Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE VLADISLAVCI
KNJIGA 1.- Tekstualni dio
Osijek, ožujak 2007.
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Nositelj izrade plana:
Broj: 42/2002.
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA VLADISLAVCI
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO
PLANIRANJE d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog
plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE VLADISLAVCI
Knjiga:
I TEKSTUALNI DIO
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Marta Paunović dipl. ecc.
Stručni tim:
Marta Paunović,dipl. ecc.
Sanda Milas,dipl.ing.arh.
Vlado Sudar, dipl.ing. građ.
Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn.
Ivica Bugarić, dipl.ing. građ
Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj.
Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm.
Tehnička obrada:
Tehničari
Aleksandra Knežević,građ.teh.vis.
Asmir Bašić,građ.teh.vis.
Datum izrade:
ožujak 2007. godine
Popis knjiga:
KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO
KNJIGA 2. - GRAFIČKI DIO
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
2
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA
Suradnja u izradi plana :
1. Zavod za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije, Osijek
2. Ured državne uprave u Osječkobaranjskoj županiji, Služba za prostorno
uređenje, Osijek
3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna
uprava Slavonija, Osijek
4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.Regija 4-Istok, Osijek
5. T-Mobilne Hrvatska,d.o.o.-Sektor
planiranja i razvoj, Zagreb
6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek
7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek
8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP
''Elektroslavonija''-Služba za tehničke
poslove, Osijek
9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno područje
Osijek
10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i
projekte, Zagreb
11. Uprava za ceste Osječko-baranjske
županije, Osijek
12. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled
tehničke dokumentacije, Zagreb
13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb
14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav,
Osijek
15. Hrvatske šume-Uprava šuma Osijek
16. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu
prirode, Zagreb
17. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu
kulturne baštine-Konzervatorski odjel u
Osijeku
18. Općina Vladislavci
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
3
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
SADRŽAJ
0. Opći dio
Broj: 42/2002.
Stranica
2-26
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
3. Suradnja i konzultacije
3
4. Sadržaj
4-12
5. Izvod iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
13-15
16
17-18
19-26
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE
ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
6
a) Naselja
6
b) Građevinska područja
7
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
7
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
8
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
11
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
13
e) Geološka i tektonska obilježja
14
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
15
a) Zaštićeni dijelovi prirode
15
b) Kulturna dobra
15
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
16
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
4
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
16
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
16
a) Poljoprivredne površine
16
b) Šumske površine
17
c) Lovišta i lovna divljač
19
d) Mineralne sirovine
20
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
20
a) Gospodarska struktura
20
b) Proizvodne djelatnosti
21
c) Turizam
21
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
22
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
22
a) Uprava
22
b) Odgoj i obrazovanje
22
c) Zdravstvo
23
d) Kultura
23
e) Vjerski objekti
23
1.1.2.4. Sport i rekreacija
24
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
24
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
24
a) Cestovni promet
24
b) Željeznički promet
25
c) Poštanski promet
25
e) Telekomunikacije i RTV sustav veza
27
1.1.2.7. Energetski sustav
29
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
29
b) Elektroenergetika
30
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
31
a) Vodoopskrba
31
b) Odvodnja otpadnih voda
31
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od
poplava
32
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
32
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
33
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
5
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
1.1.2.10. Stanje okoliša
Broj: 42/2002.
33
a) Onečišćenje voda
33
b) Onečišćenje zraka
34
c) Onečišćenje tla
34
d) Opterećenje bukom
34
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz
dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih
planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjska županije
34
34
a) Stanovništvo
34
b) Naselja
35
c) Građevinska područja
36
d) Gospodarstvo
39
e) Društvene djelatnosti
40
f) Promet
41
g) Energetika
42
h) Vodnogospodarstvo
42
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
43
1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek
45
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
45
1.1.4.1. Demografski potencijal
45
1.1.4.2. Naselja
45
1.1.4.3. Građevinska područja
45
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
46
1.1.4.5. Promet
46
a) Cestovni i željeznički promet
46
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
46
1.1.4.6. Energetika
47
a) Plinoopskrba
47
b) Elektroenergetika
47
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
48
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
6
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
a) Vodoopskrba
48
b) Odvodnja otpadnih voda
48
c) Uređenje vodotoka
48
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
48
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
50
50
50
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
50
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
50
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG
ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
52
53
54
54
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
55
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
56
2.2.3.1. Naselja
56
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
57
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
57
a) Cestovni promet
57
b) Pošta i telekomunikacije
57
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
58
a) Plinoopskrba
58
b) Elektroenergetika
58
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
58
a) Vodoopskrba
58
b) Odvodnja otpadnih voda
58
c) Uređenje vodotoka i voda
58
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
59
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
i kulturnih dobara
59
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
7
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
59
b) Kulturna dobra
59
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
59
59
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
60
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i
komunalne infrastrukture
60
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu
površina
62
62
62
63
3.2.1.1. Struktura površina
64
3.2.1.2. Građevinska područja
64
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
66
3.2.1.4. Šumske površine
67
3.3. NASELJA
68
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
69
69
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
69
3.4.1.2. Turizam
70
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
71
3.4.2. Društvene djelatnosti
71
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
72
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
76
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje
prostora za smještaj djelatnosti
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje
građevinskog područja
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
poljoprivrednog zemljišta
76
76
77
78
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
8
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
78
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
79
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
81
81
3.8.1.1. Cestovni promet
81
3.8.1.2. Željeznički promet
81
3.8.1.3. Poštanski promet
82
3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza
82
3.8.2. Energetski sustav
83
3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba
83
3.8.2.2. Elektroenergetika
84
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
85
3.8.3.1. Vodoopskrba
85
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
86
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
87
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
88
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
88
89
89
3.10.2. Mjere zaštite tla
90
3.10.3. Mjere zaštite zraka
90
3.10.4. Mjere zaštite od buke
90
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
90
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
9
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S
POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU
PROSTORA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom
području naselja
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
92
92
93
94
94
94
96
96
96
2.2.2.1. Građevne čestice
96
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
97
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
99
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
100
100
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
100
2.2.3.2. Višestambene građevine
101
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i
društvenih djelatnosti
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih,
poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine
PPUT djelatnosti)
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
102
103
103
106
107
108
109
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
10
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite
namjene
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima
van naselja stalnog stanovanja
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne
građevine
2.3.2.8. Ostale građevine van građevinskog
područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Broj: 42/2002.
109
109
110
110
110
110
110
111
112
115
115
115
116
116
116
116
117
118
5.1. PROMETNI SUSTAV
118
5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
121
5.3. TELEKTROENERGETSKA MREŽA
122
5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA
123
5.5. VODOOPSKRBA
124
5.6. ODVODNJA
124
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
125
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
11
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA
Broj: 42/2002.
125
6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI
125
6.2. KULTURNA DOBRA
126
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
126
127
129
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
129
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
129
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
130
130
130
130
131
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
12
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
13
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
14
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
15
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
16
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
17
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
18
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
19
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
20
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
21
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
22
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
23
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
24
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
25
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
26
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Geografski položaj
Područje općine Vladislavci pripada širem prirodno-geografskom prostoru Istočne Hrvatske,
koje zauzima sjeveroistočni dio Republike Hrvatske.
Kao dio šireg nizinskog prostora i općina Vladislavci, kao dio tog područja, pripada nizinskom
prostoru.
Općina Vladislavci u okviru Osječko-baranjske županije, koja pripada krajnjem
sjeveroistočnom dijelu Istočne Hrvatske, zauzima jugoistočni dio Županije, s udjelom od
0,77% županijskog prostora.
Prostor općine Vladislavci je na sjeveru okružen prostorom općine Čepin, zapadno općinom
Vuka, južno općinom Semeljci, te istočno prostorom općine Šodolovci.
Geoprometni položaj
Zapadnim rubom općine Vladislavci prolazi trasa državne ceste D7 u okviru paneuropskog
prometnog koridora V grana ''C'', koji je značajan za povezivanje srednje Europe s
Jadranskim morem. Navedeni koridor definiran je 1997. godine na konferenciji europskih
ministara prometa, i s proširenjem Europske Unije dobiva sve više na značenju.
U okviru navedenog koridora u postojećem stanju položene su dvije prometnice:
-
državna cesta D7 (Beli Manastir-Osijek-Đakovo),
magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 (Osijek-Vrpolje).
Obje navedene prometnice položene su paralelno i tvore tzv. ''složeni'' prometni koridor u
okviru kojeg se objedinjuju i nadopunjuje više vrsta prometnica.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
1
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Za površinu Općine postoje 3 podatka, a svi su iz službenih izvora:
1.
2.
3.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije 36,74 km²
Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek za
statistiku (2003. g.) na osnovi podataka Državne geodetske uprave-Područnog ureda
Osijek iz 2001. godine 20,29 km²
Državna geodetska uprava-Služba evidencija prostornih jedinica 32,13 km²
Razlika proizlazi iz činjenice da granica Općine u jednom dijelu nije utvrđena po granici
katastarske općine Dopsin, tako da dio te k.o. pripada općini Vuka.
U Planu će se koristiti površina Općine od 32,13 km², a samo u manjem dijelu površina iz
izvora pod 2.
Udio površine općine Vladislavci u ukupnoj površini Županije iznosi 0,77%.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
2
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2001. godine na području općine Vladislavci je živjelo 2.124
stanovnika.
Tablica br. 1.
KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Vladislavci
2.409
2.360
2.124
Udio Općine, %
0,67
0,64
0,64
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Indeksi
Područje
1991/1981.
103,0
97,9
-
2001/1991.
90,0
90,0
-
Kretanje stanovništva Općine je za razliku od Županije u cijelom promatranom razdoblju bilo
negativno.
Kretanje stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja tipa E4 izumiranje.
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA 1991.-2001. GOD.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2000. g.
Broj stanovnika
1991.g.+prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
2.360
- 33
2.327
2.124
Razlika po
popisnim
godinama
1991.2000. g.
- 236
Migracijski
saldo
Tip kretanja
- 203
E4 izumiranje
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
Stanovništvo se smanjivalo prirodnim odumiranjem i mehaničkim odlivom.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo raspoređeno u 3 naselja.
Tablica br. 3.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
Dopsin
Hrastin
Vladislavci
Broj stanovnika po popisnim
Indeksi
godinama
1981. g.
1991. g.
2001. g. 1991/1981. 2001/1991.
678
647
545
95,4
84,4
466
395
340
84,7
86,0
1.265
1.318
1.239
104,2
94,0
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Stanovništvo naselja Dopsin i Hrastin smanjuje se ne samo u promatranom razdoblju, već i
od 1961. godine. Dakle u ova dva naselja je već desetljećima prisutna depopulacija.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
3
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Stanovništvo općinskog središta Vladislavci se smanjilo nakon 1991. godine i nije dosegnulo
broj iz 1981. godine.
Tablica br. 4.
OBILJEŽJA DOBNE STRUKTURE STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Udio
Udio starih
mladih
60 i više
(0-19. g.)
%
1.
Dopsin
24,6
25,3
2.
Hrastin
24,7
27,0
3.
Vladislavci
24,0
21,9
UKUPNO Općina:
24,3
23,6
Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god.
Red.
broj
Naselje
Indeks
starosti
103
109
91
97
Dobni tip
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
duboka starost
duboka starost
Iz pokazatelja dobne strukture stanovništva je vidljivo da u Dopsinu i Hrastinu stanovništvo
ima obilježja izrazito duboke starosti što dokazuje da je u tim naseljima prisutan proces
demografske erozije.
Situacija u općinskom središtu također nije povoljna, ali je malo bolja nego u ostalim
naseljima, jer još uvijek ima malo više mladog nego starog stanovništva.
Prosječna starost stanovnika Općine je 2001. godine iznosila 39,5 godina i ono je starije od
prosjeka Županije (36,7 godina).
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 714 kućanstava prosječne veličine 2,9
članova.
Tablica br. 5.
KRETANJE I VELIČINA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2001. GOD.
Red.
broj
Naselja
1.
Dopsin
2.
Hrastin
3.
Vladislavci
UKUPNO Općina:
Broj kućanstava po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
207
211
180
152
151
129
360
431
405
719
797
714
Indeksi
1991/1981.
101,9
99
119,7
110,8
2001/1991.
85,3
85,4
93,9
89,6
Prosječne veličine (broj
članova)
1981.
1991.
2001.
3,2
3,0
3,0
3,0
2,6
2,6
3,5
3,0
3,0
3,3
2,9
2,9
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.g.
Ukupni broj kućanstava se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjio, međutim je prosječna
veličina kućanstava ostala ista kao 2001. godine.
Naseljenost
Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine je 2001. godine iznosila 66,11 stan/km², što
je znatno manje od Županije (79,59 st/km²).
Prosječnu gustoću naseljenosti prostora Općine po statističkim područjima naselja prikazuje
sljedeća tablica:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
4
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 6.
GUSTOĆA NASELJENOSTI PO STATISTIČKIH
PODRUČJIMA NASELJA 2001. GOD.
Red.
broj
1.
2.
3.
Statističko područje
naselja
Dopsin
Hrastin
Vladislavci
Površina statističkog
Broj stanovnika
područja
2001. g.
km²
11,65
340
11,57
545
8,91
1.239
Gustoća
naseljenosti
st/km²
46,8
29,4
139,0
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK i Popis stanovništva 2001. g.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
5
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 7.
OSNOVNI PODACI U PROSTORU
STANOVNICI**
STANOVI**
KUĆANSTVA**
POVRŠINA*
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis
1991.
Popis
2001.
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
2001.***
2
2
(broj st/km )
km
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
broj
ŽUPANIJA
4152,41
100
367193
100
330506
100
128896
100
129922
100
123336
113583
79,59
OPĆINA
32,13
0,77
2360
0,64
2124
0,64
756
0,59
781
0,60
797
714
66,11
Izvor podataka:
a) Naselja
*Pregledni kartografski prikaz službene evidencije prostornih jedinica, Državna
geodetska uprava
**Popis stanovništva 1991. i 2001.
***Zavod za prostorno planiranje d.d.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
U općini Vladislavci danas se nalazi tri samostalna naselja: Dopsin, Hrastin i Vladislavci.
Sjedište Općine je u naselju Vladislavci.
Tipizacija naselja Županije temelji se na kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog
uređenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Prema
navedenoj kategorizaciji na području općine Vladislavci nalazi se jedno prijelazno – slabije
urbanizirano naselje – Vladislavci. Kod svih naselja su procesi urbanizacije u samom
začetku.
Naselja u Općini su longitudinalna, izgrađena uz cestovne pravce niskom stambenom
izgradnjom. Parcele su uglavnom uske i dugačke, većim dijelom u funkciji poljoprivredne
proizvodnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
6
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
b) Građevinska područja
Tablica br. 8.
PREGLED GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I IZGRAĐENOST
POVRŠINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA NASELJA
NASELJE
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
UKUPNO (ha)
IZGRAĐENI DIO
NEIZGRAĐENI DIO
POVRŠINA
(ha)
%
POVRŠINA
(ha)
%
DOPSIN
117,36
54,78
46,68
62,58
53,32
HRASTIN
89,89
39,57
44,02
50,32
55,98
VLADISLAVCI
235,79
102,33
43,40
133,46
56,60
UKUPNO
443,04
196,68
44,39
246,36
55,61
Izvor podataka:
POVRŠINA
IZGRAĐENOG
DIJELA NASELJA
IZVAN GRANICA
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
NASELJA
(ha)
9,83*
ZPO-Osijek
*Postojeće gospodarske građevine koje su u važećem Prostornom planu ostale
izvan građevinskog područja Vladislavaca
Ukupna površina svih građevinskih područja u Općini je 443,04ha, a to je 13,79% ukupne
površine Općine.
U tablici su prikazane površine građevinskih područja s površinama i postotcima izgrađenih i
neizgrađenih dijelova. Vidljivo je da su vrlo veliki postotci građevinskog područja neizgrađeni,
za sva naselja ispod 50% .
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
Prema podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za
gospodarstvo-Odsjeka za statistiku iz 2003. godine, a na temelju podataka Katastra,
struktura površina Općine po namjeni bila je sljedeća:
Tablica br. 9.
OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA PROSTORA
Kategorija korištenja
-
Ukupne poljoprivredne površine
Šume i šumska zemljišta
Trstici i bare
Neplodno tlo
UKUPNO:
Površina
(ha)
1.583
155
19
272
2.029
Struktura
%
78,0
7,6
0,9
13,5
100,0
Građevinska područja nisu katastarska kategorija i u njima je sadržan i dio poljoprivrednih
površina. Ukupna građevinska područja naselja imaju površinu 443,04 ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
7
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Prostor općine Vladislavci je dio šireg, nizinskog i ravničarskog područja Osječko-baranjske
županije, odnosno šireg prostora Istočne Hrvatske.
Nizinski prostor je nastao modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih
pritoka i pripada tipu akumulacijskog reljefa.
Dio tog akumulacijskog reljefa pripada prostoru općine Vladislavci u okviru kojeg se mogu
izdvojiti dvije manje reljefne cjeline i terase Drave i aluvijalna ravan Vuke.
Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan u toku pleistocena (mlađeg holocena). To je
prostor male dubine temeljnice i velike vlažnosti prostora.
Eolskom akumulacijom nataložene su naslage prapora i gline na površini naplavnih ravni,
debljine kojih se povećavaju od zapada prema istoku. Ispod ovih naslaga su vodonosni
riječni sedimenti, zastupljeni uglavnom, pijescima i šljuncima.
Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga
depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago
nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima
pijeska i pretaloženog prapora.
Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni su terase Drave i njenih pritoka, nastale
neotektonskim pokretima u pleistocenu.
U sastavu terasnih nizina nataložene su naslage lesa i lesu sličnih naslaga, nataloženih
eolskom akumulacijom. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave.
Prostor općine Vladislavci pripada starijom virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom,
većem dijelu, koji je na jugu omeđen aluvijalnom ravni rijeke Vuke. Naslage prapora koje
prekrivaju riječne sedimente na ovom području dostižu debljine i do 20 m.
U skladu s reljefnim osobinama kreću se nadmorske visine, koje opadaju od sjevera i
sjeveroistoka prema jugu.
Prosječne nadmorske visine naselja na prostoru Općine kreću se od 87 m.n.v. do 93 m.n.v.
Tablica br. 10.
PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA
Naselje
1. Dopsin
2. Hrastin
3. Vladislavci
Prosječna nadmorska visina
(m)
87
89
93
Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979.
b) Klima
Klimatološke osobine prostora općine Vladislavci dio su klimatskih osobina šireg prostora
Istočne Hrvatske. Budući da je općina Vladislavci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
8
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor,
ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene
vremena.
Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom
Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih
1
širina.
Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC,
tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC,
te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je
nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne
godišnje količine se kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine,
dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.
Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Vladislavci korišteni su podaci meteorološke
postaje Osijek, kao najbliže postaje, koja se u odnosu na prostor Općine nalazi
sjeveroistočno, ali u istom reljefnom okruženju.
Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998.
godine iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada
dostižu maksimum (21,4ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,4ºC).
Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u
godišnjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum).
U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabilježen je maksimum od 23,9ºC (u
srpnju 1994. godine), kada je srednja godišnja temperatura bila viša od prosjeka razdoblja
(1978.-1998.) i iznosila je 12,2ºC. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u
promatranom razdoblju, zabilježena je u siječnju 1985. godine i iznosila je –6,0ºC.
Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6ºC, a apsolutni
minimum zabilježen je također u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je –25,4ºC.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena u razdoblju od 1978. do 1998. godine
iznosila je 653,9 mm, što ukazuje na sušnost područja u odnosu na okolna kontinentalna
područja, gdje prosječna godišnja količina oborine iznosi od 700 do 800 mm.
U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni
minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom
proljeća u II. i III. mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog
režima.
U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabilježen je u lipnju (79,9
mm), a sporedni u studenom (57,1 mm).
1
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
9
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabilježen je sredinom jeseni, u listopadu
(51,6 mm), dok je sporedni zabilježen u veljači (36,5 mm).
