Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE ŠODOLOVCI
KNJIGA 1. – Tekstualni dio
Osijek, prosinac 2006.
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Nositelj izrade plana:
Broj: 32/2002.
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA ŠODOLOVCI
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO
PLANIRANJE d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog
plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE ŠODOLOVCI
Knjiga:
I TEKSTUALNI DIO
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Marta Paunović, dipl. ecc.
Stručni tim:
Marta Paunović, dipl. ecc.
Sandra Horvat, dipl.ing.arh.
Vlado Sudar, dipl.ing. građ.
Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn.
Ivica Bugarić, dipl.ing. građ
Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj.
Ljubica Majcan-Korkutović, dipl turizm.
Tehnička obrada:
Tehničari
Tomislav Fiala,građ.tehn.vis.
Asmir Bašić,građ.tehn.vis.
Datum izrade:
Prosinac 2006. godine
Popis knjiga:
KNJIGA 1. I TEKSTUALNI DIO
KNJIGA 2. II GRAFIČKI DIO
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
2
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA
Suradnja u izradi plana :
1. Zavod za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije, Osijek
2. Ured državne uprave u Osječkobaranjskoj županiji, Služba za prostorno
uređenje, Osijek
3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna
uprava Slavonija, Osijek
4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.Regija 4-Istok, Osijek
5. HT-Mobilne komunikacije,d.o.o.-Sektor
planiranja i razvoj, Zagreb
6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek
7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek
8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP
''Elektroslavonija''-Služba za tehničke
poslove, Osijek
9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno područje
Osijek
10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i
projekte, Zagreb
11. Uprava za ceste Osječko-baranjske
županije, Osijek
12. Hrvatske željeznice-Komisija za pregled
tehničke dokumentacije, Zagreb
13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb
14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav,
Osijek
15. Hrvatske šume-Uprava šuma Osijek
16. Općina Šodolovci
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
3
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
SADRŽAJ
0. Opći dio
Broj: 32/2002.
Stranica
2-26
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
3. Suradnja i konzultacije
3
4. Sadržaj
4-12
5. Izvod iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
13-15
16
17-18
19-26
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE
ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
6
a) Naselja
6
b) Građevinska područja
6
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
7
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
9
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
12
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
12
e) Geološka i tektonska obilježja
14
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
15
a) Zaštićeni dijelovi prirode
15
b) Zaštićena kulturna dobra
15
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
16
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
4
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
16
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
16
a) Poljoprivredno zemljište
16
b) Šumsko zemljište
17
c) Lovišta i lovna divljač
19
d) Mineralne sirovine
21
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
21
a) Gospodarska struktura
21
b) Turizam
22
c) Eksploatacija mineralnih sirovina
22
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
22
a) Uprava
22
b) Obrazovanje
22
c) Zdravstvo
26
d) Kultura
26
e) Vjerski objekti
27
1.1.2.4. Sport i rekreacija
27
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
28
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
28
a) Cestovni promet
28
b) Zračni promet
29
c) Poštanski promet
29
e) Telekomunikacije
31
1.1.2.7. Energetski sustav
34
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
34
b) Elektroenergetika
34
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
35
a) Vodoopskrba
35
b) Odvodnja otpadnih voda
35
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od
poplava
35
d) Melioracijska odvodnja
37
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
38
1.1.2.10. Stanje okoliša
38
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
5
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
a) Onečišćenje voda
38
b) Onečišćenje zraka
39
c) Onečišćenje bukom
40
d) Opterećenje tla
40
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
40
40
a) Stanovništvo
40
b) Naselja
41
c) Građevinska područja
42
d) Gospodarstvo
44
e) Društvene djelatnosti
45
f) Promet
46
g) Energetika
47
h) Vodnogospodarstvo
47
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
48
1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
50
50
1.1.4.1. Demografski potencijal
50
1.1.4.2. Naselja
50
1.1.4.3. Građevinska područja
50
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
51
1.1.4.5. Promet
51
a) Cestovni promet
51
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
51
1.1.4.6. Energetika
52
a) Plinoopskrba
52
b) Elektroenergetika
52
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
53
a) Vodoopskrba
53
b) Odvodnja otpadnih voda
53
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
6
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
c) Uređenje vodotoka
53
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
53
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
54
54
54
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
54
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
54
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG
ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
56
56
57
57
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
59
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
60
2.2.3.1. Naselja
60
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
60
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
61
a) Cestovni promet
61
b) Telekomunikacije
61
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
62
a) Plinoopskrba
62
b) Elektroenergetika
62
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
62
a) Vodoopskrba
62
b) Odvodnja otpadnih voda
62
c) Uređenje vodotoka i voda
62
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
62
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kulturno-povijesnih cjelina
a) Krajobrazne vrijednosti
63
63
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
7
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
b) Kulturna dobra
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Broj: 32/2002.
63
63
63
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
64
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
64
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu
površina
66
66
66
67
3.2.1.1. Struktura površina
68
3.2.1.2. Građevinska područja
69
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
71
3.2.1.4. Šumske površine
72
3.3. NASELJA
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
73
74
74
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
74
3.4.1.2. Turizam
75
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
76
3.4.2. Društvene djelatnosti
76
3.4.2.1. Uprava
76
3.4.2.2. Obrazovanje
77
3.4.2.3. Zdravstvo
77
3.4.2.4. Kultura
77
3.4.2.5. Vjerske institucije
78
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
79
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
81
3.6.1. Groblja
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
81
81
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
8
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje
prostora za smještaj djelatnosti
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje
građevinskog područja
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
poljoprivrednog zemljišta
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
Broj: 32/2002.
81
82
83
83
83
3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode
83
3.7.5.2. Uvjeti kulturnih dobara
84
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
85
85
3.8.1.1. Cestovni promet
85
3.8.1.2. Željeznički promet
85
3.8.1.3. Telekomunikacije
85
3.8.2. Energetski sustav
86
3.8.2.1. Cijevni transport plina
86
3.8.2.2. Elektroenergetika
87
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
88
3.8.3.1. Vodoopskrba
88
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
89
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
89
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
90
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
91
92
92
3.10.2. Mjere zaštite tla
93
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
93
3.10.4. Mjere zaštite od buke
93
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
94
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
9
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S
POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU
PROSTORA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području
naselja
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
95
95
97
97
98
98
99
99
99
2.2.2.1. Građevne čestice
99
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
100
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
103
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
103
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
103
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
103
2.2.3.2. Višestambene građevine
105
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih,
poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine
PPUT djelatnosti)
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
105
106
107
109
110
111
111
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
10
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
Broj: 32/2002.
112
112
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
112
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
112
2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima
van naselja
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
2.3.2.8. Ostale građevine van građevinskog područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
113
113
113
114
114
117
117
118
118
118
118
118
119
120
5.1. PROMETNI SUSTAV
120
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
123
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
124
5.4. NAFTOVOCI, PRODUKTOVODI I PLINOVODI
125
5.5. VODOOPSKRBA
126
5.6. ODVODNJA
126
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
127
6. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
127
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
127
6.2. KULTURNA DOBRA
127
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
11
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
Broj: 32/2002.
128
129
130
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
130
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
130
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOV
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
131
131
131
131
132
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
12
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
13
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
14
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
15
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
16
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
17
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
18
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA
ZAKONIMA I PROPISIMA
•
•
•
•
•
•
Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove
Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje u Osječko-baranjskoj
županiji
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Uprava
za poljoprivredno zemljište
Prethodna suglasnost Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne
baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku
Mišljenje Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu prirode
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
19
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
20
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
21
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
22
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
23
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
24
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
25
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
26
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Geografski položaj
Općina Šodolovci dio je šireg prostora istočnog dijela Republike Hrvatske, odnosno dio
njegove prirodno-geografske cjeline Istočne Hrvatske.
U okviru prostora Osječko-baranjske županije, kao dijela prostora Istočne Hrvatske, općina
Šodolovci zauzima jugoistočni dio područja Županije, s udjelom od 1,9% županijskog
prostora.
Općina Šodolovci zauzima dva odvojena prostorna dijela, koja su međusobno odvojena
južnim dijelom općine Ernestinovo. Zapadni veći dio općine Šodolovci je u okruženju
sljedećih općina: Ernestinovo, na istoku, Antunovac, na sjeveru, Vladislavci, na zapadu i
Semeljci na jugozapadu, dok je južni i jugoistočni dio, uz granicu Vukovarsko-srijemske
županije, odnosno općine Markušica. Istočni, manji dio Općine graniči, na sjeveru s
područjem Grada Osijeka, na sjeverozapadu s općinom Antunovac, zapadu s općinom
Ernestinovo, te na jugu i jugoistoku područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno
općinama Tordinci i Trpinja.
Geoprometni položaj
Općina Šodolovci smještena je u središnjem dijelu istočne Hrvatske. Prostor Općine je s
okruženjem prvenstveno povezan trasom državne ceste D518 koja prolazi težištem između
dva dijela prostora Općine.
U budućnosti trasu postojeće ceste zamijeniti će nova brza cesta planirana istočno od
postojeće trase državne ceste D518. Osim cestovnih veza za prostor Općine značajna je i
trasa željezničke pruge I reda Osijek-Vinkovci koja se planira obnoviti i uključiti u prometni
sustav istočne Hrvatske.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 1
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda Osijek, površina općine
Šodolovci iznosi 78,32 km² (7.832 ha).
Ova površina prema napomeni izvora nije točna, budući obuhvaća cijelu k.o. Palača, a
granica općine Šodolovci se ne poklapa s granicom k.o. Palača.
Prema službenoj evidenciji prostornih jedinica Državne geodetske uprave, općina Šodolovci
ima površinu 72,61 km² (7.261,54 ha), a koja je i očitana računalom iz karte mj. 1:25.000.
U Planu će se koristiti površina od 72,61 km², a samo u manjem dijelu u poglavlju Polazišta,
iz prvog izvora.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2001. godine, na području općine Šodolovci je živjelo 1.955
stanovnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 1.
KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Šodolovci
2.755
2.604
1.955
Udio Općine, %
0,8
0,7
0,6
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Indeksi
Područje
1991/1981.
103,0
94,5
-
2001/1991.
90,0
75,0
-
Kretanje stanovništva Općine je za razliku od Županije u cijelom promatranom razdoblju bilo
negativno.
Kretanje stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obilježja E4 izumiranje.
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA 1991.-2001. GOD.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2000. g.
Broj stanovnika
1991.g.+prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
2.604
- 63
2.541
1.955
Razlika po
popisnim
godinama
1991.2000. g.
- 649
Migracijski
saldo
Tip kretanja
- 712
E4 izumiranje
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
Kako je vidljivo iz prethodne tablice, stanovništvo Općine se u razdoblju 1991.-2001. godine
smanjilo prirodnim odumiranjem i odseljavanjem (mehaničkim odlivom).
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u sedam (7) naselja.
Tablica br. 3.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Red.
broj
Naselje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
Broj stanovnika po popisnim
Indeksi
godinama
1981. g.
1991. g.
2001. g. 1991/1981. 2001/1991.
353
319
239
90,3
74,9
231
219
155
94,8
70,8
431
413
271
95,8
65,6
177
168
55
94,9
32,7
318
319
262
100,3
82,1
692
680
608
98,2
89,4
553
486
365
87,8
75,1
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
U svim naseljima se stanovništvo smanjuje i to pojačano nakon 1991. godine. Područje
općine Šodolovci spada u područja Županije gdje je demografska erozija prisutna već više
od četiri desetljeća.
Dobna struktura stanovništva je veoma nepovoljna, budući ima više starog nego mladog
stanovništva.
Stanovnik općine Šodolovci je 2001. godine bio prosječno star 43,7 godina što je znatno više
od prosjeka Županije (38,7 godina).
Tablica br. 4.
DOBNE ODLIKE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA 2001. GOD.
Udio
Udio starih
mladih
Naselje
60 i više
(0-19. g.)
%
%
1.
Ada
19,6
37,6
2.
Koprivna
25,8
27,7
3.
Palača
20,3
35,8
4.
Paulin Dvor
12,7
38,2
5.
Petrova Slatina
20,2
32,8
6.
Silaš
21,5
32,0
7.
Šodolovci
21,0
26,0
UKUPNO Općina:
21,0
32,0
Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. god.
Red.
broj
Indeks
starosti
Dobni tip
191
107
176
300
162
149
123
153
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
Cjelokupno stanovništvo Općine ima obilježja izrazito duboke starosti, a najnepovoljnija
demografska situacija je u naseljima Paulin Dvor, Ada i Palača. Ukoliko se ovakove
tendencije nastave, stanovništvo Paulin Dvora bi moglo odumrijeti.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 684 kućanstava prosječne veličine 2,8
članova.
Tablica br. 5.
KRETANJE I OBILJEŽJA KUĆANSTAVA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Naselja
Ada
Koprivna
Palača
Paulin
Dvor
Petrova
Slatina
Silaš
Šodolovci
6.
7.
UKUPNO Općina:
Broj kućanstava po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
106
98
95
77
77
58
136
127
107
57
65
25
Indeksi
1991/1981.
92,4
100,0
93,4
114,0
2001/1991.
96,9
75,3
84,2
38,4
Prosječne veličine (broj
članova)
1981.
1991.
2001.
3,3
3,2
2,5
3,0
2,8
2,6
3,1
3,2
2,5
3,1
2,6
2,2
93
97
87
104,3
90,0
3,4
3,3
3,0
184
175
828
185
157
806
173
139
684
100,5
89,7
97,3
93,5
88,5
84,8
3,7
3,1
3,3
3,6
3,1
3,2
3,5
2,6
2,8
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.g.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Broj kućanstava se u promatranom razdoblju smanjio u svim naseljima, kao i prosječna
veličina. U strukturi kućanstava 2001. godine i najveći udio (35%) su imala dvočlana
obiteljska kućanstva.
Naseljenost
Gustoća naseljenosti 2001. godine u prosjeku za cijelo područje Općine je iznosila 26,9
stanovnika po 1 km², što je znatno manje od prosjeka Županije (79,7 st/km²).
Tablica br. 6.
GUSTOĆA NASELJENOSTI PO STATISTIČKIM PODRUČJIMA NASELJA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Statističko područje
naselja
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
Broj
stanovnika
2001. god.
239
155
271
55
262
608
365
Površina statističkog
područja naselja
km²
6,23
6,81
8,55
8,51
7,52
15,98
18,99
Gustoća
naseljenosti
st/km²
38,3
22,8
31,7
6,46
34,84
38,05
19,22
Izvor podataka: Državna geodetska uprava: Pregled prostornih jedinica
Popis stanovništva 2001. god.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Općina Šodolovci sastoji se od 7 naselja s naseljem Šodolovci kao općinskim središtem.
S obzirom na ukupni broj od 1.955 stanovnika Općine 2001.godine, prosječna veličina
naselja Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 279 stanovnika.
Najveće naselje općine je naselje Silaš sa 608 stanovnika.
Naselja općine Šodolovci ruralnog su tipa, a karakterizirana su niskom stambenomuglavnom prizemnom gradnjom slobodnostojećih ili poluugrađenih objekata, na građevnim
česticama velike dubine.
b) Građevinska područja
Prostornim planom (bivše) općine Osijek utvrđeno je 7 građevinskih područja naselja na
području Općine Šodolovci.
Građevinska područje naselja Ada, Šodolovci, Koprivna, Paulin Dvor i Petrova Slatina
smještena su u zapadnoj cjelini općine Šodolovci, a građevinska područja naselja Palača I
Silaš u istočnoj cjelini.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 7.
POST. GUSTOĆA 2001.
(ST/HA)
IZGRAĐENI DIO (%)
POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA (ha)
POVRŠINA GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
NASELJE
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
ADA
59,72
32,91
55,11
4,00
KOPRIVNA
52,01
24,51
47,13
2,98
106,24
46,63
43,89
2,55
PAULIN DVOR
37,62
19,38
51,52
1,46
PETROVA SLATINA
54,86
28,35
51,68
4,78
104,69
60,83
58,10
5,81
ŠODOLOVCI
90,58
61,72
68,14
4,03
ukupno
505,72
274,33
54,25
3,87
PALAČA
SILAŠ
U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju
7%.
Izgrađeni dio građevinskih područja obuhvaća izgrađeni dio unutar građevinskog područja i
izgrađeno područje izvan građevinskog područja koje je moguće obuhvatiti planiranim
građevinskim područjem.
Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko–
baranjske županije:
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni
i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
2
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno , izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u
kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
U strukturi površina po kategorijama korištenja, poljoprivredno zemljište ima prevladavajući
udio od 72,9%. U preostalih 20% površina Općine ima najviše šuma i šumskog zemljišta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 8.
OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA PROSTORA
Red.
Kategorija
broj
1.
Poljoprivredno zemljište
2.
Šume i šumska zemljišta
3.
Neplodno
Ukupno Općina
Površina
(ha)
5.762
1.473
597
7.832
- stanje 31.05.2001. god.
Struktura
(%)
73,7
18,8
7,6
100,0
Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured Osijek, 2001. god.
Ukupna površina svih građevinskih područja naselja iznosi 505,72 ha ili 7,0% površine
Općine, ali nije katastarska, već planerska kategorija. Unutar građevinskih područja nalazi se
i dio poljoprivrednih površina.
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Područje općine Šodolovci je dio šireg nizinskog, jugoistočnog dijela Osječko-baranjske
županije. Ovakav nizinski prostor je nastao modeliranjem riječnih tokova Drave, Save i
Dunava i njihovih pritoka, stvarajući pri tome akumulacijski tip reljefa, odnosno akumulacijsku
nizinu. Međutim, u takvom na izgled jednoličnom reljefu mogu se izdvojiti i određene reljefne
cjeline: terasa Drave i aluvijalna ravan Vuke.
Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan tokom pleistocena (mlađi holocen). To je
prostor čiji reljef se zbog male dubine temeljnice odlikuje velikom vlažnošću. U sastavu
naplavnih ravni, eolskom akumulacijom su nataložene naslage prapora, gline na površini,
debljina kojih se povećava od zapada prema istoku. Ispod njih su vodonosni sedimenti,
najčešće pijesci i šljunci.
Duž čitavog riječnog toka Drave, s južne strane, usporedo s riječnim tokom, prostire se blaga
depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago
nagnuta. U sastavu ove tipične aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima
pijeska i pretaloženog prapora.
Iznad naplavnih ravni su nešto viša reljefna područja koja pripadaju terasnim nizinama. U
sastavu terasnih nizina, eolskom akumulacijom nataložene su naslage lesa i sličnih naslaga.
Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Ovaj prostor pripada
starijoj virmskoj terasi Drave, odnosno njenom južnom, većem dijelu, koji je na jugu omeđen
aluvijalnom ravni Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju riječne sedimente na ovom području
dostižu debljinu i do 20 m.
U skladu s obilježjima reljefa se kreću i nadmorske visine terena na području Općine.
Istočni dio općine Šodolovci je nešto nižih nadmorskih visina i iznosi oko 85 m.n.v., dok je
zapadni dio Općine nešto većih nadmorskih visina, od 85-91 m.n.v.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 9.
PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
Prosječna nadmorska visina (m)
85
91
85
86
90
85
90
Izvor podataka: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971. Zagreb, 1979.
b) Klima
Klimatske osobine prostora općine Šodolovci dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne
Hrvatske.
Budući da je općina Šodolovci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike, to se i klimatske
osobine prostora odlikuju homogenošću. Cijelo područje, kao i širi prostor, ima sve odlike
umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Klima ovog područja označava se prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom
Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih
širina.1
Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC,
tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC,
te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC. Obilježje ove klime je
nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne
godišnje količine se kreću od 700 do 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine,
dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.
Za ilustraciju klimatskih prilika prostora općine Šodolovci, korišteni su podaci meteorološke
postaje Osijek, kao najbliže postaje, pa time i najmjerodavnijih podataka.
Prosječna temperatura zraka prema izvršenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998.
godine iznosila je 11,0ºC. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada
dostižu maksimum (21,4ºC), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u siječnju (-0,4ºC).
Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u
godišnjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum).
U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabilježen je maksimum od 23,9ºC (u
srpnju 1994. godine), kada je srednja godišnja temperatura bila viša od prosjeka razdoblja
(1978.-1998.) i iznosila je 12,2ºC. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka u
promatranom razdoblju, zabilježena je u siječnju 1985. godine i iznosila je –6,0ºC.
1
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina
Osijek, Zagreb, 1980.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6ºC, a apsolutni
minimum zabilježen je također u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je –25,4ºC.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena u razdoblju od 1978. do 1998. godine
iznosila je 653,9 mm, što ukazuje na sušnost područja u odnosu na okolna kontinentalna
područja, gdje prosječna godišnja količina oborine iznosi od 700 do 800 mm.
U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni
minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom
proljeća u II. i III. mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog
režima.
U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabilježen je u lipnju (79,9
mm), a sporedni u studenom (57,1 mm).
Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabilježen je sredinom jeseni, u listopadu
(51,6 mm), dok je sporedni zabilježen u veljači (36,5 mm).
Tablica br. 10.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC)
I KOLIČINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI
OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.
TEMPERATURA
OBORINA
ZRAKA (ºC)
(mm)
I.
- 0,4
46,2
II.
1,2
36,5
III.
6,3
45,0
IV.
11,1
52,2
V.
16,5
61,2
VI.
19,7
79,9
VII.
21,4
54,6
VIII.
20,9
60,5
IX.
16,7
56,1
X.
11,3
51,6
XI.
4,8
57,1
XII.
1,4
52,9
GOD.
11,0
653,9
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod – Određeni meteorološki podaci postaje Osijek,
Zagreb, 2002.
MJESECI
U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabilježen je u listopadu
1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina.
Maksimalne dnevne količine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz
godine u godinu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo.
Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s
režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7
desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su
u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje
(najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže vrijeme sijanja Sunca
zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju
(1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati.
Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama
su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.
U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorološkoj postaji Osijek zabilježeno je ukupno
29,5 dana s maglom, dok je najveći broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42
dana. U godišnjem hodu ove pojave, najveći broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi.
Prema godišnjoj ruži vjetra za područje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine
najučestaliji su vjetrovi iz jugoistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te
sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Prema jačini vjetra, u većini slučajeva se javljaju slabi vjetrovi jačine 1-2 bofora, dok je
učestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je
zabilježeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom
iznosio 1,9 dana.
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Općina Šodolovci prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnoga
gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava. Prema Odluci Vlade
Republike Hrvatske (NN, 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području ''Vuka''.
Općina teritorijalno obuhvaća naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina,
Silaš i Šodolovci.
Slivno područje ''Vuka'' ukupne površine 1.793,28 km², obuhvaća prirodnu cjelinu
hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i Dunava. Površina sliva koja pripada Osječkobaranjskoj županiji veličine 1.117,96 km² može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s
glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić,
direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s
najvećim pritokom Bobotskim kanalom.
Istočni dio općine Šodolovci (Palača, Silaš) i dio zapadnog područja sjeverno od ceste
Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin pripada direktnom slivu Bobotskog kanala. Ostali dio
zapadnog dijela Općine južno od predmetne ceste pripada slivu rijeke Vuke.
Geološku podlogu središnjeg nizinskog dijela Slivnog područja ''Vuka'', a kojem pripada i
područje općine Ernestinovo, sačinjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne
prašinaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i
smrzavanja. Sondiranjem terena utvrđeno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna
podina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate
površinu tla i isključivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u površinskom
sloju zemljišta utjecaj vodotoka nema većeg značaja. Kada oborine procjeđivanjem dostignu
sporoprocjednu podinu, nastaje bočno procjeđivanje u niža područja gdje dolazi do dizanja
razine podzemne vode te se javlja prevlaživanje tla.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološke osobine prostora općine Šodolovci dio su pedoloških osobina šireg prostora.
Različiti tipovi tala i brojne pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa i specifičnih
vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i
rasprostranjenost pojedinih tipova tala.
Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Šodolovci izdvojene su na temelju
Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. god.),
te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za
pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica izdvojenih na području Slavonije i Baranje (prema A.
Škorić i suradnici), na području općine Šodolovci zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica
navedenih u sljedećoj tablici:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 11.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE
ŠODOLOVCI
Red.
broj
24
43
47
51
54
Naziv kartografske jedinice
LESIVIRANO I LESIVIRANO
SEMIGLEJNO TLO NA LESUpretežno antropogenizirana tla
PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I
EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO
TLO-pretežno antropogenizirana tla
MOČVARNO HIPOGLEJNO I
MOČVARNO AMFIGLEJNO-dijelom
nepotpuno hidromeliorirana tla
MOČVARNO AMFIGLEJNO I
MOČVARNO HIPOGLEJNO-dijelom
nepotpuno hidromeliorirano
MOČVARNO AMFIGLEJNO I RITSKA
CRNICA
Matični
supstrat
les
Nagib
0-2
Nadmorska
visina
90-95
Način
upotrebe
oranice
Rasprostranjenost
Povučje i Pobosučje
-
les
0-3
90-95
oranice
šume
les i
holocenski
sedimenti
holocenske
gline i
ilovače
zamočvareni
les
les
holocenski
sedimenti
0-2
80-90
šume
oranice
travnjaci
šume
travnjaci
oranice
0-2
0-2
85-90
80-88
šume
oranice
pašnjaci
mali dio na
jugozapadu Općine
Povučje i Pobosučje
- najveći dio Općine
Podravina
- sjever i jugoistok
Općine
Podravina, Posavina
-
mali dio na zapadu
Općine
Posavina, bara Palača
Izvor podataka: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
Među navedenim pedološkim jedinicama zastupljene su pojedine vrste iz grupe automorfnih i
hidromorfnih tala. Tako se među automorfnim tlima izdvajaju tla na prijelazu u livadska tla, a
među kojima se izdvaja kartografska jedinica br. 24, koju čine lesivirana i lesivirana
semiglejna tla, koja su prvenstveno privedena oraničnoj proizvodnji.
Semiglejna i pseudoglejna se mogu javiti i na prijelazu iz automorfnih u hidromorfna tla, s tim
što semiglejna tla nemaju suvišne vode, dok kod pseudogleja postoji hidrogenizacija u
mokroj fazi, što uzrokuje stagnirajuća oborinska voda.
Među hidromorfnim tlima posebnu kartografsku jedinicu br. 47, čine močvarno glejna tla, uz
rijeke, nasala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima i to podtipovi
hipogleja i amfigleja.
Zasebna kartografska jedinica je označena brojem 51 i izdvojena na težim holocenskim
sedimentima (glinama i ilovačama).
Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu), od ukupno 65 pedološkim jedinica na cjelokupnom
prostoru RH, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških
jedinica, na području općine Šodolovci izdvojene su ukupno 3 pedološke jedinice, navedene
u sljedećoj tablici:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 12.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000
ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI
Broj
kartirane
jedinice
9
44
45
Sistemska jedinica tala
RENDZINA NA LAPORU
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
SMEĐE PODZOLASTO
Način korištenja
oranice i voćnjaci
šume
oranice
i travnjaci
travnjaci
šume i
oranice
Procjena
pogodnosti za
obradu (*
P-2
N-1
N-1
Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska
pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
(* P-2
N-1
umjereno ograničeno obradiva tla
privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Na području općine Šodolovci od prirodne vegetacije zastupljena je tipična travna vegetacija,
dok je manji dio pod šumskom vegetacijom, koja pripada nizinskim prirodnim, ali i umjetno
podignutim šumama. Prirodne šume su šume bagrema, dok su umjetno podignute šume
euroameričke topole i vrbe. Međutim, najveći dio Općine je pod poljoprivrednim kulturama.
e) Geološka i tektonska obilježja
Područje općine Šodolovci izgrađeno je od naslaga kvartarne starosti. Gotovo u cijelosti se
radi o jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen pjeskovitim prahom,
prahom, prašinastim i glinovotim pijeskom.
Osnovna je značajka građe kvartarnih naslaga osječke Podravine alternacija slojeva
gruboklastičnih i sitnoklastičnih taložina. Gruboklastični materijali su pretežno predstavljeni
jednoličnim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su pretežno zrna kvarca udjel kojega
doseže do 85%. U mineralnom sastavu pijeska pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih
stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastični materijali predstavljeni su prahom,
pjeskovitim prahom te prašinastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju
zrnca kvarca, a nešto su podređeni tinjčasti minerali, zatim dolaze feldspati.
U tektonskom smislu ovo se područje nalazi u istočnom dijelu Dravske potoline. To je
područje od Đakovačko-Vinkovačkog timora odijeljeno dubokim ''Dravskim potolinskim
rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom, koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i
kvartal, u geološkoj prošlosti vršilo se stepeničasto spuštanje i produbljivanje potoline. Na
sjeveru su očiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa složenim
strukturama Bačke.
U tektonskom smislu potolina predstavlja složeni sinklinarij s brojnim uleknućima i timorskim
uzvišenjima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Smjer pružanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav
smjer imaju i najvažniji uzdužni rasjedi. Središnja potolinska zona proteže se od Beničanaca,
preko Ernestinova do tektonskih struktura u području Vere i Vukovara.
Cjelokupni prostor općine Šodolovci nalazi se unutar zone VII stupnja seizmičnosti po
ljestvici MCS (Mercalli, Cancani, Sieberg).
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području općine Šodolovci, “Zakonom o zaštiti prirode” prirodna baština nije zaštićena niti
u jednoj kategoriji, niti se Prostornim planom Osječko–baranjske županije dijelovi prirode na
području općine predlažu za zaštitu.
b) Zaštićena kulturna dobra
Karakteristike prostora obuhvaćenog Prostornim planom uređenja općine Šodolovci i
zastupljenosti kulturnih dobara pokazuju skromnu, prorijeđenu i devastiranu kulturnu baštinu.
U naselju Koprivna na mjesnom groblju je Pravoslavna crkva /grobljanska kapela/ Male
Gospe, registrirani spomenik graditeljske baštine. Kapela je izuzetno vrijedan primjerak
srednjovjekovne arhitekture /u 18. stoljeću barokizirana/. U domovinskom ratu kapela je
znatno oštećena, urušeno je krovište i zbog djelovanja atmosferilija ubrzano propada.
Od zgrada tradicijskog graditeljstva u naselju Silaš evidentiran je Čardak u ulici B. Kidriča 30.
Unutar granica obuhvata Prostornog plana nalaze se dva registrirana arheološka lokaliteta.
1.
2.
KOPRIVNA «Vodenčina», prapovijesno nalazište
KOPRIVNA «Udovičko polje», srednjovjekovno nalazište
Na prostoru obuhvata Prostornog plana evidentirano je dvanaest spomenika, grobnica ili
spomen obilježja vezanih za NOB.
Tablica br. 13.
PREGLED KULTURNIH DOBARA OPĆINE
Red.
broj
1.
2.
MJESTO
NAZIV
VRSTA
KATEGORIJA
SILAŠ
Čardak, Kidričeva 30
Spomenik palim borcima i ŽFT, centar
sela
Spomenik palim borcima i ŽFT, centar
sela
Grob Vuković Dušana ŽFT
Grob Ilije Treskavice ŽFT
Grob Vučenović Andrije
Grobovi ŽFT od 20.04.1982.
Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT
Spomen ploča palim borcima SKOJ-a
na zadružnom domu
Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT
Spomen ploča palim borcima
etnološki
NOB spomenik
evidentiran
lokalni značaj
NOB spomenik
lokalni značaj
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
lokalni
lokalni
lokalni
lokalni
lokalni
lokalni
NOB spomenik
NOB spomenik
lokalni značaj
lokalni značaj
PALAČA
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
SILAŠ
ŠODOLOVCI
ADA
10.
11.
značaj
značaj
značaj
značaj
značaj
značaj
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
12.
13.
14.
KOPRIVNA
15.
16.
Pravoslavna crkva Male Gospe
''Vodenčina'', prapovijesno nalazište
''Udovičko
polje''
srednjovjekovno
nalazište
Spomenik palim borcima i ŽF
Spomenik palim borcima na zgradi
osnovne škole
Broj: 32/2002.
sakralni
arheološki
arheološki
registriran
registriran
registriran
NOB spomenik
NOB spomenik
lokalni značaj
lokalni značaj
Izvor podataka:
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Krajolik općine Šodolovci odlikuje se krajolikom ravnice, odnosno poljodjelskim (agrarnim)
krajolikom s izdvojenim kompleksima šuma.
Okrupnjavanje posjeda i masovna uporaba mehanizacije dovela je do nestanka živica u
agromeliorativnim zahvatima, pa krajolik vizualno obilježava otvorenost i cjelovitost.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine kao vrijedan prirodni resurs su i prirodno bogatstvo određenog
prostora, te su stoga i od osobitog državnog interesa.
Poljoprivredne površine na području općine Šodolovci zastupljene su s ukupno 5.762 ha, što
čini 73,6% ukupnog općinskog teritorija, a što predstavlja veći udio poljoprivrednih površina u
odnosu na županijski prosjek, koji iznosi 64%.
Obradive površine na području Općine zauzimaju 5.460 ha, a što je oko 70% (69,7%)
ukupnog teritorija Općine, a što je također znatno više od prosjeka Županije, koji iznosi 58%.
Obradive površine čine čak 94,7% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.
U strukturi obradivih površina, najveći je udio oranica, čak 98,5%, 0,3% čine voćnjaci,
vinogradi 0,1%, a 1,1% otpada na livade.
U okviru ostalih poljoprivrednih površina, 247 ha zauzimaju pašnjaci, što čini 4,3% ovih
površina.
Ukupne poljoprivredne površine općine Šodolovci čine ukupno 2,2% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok je udio obradivih površina 2,3% ukupnih obradivih površina Županije,
a što je i u skladu s udjelom prostora Općine u okviru Županije, koji iznosi 1,9% prostora
Županije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
U okviru ostalih površina, na području Općine zastupljene su šume, koje prema evidenciji
Katastra zauzimaju 1.473 ha, a što čini udio od 18,8% prostora Općine.
Prethodno navedene kategorije zemljišta u strukturi zemljišta su plodna tla, dok dio čine i
neplodna tla u koja se ubrajaju vodotoci, kanali i sl. Ukupno neplodna tla na području općine
Šodolovci čine ukupno 597 ha, odnosno 7,6% prostora Općine.
U sljedećoj tablici je prikazana struktura zemljišta po kategorijama korištenja, a prema
podacima Državne uprave, baziranih na podacima Državne geodetske uprave iz 2001.
godine.
Tablica br. 14.
STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO
KATEGORIJAMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU
OPĆINE ŠODOLOVCI
Struktura površina
ORANICE
VOĆNJACI
VINOGRADI
LIVADE
Ukupno obradive površine
UKUPNO
(ha)
5.380
15
4
61
5.460
PAŠNJACI
RIBNJACI
Ukupno poljoprivredne površine
247
55
5.762
Ukupna površina Općine
7.832
Udio u površini
(%)
98,5
93,4
0,3
0,3
0,1
0,1
0,1
1,1
100,0
94,9
4,2
0,9
100,0
68,7
0,2
0,1
0,8
69,8
3,2
0,7
73,7
100,0
Izvor podataka: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvo-Odsjek
za statistiku-Podaci državne geodetske uprave Područnog ureda Osijek, 2001. god.
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom
kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i
za razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz statistike, oko
1.473,7 ha. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 18,8% u ukupnim površinama Općine. U
odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%,
šume Općine imaju znatno manju zastupljenost, odnosno udjel.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji,
zauzimaju 1519,35 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 100% budući
("Hrvatske šume"), nemaju evidentirane šume u vlasništvu građana. Površina šuma (obrasla
površina) iznosi 1367,17 ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 133 stanovnika, što
je, iznad prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države.
Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su
skoro na cijelom prostoru Općine izuzev sjeveroistočnog dijela Općine kao i područja između
Petrove Slatine i Ade.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, pored šuma
posebne namjene, kategorija su šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim
površinama ("Hrvatskih šuma") oko 98.32%. Šume posebne namjene-za sjemenske
sastojine zastupljene su u površini od 25,54 ha. Ostale šume posebne namjene (zaštitne
šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne.
Šume općine Šodolovci nalaze se na području gospodarske jedinice Osječke nizinske šume.
Šumama gospodari: šumarija Osijek. To su uglavnom prirodne mješovite šume hrasta
lužnjaka i običnog graba. U primjesi dolazi hrast, ceri lipa. Udjel pojedine vrste drveća u
ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: Lužnjak, 26,9%; Cer, 5,7%; P.Jasen, 12,3%; O.Grab,
32,1%; Bagrem, 1,4%; OTB, 5,0%;.Lipa, 0,5%; C.Joha, 0,1%; I-214, 12,5%; Ea.Top.,3,2%;
OMB, 0,1%; OC, 0,1%. Površine pod topolama bit će zamijenjene hrastom lužnjakom do
kraja 2008. godine tako da će udio topole u zalihi biti minimalno. Šume su dobrog
zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.
Tablica br. 15.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE
KOJIM GOSPODARE ''HRVATSKE ŠUME''
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog
Godišnji prirast
(obrasla površina)
zaliha
zemljišta
(m³)
(ha)
(m³)
(ha)
1.519,35
1.410,71
232.185
9.858
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek
Etat – drvna
zaliha za sječu
(m³/god.)
5.540
Tablica br. 16.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA,
VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
1.519,35
232.185
1.519,35
232.185
UKUPNO:
1.519,35
232.185
1.519,35
232.185
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 17.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA
PODRUŽNICE OSIJEK
R.
br.
Gospodarska jedinica
Šumarija
1.
1.
Osječke nizinske šume
UKUPNO:
2.
Osijek
Površina
šuma
(ha)
Drvna
zaliha
(m³)
Godišnji tečajni
prirast
(m³)
3.
1.519,35
1.519,35
4.
232.185
232.185
5.
9.858
9.858
Godišnji
sječivi
etat
(m³)
6.
5.540
5.540
Izvor podataka: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su
slijedeće šume
- šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris),
- šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor Općine, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U
njemu su dijelovi jednog državnog lovišta, i pet zajedničkih lovišta∗. Državno lovište formirano
na području općine Šodolovci je:
-
Vlastito (državno) otvoreno lovište br. XIV/12-"Tomin hrast",
Državno vlastito otvoreno lovište br. XIV/12-"Tomin hrast", ustanovljeno je Rješenjem
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u
vlasništvu države. Odlukom Ministarstva korištenje prava lova u ovom lovištu povjereno je
GUI „Tomin hrast“.
Lovište je ustanovljeno, dijelom, i na površinama općine Šodolovci. Ukupna površina
Vlastitog otvorenog lovišta br. XIV/12-"Tomin hrast", iznosi oko 1.749 ha pa površina unutar
granica Općine ima određeni udjel. Državno zemljište je na 1.749 ha, a privatnog nema.
Šume i šumsko zemljište su na 1.306 ha, odnosno njihov je udjel 75% u ukupnoj površini
lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna
obična, divlja svinja, zec obični, fazan, trčka, jazavac, lisica vrana, svraka, šojka i dr. Matični
proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 9 kom; srna obična, 42 kom; divlja svinja, 14 kom; zec
obični, 70 kom i fazan, 75 kom.
Zajednička lovišta Općine su:
*
∗
Zajedničko otvoreno lovište br. 26.
Zajedničko otvoreno lovište br. 29.
Zajedničko otvoreno lovište br. 30.
Zajedničko otvoreno lovište br. 31.
Zajedničko otvoreno lovište br. 33.
NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta ,Odluci o ustanovljenju zajedničkih
lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Zajedničko otvoreno lovište br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 3.297 ha koje se samo
djelomično nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima sjeverozapadni dio Općine
i pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 2.371 ha (72%) a privatno
vlasništvo na 923 ha (28%). Šume i šumsko zemljište su na 331 ha, poljoprivredno zemljište
na 2.881 ha a vode na 85 ha od čega vodotoci na 6 ha a močvare i bare na 79 ha.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(60 grla), zec obični (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet lovišta je
slijedeći: srna obična (72 grla), zec obični (140 kom.), fazan (650 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 29 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) na ukupnoj površini od 3.222 ha koje se samo
dijelom površina nalazi na području općine Šodolovci. Lovište zauzima zapadni dio Općine i
pripada panonskom tipu lovišta. Od ukupne površine (3.222 ha) 2.622 ha je državno
vlasništvo, a 600 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su zastupljeni sa samo 38
ha, poljoprivredno zemljište je na 3.184 ha, a 74 ha zauzimaju vode u obliku močvara i bara.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(32 grla), zec obični (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trčka (156 kljunova). Lovnogospodarski
kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (40 grla), zec obični (88 kom.), fazan (378 kljunova)
i trčka (234 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 30 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) i to na ukupnoj površini od 2.689 ha koje se
dijelom nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima središnji i istočni dio Općine i
pripada panonskom tipu lovišta. Državno vlasništvo je na 1.485 ha (55%) a privatno
vlasništvo na 1.204 ha (45%). Šume i šumsko zemljište su na 385 ha, poljoprivredno
zemljište na 2.304 ha.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična
(40 grla), zec obični (133 kom.), fazan (240 kljunova) i trčka (104 kljunova).
Lovnogospodarski kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (50 grla), zec obični (186 kom.),
fazan (520 kljunova) i trčka (156 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 31., ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96. i 7/98.) na ukupnoj površini od 1.941 ha koje se u
potpunosti nalaze na području općine Šodolovci. Lovište zauzima istočni dio Općine i pripada
panonskom tipu lovišta.
Zajedničko otvoreno lovište br. 33. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski.
Visinske kote se kreću u granicama 85-89 m. Vegetacija u ovom lovištu je pretežito
poljoprivrednog karaktera. Poljoprivredno zemljište zauzima 4.735 ha, odnosno ima udjel od
99,0% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se na 50 ha (udjel od
0.01%). Rijeke, močvare i bare prema aktu o ustanovljenju lovišta nisu prisutni. Općini
Šodolovci pripada dio ovog lovišta, a zauzima sjeveroistočni, mali, dio ove Općine.
Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka
skvržulja, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 2.000. godinu bilo je slijedeće:
srna obična 20 grla; zec obični 80 komada; fazan 150 kljunova; trčka skvržulja 50 kljunova.
Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište IV bonitetnog razreda za srnu, za
zeca, fazana i trčku. Gospodarski kapacitet lovišta je: srna 34 grla; zec 196 grla; fazan 292
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
kljunova; trčka 208 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je: srna 41 grlo; zec 245 komada;
fazan 512 kljunova; trčka 312 kljunova.
d) Mineralne sirovine
Prema dostupnim podacima prirodni potencijal prostora Općine se uglavnom svodi na
opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu slične
naslage. Tijekom prošlih vremena kuće po selima su se gradile od materijala iz lokalnih
pozajmišta, tkao da uz puno naselja u širem okruženju postoje tragovi nekadašnjih
iskopavanja (bajeri).
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Općina Šodolovci je gospodarski nerazvijena općina.
Desetljećima je tradicionalno okrenuta isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U
prošlom sustavu nositelj razvoja poljoprivrede bio je društveni sektor odnosno kombinat IPK
Osijek. Danas na području Općine djeluju dvije poljoprivredne zadruge u Silašu i Palači. Od
drugih gospodarskih djelatnosti prisutna je samo trgovina i to najviše u obliku obrta.
Tablica br. 18.
STRUKTURA GOSPODARSTVA PO DJELATNOSTIMA
Djelatnost
Broj subjekata
A. Poljoprivreda
2
G. Trgovina
7
Ukupno:
9
Zaposleni
9
34,6
17
65,4
26
100,0
Izvor podataka: Općina Šodolovci
Zaposlenost u gospodarstvu je zanemariva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
b) Turizam
Na prostoru općine Šodolovci, kao samostalne općine (prije u sastavu bivše općine Osijek),
nije u dosadašnjem gospodarskom razvoju došlo do razvoja ugostiteljstva i turizma, pa time
ni sadržaja i objekata te vrste. Jedini registrirani ugostiteljski objekt je caffe bar u Silašu,
površine 150 m² s ukupno 50 sjedećih mjesta.
Iako je općina Šodolovci ruralna Općina posjeduje određene prirodne potencijale, koje je
moguće turistički valorizirati, za odvijanje različitih oblika kontinentalnog turizma, prvenstveno
rekreacije (lov, ribolov) za lokalno stanovništvo, a u budućnosti i za potencijalne turiste.
Prirodni i prostorni potencijali za ovakve oblike turizma su područja lovišta na prostoru
Općine, te područje ribnjaka sjeverozapadno od naselja Koprivna, na granici prema općini
Vladislavci. Međutim, razvoj ovog oblika turizma do sada se nije razvijao zbog miniranosti
prostora, kao posljedice privremene okupiranosti prostora u vrijeme Domovinskog rata.
Kao određeni turistički motivi na području Općine mogu se valorizirati i određene
manifestacije koje se redovito održavaju, a koje privuku određeni broj posjetitelja (smotre
folklora, turniri malog nogometa, itd.).
c) Eksploatacija mineralnih sirovina
Iako su u blizini naselja s područja Općine vidljivi ostaci nekadašnjih gliništa, trenutno nema
zainteresiranih privrednih subjekata za pokretanje eksploatacije opekarske gline s ovog
područja.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Šodolovci prostorno je definirana Izmjenama i Dopunama Zakona o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Sjedište općine, odnosno općinskih predstavničkih i izvršnih tijela je u naselju Šodolovci.
b) Obrazovanje
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:
•
•
•
•
predškolskog odgoja
osnovnog obrazovanja
srednjeg obrazovanja
visoke naobrazbe.
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci
predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu
u dobi od šeste do petnaeste godine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih
zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre
koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Stanje obrazovanja, odnosno stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 21,7% stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva,
3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva,
višu školu završilo je 4,1% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva.
Stanje obrazovanja na području općine Šodolovci, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 28,4% stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 28,6% stanovništva,
6,0% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 33,4% stanovništva,
višu školu završilo je 1,5% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 2,0% stanovništva.
Na području općine Šodolovci, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i
osnovno obrazovanje.
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u
jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti:
1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni)
•
programi za djecu s teškoćama u razvoju
•
programi za darovitu djecu
•
programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina
•
posebni redoviti programi
o
rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski)
o
montessori programi
o
waldorfski programi
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
o
športski programi
o
dramsko - scenski programi
o
vjerski programi
o
likovni programi
o
glazbeni programi
o
eko - programi
o
zdravstveni programi
o
programi prometnog odgoja
o
programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.
2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog programa
predškolskog odgoja).
3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno)
- ustrojeni su za sva područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni,
folklorni, športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).
4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA
•
pri osnovnim školama
•
pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
•
pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
•
kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici Medveščak 1 i 2 igraonica-igroteka)
•
kraći programi pri športskim ustanovama
•
kraći programi pri kulturnim ustanovama
•
kraći programi pri udrugama.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa
Na području Općine Šodolovci redoviti programi predškolskog odgoja nisu zastupljeni niti u
jednom naselju.
Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina.
Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam
godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je
razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i
izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava
nadležno ministarstvo.
Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku
naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske
mogućnost redovitog osnovnog školovanja.
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječkobaranjske županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96).
Na području općine Šodolovci djeluju dvije područne osnovne škole .
Tablica br. 19.
Sjedište škole/
naselje
Kategorija škole
Naselja koja škola
pokriva
broj učenika
Broj učionica
Površina
zatvorenih prostora
(m2)
Površina otvorenih
prostora (m2)
Zatvoreni
Otvoreni
ŠKOLSKE USTANOVE NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI
PODRUČNA
ŠKOLA SILAŠ,
Borisa Kidriča 2
Područna
škola
SILAŠ
24
2
250
3000
-
Odbojkaško
igralište
PODRUČNA
ŠKOLA
ŠODOLOVCI,
Trg Slobode bb
Područna
škola
ŠODOLOVCI,
KOPRIVNA,
PETROVA
SLATINA
13
2
300
7000
-
Mali nogomet
37
4
550
ukupno
Športski tereni
10000
Izvor podataka: Općina Šodolovci
Građevna čestice osnovne škole u Silašu, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog
standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice
/učeniku) dovoljna je za smještaj 75 učenika u jednoj smjeni, ili 150 učenika u 2 smjene, a
postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 60 učenika u jednoj smjeni, ili
120 učenika u 2 smjene
Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.
Građevna čestice osnovne škole u Šodolovcima, sukladno kriterijima Državnog
pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m²
građevne čestice /učeniku) dovoljna je za smještaj 175 učenika u jednoj smjeni, ili 350
učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 60
učenika u jednoj smjeni, ili 120 učenika u 2 smjene
Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
c) Zdravstvo
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku
medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku
pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini
zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
obuhvaća
specijalističkokonzilijarnu
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika
zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje
nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.
Znanstvenoistraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.
Na području Općine Šodolovci djeluje ambulanta u naselju Šodolovci s jednim liječničkim
timom opće medicine.
Ljekarna, depo lijekova i veterinarska stanica na području općine ne postoji.
d) Kultura
Pojam kultura znači:
-
opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od
drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd.
djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).
Objekt kulture na području Općine ŠODOLOVCI zastupljeni su Domovima kulture u svim
naseljima općine, te knjižnicom u naselju Silaš.
Knjižnica naselja Silaš je mjesna knjižnica, smještena u sklopu Doma kulture.
Knjižnica posjeduje 850 knjiga, te ima 150 upisanih korisnika.
naselje
objekt
sadržaji
površina
ADA
Dom kulture
Kulturne manifestacije
150
KOPRIVNA
Dom kulture
Kulturne manifestacije
60
PALAČA
Dom kulture
Kulturne manifestacije
150
PAULIN DVOR
Dom kulture
Kulturne manifestacije
150
PETROVA
SLATINA
Dom kulture
Kulturne manifestacije
150
ŠODOLOVCI
Dom kulture
Kulturne manifestacije
60
SILAŠ
Dom kulture
Kulturne manifestacije
Mjesna knjižnica
250
Izvor podataka: Općina Šodolovci
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
e) Vjerski objekti
Na području Općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenije su
pravoslavna vjerska zajednica (85,12 % stanovništva općine) i katolička vjerska zajednica
(12,02 % stanovništva Općine).
Vjerski objekti na području općine zastupljeni su pravoslavnom Crkvom rođenja presvete
Bogorodice u naselju Koprivna, te pravoslavnom bogomoljom u naselju Petrova Slatina.
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Šport i rekreacija stanovnika općine Šodolovci odvija se uglavnom na nogometnim terenima
pravilno raspoređenim na području općine.
BROJ SPORTSKIH TERENA
Red. broj
NASELJE
VELIKI
NOGOMET
1
2
3
4
5
6
7
ADA
KOPRIVNA
PALAČA
PAULIN DVOR
PETROVA SLATINA
ŠODOLOVCI
SILAŠ
1
1
1
1
1
1
1
7
UKUPNO-OPĆINA
ODBOJKA
KOŠARKA
1
1
2
1
1
2
Izvor podataka: Općina Šodolovci
Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata (NN 38/91.).
Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka)
smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice
malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
Analizom prostora prema navedenom pravilniku utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata
raspoređene na sljedeći način:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
BROJ JEDINICA
Red.
broj
NASELJE
VELIKI
NOGOMET
1
2
3
4
5
6
7
ADA
KOPRIVNA
PALAČA
PAULIN DVOR
PETROVA SLATINA
ŠODOLOVCI
SILAŠ
1
1
1
1
1
1
1
7
UKUPNO-OPĆINA
ODBOJKA
KOŠARKA
1,2
1,2
2,4
1
1
2
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
Na području općine nalazi se 7 groblja, u svakom naselju po jedno.
U odnosu na površinu koje zauzima pojedino groblje, sva groblja na području općine
pripadaju malim grobljima -do 5 ha, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02).
Prema vrsti ukapanja, sva groblja pripadaju grobljima s klasičnim ukopom.
Sva groblja imaju nove mrtvačnice, osim groblja u naselju Paulin Dvor na kojem se planira
izgradnja mrtvačnice.
Red
br.
Naselje u kojem je
groblje smješteno
1
2
3
KOPRIVNA
ŠODOLOVCI
PETROVA SLATINA
Gravitacijsko
područje groblja
KOPRIVNA
ŠODOLOVCI
PETROVA SLATINA
ADA ,
ADA
4
PODRINJE
PALAČA
PALAČA
5
PAULIN DVOR
PAULIN DVOR
6
SILAŠ
SILAŠ
7
Izvor podataka: Općina Šodolovci
Katastarska
čestica
Površina
groblja (ha)
Popunjenost
groblja (%)
386, 387
215
15/15
0,5755
1,619
0,464
52
56
65
638
1,180
58
123
64
364/351
1,720
0,3314
1,047
46
10
58
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Prostor općine Šodolovci ima specifičan (razlomljeni) prostorni oblik što ima utjecaja i na
prometni sustav koji je u funkciji osiguranja prometne povezanosti Općine s okruženjem.
Unutar prostora Općine nalazi se nekoliko dionica razvrstanih cesta i to od nivoa državne,
preko županijske do lokalne ceste.
Karakteristike postojećih razvrstanih cesta na području Općine su sljedeće:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
D518
1.
Ž 4109
2.
3.
4.
Ž 4124
Ž 4122
Ž 4130
1.
L 44109
2.
3.
L 44083
L 49114
Opis dionice
Broj: 32/2002.
Širina
kolnika
(m)
DRŽAVNE CESTE
Osijek(D2)-Jarmina (D46)
6,0
Ukupno
ŽUPANIJSKE CESTE
D7-Vladislavci-Paulin Dvor5,0
Ernestinovo (D518)
D518-Laslovo-Korog-Ž 4148
5,0
Silaš-Korog (Ž 4121)
5,0
D7-Viškovci-Semeljci-Šodolovci6,0
Petrova Slatina-D518
Ukupno:
LOKALNE CESTE
Ž 4109-Martin-Koprivna-Šodolovci
5,0
(Ž4130)
Tenja (Ž 4091)-Silaš (Ž 4122)
5,0
L 44083-Ćelije-Bobota (Ž 4111)
Ukupno:
Nasuti
kameni
materijal
/km/
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
1,6
1,6
1,6
1,6
-
2,9
2,9
-
1,7
2,4
7,6
1,7
2,4
7,6
-
14,6
14,6
2,7
2,7
-
2,5
1,1
6,3
2,5
5,2
1,1
1,1
Izvor podataka: ZPO-Osijek
Vidljivo je da su sve trase razvrstanih cesta na području Općine modernizirane. Širina kolnika
na svim županijskim cestama, osim županijske ceste Ž 4130, je 5,0 m što ne zadovoljava
uvjetima odvijanja dvosmjernog prometa za taj rang prometnica. Kolnik je na gotovo svim
dionicama županijskih cesta oštećen i u lošem stanje, dok je na trasi državne ceste D518 u
tijeku obnova kolnika.
b) Zračni promet
Možemo reći da područje Općine trasa željezničke pruge prvog reda (I109) samo dotiče, jer
sjeverno od naselja Palača trasa željezničke pruge prolazi prostorom Općine u dužini cca
300,0 m. Navedena pruga nije u funkciji od 1991. godine, a na dijelovima je potpuno
uništena tj. demontiran je kolosjek i odvezen kameni materijal kolosječnog zastora. Pruga je
prije rata bila osposobljena za nosivost 225 kN/osovini i predstavljala je značajnu prometnu
vezu između Osijeka i Vinkovaca.
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja
poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih
Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih
procesa za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više
izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili
radnih procesa. Na području općine Šodolovci nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa,
usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske
poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima),
mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama,
prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske
opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Šodolovci ne postoje PU s dostavnim
područjem.
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži, odnosno ostvarenju
poštanskog prometa na području Općine:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 20.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
PRIPADAJUĆE
NASELJE
1.
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
UKUPNO OPĆINA:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
2.
3.
4.
239
155
271
55
262
608
365
1.955
SVEGA
5.
Napomena
(Pripadajući PU)
6.
31214 Laslovo
31215 Ernestinovo
31214 Laslovo
31215 Ernestinovo
31215 Ernestinovo
31214 Laslovo
31215 Ernestinovo
1.955
Izvor podataka - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine
d) Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o
javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u planovima razvoja HT.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije
kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Šodolovci pripada u PP Osijek.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su
korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na
području općine Šodolovci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove
pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika
na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Šodolovci obuhvaća područje mjesnog telefonskog
prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više
pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
•
•
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na
decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
tranzitne,
odnosno
u
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Šodolovci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Šodolovci prikazano je u priloženoj tablici br. 21. U
većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija
pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna
komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek
nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 21.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
NA PODRUČJU OPĆINE
Red.
broj
1.
2.
NAZIV MJESTA
RANG
ŠODOLOVCI
UPS
SILAŠ
UPS
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Šodolovci
Koprivna
Petrova Slatina
Silaš
Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok
- ZPO
Napomena: - Naselja Ada i Palača uključena su u mjesnu mrežu naselja Laslovo, a naselje Paulin
Dvor u mjesnu mrežu naselja Ernestinovo.
-
Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je
izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama
mreže. U razdoblju 1991-1999. godine prijašnji TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječkobaranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i
pristupne centrale kao i veći dio udaljenih pretplatničkih stupnjeva i multipleksera.
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati
analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje
je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Šodolovci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni
mediji:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
•
•
Broj: 32/2002.
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao
prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2005. godine nastavlja se izgradnja mreže
svjetlovodnih spojnih putova koja pri tome povezuje sve magistralne vodove i pristupne
centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
-
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se
do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna
mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u
Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
•
•
•
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih)
postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s
nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža
MOBITEL (099) i digitalna mreža CRONET (098) i VIPNET (091). Na području Općine nema
izgrađenih baznih postaja.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, koje razvijaju i kojima upravlja ''T-Mobile
Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet d.o.o.''.
Radio i TV sustav veza
Na području općine Šodolovci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem
tekstu : RTV) sustav veza. Postoji jedan koridor RTV veze koji samo prolazi područjem
Općine od objekta ''Osijek'' do objekta ''Borinci''.
Pokrivenost TV signalima ostvaruje se preko objekta Odašiljača i veza d.o.o. ''Borinci'' koji je
izvan granica Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Šodolovci nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i
plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi
šireg društvenog značaja.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se
prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine.
b) Elektroenergetika
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Šodolovci ostvaruje se
isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne
postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti
potrošača:
Tablica br. 22.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red.
POTROŠAČ
broj
1.
Kućanstva
2.
Gospodarstvo
3.
Javna rasvjeta
UKUPNO:
POTROŠNJA
(kWh)
2.468.364
202.445
76.663
2.747.473
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija"-Osijek
- ZPO
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži nadzemne dalekovode na 400 kV i 110 kV
naponskoj razini koji samo prolaze sjevernim dijelom prostora Općine i nemaju izravni utjecaj
na elektroopskrbu potrošača općine Šodolovci, a to je :
-
DV 400 kV Ernestinovo-Ugljenik,
DV 400 kV Ernestinovo-Mladost,
DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1,
DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2,
DV 110 kV Ernestinovo-Vinkovci,
DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine od
10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 34
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađene su trafostanice i nadzemni dalekovodi, kojima se
TS 10(20)/0,4 kV povezuju na 10(20) kV elektroenergetski sustav.
U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću distribucijsku mrežu na
području Općine.
Tablica br. 23.
