ISTRAŽIVANJE I PROMOCIJA KORIŠTENJA PLITKIH GEOTERMALNIH POTENCIJALA U RH Research and the promotion of use of shallow geothermal potential in Croatia Prezentacija: Utjecaj toplinskih svojstava tla na optimiranje polja bušotina Luka Boban, mag.ing.stroj. ISTRAŽIVAČKI SEMINAR O ENERGETSKI UČINKOVITIM ZGRADAMA Fakultet elektrotehnike i računarstva, 16. veljače 2015. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Predstavljeni rezultati istraživanja dobiveni su u sklopu projekta Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u RH Ovaj projekt financiran je od strane Europske unije pod brojem ugovora IPA2007/HR/16IPO/001-040506, u iznosu od maksimalno 509.695,36 EUR Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno gledišta Europske unije. SADRŽAJ 1. Uvod 2. Dimenzioniranje sustava DT povezanih s tlom 3. Tehnički propisi (BS EN 15450:2007 i VDI 4640 (2. dio) 4. Dimenzioniranje polja BIT-a 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla 6. Detaljna analiza polja BIT-a 7. Zaključak 1. Uvod Dizalica topline bušotinski izmjenjivač topline (BIT) zatvoreni sustav u vertikalnoj izvedbi iskorištavanje plitkog geotermalnog potencijala (niskoentalpijskog) tlo - toplinski spremnik (ljeti ponor / zimi izvor) čine oko 1/3 ukupne investicije ! BIT 1. Uvod DT - dinamičke promjene u tlu posljedica - sezonske i dnevne promjene temperature tla utjecaj na učinkovitost i kapacitet sustava (SPF) * preuzeto s antaresgroupinc.com 2. Dimenzioniranje sustava DT povezanih s tlom Ulazni parametri za dimenzioniranje geotermalne dizalice topline: potreban kapacitet i energiju za grijanje i/ili hlađenje kondicioniranog prostora (vršno i bazno opterećenje) temperaturni režim grijanja i/ili hlađenja učinkovitost sustava raspored, dubina i razmak bušotina upute tehničke regulative svojstva tla: toplinska vodljivost, toplinski otpor bušotine, nedirnuta temperatura tla 2. Dimenzioniranje sustava DT povezanih s tlom poddimenzioniranje sustava niža učinkovitost, smanjenje toplinske ugodnosti isprekidan rad dizalice topline potreba za dodatnim izvorom topline predimenzioniranje sustava viši investicijski troškovi upitna isplativost sustava godišnja neravnoteža topline predane i uzete iz tla trajno pregrijavanja ili pothlađivanje tla smanjenje učinkovitosti potreba za dodatnim izvorom/ponorom topline 3. Tehnički propisi (BS EN 15450:2007 i VDI 4640 (2. dio) manji sustavi - do 30 kW, samo režim grijanja, do 2400 radnih sati godišnje dimenzioniranje pomoću spec. učinka BIT-a [W/m] - očekivani sastav tla, broj radnih sati - tablica ili nomogram nedirnuta temperatura tla - srednja godišnja temperatura zraka 3. Tehnički propisi (BS EN 15450:2007 i VDI 4640 (2. dio) monogram 3. Tehnički propisi (BS EN 15450:2007 i VDI 4640 (2. dio) veći sustavi - preko 30 kW, prekretni proces dimenzioniranje sustava je rezultat simuliranja višegodišnjeg rada sustava utjecaj sustava na temperaturu tla tijekom životnog vijeka opreme (30 godina i više) kriterij: temperatura medija u BIT-u u povratnom vodu iz tla ne smije biti različita za ±11 K pri baznom opterećenju i ±17 K pri vršnom opterećenju u odnosu na nedirnutu temperaturu tla primjena analitičkih ili numeričkih modela - gotovi programski paketi s ugrađenim g funkcijama (Eskilsonov model) g funkcija - opisuje temperaturni odziv na toplinski poremećaj na osnovu ulaznih parametara i ograničenja određuje optimalan raspored BIT-ova ili dubinu izmjenjivača - kriterij je temperatura medija u BIT nužni ulazni parametri - toplinska vodljivost tla i toplinski otpor bušotine - određuju se provedbom TRT-a ili DTRT-a na lokaciji ugradnje 4. Dimenzioniranje polja BIT-ova IZVOR TOPLINE GRIJANJE PONOR TOPLINE POLJE BUŠOTINSKIH IZMJENJIVAČA TOPLINE DIZALICA TOPLINE KONDICIONIRANI PROSTOR PONOR TOPLINE HLAĐENJE IZVOR TOPLINE λ, R, ϑ = ? COP, EER = ? Qgr, Qhl = ? svojstva tla Toplina iz izvora + privedena energija za kompresiju = toplina koja se predaje ponoru 4. Dimenzioniranje polja BIT-ova izmjena topline s tlom je uravnotežena (950 MWh ljeto - 950 MWh zima = 0) toplina predana/preuzeta prostoru ovisi o učinkovitosti dizalice topline na temelju optimizacije odabrano je polje 11x12, razmak bušotina 4 m, dubina BITa ovisi o rezultatima TRT-a Toplinska energija [MWh] 300 250 200 Q gri 150 Q hla 100 50 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 