Tablica br. 11.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC)
I KOLIČINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI
OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.
TEMPERATURA
OBORINA
ZRAKA (ºC)
(mm)
I.
- 0,4
46,2
II.
1,2
36,5
III.
6,3
45,0
IV.
11,1
52,2
V.
16,5
61,2
VI.
19,7
79,9
VII.
21,4
54,6
VIII.
20,9
60,5
IX.
16,7
56,1
X.
11,3
51,6
XI.
4,8
57,1
XII.
1,4
52,9
GOD.
11,0
653,9
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod – Određeni meteorološki podaci postaje Osijek,
Zagreb, 2002.
MJESECI
U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabilježen je u listopadu
1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina.
Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz
godine u godinu.
Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo.
Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s
režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7
desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su
u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje
(najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže vrijeme sijanja Sunca
zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju
(1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati.
Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama
su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.
U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorološkoj postaji Osijek zabilježeno je ukupno
29,5 dana s maglom, dok je najveći broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42
dana. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
10
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Prema godišnjoj ruži vjetra za područje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine
najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te
sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.
Prema jačini vjetra, u većini slučajeva se javljaju slabi vjetrovi jačine 1-2 bofora, dok je
učestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je
zabilježeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom
iznosio 1,9 dana.
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Hidrološka obilježja
Prostor općine Vladislavci pripada, u hidrološkom smislu, dunavskom slivnom području,
odnosno hidrografskom slivu rijeka: Vuke i Dunava.
Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke
osobine i režimske karakteristike ovih rijeka.
Glavno prihranjivanje Vuke čine oborine pa je i režim ovisan o njima. Maksimum otjecanja
javlja se u lipnju.
Rijeka Dunav s ukupnom površinom sliva od 816.950 km² i dužinom od 2.857 km druga je po
veličini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemačkoj u južnom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se
u Crno more u Rumunjskoj, kod mjesta Sulina.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
11
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Dužina rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je 137,55 km i proteže se od rkm 1433+060
(granica s Republikom Mađarskom uzvodno od mjesta Batina) do rkm 1295+510 kod Iloka.
Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. Širina korita
kreće se u rasponu od 500-800 metara, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji
godišnji protoci kreću od 2.443 m³/s kod Batine do 3.144 m³s kod Erduta. Visoke vode
Dunava najčešće se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u
Alpama, no pojava velikih voda Dunava također je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u
gornjem dijelu sliva.
Općina Vladislavci prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom području sliva
Drave i Dunava, odnosno Slivnom području "Vuka". Slivno područje "Vuka" ukupne je
površine 1.793,28 km². Površina sliva koja pripada Osječko-baranjskoj županiji (veličine
1.117,96 km²) može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima
Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić; direktni sliv rijeke
Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom
Bobotskim kanalom. Područje općine Vladislavci u cijelosti svoje površine pripada slivu rijeke
Vuke i slivu Bobotskog kanala.
Hidrogeološka obilježja
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u
Istočnoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu
definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i
Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom
Dunava.
Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim
dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje
pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.
Na prostoru Osječko-Baranjske županije, u dijelu koje je i općina Vladislavci, može se
izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina.
Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske
osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi
20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l.
Unutar prve zone može se izdvojiti velika hidrogeološka cjelina i to:
-
ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.
Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara"
proteže se uz rijeku: Savu, Dravu, Vuku i druge vodotoke koji pripadaju slivovima ovih
vodotoka. Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka.
Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela slivnog područja "Vuka", a kojem pripada i
područje Općine, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prašinaste
gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja.
Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja
gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate površinu tla i
isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom sloju zemljišta
utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu
sporoprocjednu padinu, nastaje procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja razine
podzemne vode, te se javlja prevlaživanje tla.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
12
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološka obilježja područja općine Vladislavci dio su pedoloških obilježja šireg prostora. Na
postanak i rasprostranjenost različitih pedoloških jedinica utjecale su osobine reljefa i klime,
te vodne prilike.
Pedološke jedinice zastupljene na području općine Vladislavci izdvojene su na temelju
Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađenoj u
Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 vrsta pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i
suradnici), na području općine Vladislavci zastupljene su 3 pedološke jedinice, navedene u
sljedećoj tablici:
Tablica br. 12.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI
Broj
kartograf.
jedinice
24
43
51
Naziv kartografske jedinice
Matični
supstrat
LESIVIRANO I LESIVIRANO
SEMIGLEJNO TLO-na lesu
pretežno antropogenizirana tla
les
PSEUDOGLEJNO
SEMIGLEJNO I EUTRIČNO
SMEĐE SEMIGLEJNO TLOpretežno antropogenizirana tla
MOČVARNO AMFIGLEJNO I
MOČVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno
hidromeliorirano
les
holocenske
gline i
zamočvareni
les
Nagib
%
Nadmorska
visina
Način
upotrebe
0-2
90-95
oranice
0-3
90-95
oranice
šume
0-2
85-90
šume
travnjaci
oranice
Rasprostranjenost
Područje Povučja i
Pobsučja
- Najveći dio Općine
od NW do S i SE
Podravina-linija
Valpovo-Osijek
- mali dijelovi
Općine na NE i SE
Podravina
- mali dijelovi
Općine na N, E i S
Izvor podataka: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
Među navedenim pedološkim jedinicama, zastupljene su pojedine vrste tala iz grupe
automorfnih i hidromorfnih tala.
Grupi automorfnih tala pripadaju tla koja čine prijelaz od tipično oraničnih tala prema
livadskim tlima, a toj grupi pripada i lesivirano i lesivirano semiglejno tlo (kartografska
jedinica 24).
Pseudoglejna tla na zaravni u nizinama nalaze se na terenima ispod 100 m.n.v., a velikim
dijelom su nastala na lesu, te čine prijelaz u nizinska hidromorfna tla.
Zasebna kartografska jedinica 51. izdvojena je na težim holocenskim sedimentima (glinama i
ilovačama), gdje prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim.
Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na prostoru RH, na
području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, dok su na
području općine Vladislavci izdvojene tri različite pedološke jedinice, navedene u sljedećoj
tablici:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
13
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 13.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE
1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI
Broj
kartirane
jedinice
9
Sistemske jedinice tala
Procjena
pogodnosti za
(*
obradu
oranice
voćnjaci
44
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
šume
oranice
travnjaci
45
SMEĐE PODZOLASTO
travnjaci
šume i
oranice
Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju
- Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
(*
RENDZINA NA LAPORU
Način
korištenja
P-2
N-1
N-1
P-2 umjereno ograničeno obradiva tla
N-1 privremeno nepogodna tla za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Pedološka jedinica rendzine na laporu najzastupljenija je na području Općine pružajući se od
sjevera i sjeverozapada Općine, prema jugu i jugoistoku.
Lesivirano tlo na vapnencu i dolomitu zastupljeno je na sjeveroistoku Općine, te u manjim
područjima sjeverozapadnog i središnjeg dijela Općine.
Smeđe podzolasto tlo je zastupljeno tek malim područjem na jugoistoku područja.
Na području općine Vladislavci, od prirodne vegetacije zastupljena je tek tipična travna
vegetacija, dok je manji dio pod šumskom vegetacijom, u zapadnom i južnom dijelu Općine,
koji pripada nizinskim mješovitim šumama hrasta lužnjaka, jasena i graba, a dijelom i
euroameričkih topola. Međutim, najveći dio Općine je pod poljoprivrednim kulturama.
e) Geološka i tektonska obilježja
Područje općine Vladislavci izgrađeno je od naslaga kvartarne starosti. Pretežito se radi o
jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen siltom, pjeskovitim siltom,
glinovitim i sitnozrnim pijeskom. Ostatak čine barske i organogeno-barske tvorevine
holocenske starosti predstavljene muljem, glinama, pjeksovitim siltom, siltom te organogenim
glinovito-jeskovitim siltom.
Osnovna je značajka građe kvartarnih naslaga osječke Podravine alternacija slojeva
gruboklastičnih i sitnoklastičnih taložina. Gruboklastični materijali su pretežno predstavljeni
jednoličnim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su pretežno zrnca kvarca udjel kojeg
doseže do 85%. U mineralnom sastavu pijesaka pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih
stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastični materijali predstavljeni su prahom,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
14
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
pjeskovitim prahom te prašinastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju
zrnca kvarca, a nešto su podređeni tinjčasti minerali, zatim dolaze feldspati.
U tektonskom smislu, ovo se područje nalazi u poručju istočnog dijela Dravske potoline. To
je područje od Đakovačko-vinkovačkog timora odijeljeno dubokim ''dravskim potolinskim
rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i
kvartar, u geološkoj prošlosti vršilo se stepeničasto spuštanje i produbljivanje potoline. Na
sjeveru su očiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa složenim
strukturama Bačke.
U tektonskom smislu potolina predstavlja složeni sinklinorij s brojnim uleknućima i timorskim
uzvišenjima.
Smjer pružanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav
smjer imaju i najvažniji uzdužni rasjedi. Središnja potolinska zona proteže se od Beničanaca,
preko Ernestinova do tektonskih struktura u području Vere i Vukovara.
Na okolnom području najbliži pokriveni rasjed pruža se na sjeveru koritom Drave, a na jugu
pravcem Tomašanci-Semeljci-Kešinci.
Područje općine Vladislavci prema seizmičkoj makrorajonizaciji spada u zonu seizmičnosti
VII° MCS ljestvice.
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području općine Vladislavci nema zaštićenih dijelova prirode.
b) Kulturna dobra
Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara (NN br. 69/99.), zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje
sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata Plana.
Prema podacima Ministarsva kulture- Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog
odjela u Osijeku od 16.12.2002. na području općine Vladislavci postoje dvije pojedinačno
zaštićene sakralne građevine. Reformirana kršćanska crkva u Hrastinu je preventivno
zaštićena, a parohijska crkva u Dopsinu registrirano kulturno dobro.
Od tradicijskog graditeljstva preostale su jedino kuća u Hrastinu u Petefijevoj 3, te zgrada
bivše općine u Vladislavcima koju odlikuje mješavina urbanog i ruralnog.
Na području općine Vladislavci nalaze se dva evidentirana arheološka lokaliteta iz
prapovijesnog i antičkog razdoblja.
1.
2.
VLADISLAVCI, oko 200m jugoistočno od željezničke stanice, antičko nalazište
HRASTIN, „Gradac“, prapovijesno nalazište
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
15
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični kompleksni sustav raznolikih ekoloških
odnosa i međuutjecaja.
Na području općine Vladislavci prevladava karakterističan ravničarski kultivirani krajobraz.
Na području Općine nema područja koja bi bilo potrebno posebno štititi kao posebno vrijedan
krajobraz.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine su vrijedan i neobnovljiv prirodni resurs, te kao takav predstavljaju
prirodno bogatstvo koje je stoga i od osobitog državnog interesa.
Poljoprivredne površine na području općine Vladislavci zastupljene su sa 1.583 ha, što čini
78% površina Općine, a što je udio koji je znatno veći od županijskog prosjeka, a koji iznosi
64%. Obradive površine čine ukupno 1.563 ha, a što čini 77,1% ukupnog teritorija Općine,
što također iznosi znatno više od prosjeka Županije, a koji iznosi 58%.
Obradive površine čine 98,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.
U strukturi obradivih površina 99,5% čine oranice, a ostalih 0,5% pripada voćnjacima.
U okviru ostalih poljoprivrednih površina na području Općine, 20 ha pripada pašnjacima, a
što čini 1,3% ukupnih poljoprivrednih površina.
Ukupne poljoprivredne površine općine Vladislavci čine udio od 0,6% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine također 0,6%
(0,64%).
U strukturi zemljišta, a u okviru ostalih površina zastupljeni su trstici i bare sa 0,9% površine
Općine, šume 7,6%, što sve čine plodna tla u okviru kategorija poljoprivrednog zemljišta. Na
ukupno neplodno tlo otpada 13,5% površine Općine.
Prema navedenim podacima i iskazima površina, najzastupljenija kategorija
poljoprivredne površine sa 78% ukupnog teritorija, te neplodno tlo 13,5% i šume 7,6%.
su
U sljedećoj tablici prikazana je struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema
podacima Državne uprave baziranih na podacima Državne geodetske uprave iz 2001.
godine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
16
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 14.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA
KORIŠTENJA NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI
Udio u površini (%)
Ukupne
Struktura površina
Obradive
Ukupna
poljoprivredne
površine
površina Općine
površine
Oranice
1.555
99,5
98,2
76,7
Voćnjaci
8
0,5
0,5
0,4
Vinogradi
Livade
Ukupno obradive površine
1.563
100,0
98,7
77,1
Pašnjaci
20
1,3
0,9
Ribnjaci
Ukupne poljoprivredne površine
1.583
100,0
78,0
Trstici i bare
19
0,9
Šume
155
7,6
Neplodno tlo
272
13,5
Ukupna površina Općine
2.029
100,0
Izvor podataka: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek
za statistiku-Podaci državne geodetske uprave, Područnog ureda Osijek, 2001. god.
Ukupno
(ha)
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom
kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i
za razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko
155 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 7,6 % u ukupnim površinama Općine.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su
zastupljene na 230,72 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 100 %,
dok privatne šume nisu zastupljene. Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek iskazuje također,
uz već spomenuti podatak od 230,72 ha ukupnih šuma i šumskog zemljišta, podatak o
obrasloj površini u iznosu od 223,59 ha.
Gospodarenje šumama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću
"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave šuma, a što je za područje
Osječko-baranjske županije Uprava šuma Osijek, a koja je nadležna i za područje općine
Vladislavci.
U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%,
šume Općine imaju znatno manju (gotovo četverostruko) zastupljenost, odnosno udjel što
dovoljno govori o prirodnom siromaštvu šuma ove Općine.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 1.370 stanovnika,
što je brojčano znatno iznad, no kvalitativno znatno ispod prosjeka Županije (289
stanovnika/100 ha) i Države. Ovo također ukazuje na siromaštvo šuma i šumskih površina
na prostoru Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
17
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Promatrajući prostorni raspored, šume su zastupljene, uglavnom, na zapadnom dijelu
Općine. Locirane su na dva mjesta i to šuma Jabuka i Urbarija, zapadno od naselja Dopsin,
te druga veća šumska formacija na jugozapadu Općine, na prostoru Dombok i Veliki
Koritnjak.
U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%, a
šume posebne namjene nisu prisutne.
Na području općine Vladislavci šumama gospodari šumarija Osijek koja je organizacijski
podijeljena u gospodarske jedinice. Na području ove Općine nalazi se gospodarska jedinica
Osječke nizinske šume.
Tablica br. 15.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE
ŠUME"
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog (obrasla površina)
Godišnji prirast
zaliha
zemljišta
(ha)
(m³)
(m³)
(ha)
230,72
223,59
37.017
1.113
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
Etat – drvna
zaliha za sječu
(m³/god.)
249,5
Tablica br. 16.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
230,72
37.017
230,72
37.017
UKUPNO:
230,72
37.017
230,72
37.017
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
Tablica br. 17.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE PO
EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA OSIJEK
R.
br.
1.
Uprava
šuma
Osijek
Šumarija
2.
Osijek
Gospodarska
jedinica
3.
Osječke
nizinske šume
Površina
šuma
Drvna
zaliha
(m³)
5.
Godišnji
tečajni
prirast
(m³)
6.
Godišnji
sječivi
etat
(m³)
7.
(ha)
4.
230,72
37.017
1.113
249,5
NAPOMENA
8.
UKUPNO
230,72
37.017
1.113
249,5
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume
hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris).
Prema podacima Hrvatskih šuma na području Općine su prisutne uglavnom prirodne
mješovite šume hrasta lužnjaka. U šumskom predjelu Dombok, nakon čiste sječe kanadskih
topola zasađene su sadnice hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba te je predjel
*
NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
18
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
ponovno uvršten u šume hrasta lužnjaka. Šumske predjele: Dombok, Tuholjka, te krajnji južni
dio Jabuke zauzima šuma hrasta lužnjaka i običnog graba. Sjeverni i središnji dio šumskog
predjela Jabuka zauzima šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, varijanta s poljskim
jasenom. Učešće pojedine vrste u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeće: hrast lužnjak 78,2 %,
grab 17,2 %, ostala tvrda bjelogorica 3,4 %, cer 0,4 %,lipa 0,5 % i ostala meka bjelogorica
0,3%.
Problematika šuma vezana je uglavnom uz njihovu malu i relativno rascjepkanu površinu.
Mala površina (šuma) uz velik udjel površina lociranih uz rub prema poljoprivredi može imati
štetne posljedice za zdravstveno stanje šuma radi značajne primjene (uporabe) pesticida u
poljoprivrednoj proizvodnji. Ostala problematika vezana je uz negativno djelovanje čovjeka
na okoliš. Uz rubove šuma se odlaže smeće na za to neprimjerena mjesta koja nemaju niti
osnovne uvjete za tu namjenu, neovlašteno se sakupljaju sporedni šumski proizvodi a
sporadično se vrši i otuđivanje stabala, smanjuju se šumske površine a rade se i zahvati
kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima.
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Vladislavci, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri zajednička lovišta. To su:
-
Zajedničko otvoreno lovište br. 26.
Zajedničko otvoreno lovište br. 27.
Zajedničko otvoreno lovište br 29
Zajedničko otvoreno lovište br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.297 ha koje se nalazi na
području općine Vladislavci. Lovište zauzima gotovo cijelu Općinu, izuzetak su sjeveroistočni
i jugozapadni dijelovi Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na
2.371 ha (72%) a privatno vlasništvo na 923 ha (28%). Šume i šumsko zemljište su na 331
ha, poljoprivredno zemljište na 2.881 ha a vode na 85 ha od čega vodotoci na 6 ha a
močvare i bare na 79 ha.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(60 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovno gospodarski kapacitet lovišta je
slijedeći: srna obična (72 grla), zec obični (140 kom.), fazan (650 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 27., ustanovljeno je, također, Odlukom Skupštine Osječkobaranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.182 ha koje se
najvećim dijelom nalaze na području općine Vladislavci. Preostali dio nalazi se na području
Grada Osijeka. Lovište zauzima istočni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Državno
vlasništvo je na 2.382 ha (75%) a privatno vlasništvo na 640 ha (20%). Šume i šumsko
zemljište su na 309 ha, poljoprivredno zemljište na 2.713 ha a vode na 160 ha (močvare i
bare).
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(40 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova, trčka (100 kljunova). Lovno
gospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (48 grla), zec obični (140 kom.), fazan
(650 kljunova), trčka (150 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je, kao i prethodna dva lovišta ove Općine,
Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj
površini od 3.222 ha koje se samo svojim malim jugozapadnim dijelom nalazi na području
općine Vladislavci. Lovište zauzima južni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. Od
ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno vlasništvo a 600 ha privatno vlasništvo.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
19
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljište je na 3.184
ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(32 grla), zec obični (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trčka (156 kljunova). Lovno
gospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (40 grla), zec obični (88 kom.), fazan
(378 kljunova) i trčka (234 kljunova).
d) Mineralne sirovine
Mineralne sirovine kao prirodni potencijal prostora Općine se uglavnom svodi na opekarsku
glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu slične naslage.
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Gospodarski potencijal Općine čine poljoprivredni proizvodni prostor kao prirodni potencijal
(više od tri četvrtine prostora Općine), mala površina gospodarskih šuma, izgrađeni
kapaciteti i stanovništvo.
Općina Vladislavci pripada trećoj skupini područja posebne državne skrbi zbog izrazitih
problema nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja.
U gospodarskoj strukturi su po broju subjekata (zajedno s obrtnicima) najviše zastupljeni
trgovina i ugostiteljstvo.
Tablica br. 18.
GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA
Djelatnost
(prema NKD-u)
A.
D.
G.
