okućnicom.
(241.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(242.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu. Na
odlagalištu mogu se graditi građevine za obrađivanje, skladištenje i odlaganje otpada te prateće
građevine i infrastruktura.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(243.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
divlja odlagališta otpada,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
(244.)
132
napuštena eksploatacijska polja.
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
divlja odlagališta otpada i napuštena eksploatacijska polja moraju se sanirati.
(245.)
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje
kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
(246.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim
propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja
(zelenilom, ogradama i sl.).
(247.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u.
Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su
informativno na kartografskom prikazu br. 3.B. ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA
UREĐENJA I ZAŠTITE'', prema raspoloživim podacima.
(248.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama
utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim
Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu
razinu.
b)
Zaštita voda
-
mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim
ovim Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti
izvorišta.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina
za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama,
-
gradnjom obilaznica kojima će se smanjiti tranzitni promet u naselju Petlovac i
Baranjsko Petrovo Selo.
d)
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica
(ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se
takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
133
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(249.)
Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se da sukladno posebnom propisu ne pripadaju niti
jednom stupnju ugroženosti, te ne postoji obveza gradnje skloništa niti zaklona.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(250.)
Na području općine Petlovac je utvrđen VIº MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(251.)
Na području Općine utvrđeno je poplavno područje.
Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van
građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture.
(252.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti
od požara i eksplozije.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(253.)
Općina Petlovac se nalazi u pograničnom području i području posebne državne skrbi Republike
Hrvatske.
Sukladno tomu u ovom području je prioritet obnova i povratak stanovništva, te osiguranje uvjeta
za razvoj gospodarstva.
(254.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
(255.)
opremiti komunalnom infrastrukturom građevinsko područje mješovite gospodarske zone u
Petlovcu,
-
riješiti vodoopskrbu svih naselja,
-
riješiti odvodni sustav svih naselja i farmi Sudaraž i Zeleno Polje,
-
u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata plinofikacije
Općine,
-
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO,
-
utvrditi sanitarne zone crpilišta Novo Nevesinje i Novi Bezdan.
10.2. PODRUČJA ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I
PROCESA U PROSTORU
(256.)
U PPUO Petlovac se sukladno PPŽOB utvrđuje sljedeće područje za istraživanje i praćenje
procesa u prostoru:
• Prirodna baština
-
izvršiti istraživanja u cilju provjere opravdanosti prijedloga za zaštitu područja prema
Zakonu o zaštiti prirode, te treba pokrenuti postupak zaštite sukladno Zakonu o zaštiti
prirode za prirodne vrijednosti koje su izdvojene temeljem rezultata istraživanja,
-
za definiranje konačnog opredjeljenja o korištenju rijeke Drave i područja uz nju, te
realizacije planiranih zahvata na regulaciji rijeke i korištenju hidroenergetskog
potencijala, obvezno je provođenje prethodnih istraživanja i vrednovanja prirodnih
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC
134
osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na
okoliš,
-
za planirani zahvat u prirodu, koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, ocjenjuje se, sukladno
Zakonu o zaštiti prirode, njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja
tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(257.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom
PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(258.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu
građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću
građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije),
do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto
izgrađene površine za veće građevine,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(259.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(260.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u
PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati
sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(261.)
Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Javno nadmetanje – Traktor

prijava početka radova na uklanjanju građevine

novine_10 web

Neslužbena bodovna lista – EnU

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Nova Ploščica - Općina Velika Trnovitica