4. Dimenzioniranje polja BIT-ova slučaj neuravnotežene izmjene topline na postojećem polju BIT-a ( 750 MWh ljeto 950 MWh zima) pothlađivanje tla - potrebna je veća ukupna duljina BIT -a 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla toplinska vodljivost tla ovisi o sastavu slojeva tla, poroznosti, zasićenosti vodom i eventualnim podzemnim tokovima nije moguće utjecati na svojstva tla - samo ih odrediti (tablično, laboratorijski, mjerenjem na lokaciji) toplinski otpor bušotine ovisi o izvedbi bušotine promjer, vrsta izmjenjivača, svojstva ispune, položaju izmjenjivača, kvaliteti izvedbe nedirnuta temperatura tla ovisi o lokaciji do 10 m - utjecaj atmosfere 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla λtlo 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla utjecaj toplinske provodnosti tla na dubinu izmjenjivača (za konstantan broj buština 132) promjer 152 mm, dvoustruka U cijev 32x2,9 mm, razmak osi cijevi 85 mm, provodnost ispune 2,35 W/(m K) utjecaj točnosti mjerenja i primjenjenog modela - ±10% ima vidljiv utjecaj na SPF DT λ 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 broj bušotina 132 132 132 132 132 dubina BIT [m] 105 ! 95 89 83 82 Ukupna duljina izmjenjivača [m] 13870 12505 11760 10961 10850 Razlika [m] 1365 - -745 -1544 -1665 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla utjecaj toplinskog otpora bušotine na dubinu izmjenjivača - ovisi o izvedbi BIT-a određuje se na lokaciji TRT-om dvoustruka U cijev 32x2,9 mm, provodnost tla 1,7 W/(m K), razmak osi cijevi 85 mm promjer; razmak osi cijevi; provodnost ispune - ? Promjer bušotine [mm] 130 152 170 broj bušotina 132 132 132 dubina BIT [m] 95 95 91 Ukupna duljina izmjenjivača [m] 12589 12505 12035 Razlika [m] +84 - -470 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla dvoustruka U cijev 32x2,9 mm, provodnost tla 1,7 W/(m K), provodnost ispune 2,35 W/(m K), promjer 152 mm razmak osi cijevi ? Razmak osi cijevi [mm] 60 85 110 broj bušotina 132 132 132 dubina BIT [m] 107 ! 95 88 Ukupna duljina izmjenjivača [m] 14231 12505 11675 Razlika [m] 1726 - -830 Toplinski otpor bušotine 0,073 0,054 0,041 5. Utjecaj toplinskih svojstava tla dvoustruka U cijev 32x2,9 mm, provodnost tla 1,7 W/(m K), razmak cijevi 85 mm, promjer 152 mm provodnost ispune - ? λispune 2 2,35 2,7 broj bušotina 132 132 132 dubina BIT [m] 106 ! 95 90 Ukupna duljina izmjenjivača [m] 14049 12505 11994 Razlika [m] 1544 - -511 Toplinski otpor bušotine 0,06 0,054 0,051 6. Detaljna analiza polja BIT-a utjecaj vertikalne distribucije toplinskih svojstava tla Osijek Zadar Vertikalna distribucija toplinske vodljivosti [W/mK] 0 1 2 3 Vertikalna distribucija toplinske vodljivosti [W/(m K)] 0 8 – 16 16 – 24 24 – 32 40 – 48 48 – 56 56 – 64 64 – 72 72 – 80 80 – 88 88 – 96 Dubina [m] Dubina [m] 32 – 40 4-10 10-16 16-22 22-28 28-34 34-40 40-46 46-52 52-58 58-64 64-70 70-76 76-82 82-88 88-94 94-100 5 10 15 20 6. Detaljna analiza polja BIT-a postojanje i smjer podzemnih tokova, konvektivnog transporta topline 14 0 10 20 Dubina [m] 30 40 50 60 70 80 90 100 16 18 20 22 24 26 6. Detaljna analiza polja BIT-a razdioba temperatura i termalna intereferncija bušotina 6. Detaljna analiza polja BIT-a utjecaj promjena temeprature tla na učinkovitost DT Figure 5 Capacity and COP during intermittent GSHP operation 9 8 Qcond QBHE COP Pcomp Capacity, kW; COP 7 6 5 4 3 2 1 7:00 10:00 13:00 16:00 19:00 22:00 1:00 4:00 7:00 10:00 13:00 16:00 19:00 Time, h * Soldo et al. 2010. 6. Detaljna analiza polja BIT-a paralelni i serijski spoj izmjenjivača u tlu oblik i orijentacija polja BIT-a mjerna nesigurnost TRT-a hibridni sustavi za vršna opterećenja dodatni toplinski spremnici za toplinski neuravnotežene sustave upravljanje sustavom detaljno modeliranje i optimiranje sustava 7. Zaključak dimenzioniranje polja BIT-a vrši se simuliranjem višegodišnjeg rada sustava ukupna potrebna duljina BIT-a rezultat je interakcije kruga grijanja, dizalice topline i tla kao topl. spremnika nužan preduvjet je poznavanje toplinskih svojstava tla detaljna analiza utjecaja različitih pojava u tlu na rezultate mjerenja i budući rad sustava DT osigurava dobro dimenzioniran sustav HVALA NA PAŽNJI! Luka Boban, mag. ing. stroj. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 5, Zagreb E-mail: [email protected]
© Copyright 2024 Paperzz