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA MJERE
TS
kom
DV
Km
10
KB
Km
Energetski
MVA
trafo
kom
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija"-Osijek
- ZPO
IZNOS
13
19,375
0
2,135
13
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Na području općine Šodolovci četiri naselja imaju izvedene lokalne vodoopskrbne sustave:
Ada, Palača, Petrova Slatina i Silaš. Mjesni vodovod Ada ima izvorište (bunar) na kč.br.
579/2 k.o. Ada uz spremnik od 5.000 litara. Mjesni vodovod Palača uz bunar smješten na
kč.br. 118/3 k.o. Palača ima dva spremnika ukupnog kapaciteta 6.000 litara, mjesni vodovod
Petrova Slatina uz bunar smješten na kč.br. 65/1 k.o. Šodolovci ima spremnik kapaciteta
4.000 litara, te mjesni vodovod pored bunara na kč.br. 186/13 k.o. Silaš ima izveden i
vodotoranj visine 25 m kapaciteta 50 m³.
Naselja Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci nemaju javni sustav vodoopskrbe. Domaćinstva iz
ovih naselja se opskrbljuju vodom na tradicionalan način, putem kopanih ili bušenih bunara
koji kaptiraju najpliće (a time i onečišćenju najizloženije) vodonosnike.
b) Odvodnja otpadnih voda
Na području općine Šodolovci nije izgrađen sustav javne odvodnje. Stanovnici naselja
otpadne vode ispuštaju u septičke ili sabirne jame, a potom u najbliže vodotoke i kanale.
Septičke/sabirne jame su obično propusne, pa se dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje što
utječe na kvalitetu podzemnih voda.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava
Rijeka Vuka ukupne površine sliva 1123,52 km2 izvire u blizini naselja Paučje (Općina
Levanjska Varoš) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u središtu
Vukovara u km 1333+055. Područjem Općine Šodolovci prolazi u dužini od 10,14 km. Vuka
teče od zapada prema istoku prolazeći od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom
terenu s izrazitim uzdužnim padovima, a nizvodno od desnog pritoka Gorjan-Punitovci
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 35
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
(područje Općina Punitovci i Gorjani) pa do ušća u Dunav postaje izrazito ravničarski
vodotok sa brojnim meandrima od kojih su neki presječeni prokopima.
Brojnim analizama vodnog režima rijeke Vuke i rijeke Dunav dokazano je da su pojave
velikih voda Vuke i Dunava potpuno nezavisne veličine. Velike vode Dunava najčešće se
javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama. Pojava velikih
voda Dunava također je vezana i uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Velike
vode Vuke formiraju se pojavom većih oborina tijekom ožujka i travnja, a i ujesen.
Na području Općine Šodolovci, sustav obrane od poplava čine nasipi uz rijeku Vuku i
Bobotski kanal.
Nasip uz lijevu obalu rijeke Vuke proteže se od rkm 42+000 do rkm 51+130 u dužini od 9,13
km, a nasip uz desnu obalu rijeke Vuke proteže se od rkm 41+977 do rkm 48+408 u dužini
od 6,6 km. Na dionici Bobotskog kanala koja prolazi Općinom Šodolovci, izvedeni su nasipi
uz lijevu i desnu obalu.
Dionica rijeke Vuke koja prolazi područjem Općine Šodolovci u potpunosti je regulirana.
Provedenim regulacijskim radovima od ušća u r. Dunav pa sve do ceste Đakovo-Osijek,
stvoreni su uvjeti odvodnje suvišnih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom
zaobalju.
Na granici Općine Šodolovci s Općinom Ernestinovo nalazi se prokop Laslovo dužine 1 km
sa obostranim nasipima. Izvedbom istoga, kojim je regulirana dionica rijeke Vuke, ostalo je
staro korito tzv. Stara Vuka u dužini oko 4,5 km, a ima funkciju rasterećenja rijeke Vuke za
slučaj visokih vodostaja.
Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće kanala je u km
3+626 rijeke Vuke kod naselja Lužac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je dugačak 38
km, a područjem Općine Šodolovci, kao granični kanal prolazi u dužini od 9,4 km. U cilju
zaštite naselja i obradivih površina od poplava tranzitnih voda, uz Bobotski kanal su
izgrađeni obostrani nasipi u dužini od 28 km.
U razdoblju od 1978.-1981.g. izveden je prokop Dvor dužine 1800 m (od Bobotskog kanala
do rijeke Vuke, na području Općine Ernestinovo i Općine Antunovac) i istoimena crpna
postaja kapaciteta 20 m³/s uz rijeku Vuku. Crpna postaja Dvor kojoj je osnovna funkcija
zaštita od štetnog djelovanja voda i reguliranje razine podzemnih voda, nalazi se na području
Općine Ernestinovo, a njenim puštanjem u rad odvodnja na području bivše bare Palače bila
je većim dijelom dobro riješena.
Tijekom domovinskog rata crpna postaja je potpuno uništena, a gospodarstvo područja
Općina Čepin, Antunovac, Vladislavci, Ernestinovo, Šodolovci, te južnih dijelova Grada
Osijeka trpjelo je velike štete zbog nemogućnosti kvalitetne obrane od poplava.
Završetkom obnove crpne postaje Dvor (kreditnim sredstvima Svjetske banke) u razdoblju od
1998.-2000.g. ponovo su se stekli uvjeti za visoki stupanj sigurnosti obrane od poplava na
predmetnom području.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 36
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
d) Melioracijska odvodnja
Melioracijska odvodnja
Odvodnjavanje je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu i
Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije
otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te
obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.
Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju, a koji djelomično prolazi Općinom Sodo
lovci je melioracijski vodotok (melioracijski objekt I reda) Bobotski kanal. Izgradnjom ovog
kanala isušen je prostor bivše bare Palače te su na ovom području nastala plodna obradiva
tla. Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna kanala radi gravitacijske
odvodnje okolnih niskih terena, izgrađene su crpne postaje u lijevom i desnom zaobalju, a
recipijent-Bobotski kanal izveden je sa obostranim nasipima.
Glavni pritoci desnog zaobalja Bobotskog kanala na području Općine Šodolovci su: kanal
Paljevina (melioracijski objekt III reda, ušće u km 22+163), kanal Šljivik (melioracijski objekt
III reda, ušće u km 24+330), kanal Matica (melioracijski objekt III reda, ušće u km 25+544),
kanal Valko (melioracijski objekt II reda, granični kanal između Općine Šodolovci i Općine
Ernestinovo), kanal Amalino polje (melioracijski objekt IV reda) i kanal Kereš (melioracijski
objekt III reda, ušće u km 37+920, dijelom granični između Općine Šodolovci i Općine
Vladislavci).
Kanal Velika Osatina (melioracijski objekt I reda), desni je pritok rijeke Vuke u km 48+408
(ušće na području Općine Šodolovci) te jedan od najdužih na Slivnom području "Vuka".
Dužine je 31,8 km, ukupne površine sliva 139,8 km2, od čega brdskom dijelu pripada 44,6
km2. U lijevom zaobalju kanala Velika Osatina, a na području Općine Šodolovci značajan je
pritok kanal Udovac (melioracijski objekt III reda) koji povezuje Veliku Osatinu s ribnjakom
Oraščić u Koprivni. Nizvodno od ušća kanala Udovac izvedena je ustava kojom se zadržava
voda i usmjerava putem kanala Udovac prema ribnjaku.
Ribnjak Oraščić površine je oko 30 ha, a prije domovinskog rata bio je opremljen s dvije
crpne postaje Oraščić i Grabik. Područje oko ribnjaka je minirano te nam nije poznato
sadašnje stanje ribnjaka.
U desnom zaobalju značajan pritok je kanal Veliki Medveš (melioracijski objekt II reda) sa
ušćem u km 9+960 kanala Velike Osatine, koji dijelom čini zapadnu granicu Općine. Granica
Općine prema jugu nastavlja se trasom kanala Mali Medveš (pritokom Velikog Medveša,
melioracijski objekt II reda).
Ostali značajniji pritoci rijeke Vuke na području Općine su: kanal Kreketnjak (melioracijski
objekt II reda, desni pritok, ušće u km 41+451 rijeke Vuke) i kanal Jablanje (melioracijski
objekt II reda, desni pritok s ušćem u Staru Vuku).
Melioracijsko navodnjavanje
Iako je nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju uslijed klimatskih promjena u
posljednjih 20-tak godina sve izraženiji (a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
sjemenske kulture), na području općine Šodolovci nema poljoprivrednih površina na kojima
se sustavno provodi navodnjavanje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 37
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Na području općine Šodolovci ne postoji javni sustav prikupljanja i odvoza komunalnog
otpada. Uz svako naselje postoji neuređeno (''divlje'') odlagalište na koji stanovništvo u
skladu sa svojim potrebama, odlaže različite tipove otpada.
Nema organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina, kao ni biorazgradivog otpada.
Istočno od naselja Šodolovci na kč.br. 194 k.o. Šodolovci (šira lokacija ''Sedam jutara'')
neuređeno je odlagalište ovog naselja, veličine cca 3,0 ha.
Odlagalište naselja Ada je na širem području ''Branjevina'', zapadno od naselja na kč.br. 342
k.o. Ada, veličine preko 6 ha. Odlagalište naselja Petrova Slatina nalazi se na kč.br. 1 k.o.
Šodolovci zapadno od samog naselja, približne veličine 1,5 do 2 ha. (Odlagalište naselja
Paulin Dvor nalazi se na kč.br. 307 k.o. Šodolovci, južno od samog naselja uz samu rijeku
Vuku. Približne veličine ovog odlagališta je 1 ha. Odlagalište naselja Palača smješteno je
sjeveroistočno od samog naselja, približne veličine 3 ha.
Odlagalište naselja Silaš nalazi se na kč.br. 192/6 k.o. Silaš, u sjevernom dijelu samog
nasleja. Približne je veličine 2-3 ha.
Sva navedena odlagališta su neuređena i nenadzirana te zahtijevaju hitnu sanaciju.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99.), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćavanja
određena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i područjem općine Šodolovci,
propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i
rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg
pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.
Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH,
alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK
(KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), Dmikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), Ebiološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatleji (vodostaj,
protoka, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak
fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo,
živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan,
DDT).
Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nuštar-Bršadin (područje općine
Nuštar u Vukovarsko-srijemskoj županiji). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 77/98.),
a prema analizi uzetih uzoraka u 2004. godini, kakvoća vode rijeke Vuke prema skupinama
pokazatelja B, C, D odgovara III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti.
Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema
vrijednostima pokazatleja pH vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. Vodljivosti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 38
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
b) Onečišćenje zraka
U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka
(stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske
preobrazbe.
Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno
raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između
1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini
bile znatno niže nego 1990. godine 43[43].
U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male
emisije po stanovniku 44[44]. Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a
osamdesetak posto manje od prosjeka Slovenije, Poljske ili Mađarske. Emisije NOx i CO2 bile
su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i NOx. Oko 90%
ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva.
Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet. Iz procesa izgaranja (bez prometa)
dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx, dok 63% emisija NOx, 25%
emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa.
U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih
postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67%
je posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju
proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u
1998. godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu.
U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se
prosječno za 20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%.
Ovakav trend ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz sektora prijevoza.
Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju
podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti
sljedeće:
A.
B.
C.
D.
Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja
ili njihovih dijelova),
Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih
naselja ili njihovih dijelova),
Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica
(UTT i teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem
području.
Izvor: NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002. godina
Na području općine Šodolovci nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području
Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka, izuzev
prometa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 39
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
c) Onečišćenje bukom
Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine–grafičkog
prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj
ljudi rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.
d) Opterećenje tla
Ocjenjuje se da tlo na području općine Šodolovci nije opterećeno onečišćenjima, a na
temelju sljedećih činjenica:
-
-
nema izgrađenih gospodarskih kapaciteta koji bi mogli štetno utjecati na tlo,
područje Općine je bilo u razdoblju 1991.-1998. godine privremeno zaposjednuto, pa
se poljoprivredno zemljište nije intenzivno obrađivalo što znači da nije u prevelikoj mjeri
tretirano umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do
onečišćenja tla,
tlo je zagađeno minama-prema podacima Općine oko 15 km²,
sva naselja Općine su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini naselja
nezagađen iako divlja odlagališta otpada (po jedno uz svako naselje) jesu potencijalni
zagađivači.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za
plansko razdoblje do 2015. godine.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za
gradska naselja.
Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen,
procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.
Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije.
Za područje općine Šodolovci vrijede sljedeći ciljevi:
•
Demografska obnova najugroženijih dijelova Županije
To su prije svega područja koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana, u koja
spada i općina Šodolovci. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja
povratak svih iseljenih i dostizanje najmanje broja stanovnika iz 1991. godine (prije
rata).
•
Demografska obnova Područja posebne državne skrbi.
općina Šodolovci spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koju spadaju u
cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (''Narodne novine'', br. 26/03.). Republika
Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i opstanak stanovništva koje je prebivalo
prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu
doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 40
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
•
Broj: 32/2002.
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu
označiti poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i
prerade bili nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno
stanovništvo stvaranjem boljih ekonomskih, društvenih i urbanih uvjeta života.
b) Naselja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ( kartografski prikaz 4.-SUSTAV
SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:
- makroregionalno (veliko razvojno) središte
- regionalno (srednje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte
- manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti
- područno (malo razvojno)središte
- područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-.veće lokalno(inicijalno razvojno) središte
- lokalno (inicijalno razvojno) središte
- manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja općine Šodolovci dijelimo na:
- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Šodolovci
- ostala naselja-naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina i Silaš.
Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
- policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva
i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina, putem:
- osnaživanja mreže srednjih naselja,
- osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
- poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta,
- očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:
- racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te
osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području,
-ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja
tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru,
-revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije putem:
-poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima
koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 41
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
-osnaživanja povezanosti poljoprivredne
područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.
Broj: 32/2002.
proizvodnje
u
ruralnim
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske Županije propisuje uvjete određivanja građevinskih
područja i korištenja izgrađena I neizgrađena dijela područja:
Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u
postupku izrade uskladiti sa smjernicama I kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između
2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja I jednog
od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi
izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se
utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako
se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih
građevinskih parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
-zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
-zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa
i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 42
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25%
od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na
način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz
građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću
stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha
za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom
infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog
područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju
UPU-a i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge
vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih
vrijednosti.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje
više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 43
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se
planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja
može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti
za planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja
turizma za područje općina/gradova.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz
područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na
zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog
zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna)
naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0
m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
preradi poljoprivrednih proizvoda,
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih
prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz
namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi
na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa,
ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim
prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje
imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 44
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse
postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih
gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja
izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj
stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj
stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim
zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje
se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i
uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti
korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti
neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno
poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno
u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i
postojeće komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od
građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se
omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo
vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju
postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji
su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje
građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma.
Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za
razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO, GUP, DPU), ali
propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu
naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije.
Za naselje Šodolovci, kao općinsko središte, obveza je prostorno smjestiti:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 45
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
f)
Broj: 32/2002.
financijsko posredovanje
poštu.
Promet
Prostorni plan Osječko-baranjske županije donesen je početkom 2002. godine. Njime su
definirani osnovni koridori i smjernice razvoja prometnog sustava Županije, a istovremeno
usklađeni s temeljnim dokumentima prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije na području općine Šodolovci planirani su
sljedeći zahvati u prometnom sustavu:
Cestovni promet
-
izgradnja brze ceste Osijek-Vinkovci (nova trasa Podravske magistrale-državne
ceste D2),
obnoviti i urediti trase državnih cesta,
obnoviti i rekonstruirati mrežu županijskih cesta i to prvenstveno radi povećanja
nosivosti, proširenja kolnika na min. 5,50 m, kao i poboljšanju horizontalnih i
vertikalnih elemenata trasa,
izgradnja potrebnih autobusnih stajališta.
Željeznički promet
-
obnova trasa željezničke pruge prvog reda I 109 Vinkovci-Osijek
Poštanski promet
Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva
izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području
općine Šodolovci.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu
došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog,
relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove
tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice:
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi
zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 46
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim
tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare
mreže zamjenjivati minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i
modernizaciju postojećih kapaciteta.
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske
mreže.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate
izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim
programima HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg
područja, planirana je plinoopskrba i naselja općine Šodolovci. Stoga postoji obveza za
općinu Šodolovci planiranje lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnovu za izgradnju
plinoopskrbnog sustava Općine.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program
prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu dogradnju prijenosne i
distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske mreže potrebno je postupno prelaziti s
nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno
unutar građevinskih područja.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele
Županije. Obveza za područje općine Šodolovci su osiguranje koridora za građevine
prijenosa, te dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama.
h) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirana je izgradnja sustava vodoopskrbe
u svim naseljima iz sastava Općine, te njihovo povezivanje u jedinstveni (širi, regionalni)
sustav. Tako se naselje Paulin Dvor nalazi na trasi planiranog magistralnog vodovoda
Ernestinovo-Vladislavci.
Postojeći vodovod Petrove Slatine ulazi u sustav realizacijom planiranog magistralnog
cjevovoda Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna. S istog voda se planira rješavanje
vodoopskrbe u naseljima Šodolovci i Koprivna. Postojeći vodovod naselja Ada spaja se na
jedinstveni sustav preko planiranog magistralnog voda Ada-Laslovo. Mreža naselja Palača
veže se na sustav naselja Laslovo te planiranim vodom Palača-Korođ-Silaš dovršava
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 47
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
magistralni rasplet ovog dijela Županije. Na području sustava naselja Palača planirana je
izgradnja vodospreme i vodotornja.
Odvodnja
Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje. PPŽ-om su sva naselja iz sastava
općine Šodolovci svrstana u kategoriju manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u manje
osjetljivim područjima. Za ovu kategoriju naselja planirana je izgradnja malih uređaja s
aeracijom-prokopnika uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljne
uređaja.
Uređenje vodotoka i voda
Prostornim planom Osječko-baranjske županije nisu utvrđene planske obveze spram
sustava uređenja vodotoka i voda na području općine Šodolovci.
Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz
redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.
Izgradnja novih objekata u sastavu navodnjavanja nije predviđena, tek je ukazano na
potrebu daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja
Općine.
i)
Poljoprivredno i šumsko zemljište
Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo
osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla,
te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i
njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja
sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja
i onečišćenja.
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od
prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz
općekorisne funkcije šuma, te osiguranje potrajnosti, što podrazumijeva upravljanje i uporabu
šuma i šumskog zemljišta, tako da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost
obnavljanja, vitalnost i gospodarski potencijal.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 48
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 49
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Osijek
Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu (prije donošenja Zakona o područjima županija,
gradova i općina 1997. god.) prostor općine Šodolovci bio je integralni dio bivše općine
Osijek. Shodno tomu još uvijek je na snazi Prostorni plan (bivše) općine Osijek u dijelovima u
kojima nije suprotan Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Prostorni plan (bivše)
općine Osijek donesen je 1979. godine ("Službeni glasnik" općine Osijek, br. 12/79.) i do
danas se on kontinuirano preispitivao te mijenjao i dopunjavao u skladu s problemima i
potrebama koje su zahtijevale usklađenje prostornih rješenja. On se do danas mijenjao 6
puta: 1978., 1989., 1992., 1998., 2001. i 2003. godine.
Prostorni plan (bivše) općine Osijek gledajući u cjelini sa svim dosadašnjim izmjenama i
dopunama nije u skladu s važećom zakonskom regulativom u oblasti prostornog uređenja te
ostalim zakonima koji posredno i neposredno utječu na uređivanje i korištenje prostora.
Isto tako razvoj se bazirao na razvojnim programima i planovima velikih društvenih i
gospodarskih sustava iz vremena prije osamostaljenja Republike Hrvatske.
