UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek: Historija Naučna oblast: srednji vijek STUDIJSKI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA Tuzla, novembar 2012. Opće informacije 1.1. Naziv studijskog programa Doktorski studij iz historije: naučno polje Srednji vijek za stjecanje akademskog stepena: Doktor društvenih nauka iz područja historije 1.2. Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli 1.3. Vrsta studijskoga programa Poslijediplomski doktorski studij 1.4. Način izvođenja studijskog programa Klasični 1.5. Akademski/stručni naziv nakon završetka studija Doktor društvenih nauka iz područja historije 1.6. Naučno polje: Srednji vijek 1. Naziv studijskog programa, studijske oblasti, odnosno usmjerenja Doktorski studij: Historija srednjovjekovne bosanske države za stjecanje akademskog stepena: Doktor društvenih nauka iz područja historije. 2. Način realizacije studijskog programa Nositelj studija je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli – Studijski odsjek Historija U I semestru student sluša tri obavezna predmeta. Položeni predmeti donose mu po 7 (ECTS) bodova, što ukupno iznosi 21 (ECTS) bodova. Kroz naučnoistraživačke aktivnosti student treba ostvariti još 9 (ECTS) bodova. U konačnom zbiru student treba da ostvari 30 (ECTS) bodova. U toku I semestra student se opredjeljuje za potencijalnog mentora. U II semestru student sluša jedan obavezni i dva izborna predmeta, koji nose po 7 (ECTS) bodova, što ukupno iznosi 21 (ECTS) bodova. Izborni predmeti se biraju sa liste izbornih predmeta uz saglasnost potencijalnog mentora. U drugom semestru student je obavezan da uradi nacrt istraživanja doktorske disertacije što mu donosi još 9 (ECTS) bodova, a isti (nacrt) odobrava potencijalni mentor. U konačnom zbiru student treba da ostvari 30 (ECTS) bodova. U III semestru student je obavezan održati usmenu obranu projekta doktorske disertacije na kojoj bi trebali, pored stručne tročlane komisije za ocjenu teme i obranu projekta, prisustvovati i drugi studenti i angažiarani nastavnici na doktorskom studiju. Po osnovu javne odbrane projekta doktorske disertacije, student ostvaruje 20 (ECTS) bodova, 1 dok na osnovu naučnoistraživačkih aktivnosti ostvaruje još 10 (ECTS) bodova. U konačnom zbiru student treba da ostvari 30 (ECTS) bodova. U IV semestru student po osnovu rada na disertaciji pod nadzorom mentora ostvaruje ukupno 10 (ECTS) bodova, dok na osnovu naučnoistraživačkih aktivnosti ostvaruje 20 (ECTS) bodova. U konačnom zbiru student treba da ostvari 30 (ECTS) bodova. U V semestru na osnovu rada na disertaciji polaznici pod nadzorom mentora ostvaruju ukupno 15 ECTS bodova, dok na osnovu aktivnosti istraživačkog rada (objavljivanjem rezultata samostalnog naučnog istraživanja u odgovarajućoj recenziranoj naučnoj publikaciji) ostvaruju 15 ECTS bodova. U VI semestru student javno brani doktorsku disertaciju, na osnovu čega ostvaruje 30 (ECTS) bodova. U konačnom zbiru student treba da ostvari 30 (ECTS) bodova. Ukupan broj (ECTS) bodova za položene predmete je 30. Po osnovu naučnoistraživačkog rada student treba ostvariti 60 (ECTS) bodova. Doktorski rad mu donosi 90 (ECTS) bodova. U toku prve godine studija studentu se imenuje mentor, vodeći pri tome računa i o interesu studenta. Mentor pomaže studentu kod: odabira predmeta i izradi nacrta istraživanja doktorske disertacije, javne odbrane projekta doktorske disertacije, izrade i javne odbrane doktorske disertacije. Za mentora doktorske disertacije se imenuje nastavnik koji ima izbor iz područja teme rada. Student je obavezan da u toku III semestra javno odbrani projekat doktorske disertacije. Odbrana projekta obuhvata izradu seminarskog rada u kojem su prikazana najnovija saznanja u području buduće doktorske disertacije, definisan naučni problem te predložen cilj, hipoteze i plan istraživanja. Ispit se polaže javno pred tročlanom komisijom koju imenuje Naučno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta. Odbrana projekta doktorske disertacije nosi 20 (ECTS) bodova. Nakon pozitivno ocijenjene odbrane projekta doktorske disertacije i prihvaćanja teme student je obavezan da do kraja IV semestra prijavi temu doktorske disertacije. Polaznici sa zvanjem magistra nauka oslobođeni su: 1) obaveze realiziranja samostalnog istraživačkog projekta na prvom semestru, a 9 ECTS bodova dobijaju na temelju valjanog dokumeta iz kojeg se vidi da su odbranili magistarski naučni rad i 2) polaganja jednog izbornog predmeta, na osnovu čega dobijaju 7 ECTS. Polaznici sa završenim master studijem i dobijenim zvanjem magistra struke oslobođeni su polaganja jednog izbornog predmeta na osnovu čega dobijaju 7 ECTS. Razvoj i institucionalno jačanje Doktorskog studija: Društveno-ekonomske i političke osobenosti srednjovjekovne bosanske države odvijat će se uporedo sa: 1) razvojem i institucionalnim jačanjem studija trećeg stupnja na Univerzitetu u Tuzli, 2) pojavljivanjem novih potreba i novih trendova u naučno-istraživačkom području historije, te 3) sa iskustvima stečenim u toku realizacije doktorskog studija. U tom cilju realizacija doktorskog studija će biti podložna periodičnim evaluacijama. Prva evaluacija načinit će se nakon završetka prvog semestra i ona će biti fokusirana na potrebu