Poljoprivreda
Prerađivačka industrija
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih
vozila
H. Ugostiteljstvo
I. Prijevoz, skladištenje, veze
O. Ostale usluge
UKUPNO:
Izvor podataka: Općina Vladislavci
NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti
Poslovni subjekti
struktura
broj
%
2
12,5
3
18,7
6
37,5
Zaposlenost
struktura
broj
%
2
1,8
92
82,9
11
9,9
3
1
1
16
3
2
1
111
18,7
6,3
6,3
100,0
2,7
1,8
0,9
100,0
Najveći udio zaposlenih je u prerađivačkoj industriji (82,9%).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
20
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
b) Proizvodne djelatnosti
Proizvodne djelatnosti su zastupljene kroz izgrađene kapacitete prerađivačke industrije:
- ''OPEKA'' d.d. Osijek, Pogon Vladislavci-proizvodnja opeke
- ''SOLUS'' d.o.o. Vladislavci-proizvodnja metalnih proizvoda
- ''MOBILIA'' d.d. u stečaju-proizvodnja stolica
Proizvodne djelatnosti su važne za Općinu, budući osiguravaju zaposlenost bar dijela
stanovništva.
c) Turizam
Područje općine Vladislavci, otkako je samostalna općina (prije u okviru bivše općine Osijek),
nije u dosadašnjem razvoju zabilježila razvoj turističko-ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja,
tako da se može konstatirati da na području Općine nema ugostiteljskih kapaciteta, kako za
potrebe domaćeg stanovništva, tako niti za potrebe potencijalnih turista.
Međutim, na području Općine postoje prirodni potencijali koje je moguće turistički valorizirati,
za potrebe turističko-rekreacijskih sadržaja, kako za potrebe stanovništva Općine, ali i za
buduće potrebe turista. Takvo područje je prostor na sjeveru Općine, sjeverozapadno od
Vladislavaca i željezničke pruge, gdje se nalazi područje napuštenih eksploatacijskih polja,
odnosno bivši bajeri Opeke, koji su uređeni kao vodne površine i namijenjene sportskom
ribolovu i ribolovcima. U tu svrhu bajeri su poribljeni od strane Sportskog ribolovnog društva
Čepin, te su na tako uređenim ribnjacima uređena i ribička mjesta i staze, a uređen je i
okoliš, te je prostor pogodan za izlete i rekreaciju u prirodi.
Ovako uređeni prostori vodnih površina, ribnjaka prostiru se na oko 20 ha, te omogućuju
istovremeni boravak i više od tisuću ribiča istovremeno.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
21
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Na novootvorenom ribnjaku (k.č.br. 548), nedavno je održano i ribičko natjecanje na razini
državnog (Carp Cup dragovoljaca Domovinskog rata).
Prostor je pogodan i za vikend izletnike, a što omogućuje pristupni put od Vladislavaca do
bajera, te uređen okoliš sa zaklonima od kiše, prostorima za pripremu hrane (roštilji), te
uređenim igralištem za djecu.
Na području općine Vladislavci egzistira i lovište od 3.297 ha, koje je tek manjim dijelom pod
šumom (oko 400 ha), a ostalo je oranično područje, gdje obitava različita divljač
karakteristična za ovo područje (srna, zec, fazan iako se javlja i divlja svinja). O uređenju
lovišta, te fondu divljači (hranilišta), skrbi lovačko društvo, a samo područje lovišta je i
potencijalno područje za razvitak lovnog turizma.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prirodni potencijal ovoga prostora se i aktivirao u gospodarstvu glede dugogodišnje
eksploatacije opekarske gline na eksploatacijskom polju ''Vladislavci'' osječke tvrtke ''Opeka''.
Iz katastra eksploatacijskih polja razvidno je veličina odobrenog polja od cca 27,5 ha koje je
pri kraju svog eksploatacijskog vijeka, te je pokrenut postupak proširenja tog polja u smjeru
sjeverozapada na k.č.br. 550 i 522 k.o. Vladislavci, veličine cca 12 ha. Proizvodnja
opekarskih proizvoda u naselju Vladislavci u sadašnjem kapacitetu će se nastaviti i u
narednom planskom razdoblju.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Vladislavci formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj («Narodne novine», br. 10/97.) i sastavni je dio Osječko-baranjske
županije sa sjedištem Općine u naselju Vladislavci, a ranije je prostor Općine pripadao bivšoj
općini Osijek.
Općinska uprava smještena je u zgradi izgrađenoj početkom 20. stoljeća, bivših vlastelina
Müller i Speiser.
b) Odgoj i obrazovanje
Dječji vrtići
U naseljima općine Vladislavci ne djeluje niti jedan dječji vrtić, a svake godine se pri
osnovnoj školi održava predškolski minimum koji pohađa približno 30 djece.
Osnovno obrazovanje
Na području općine Vladislavci djeluje jedna osnovna škola u naselju Vladislavci. Ukupno
osnovnim obrazovanjem u Općini obuhvaćeno je 234 učenika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
22
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 19.
PODACI O OSNOVNOJ ŠKOLI
NAZIV
ADRESA
NETO
UNUTRAŠNJA
NETO
POVRŠINA
POVRŠINA POVRŠINA
PARCELE GRAĐEVINE SPORTSKE
(bez sportske DVORANE
(ha)
dvorane)
(m2)
(m2)
Kralja
OŠ Mate Lovraka Tomislava 75,
Vladislavci
20682
2013
310
VRSTE, BROJ I
POVRŠINE
VANJSKIH
SPORTSKIH
TERENA
BROJ
BROJ
BROJ
BROJ
RAZREDNIH
UČIONICA UČENIKA DJELATNIKA
ODJELA
rukometno,
košerkaško i
odbojkaško igralište
ukupne površine
4200m2
13
11
234
34
Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)
Prema površini školske zgrade kao i prema površini parcele, a s obzirom na postojeći broj
djece škola zadovoljava potrebne kriterije.
c) Zdravstvo
Zdravstvena zaštita u općini Vladislavci provodi se u jednoj ordinaciji opće medicine i jednoj
stomatološkoj ambulanti (k. Tomislava) koje su namijenjene području sva tri naselja u Općini,
za kapacitet 2000 pacijenata. Objekt se nalazi na kč.br. 180 ukupne površine parcele
7112m², a površina samog objekta je približno 300m².
Izvor podataka: Navedena ustanova (lipanj 2005.)
d) Kultura
U Dopsinu se nalazi dom kulture na k.č.br. 152 k.o. Dopsin.
U Hrastinu se nalazi dom kulture na kč.br. 93 k.o. Hrastin, pri ovom domu se nalazi i DVD
Hrastin odnosno njihovo vatrogasno spremište.
U Vladislavcima se nalazi dom kulture na kč.br. 388 k.o. Vladislavci. Pri domu kulture djeluje
i DVD Vladislavci s tim da se njihovo vatrogasno spremište nalazi na susjednoj parceli kč.br.
389.
e) Vjerski objekti
Tablica br. 20.
VJERSKI OBJEKTI
NASELJE
OBJEKT
PARCELA
DOPSIN
PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA
kč.br.150
HRASTIN
REFORMIRANA CRKVENA OPĆINA
kč.br.136 i 362
VLADISLAVCI
RKT ŽUPA "ROĐENJA SV. IVANA
KRSTITELJA"
kč.br.463
Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
23
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Od sportskih objekata na području Općine nalazi se po jedno nogometno igralište u svakom
od naselja, te sportska dvorana pri osnovnoj školi u Vladislavcima kao i po jedan teren za
rukomet, košarku i odbojku.
Nogometno igralište u Dopsinu nalazi se na kč.br. 183/1 i 183/2 k.o. Dopsin ukupne površine
2,30ha.
Nogometno igralište u Hrastinu nalazi se na kč.br. 274 k.o. Hrastin ukupne površine 3,47ha.
Nogometno igralište u Vladislavcima nalazi se na kč.br. 819 k.o. Vladislavci ukupne površine
4,32ha.
Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
Tablica br. 21.
GROBLJA
NASELJE
BROJ KATASTARSKE
ČESTICE
POVRŠINA (m2)
IZGRAĐENOST (%)
DOPSIN
78
3265
60
HRASTIN
86
13656
30
VLADISLAVCI
695
5743
95
Izvor podataka: Općina Vladislavci (srpanj 2004.)
Groblja u općini Vladislavci svojom površinom zadovoljavaju potrebe postojećeg broja
stanovnika, ali je groblje u Vladislavcima na gornjoj granici potrebne površine i gotovo u
cijelosti izgrađeno.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
Postojeće stanje prometnica ne odgovara budućim potrebama i povećanju prometa na
promatranom pravcu.
a) Cestovni promet
Državna cesta D7 prolazi kroz dio građevinskih područja, a prilazi na nju izvan građevinskih
područja nisu usklađeni sa standardima za tu kategoriju ceste. I samo stanje kolničke
konstrukcije ne zadovoljava uvjete teškog prometa pri značajnom intenzitetu prometnog toka.
Trasa državne ceste D7 tangira samu zapadnu granicu Općine, a prometnu prohodnost
Općine i pristup do svih naselja Općine osigurava mreža županijskih i lokalnih cesta.
Na području Općine nalaze se trase sljedećih razvrstanih cesta:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
24
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
D7
1.
Ž 4109
2.
1.
2.
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
GP Duboševica-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP
Sl. Šamac
Broj: 42/2002.
Širina
kolnika
(m)
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
Nasuti
kameni
materijal
(km)
7,0
1,2
1,20
-
5,0
7,8
7,8
-
Ž 4110
ŽUPANIJSKE CESTE
D7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin DvorErnestinovo (D518)
Dopsin-Vladislavci (Ž4109)
4,5
2,8
2,8
-
L 44107
L 44109
LOKALNE CESTE
D7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin (Ž 4110)
Ž 4109-Hrastin-Koprivna-Šodolovci (Ž 4130)
3,25
5,0
3,6
3,3
1,0
3,3
2,6
-
Izvor podataka: ZPO-Osijek
Širina kolnika na trasama županijskih cesta kreće se od 4,5-5,0 m, dok je na lokalnim
cestama širina i uža, uz to što je dio kolnika lokalnih cesta i nemoderniziran.
Osim toga samo vođenje trase (pogotovo lokalnih cesta) je dosta usiljeno, te će biti potrebno
korigirati trasu na kritičnim mjestima, a u skladu s minimalnim elementima pojedine
kategorije cesta.
b) Željeznički promet
Prostorom Općine prolazi i trasa postojeće magistralne pomoćne željezničke pruge MP13
(Osijek-Vrpolje).
Tehnička brzina na promatranoj dionici je 100 km/h, a nosivost 225 KN/osovini. Na području
Općine nalaze se dva službena mjesta: Vladislavci i Vuka-Dopsin. Kako je i navedena pruga
u okviru Vc prometnog koridora, potrebno ju je rekonstruirati u skladu s njenom kategorijom u
mreži i očekivanim prometom.
Tehnološko zaostajanje je najviše prisutno na području signalno-sigurnosnih uređaja.
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja
poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih
Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
25
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih
procesa za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više
izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili
radnih procesa. Na području općine Vladislavci nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa,
usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske
poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima),
mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama,
prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske
opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Vladislavci postoje sljedeći PU s dostavnim
područjem:
-
31404 Vladislavci
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
26
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 22.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
POŠTANSKI URED
1.
31404 VLADISLAVCI
PRIPADAJUĆE
NASELJE
2.
Vladislavci
Dopsin
Hrastin
UKUPNO OPĆINA VLADISLAVCI:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
3.
4.
5.
1.239
545
340
2.124
SVEGA
Napomena
6.
7.
2.124
IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO-OSIJEK
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine.
d) Telekomunikacije i RTV sustav veza
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o
javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u planovima razvoja HT.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije
kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Vladislavci pripada u PP Osijek.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su
korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na
području općine Vladislavci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove
pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika
na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Vladislavci obuhvaća područje mjesnog telefonskog
prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više
pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
•
•
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na
decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
tranzitne,
odnosno
u
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
27
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Vladislavci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Vladislavci prikazano je u priloženoj tablici br. 23. U
većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija
pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna
komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek
nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 23.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
NA PODRUČJU OPĆINE
Red.
broj
1.
2.
3.
NAZIV MJESTA
VLADISLAVCI
DOPSIN
HRASTIN
RANG
UPS
UPS
UPS
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Vladislavci
Dopsin
Hrastin
Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok
- ZPO
-
Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. U mreži javnih telekomunikacija
upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne
hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog
područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s
tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev
ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Vladislavci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni
mediji:
•
•
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao
prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Osijek nastavio je izgradnju
mreže svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale
kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
-
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
28
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice
izolacijom od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna
mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u
Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
•
•
•
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mreže-GSM za
povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području.
Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza.
Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i
to analogna mreža MOBITEL (099) te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na
području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora
signalom postiže se preko izgrađenih osnovnih postaja u susjednim općinama.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobile
Hrvatska''d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.
Radio i TV sustav veza
Na području općine Vladislavci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem
tekstu : RTV) sustav veza. Izgrađeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice
Općine te pokrivaju cijelo područje Općine s programima HRT i ostalih TV i radio postaja.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Vladislavci nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i
plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi, ali se planira
plinovod šireg društvenog značaja, te mjerno-redukcijska stanica u Vladislavcima.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se
prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba svih naselja Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
29
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Vladislavci ostvaruje se
isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području Općine ne
postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2003. godini po
vrsti potrošača:
Tablica br. 24.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red.
broj
1.
2.
3.
Ukupno:
POTROŠAČ
Kućanstva
Gospodarstvo i javni sadržaji
Javna rasvjeta
POTROŠNJA
(kWh)
2,412.396
1,361.884
41.573
3,815.853
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" – Osijek
- ZPO
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži nadzemne dalekovode na naponskim razinama
400 kV i 110 kV, koji samo prolaze područjem Općine i nemaju izravnog utjecaja na
elektroopskrbu potrošača općine Vladislavci, a to je:
-
DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području općine Vladislavci sadrži građevine na
distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV
u naseljima i gospodarskih građevina izvan naselja. Postojeće trafostanice su uglavnom tipa
ŽSTS, jedna PTTS i BKTS, a posljednja izgrađena je SBTS.
Pokazatelji o izgrađenoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
30
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 25.
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NA PODRUČJU OPĆINE
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA
MJERE
TS
kom
DV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo 10(20)/0,4 kV
kom
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek
- ZPO
IZNOS
8
10,891
0,915
1,52
8
Niskonaponska 0,4 kV mreža je najvećim dijelom izgrađena po krovovima na krovnim
stalcima.
Javna rasvjeta izgrađena je tek u jednoj ulici naselja Vladislavci. U ostalim ulicama naselja
Općine javna rasvjeta praktički ne postoji.
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru općine Vladislavci nije
riješena iz Javnog vodoopskrbnog sustava
Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta (bušenih ili kopanih bunara sa
hidroforskim uređajem ili bez uređaja) što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda
predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaća često je onečišćena
budući se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste značajne
količine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata što se kišom ispiru i posredno dolaze
do zahvatnih građevina.
Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju.
b) Odvodnja otpadnih voda
Naselja s područja općine Vladislavci nemaju javni sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne
vode koje se pojavljuju u domaćinstvima, ustanovama i industriji/obrtu rješavaju se lokalno.
Riječ je o izvedenim sabirnim jamama koje su uglavnom propusnog tipa tj. sva otpadna voda
bez prerade završi u podzemlju. Vodonepropusne sabirne jame periodički se prazne te
vjerojatno opet završavaju u prirodi (melioracijski kanali) bez ikakvog pročišćavanja.
Povećana potrošnja pitke vode uzrokuje i višestruko povećanje štetnih tvari u podzemlju
putem većih količina onečišćene (otpadne) vode. Postojeće stanje glede odvodnje otpadnih
voda je takvo da se rješavanje problema odvodnje, uz rješavanje vodoopskrbe, postavlja
među prioritetne poslove Općini.
Oborinske vode odvode se mrežom kanala uz prometnice prema sustavu melioracijske
odvodnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
31
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja općina Vladislavci pripada
Slivnom području „"Vuka“. Slivno područje "Vuka" ukupne je površine 1.793,28 km². Sama
rijeka Vuka, ukupne površine sliva u iznosu od 1.123,52 km², izvire u blizini naselja Paučje
(općina Levanjska Varoš) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u
središtu Vukovara u km 1333+055. Područjem općine Vladislavci prolazi u dužini od 8,3 km
od kojih je 3,7 km posve na području Općine a preostali dio od4,6 km kao granični vodotok
sa susjednom općinom.
Vuka teče od zapada prema istoku prolazeći od izvora najprije prirodnom dolinom u
brdovitom terenu s izrazitim uzdužnim padovima, a nizvodno od desnog pritoka GorjanPunitovci (područje općina Punitovci i Gorjani) pa do ušća u Dunav, dakle i duž općine
Vladislavci, postaje izrazito ravničarski vodotok s brojnim meandrima od kojih su neki
presječeni prokopima.
Dionica rijeke Vuke koja prolazi područjem općine Vladislavciu potpunosti je regulirana.
Provedenim regulacijskim radovima od ušća u rijeku Dunav pa sve do ceste Đakovo-Osijek,
stvoreni su uvjeti odvodnje suvišnih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom
zaobalju.
Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće Bobotskog kanala
u rijeku Vuku je u km 3+626 kod naselja Lužac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je
dugačak 38 km, a početak mu je na prostoru općine Vladislavci. U cilju zaštite naselja i
obradivih površina od poplava tranzitnih voda uz Bobotski kanal su izgrađeni obostrani nasipi
u dužini od 28 km, od čega se samo mali dio nalazi na području Općine. U cilju zaštite
naselja i obradivih površina od poplava tranzitnih voda, uz Vuku su također izgrađeni
obostrani nasipi.
U razdoblju do 1978.-1981, nizvodno na području susjedne Općine, izveden je prokop Dvor
dužine 1.800 m i izgrađena istoimena crpna postaja kapaciteta 20 m³/s, smještena uz cestu
između naselja Paulin Dvor i Ernestinovo. Osnovna funkcija joj je zaštita od štetnog
djelovanja voda kao i reguliranje razine podzemnih voda. Puštanjem u rad crpne postaje
Dvor odvodnja na području bivše bare Palače (Prostor bare Palača obuhvaća i najveći dio
općine Vladislavci) bila je većim dijelom dobro riješena. U međuvremenu je izvedena
rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijeli trase sukladno novim uvjetima. Tijekom
Domovinskog rata crpna postaja je potpuno uništena, a do njene potpune obnove puštene su
u pogon lokalne crpne postaje. Gospodarstvo ovog područja trpjelo je velike štete zbog
nemogućnosti kvalitetne obrane od poplava. Crpna postaja Dvor u cijelosti je obnovljena i
stavljena u funkciju.
Na području općine Vladislavci nisu utvrđeni inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim
ležištima voda.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz
Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj.
Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih
voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih
djelatnosti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
32
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Područjem općine prolazi rijeka Vuka koja je osnovni odvodnik sliva i koja prikupljene vode
odvodi u rijeku Dunav. Sjevernim dijelom općine položen je vodotok Korpaš čiji je nastavak
Bobotski kanal.
Najznačajniji melioracijski vodotok (melioracijski kanal I reda), pritok rijeke Vuke u lijevom
zaobalju, a koji djelomično prolazi općinom Vladislavci je Bobotski kanal. Realizacijom ovog
kanala prostor bivše bare Palača je isušen te su na ovom području nastala plodna obradiva
tla. Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna Bobotskog kanala radi
gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, izgrađene su crpne postaje Seleš (Q=0,5 m³/s) i
Rudine (Q=1,0 m³/s) u lijevom zaobalju, te Vrbik (Q=0,5 m³/s) i Ernestinovo (Q=0,5 m³/s) u
desnom zaobalju, a recipijent – Bobotski kanal izveden je s obostranim popratnim nasipima.
Na području općine Vladislavci nema crpnih postaja.