Njegova neaktualnost potvrđena je kroz obvezu izrade prostornih planova jedinica lokalne
samouprave i Županije.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Stanovništvo Općine je konstantno smanjuje i veoma je staro. Odseljavanju mlađeg
stanovništvo doprinijeli su slaba gospodarska razvijenost Općine, ali i blizina Osijeka. Ukoliko
se ovi procesi nastave stanovništvo bi moglo biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka
Općine.
1.1.4.2. Naselja
Naselja Općine Šodolovci, u pogledu demografskih, gospodarskih i prostornih značajki,
karakterizirana su relativno malim brojem stanovnika (prosječna veličina naselja Općine
mjerena brojem stanovnika iznosi 279 stanovnika).
Pretežita gospodarska djelatnost stanovnika Općine je poljoprivreda (34,6% zaposlenih).
Najveće naselje Općine, prema broju stanovnika, te zastupljenosti društvenih i gospodarskih
djelatnosti je naselje Silaš, koje nije općinsko središte.
1.1.4.3. Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja Općine definirana su u odnosu na zatečene potrebe
naselja .
S obzirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno
je revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem
stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih
djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije
Također je potrebno preispitati potrebu zadržavanja ili ukidanja građevinskih
ekonomija i farmi.
područja
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 50
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Općina Šodolovci je gospodarski nerazvijena Općina iako raspolaže značajnim prirodnim
potencijalima (poljoprivredno zemljište i šume). Nema izgrađenih prerađivačkih kapaciteta, a
i sektor uslužnih djelatnosti je nerazvijen.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni promet
Razlomljeni oblik prostora Općine utjecao je i na to da se na njenom prostoru pojavljuju
manje ili veće dionice pojedinih razvrstanih cesta koje omogućuju prometno povezivanje s
okruženjem. Glavna cestovna prometnica je trasa državne ceste D518 koja prolazi između
istočnog i zapadnog dijela Općine, a na koju se vežu sve trase županijskih cesta koje prolaze
prostorom Općine. Navedena trasa donekle prati trasu željezničke pruge I 109 i zajedno s
njom čini složeni prometni koridor koji povezuje Osijek i Vinkovce.
Za prostor Općine važna je i trasa županijske ceste Ž 4130 preko koje je prostor Općine
povezan s prometnim čvorom grada Đakova.
U planiranom rješenju za prostor Općine je najznačajnija trasa buduće brze ceste OsijekVinkovci, na koju će prostor Općine imati vezu preko planiranog čvorišta Korođ.
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te
ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Šodolovci
stanje je povoljnije. Premda na području Općine nema Poštanskih ureda (PU) zbog blizine
postojećih u susjednim općinama, dostupnost poštanskim uslugama i petodnevnoj dostavi
pošiljaka svim naseljima općine Šodolovci u sadašnjim uvjetima i mogućnostima društvenog
razvoja poštanska djelatnost je dobro razvijena.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima naselja Ernestinovo i Laslovo
kojima gravitiraju naselja Općine, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana
u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se
ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno
osuvremenilo.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u
iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 51
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Telekomunikacije i RTV sustav veza
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih
komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i
priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja pokretnih telekomunikacija, ali je pokrivenost
područja Općine za sada zadovoljavala zbog izgrađenih baznih postaja u bližem okruženju.
Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. "Borinci" pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim
programima HRT-a i drugih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira
nalazište ugljikovodika, te nama naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još
nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.
Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to
je mjerno redukcijska stanica (MRS) u Vladislavcima. Tek nakon izgradnje magistralnog
plinovoda do MRS-Vladislavci, zatim međumjesnog plinovoda od MRS-Vladislavci do
planirane redukcijske stanice (RS) u Ernestinovu moguća je šira plinofikacija naselja općina
kojima će RS-Ernestinovo biti glavna opskrbna točka. Među te općine spada i Općina
Šodolovci.
Dakle može se konstatirati da je planirano dovođenje plina do svih naselja Općine Šodolovci,
ali tek kad se ispune neophodni preduvjeti.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine zadovoljava
sadašnje potrebe na prijenosnoj razini, a ne zadovoljava na dijelu distribucijskih naponskih
razina. Zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja, neophodna je dogradnja na
većini distribucijskih razina. Dinamiku razvoja uvjetovati će financijske mogućnosti.
Nadzemni dalekovodi prijenosa električne energije na naponskim razinama 400 kV i 110 kV,
koji samo prelaze preko područja Općine, zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe.
Međutim, za osiguravanje većih količina električne energije i povezivanje s okruženjem
potrebni su dodatni dalekovodi.
Stanje elektroenergetske mreže za distribuciju električne energije nije ravnomjerno, te ne
zadovoljava na svim naponskim razinama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 52
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Na 35 kV naponskoj razini nema elektroenergetskih građevina niti se planiraju.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje mreže je dobro. Magistralni nadzemni 10(20) kV
dalekovodi u potpunosti zadovoljavaju dimenzijama i izvedbom sadašnje i buduće potrebe.
Međutim, unutar građevinskih područja naselja Općine potrebno je izgraditi podzemne
10(20) kV kabelske dalekovode za povezivanje postojećih i budućih trafostanica. Broj
trafostanica i instalirane snage transformatora zadovoljavaju potrebe, a za razvoj se treba
izvršiti zamjenu transformatora s transformatorima veće instalirane snage, a po potrebi i
izgraditi nove.
Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim vodičima,
stara je i amortizirana te više ne može svim potrošačima dovoditi kvalitetnu električnu
energiju. Stoga je potrebna izgradnja nove i rekonstrukcija dijelova postojeće niskonaponske
mreže.
Javna rasvjeta u većini ulica naselja Općine Šodolovci, također ne zadovoljava suvremeni
standard kakav je već postignut u nekim naseljima Županije.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Postojeći sustav vodoopskrbe ne obuhvaća sva naselja iz sastava Općine pa je prioritetno
potrebno izgradnjom planiranih magistralnih cjevovoda Ernestinovo-Vladislavci i ErnestinovoŠodolovci omogućiti izgradnju lokalnih mreža u naseljima Šodolovci, Koprivna i Paulin Dvor.
Naselja s postojećim lokalnim vodovima imaju problema s neuvjetnom kakvoćom podzemnih
voda za normalno korištenje uz velike sezonske razlike u potrošnji vode. Prema navedenom i
za postojeće sustave nužni su određeni postupci saniranja, dogradnje i proširenja prema
okolnim sustavima (Ernestinovo-Osijek i Koritna-Đakovo).
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše. Postojeća komunalna opremljenost naselja
(vodoopskrbni sustavi) pridonosi i povećanim količinama otpadnih voda na ovom području.
Direktna posljedica postojećeg načina rješenja odvodnje je onečišćenje najplićih vodonosnih
horizonata, a koji su temelj opskrbe vodom naselja bez izgrađenih lokalnih vodovoda.
c) Uređenje vodotoka
Postojeće stanje regulacijskih građevina je zadovoljavajuće.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu
koji se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih
melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske
odvodnje u cijelosti.
Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja.
Postoji velika perspektiva zbog blizine rijeke Vuke kao okosnice budućeg sustava
navodnjavanja šireg područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 53
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je
praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i
prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja.
Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
-
•
osnažiti mrežu središnjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i
značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
-
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija
Cestovni i željeznički promet
Osnovni ciljevi razvoja na području Općine su sljedeći:
-
izgradnja nove trase brze ceste Osijek-Vinkovci (nova trasa državne ceste D2),
obnova i uređenje državnih i županijskih cesta,
obnova trase željezničke pruge I reda Osijek-Vinkovci.
Poštanski promet
Na području općine Šodolovci u poštanskoj djelatnosti ne postoje izgrađene građevine od
županijskog značaja. Obzirom na postojeću razinu usluga, planovima razvoja se ne predviđa
izgradnja Poštanskih ureda kao građevina županijskog značaja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 54
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine
Šodolovci određen je planovima razvoja telekomunikacija i za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog
područja Općine, te sustavima novih generacija.
Plinoopskrba
Na području Općine ne planiraju se naftovodi jer ne postoje takve energetske potrebe, i
stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja.
Ciljevi razvoja sustava za transport plina Županijskog značaja sadrže i ciljeve prostornog
razvoja Državnog značaja, koji obuhvaćaju izgradnju magistralnih plinovoda u širem
okruženju. Na području općine Šodolovci ne planiraju se plinovodi šireg društvenog značaja.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava
Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije
može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji
ekonomski interes.
Vodnogospodarstvo
Županijskim prostornim planom su postavljeni osnovni ciljevi pred sustav vodoopskrbe:
•
•
•
•
javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% domaćinstava i podmiriti potrebe gospodarstva,
podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru
Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan,
definirati zone sanitarne zaštite crpilišta,
prići izgradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 55
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
U uređenju vodotoka i voda osnovni cilj je:
•
•
•
zaštititi područje Općine od poplava. U tom cilju je potrebno vodograđevne objekte
održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju, te zapuštene odvodne melioracijske
kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju,
osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava,
razvijati sustav navodnjavanja.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Os Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske
županije i Općinu mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šume,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog
zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume
imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u
potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno
povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati
ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi
zaštitne funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva
razvijati kao čistu industriju,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja
namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
•
•
•
•
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno
optimirali učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 56
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem
izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog
očuvanja za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti
izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što
većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim
mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi
i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje
korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne
izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom
rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati,
osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost
područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je
oštećena treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog
prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog
oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u
najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i
vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostor općine Šodolovci pripada
problemskoj prostornoj cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica
stvaranje osnova za demografsku i gospodarsku obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja
naselja planski se dimenzionira prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine).
Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja u Prostornom planu
Osječko-baranjske županije.
Uvažavajući ovo na području Općine Šodolovci cilj je dostići broj stanovnika iz 1991. godine
do kraja planskog razdoblja 2015. godine, što znači 2.604 stanovnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 57
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 24.
BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GOD.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
Ukupno Općina:
Broj stanovnika
2015. godine
319
219
413
168
319
680
486
2.604
Struktura
%
12,3
8,4
15,8
6,4
12,3
26,1
18,7
100,0
Izvor podataka: Popis stanovništva 1991. god.
Pod pretpostavkom da će se zaustaviti raslojavanje stanovništva i da će doći do
demografske revitalizacije, prosječna veličina kućanstava bi se mogla malo povećati, što bi
rezultiralo da na području Općine 2015. godine stanovništvo živi u 851 kućanstvu, prosječne
veličine 3,0 članova.
Tablica br. 25.
BROJ I PROSJEČNA VELIČINA KUĆANSTAVA 2015. GOD.
PO NASELJIMA
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Prosječna veličina
(članova)
Ada
Koprivna
Palača
Paulin Dvor
Petrova Slatina
Silaš
Šodolovci
Ukupno Općina:
3,0
2,9
3,0
2,4
3,0
3,5
3,0
3,0
Broj
kućanstava
2015. god.
106
75
138
70
106
154
162
851
Izvor podataka: ZPO
Za planiranje kapaciteta određenih objekata društvenih djelatnosti, procijenjeni su specifični
kontingenti stanovništva općina 2015. godine.
I ODGOJ I OBRAZOVANJE
1. Dječji vrtić
58 djece
2. Osnovna škola
- I-IV razred
- V-VIII razred
90 učenika
117 učenika
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 58
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
II MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
Kontingenti stanovništva
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
96 korisnika
117 korisnika
158 korisnika
183 korisnika
237 korisnika
404 korisnika
438 korisnika
838 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora,
prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
•
racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način
održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i
obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
•
•
•
očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih
područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog
zemljišta,
dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno
korištenje građevinskog zemljišta.
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni
položaj, izgradnju proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
•
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.
Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u
strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava
koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetan je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje malih i
srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta u naseljima Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 59
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu putem razvoja ruralnog turizma i
sportske rekreacije na pogodnim prostorima (lov, ribolov i sl.).
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine
Šodolovci, definirani i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su:
1.
Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka.
2.
Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom
od osnovnih postavaka.
3.
Kvalitetne životne uvjete za cjelokupno seosko stanovništvo.
Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda te na
uzimanje u obzir posebnost prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:
•
Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na
zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajka
identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje
raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće
životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda
kroz očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u
novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova
ruralnoga područja, zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog
naslijeđa, prilagodbu novogradnje postojećem identitetu sela, usmjeravanje
izgradnje na područja gdje je komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje
riješena.
•
Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.
•
Osigurati veću funkcionalnost seoskih naselja te njihov veći utjecaj na okolna
područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naselja u prostoru i za
njihovu bolju prožetost.
•
Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.
•
Povećati prometnu (i energetsku) i gospodarsku djelotvornost smanjivanjem
potreba za dnevnom migracijom.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji
definira razmještaj upravnih i sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na
nivou županije / države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske
županije, Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti, NN 85/02), propisanim
minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te
konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 60
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski
predvidjeti osnovne ciljeve razvoja:
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa sustavom središnjih naselja, te razvojem i
razmještajem stanovništva,
-
osigurati minimalne uvjete polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite
zdravstvene njege u kući, a sukladno Mreži zdravstvenih djelatnosti (NN 85/2002.)
-
u oblasti osnovnog obrazovanja organiziranje matične osnovne škole u općinskom
središtu, te izgradnja sportskih dvorana
-
u oblasti predškolskog odgoja formiranje dječjeg vrtića s jaslicama (ciljevi
obuhvaćenosti djece predškolskim odgojem na nivou države su 60%)
-
u djelatnosti kulture:
i
- razvijanje mreže domova kulture
- kulturne ustanove i kulturne sadržaje pripremiti i prilagoditi strukturalnim
promjenama uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama
- osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine
- valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički proizvod
- prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju
- poticanje individualnog stvaralaštva.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi razvoja prometnog sustava su sljedeći:
-
obnova i uređenje lokalne mreže,
izgradnja i modernizacija nerazvrstanih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim
zonama u naseljima,
uređenje uličnih profila izgradnjom potrebnih prometnih površina, uređenjem odvodnog
sustava oborinskih voda, te uređenjem zelenih površina,
obnova postojećih i po potrebi izgradnja novih autobusnih stajališta.
b) Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja.
Osnovni cilj je izgradnja pristupnih/spojnih vodova (SVK), te dogradnja mjesnih telefonskih
mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge
uključujući i kabelsku televiziju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 61
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja općinskog značaja obuhvaćaju samo izgradnju lokalnih plinoopskrbnih
sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i što većeg
broja korisnika u plinoficiranim naseljima.
Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su izgradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava
kojim će se omogućiti korištenje plina u svim naseljima Općine.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima Županijskog
značaja zbog uzajamne povezanosti, a posebno u dijelu koji se odnosi na dogradnju
postojećeg distribucijskog elektroenergetskog sustava.
Pri dogradnji distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV
nadzemne vodove kabelskim i to prvo unutar građevinskog područja, a potom i izvan
građevinskog područja. Posebno se to odnosi na naselje Šodolovci kao općinskog središta.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svih stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode.
b) Odvodnja otpadnih voda
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda
od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje
stanovnika ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva
domaćinstva i industrija te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za
pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš.
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se
omogućio kontrolirani i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje, te efikasna
obrana od poplava
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala, te tako
odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava
navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća
navodnjavana područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 62
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih
cjelina
a) Krajobrazne vrijednosti
Ciljevi za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti Općine su:
-
maksimalno očuvati postojeće šumske ''oaze'' kao pejzažne naglaske u izrazito
agrarnom nizinskom prostoru,
izbjegavati pravolinijske regulacijske vodotoke, a duž postojećih regulacija i
agromelioracijskih zahvata omogućiti egzistenciju i mjestimičnu rekonstrukciju bujnih
vlažnih biotopa i ambijenata,
u intenzivno obrađenim prostorima vratiti živicu duž međa, u funkciji biološke i
krajobrazne raznolikosti.
-
b) Kulturan dobra
Arheološki lokaliteti
Cilj je zaštita arheoloških nalazišta i nalaza u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara.
Za spomen obilježja lokalnog značaja cilj je propisati mjere zaštite također u skladu s
navedenim Zakonom.
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama i u
skladu s kriterijima iz PPŽOB,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih, graditeljske
baštine),
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 63
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
•
Broj: 32/2002.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Postojeće granice građevinskog područja naselja Općine potrebno je preispitati i korigirati
ovisno o predviđenim potrebama za širenje naselja, te potrebama Općine za smještajem
dodatnih gospodarskih, društvenih i športsko – rekreacijskih sadržaja.
Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja Općine potrebno je uzeti
u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije,
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske:
-
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećih građevinskih područja,
a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture.
Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,
vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih zona izvorišta vode.
-
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom
organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:
•
Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine
•
Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti
razvoj
•
Poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
-
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne
situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski
sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i
razvojnim potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 64
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
•
Broj: 32/2002.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
-
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima,
izgraditi javni vodonosni sustav u naseljima Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci,,
izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja stanovništva,
dograditi telekomunikacijsku mrežu unutar građevinskih područja naselja u skladu s
porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne mreže (baze postaje),
rekonstruirati i dograditi distribucijske elektroenergetske mreže ne 10(20) kV i 0,4 kV
naponskoj razini u skladu s potrebama,
rekonstruirati i dovršiti izgradnju javne rasvjete u svim ulicama naselja Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica 65
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i
infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima
budućeg razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima
gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine središta i osovine urbanizacije, koji su
istovremeno središta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Za područje Osječkobaranjske županije to je osovina Beli Manastir-Osijek-Đakovo, koje izgradnjom TEM-a
(međunarodne autoceste) Budimpešta-Osijek-Ploče dobiva još veće značenje i predstavljat
će temeljnu okosnicu razvitka Županije. Druga razvojna osovina se nalazi na prometno i
infrastrukturno najznačajnijem uzdužnom koridoru Osijek-Vinkovci-Vukovar.
U ovim koridorima nalaze se i dalje će se razvijati najznačajniji županijski prometni i drugi
infrastrukturni sustavi. Općina Šodolovci se nalazi u prostoru između i dijelom na osovini
razvoja Osijek-Vinkovci-Vukovar.
Prema razvojnom opredjeljenju Države i Županije razvitak ''treba promatrati kroz moćnije i
neposrednije uključivanje u srednjoeuropske i gospodarsko-prometne sustave, kulturno
unapređenje te unapređenje stanja okoliša.''
Na temelju razvojnih opredjeljenja utvrđenih Strategijom prostornog uređenja Republike
Hrvatske, te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora državnog i županijskog značaja
planiran je razvoj prostornih struktura Općine.
Područje općine Šodolovci pripada 1. skupini Područja posebne državne skrbi. U skladu s
tim, u Općini treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i komunalnu
opremljenost s ciljem demografske revitalizacije naselja i gospodarstva.
Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje
na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da
preuzima obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi
na infrastrukturne građevine od važnosti za Županiju i Državu, te ostale planske mjere
zaštite.
Organizaciju prostora općine Šodolovci prvenstveno određuju prirodna obilježja i mreža
naselja. U prostoru Općine dominira poljoprivredno zemljište (73%) i zbog osobite vrijednosti
ono se planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
66
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredne i šumsko zemljište, te
vodna površina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i
namjena površina''.
Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže
izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih
granica, one su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.
Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i
prostor za razvoja prikazan je linijski, a građevine simbolima.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 26.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red.
broj
NAMJENA POVRŠINA
OZNAKA
(*)
1.
1.1.
Ukupno
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja stalnog stanovanja
Ukupno
GP1
Građevinska područja groblja izvan
naselja
Ukupno
G
438,95
3,4
-
Ukupno
Ukupno
3.1.
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENEOBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
3.2.
Vrijedno obradivo tlo
P2
3.3.
Ostala obradiva tla
P3
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
Gospodarske šume
4.2.
4.3.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
5,9
274,33
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
2.1.
ha/stan
274,33
Izgrađeni dio GP
2.
stan/ha
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
1.2.