promjena vezanih za komunikaciju sa polaznicima i nastavnicima, komunikaciju između polaznika i nastavnika, faktora koji utiču na kvalitet nastavnog procesa, zadovoljstvo polaznika, nivo i kvalitet prezentiranih naučnih informacija i nivo uključenosti polaznika u proces. Druga evaluacija načinit će se nakon drugog semestra i na njoj će se ponoviti pitanja iz prve evaluacije i procijeniti okupljenost uvjeta za ulazak u treći semestar odnosno za izbor izbornih predmeta te okvirno opredjeljivanje za istraživačko područje doktorskog rada. 2 Treća evaluacija načinit će se nakon trećeg semestra a fokusirat će se na kritičku ocjenu stečenih iskustava u održavanju nastave te na vannastavne aspekte studija (uključenost studenata u istraživačke projekte, naučne skupove i druge oblike aktivnosti na temelju kojih prikupljaju ECTS). U okviru ove evaluacije ocijenit će se okupljenost uvjeta za prelazak na mentorski rad (pripremu prijave i rad na izradi disertacije). Na temelju nalaza iz prvih triju evaluacija kreirat će se prijedlog unaprjeđenja doktorskog studija koji će uključiti i stvaranje mogućnosti partnerskog povezivanja s drugim srodnim doktorskim studijima u Bosni i Hercegovini, regiji i šire. Četvrta evaluacija načinit će se nakon petog semestra i ona će biti fokusirana na efikasnost i kvalitet mentorskog rada sa studentima. Završna evaluacija načinit će se nakon prve odbrane doktorskog rada. Rezultirat će redizajnom koncepta doktorskog studija. 3. Uslovi upisa na studijski program Pravo upisa na doktorski studij: Historija srednjovjekovne bosanske države mogu imaju kandidati koji su: 1) nakon postdiplomskog (jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg) naučnog magistarskog studija stekli diplomu magistra nauka iz oblasti: historije, te koji su 2) nakon master studija stekli diplomu: magistra historije. Pravo direktnog upisa imaju kandidati koji su kroz prethodni studij ostvarili prosjek ocjena 8,00 ili više. Kandidati koji imaju prosjek ocjena manji od 8,00 mogu se upisati na temelju dvije prethodno pribavljene preporuke uglednih naučnika iz naučnog polja koje tretira doktorski studij. Kandidati koji imaju prosjek ocjena manji od 7,00 ne mogu se upisati na doktorski studij. Upis na studij vrši se na osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje i njegov sadržaj utvrđuje Senat Univerziteta u Tuzli, a na prijedlog Naučno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta. U slučaju da se na raspisani Konkurs prijavi veći broj kandidata upis se vrši na temelju rang liste kandidata koja se formira na osnovu prosječne ocjene ostvarene na prethodnom ciklusu studija. 4. Način priznavanja rezultata, odnosno broja ECTS bodova kandidatima, ostvarenih tokom sticanja odgovarajućih zvanja na prethodnim završenim ciklusima studija Kandidatu koji je završio postiplomski studij u trajanju od dvije godine (četiri semestra) i stekao zvanje magistra nauka (mr.sc.) iz područja historije, a koje je kompatibilno sa predmetnim doktorskim studijem priznaje se 60 (ECTS) bodova. Isti se upisuju u drugu godinu (treći semestar) doktorskog studija. Njegov status, odnosno prava i obaveze u nastavku studija, utvrđuje Naučno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli posebnim aktom. Preostalih 120 (ECTS) bodova kandidat treba ostvariti u skladu sa Pravilnikom o trećem ciklusu studiranja-doktorskom studiju na Univerzitetu u Tuzli. Kandidat koji je završio postiplomski studij u trajanju od jedne godine (dva semestra) i stekao zvanje magistra nauka iz područja historije upisuju se u prvu godinu (prvi semestar) doktorskog studija. Njegov status, odnosno prava i obaveze su definisani Pravilnikom o trećem ciklusu studiranja-doktorskom studiju na Univerzitetu u Tuzli. Kandidat koji je završio drugi ciklus obrazovanja i stekao diplomu magistar historije upisuju se u prvu godinu (prvi semestar) doktorskog studija. Njegov status, odnosno prava i obaveze su definisani Pravilnikom o trećem ciklusu studiranja-doktorskom studiju na Univerzitetu u Tuzli. 3 5. Uslovi upisa narednog semestra, odnosno naredne godine studija Polaznik upisuje slijedeći semestar nakon odslušanih predmeta u prethodnom semestru, što ovjerava predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu (za I i II semestar). Od ukupno 30 ECTS koje nose ispitne obaveze u I i II semestru, polaznik mora ostvariti minimalno 15 ECTS da bi stekao uslov za upis u III semestar. Polaznik stječe pravo da prijavi temu za izradu doktorske disertacije rada tokom III semestra, pod uslovom da je prethodno ostvario 30 ECTS bodova. Prijava teme doktorske disertacije podnosi se NNV-u Fakulteta. Na osnovu prijedloga Vijeća doktorskog studija, NNV Fakulteta Senatu Univerziteta predlaže sastav Komisije za ocjenu podobnosti teme doktorske disertacije i kandidata. Senat Univerziteta, uz prethodno mišljenje Vijeća grupacije imenuje Komisiju. Postupak javne odbrane provodi se pred imenovanom Komisijom za ocjenu podobnosti teme doktorske disertacije i kandidata. Zapisnik s javne odbrane je sastavni dio Izvještaja. Na osnovu mišljenja Vijeća doktorskog studija, prijedloga NNV-a i prethodnog mišljenja Vijeća grupacije, Senat usvaja Izvještaj o podobnosti teme i kandidata doktorske disertacije. Nakon usvajanja Izvještaja, uz