Melioracijsko navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom agro vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
kulture (sjemenske). Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je
primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za
navodnjavanje. Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području "Vuka", koji
obuhvaćaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni (osim ustave
Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 koja služi za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i
kanalskoj mreži).
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Sva tri naselja iz sastava općine Vladislavci uključena su u sustav organiziranog prikupljanja
i uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlaže u kante ili vreće
te vozilima za odvoz otpada jednom tjedno odvozi izvan područja Općine. Konačno mjesto
odlaganja otpada je odlagalište komunalnog otpada grada Osijeka ''Lončanica''. U smislu
prikupljanja glomaznog otpada u sva tri naselja se dovoze kontejneri jednom tjedno.
Organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina nema.
Neuređena (divlja) odlagališta kartirana u PPŽ Osječko-baranjske kod naselja Vladislavci i
Dopsinu su u međuvremenu sanirana, preostalo je samo odlagalište ''Pašnjak'' jugoistočno
od naselja Hrastin, veličine cca 3 ha.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Državnim planom za zaštitu voda (NN, 8/99.), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćavanja
određena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i područjem općine Vladislavci,
propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i
rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg
pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.
Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH,
alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK
(KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), Dmikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), Ebiološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
33
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak
fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo
živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan,
DDT).
Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nuštar-Bršadin (područje
općine Nuštar). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih
uzoraka u 2003.g., kakvoća voda rijeke Vuke prema skupinama pokazatelja B, C, D odgovara
III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti. Promatrano prema pojedinim
pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH
vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. vodljivosti. ,
Površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u
poljoprivredi a činjenica da su stanovnici bez izgrađenog sustava za odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti najplićih vodonosnih slojeva u
podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez pročišćavanja završavaju u kanalskoj
mreži (prepumpavanjem) ili podzemlju (procjeđivanjem).
b) Onečišćenje zraka
Na području općine Vladislavci nisu vršena mjerenja kakvoće zraka. Postojeći proizvodni
kapaciteti ne utječu negativno na kakvoću zraka. Međutim, u naseljima, posebice u
općinskom središtu ima lokacija na kojima se drži veći broj stoke te neugodni mirisi
neugodno utječu na susjedno stanovanje.
c) Onečišćenje tla
Stanovništvo (kućanstva) i gospodarski kapaciteti indirektno onečišćuju tlo, ispuštanjem
otpadnih voda u kanalsku mrežu, budući nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda.
d) Opterećenje bukom
Mjerenja buke nisu vršena i ocjenjuje se da na području Općine jedino magistralna
željeznička pruga MP13 (Osijek-Vrpolje) predstavlja izvor buke.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za
plansko razdoblje do 2015. godine.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za
gradska naselja, a prije posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine.
Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen,
procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.
Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije.
Za područje općine Vladislavci vrijede sljedeći ciljevi:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
34
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
•
Demografska obnova Područja posebne državne skrbi.
općina Vladislavci spada u 3. skupinu Područja posebne državne skrbi. Republika
Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo
prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu
doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju.
•
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu
označiti poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i
prerade bili nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno
stanovništvo stvaranjem boljih ekonomskih, društvenih i urbanih uvjeta života.
b) Naselja
Planski pokazatelji:
U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske
PPOBŽ na području Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije.
Mrežom središnjih naselja PPOBŽ uspostavlja policentrični sustav. Usmjerenjima i ciljevima
gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih
djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih
naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito
gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija.
Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, športa i
rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja.
Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova
(Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina.
PPOBŽ stupnjevao je razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine
lokalnog središta na sljedeći način:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Makroregionalno (veliko razvojno) središte,
Regionalno (srednje razvojno) središte,
Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti,
Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti,
Područno (malo razvojno) središte,
Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja,
Lokalno (inicijalno razvojno) središte.
PPOBŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na
podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na
sljedeći način:
1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu
ušla u više kategorije,
2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu
ušla u više kategorije,
3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000
stanovnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
35
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Prema ovoj podjeli u općini Vladislavci naselje Vladislavci je karakterizirano kao veće lokalno
(inicijalno razvojno) središte.
PPOBŽ dopušta općinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog središta uključi i
naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.
PPOBŽ nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja.
PPBPŽ je u odredbama za provođenje propisao da su osnovna namjena, korištenje i zaštita
prostora prikazani u grafičkom dijelu PPBPŽ, a da se detaljnije razgraničenje pojedinih
namjena i kategorija , režima korištenja i uređenja određuje u prostornim planovima uređenja
općina i gradova.
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje način određivanja građevinskih područja
i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela građevinskih područja.
Planirana građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju
se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između
2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog
od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi
izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se
utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u
kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-
zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu
gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
36
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25%
od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od max. dozvoljene u PPUO
će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao
rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Gustoću stanovništva u ruralnim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća
od 15 st/ha.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom
infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog
područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju
UPU-a i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge
vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih
vrijednosti.
Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se
pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.
Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u
granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne
sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako
utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
37
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke
potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje
više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se
planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja
može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti
za planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja
turizma za područje općine.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz
područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na
zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog
zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna)
naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0
m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
38
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
-
Broj: 42/2002.
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih
prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz
namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi
na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa,
ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim
prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje
imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse
postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih
gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja
izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj
stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj
stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim
zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje
se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i
uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti
korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti
neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno
poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno
u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i
postojeće komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od
građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se
omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo
vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju
postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji
su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje
građevinskih područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
39
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma.
Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
Planski pokazatelji:
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja
kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPOBŽ utvrdio je
minimalnu zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja
(tablica) i da svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne
sadržaje iz skupine središnjih funkcija.
PPOBŽ utvrdio je slijedeće obveze:
Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih
naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 111. - Središnje funkcije naselja.
(prikazan je dio tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih središta jer su ona zastupljena na
području općine Vladislavci)
Tablica br. 26.
KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte
- 31 ostalo općinsko središte
(Vladislavci)
Uprava, sudstvo
Školstvo
Kultura
- općinska izvršna tijela
- osnovna škola
- dom kulture
- zdravstvena stanica
Zdravstvo
- ljekarna
- veterinarska ambulanta
Socijalna skrb
- dječji vrtić
- trgovački centar
Trgovina
- sajmište
- financijsko posredovanje
Ostalo
- pošta
Izvor podataka: PPOBŽ (ZPO 2002.)
Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj
planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji
prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.
Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G,
te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno
tijelo.
Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na
razini GUP-a i DPU-a.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
40
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan
građevinskog područja naselja sukladno odredbama u PPOBŽ i odredbama PPUO/G.
f)
Promet
Cestovni i željeznički promet
Dio koji se odnosi na državne ceste, a koji u okviru Prostornog plana Osječko-baranjske
županije predviđa izgradnju autoceste u koridoru Vc (prometni pravac državne ceste D7), ne
odnosi se na područje općine Vladislavci jer trasa buduće autoceste prolazi zapadno od
područja Općine.
Osim toga na trasama ostalih razvrstanih cesta planira se postizanje punog standarda
održavanja uz potrebu rekonstrukcije kritičnih dionica (korekcija širine kolnika, ispravljanje
horizontalnih i vertikalnih elemenata, pojačanje kolničke konstrukcije i sl.). Sve ceste koje
služe za pristup izgrađenim zonama moraju se modernizirati.
Na području željezničkog prometa planira se poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na trasi
magistralne pomoćne željezničke pruge MP13. Poboljšanje nivoa prometne usluge na
željeznici omogućit će njeno efikasnije uključivanje u prometni sustav.
Poštanski promet
Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne
planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području
općine Vladislavci.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu
došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog,
relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove
tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice:
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi
zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim
tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare
mreže zamjenjivati minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i
modernizaciju postojećih kapaciteta.
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske
mreže.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
41
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate
izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim
programima HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
Cijevni transport plina
Obveze koje proizlaze iz PPŽ za općinu Vladislavci je osiguranje koridora za magistralni
plinovod i lokaciju MRS, te unošenje lokalnog plinoopskrbnog sustava u PPUO kao osnove
za izgradnju distribucijskog plinoopskrbnog sustava Općine.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program
prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu dogradnju prijenosne i
distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske mreže potrebno je postupno prelaziti s
nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno
unutar građevinskih područja.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele
Županije. Obveze za područje općine Vladislavci su osiguranje koridora i lokacije za
građevine prijenosa, te dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama.
h) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Prema prikazanom u Prostornom planu Osječko-baranjske županije naselja Općine nemaju
javni vodoopskrbni sustav,
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz
nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni
sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih
izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom Županije
definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav.
Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće.
Odvodnja
Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje. Županijskim planom definirana je
potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i
izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.
Planom su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za
čišćenje.
Uređenje vodotoka, te melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije nema planskih obveza spram sustava
za uređenje vodotoka i voda na području općine Vladislavci.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
42
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz
redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.
Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nije predviđena, tek je ukazano na
potrebu daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja
Općine.
i)
Poljoprivredno i šumsko zemljište
Poljoprivredno zemljište
Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo
osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla,
te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i
njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja
sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja
i onečišćenja.
Šumsko zemljište
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od
prenamjene.
Županijskim prostornim planom šumske površine izdvojene su kao značajni prirodni resurs,
čije dosadašnje korištenje je bilo izloženo određenim ograničenjima (prirodno-fizičke osobine
prostora, društveno-gospodarski i prostorni potencijal).
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz
općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih
sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i
kemijske industrije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
43
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
44
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek
Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu (prije donošenja Zakona o područjima županija,
gradova i općina 1997. god.) prostor općine Vladislavci bio je integralni dio bivše općine
Osijek. Shodno tomu još uvijek je na snazi Prostorni plan (bivše) općine Osijek u dijelovima
u kojima nije suprotan Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Prostorni plan (bivše)
općine Osijek donesen je 1979. godine ("Službeni glasnik" općine Osijek, br. 12/79.) i do
danas se on kontinuirano preispitivao te mijenjao i dopunjavao u skladu s problemima i
potrebama koje su zahtijevale usklađenje prostornih rješenja. On se do danas mijenjao 6
puta: 1978., 1989., 1992., 1998., 2001. i 2003. godine.
Prostorni plan (bivše) općine Osijek gledajući u cjelini sa svim dosadašnjim izmjenama i
dopunama nije u skladu s važećom zakonskom regulativom u oblasti prostornog uređenja te
ostalim zakonima koji posredno i neposredno utječu na uređivanje i korištenje prostora.
Isto tako razvoj se bazirao na razvojnim programima i planovima velikih društvenih i
gospodarskih sustava iz vremena prije osamostaljenja Republike Hrvatske.
Njegova neaktualnost potvrđena je kroz obvezu izrade prostornih planova jedinica lokalne
samouprave i Županije.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Stanovništvo Općine je konstantno smanjuje i veoma je staro. Odseljavanju mlađeg
stanovništvo doprinijeli su slaba gospodarska razvijenost Općine, ali i blizina Osijeka. Ukoliko
se ovi procesi nastave stanovništvo bi moglo biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka
Općine.
1.1.4.2. Naselja
Naselja u općini Vladislavci su longitudinalna, smještena uz županijsku cestu južno od
magistralne pomoćne pruge MP13 Osijek-Đakovo. Nema značajnih prostornih prepreka
razvoju naselja izuzev eventualno pruge koja na sjeveru tangira građevinska područja
naselja Vladislavci i Dopsin te područje neposredno uz prugu nije povoljno za razvoj
stambenog dijela naselja no to područje je zato upravo pogodno za razvoj gospodarskih
djelatnosti.
1.1.4.3. Građevinska područja
Izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja stalnog stanovanja kreću se od 46,48% u
Dopsinu do 43,40% u Vladislavcima što ukazuje na vrlo mali postotak izgrađenosti u svim
naseljima u Općini.
Gustoće stanovanja su također vrlo male i kreću se od 3,78st/ha u Hrastinu do 5,25st/ha u
Vladislavcima.
S obzirom na navedene podatke o izgrađenosti građevinskog područja naselja stalnog
stanovanja i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika ne može
očekivat povećanje broja stanovnika u naseljima u Općini (osim minimalno u Vladislavcima)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
45
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
može se zaključiti da građevinska područja naselja stalnog stanovanja treba smanjiti i time
povećati gustoću stanovanja i racionalnije koristiti prostor unutar granica građevinskog
područja.
Budući se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojeći gospodarski objekti koji
prijašnjim planovima nisu bili obuhvaćeni građevinskim područjem potrebno je za njih
planirati građevinsko područje gospodarske zone.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Gospodarski potencijal Općini čini visok udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini
Općine, eksploatacijsko polje opekarske gline te izgrađeni proizvodni kapaciteti.
U korištenju ovih potencijala prisutni su problemi industrijskog i poljoprivrednog
restrukturiranja (jedan proizvodni kapacitet u stečaju i raspolaganje državnim poljoprivrednim
zemljištem). Rješenje je u ulaganju kapitala, okrupnjavanju obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstva i stvaranju prostornih uvjeta za lociranje novih poduzetničkih kapaciteta.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni i željeznički promet
Blizina prometnog čvora Osijek u okviru kojeg se križaju značajni prometni koridori Europe i
Hrvatske, predstavljaju pozitivan prostorno-prometni elementi budućeg razvoja prometnog
sustava Općine.
Mogućnost prilaza na prometne koridore paneuropskog značaja (''Vc'') pruža mogućnosti
bržeg razvoja gospodarstva na tom području.
Postojeća prostorna ograničenja neće se povećavati, jer se svi planirani zahvati odnose na
postojeće trase. Prostor u njihovom okruženju se već oblikovao i prilagodio njima.
Kako je u planu da se podigne razina uređenja križanja i prijelaza sa značajnim prometnim
koridorima, može se očekivati samo poboljšanje prometne prohodnosti prostora.
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te
ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, što se odnosi i na općinu
Vladislavci.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih
pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena
suvremena oprema i priključenje na informatički sustav.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
46
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u
iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.
Telekomunikacije i RTV sustav veza
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih
komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i
priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Izgrađene bazne postaje pokretnih telekomunikacija nisu dovoljne za kvalitetnu i potpunu
pokrivenost područje Općine, te je potrebna izgradnja dodatnih baznih postaja.
Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac" i "Osijek" pokrivaju cijelo područje
Općine (i šire) svim programima HRT-a i drugih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazište
ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije
izgrađena distribucijska plinovodna mreža na područja općine Vladislavci za plinoopskrbu
naselja, tj. potrošača u naseljima Općine.
Preduvjet za plinofikaciju naselja je izgrađenost glavne točke napajanja u dovoljnoj blizini
naselja ili neka izgrađena mjesna mreža na koju se može priključiti. Oba ova uvjeta za sada
nisu ispunjena. Za naselja općine Vladislavci (i šire) glavna opskrbna točka će biti mjernoredukcijska stanica (u daljnjem tekstu : MRS) u Vladislavcima.
Pošto za naselja Općine nisu ispunjeni osnovni uvjeti, a to su izgrađenost magistralnog
plinovoda i MRS-Vladislavci, plinofikacija mora pričekati dok se ne stvore neophodni
preduvjeti za širu plinofikaciju svih naselja stalnog stanovanja.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine ne
zadovoljava postojeće i planirane potrebe za električnom energijom. Potrebe za dogradnjom
elektroenergetske mreže nisu jednako izražene u prijenosu i distribuciji, niti na svim
naponskim razinama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
47
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Na razini prijenosa električne energije dogradnja je neophodna po dvije osnove. Prva osnova
je osiguranje potrebnih količina kvalitetne električne energije cijeloj Istočnoj Hrvatskoj
dogradnjom prijenosnog sustava na 400 kV naponskoj razini. Druga osnova je povezivanje
na 400 kV elektroenergetsku mrežu šireg okruženja čime se postiže sigurnost u
elektroopskrbi.
Stanje distribucijske mreže različito je za pojedine naponske razine.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na
nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage,
izgradnjom novih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem osiguravanja
pouzdanijeg napajanja (dvostranog), kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajućim
priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 35/10(20) kV
Čepin i TS 35/10(20) kV Laslovo za elektroopskrbu naselja na području i izvan područja
općine Vladislavci zadovoljavaju sadašnje potrebe. Međutim nadzemni 10(20) kV vodovi
unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona trebaju se postupno kablirati.
Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim
(neizoliranim) vodičima je prosječno stara.
Javna rasvjeta u većini ulica naselja općine Vladislavci ili nije izgrađena ili ne zadovoljava
suvremeni standard rasvjete.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Naselja Općine nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja je dio javnog vodoopskrbnog
sustava. Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta (bušenih ili kopanih
bunara sa hidroforskim uređajem ili bez uređaja) što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i
otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaća često je
onečišćena budući se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste
značajne količine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata što se kišom ispiru i posredno
dolaze do zahvatnih građevina.
Razvojem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema naseljima ove Općine biti
će moguće riješiti ovaj vitalan infrastrukturni sustav.
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše i zahtijeva promptno rješavanje.
c) Uređenje vodotoka
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na području Općine obnovljen je iza rata i
funkcionira na zadovoljavajući način.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu
koji se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih
melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske
odvodnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
48
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja.
Postoji velika perspektiva jer je u blizini rijeka Vuka, te Bobotski kanal, kao okosnice budućih
sustava za navodnjavanje šireg područja.
U izradi je Studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području
Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za
navodnjavanje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
49
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je
praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i
prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja.
Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
-
•
osnažiti mrežu središnjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i
značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
-
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija
Cestovni i željeznički promet
Zahvati od važnosti za Državu i Županiju na području Općine jesu:
-
uređenje mreže državnih cesta u cilju poboljšanja prometne povezanosti sa širim
okruženjem,
uređenje mreže županijskih cesta u cilju poboljšanja prometne prohodnosti na području
Općine,
rekonstrukcija postojeće trase magistralne pomoćne željezničke pruge MP13.
Poštanski promet
Na području općine Vladislavci u poštanskoj djelatnosti ima građevina od županijskog
značaja to je PU. Planovima razvoja ne predviđaju se nove građevine županijskog značaja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
50
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine
Vladislavci određen je planovima razvoja telekomunikacija koji će zadovoljavati i za početak
21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog
područja Općine, te sustavima novih generacija.
Cijevni transport plina
Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima razvoja od državnog značaja, koji
je usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske.
Za područje općine Vladislavci to znači izgradnju građevina koje će osigurati jednu glavnu
točku napajanja ne samo općine Vladislavci nego i šireg okruženja.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava
Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije
može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji
ekonomski interes.
Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba će se razvijati sukladno sljedećim ciljevima:
•
ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije
•
dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.
•
javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% kućanstava i podmiriti potrebe gospodarstva,
•
podići standard opskrbljenosti vodom na razinu koja odgovara normama, a koja u okviru
Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan.
Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno
zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali
prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode
dovoljnih količina i podobne kvalitete.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
51
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je
spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.
Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne
dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena sva naselja Županije.
Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a
nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima
zagađenja i svim ostalim naseljima.
Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za
čišćenje vode
U uređenju vodotoka i voda na području Županije osnovni cilj je:
•
zaštititi područje Županije od poplava
U tom cilju potrebno je:
-
provesti radove na regulacijama vodotokova,
-
vodograđevne objekte održavati u tehnički ispravnom stanju,
-
zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u
funkciju.
U melioracijskom uređenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedeći:
•
osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava,
•
razvijati sustav navodnjavanja.
U tom cilju potrebno je:
-
detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne
kanalske mreže i uređenjem recipijenata,
-
tehničkim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže,
-
povećati kapacitet crpnih postaja.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
U okviru strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa na prostoru Osječkobaranjske županije mogu se izdvojiti sljedeći ciljevi:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
-
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
-
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
-
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom
pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura,
-
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
U tom smislu potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te
očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz gospodarsku funkciju, šume imaju socijalnu i
ekološku funkciju, te zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
52
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
blizini većih gradova. Budući je na području općine Vladislavci evidentiran vrlo mali udio
šuma u ukupnom teritoriju, to je prioritet povećanje šumskih površina na mogućem šumskom
zemljištu, kao i degradiranim površinama.