UKUPNO
(ha)
442,35
E1
-
E2
-
E3
-
R
-
P1
-
-
5.272,96
2,0
1.343,85
0,5
2.734,52
2.538,44
Ukupno
Š1
1.318,31
Zaštitne šume
Š2
-
Šume posebne
namjene
Š3
25,54
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
67
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
5.
Broj: 32/2002.
7.
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO,
ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotoci
7.2.
Jezera
J
8,49
7.3.
Akumulacije
A
-
7.4.
Retencije
______
-
7.5.
Ribnjaci
8.
OSTALE POVRŠINE
8.1.
Posebna namjena
8.2.
Promet
8.3.
Deponija komunalnog
otpada
8.4.
Sajmište
6.
Ukupno
ŠZ
106,61
0,04
Ukupno
PŠ
-
-
Ukupno
_____
47,96
0,02
47,84
0,02
7.261,57
2,8
8,64
R
Ukupno
____
N
____
9.
30,83
47,84
OK
-
S
-
OPĆINA UKUPNO
Napomena: Površine navedene u tablici br. 26., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu
br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su
utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora.
U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i
namjena površina'' označeni površinom.
Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se
od površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za
570,43 ha.
3.2.1.1. Struktura površina
Prema iskazu prostornih pokazatelja za namjenu površina (Tablica br. 27.), struktura
površina po namjeni je sljedeća:
Tablica br. 27.
STRUKTURA POVRŠINA PO PLANIRNAOJ NAMJENI
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Namjena
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
Šume i šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
Ukupna građevinska područja
Ostale površine (vodne i prometne površine)
Ukupno Općina:
Površina
(ha)
5.272,96
1.450,46
442,35
95,8
7.261,57
Struktura
%
72,6
20,0
6,1
1,3
100,0
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
68
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.2.1.2. Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja općine Šodolovci preispitana su, te utvrđena
planirana u skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječkobaranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji
definira maksimalnu površinu građevinskih područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna
površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje
stanovništva.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene
su planirane granice građevinskih područja za 7 naselja stalnog stanovanja.
1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Tablica br. 28.
ADA
KOPRIVNA
PALAČA
PAULIN DVOR
PETROVA SLATINA
SILAŠ
ŠODOLOVCI
ukupno
54,83
41,33
81,31
37,62
43,77
88,98
91,11
438,95
32,91
24,51
46,63
19,38
28,35
60,83
61,72
274,33
60,02
59,30
57,35
51,52
64,77
68,36
67,74
62,50
PLANIRANA
GUSTOĆA 2015.
(ST/HA)
IZGRAĐENI DIO (%)
POVRŠINA IZGRAĐ.
PODRUČJA (ha)
POVRŠINA
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
NASELJE
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA
5,82
5,30
5,08
4,47
7,29
7,64
5,33
5,93
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
69
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Najveće građevinsko područje Općine je građevinsko područje naselja Silaš, a to je ujedno i
naselje s najvećim brojem stanovnika (plan. broj stanovnika-680), iako je općinsko središte
naselje Šodolovci (plan. broj stanovnika-486).
Planirana ukupna gustoća iznosi 5,93 stanovnika/ha, što je znatno povećanje gustoće u
odnosu na zatečeno stanje (3,87 stanovnika/ha).
Građevinsko područje naselja Ada, površine je 54,83.ha, od čega je 32,91 ha izgrađeno
područje.
Građevinsko područje naselja Koprivna, površine je 41,33 ha, od čega je 24,51 ha izgrađeno
područje.
Građevinsko područje naselja Palača površine je 81,31 ha, od čega je 46,63 ha izgrađeno
područje.
Građevinsko područje naselja Paulin Dvor površine je 37,62 ha, od čega je 19,38 ha
izgrađeno područje.
Građevinsko područje naselja Petrova Slatina površine je 43,77 ha, od čega je 28,35 ha
izgrađeno područje.
Građevinsko područje naselja Silaš površine je 88,98 ha, od čega je 60,83 ha izgrađeno
područje.
Građevinsko područje naselja Šodolovci
izgrađeno područje.
površine je 91,11 ha, od čega je 61,72 ha
2. Građevinska područja groblja
PPUO-e utvrđena su građevinska područja za 2 postojeća groblja smještenih izvan utvrđenih
građevinskih područja naselja:
GROBLJE UZ NASELJE
POV. (ha)
ADA
1,18
PALAČA
1,72
ukupno
3,4
Sva navedena groblja pripadaju kategoriji manjih groblja – površine manje od 5 ha.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
70
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 29.
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA / MAX.
DOPUŠTENA POVRŠINA GRAĐ.PODR.
43,93
54,91
54,91
54,83
0,999
10,12
34,63
43,29
43,29
41,33
0,955
271
46,63
0,17
413
142
24,43
71,06
88,83
88,83
81,31
0,915
PALAČA
PAULIN
DVOR
PETROVA
SLATINA
SILAŠ
ŠODOLOVCI
ukupno
veće
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
PORAST BROJA STAN.
BROJ STAN. 2001.
UKUPNO + 25%
11,02
64
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA +
POVRŠINA ZA PLANIRANO POVEĆANJE
BROJA STAN. (ha)
80
219
POVRŠINA ZA PLANIRANO POVEĆANJE
BROJA STANOVNIKA (ha)
319
0,16
PLANIRANI BROJ STAN.
0,14
24,51
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA / BROJ
STANOVNIKA 2001.(ha/st)
32,91
155
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA (ha)
239
KOPRIVNA
CENTRALITET NASELJA
ADA
NASELJE
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ. PODRUČJA
(ha)
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV. GRAĐ. PODR.
PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ ŠPORTA,
REKREACIJE, TURIZMA, GOSPODARSTVA (ha)
DOKAZ USKLAĐENOSTI PLANIRANIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
NASELJA S KRITERIJIMA IZ PROSTORNOG PLANA
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
55
19,38
0,35
168
113
39,82
59,20
74,00
74,00
37,62
0,508
262
28,35
0,11
319
57
6,17
34,52
43,15
43,15
43,77
1,014
608
60,83
0,10
680
72
7,20
68,03
85,04
85,04
88,98
1,046
365
61,72
0,17
486
121
20,46
82,18
102,73
102,73
91,11
0,887
1955
274,33
0,14
2604
649
119,22
393,55
491,94
491,94
438,95
0,892
0,00
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine su vrijedan prirodni resurs, koje zauzimaju i najveći dio prostora
općine Šodolovci (72,6%). Zbog toga je opravdana potreba racionalnog i ekonomičnog
korištenja ovog prirodnog resursa.
U okviru ukupnog poljoprivrednog zemljišta postoje zemljišta različite pogodnosti za obradu,
a što je u neposrednoj vezi s pedološkim osobinama tala, ali i drugim elementima valorizacije
(stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.), na osnovu kojih je potrebno izvršiti
vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a što je učinjeno u
2
okviru Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000.
Na osnovu navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadržaju
3
prostornih planova , izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana
uređenja Općine, te se može konstatirati da se na području općine Šodolovci nalaze tla
pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
- vrijedno obradivo tlo;
- ostala obradiva tla.
2
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000,
Zagreb, 1996.
3
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
PP (NN, 106/98.)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
71
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta, prikazane su na grafičkom prikazu ''Korištenje i namjena površina''.
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću
računara, utvrđeno je da se na području općine Šodolovci vrijedno obradivo tlo rasprostire na
površini od cca 2.735 ha, dok ostala obradiva tla zauzimaju površinu od 2.538 ha.
Vrijedno obradivo tlo rasprostire se najvećim dijelom u zapadnom dijelu općine Šodolovci, u
okruženju naselja Šodolovci, Koprivna, Petrova Slatina, Paulin Dvor i Ada. Tek manje
površine ostalog obradivog tla na ovom, zapadnom području Općine, nalaze se na sjeveru
tog dijela Općine, sjevernije od naselja Paulin Dvor i manje površine jugozapadno od njega.
Manje površine ovog tipa poljoprivrednog zemljišta se nalaze jugoistočno od naselja Petrova
Slatina, sjeveroistočno te jugoistočno od naselja Šodolovci i jugoistočnije uz granicu Općine,
prema naselju Ada.
Na području istočnog dijela općine Šodolovci je gotovo ukupan prostor pod ostalim obradivim
tlom, dok je tek vrlo mali dio jugozapadno od naselja Palača vrijedno obradivo tlo.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, najoptimalnija mjera zaštite tla je njegovo korištenje
u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za
pojedinu namjenu.
Budući da je prostor općine Šodolovci područje s gotovo podjednakim udjelima vrijednog i
ostalog obradivog tla, to je izražena potreba racionalnog korištenja ovog vrijednog prirodnog
resursa za osnovnu namjenu-poljoprivredu. Zbog toga je potrebno na najmanju moguću
mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
(širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u
prostoru.
U tom smislu je potrebno očuvati cjelovite površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za
trajnu namjenu, za poljoprivredu. Na taj način je takvo zemljište lakše privesti kompletnom
vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri u cilju očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu
osnovnu namjenu.
U cilju zaštite tla potrebno je djelovati u pravcu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih
kultura kroz racionalizaciju korištenja kemijskih sredstava za povećanje prinosa. U tom
smislu potrebno je djelovati i kroz razvijanje ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave
hrane, na poljoprivrednom zemljištu gdje za to ima uvjeta.
3.2.1.4. Šumske površine
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete
očuvanja, zaštite i razvoja.
Na prostoru Općine zastupljene su: gospodarske šume i šume posebne namjene kojima
gospodare Hrvatske šume, gospodarske te ostale šume i šumske površine u individualnom
vlasništvu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, pored
šuma posebne namjene, kategorija su šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim
šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") oko 98%. Šume posebne namjene, za sjemenske
sastojine zastupljene su u površini od 25,54 ha. Ostale šume posebne namjene (zaštitne
šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
72
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Šume općine Šodolovci nalaze se na području gospodarske jedinice Osječke nizinske šume.
Šumama gospodari: šumarija Osijek. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim
pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Šumama se gospodari po principu
jednodobnih šuma, gdje se do postizavanja pune zrelosti (ophodnje) jednom u 10 godina vrši
proreda, a po postizanju ophodnje vrši se oplodna sjeća uz prethodno osiguranje kvalitetnog
pomlatka.
Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon
čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja
se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko
uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko
zemljište općine Šodolovci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito
Zakonom o šumama.
Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava,
održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te
korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka
raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta
koje nije pogodno za druge namjene.
Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je
sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba
posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti
potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu
nekim drugim razlozima zabranjeni.
3.3. NASELJA
Postojeću mrežu naselja općine Šodolovci čine 7 naselja: Šodolovci kao veće lokalno
središte, te naselja Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina i Silaš, kao ostala
naselja.
Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u
skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-Baranjske županije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
73
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Tablica br. 30.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI
SUSTAV
SREDIŠNJIH
NASELJA
veće lokalno(inicijalno
razvojno) središte
Ostala naselja
NASELJE
ŠODOLOVCI
Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor,
Petrova Slatina i Silaš
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Područje Općine je tradicionalno poljoprivredno i do danas se nisu razvile druge tržišno
orijentirane djelatnosti. Prema tome gospodarstvo je izrazito monosektorsko. Praktički
nedostaju sve druge gospodarske djelatnosti, a koje bi u budućnosti trebalo razvijati.
Primarna poljoprivredna proizvodnja predstavlja dobru osnovicu za nadogradnju različitih
oblika prerade u finalne proizvode. Najperspektivniji oblik su obiteljska poljoprivredna
gospodarstva sa zaokruženim ciklusom proizvodnje i prerade te seoski turizam. Posebice
budućnost ima proizvodnja zdrave hrane. Zbog toga treba težiti okrupnjavanju seoskih
obiteljskih gospodarstava.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
74
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Ovim Planom se omogućuje, pod određenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u
područja naselja. U naseljima se također omogućava uzgoj stoke do 50 uvjetnih grla.
Izvan građevinskih područja se omogućuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i
kompleksa ratarske proizvodnje s pratećim sadržajima, stanovanjem za vlastite potrebe i
seoskim turizmom.
3.4.1.2. Turizam
Područje općine Šodolovci dio je kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske
županije i Republike Hrvatske, koje bi u budućem planskom razdoblju, a u okviru svog
ukupnog gospodarskog razvitka moglo ostvariti i određeni razvoj turizma na svom području.
Pretpostavke za razvoj turizma na kontinentalnim područjima stvorene su u strateškim
4
5
dokumentima razvoja turizma i prostornog uređenja na razini Države, kojima se zalaže za
ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala, te aktivan pristup kontinentalnom
turizmu i turističkom prostoru na razini Države i Županije.
Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa, kao i njihova dobra očuvanost, uz njegovanje
autohtonih osobitosti svakog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim
gospodarskim razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području
6
Županije , a time i općine Šodolovci.
Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs koji do sada nije bio adekvatno
valoriziran, te su njegovi potencijali mnogo veći, raznovrsniji, kao i dobro očuvani.5
Kroz Prostorni plan Županije5 ukazuje se na odgovorno i racionalno upravljanje tim
prostorom, kroz razvoj specifičnih oblika turizma. Naglašava se potreba pravilnog korištenja
atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških
vrijednosti prostora, te mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska
sprega turizma i poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture.
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije, izdvojene su zone i prostori za
turističku namjenu, s aspekta korištenja i namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju.
Međutim, na području općine Šodolovci nema tako definiranih turističkih područja
županijskog značaja, a što ne znači da na području Općine nema turističkih prostora
lokalnog, općinskog značaja.
Kako je prostor općine Šodolovci ruralni prostor, u kojem će se budući razvoj turizma osnivati
na valorizaciji prirodnih potencijala Općine (pretežno nizinski i agrarni prostor, prirodna
vegetacija, vodne površine, šume i područja lovišta s brojnim fondom divljači), ali i drugih
prostornih i autohtonih osobina prostora, kao što je kulturno-povijesna i graditeljska baština,
te sakralni objekti, koje je također moguće uključiti u turističku ponudu Općine.
Mogućnosti za budući razvoj turizma na bazi valorizacije prirodnih potencijala imaju područja
uz rijeku Vuku, te područje ribnjaka, sjeverozapadno od Koprivne, kroz mogućnosti razvijanja
rekreacije, te sporta i ribolova, kao i mogućnosti boravka i rekreacije u prirodi. Međutim, da bi
4
Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN, 113/93.)
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Strategija prostornog uređenja RH, 1997.
6
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek,
2002.
5
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
75
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
se tako planirane aktivnosti i ostvarile, potrebno je prethodno izvršiti razminiranje prostora,
koji je do sada bilo i osnovni problem u korištenju ovih prirodnih područja.
Problem mina prisutan je i ograničavajući kod razvoja lovstva i mogućeg razvoja lovnog
turizma, kojeg bi bilo moguće intenzivnije razvijati, s obzirom na prostorne mogućnosti lovišta
i fonda divljači, ali uz zaštitu i brigu o prirodnim potencijalima lovišta i fonda divljači u njemu.
Na prostoru općine Šodolovci postoje mogućnosti i za uključivanje kulturno-povijesnih,
sakralnih, te zaštićenih objekata kulture u turističku ponudu, kao što je najstarija pravoslavna
crkva u Republici Hrvatskoj, koja se nalazi u Koprivni. Na taj način se ostvaruje sprega
turizma I kulture, a što je jedna od strateških odrednica turizma u RH.
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Prostornim planom Općine nije predviđena eksploatacija mineralnih sirovina s područja
Općine. Otvaranje istražnih polja (a potom i eksploatacijskih) moguće je prema odredbama iz
PPŽ Osječko-baranjske.
3.4.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja
Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu
središnjih naselja:
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Uprava,
sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
Veće lokalno središte
Šodolovci
-
općinska izvršna tijela
-
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
-
financijsko posredovanje
pošta
3.4.2.1. Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Šodolovci u potpunosti se
zadržava, što znači da naselje Šodolovci zadržava općinske upravne funkcije, a ostala
naselja zadržavaju sjedišta mjesnih odbora.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
76
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.4.2.2. Obrazovanje
1. Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske
od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).
Ukupna obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i
desetosatnim programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava
zahtjeve roditelja za smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima
je oko 25%, što također ne zadovoljava. Ali treba istaknuti da su sva djeca u Republici
Hrvatskoj u godini dana prije polaska u školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena
programima predškolskog odgoja (100%) u redovitim vrtićnim programima i u programima
predškole.
Novim podzakonskim aktima planira se povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim
programima predškolskog odgoja na 60 posto, što je i dugoročni cilj i zadaća.
S obzirom da trenutno na području općine ne djeluje niti jedna ustanova predškolskog odgoja
(osim programa predškole organiziranih u sklopu prostora područnih osnovnih škola),
potrebno je organizirati dječji vrtić s jednom jasličkom I jednom vrtićkom grupom u naselju
Šodolovci.
2. Osnovno obrazovanje
Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području
Osječko-Baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području
Općine, ali je potrebno područnu školu u naselju Šodolovci organizirati kao matičnu osnovnu
školu.
Postojeće površine građevnih čestica osnovnih škola, kao I broj učionica dovoljne su za
smještaj planiranog broja korisnika (207 djece osnovnoškolske dobi).
3.4.2.3. Zdravstvo
Na području općine djeluje 1 ambulanta s 1 liječničkim timom opće prakse, a MREŽA
ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI definira obvezu smještaja:
- 1 liječničkog tima opće/ obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite,
- 1 liječničkog tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne
zdravstvene zaštite,
- 1 medicinske sestre na razini zdravstvene njege u kući,
te je potrebno zdravstvenu djelatnost nadopuniti sukladno navedenoj mreži, odnosno
prostorno smjestiti 1 liječnički tim polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite i 1
medicinsku sestru na razini zdravstvene njege u kući.
Isto tako, u općinskom središtu, naselju Šodolovci potrebno je organizirati ljekarnu i
veterinarsku ambulantu.
3.4.2.4. Kultura
Naselja općine zadovoljavaju minimume opremljenosti građevinama kulture (svako naselje
ima zasebnu građevinu), ali je potrebno aktivirati stanovništvo uvođenjem različitih kulturnoumjetničkih programa u postojeće prostore.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
77
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Svaka dodatna aktivnost općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne
djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva općine, te je i vid promocije naselja i
prirodne baštine.
3.4.2.5. Vjerske institucije
Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih
institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih
razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.
Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području općine, potrebno je držati se
uvjeta gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju
potrebno je posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod
svakodnevnih ceremonija.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
78
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
Tablica br. 31.
MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE ŠODOLOVCI
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
79
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WCom i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu
izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s
WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a
igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
3.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa
svlačionicom za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
4.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WCom i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih
kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
5.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s
najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više
mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih
streljana 80 sati-korisnika.
6.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih
veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije
za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod
zatvorenih 6540 sati-korisnika.
Iz tablice je vidljivo da su na području općine Šodolovci neki sportovi - nogomet i mali
sportovi prekapacitirani s obzirom na planirani broj stanovnika, a ostali sportovi nisu uopće
zastupljeni, te je potrebno mrežu sportskih objekata nadopuniti sukladno gore prikazanoj
tablici.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
80
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je u svim
naseljima za djecu mlađu od 7 godina osigurati igrališta minimalne površine 40 m² u svim
naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta,
planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda
Hansa Schenkela.
S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno
veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe
stanovništva Općine.
Red
br.
1.
2.
3.
Naselje u kojem je
groblje smješteno
KOPRIVNA
ŠODOLOVCI
PETROVA
SLATINA
4.
ADA
5.
6.
7.
PALAČA
PAULIN DVOR
SILAŠ
Gravitacijsko
područje groblja
KOPRIVNA
ŠODOLOVCI
PETROVA
SLATINA
ADA,
PODRINJE
PALAČA
PAULIN DVOR
SILAŠ
Katastarska čestica
386, 387
215
15/15
638
123
64
364/351
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i
mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog
uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj
djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno
osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode,
infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema
podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene
su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene
građevine od važnosti za Županiju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
81
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska
područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet
građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina
za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu
kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s
jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu
izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i
krajobrazne osobitosti područja Općine.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja.
Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se
organizira u sklopu planova užih područja.
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od
prenamjene, izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene
dijelove naselja.
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađene, komunalno neopremljena područja do
kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje:
rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Planirana građevinska područja su utvrđena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz
PPOBŽ.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
82
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što
uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je
to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja,
moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo
potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog
zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti
maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i
iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na
građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o
šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom
dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti
i štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje
stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene
razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i
unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova
gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
3.7.5.1. Uvjeti zaštite prirode
U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja. Prirodne krajobraze treba štititi od
širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke
i područja uz njih.
U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje
šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine
zasijane jednom kulturom.
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje, prirodnu vrijednost treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
83
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog
područja.
Prostor Općine Šodolovci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne
vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), te na ovnou
vrednovanja, pokrenuti postupak zaštite.
3.7.5.2. Uvjeti kulturnih dobara
U sljedećoj tablici su navedena zaštićena kulturna dobra.
Tablica br. 32.
ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA
Red.
broj
0.
1.
OPĆINA ŠODOLOVCI
ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA
ARHEOLOŠKA PODRUČJA
Koprivna ''Vodenčina''
Koprivna ''Udovičko polje''
OZNAKA
UKUPNO
(ha)
% OD POVRŠINE
OPĆINE
AP
AP
14,38
17,74
0,20
0,25
Izvor podataka: Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel u Osijek
ZPO-OSIJEK
Mjere zaštite-arheologija
Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima, svi
zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim
iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i
odobrenje ovog Konzervatorskog odjela, koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno
izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim
lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno
izdane uvjete i odobrenje.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo
kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove
dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se
sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće
mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
Mjere zaštite-pojedinačna kulturna dobra
Na pojedinačno zaštićenim/registriranim građevinama i pripadajućim parcelama kao i
njihovoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakovi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za
zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture.
Po broju i oblikovanju skromno tradicijsko graditeljstvo lokalnog je značaja te se na njega
primjenjuju odredba Članka 17. Zakona o Zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Spomen obilježja, grobnice i spomenici vezani za NOB-u lokalnog su značaja i na njih se
primjenjuju odredbe Članka 17. Zakona o Zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Članak 17. navedenog Zakona odnosi se na zaštitu dobara lokalnog značenja, te
omogućava županiji, gradu ili općini da proglasi kulturno dobro na svom području zaštićenim,
te utvrdi način njegove zaštite, uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, te osiguranje uvjeta
i sredstava za provedbu odluke. Odluku iz stavka 1. ovog članak donositelj je dužan dostaviti
ministarstvu kulture.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
84
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
Najznačajniji prometni koridor koji je planiran u istočnog dijelu Općine je trasa buduće brze
ceste na dionici od Osijeka do Vinkovaca. To je nova trasa postojeće državne ceste D2
(Podravska magistrala). Navedena dionica od Osijeka do Vinkovaca objedinjuje prometne
pravce za Vukovar i Županju, koji se u zoni naselja Nuštar razdvajaju na dvije trase novih
brzih cesta. Prostor općine Šodolovci na navedenu trasu imat će pristup preko planiranog
deniveliranog čvorišta ''Korog'' koje je locirano neposredno uz južno granicu istočnog dijela
općine Šodolovci.
Trasa državne ceste D518 planira se obnoviti i poboljšati elementi trase, te će ona i u buduće
biti osnovna prometnica međuopćinskog i regionalnog povezivanja.
Trase županijskih cesta treba obnoviti i uskladiti širinu sa smjernicama iz Županijskog plana
(5,5 m za dvosmjerni promet). Na trasama državnih i županijskih cesta planira se u
narednom razdoblju ostvariti puni standard održavanja.
Osim toga planiraju se urediti trase lokalnih cesta, te sve ceste koje su nerazvrstane, a u
funkciji su pristupa izgrađenim zonama.
Uređenjem prometnog sustava podići će se nivo komunalnog standarda urbaniziranih zona i
prohodnost prostora.
Potrebno je urediti postojeće ulične profile, izgradnjom pješačkih staza, parkirališta, prilaza i
sl., uređenjem odvodnog sustava oborinskih voda, kao i hortikulturno uređenje zelenih
površina.
Uz sve javne i poslovne sadržaje potrebno je urediti parkirališni prostor minimalno u skladu s
normativima navedenim u Odredbama za provođenje.
Postojeća autobusna stajališta potrebno je urediti, te po potrebi izgraditi nova.
3.8.1.2. Željeznički promet
Postojeća trasa željezničke pruge I reda (Vinkovci-Osijek) planira se obnoviti i urediti u
skladu s njenom kategorijom.
Općina Šodolovci prilaz na trasu navedene željezničke pruge ima preko kolodvora Laslovo
smještenog optimalno u sredinu između istočnog i zapadnog dijela općine Šodolovci. Zbog
velikog oštećenja postojeće trase potrebna je značajna rekonstrukcija uz ugradnju nove
generacije signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.
3.8.1.3. Telekomunikacije
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Šodolovci obuhvaća nastavak
već započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
85
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
-
-
Broj: 32/2002.
izgradnja pristupnog i spojnog voda (SVK) Ernestinovo-Šodolovci,
izgradnja pristupnog i spojnog voda (SVK) Ernestinovo-Paulin Dvor-Hrastin,
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem
broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, a po potrebi
izgradnja mjesnih mreža s podzemnim telekomunikacijskim vodovima s obje strane
ulica,
dogradnja kapaciteta UPS-ova.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Mogući novi
koncesionari graditi će mjesne mreže (ili vodove) i pružati usluge u skladu s interesom
korisnika i Odredbama za provođenje iz ovog Plana.
Pokretna mreža
''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom
mrežom u NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže-GSM. U razvoju postojećih
javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje
kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Novi
koncesionari graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika i
Odredbama za provođenje iz ovog Plana.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira
izgradnja jedne bazne (osnovne) postaje-GSM i to izvan građevinskog područja naselja
Koprivna.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije
(UMTS i sustavi sljedećih generacija).
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane u kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja
zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi bez samostojećih antenskih stupova, te voditi
računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju
cijeli prostor općine Šodolovci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Cijevni transport plina
Plan razvoja cijevnog transporta plina obuhvaćati će samo jedan njegov segment, a to je
lokalni (distribucijski) sustav. Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog
(distribucijskog) plinovodnog sustava, koji će sadržavati:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
86
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
-
Broj: 32/2002.
međumjesni distribucijski plinovod,
glavne distribucijske plinovode,
mjesne plinovode.
Međumjesni plinovod s tlakom plina do 1,0 MPa (do 10 bara) samo će prolaziti sjevernim
dijelom Općine i spajati će RS Ernestinovo i RS Laslovo i nema izravnog utjecaja na
plinoopskrbu Općine Šodolovci.
Glavna opskrbna točka za naselja općina Ernestinovo i Šodolovci je redukcijska stanica (RS)
u Ernestinovu u kojoj se tlak plina snižava na 0,4 MPa (4,0 bara). Od RS-Ernestinovo
izgraditi će se glavni distribucijski plinovodi koji su okosnica srednjetlačne distribucijske
plinovodne mreže.
Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se pojedina naselja Općine i priključuju na
plinovodnu mrežu Općine Ernestinovo, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u
samim naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (4,0 bara), a grade se unutar
građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica.
Mjesne plinovodne mreže naselja Općine Šodolovci graditi će se u zelenom pojasu ulica
jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak
plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara).
Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje
tlaka na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na, a po
potrebi u vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijskog pravca (te može biti
sastavni dio prednje ograde građevinske čestice). Nije dozvoljena izgradnja kućnih
redukcijskih stanica u profilu ulica.
Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima ili projektima položaji
će se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne
energije. Proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske
županije.
Prijenos električne energije
Plan razvoja na naponskim razinama prijenosa električne energije obuhvaća izgradnju
sljedećih dalekovoda:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica s BiH,
DV 2x400 kV Ernestinovo-državna granica sa SiCG,
DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj),
DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci.
Ovi dalekovodi samo prolaze područjem Općine i neće imati izravni utjecaj na
elektroopskrbu potrošača na području Općine Šodolovci.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
87
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na svim
distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacija.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica
Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti
na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini planira se:
-
izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobno povezivanje
postojećih i planiranih trafostanica unutar građevinskih područja,
demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja
i kontaktnih zona s građevinskim područjima,
izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom
urbanizacije i razvoja gospodarstva, o kojima će ovisiti lokacije TS i trase novih
građevina.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja.
U svim naseljima Općine niskonaponska mreža se planira graditi sa SKS vođenim po
krovovima s krovnim stalcima. Moguća je gradnje niskonaponske mreže i na stupovima u
svim ulicama naselja osim u ulici naselja Ada kroz koju vodi glavni prometni pravac (Državna
cesta D 518).
Ovim Planom se omogućava izgradnja NN mreže s podzemnim kabelskim vodovima
položenim u zeleni pojas ulica.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije
pridržavati se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu u ulicama gdje će NN mreža biti na krovnim stalcima ili s podzemnim NN
kabelima, planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima
javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od
prometnice. U ostalim naseljima Općine u kojima će se niskonaponska mreža graditi na
stupovima treba na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
3.8.3.1. Vodoopskrba
Planirani vodoopskrbni sustav obuhvaća lokalne mreže za sva naselja iz sastava Općine kao
i magistralne vodove kojim se ostvaruje povezivanje (regionalizacija).
Izgradnja lokalnih mreža u naseljima u kojima trenutno ne postoji omogućiti će se izgradnjom
planiranih magistralnih pravaca Ernestinovo-Paulin Dvor-Vladislavci (za naselje Paulin Dvor),
te Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna (za naselja Šodolovci-Koritna). Uključenje
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
88
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
postojećih lokalnih vodoopskrbnih sustava (Petrova Slatina, Ada, Palača i Silaš) u jedinstveni
sustav realizirati će se izgradnjom magistralnih vodova:
-
Ernestinovo-Petrova Slatina-Šodolovci-Koritna,
Ada-Laslovo,
Lasolo-Palača-Korođ-Silaš,
te alternativa ovog pravca Palača-Silaš.
Na području vodoopskrbnog sustava Palača planirana je izgradnja vodospreme i vodotornja.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od onečišćavanja je izgradnja zajedničkih uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta
otpadnih voda. izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja
površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za
pročišćavanje.
Na području općine Šodolovci nije izgrađen sustav javne odvodnje, stanovnici naselja
otpadne vode ispuštaju u septičke jame ili u najbliže vodotoke i kanale. Septičke jame su
obično propusne pa se dio otpadnih voda infiltrira u podzemlje što utječe na kvalitetu
podzemnih voda.
Osim stanovništva, raspršeni izvori onečišćenja su poljoprivreda, neuređeni deponiji otpada,
prometnice i oborinske vode, odnosno izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće
nadzirati otpadne vode.
Prostornim planom uređenja općine Šodolovci predviđeno je za svako naselje formiranje
sustava za odvodnju otpadnih voda. svi planirani sustavi su razdjelnog tipa tj. prikupljaju
samo otpadne sanitarne vode, a oborinske se prikupljaju putem otvorenih kanala uz
prometnice ili melioracijskim kanalima. Dijelove naselja je moguće pokriti i mješovitim
sustavom tj. u cjevovode upustiti i dio oborinskih voda. Načelno, radi se o centralnim
dijelovima naselja, ali mjerodavna veličina je propusnost cjevovoda (dimenzija) i kapacitet
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Sustavi za odvodnju naselja se mogu i međusobno povezivati u zajedničke sustave.
Pročišćavanje otpadnih voda planirano je putem malih uređaja s aeracijom (prokapnici uz
rotirajuće diskove, ozračne areobne zemljane lagune i biljni uređaji).
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Postojeći sustav regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina na rijeci Vuki, te uz Bobotski kanal
traži neprekinuto održavanje (tehničko i gospodarsko) kao i eventualno dograđivanje istih, te
provođenje mjera obrane od poplava.
Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim
ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda,
djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja
voda.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
89
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina.
Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih
i zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje
kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
voda.
Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom ili neuređenom inundacijskom pojasu, od
vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
Na području općine Šodolovci planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz
rijeku Vuku, Staru Vuku, Bobotski kanal i Veliku Osatinu.
Vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu rijeke Vuke (gdje
postoje nasipi) biti će udaljena 10 metara od vanjske nožice nasipa.
Vanjska granica neuređenog inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku i Staru Vuku, također uz
lijevu i desnu obalu, biti će na koti 86 m.n.m.
Vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa uz Bobotski kanal, uz lijevu i desnu obalu,
biti će udaljena 1 m od vanjske nožice nasipa.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Postojeći sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, pa je ovim
Planom predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje
sustava nužnu dogradnju vodnih građevina za melioracijsku odvodnju.
Korištenje voda za navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulativne
kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih
tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
Dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima i koristila se
kao interventna mjera, a primjenjivali su se mobilni uređaji za umjetnu kišu s prijenosnim
agregatima.
Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području ''Vuka'', koji obuhvaćaju
adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni, osim ustave Krndija na
rijeci Vuki u km 71+630 (područje općine Podgorač) koja služi za zaustavljanje i akumuliranje
vode u Vuki i kanalskoj mreži.
Na dijelu Slivnog područja ''Vuka'' koji pripada Osječko-baranjskoj županiji glavni izvori vode
za navodnjavanje su rijeka Drava i Dunav te akumulacija Borovik. U budućnosti se znatnije
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
90
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
količine vode mogu očekivati realizacijom vodne stube Osijek na rijeci Dravi i brdskih
akumulacija na slivu, a završetkom obnove crpne postaje Dvor i rekonstrukcijom Bobotskog
kanala, osim obrane od poplava i reguliranja razine podzemne vode, stvoreni su već sada
uvjeti za kvalitetno navodnjavanje područja koje gravitira predmetnom kanalu uključujući i
područje općine Šodolovci.
Dakle, izgradnja sustava za navodnjavanje tek treba proći fazu idejnog rješavanja izgleda
sustava. U budući sustav potencijalno ulaze sve poljoprivredne površine s područja Općine.
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina
namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na:
komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i
otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad
je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama
i uslužnim djelatnostima.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.
Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja
sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju'' (NN
119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja
otpada kroz tri faze:
1. faza
-
2. faza
-
3. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta,
uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju,
Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta, te uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 velikih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji
Miholjac i Beli Manastir),
Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog
odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća
određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih
dvorišta unutar građevinskog područja svih naselja te sanacija svih neuređenih (''divljih'')
odlagališta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
91
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Prostornim planom općine predlaže se lokacija postojećeg neuređenog odlagališta naselja
Šodolovci za lokaciju budućeg općinskog odlagališta komunalnog otpada (kč.br. 194 k.o.
Šodolovci, veličine cca 3 ha).
Ova lokacija se nalazi istočno od Šodolovaca na lokalitetu ''Sedam jutara''. Prva aktivnost na
ovoj lokaciji mora biti uređenje postojećeg neuređenog odlagališta (sanacija). Na ostatku
zemljišta, nakon sanacije, može se zemljište koristiti u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu
ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta
otpada.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali,
papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.).
Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno,
po domaćinstvima.
Ostala neuređena (''divlja'') odlagališta se moraju hitno sanirati i odrediti novu namjenu
(šumske površine, rekreacija i sl.).
Eventualna nova odlagališta se povremeno moraju kontrolirati i ukloniti.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez
prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih
zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.
Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste.
-
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama
treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci,
-
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebno mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
-
Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima.
-
Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastanka.
-
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja.
-
Treba ukloniti divlja odlagališta otpada ako se i gdje nalaze te spriječiti nastajanje novih.
-
Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata
unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
92
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
3.10.2. Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenje tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih činitelja u
prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom
smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju
tala, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja.
Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kako na području Općine nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, otpadne vode iz
kućanstava i gospodarstva su direktni onečišćivači tla. Planiranom izgradnjom sustava s
pročišćivačima, riješit će se problem naselja, a također postojeće i buduće farme trebale bi
otpadne vode pročistiti prije upuštanja u tlo ili melioracijske kanale.
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Navedenim Zakonom se određuju mjere,
način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša, kao
općeg dobra koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
U zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka primjenjuju se i odredbe Zakona o zaštiti okoliša osim
ako Zakonom o zaštiti zraka nije drugačije propisano.
Osnovna svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je:
-
očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti,
postizanje najbolje moguće kakvoće zraka,
sprječavanje ili barem smanjivanje onečišćavanja koja utječu na promjenu klime,
uspostavljanje, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom
zraka na teritoriju države.
Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga
područja i kakvoća življenja budućih naraštaja.
Izvori onečišćavanja zraka određeni člankom 6. Zakona o zaštiti zraka moraju biti izgrađeni
i/ili proizvedeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije te koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš.
Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće
zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj
mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje Općine trenutno nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom
planiranih prometnih koridora stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi
rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
93
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Pri izradi planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke,
koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu, propisuje gradovima i općinama obvezu razvrstavanja
naselja prema stupnju ugroženosti u 4 kategorije, ovisno o broju stanovnika naselja,
određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju.
S obzirom da Općina Šodolovci nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOŠ se naselja
klasificiraju prema stupnju ugroženosti.
Prema navedenom Pravilniku, naselja Općine ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti
(niti jedno naselje Općine ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna
izvedba skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva.
Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu
sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
94
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja Općine Šodolovci (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za
razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina"
i određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinska područja naselja stalnog stanovanja Ada, Koprivna, Palača, Paulin
Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci.
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Građevinska područja
-
građevinska područja groblja izvan naselja Ada i Palača.
b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
c)
vrijedno obradivo tlo (P2),
ostala obradiva tla (P3).
Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma (Š1),
šuma posebne namjene za sjemenske sastojine (Š3).
d) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene (ŠZ)
e) Vodne površine
f)
vodotok Vuka,
ribnjak ''Koprivna''.
Prometne površine
g) Odlagalište komunalnog otpada ''Sedam jutara''.
(2.)
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A. do 4.G., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih
područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju
podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se III. IV. I V. klasa
smatraju vrijednim obradivim tlom),
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave
nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
šuma s posebnom namjenom utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju šume s
posebnom namjenom,
-
ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene na temelju podataka o kulturi i
bonitetnoj klasi. Dozvoljena je promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko
zemljište,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 95
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(3.)
Broj: 32/2002.
-
prirodni vodni tokovi određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim
ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje
nadležna ustanova prema posebnom propisu,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice,
-
odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 194 k.o. Šodolovci na lokaciji
''Sedam jutara''.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u
cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
za planiranu trasu brze ceste Osijek-Vinkovci
(izrađeno idejno rješenje)
500,0 m,
za pristupni i spojni telekomunikacijski vod
Ernestinovo-Šodolovci
10,0 m,
za pristupni i spojni telekomunikacijski vod Ernestinovo-Paulin
Dvor-Hrastin
10,0 m,
za glavne distribucijske plinovode
100,0 m,
za DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla, pošto se u skladu sa
Strategijom i Programom prostornog uređenje Republike
Hrvatske mora racionalno koristiti prostor što će se postići
Građenjem s istočne strane uz koridor postojećeg DV 400 kV
Ernestinovo-Tuzla
100,0 m,
za DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost, pošto se u skladu sa
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske mora racionalno koristiti prostor što će se postići
građenjem s južne strane uz koridor postojećeg DV 400 kV
Ernestinovo-Mladost
100,0 m,
za DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj),
pošto je trasa ovog dalekovoda u istraživanju
1.000,0 m,
za DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2, pošto se u skladu sa Strategijom
i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske mora racionalno
koristiti prostor što će se postići građenjem sa zapadne strane uz koridor
postojećeg DV 400 kV Ernestinovo-Tuzla
1.000,0 m,
za magistralne vodove vodoopskrbe
za lokalne vodove vodoopskrbe
100,0 m,
20,0 m,
za vodove do objekata prikazanih simbolima vezano uz stvarni smještaj objekta.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 96
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
zaštićena kulturna dobra,
-
područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice,
-
IIIB zona sanitarne zaštite crpilišta Semeljci,
-
prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Ada, Palača, Silaš, Petrova
Slatina i Laslovo,
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
-
šumsko zemljište u građevinskom području.