prethodnu saglasnost Senata, NNV imenuje mentora za izradu doktorske disertacije. NNV utvrđuje prijedlog Komisije za ocjenu doktorske disertacije od 3 ili 5 članova od kojih je većina iz oblasti doktorske disertacije. Senat Univerziteta, uz prethodno mišljenje Vijeća grupacije, imenuje Komisiju za ocjenu doktorske disertacije. Nakon prihvatanja Izvještaja Komisije o ocjeni doktorske disertacije, Senat Univerziteta, uz prethodno mišljenje Vijeća grupacije donosi odluku o imenovanju Komisije za odbranu. Sa okončanjem navedenog postupka kandidat završava doktorski studij. Promocija u ostvareno naučno zvanje s dodjelom diplome obavit će se u razumnom roku na Univerzitetu u Tuzli. Naučno zvanje dodjeljuje Univerzitet, a kandidata u ostvareni naučni stepen promovira rektor Univerziteta. 6. Nastavni plan studijskog programa, sa pregledom obaveznih i izbornih nastavnih predmeta po godinama studija, sa brojem sati potrebnih za realizaciju nastavnog plana i pripadajućim brojem ECTS bodova 6.1. Obavezni predmeti R.br. Naziv predmeta sv 01 sv 02 sv 03 sv 04 Metodologija naučnoistraživačkog rada Političke prilike u srednjovjekovnoj Bosni Društvo srednjovjekovne bosanske države Srednjovjekovni latinitet na poveljama (u Bosni i Hercegovini) Semestar Broj sati I I I 30/120 30/120 30/120 ECT S 7 7 7 II 30/120 7 Na svim obaveznim predmetima izvodi se 30 sati predavanja i 120 sati samostalnog rada studenta. 4 R.br. 6.2. Izborni predmeti Naziv predmeta sv 05 Privreda u srednjovjekovnoj Bosni Migracije i konfesionalni odnosi srednjovjekovne sv 06 Bosne Semestar Broj sati II 30/120 II 30/120 sv 07 Etnostruktura srednjovjekovne bosanske države II 30/120 sv 08 Vjerski život u srednjovjekovnoj Bosni II 30/120 sv 09 Kulturne osobenosti srednjovjekovne bosanske države II 30/120 Polaznik bira dva od pet ponuđenih izbornih predmeta. Svaki izborni predmet donosi ECTS bodova. ECT S 7 7 7 7 7 mu 7 7. Način provjere znanja studenata, odnosno način izvršavanja obaveza utvrđenih studijskim programom Provjeru znanja i izvršenja obaveza studenata predviđenih studijskim programom vrši predmetni nastavnik, a na način predviđen silabusom za određeni predmet. 8. Akademska titula, odnosno naučno zvanje koje se stiče završetkom doktorskog studija Sa završetkom doktorskog studija student stiče naučno zvanje: Doktor društvenih nauka, naučno polje historija. Uz diplomu se izdaje i dodatak diplomi, a radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja, te postignute rezultate tokom studija. 9. Kompetencije i vještine koje se stiču završetkom doktorskog studija Student koji završi III ciklus obrazovanja-doktorski studij stiče kompetencije za samostalan i timski naučnoistraživački rad iz područja društvenih nauka, naučno polje historija. Ujedno, isti (student) stiče formalne i, još važnije, funkcionalne uslove za rad u različitim naučnim i visokoškolskim ustanovama, ali i u raznim drugim djelatnostima u kulturi, privredi, javnoj upravi, privatnom sektoru i dr. Osim toga, po završetku studija student će biti osposobljen da: - sistematično razumije područje studija i da vlada vještinama i metodama istraživačkog rada u vezi sa zadatim područjem; - definiše studijski projekat istraživanja, a zatim provede istraživanje u skladu sa metodologijom naučno-istraživačkog rada u oblasti historijske nauke; - originalnim istraživanjem da vlastiti naučni doprinos koji proširuje granice spoznaje u datoj oblasti; - izvrši kritičku analizu, vrednuje i sintetizuje nova saznanja; - komunicira sa kolegama, širom naučnom zajednicom i društvom, u vezi sa svojim područjem stručnog i naučnog znanja: - nastavi naučna istraživanja, te da bude pokretač i nosilac društvenog napretka zasnovanog na znanju. - sposobnost stvaranja i prezentiranja validnih i vjerodostojnih sudova o kompleksnim temama u okvirima relevantne društvene, znanstvene i etičke odgovornosti, 5 sposobnost uključivanja u sistem obrazovnog i naučno-istraživačkog rada u sistemu visokog obrazovanja. 10. Lista nastavnika koji izvode nastavu na doktorskom studiju Nastavnik Prof. dr Enver Halilović, red. prof. Prof. dr Pavo Živković, red. prof. Predmet Metodologija naučno-istraživačkog rada Odnosi između Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku Prof. dr Adib Đozić, van. prof. Društvo srednjovjekovne bosanske države Prof. dr. Ivan Balta, red. prof. Latinski jezik Doc. dr Midhat Spahić, docent Privreda srednjovjekovne Bosne Migracije i konfesionalni odnosi srednjovjekovne Bosne Prof. dr Salih Kulenović, emeritus Etnostruktura srednjovjekovne bosanske države Prof. dr Pejo Ćošković, van prof. Vjerski život u srednjovjekovnoj Bosni Prof. dr Dubravko Lovrenović, red. Kulturne osobenosti srednjovjekovne bosanske prof. države 6 11. Nastavni programi predmeta (silabusi) 11. 