Gospodarenje šumama na načelu potrajnosti, te osiguranje postojanosti ekosustava, te
poboljšanje općekorisnih funkcija šume, osnovni su ciljevi gospodarenja ovim šumama.
Također treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati
nove šumske površine.
Pri tome je potrebno:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa: poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor, radi zaštite
funkcije šuma,
-
kontinuirano pratiti stanje šuma,
-
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati
kao čistu industriju,
-
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja rubnih gradskih i seoskih naselja, te
radi uljepšavanja krajolika i rekreacije.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
•
•
•
•
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno
optimirali učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem
izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog
očuvanja za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti
izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što
većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim
mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi
i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje
korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne
izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
53
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati,
osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost
područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je
oštećena treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog
prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog
oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u
najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i
vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Na osnovi dosadašnjih demografskih kretanja, strukturnih karakteristika, te očekivanja
konsolidacije i pozitivnog gospodarskog razvoja, procjenjuje se da bi se ukupno stanovništvo
do 2015. godine moglo povećati na 2.300.
Očekuje se da će se stanovništvo povećati u općinskom središtu, a u ostalim naseljima da će
negativni procesi smanjiti intenzitet.
Tablica br. 27.
PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD.
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
Dopsin
Hrastin
Vladislavci
UKUPNO:
Broj stanovnika
2015. god.
500
300
1.500
2.300
Indeks
2015/2001.
92
88
121
108
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK
Ukupno stanovništvo Općine bi se do 2015. godine povećalo za 8%.
Pod pretpostavkom da se prosječne veličine kućanstava neće smanjiti, stanovništvo Općine
će 2015. godine živjeti u 782 kućanstava prosječne veličine 2,9 članova.
Tablica br. 28.
PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA 2015. GOD.
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
Dopsin
Hrastin
Vladislavci
UKUPNO:
Prosječna veličina
kućanstava
(članova)
3,0
2,6
3,0
2,9
Broj kućanstava
2015. god.
167
115
500
782
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
54
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Za potrebe planiranja određenih kapaciteta društvenih djelatnosti izračunati su, na bazi
procijenjenog broja stanovnika 2015. godine, specifični kontingenti stanovništva.
I ODGOJ I OBRAZOVANJE
•
dječji vrtić
•
osnovno obrazovanje
-
I-IV razred
V-VIII razred
80 djece
109 učenika
116 učenika
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
110 korisnika
116 korisnika
114 korisnika
168 korisnika
317 korisnika
311 korisnika
425 korisnika
543 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora,
prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
•
racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način
održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i
obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
•
•
•
očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih
područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog
zemljišta,
dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno
korištenje građevinskog zemljišta.
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni
položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja
stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
55
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
•
Broj: 42/2002.
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.
Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u
strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava
koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti)
prostor rezerviran za gospodarsku zonu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za
lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu putem razvoja ruralnog turizma i
sportske rekreacije na postojećem jezeru u Vladislavcima.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine
Vladislavci su:
1.
2.
3.
Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka
Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj naselja sa zaštitom okoliša kao
jednom od osnovnih postavaka
Kvalitetni životni uvjeti za cjelokupno seosko stanovništvo.
Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda uz
uvažavanje posebnosti prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:
•
•
•
•
•
Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije naselja, koje se temelje
na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajki
identiteta naselja i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje
raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj naselja, poboljšavanje kakvoće
životnoga standarda naselja, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda
kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u
novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova
ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa,
prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na
područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.
Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.
Osigurati veću funkcionalnost naselja te njihov veći utjecaj na okolna područja
kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naselja u prostoru i za njihovu bolju
prožetost.
Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.
Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za
dnevnom migracijom.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
56
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i
razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog
značaja:
-
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva,
podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura
pruža stanovništvu,
osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani
broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to
propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine»
br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
osiguravanje predškolske ustanove u naselju Vladislavci,
u oblasti osnovnog obrazovanja poboljšavanje uvjeta rada postojećeg objekta u
smislu opremanja objekta adekvatnim nastavnim pomagalima, te obnove samog
objekta i njegove okoline,
u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u svim naseljima s ciljem očuvanja
tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na razini Općine planira se urediti lokalnu mrežu cestovnih prometnica kako bi se podigao
nivo komunalnog standarda u pogledu pristupa do svih izgrađenih zona na području Općine.
U tom cilju planira se:
-
rekonstrukcija i modernizacija svih cesta u funkciji pristupa izgrađenim zonama
građevinskog područja naselja,
uređenje uličnih profila (izgradnja pješačkih staza, parkirališta, uređenje zelenih
površina),
izgradnja i opremanje autobusnih stajališta.
b) Pošta i telekomunikacije
Poštanski promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju
sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama.
Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja u nepokretnoj mreži i mobilnim komunikacijama.
Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale
sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
57
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na
razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine.
Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava na području općine Vladislavci obuhvaćaju osiguranje
prostora za izgradnju MRS i magistralnog, međumjesnih i glavnih distribucijskih plinovoda, te
priključenje svih naselja stalnog stanovanja.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog
značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na osiguranje koridora za prijenosnu mrežu, te na
razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima
potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.
Ciljevi razvoja distribucijske mreže prvenstveno obuhvaćaju dogradnju i rekonstrukciju na
dijelovima 10(20) kV naponske razine. Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV mreže
nadzemne dalekovode postupno zamjenjivati podzemnim kabelskim 10(20) kV
dalekovodima i to unutar građevinskog područja i kontaktnih zona s građevinskim
područjima, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svih stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode.
Na razini Općine cilj je izgradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti,
funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to odnosi na
rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže i priključaka u naseljima.
Nužno je osigurati mjesto u poprečnom profilu planiranih ulica za smještaj cijevi
vodoopskrbnog sustava.
b) Odvodnja otpadnih voda
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda
otpadnim komunalnim vodama. Cilj je izgradnja javnog sustava za odvodnju na koji bi se
priključila sva domaćinstva i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu na
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka prije upuštanja u konačni recipijent.
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je uređenje svih voda i održavanje funkcionalnosti postojećeg
sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko
korištenje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
58
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti
pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje
postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.
Budući da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna
količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za
navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća
navodnjavana područja.
Obzirom na to da su nepoznati osnovni parametri šireg sustava (županijskog ili regionalnog)
općinski cilj je sudjelovati u definiranju tih parametara nastojeći uključiti poljoprivredne
površine sa svog područja u buduća navodnjavana područja.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
Iako do sada na području Općine Vlaldislavci nije zaštićena niti jedna prirodna vrijednost
temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekološki vrijedna područja koja
treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama
stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za
očuvanje stanišnih tipova (NN, br. 7/06.).
b) Kulturna dobra
Cilj u oblasti zaštite kulturnih dobara je:
-
istražiti i utvrditi točne granice dvaju evidentiranih arheoloških lokaliteta na području
Općine,
predložiti za zaštitu kao graditeljsku baštinu vlastelinsku kuću Müller i Speiser na k.č.br.
174 u Vladislavcima koja je sagrađena početkom 20. stoljeća.
-
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama i u
skladu s kriterijima iz PPŽOB,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
59
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
•
•
Broj: 42/2002.
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih, graditeljske
baštine),
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
-
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
-
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i
zaštitu prostora u naseljima iz PPOBŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja,
utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije
primjerene potrebama,
povećanje gustoće stanovanja,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su
već opremljeni komunalnom infrastrukturom.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom
organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:
•
Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine
•
Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti
razvoj
•
Poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
-
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne
situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski
sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i
razvojnim potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
60
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
•
Broj: 42/2002.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
-
-
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima,
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima,
izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja stanovništva,
dograditi telekomunikacijsku mrežu unutar građevinskih područja naselja u skladu s
porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne mreže (baze postaje),
u elektroopskrbi naselja i kućanstava ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje
distribucijske elektroenergetske mreže na 10(20) kV, međutim na 0,4 kV naponskoj
razini radi zadovoljavanja propisanih standarda o isporuci električne energije i
osiguranju potrebnih količina električne energije za razvoj potrebna je dijelom
izgradnja nove NN mreže, a dijelom neophodne rekonstrukcije,
kod javne rasvjete ulica cilj je izgradnja kvalitetne i suvremene javne rasvjete u onim
ulicama naselja gdje javna rasvjeta još nije izgrađena i u ulicama gdje postojeća
javna rasvjeta ne zadovoljava suvremene standarde rasvjete.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
61
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i
infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima
budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima
gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Županije čini osovina Beli Manastir-Osijek koja
izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje
i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.
Općina Vladislavci se prostire jugoistočno od navedene osovine razvoja i na nju će se vezati
putem postojeće državne ceste D-7.
Područje općine Vladislavci pripada 3. skupini Područja posebne državne skrbi. U skladu s
tim u općini Vladislavci treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i
infrastrukturnu opremljenost s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva.
Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje
na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja. Prostor općine Vladislavci je dio prostora Županije dominantno
namijenjen poljoprivrednim djelatnostima.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da
preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi
na infrastrukturne građevine od važnosti za Županiju, obveze zaštite kulturnih dobara, te
ostale planske mjere zaštite.
Organizaciju prostora općine Vladislavci prvenstveno određuju prirodna obilježja i mreža
naselja. U prostoru Općine dominira poljoprivredno zemljište i zbog osobite vrijednosti ono se
planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu.
U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredne i šumsko zemljište, te
vodna površina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i
namjena površina''.
Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.000, a sadrže
izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih
granica, one su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
62
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Infrastrukturni sustavu su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i
prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 29.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red.
broj
NAMJENA POVRŠINA
OZNAKA
(*)
1.
1.1.
1.2.
Ukupno
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
Ukupno
naselja stalnog stanovanja
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja gospodarskih
zona van naselja
Ukupno
1.3.
Građevinska područja groblja izvan
naselja
2.
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
2.2.
2.3.
2.4.
3.
GP1
GP2
Ukupno
277,798
206,50
15,94
15,94
GP3
Izgrađeni dio GP
Ukupno
2,45
0,9
26,16
E1
-
E2
-
E3
21,91
R
4,25
3.1.
3.2.
Vrijedno obradivo tlo
P2
3.3.
Ostala obradiva tla
P3
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
Gospodarske šume
Ukupno
4.2.
4.3.
P1
87,92
-
2.497,63
1,08
322,97
0,14
1.771,77
725,86
Ukupno
Š1
322,97
Zaštitne šume
Š2
-
Š3
-
7.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO,
ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotoci
7.2.
Jezera
6.
ha/stan
7,76
223,34
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENEOBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
5.
stan/ha
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
2.1.
UKUPNO
(ha)
296,18
Ukupno
ŠZ
37,64
0,01
Ukupno
PŠ
-
-
Ukupno
_____
9,38
0,004
7,80
_____
-
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
63
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
7.3.
Akumulacije
7.4.
Retencije
7.5.
Ribnjaci
8.
OSTALE POVRŠINE
8.1.
Posebna namjena
8.2.
Promet
8.3.
Deponija komunalnog
otpada
8.4.
Sajmište
Broj: 42/2002.
A
-
______
R
Ukupno
1,58
____
N
0,01
3.213,95
1,40
-
____
23,99
OK
2,45
S
9.
26,44
OPĆINA UKUPNO
-
Napomena: Površine navedene u tablici br. 29., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu
br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su
utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.
U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i
namjena površina'' označeni površinom.
3.2.1.1. Struktura površina
Na temelju prostornih pokazatelja za namjenu površina, navedenih u tablici br. 30. struktura
površina Općine je sljedeća:
Tablica br. 30.
PLANIRANA STRUKTURA POVRŠINA
Namjena
Poljoprivredno tlo
Šume i šumsko zemljište
Građevinska područja
Vodne površine
Eksploatacijsko polje
Ostale površine
Ukupno Općina:
Površina
ha
2.497,63
360,61
296,18
9,38
21,91
30,69
3.213,95
Struktura
%
77,9
11,2
9,2
0,0
0,7
0,9
100,0
U strukturi površina dominantno učešće ima poljoprivredno zemljište (77,9%). Ostale
kategorije su značajno manje zastupljene. Ukupna građevinska područja (sva naselja i
gospodarska zona) imaju površinu 296,18 ha i učešće u ukupnoj površini) Općine 9,2%.
3.2.1.2. Građevinska područja
Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Za postojeća građevinska područja naselja stalnog stanovanja izrađena je analiza
izgrađenosti istih koja je poslužila kao podloga za formiranje planiranih granica građevinskih
područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
64
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Uzimajući u obzir ciljeve i obveze koje je postavio PPOBŽ i objektivno sagledavajući razvoj
demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga obilježja i posebnosti svakog
naselja pojedinačno došlo se do zaključka da su važeća građevinska područja naselja
znatno veća od potreba.
Ukupna površina tako planiranih građevinskih područja naselja stalnog stanovanja na
području cijele Općine iznosi 277,79ha.
Dopsin
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Dopsin planirano je na površini 67,32ha,
što je smanjenje za 50,04ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,43st/ha.
Hrastin
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Hrastin planirano je na površini 48,79ha,
što je smanjenje za 41,10ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 6,15st/ha.
Vladislavci
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Vladislavci planirano je na površini
161,68ha, što je smanjenje za 74,11ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog
područja.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 8,91st/ha.
Građevinsko područje gospodarske zone
Budući se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojeći gospodarski objekti koji
prijašnjim planovima nisu bili obuhvaćeni građevinskim područjem za njih je planirano
građevinsko područje gospodarske zone.
Planirano građevinsko područje obuhvaća površinu 15,94ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
65
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 31.
PO V R Š IN A IZG R A Đ .
P O D R U Č J A (ha )
PO V R Š IN A IZG R A Đ .
P O D R U Č JA / B R O J
ST A N O V N IK A
2 00 1 .(ha /s t)
P LA N IR A N I B R O J ST A N .
PO R A S T B R O J A ST A N .
PO V R Š IN A Z A
PL A N IR A N O
P O V EĆ A N J E B R O JA
S TA N O V N IK A (h a)
U K U P N O - P O VR ŠIN A
IZG R AĐ . P O D R U Č JA +
PO VR Š IN A ZA
P L AN IR A N O
P O V EĆ AN JE B R O JA
S TA N . (ha )
U K U PN O + 25 %
M A K SIM A LN A
D O P U Š TE N A PO V .
G RAĐ . PODR .
P O V R Š IN A
P LA N IR A N O G G R A Đ .
P O D R U Č JA (ha )
P O VR ŠIN A PL .
G R A Đ .P O D R U Č J A /
M A X. D O P U Š TE N A
PO VR ŠIN A G R A Đ .P O D R .
DOPSIN
B R O J S TA N . 2 0 01 .
N A S E LJ E
PRIKAZ USKLAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
S ODREDBAMA PPOBŽ
545
54,77
0,10
500
-45
0,00
54,77
68,46
68,46
67,32
0,98
HRASTIN
340
39,67
0,12
300
-40
0,00
39,67
49,59
49,59
48,79
0,98
VLADISLAVCI
1239
108,48
0,09
1500
261
22,85
131,33
164,16
164,16
161,68
0,98
UKUPNO
2124
202,92
0,10
2300
176
22,85
225,77
282,21
282,21
277,79
0,98
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine na području općine Vladislavci zauzimaju najveći dio njezina
prostora (77,9%), te je stoga i opravdana potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovog
vrijednog prirodnog resursa. Međutim, u okviru ukupnog poljoprivrednog zemljišta nije svo
zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je potrebno na temelju pedoloških
osobina tala, te drugih kriterija (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost i dr.), izvršiti
valorizaciju, odnosno vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu
namjenu, što je i učinjeno u okviru Namjenske pedološke karte RH 1:300.000.2
Na temelju navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadržaju
prostornih planova3, izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana
uređenja Općine, te se može konstatirati da su na području općine Vladislavci zastupljena tla
pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
-
vrijedno obradivo tlo,
ostala obradiva tla.
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta, prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''. Ucrtavanjem
svake od navedenih kategorija tala, te izmjerom ucrtanih površina uz pomoć računara,
utvrđeno je da se na području općine Vladislavci vrijedno obradivo tlo prostire na površini od
cca 1.771,77 ha, a ostala obradiva tla na 725,86 ha (55,1% vrijedno obradivo tlo, 22,6%
ostala obradiva tla).
Vrijedno obradivo tlo kao najrasprostranjenija kategorija poljoprivrednog zemljišta
zastupljeno je na cijelom području Općine, osim na području koje je u kategoriji ostalog
obradivo tla.
2
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000,
Zagreb, 1996.
3
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
Prostornih planova (NN 106/98.)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
66
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Površine ostalog obradivog tla su zastupljene na zapadu Općine, istočno od naselja Dopsin,
istočno i sjeveroistočno od Vladislavaca, te istočno i jugoistočno od naselja Hrastin.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, najoptimalnija mjera zaštite tla je njegovo korištenje
u skladu sa izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu sa utvrđenim pogodnostima tla za
pojedinu namjenu.
Budući da je općina Vladislavci područje gdje prevladava vrijedno poljoprivredno zemljište,
tim više je opravdana potreba racionalnog korištenja ovog vrijednog prirodnog resursa za
osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga treba na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje
kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo,
izgradnja infrastrukture), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je
potrebno očuvati cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za trajnu
namjenu, za poljoprivredu.
Na taj način će biti lakše privesti zemljište kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao
mjeri u cilju očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.
U cilju zaštite tla potrebno je djelovanje u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih
kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanjem poljoprivrednih
prinosa. U tom smislu potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, kroz
proizvodnju zdrave hrane, za što općina Vladislavci ima najvažniji uvjet-vrijedno
poljoprivredno zemljište relativno dobre očuvanosti.
3.2.1.4. Šumske površine
Šume kao specifično prirodno bogatstvo zahtijevaju posebne uvjete gospodarenja, što znači
racionalno korištenje proizvodnih mogućnosti šume, ali istovremeno i njenu obnovu.
Međutim, šume zahtijevaju i posebne uvjete očuvanja i zaštite, kako bi se očuvala njihova
ekološka i socijalna vrijednost, što obvezuje društvo u cjelini na gospodarenje šumama i
šumskim zemljištem, kao djelatnostima od posebnog interesa.
U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%, a
šume posebne namjene nisu prisutne.
Na području općine Vladislavci šumama gospodari šumarija Osijek koja je organizacijski
podijeljena u gospodarske jedinice. Na području ove Općine nalazi se gospodarska jedinica
Osječke nizinske šume.
Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon
čega se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja
se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko
uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko
zemljište općine Vladislavci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito
Zakonom o šumama. Gospodarenje šumama temelji se, a to je i plansko opredjeljenje, na
načelu potrajnosti, kako šumskih površina, tako i potrajnosti drvne zalihe i ekoloških funkcija
Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i
poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje
šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka
raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
67
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Opredjeljenje je za prirodnu šumu, odnosno šumu koja je očuvala prirodne osobine, što je
ujedno i najstabilnija šuma, koja ima najveće i gospodarske i ekološke vrijednosti.
Šumama, na području općine Vladislavci, se gospodari po principu jednodobnih šuma gdje
se do doba pune zrelosti (ophodnje) jedan puta u deset godina vrši prorjeđivanje, a po
postizanju pune zrelosti vrši oplodna sječa kako bi se osiguralo prirodno pomlađivanje. Samo
u iznimnim slučajevima kada nema uvjeta za oplodnu sječu može se izvršiti i čista sječa uz
pomlađivanje sadnicama
Također je bitno da se ispune gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, kako sada, tako i u
buduće, na lokalnoj, ali i na globalnoj razini, te da se ne šteti drugim ekosustavima.