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1., 2., 3. i 4. prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja''.
Poplavno područje utvrđeno Prostornim planom Osječko-baranjske županije (u daljnjem
tekstu: PPŽ) naznačeno je kao branjeno područje s obzirom da je u međuvremenu zaštićeno
od poplava.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
vodozaštitno područje crpilišta ''Semeljci'' na temelju Odluke o sanitarnim zonama
crpilišta donesene sukladno posebnom propisu,
-
prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite postojećih crpilišta krugom radijusa
2.000,0 m,
-
granicu inundacijskog pojasa utvrđuje nadležno tijelo, u skladu s posebnim propisom,
-
šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog
područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se
na temelju posebnih propisa.
(8.)
U zonama sanitarne zaštite izvorišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o
zaštiti izvorišta.
Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti
izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim
propisom za III zonu sanitarne zaštite.
Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van
zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu
korištenja.
(9.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a
koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 97
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(10.)
Broj: 32/2002.
Zabranjuje se promjena namjene šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim za
gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(11.)
Na području općine Šodolovci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od
važnosti za Državu:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
b)
planirana poluautocesta/brza cesta Vinkovci-Osijek.
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
Postojeće građevine prijenosa električne energije su:
-
DV 400 kV TS Ernestinovo-Tuzla,
-
DV 400 kV Ernestinovo-Mladost.
Planirane građevine prijenosa električne energije su:
(12.)
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj).
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim
industrijskih kolosijeka
-
•
b)
mreža županijskih cesta.
željeznička pruga I reda (I 109).
Telekomunikacijske građevine
-
UPS Šodolovci i UPS Silaš,
-
planirane bazne postaje.
Energetske građevine
•
Elektroenergetske građevine
Postojeće građevine prijenosa električne energije su:
-
DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1,
-
DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2,
-
DV 110 kV Ernestinovo-Vinkovci,
-
DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 98
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Planirana građevina prijenosa električne energije je:
c)
Vodne građevine
•
Građevine za melioracijsku odvodnju
-
(13.)
svi melioracijski kanali koji se pružaju i na susjedne općine.
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(14.)
DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2.
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.B., sve građevine iz točke (11.) i (12.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(15.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(16.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene,
pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te
ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom
PPUO.
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(17.)
(18.)
(19.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je
to njegovim odredbama dozvoljeno.
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.2.2.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(169.) - (171.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 99
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
(20.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(21.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(22.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(23.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
(24.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(25.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(26.)
(27.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(28.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(29.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0 m od međe .
(30.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 100
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(31.)
Broj: 32/2002.
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(32.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min. 1,5 m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(33.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(34.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5
m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 1,6 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
e)
liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u
ravnini pješačke staze;
f)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(35.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(36.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 101
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.
(37.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(38.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(39.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.
Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih
Odredbi.
(40.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5
m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja,
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(41.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(42.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80 m od gornje plohe poda.
(43.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 102
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(44.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(45.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(46.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(47.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(48.)
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(49.)
(50.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(51.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(52.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(53.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim
prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno
opremljeno na minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
(54.)
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 103
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki ( 118.) ovih Odredbi.
(55.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih
građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon
nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (83.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(56.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(57.)
(58.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
300
250
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (56.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti
mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (56.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(59.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 104
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(60.)
(61.)
Broj: 32/2002.
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.3.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana ,čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (118.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(62.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(63.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(64.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(65.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi.
(66.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz
dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska
stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
(67.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
Iznimno od točke (63.), (64.), (65.) i (66.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(68.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(69.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima na
zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge
namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture.
(70.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 105
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(71.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(72.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(73.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0
m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(74.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (64.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(75.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana
insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj
udaljenosti od postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(76.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(65), (66.) i (67.) ovih Odredbi.
(77.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(78.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
- skupljanje i odvoz smeća,
- skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
- priprema i distribucija pitke vode,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 106
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
- sanitarne i sl. djelatnosti,
- pogrebne usluge,
- ostale komunalno servisne djelatnosti.
(79.)
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT
djelatnosti)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
GRAĐEVINSKO
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
-
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
-
OBITELJSKO
STANOVANJE
tihe i čiste djelatnosti,
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
sve PPUT djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine i građevine javnih i društvenih
djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.
(80.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(81.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(82.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 107
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(83.)
Broj: 32/2002.
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 108
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
(84.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (83.) ovih Odredbi.
(85.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(86.)
(87.)
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,
poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(88.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(89.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(90.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
za ostale životinje i perad:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 109
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0 m.
(91.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(92.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(93.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(94.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za
uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (140.) ovih
Odredbi.
(95.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(96.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,0 m.
(97.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(98.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(99.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(100.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno
posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske
građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
GRAĐEVINE
Dvorane
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
1,1
1,1
0,4
1,3
UKUPNI BROJ
JEDINICA
1,1
1,1
0,4
1,3
7
4,4
1,3
1,3
7
4,4
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 110
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
Broj: 32/2002.
0,8
0,6
0,8
0,6
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu
(101.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(102.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja.
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(103.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(104.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0
m.
(105.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(106.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(107.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(108.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(109.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(110.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(111.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(112.)
U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 111
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(113.)
Broj: 32/2002.
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (207.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk, max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0, a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(114.)
U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine 350-500 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
(115.)
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(116.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 2,25 m.
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(117.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(118.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(119.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(120.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(121.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
(122.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 112
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(123.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede.
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(124.)
Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim
područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općina van građevinskog područja.
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i
povremenog stanovanja
Groblje
(125.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van
građevinskog područja (groblja uz naselja Ada i Palača).
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(126.)
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine te građevine za potrebe seoskog turizma, a
sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. i 2.A.,
-
građevine za gospodarenje šumom.
d) Na vodama i unutar vodnog dobra
(127.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.).
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 113
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(128.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8
m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
(129.)
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (135.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu
izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(130.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od poluatuceste/brze ceste min. 100,0
m ili prema Studiji utjecaja na okoliš.
(131.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti
veća od 200 m².
(132.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(133.)
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj
životinja i poljoprivrednu proizvodnju,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(134.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni
ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog
područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van
građevinskog područja.
(135.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 114
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Šodolovci.
(136.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice,
staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda,
parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na
poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura ( staklenici i plastenici).
Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva
tehnološki proces.
(137.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(138.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Minimalna udaljenost od osi razvrstane ceste (u m)
Broj uvjetnih grla
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
> 50-100
100
100
> 100 do 400
150
100
> 400
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(139.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u
vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim
propisom i odlukama o zonama sanitarne zaštite, donesenim na temelju tog propisa.
(140.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
k
1,00
1,50
1,20
0,7
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 115
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
Broj: 32/2002.
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
(141.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(142.)
Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji:
(klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i
alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne
površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
stalnog stanovanja sukladno točki (141.) ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 116
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
(143.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(144.)
Građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u
seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je
izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi
na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
(145.)
Etažna visina građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto
izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(146.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka te ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom
obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz čl. (129.) ovih
Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva mogu biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(147.)
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
(148.)
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.
Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na
vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1),
ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), a za energetske mineralne
sirovine i na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
(149.)
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 117
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(150.)
Broj: 32/2002.
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(151.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti
lokacije za planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine
min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere
zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s
nosivim slojem od kamenog materijala.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
(152.)
(153.)
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom
području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(154.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(155.)
2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(156.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće (u smislu ovoga Plana):
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
prerađivačka industrija,
-
graditeljstvo,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 118
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(157.)
Broj: 32/2002.
-
trgovina,
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
-
opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(158.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih
građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva,
ribarstva, seoskog turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom,
te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(159.)
(160.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
uprava,
-
socijalna zaštita,
-
zdravstvo,
-
predškolski odgoj,
-
obrazovanje,
-
kultura,
-
vjerske aktivnosti,
-
vatrogasni dom,
-
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti,
osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
Društvene djelatnosti
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
Zdravstvo
Ostalo
-
Veće lokalno središte
Šodolovci
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
financijsko posredovanje
pošta
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(161.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 119
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(162.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima
br. 1., 2.A. i 2.B., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti
utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(163.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(164.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
(165.)
-
u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađene površine.
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili
zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove
mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
(166.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija
prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu
Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim
Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.
(167.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(168.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(169.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(170.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 120
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO
150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(171.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(172.)
Širine koridora iz točke (169.), (170.) i (171.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(173.)
Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.:
- kod državnih cesta
12,5 m,
- kod županijskih cesta
10,0 m,
- kod lokalnih cesta i ostalih javnih cesta
(174.)
9,0 m.
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(175.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene
te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 121
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
40 m2 bruto izgrađene površine
-
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
2,00
1,00
∑
parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(176.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(177.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
•
Obiteljske stambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine,
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade,
uredi, agencije, servisi i obrt)
-
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
-
-
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 122
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
•
građevine mješovite namjene
Broj: 32/2002.
-
sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(178.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (177.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili
su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(179.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (177.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(180.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(181.)
U ovome PPUO planira se obnova željezničke pruge I reda (I 109) Osijek-Vinkovci.
(182.)
Na križanju željezničke pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno
posebnom propisu.
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(183.)
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem
kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine.
(184.)
Novi pristupni i spojni vodovi van građevinskih područja u pravilu se grade u zelenom
pojasu, u ili uz koridor prometnica, a unutar građevinskog područja u zelenom pojasu ulica.
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima, odnosno samo s podzemnim mrežnim
kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulice.
(185.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže planira se izgraditi bazna (osnovna) postaja s
pripadajućim antenskim stupom i neophodnim kabelskim vodovima.
Planom je predviđena izgradnja jedne bazne postaje uz naselje Koprivna, ali izvan
građevinskog područja. Unutar građevinskih područja dozvoljena je izgradnja baznih postaja
ali bez samostojećih antenskih stupova.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
Lokacija bazne postaje sa samostojećim antenskim stupom utvrđena je približno na
kartografskom prikazu br. 1.A. ''Telekomunikacije'' i njegova lokacija može se mijenjati
radijusu od 500,0 m uz poštivanje Odredbi ovog Plana.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 123
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja:
-
na školama i dječjim vrtićima,
-
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara,
-
sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(186.)
Prilikom planiranja mreže baznih postaja obvezno je usklađenje s istim ili srodnim
djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(187.)
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih
građevina:
a)
Prijenos
- građevine od važnosti za Državu iz točke (11.) ovih Odredbi,
b)
Distribucija
- građevine od važnosti za Županiju iz točke (12.) ovih Odredbi,
- izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i međusobno povezivanje
postojećih i planiranih unutar građevinskih područja,
- demontiranje postojećih nadzemnih dalekovoda 10(20) kV unutar građevinskih
područja,
- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije elektroenergetskih građevina iz točaka (11.) i (12.) ovih Odredbi označene
su na kartografskom prikazu br. 2.A. "Energetski sustav''.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na područje Općine.
(188.)
(189.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom
prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na
poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava
za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet
ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskim područjima naselja moraju
se postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 124
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
(190.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV
elektroenergetske mreže.
(191.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
(192.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih
dalekovoda kabelskim vodovima.
(193.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
U svim naseljima Općine niskonaponska mreža se planira graditi sa SKS vođenim po
krovovima s krovnim stalcima. Moguća je gradnja niskonaponske mreže i na stupovima u
svim ulicama naselja osim u ulici naselja Ada kroz koju vodi glavni prometni pravac (Državna
cesta D518).
Ovim Planom se omogućava izgradnja NN mreže s podzemnim kabelskim vodovima
položenim u zeleni pojas ulica.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže omogućava se ovim Planom korištenje
postojeće uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te
priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se
planom predviđene izgradnje.
(194.)
Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže gdje
postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi
podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
(195.)
Niskonaponske elektroenergetske mreže (osim NN mreže vođene po krovovima s krovnim
stalcima) i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a
stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim
propisom.
(196.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja
trafostanica u uličnom profilu.
5.4. NAFTOVODI, PRODUKTOVODI I PLINOVODI
(197.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
a) Lokalni (distribucijski) plinovodi
-
glavni distribucijski plinovodi,
-
mjesni plinovodi.
U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području
Općine.
(198.)
Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A.
(199.)
Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice (u ili uz
koridor), a unutar građevinskog područja u javnim površinama.
(200.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom
profilu.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 125
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(201.)
Broj: 32/2002.
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati
s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih
korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni i/ili niskotlačni s tlakom plina 0,1-0,4
MPa (1,0-4,0 bara).
(202.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama.
5.5. VODOOPSKRBA
(203.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava povezivanjem na
okolne vodoopskrbne sustave izvedbom planiranih magistralnih cjevovoda.
(204.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne
zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(205.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(206.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(207.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.6. ODVODNJA
(208.)
U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
za sva naselja Općine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje.
(209.)
Prioritet u realizaciji sustava odvodnje na području Općine imaju naselja u osjetljivim
područjima (zone sanitarne zaštite crpilišta): Ada, Palača, Petrova Slatina i Silaš.
(210.)
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(211.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(212.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u
odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih
voda.
(213.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima
za upuštanje u prijemnik ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda.
(214.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje
otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje,
sukladno uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(215.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(216.)
Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi idejno rješenje odvodnje otpadnih
voda s područja Općine, vodeći računa o širem području.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 126
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(217.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje
nadležnosti.
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(218.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska područja su područja
uz vodotok Vuku, Staru Vuku, Bobotski kanal i Staru Osatinu, koja se detaljno utvrđuju
sukladno posebnom propisu.
(219.)
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(220.)
U što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja.
Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost
treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih.
U cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje
šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine
zasijane jednom kulturom.
(221.)
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje, prirodnu vrijednost treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti
prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog
područja.
(222.)
Prostor Općine Šodolovci treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne
vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), te na
osnovu vrednovanja, pokrenuti postupak zaštite.
6.2. KULTURNA DOBRA
(223.)
Na području općine Šodolovci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a)
b)
Registrirana
-
Pravoslavna crkva (grobljanska kapela) Male Gospe u naselju Koprivna,
-
''Vodenčina'', prapovijesno arheološko nalazište u naselju Koprivna,
-
''Udovičko polje'' srednjovjekovno arheološko nalazište u naselju Koprivna.
Evidentirana
-
(224.)
Čardak, Kidričeva 30.
Osim navedenih lokaliteta, na području Općine evidentirano je 12 spomenika, grobnica ili
spomen obilježja vezanih za NOB koji su lokalnog značaja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 127
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Mjesto
PALAČA
SILAŠ
ŠODOLOVCI
ADA
KOPRIVNA
(225.)
Naziv spomenika
Spomenik palim borcima i ŽFT, centar sela
Spomenik palim borcima i ŽFT, centar sela
Grob Vuković Dušana ŽFT
Groblje Ilije Treskavice ŽFT
Grob Vučenović Andrije
Grobovi ŽFT od 20.04.1982.
Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT
Spomen ploča palim borcima SKOJ-a na zadružnom
domu
Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT
Spomen ploča palim borcima
Spomenik palim borcima i ŽF
Spomenik palim borcima na zgradi osnovne škole
Broj: 32/2002.
Vrsta spomenika
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
NOB spomenik
Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra od lokalnog značaja orijentacijski su
naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja''.
Zaštićena kulturna dobra i evidentirana kulturna dobra detaljno se utvrđuju na temelju akata
o zaštiti.
Županija ili općina može, sukladno posebnom propisu, zaštititi kulturna dobra od lokalnog
značaja, uz suglasnost nadležnog tijela.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(226.)
Registrirani arheološki lokaliteti locirani su kartografskim česticama. Na tim se lokalitetima
svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim
iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i
odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje
zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima
uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i
odobrenje.
Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi
arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez
odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(227.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
(228.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je kao
potencijalna lokacija postojeća lokacija na kč.br. 194 k.o. Šodolovci.
Neuređena odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
(229.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon
provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se
koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 128
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
(230.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom.
(231.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(232.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(233.)
(234.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
vodotok Vuka (dijelom III kategorija),
-
divlja odlagališta otpada koja se nalaze uz svako naselje (7 kom).
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
provoditi mjere zaštite vode od zagađenja na cijelom toku Vuke,
-
divlja odlagališta otpada moraju se sanirati.
(235.)
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za
praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
(236.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog
posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i
obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).
(237.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u.
Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su
informativno na kartografskom prikazu br. 3. ''Uvjeti korištenja'' prema raspoloživim
podacima.
a)
po posebnom propisu:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Tuzla,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Mladost, dionice Ernestinovo-državna granica sa SiCG,
-
DV 2x400 kV Ernestinovo TE ''Tanja'' Erdut (alternativa TE Dalj),
-
DV 2x110 kV Ernestinovo-Vinkovci 2.
b)
po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:
-
više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine,
odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim
propisom.
Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili
kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji,
ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.
Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost
zbog koje je propisana obveza izrade studije.
(238.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 129
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
b)
Zaštita voda
-
mjerama zaštite izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim
Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o
zaštiti izvorišta.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih
prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama
na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(239.)
Za naselja stalnog stanovanja nije utvrđen stupanj ugroženosti jer niti jedno naselje ne
prelazi 2.000 stanovnika, te, sukladno posebnom propisu, nije potrebno graditi skloništa i
zaklone.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(240.)
Na području općine Šodolovci je utvrđen VIIº MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(241.)
Na području Općine u PPŽ-u utvrđeno je poplavno područje. S obzirom da je ovo područje
u međuvremenu zaštićeno od poplava rekonstrukcijom Bobotskog kanala, na kartografskom
prikazu br.3. ''Uvjeti korištenja'' prikazano je kao branjeno područje.
(242.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o
zaštiti od požara i eksplozije.
(243.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni
pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 130
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
Broj: 32/2002.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(244.)
Sukladno Zakonu i potrebama uređenja Općine Šodolovci, ovim PPUO utvrđuje se obveza
izrade Urbanističkog plana uređenja općinskog središta, naselja Šodolovci.
Područje za koje se utvrđuje obveza izrade UPU-a označeno je na kartografskom prikazu br.
3. ''UVJETI KORIŠTENJA''.
Do izrade UPU-a Šodolovci, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se
sukladno ovim Odredbama.
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(245.)
Općina Šodolovci je Općina od posebne državne skrbi.
Sukladno tomu u ovom području treba poticati demografsku obnovu i razvoj gospodarstva.
(246.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
(247.)
riješiti vodoopskrbu naselja Paulin Dvor, Koprivna i Šodolovci,
riješiti odvodni sustav za sva naselja,
u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata
plinofikacije Općine,
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO,
utvrditi zone sanitarne zaštite postojećih crpilišta Ada, Petrova Slatina, Palača i Silaš.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(248.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(249.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m²
i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine ,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim
PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 131
Prostorni plan uređenja općine Šodolovci
(250.)
Broj: 32/2002.
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (248.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(251.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (248.) ovih Odredbi, te dograđivati i
nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj
građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(252.)
Građevinama iz točke (251.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica 132

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

OPĆINA KRŠAN Podnosioc zahtjeva (korisnik) Zahtjev za uvrštenje

prijava početka radova na uklanjanju građevine

Plan mreže dječjih vrtića

rezultate izbora za općinskog načelnika općine

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA

odluka o raspisivanju natječaja - Općina Tar

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.