1. Metodologija naučnoistraživačkog rada UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Metodologija naučnoistraživačkog rada FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC Filozofski Historija Historija Historija 7 SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa U 2 0 Prof. dr Enver Halilović, red. profesor Studenti prve godine doktorskog studija Ponedjeljak od 14.00 do 16.00 i četvrtak od 14.00 do 16.00 sati VEZI Svakim radnim danom od 08.00 do 16.00. T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA a) Obvezna literatura: - Šamić, Midhad: Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo 1971. - Gros, Mirjana: Historijska znanost, Zagreb 1980. - Filipović, Muhamed: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Sarajevo 2004. - Popović, Vladislav, Metodologija arheoloških istraživanja, Beograd 1988. - Habermans, Jirgen: Saznanje i interes, Beograd 1975. b) Dopunska literatura: - Veber, Maks: Metodologija društvenih nauka, Zagreb 1989. - Zaječaranović, Gligorije: Osnovi metodologije nauke, Beograd 1987. - Mihailović, Dobrivoje, Metodologija naučnih istraživanja, Beograd 1999. - Metodologija savremene istorije, Institut za savremenu istoriju, Beograd 1987. - Stojak, Rudi: Metoda analize sadržaja, Tuzla 1990. 7 - Termiz, Dževad: Metodologija društvenih nauka, Lukavac 2009. - Mesihović, Nijaz: Uvod u metodologiju društvenih nauka, Sarajevo 2003. - Vujević, Miroslav: Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Zagreb 1990. - Djilji, Djan Antonio: Kako se istražuje, Školska knjiga Zagreb 1974. - Ilić, Miloš: Naučno istraživanje. Opšta metodologija, Beograd 1994. PREDUSLOVI - Šešić, Bogdan: Opšta metodologija, Beograd 1971. - Kuvačić, Ivan: Znanost i društvo, Zagreb 1977. - Metodologija društvenih nauka, Zbornik, Institut za kriminološka i kriminalistička istraživanja, Beograd 1963. - Kundačina, Milenko: Akademsko pisanje, Užice 2007. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Uvod u metodologiju naučno-istraživačkog rada, Relevantne značajke o nauci, naučnoj djelatnosti i istraživanju, Klasifikacija nauke i naučne kategorije, Naučna, naučnostručna i stručna djela, Pojam i vrste naučnih djela, Metodologija naučnog istraživanja, Pojam i klasifikacija naučnih metoda, Metoda komparativne analize, Istraživanje i pregled literature, Postavljanje hipoteze i njena provjera, Tehnolologija naučnog istraživanja, Pisanje istraživačkog projekta, Pisanje teksta i tehnička obrada rada, Tumačenje podataka, naučno zaključivanje i sinteze, Klasificiranje, prezentiranje i analiza podataka, Pisanje izvještaja – akademski standardi. CILJEVI KURSA - Ovladati osnovnim teorijskim konceptima istraživanja, razumijevanja i prezentovanja relevantnih činjenica o srednjovjekovnoj bosanskoj državi, - Usvojiti potrebna znanja i vještine za izradu samostalnih istraživačkih projekata iz područja srednjovjekovne historije, - Ovladati istraživačkim metodama i tehnikama specifičnim za srednjovjekovlje, - Ovladati standardima akademskog pisanja i tehničke obrade rada, - Pripremiti studenta za kreiranje prijave završnog rada (master teze). OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. 8 METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog rada (istraživačkog projekta) u kojem student treba, oslanjajući se na usvojena teorijska znanja, razraditi metodologiju istraživanja konkretnog istraživačkog problema. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 9 BODOVI 30 30 40 100 11. 2. Odnosi između Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Odnosi između Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa Filozofski Historija Historija Historija 7 2 0 Prof. dr Pavo Živković, red. profesor Studenti prve godine doktorskog studija Po dogovoru T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA a) Obvezna literatura: - Babić, A. (2000.): Tradicija i historijsko pravo u odnosima između Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku, Bosna franciscana, 8 (12), 241-247. - Babić, A, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995. - Dinić, J. M., Za istoriju rudarstva u srednjovjekovnoj Srbiji i Bosni, Beograd 1955. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. b) Dopunska literatura: - Čremošnik, G. (1928.): Prodaja bosanskog Primorja Dubrovniku god. 1399. i kralj Ostoja, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 41, 109-126. - Ćorović, V. (1927.): Kako je Radoslav Pavlović prodao Dubrovčanima Konavlje (1423.-1427.), u: Godišnjica Nikole Čupića, 26, Beograd, 73-109. - Krekić, B. (1986.): Dva priloga bosanskoj istoriji prve polovine petnaestoga vijeka, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 37, 129142. 10 - Živković, P. (1998.): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovčanima o ustupanju Konavala, Hrvatska misao, 6, 89-105. - Krizman, B. (1957.): Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, Zagreb. - Mitić, I. (1972.): Dubrovački konzuli i konzularna služba od najranijih vremena do potresa 1667. godine, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. Sarajevo, 55-64. - Živković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foče u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4), 47-78. Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.a): Bosna između Dubrovačke i Mletačke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski zbornik, 7, 7-24. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomskosocijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. - Živković, P. (1988.): Dubrovačko-bosanskohumska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76. PREDUSLOVI - Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija između Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 39, 50-57. - Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60. - Živković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovčanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1, Dubrovnik, 77-100. - Živković, P. (1979.): Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. - Krekić, B. (1961.): Dubrovnik (Raguse) et le Levant au Moyen Age, Paris. - Roller, D. (1951.): Dubrovački zanati u 15. i 16. stoljeću, Zagreb. - Voje, I. (1976.): Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo. - Foretić, V. (1989.): Povijest Dubrovnika, sv. 1, Zagreb. - Šunjić, M., Bosna i Venecija, Odnosi u XIV. i XV. st., Sarajevo 1996. - Vojnović, K. (1899.): Bratovštine i obrtne korporacije u Republici Dubrovačkoj, 1-2, Zagreb. - Stulli, B. (1989.): Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Nastanak srednjovjekovne bosanske države, Uspon srednjovjekovne Bosne, Dinastija Kotromanića, Nastanak i uspon Dubrovačke Republike, Veze između Bosne i Dubrovnika: a) trgovačke, b) diplomatske, kulturne i dr., CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovna znanja o nastanku srednjovjekovne bosanske države, njenom usponu, krizi i propast 1463. godine, - Usvojiti potrebna znanja o vladefleksijama propasti Rimskog carstva na bosanskohercegovačke prostore, - Ovladati potrebnim znanjima o prskoj dinastiji Kotromanića i njenim zaslugama za uspon srednjovjekovne Bosne, - Usvojiti potrebna znanja o odnosima između Bosne i Dubrovnika - Osposobljavanje kandidata za istraživački rad iz historije srednjeg vijeka vijeka kroz prizmu istraživanja, i proučavanja odnosa između srednjovjekovne bosanske države i Dubrovačke Republike. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano 11 obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja ssrednjovjekovne Bosne, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba uspostaviti vezu između srednjovjekovne bosanske države i Dubrovačke Republike. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO BODOVI 30 30 40 100 SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 11. 3. Društvo srednjovjekovne bosanske države UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET 12 NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Društvo srednjovjekovne bosanske države FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC Filozofski Historija Historija Historija 7 SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa U 2 0 Prof. dr Adib Đozić, van. profesor Studenti prve godine doktorskog studija Ponedjeljak od 11.00 do 13.00 i četvrtak od 10:00 do 12:00 sati VEZI Svakim radnim danom od 08:00 do 16:00. T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA a) Obvezna literatura: - Anđelić, P., Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Stolna mjesta bosanskih kraljeva, Sarajevo 1973. - Babić, A., Društvo srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, ANU BiH, 1987. - Babić, A., Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1972. - Ćirković, S., Bosanska crkva u bosanskoj državi, Prilozi za istoriju BiH, ANU BiH, 1987. - Đozić, A., Ogledi o bosanskohercegovačkom društvu, Prilog sociologiji bosanskohercegovačkog društva, Sarajevo-Tuzla 2012. - Đozić Adib, Studije o bošnjaštvu, Sarajevo-Tuzla, 2012. b) Dopunska literatura: - Babić, A, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni,Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995. - Dinić, J. M., Za istoriju rudarstva u srednjovjekovnoj Srbiji i Bosni, Beograd 1955. - Džaja, M. S., Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Predemancipacijski period, Sarajevo 1992. - Fine, J. V. A., Bosanska crkva: novo tumačenje, Studija o bosanskoj crkvi, njenom mjestu u državi i društvu od 13. do 15. stoljeća, Sarajevo, 2005. - Imamović, E., Bosanska dinastija Kotromanića, u: Zbornik; Bosanska srednjovjekovna država i savremenost, FPN, Sarajevo 1996. 13 - Klaić, Nada, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb1994. - Kovačević-Kojić, D., Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961. - Kovačević-Kojić, D., Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978. - Malcolm, N., Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo 1995. - Međedović, Š., Društvo srednjovjekovne Bosne, u: Zbornik; Bosanska srednjovjekovna država i savremenost, Sarajevo 1996. - Solovjev, A., Trgovina bosanskim robljem do godine 1661, Sarajevo 1946. - Šidak, J., Studije o „Crkvi bosanskoj“ i bogumilstvo, Zagreb 1975. - Truhelka, Ć., Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni, Sarajevo 1915. - Zoranić, H., O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka, Sarajevo 2009. - Žiga, J., Savremeno bosansko društvo, (Hrestomatija), Drugo dopunjeno izdanje, FPN, Sarajevo 2007. - Živković, P., Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV i XV stoljeću, Tuzla 1965. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. - Kovačević-Kojić, D., Srednjovjekovna Srebrenica XIV – XV vijek, Beograd 2010. - Pandžić, B., Katarina Vukčić Kosača (1424 – 1478), Zbornik; Povijesnoteološki simpozij u povodu 500. Obljetnice smrti bosanske kraljice Katarine, Sarajevo 1979. - Šunjić, M., Bosna i Venecija, Odnosi u XIV. i XV. st., Sarajevo 1996. - Vasić, P., O nekim vidovima srednjovjekovne nošnje u Bosni i Hercegovini, u: Zbornik; Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura, Muzej grada Zenice, 1973. - Zvrko, H., Jezik srednjovjekovne Bosne, u: Zbornik; Bosanska srednjovjekovna država i savremenost, Sarajevo 1996. - Zgodić, E., Država, pravo i politika srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2000. PREDUSLOVI Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Tema I: Srednjovjekovno bosansko društvo-pojmovno određenje - Osnovne sociološke karakteristike srednjovjekovnog bosanskog društva, - Ekonomska sadržajnost srednjovjekovnog bosanskog društva, - Brak i porodica u srednjovjekovnom bosanskom društvu, Tema II: Struktura srednjovjekovnog bosanskog društva - Zemljoradničko stanovništvo, - Gradsko stanovništvo, - Vlastela (plemstvo), - Vlasi, - Roblje, Tema III: Politika i pravo u srednjovjekovnom bosanskom društvu - Struktura srednjovjekovne bosanske države, - Teritorijalno-regionalna srtuktura bosanske države, - Politička struktura srednjovjekovnog bosanskog društva, Tema IV: Urbano-ruralna struktura srednjovjekovnog bosanskog društva - Razvoj gradskih naselja u srednjovjekovnoj državi, - Rudarske kolonije srednjovjekovne bosanske države, - Srednjovjekovni bosanski katuni, - Položaj seljaštva u srednjovjekovnom bosanskom društvu. CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovna sociološke karakteristike srednjovjekovnog bosanskog društva, 14 - Ovladati potrebnim znanjima o ekonomskoj sadržajnosti srednjovjekovnog bosanskog društva, braku i porodici, - Usvojiti potrebna znanja o strukturi srednjovjekovnog bosanskog društva, - Ovladati potrebnim znanjima o urbano-ruralnoj strukturi srednjovjekovnog bosanskog društva, gradskim naseljima, rudarskim kolonijama, bosanskim katunima i položaju seljaštva u srednjovjekovnom bosanskom društvu, - Osposobiti studente za znanstveno razumjevanje složene strukture i multilateralnog karaktera srednjovjekovnog bosanskog društva, - Osposobiti studente za prezentiranje autentičnih društveno-ekonomskih, kulturno-tradicijskih i historijskih karakteristika ukupne strukture i fizionomije bosanskog društva, s ciljem da se razumije historijski kontinuitet i autohtonost ovovremenog bosanskohercegovačkog društva kao društvenohistorijske pojave sui-generis, - Osposobljavanje kandidata za istraživački rad iz historije srednjeg vijeka, s aspekta socioloških istraživanja. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne bosanske države, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba da istraži i definiše društvo i društvene odnose u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. 15 R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 16 BODOVI 30 30 40 100 11. 4. Srednjovjekovni latinitet na poveljama (u Bosni i Hercegovini) UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Srednjovjekovni latinitet na poveljama (u Bosni i Hercegovini) FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC Filozofski Historija Historija Historija 7 SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa U 2 0 Prof. dr Ivan Balta, red. profesor Studenti prve godine doktorskog studija Četvrtak od 10:00 do 12:00 sati u učionici 105. VEZI Svaki drugi četvrtak od 08:00 do 13:00. e-mail: [email protected] T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA a) Obvezna literatura: - A. Cappelli, Dizionario di abbreviature latine ed italiane, sesta edizione, Milano, 1979. - I.Balta, Latinsko-bosanski i Bosansko-latinski rječnik, IPP Hamidović, I. izdanje, d.d. Dom štampa Zenica, Tuzla, 2000., II. izdanje, 2005., str. 1-600. - V. Novak, Latinska paleografia, Beograd, 1980. PREDUSLOVI b) Dopunska literatura: - I.Balta, Pisomníctvo latinského stredoveku (interna príročka), Trnava, 2009. - J. Šedivý - H. Pátkova, Vocabularium parvum scripturae latinae, Bratislava-Praha, 2008. - Đ. Basler, Kršćanska arheologija, Mostar 1986. - A. Benac, Stećci, Beograd 1967.Arheloški leksikon Bosne i Hercegovine, tom I-III, Sarajevo 1988. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. 17 SADRŽAJ KURSA I. tema: Srednjovjekovni latinitet na području jugoistočne Evrope i srednjovjekovna (medijavalistička) kultura i civilizacija Razvoj latiniteta od antičkog latiniteta (Rimske epohe) preko latiniteta u doba provable i rušenja Zapadnog rimskog carstva, tzv. narodnog ili vulgarnog latiniteta, pa do medijavelističkog latiniteta na tlu jugoistočne Evrope, posebno na tlu Bosne i Hercegovine. Medijavalistički izvori i literatura. II. tema: Opšte medijavalne latinske skraćenice a) Vocabularium scripturae latinae b) Latinske skraćenice na medijavalnim poveljama (medijavalna epoha) a) Notae iuris b) Notae tironianae c) Rímske brojke III. tema: Latinski tekstovi, prijevodi, skračenice i iščitavanja u srednjem vijeku a) Brachigrafia medioevale b) Abbreviature per troncamento c) Abbreviature per cotrazione d) Segni abbreviativi con significato proprio e) Segni abbreviativi con significato relativo f) Abbreviature per lettere sovrapposte IV. tema: Srednjovjekovne latinske povelje (na tlu Bosne i Hercegovine) Paleografska i diplomatička obrada latinskih bosanskohercegovačkih povelja - banskih i kraljevskih povelja. Analiza latinskih isprava kroz dijelove protokola konteksta i eshatokola (na primjerima medijavalnih povelja sa područja Bosne I