Kako na prostoru općine Vladislavci ima vrlo malo šuma, to se osim racionalnog
gospodarenja, ovim šumama mora posvetiti i određena zaštita, kako se njihov udio u buduće
ne bi smanjivao. Zaštita šuma podrazumijeva zaštitu od požara i drugih elementarnih
nepogoda, te biljnih bolesti i štetočina. U tom smislu potrebno je vršiti praćenje navedenih
pojava, ali je također potrebno pratiti nivo podzemnih voda, čije snižavanje dovodi do
negativnih posljedica na šumu (sušenje šume). Stoga kod hidromelioracijskih zahvata kojima
se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili
barem nepromijenjene uvjete
Također je potrebno usuglasiti interese vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede u cilju
očuvanja i zaštite šume.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba
posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti
potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Šumsko zemljište koje nije pod šumom, potrebno je pošumiti, kao i zemljišta nepogodna za
poljoprivredu.
3.3. NASELJA
U planiranoj mreži naselja se zadržavaju sva tri naselja stalnog stanovanja.
Preuzima se sustav središnjih naselja za općinu Vladislavci iz Prostornog plana Osječkobaranjske županije, prema kojem su:
-
VLADISLAVCI veće lokalno (inicijalno razvojno) središte
Naselje Dopsin i Hrastin prema planiranom broju stanovnika i isključivim ruralnim obilježjima
nisu kategorizirana kao razvojna središta, ali i u njima treba podsticati razvoj gospodarstva i
komunalno ih opremiti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
68
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Gospodarstvo Općine će se razvijati u sljedećim pravcima:
-
primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo i drugi tržišno opravdani
oblici),
obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom,
eksploatacija opekarske gline s proizvodnjom finalnih proizvoda,
metalska i drvnoprerađivačka industrija,
nove proizvodne i uslužne djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetništva.
Prostorni uvjeti za smještaj novih kapaciteta i djelatnosti su stvoreni ovim Planom u
gospodarskoj zoni u naselju Vladislavci.
Razvoju gospodarstva pogodovat će dobra prometna povezanost (cestom i željeznicom) sa
tržištima prodaje i nabave.
Ovim Planom se omogućuje pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u
područja stanovanja u naseljima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
69
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Izvan građevinskih područja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i
kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima, stanovanjem za vlastite potrebe i
seoskim turizmom.
3.4.1.2. Turizam
Prostor općine Vladislavci, kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske
županije i RH, posjeduje određene preduvjete koji bi omogućili da u okviru ukupnog
gospodarskog razvoja, Općina ostvari i određeni turistički razvoj. Tome u prilog ide i činjenica
da se kroz strateške dokumente razvoja turizma4 i prostornog uređenja5 na razini Države,
zalaže se ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala, kroz aktivniji pristup
kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru, na razini Države i Županije.
Bogatstvo i raznolikost resursa, kao i njihova dobra očuvanost, uz njegovanje autohtonih
osobitosti svakog turističkog prostora, te jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim
razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području Županije6, a time
i općine Vladislavci. Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs, koji do sada
nije bio adekvatno valoriziran.
Stoga su njegovi potencijali mnogo veći, raznovrsniji, ali i dobro očuvani.6
Na prethodno navedenim osnovama moguće je planirati budući turistički razvoj koji će se
prvenstveno oslanjati na valorizaciju prirodnih potencijala Općine (pretežno nizinski i agrarni
prostor, prirodne i očuvane vegetacije, manje šumske površine, vodne površine, prostor
lovišta i fonda divljači, itd.). U tom smislu se ističe da je prostor općine Vladislavci, kao dio
kontinentalnog turističkog prostora Županije, a da se kroz Prostorni plan Županije6 ukazuje
na odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika
turističke ponude. Naglašena je i potreba pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito
prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti prostora, te mogućnosti
razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, te
povezanost i integracija turizma i kulture.
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije, izdvojene su zone i prostori za
turističku namjenu, s aspekta korištenja i namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju.
Međutim, na području općine Vladislavci nema tako definiranih turističkih područja
županijskog značaja, a što ne znači da na području Općine nema značajnijih turističkih
područja lokalnog, općinskog značaja, a koji bi u budućnosti mogli i prerasti lokalne okvire.
Takve mogućnosti za budući razvoj imaju vodne površine, odnosno ribnjaci Športskoribolovnog društva Čepin, koji su nastali napuštanjem eksploatacije opekarske gline na čijim
bajerima su ribolovci uredili športsko-rekreacijski i izletnički centar, a koji je već danas vrlo
posjećeno područje, prvenstveno od strane športskih ribolovaca, ali i ostalih izletnika s
okolnog područja, a u buduće i potencijalnih turista, s mogućnostima organiziranja natjecanja
športskih ribolovaca, na razini višoj od općinske i županijske, a što omogućavaju kapaciteti
ribičkih staza (više od tisuću ribolovaca istovremeno).
4
Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93.)
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Strategija prostornog uređenja RH, 1997.
6
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek,
2002.
5
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
70
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
U smislu formiranja turističko-rekreacijskog centra potrebno je stvarno prenamijeniti
postojeće područje iz namjene eksploatacijskog polja u prostor za rekreaciju, te zadržati
postojeće vodne površine (bajere) u svrhu športskog ribolova i športsko-rekreacijskog
turizma, održavajući riblji fond u ribnjacima, te uređenjem staza i prostora oko ribnjaka i
sadržaja namijenjenih izletima i rekreaciji u prirodi.
Budući da je prostor ovog lokaliteta u ruralnom okruženju, to se u buduće može očekivati da
se potakne i razvoj ruralnog turizma, u okviru seoskih obiteljskih gospodarstava, koja bi se
postupno uključivala i u turizam, kroz ponudu svojih poljoprivrednih proizvoda, ali i kroz
poticanje ekološki proizvedene zdrave hrane, odnosno razvitka ekološke poljoprivrede.
Prostor općine Vladislavci bi u budućnosti mogao razvijati i lovni turizam, s obzirom na
prostorne kapacitete lovišta i divljači, ali uz očuvanje i zaštitu prostora lovišta, ali i fonda
divljači, kroz razne druge oblike lovnog turizma (obilazak lovišta, foto-safari, itd.).
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Prostornim planom općine Vladislavci predviđeno je širenje posotjećeg eksploatacijskog
polja opekarske gline ''Vladislavci''. Planirano proširenje obuhvaća četiri katastarske čestice,
kč.br. 550/1 i 550/2, te 552/1 i 552/2 u k.o. Vladislavci i u naravi predstavljaju proširenje
postojećeg polja u smjeru sjeverozapada, a uz prometnicu Čepin-Vladislavci.
Na dijelu ovih čestica (uz prometnicu Čepin-Vladislavci) planirano je formiranje građevinskog
područja pa je i planirano proširenje eksploatacijskog polja manje od 12 ha koliko iznosi
približna površina ovih čestica.
I na drugim dijelovima Općine moguće je formiranje istražnih i eksploatacijskih polja u skladu
s odredbama iz PPŽ Osječko-baranjske.
Na lokaciji eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' je u sklopu sanacije postojećeg iskopa
(bajera) izvršeno poribnjavanje i privođenje funkciji rekreacije.
Za prostor bazena za potapanje kudelje u krugu tvornice Mobilia nužno je odrediti i provesti
postupke sanacije prema obvezama iz PPŽ Osječko-baranjske.
3.4.2. Društvene djelatnosti
Mreža objekata i funkcija društvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog stanja u
Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture te ujedno uvažavajući
stvarne mogućnosti razvoja Općine u tom segmentu.
Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se
stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području
Županije.
Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom kao i PPOBŽ utvrđena je
minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
71
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Tablica br. 32.
PLANIRANA MREŽA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
NASELJE VLADISLAVCI
općinsko izvršno tijelo
osnovna škola
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
dječji vrtić
dom kulture
NASELJA DOPSIN I HRASTIN
mjesni odbor
dom kulture
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu
izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva,
odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
72
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata (NN br. 38/91.).
Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Vladislavci izračunate su
potrebe za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015.
godine. Ukupan broj potrebnih športskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za
postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke
kulture do 2015. godine.
Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
73
TABLICA BR. 33
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
B R O J J E D IN IC A
SKIJANJE
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
OSTALI
OTVORENI
B R O J J E D IN IC A
BOĆANJE
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
TENIS
B R O J J E D IN IC A
MALI SPORTOVI
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
NOGOMET
B R O J J E D IN IC A
ATLETIKA
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
OSTALI
ZATVORENI
B R O J J E D IN IC A
KLIZALIŠTA
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
KUGLANE
B R O J J E D IN IC A
STRELJANE
OSTALE
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
ZRAČNE
STRELJANE
B R O J J E D IN IC A
OTVORENI
BAZENI
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
110
ZATVORENI
BAZENI
B R O J J E D IN IC A
B R O J S T A N O V N IK A 2 0 1 5 . G O D I N E
7 - 10
DVORANE
OPĆINA : VLADISLAVCI
J E D IN IC A N A 1 0 0 0
S T A N O V N IK A
D O B N A S K U P IN A O D - D O
POTREBAN BROJ JEDINICA OBJEKATA
1,30
0,143
0,080
0,009
0,165
0,018
0
0
0
0
0
0
0,020
0,002
0
0
0
0
0
0
5,10
0,561
0
0
0
0
0,13
0,014
0,09
0,010
11 - 14
116
1,65
0,191
0,065
0,008
0,180
0,021
0,90
0,104
0,165
0,019
0,125
0,015
0,030
0,003
0,125
0,003
0,085
0,010
0,43
0,050
8,60
0,998
0,40
0,046
0
0
1,15
0,133
0,145
0,017
15 - 18
114
1,80
0,205
0,075
0,009
0,195
0,022
0,95
0,108
0,45
0,051
0,145
0,017
0,040
0,005
0,140
0,005
0,095
0,011
0,48
0,055
8,90
1,015
0,50
0,057
0
0
1,25
0,143
0,155
0,018
19 - 24
168
0,85
0,143
0,045
0,008
0,045
0,008
0,75
0,126
0,45
0,076
1,00
0,168
0,015
0,003
0,20
0,003
0,035
0,006
0,72
0,121
2,00
0,336
0,75
0,126
0,30
0,050
0,55
0,092
0,13
0,022
25 - 34
317
0,48
0,152
0,020
0,006
0,027
0,009
0,75
0,238
0,35
0,111
1,00
0,317
0,005
0,002
0,14
0,002
0,006
0,002
0,43
0,136
1,40
0,444
0,75
0,238
0,35
0,111
0,27
0,086
0,06
0,019
35 - 44
311
0,30
0,093 0,0135 0,004
0,017
0,005
0,65
0,202
0,165
0,051
1,00
0,311
0,003
0,001
0,13
0,001
0,003
0,001
0,12
0,037
0,90
0,280
0,85
0,264
0,55
0,171
0,14
0,044
0,04
0,012
45 - 59
425
0,15
0,064
0,010
0,004 0,0125 0,005
0,45
0,191
0,12
0,051
0,80
0,340 0,0015 0,001
0,05
0,001
0
0
0,03
0,013
0,30
0,128
0,75
0,319
0,60
0,255
0,07
0,030
0,015
0,006
60 i više
543
0,03
0,016
0,005
0,003
0,08
0,043
0,008
0,004
0,10
0,054
0,025
0,001
0
0
0
0
0
0
0,22
0,119
0,22
0,119
0,045
0,024
0,003
0,002
UKUPNO
2104
0,008
0,004
0,001
0,001
1,0
0,0
0,1
1,0
0,4
1,2
0,0
0,0
0,0
0,4
3,8
1,2
0,7
0,6
0,1
POSTOJEĆE
1,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
3,0
3,6
0,0
0,0
0,0
0,0
PLANIRANO
0
0
0
1
0
1
0
0
0
0
0
1
0
0
0
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
74
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s
WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na dvoransku
jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x25 m koji raspolaže s odgovarajućim
pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.
Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod
otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika.
3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije
svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
-
mali nogomet
2,0 jedinice
-
rukomet
1,4 jedinice
-
košarka
1,0 jedinica
-
odbojka
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a
igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže
svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati
najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9
i više igrališta do 25% manji.
5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom
za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i
praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih
kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje
dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta
kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih
streljana 80 sati-korisnika.
8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije
svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za
rekreacijsko klizanje.
Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 satikorisnika.
9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih
veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće
sanitarije za najmanje 20 korisnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
75
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih
6.540 sati-korisnika.
10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu
7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok,
te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.
Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom,
ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika.
Vidljivo je da su na području općine Vladislavci zastupljeni gotovo svi sportovi prema
potrebama s obzirom na planirani broj stanovnika, nedostaju jedino po jedna jedinica za
zračnu streljanu, kuglanu i tenis. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije
od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina
minimalne površine 40m² s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o grobljima donešen je Pravilnik o grobljima kojim
su pobliže uređeni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje
groblja i pratećih građevina.
Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u općini Vladislavci svrstavaju se u mala
groblja (do 5 ha).
Članak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne površine kako grobnog mjesta
tako i groblja u cjelini.
Groblja u Dopsinu i Hrastinu zadovoljavaju svojom površinom potrebe za planirani broj
stanovnika. Groblje u Vladislavcima je potrebno proširiti jer je površina sadašnjeg groblja pre
mala za planirani broj stanovnika, a i sadašnje groblje je gotovo u potpunosti izgrađeno. Iz
navedenih razloga planira se proširenje groblja u Vladislavcima na susjedne parcele kč.br.
696 i 697.
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i
mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog
uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za
smještaj djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno
osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode,
infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema
podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
76
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene
su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene
građevine od važnosti za Županiju.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska
područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet
građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina
za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu
kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s
jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu
izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i
krajobrazne osobitosti područja Općine.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja i
planirane izdvojene gospodarske zone mješovite namjene.
Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i u zoni (bajer) pored
Vladislavaca.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se
organizira u sklopu planova užih područja.
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od
prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene
dijelove naselja.
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađene, komunalno neopremljena područja do
kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
77
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Planirana građevinska područja su utvrđena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz
PPOBŽ.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog
zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što
uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je
to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja,
moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo
potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog
zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti
maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i
iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na
građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o
šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom
dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti
i štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje
stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene
razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i
unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova
gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
78
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode
Sukladno članku 124. Zakona o zaštiti prirode Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode
propisuje uvjete zaštite prirode koji se moraju ugraditi u prostorni plan kako slijedi:
-
U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,
Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih,
U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost,
izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike
poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom,
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti,
sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve
očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
Iako do sada na području Općine Vlaldislavci nije zaštićena niti jedna prirodna
vrijednost temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekološki vrijedna
područja koja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN, br. 7/06.).
-
-
3.7.5.2. Zaštićena i vrijedna kulturna dobra
U sljedećoj tablici su navedena zaštićena i vrijedna kulturna dobra.
Tablica br. 34.
ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA
Red.
broj
OPĆINA VLADISLAVCI
OZNAKA
UKUPNO
(ha)
% OD
POVRŠINE
OPĆINE
ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA
ARHEOLOŠKA PODRUČJA
- Vladislavci
AP
- Hrastin ''Gradac''
AP
PREDLOŽENO ZA ZAŠTITU
1.2.
- Vladislavci, vlastelinska kuća Müller-Speiser
Izvor podataka: Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel u Osijek
ZPO-OSIJEK
0.
1.
Vlastelinska kuća Müller-Speiser sagrađena je u središtu Vladislavaca na kč.br. 174, i datira
s početka 20. stoljeća. Predlaže se da Općina pokrene postupak valorizacije i zakonske
zaštite kod Ministarstva kulture-Konzervatorskog odjela u Osijeku. Danas je u toj građevini
smještena općinska uprava.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
79
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA NA PROSTORU OPĆINE VLADISLAVCI –
SMJERNICE ZAŠTITE
Na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama kao i njihovoj
neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave
za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola
nadležne Uprave.
Spomen biste, spomen obilježja i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati,
premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležne Uprave.
ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU OPĆINE VLADISLAVCI – SMJERNICE
ZAŠTITE
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i
zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje
općine Vladislavci primjenjuju propisane odredbe iz ovoga Zakona.
Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice
te su stoga locirani položajima.
Površine na tim lokalitetima mogu koristiti na dosad uobičajeni način, a eventualni posebni
uvjeti korištenja propisat će se ukoliko to bude potrebno.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo
kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
80
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležan Konzervatorski odjel, kako bi
se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće
mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
Izvor podataka: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
Prostorom Općine ne prolazi niti jedan planirani prometni koridor, tako da se planirano
rješenje odnosi na poboljšanje i rekonstrukciju postojećeg prometnog sustava. U širem
okruženju Općine prolaze dva planirana cestovna prometna koridora i to:
-
na zapadu je to planirani koridor buduće autoceste u koridoru ''Vc'', a najbliže planirano
čvorište za pristup na navedenu autocestu je u zoni naselja Čepin,
sjeverno i istočno prolazi koridor planirane brze ceste (nova trasa Podravske
magistrale) na koju će prostor Općine moći preći preko čvorišta u zoni naselja
Antunovac na istoku i naselja Čepin na sjeverozapadu.
Državna cesta D7 koja rubno tangira prostor Općine planira se rekonstruirati i urediti u
skladu s njenom kategorijom državne ceste. Uređenje se prvenstveno odnosi na proširenje i
pojačanje kolnika, te uređenje postojećih križanja. Nakon izgradnje planirane autoceste u
koridoru Vc promatrani pravac državne ceste postat će paralelni pravac buduće autoceste.
Mreža županijskih cesta koja osigurava pristup naseljima na području Općine planira se
rekonstruirati i to prvenstveno u pogledu širine kolnika (min. 5,5 m).
Lokalne ceste koje su u najlošijem stanju potrebno je prvenstveno modernizirati i
rekonstruirati u skladu s očekivanim intenzitetom i strukturom prometa na njoj.
U okviru građevinskih područja naselja planirano je uređenje uličnih profila izgradnjom
pješačkih površina parkirališnih i autobusnih stajališta, te hortikulturno uređenje zelenog
pojasa. U okviru uličnog profila važno je i uređenje efikasnog sustava oborinske odvodnje.
3.8.1.2. Željeznički promet
U novim geopolitičkim uvjetima nakon osamostaljenja Republike Hrvatske trasa željezničke
pruge Osijek-Đakovo dobila je novu kategoriju i to magistralne pomoćne pruge MP13. Na
planiranoj trasi predviđena je rekonstrukcija i obnova trase u skladu s njenom kategorijom.
Pri tom se planira uređenje gornjeg sloja, signalno-sigurnosnog sustava, te uređenje pratećih
postrojenja. Trasa željezničke pruge se zadržava na postojećoj trasi, uz nužne korekcije
kritičnih elemenata prvenstveno horizontalnog vođenja trase.
U daljnjoj budućnosti predviđena je i mogućnost izgradnje drugog kolosjeka, i to samo u
slučaju da dođe do odgovarajućeg porasta prometa.
Na području Općine na trasi željezničke pruge nalaze se i dva službena mjesta: željeznički
kolodvor Vladislavci i stajalište Vuka-Dopsin.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
81
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3.8.1.3. Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na
temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju ne planira se novi PU. U postojećem PU Vladislavci zbog
ugradnje suvremene opreme planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje
asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora.
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti i uređenje eksterijera ispred postojeće PU radi
boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za
potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.
3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Vladislavci obuhvaća nastavak
već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
-
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem
broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,
-
dogradnja kapaciteta UPS-ova.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novi operateri graditi će
mreže i pružati usluge u skladu s interesom korisnika.
Pokretna mreža
''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom
mrežom u sustavu globalne pokretne mreže-GSM, te u UMTS. U razvoju postojećih javnih
sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje
kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Novi
koncesionari graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira
izgradnja bazne (osnovne) postaje-GSM u naselju Hrastin, ali se u slučaju potrebe
omogućava izgradnja i drugih kako novih tako i postojećih operatera.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
82
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih
antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora, ili graditi
bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog
sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju
cijeli prostor općine Vladislavci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba
Plin
Premda se u sljedećem planskom razdoblju na području općine Vladislavci ne planiraju
istraživanja i proizvodnja ugljikovodika planira se izgradnja sustava za transport i isporuku
prirodnog plina, i to:
-
mjerna-redukcijska stanica MRS-Vladislavci,
magistralni plinovod od postojeće MRS-Osijek do planirane MRS-Vladislavci.
Ovaj plinovod prolazi samo dijelom područja Općine i to do lokacije buduće MRS-Vladislavci.
Tek izgradnjom MRS-Vladislavci, koja će biti glavna opskrbna točka i šireg okruženja,
omogućiti će se svim naseljima Općine priključenje te sigurnu i konstantnu opskrbu
prirodnim plinom.
Plinoopskrba
Plan razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava na području općine Vladislavci obuhvaća
izgradnju visokotlačnih međumjesnih plinovoda i srednjetlačne distribucijske mreže.
Osnova razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava za potrebe šireg okruženja je
izgradnja građevina za glavnu ili dodatnu napojnu točku naselja okolnih općina, a to su:
-
međumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Ernestinovo,
međumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Beketinci.
Međumjesni plinovodi s tlakom plina do 1,2 MPa (12,0 bara) izgraditi će se od MRSVladislavci do RS-Ernestinovo i RS-Beketinci, koje će biti locirane izvan granica općine
Vladislavci.
Glavna osnova razvoja distribucijske plinovodne mreže za potrebe potrošača na području
općine Vladislavci biti će glavni distribucijski plinovodi kojima se plin doprema iz MRSVladislavci do pojedinih naselja i na glavnim opskrbnim pravcima u naseljima, a grade se u
koridoru prometnice (ili uz koridor). Tlak plina u glavnom distribucijskom plinovodu iznosi 0,10,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
83
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Na glavne distribucijske plinovode priključuje se sekundarna mreža, to su ostali plinovodi
mjesnih mreža.
Mjesne plinovodne mreže svih naselja Općine planiraju se izgrađivati unutar građevinskih
područja naselja u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti
ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži također je 0,10,3 MPa (1,0-3,0 bara), te će svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo)
morati postaviti kućnu mjernu redukcijsku stanicu radi snižavanja tlaka plina na uporabnu
visinu i mjerenja potrošnje.
Kućne mjerno redukcijske stanice se ne dozvoljava graditi u ulični profil. Treba ih graditi u
vanjsku fasadu zgrada ako je zgrada na regulacijskom pravcu ili uz regulacijski pravac s
unutarnje strane tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske čestice.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža na području općine Vladislavci obuhvaćat će građevine
prijenosa i distribucije električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije
predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti
Prostornim planom Osječko-baranjske županije.
Prijenos električne energije
Planom razvoja elektroenergetske mreže na području Općine predviđa se dogradnja
prijenosne mreže na području Općine, a planira se izgradnja sljedećih građevina za koje je
potrebno osigurati prostor:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na 10(20)
kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe
gospodarstva. Uz razvoj distribucijske mreže razvijati će se i mreža javne rasvjete u svim
ulicama naselja općine Vladislavci u kojima još nije izgrađena ili ne zadovoljava standarde
suvremene javne rasvjete.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u
kontaktnim zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u
koridorima prometnica gdje god je moguće. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u
infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog
zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike
Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom
i smanjiti troškovi održavanja.
Plan razvoja distribucijske mreže na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju,
dogradnju i rekonstrukcije, što obuhvaća sljedeće:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
84
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
-
Broj: 42/2002.
izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobnog povezivanja
postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja,
demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja
i kontaktnih zona s građevinskim područjima,
zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa
stvarnim potrebama,
izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s
procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase
novih dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a novu mrežu u
pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. Novu mrežu u
središnjem dijelu naselja Vladislavci, pošto je općinsko središte, graditi sustavom ulaz-izlaz
ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako
da budu sastavni dio prednje ograde građevinske čestice iznimno na javnoj (zelenoj)
površini, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U nastavku i u sporednim
ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim
stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa
SKS vođenih po krovovima na krovnim stalcima.
U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova
NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog
korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu u naseljima Općine planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i
čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice
na propisanoj udaljenosti od prometnice. U naseljima ili ulicama u kojima će se
niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postaviti i rasvjetna tijela.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost
vodnoga gospodarstva, pored ostalog rješava:
-
zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od
štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija
i bujica, melioracijsku odvodnju)
-
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje,
korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu,
korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene)
-
zaštitu voda od onečišćenja
3.8.3.1. Vodoopskrba
Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak
čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima
prioritetno mjesto.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
85
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Vladislavci odvijat će se u nekoliko faza i
etapa.
U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa no u susjednim
općinama. Razvojem i širenjem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema
naseljima općine Vladislavci ovo vitalno pitanje biti će riješeno na način da mreža toga
sustava sa zapadne strane dođe do naselja Hrastin te produži do Vladislavaca i Dopsina.
Vodopskrbni prsten bi se zatvorio spajanjem na magistralni vod od pravca Čepina.
Krajnji je cilj razvoja vodoopskrbe formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini
županija, regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom
magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme.
Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno
oko svih, količinom primjerenih, izvorišta (budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se
vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora
zagađenja na dozvoljene količine.
Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći
interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije
upuštanja u recipijent.
Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja
stanovništva i ostalih korisnika vode.
Budući da niti jedno naselje općine Vladislavci do sada nema izgrađen sustav za odvođenje
otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen
ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo.
Prema postavkama Županijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda na području Osječko-baranjske Županije, u (svim) naseljima Općine
Vladislavci trebala bi se razvijati individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili
sličnim jednostavnim uređajima.
Također prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja
uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji
većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinačnih to
se predlaže razmatranje mogućnosti, u drugoj fazi razvoja odvodnih sustava ili kao
alternativno rješenje za prvu fazu, formiranja zajedničkog sustava odvodnje na koji bi se
spojila naselja (Vladislavci, Dopsin, Hrastin) općine Vladislavci a kojim bi se vode odvele
prema zajedničkom uređaju za pročišćavanje lociranom uz rijeku Vuku (jugoistočno od
naselja Hrastin). Drugo alternativno rješenje je spajanje odvodnih sustava naselja Općine na
sustav odvodnje Osijeka preko susjedne općine Ernestinovo a koja bi u toj varijanti također
imala rješenje zbrinjavanja otpadnih voda.
Za Općinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način
odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske
parametre te moguću dinamiku realizacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
86
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema
Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni
sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.
Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj
budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja
koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za
potpuno čišćenje.
Sustavi odvodnje u naseljima trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje osim za
općinsko središte gdje odvodnja treba biti riješena u razdjelnom tipu odvodnje za periferne
dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se
rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice.
U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala
odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Vladislavci i šire je takvo da sustav, s
većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su
regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja.
Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, već
samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju.
Postojeći sustav zaštite od štetnog djelovanja voda obnovom u ratu razorene crpne postaje
Dvor (na području općine Ernestinovo), ustrojen je na zadovoljavajući način. Planirane
aktivnosti se svode na sanaciju preostalih ratnih šteta na sustavu obrane od poplava
područja Općine, te provođenje redovnih mjera obrane od poplava.
Vodotoci na području općine Vladislavci nemaju energetski potencijal dovoljan za
proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje.
Plovidba vodotocima Općine nije moguća.
Zakonom o vodama (NN, 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim
ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda,
djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja
voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje
kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od
vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz vodotoke, kanale i
druga ležišta voda. Planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku,
Bobotski kanal, Korpaš i Veliku Osatinu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
87
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri
rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom
djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži
se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.
Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije
dovoljno dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u
normalno stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. Također treba nastaviti s
rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani
Još uvijek su u tijeku aktivnosti na sanaciji ratnih šteta na melioracijskom sustavu, a koje
obuhvaćaju i razminiranje područja oko kanala.
Navodnjavanje
Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu
poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i
nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.
Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka
vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar,
odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni.
Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom
kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan.
Kako bi se utvrdili načini natapanja, izvori vode i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu
poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju
natapanja te idejni projekt natapanja).
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina
namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Otpad je razvrstan i katalogiziran. U skladu s pojedinom vrstom otpada propisani su i načini
gospodarenja pojedinačnim vrstama otpada.
Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.
Županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnom.
Gradovi i općine su odgovorne za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalni otpad jest
otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodnje i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i
sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz
njega izdvojiti opasan otpad.
Općina osigurava i provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
88
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja
sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN
119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.
Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru
koji otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine (nalazi se na području grada
Osijeka).
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja
otpada kroz tri faze:
1. faza
-
2. faza
-
3. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta,
uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju,
Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji
Miholjac i Beli Manastir),
Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog
odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća
određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih
dvorišta unutar građevinskih područja sva tri naselja, kao i kontinuirano uklanjanje (sanacija)
povremenih ''divljih'' odlagališta, te sanacija postojećeg neuređenog odlagališta ''Pašnjak''
jugoistočno od naselja Hrastin.
Prostornim planom Općine predlaže se za lokaciju općinskog odlagališta komunalnog otpada
lokacija prikazana na kartografskom prikazu ''Namjena površina''. Radi se o lokaciji ''Pašnjak''
istočno od naselja Vladislavci. Veličina odabrane lokacije iznosi cca 1,5 ha. Odabrano
zemljište može zadržati postojeći izgled i način gospodarenja (poljoprivreda i sl.) ali na njemu
ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta
otpada.
U naravi, otpad bi se i nadalje odvozio na odlagalište ''Lončarica'' (grad Osijek) koji ima
status legalnog odlagališta.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali,
papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.).
Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno,
po domaćinstvima.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez
prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih
zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
89
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:
-
treba sačuvati vode koje su još čiste;
-
upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama
treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci,
-
započeti s izgradnjom sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u Vladislavcima,
Dopsinu i Hrastinu,
-
treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastajanja,
-
hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda
gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje
zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za
čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese);
-
gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno
tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitet otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za
upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradi uređaja za prethodno čišćenje
otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti,
-
kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja,
-
treba kontinuirano raditi na sprečavanju nastajanja nekontroliranih (divljih) odlagališta
otpada.
3.10.2. Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u
prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom
smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju
tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja.
Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog
zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog
zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište.
Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je, uz određene intervencije, privesti
poljoprivrednoj namjeni, kao i razminirati minirane površine.
Šumsko zemljište, koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.
3.10.3. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog
djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području.
Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program
mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz
područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
90
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na
stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te
udaljenost od naseljenih područja,
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno
planirati podizanje zaštitnog zelenila.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje općine Vladislavci je djelomice ugroženo bukom od željezničkog prometa, ali se
gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općine osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju
ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim
funkcijama, te geopolitičkom položaju.
Prema navedenom Pravilniku u općini Vladislavci niti jedno od naselja ne pripada niti u jednu
od kategorija ugroženosti (jer ne prelaze minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna
izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
91
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja općine Vladislavci (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za
razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina"
i određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinska područja naselja stalnog stanovanja Dopsin, Hrastin i Vladislavci
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Građevinska područja
-
građevinska područja groblja izvan naselja Vladislavci i Dopsin
-
građevinsko područje gospodarske namjene
b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
c)
-
eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci''
-
planirano proširenje postojećeg eksploatacijskog polja opekarske gline
''Vladislavci''
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
-
vrijedno obradivo tlo,
-
ostala obradiva tla.
d) Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma,
e) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
f)
Vodne površine
-
vodotok,
-
ribnjak,
-
bajer.
g) Prometne površine
h) Planirano odlagalište komunalnog otpada ''Pašnjak'' Vladislavci.
(2.)
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A. do 4.C, na katastarskim kartama u mjerilu 1:2.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih
područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na
temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
92
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(3.)
Broj: 42/2002.
-
vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju
podataka (tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove) o bonitetnoj klasi
poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim
tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom) ili specijaliziranom studijom ili elaboratom
kojim se detaljnije definira bonitetna vrijednost tala,
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave
nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
prirodni vodni tokovi i ribnjaci određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s
javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg
utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice, osim za groblje uz
naselje Vladislavci za koje se planira proširenje na k.č.br. 696 i 697 k.o. Vladislavci,
-
potencijalno odlagalište komunalnog otpada se nalazi na lokaciji ''Pašnjak''.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u
cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
• za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV)
prijenosa električne energije DV 2x400 kV ErnestinovoMeđurić pošto je izrađena SUO i ima lokacijsku dozvolu,
a vodi paralelno s južne strane s postojećim DV 400 kV
Ernestinovo-Žerjavinec
• za magistralni plinovod
70,0 m,
1.000,0 m,
• za glavni distribucijski plinovod
100,0 m,
• za magistralni vodoopskrbni cjevovod
300,0 m,
• za glavni kolektor odvodnog sustava
300,0 m.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
zaštićena kulturna dobra,
-
područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice,
-
povremeno poplavno područje-poplavno područje utvrđeno u PPŽ koje je u
međuvremenu zaštićeno od poplava,
-
poplavno područje
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
93
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
-
Broj: 42/2002.
inundacijski pojas,
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
šumsko zemljište u građevinskom području.
Područja posebnih ograničenja iz alineje 1-4 i 6., ove točke prikazana su na kartografskom
prikazu br. 3.A ''Uvjeti korištenja''.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim
ovlastima nadležna za Vodnogospodarstvo i/ili Županijska skupština na prijedlog
Hrvatskih voda,
šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi
utvrđuje tijelo Državne uprave nadležno za katastarske poslove i podataka Hrvatskih
šuma.
-
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te
uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.
(8.)
Za predloženu graditeljsku baštinu koja se predlaže za zaštitu primjenjuju se uvjeti prema
važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
(9.)
U poplavnom području dozvoljena je gradnja samo prema uvjetima Hrvatskih voda.
(10.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon
izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(11.)
Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim
za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(12.)
Na području općine Vladislavci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od
važnosti za Državu:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim
industrijskih kolosjeka
-
b)
državna cesta D7
magistralna pomoćna pruga MP13 (državna granica-B.Manastir-OsijekViškovci-Strizivojna-Vrpolje)
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
Postojeće građevine prijenosa:
-
DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
94
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Planirane:
•
DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić
Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima
Planirano:
(13.)
-
MRS-Vladislavci
-
magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS-Vladislavci
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
mreža županijskih cesta
Poštanske građevine
Postojeće:
-
•
poštanski ured u Vladislavcima
Telekomunikacijske građevine
Postojeće:
b)
-
UPS Vladislavci, Dopsin i Hrastin
-
bazna postaja (GSM) Hrastin.
Vodne građevine
•
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
-
•
Građevine za melioracijsku odvodnju
-
•
ribnjak površine 200-500 ha.
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(15.)
melioracijski kanali koji prolaze područjem općine Vladislavci i bilo koje
susjedne općine
Građevine za korištenje voda
-
(14.)
građevine za obranu od poplava
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.B., sve građevine iz točke (12.) i (13.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
95
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(16.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(17.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne
namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite
namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima
utvrđenim u ovom PPUO.
(18.)
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(19.)
(20.)
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.2.2.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(173. do 176.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(21.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(22.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(23.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(24.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
(25.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama.
(26.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
96
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(27.)
(28.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(29.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0m.
(30.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutom 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
do 15cm, odnosno 15x20cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0m od međe .
(31.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(32.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(33.)
Građevine mogu imati istake do 30,0cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(34.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0m od javne površine.
(35.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
97
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0m, da istak ne bude više od 1,5m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min.
0,5m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 2,25m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
e)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(36.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(37.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Građevinskom bruto površinom smatra se zbroj površina svih etaža (uključujući i
podrumske, suterenske i tavanske prostore), a izračunava se kao zbroj površina čije se
dužine i širine mjere od vanjskih površina obuhvatnih zidova dijela zgrade. Pri tome se kao
vanjska površina obuhvatnih zidova uzima određena površina (žbukana, obložena itd.), a
ukoliko se prikazuju građevinske površine dijelova zgrade pod zemljom, tada je važeća
vanjska površina obuhvatnih zidova (do zemlje).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
(38.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je sa više od
jedne polovice volumena ukopana u teren.
(39.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(40.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.
Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
98
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
-
Broj: 42/2002.
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojeći krovni prozor ne može se izvoditi na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (37.) ovih
Odredbi.
(41.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max.
0,5m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja,
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3m²/100m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(42.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutom
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0m.
(43.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80m od gornje plohe poda.
(44.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10m sa svake strane, ali ne uži od 1,0m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(45.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(46.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(47.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(48.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(49.)
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
99
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80m, a dvorišne max. 2,0m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(50.)
(51.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(52.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(53.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(54.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim
prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno
opremljeno na minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
a. kolnik izveden u kamenom materijalu ( makadam) min. širine 4,0m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
b. mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
c.
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije
obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju elektroenergetski i vodovodni
priključak.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
(55.)
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki (119.) ovih Odredbi.
(56.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih
građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon
nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (84.) ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
100
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(57.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
NAJMANJA VELIČINA
GRAĐEVNE ČESTICE
(m²)
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
300
250
200
0,3
0,4
0,5
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(58.)
(59.)
Iznimno od točke (57.) ovih Odredbi, veličina građevne čestici i koeficijent izgrađenosti mogu
se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (57.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(60.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(61.)
(62.)
Na dubini većoj od 20,0m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.3.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki
(118.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(63.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(64.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
-
180,0m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
450,0m² u ostalim slučajevima.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
101
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(65.)
Broj: 42/2002.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(66.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi.
(67.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0m uz
dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene
građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(68.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(69.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u građevinskim područjima naselja
stalnog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na
građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture.
(70.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(71.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(72.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0m²/učeniku.
(73.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min.
10,0m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0m²/djetetu.
(74.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (65.) ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
102
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(75.)
Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova
udaljenost od postojeće građevine mora iznositi najmanje dvije visine postojeće građevine,
čija visina se utvrđuje sukladno točki (37.) ovih Odredbi. Isto vrijedi i za građevine koje će se
naknadno graditi.
Uvjeti gradnje građevina
(76.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
točki (65), (66.) i (67.) ovih Odredbi.
(77.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(78.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
-
skupljanje i odvoz smeća,
-
skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
-
priprema i distribucija pitke vode,
-
sanitarne i sl. djelatnosti,
-
pogrebne usluge,
-
ostale komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno važećoj Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti.
(79.)
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT
djelatnosti)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
103
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKO
STANOVANJE
- tihe i čiste djelatnosti,
- sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
- sve PPUT djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
- ugostiteljsko-turističke,
- poslovne
-sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
- praonice vozila,
-sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
GOSPODARSKA
ZONA
- sve PPUT djelatnosti
- ugostiteljsko-turističke,
- poslovne
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT
djelatnosti.
(80.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(81.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(82.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
(83.)
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima,
skladišta preko 50m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
104
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
Broj: 42/2002.
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA
GRANIČI S IZGRAĐENOM
GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE,
TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE
KOJA JE IZGRAĐENA ILI JE
IZGRADNJA ZAPOČETA (MINIMALNO
ZIDOVA PRIZEMLJA) NA TEMELJU
GRAĐEVNE DOZVOLE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne
građevine
PPUT
djelatnosti je 100,0m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj
čestici obiteljskog stanovanja ne
može biti veća od bruto izgrađene
površine za stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0m,
na dubini većoj od 20,0m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0m od regulacijske linije, i min.
5,0m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0m,
na dubini većoj od 20,0m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0m od regulacijske linije i min.
5,0m od svih dvorišnih međa,
sve građevine za proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0m od dvorišnih međa.
-
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
-
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5m.
-
(84.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (83.) ovih Odredbi.
(85.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
105
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(86.)