Hercegovine) V. tema: Vježbe prijevođenja medijavalnog latiniteta Ekonomski i društevni preokret, vjerski pokreti i ratovi. Južnoslovenske države i narodi i močne susjedne zemlje u srednjem vijeku. CILJEVI KURSA - spoznati temeljne latinsko-historijske jezične pojmove medijavalnog latiniteta, - spoznati raritetne srednjovjekovne povelje na latinskom jeziku (u BiH), - poboljšati sposobnost iščitavanja raznih pisama (karoline, beneventane, kurijale, gotice...) slova srednjovjekovnog latiniteta, - spoznati srednjovjekovnu prošlost na tlu Bosne i Hercegovine kroz obilježja medijavalnog latinizma, - spoznati društveno-ekonomska i politička kretanja krot latinske medijavalne povelje (u BiH), - spoznati nastanak i razvoj latinske civilizacije kroz medijavalnu kulturu, - spoznati društveno-ekonomske odnose i njihov razvitak kroz prevedene paleografske medijavalne povelje Bosne i Hercegovine, - spoznati političke događaje i važnije ličnosti kroz srednjovjekovni latinizam (u BiH), - spoznati kulturni razvoj društva kroz prevođenje medijavalnih latinskih tekstova, - podstaći i podržati razvoj prevodilačke vještine medijavalnih povelja kod postiplomaca i njihovu primjenu stečenih saznanja, - unaprijediti sposobnosti prevođenja latinskih povelja na polju pisanog i verbalnog izražavanja, - unaprijediti vještine uočavanja i razrješenja skraćenica medijavalnog latinizma kroz spomeničku baštinu (u BiH), - poboljšati sposobnosti postdiplomaca vezane za kontinuirani rad, omogućiti postdiplomcima aktivno učešće u aktivnostima i obavezama kroz interaktivan nastavni pristup. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da koriste srednjovjekovne latinitete prilikom konceptualiziranja istraživačkog projekta iz područja srednjovjekovne bosanke države. 18 NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba da pokaže sposobnosti čitanja i razumijevanja, te pravilnog interpretiranja srednjovjekovnih latiniteta koji se odnose na Bosnu. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 19 BODOVI 30 30 40 100 11. 5. Privreda srednjovjekovne Bosne UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Privreda srednjovjekovne Bosne FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC Filozofski Historija Historija Historija 7 SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa U 2 0 Doc. dr Midhat Spahić, docent Studenti prve godine doktorskog studija Ponedjeljak od 11.00 do 13.00 i četvrtak od 10:00 do 12:00 sati VEZI T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA b) Obvezna literatura: - Dinić, J. M., Za istoriju rudarstva u srednjovjekovnoj Srbiji i Bosni, Beograd 1955. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. - Živković, P. (1998.): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovčanima o ustupanju Konavala, Hrvatska misao, 6, 89-105. - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. b) Dopunska literatura: - Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60. - Živković, P. (1979.): Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. - Voje, I. (1976.): Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo. 20 - Živković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foče u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4), 47-78. Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomskosocijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. PREDUSLOVI - Foretić, V. (1989.): Povijest Dubrovnika, sv. 1, Zagreb. - Šunjić, M., Bosna i Venecija, Odnosi u XIV. i XV. st., Sarajevo 1996. - Živković, P. (1986.a): Bosna između Dubrovačke i Mletačke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski zbornik, 7, 7-24. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Počeci privrednog razvitka srednovjekovne bosanske države, Ekonomske veze sa Dubrovačkom Republikom, Trgovači ugovor iz 1189. godine, Razvoj privrednih grana: a) Zemljoradnje, b) Stočarstva, c) Zanatstva, d) Rudarstva i e) Trgovine. CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovne teorijske pojmove privredi i privređivanju u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, - Usvojiti potrebna znanja o privrednom preobražaju srednjovjekovne bosanske države, - Ovladati potrebnim znanjima o nastanku i usponu privrede u srednjovjekovnoj Bosni, - Usvojiti potrebna znanja o uzrocima privreovanja u XV stoljeću, - Usvojiti potrebna znanja o posljedicama privredne propasti, - Osposobljavanje kandidata za istraživački rad iz historije srednjeg vijek kroz prizmu istraživanja i proučavanja privrednih tokova u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA 21 Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba uspostaviti vezu između nastanka i uspona srednjovjekovne bosanske države kroz prizmu privrednog razvoja. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 22 BODOVI 30 30 40 100 11. 6. Migracije i konfesionalni odnosi srednjovjekovne Bosne FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITET U TUZLI NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Migracije i konfesionalni odnosi srednjovjekovne Bosne FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa Filozofski Historija Historija Historija 7 2 0 Studenti prve godine doktorskog studija Po dogovoru T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://www.ff.untz.ba . http://www.ff.