(87.)
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
U građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja, poljoprivredne građevine mogu se
graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(88.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(89.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(90.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) +
30,0m,
-
za ostale životinje i perad:
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80,0m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0m za pčelinjake .
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0m.
(91.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0m od regulacijske linije.
(92.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
106
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(93.)
Broj: 42/2002.
-
5,0m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0m.
Uvjeti gradnje građevina
(94.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za
uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (142.) ovih
Odredbi.
Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od
dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka.
(95.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(96.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0m.
(97.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(98.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0m od međe.
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(99.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(100.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno
posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske
građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
UKUPNI BROJ
JEDINICA
DVORANE
1
0
0
ZRAČNE STRELJANE
0
1
1
KUGLANE
0
1
1
NOGOMET
3
0
3
MALI NOGOMET, RUKOMET, ODBOJKA, KOŠARKA
4
0
4
TENIS
0
1
1
GRAĐEVINE
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
107
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu
(101.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(102.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina
daju se sljedeće smjernice:
DVORANE
ZRAČNE STRELJANE
KUGLANE
NOGOMET
MALI NOGOMET,
RUKOMET, ODBOJKA,
KOŠARKA
TENIS
RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
VLADISLAVCI
1
1
1
1
4
1
DOPSIN
0
0
0
1
0
0
HRASTIN
0
0
0
1
0
0
UKUPNO:
1
1
1
3
4
1
NASELJE
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(103.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(104.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0m.
(105.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(106.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(107.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(108.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(109.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
108
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(110.)
Broj: 42/2002.
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(111.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(112.)
U ovome PPUO se postojeća groblja naselja Dopsin i Hrtastin zadržavaju na postojećim
katastarskim česticama. Groblje kod Vladislavaca se proširuje na kč.br. 696 i 697.
(113.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (180.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(114.)
U građevinskom području svakog naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno
dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine 350-500,0m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(115.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(116.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 2,25m.
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(117.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(118.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(119.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(120.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
109
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(121.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
(122.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(123.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati
bjelogoričnim).
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(124.)
Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim
područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog
stanovanja
Gospodarska zona
(125.)
U gospodarskoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina), te
infrastrukturnih građevina.
U gospodarskoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene, sukladno
funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(126.)
Za gradnju građevina u gospodarskoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja
prostora iz poglavlja 2.2.2. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u
gospodarskoj zoni je 0,7, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk.
Groblje
(127.)
U PPUO utvrđena su građevna područja za groblja Vladislavci i Dopsin koja se nalaze van
građevinskog područja naselja.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskih područja
(128.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a)
Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
110
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
b)
c)
d)
(129.)
Broj: 42/2002.
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih
djelatnosti.
Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br.2.B.
-
građevine za gospodarenje šumom,
Na vodama i unutar vodnog dobra
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine iz točke (150.) ovih Odredbi.
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu .
(130.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0cm ili živicom. Max. visina ograde je 1,8m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
(131.)
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (137.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu
izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(132.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0m i od razvrstane ceste min. 50,0m.
(133.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća
od 200m².
(134.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
111
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(135.)
Broj: 42/2002.
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj
životinja i poljoprivrednu proizvodnju,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(136.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3), sukladno posebnom propisu i ako su
zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda,
udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla
koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.
(137.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Vladislavci.
(138.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i prateći sadržaji su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata,
nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih
proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi ne poljoprivredne
građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).
Udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke je min. 3,0 m od svih granica čestice na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura i pratećih sadržaja može biti max. P+1, a iznimno i veća,
kada to zahtijeva tehnološki proces.
(139.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(140.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
112
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Broj uvjetnih grla
› 50-100
> 100 do 400
> 400
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje.
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(141.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u
vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim
propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.
(142.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskih područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
(143.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
iznosi:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
113
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(144.)
Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji
(klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i
alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne
površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
stalnog stanovanja sukladno točki (143.) ovih Odredbi.
Najveća etažna visina građevine iz stavka 1. ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
(145.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka te ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom
obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz čl. (131.) ovih
Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
114
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(146.)
Broj: 42/2002.
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(147.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo
ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se
graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
(148.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(149.)
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
(150.)
(151.)
Rekreacijske građevine u funkciji sportskog ribolova i izletničkog turizma mogu se graditi na
području bajera uz naselje Vladislavci. (ribička mjesta sa zaklonom od kiše, mjesta za
roštiljanje, nadstrešnice, klupe, odmorišta, dječja igrališta, šetnice i slično).
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine utvrđeno je sljedeće eksploatacijsko polje mineralnih sirovina:
-
postojeće eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci'',
-
planirano proširenje postojećeg eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' u smjeru
sjeverozapada.
Prošireno eksploatacijsko polje nije moguće formirati dok se ne ispune uvjeti iz točke (128.)
glede bonitetne klase zemljišta, a do tada se dozvoljava korištenje u funkciji poljoprivrede.
Nova istražna polja, koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na
vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1),
ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), a za energetske mineralne
sirovine i na tlu I i II bonitetne klase.
(152.)
U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije.
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
(153.)
Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno
postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke
osnove.
Konačna namjena eksploatacijskih polja na lokacijama istražnih polja, utvrdit će se Studijom
utjecaja na okoliš ili geološko-rudarskom osnovom, uz suglasnost Općine.
(154.)
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
115
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(155.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti za
planiranu namjenu.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere
zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
(156.)
(157.)
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom
području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(158.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(159.)
2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(160.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
eksploatacija mineralnih sirovina,
-
industrija,
-
graditeljstvo,
-
trgovina,
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
116
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(161.)
Broj: 42/2002.
-
opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(162.)
Površine van granica građevinskog područja naselja namjenjuju se djelatnostima
poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih
sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda,
sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(163.)
(164.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
uprava,
-
socijalna zaštita,
-
zdravstvo,
-
predškolski odgoj,
-
obrazovanje,
-
kultura,
-
vjerske aktivnosti,
-
vatrogasni dom,
-
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti,
osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
- Vladislavci
- Općinska uprava
- osnovna škola
- dječji vrtić
- zdravstvena stanica
- ljekarna
- veterinarska ambulanta
- dom kulture
- vatrogasni dom
- Dopsin i Hrastin
- dom kulture
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(165.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
117
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(166.)
Trase infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.C., te u
kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i
površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(167.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(168.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
a) u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
b) van građevinskog područja – neizgrađene površine.
(169.)
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili
zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove
mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
(170.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija
prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu
Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim
Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.
(171.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(172.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(173.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(174.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
118
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(175.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG
PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(176.)
Širine koridora iz točke (173.), (174.) i (175.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(177.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju
vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na
temelju posebnog propisa za javne ceste.
(178.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene
te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
119
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
40 m² bruto izgrađene površine
40 m² bruto izgrađene površine
-
2,00
1,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u
sklopu
građevine
Bruto izgrađenom površinom smatra se građevinska bruto površina utvrđena u točki (37.) u
koju se ne uračunava površina tavanskog prostora, a odnosi se samo na osnovne građevine.
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(179.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(180.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
•
obiteljske stambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine,
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
poslovne građevine
(trgovačke i ugostiteljske i
poslovne zgrade, uredi,
agencije, servisi i obrt)
-
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i
skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske
građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
građevine mješovite namjene
-
•
-
-
sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(181.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (180.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
120
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili
su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(182.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (180.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(183.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(184.)
U ovome PPUO planira se rekonstrukcija i modernizacija magistralne pomoćne željezničke
pruge MP13.
(185.)
Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno
posebnom propisu, a do tada moguća su i prelazna rješenja.
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(186.)
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira proširenjem kapaciteta
komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.
Pristupni/spojni vodovi, komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazna postaja u
pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A. "Pošta i telekomunikacije".
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine.
(187.)
Novi vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u građevinskim područjima u pravilu se grade
u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima ili mrežnim kabelima
izravno polaganim u rov. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica.
(188.)
Za nastavak razvoja pokretne telekomunikacijske mreže dozvoljena je izgradnja novih
baznih postaja, ali ne mogu imati samostojeći antenski stup.
Bazne (osnovne) postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te
zaštiti od neionizirajućih zračenja.
Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja:
na školama i dječjim vrtićima,
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara,
- sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
-
(189.)
Prilikom planiranja mreže baznih postaja obvezno je usklađivanje s istim ili srodnim
djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
121
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(190.)
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih
građevina:
a) Prijenos
- građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi.
b) Distribucija
- izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobnog povezivanja
postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja,
- demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih
područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima,
- zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u
skladu sa stvarnim potrebama,
- izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu
s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i
trase novih dalekovoda,
- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase elektroenergetskih građevina državnog značaja označene su na kartografskom
prikazu br. 2.A. Energetski sustav.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na području Općine.
(191.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom
prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
(192.)
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj
na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava
za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet
ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskom području naselja moraju se
postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(193.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz
elektroenergetske mreže.
šume za gradnju 10(20)
kV
(194.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
122
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(195.)
Broj: 42/2002.
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih
dalekovoda kabelskim vodovima.
(196.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Novu niskonaponsku mrežu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u
zeleni pojas ulica. U naselju Vladislavci, pošto je općinsko središte, novu mrežu u
središnjem dijelu graditi sustavom ulaz-izlaz ili do samostojećih kabelskih ormara
postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde
građevinske čestice iznimno na javnoj (zelenoj) površini, a od njih kabelske kućne priključke
do okolnih potrošača. U nastavku i u sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može
graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim
naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih po krovovima na krovnim
stalcima.
U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja niskonaponske mreže (ili dijelova
NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima.
Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz
manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog
novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene
izgradnje.
(197.)
Na područjima naselja u kojima je usvojena izgradnja podzemne niskonaponske mreže, gdje
postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi
podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna
tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(198.)
Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj
udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(199.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja
trafostanica u uličnom profilu.
5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA
(200.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
-
građevine od važnosti za Državu iz točke (12.) ovih Odredbi.
međumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Ernestinovo,
međumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Beketinci,
glavni distribucijski plinovodi,
mjesne plinovodne mreže svih naselja Općine,
U ovom PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine.
(201.)
Trase planiranih plinovoda i lokacija MRS-Vladislavci prikazane su na kartografskom
prikazu br. 2.A. Energetski sustav.
(202.)
Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
123
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Lokalne (distribucijski) visokotlačne plinovode i srednjetlačne glavne distribucijske
plinovode koji se grade izvan građevinskih područja naselja treba u pravilu graditi u ili uz
koridor prometnica.
(203.)
Za MRS-Vladislavci mora se formirati građevinska čestica koja mora imati pristup s javne
površine.
MRS-Vladislavci i kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne smiju se graditi
u uličnom profilu.
(204.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je
usklađivati s razvojem područja na način da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih
korisnika.
Planirani međumjesni plinovod imati će radni tlak plina do 1,2 MPa (12,0 bara), a ostali
distribucijski plinovod će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).
(205.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama,
po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani
samo važniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
5.5. VODOOPSKRBA
(206.)
Rješenje vodoopskrbe općine Vladislavci planira se uspostavom cjelovitog sustava s
napajanjem iz izvorišta vodoopskrbnog sustava grupnog vodovoda grada Osijeka.
(207.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne
zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(208.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima naselja
vodovi vodoopskrbne mreže u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od dubine
smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće koristiti za
polaganje vodoopskrbnog voda, vodovi vodoopskrbe se polažu ispod pješačke ili biciklističke
staze.
(209.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(210.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.6. ODVODNJA
(211.)
U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
(212.)
(213.)
za sva naselja Općine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje u I fazi (za svako
naselje posebni sustav). Za naselja Općine se preporučuje razmatranje mogućnosti
zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem,
za naselja Vladislavci, Dopsin, Hrastin izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje u II
fazi izgradnje ili kao alternativa u I fazi izgradnje.
Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:
-
rijeka Vuka,
-
melioracijski kanali doprijemnika iz alineje 1. ove točke.
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
124
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(214.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(215.)
Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se
prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(216.)
Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike
ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
(217.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje
otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje,
sukladno uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
Vodovi odvodnog sustava se polažu u javnim površinama. U građevinskim područjima
naselja vodovi odvodnog sustava u pravilu se polažu u zeleni pojas, na dubinu veću od
dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije moguće
koristiti za polaganje voda odvodnog sustava vodovi odvodnog sustava se polažu u
cestovnu površinu na način da revizijska okna ne budu na tragu točkova.
(218.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(219.)
Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s
područja Općine, vodeći računa o širem području.
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(220.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje
nadležnosti.
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(221.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska područja su područja
uz vodotok Vuka, Bobotski kanal koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu.
(222.)
Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će
moguć nakon što se utvrde izvorišta vode za navodnjavanje.
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNIH DOBARA
6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(223.)
U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
125
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
(224.)
Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost
treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih.
(225.)
U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje
šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine
zasijane jednom kulturom.
(226.)
Za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu
o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki
značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
(227.)
Prostor Općine Vladislavci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne
vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br.
70/95.) ili kroz Prostorni plan te na osnovu vrednovanja pokrenuti postupak zaštite.
6.2. KULTURNA DOBRA
(228.)
Na području općine Vladislavci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a)
Registrirana
-
b)
Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla u Dopsinu
Preventivno zaštićena
-
Reformirana kršćanska crkva u Hrastinu
Zaštićena kulturna dobra su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUOV, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(229.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(230.)
U ovome PPUO utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja se predlaže
zaštititi kao kulturno dobro, sukladno posebnom zakonu:
-
kuća na kč.br. 174 k.o. Vladislavci u naselju Vladislavci
Građevina iz prethodnog stavka ne smije se uklanjati, mora se zadržati u postojećim
gabaritima, uz zadržavanje postojećih otvora na uličnom pročelju, postojeće kosine krova i
vrste pokrova, a krovni prozori se mogu izvesti samo u ravnini krova.
(231.)
Na području općine Vladislavci se predlaže za zaštitu, sukladno posebnom zakonu, sljedeća
evidentirana arheološka nalazišta:
a) Antičko nalazište oko 200,0m jugoistočno od željezničke stanice u Vladislavcima,
b) ''Gradac'', prapovijesno nalazište u Hrastinu.
Evidentiranim arheološkim nalazištima, zbog neistraženosti se ne mogu utvrditi točne
granice, te su stoga locirani položajno koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 3.A.
(232.)
Ukoliko se na područjima evidentiranih arheoloških nalazišta kao i na preostalom području
Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja
izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu
konzervatorsku službu.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(233.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
126
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(234.)
Broj: 42/2002.
Za odlaganje komunalnog otpada na području općine Vladislavci ovim PPUO utvrđena je
kao potencijalna lokacija ''Pašnjak'' kod Vladislavaca.
Neuređeno odlagalište ''Pašnjak'' kod Hrastina mora se sanirati.
(235.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon
provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se
koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja.
(236.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom.
(237.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(238.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(239.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
divlje odlagalište otpada ''Pašnjak'' kod Hrastina,
-
bazeni za namakanje kudelje u krugu tvornice ''Mobilia''.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije prikazana lokacija eksploatacijskog polja
opekarske gline ''Vladislavci'', kao lokacija za sanaciju, u međuvremenu je sanirana i
uređena za rekreaciju (ŠRD Čepin).
(240.)
(241.)
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
divlje odlagalište otpada ''Pašnjak'' kod Hrastina mora se sanirati,
-
za bazene za namakanje kudelje izraditi elaborat o sanaciji i prenamjeni.
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za
praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
Mrežom postaja obvezno je obuhvatiti proizvodnu zonu Vladislavci.
(242.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog
posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i
obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).
(243.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i Prostornom planu
Osječko-baranjske županije (PPOBŽ-u).
Građevine i područja za koja je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoliš prikazani su na
kartografskom prikazu br. 3.A., prema raspoloživim podacima. Izuzeci za koje je također
obavezna izrada Studije koji nisu prikazani na kartografskom prikazu 3.A. su:
-
više istovrsnih zahvata izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se
nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m,
za koje je također obavezna izrada Studije o utjecaju na okoliš.
Prema raspoloživim podacima, popis građevina i područja za koja je obavezna izrada
Studije o utjecaju na okoliš je sljedeći:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
127
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
a) po posebnom propisu:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Međurić,
-
magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS Vladislavci,
-
odlagalište komunalnog otpada,
-
proširenje eksploatacijskog polja opekarske gline, ukoliko novo stanje na polju potpada
pod odredbe članka 3. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN, br. 59/00.), te
članka 10. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš
(NN, br. 136/04.).
Popis zahvata je sastavljen prema raspoloživim podacima i informativnog je karaktera, a u
svakom pojedinom slučaju primjenjuje se poseban propis.
b) Po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:
-
više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine
odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom.
Izvan građevinskog područja obavezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili
kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji,
ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.
Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost
zbog koje je propisana obveza izrade Studije.
(244.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
-
b)
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
Zaštita voda
-
c)
uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama,
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o
zaštiti izvorišta.
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama,
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
128
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
e)
Broj: 42/2002.
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih
prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama
na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(245.)
Prema kriterijima utvrđenim u posebnom propisu, niti u jednom naselju na području Općine
ne moraju se graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva.
(246.)
Eventualna potreba gradnje skloništa i/ili drugih objekata za zaštitu stanovništva utvrdit će se
ovisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti.
Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina.
(247.)
Zone u kojima se grade skloništa utvrdit će Općina.
U ostalim dijelovima naselja grade se zakloni.
(248.)
Potreba gradnje skloništa i zaklona u ostalim građevinskim područjima kao i van
građevinskih područja utvrdit će se zavisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti.
Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina.
(249.)
Skloništa se grade sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom.
(250.)
Pri određivanju lokacije, dimenzioniranju i projektiranju skloništa potrebno je pridržavati se
sljedećih preporuka:
(251.)
-
skloništa osnovne i dopunske zaštite treba planirati i projektirati kao dvonamjenske
građevine s mirnodopskom namjenom, sukladno interesima investitora,
-
lokaciju skloništa predvidjeti tako da je pristup do skloništa moguć i u uvjetima rušenja
zgrade.
Zaklonom iz točke (244.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je
izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje
ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja.
Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u
građevinama, u prikladnim prostorijama.
Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina.
Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa
podzemnih instalacija.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(252.)
Na području općine Vladislavci utvrđen je VII MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(253.)
Na području Općine utvrđeno je povremeno poplavno područje.
Na povremeno poplavnom području u okviru građevinskog područja dozvoljava se
interpolacija i gradnja građevina pod uvjetima koje će utvrditi ustanova s javnim ovlastima
nadležna za vodnogospodarstvo.
(254.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o
zaštiti od požara i eksplozije.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
129
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
(255.)
Broj: 42/2002.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni
pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLNOVA
(256.)
Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja općine Vladislavci, ovim PPUO utvrđuje
se obveza izrade:
-
Urbanističkog plana uređenja proizvodno-poslovne zone Vladislavci.
(257.)
Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskim prikazima
3.A i 4.C.
(258.)
Do donošenja plana iz prethodne točke ovih Odredbi, na području obuhvata Plana se
dozvoljava samo izgradnja infrastrukture sukladno ovim Odredbama.
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(259.)
Općina Vladislavci je Općina od posebne državne skrbi – pripada 3. skupini.
Sukladno tomu u ovom području treba poticati zapošljavanje razvojem gospodarstva.
(260.)
(261.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti vodoopskrbu svih naselja i gospodarske zone (izdvojene),
-
u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata
plinofikacije Općine,
-
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(262.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(263.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m²
i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine ,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
130
Prostorni plan uređenja općine Vladislavci
Broj: 42/2002.
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim
PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(264.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(265.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i
nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj
građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(266.)
Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
131

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

prijava početka radova na uklanjanju građevine

Plan mreže dječjih vrtića

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Nova Ploščica - Općina Velika Trnovitica

marinko žic, načelnik prijatelj