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA a) Obvezna literatura: - Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija između Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 39, 50-57. - Dinić, J. M., Za istoriju rudarstva u srednjovjekovnoj Srbiji i Bosni, Beograd 1955. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo. - Živković, P. (1998.): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovčanima o ustupanju Konavala, Hrvatska misao, 6, 89-105. b) Dopunska literatura: - Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60. - Živković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovčanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1, Dubrovnik, 77-100. - Živković, P. (1979.): Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. 23 - Krizman, B. (1957.): Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, Zagreb. - Mitić, I. (1972.): Dubrovački konzuli i konzularna služba od najranijih vremena do potresa 1667. godine, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. Sarajevo, 55-64. - Živković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foče u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4), 47-78. Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.a): Bosna između Dubrovačke i Mletačke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski zbornik, 7, 7-24. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomskosocijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. - Živković, P. (1988.): Dubrovačko-bosanskohumska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76. PREDUSLOVI - Krekić, B. (1961.): Dubrovnik (Raguse) et le Levant au Moyen Age, Paris. - Roller, D. (1951.): Dubrovački zanati u 15. i 16. stoljeću, Zagreb. - Voje, I. (1976.): Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo. - Foretić, V. (1989.): Povijest Dubrovnika, sv. 1, Zagreb. - Šunjić, M., Bosna i Venecija, Odnosi u XIV. i XV. st., Sarajevo 1996. - Vojnović, K. (1899.): Bratovštine i obrtne korporacije u Republici Dubrovačkoj, 1-2, Zagreb. - Stulli, B. (1989.): Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Uspostavljanje srednjovjekovne bosanske države, Odnosi (ekonomski, politički, etnički, vjerski) untar bosanskog društva, Migracije stanovništva: a) Uzroci, b) Pravci c) Rezultati i posljedice. CILJEVI KURSA - spoznati ekonomske odnose unutar bosanskog društva, - spoznati političke odnose unutar društva srednjovjekovne bosanske države, - spoznati etničke odnose unutar bosanskog društva, - spoznati konfesionalne odnose unutar društva srednjovjekovne bosanske države, - spoznati uzroke migracija bosanskog stanovništva, - spoznati pravce migracija bosanskog stanovništva, - spoznati rezultate i posljedice migracija bosanskog stanovništva, OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA 24 U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba da pokaže sposobnosti pravilnog rasuđivanja uzroka, pravaca rezultata i posljedica migracija i konfesionalnih odnosa unutar bosanskog društva. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO BODOVI 30 30 40 100 SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 11. 7. Etnostruktura srednjovjekovne bosanske države UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET 25 NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Etnostruktura srednjovjekovne bosanske države FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa Filozofski Historija Historija Historija 7 2 0 Prof. dr Salih Kulenović, emeritus Studenti prve godine doktorskog studija Četvrtak od 10:00 do 12:00 sati T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA b) Obvezna literatura: - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. Sarajevo, 55-64. - Živković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foče u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4), 47-78. Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik. - Živković, P. (1986.a): Bosna između Dubrovačke i Mletačke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski zbornik, 7, 7-24. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomsko- b) Dopunska literatura: - Ćorović, V. (1927.): Kako je Radoslav Pavlović prodao Dubrovčanima Konavlje (1423.-1427.), u: Godišnjica Nikole Čupića, 26, Beograd, 73-109. - Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija između Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 39, 50-57. - Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60. - Živković, P. (1979.): Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. 26 socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. - Živković, P. (1988.): Dubrovačko-bosanskohumska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76. PREDUSLOVI - Šunjić, M., Bosna i Venecija, Odnosi u XIV. i XV. st., Sarajevo 1996. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Etnička slika stanovništva u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, Rasprostranjenst etnosa, Odnosi između različitih etnosa, Osobenosti etnosa. CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovna znanja o etničkoj slici stanovništva u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, - Usvojiti potrebna znanja o odnosima između različitih etnosa, - Ovladati potrebnim znanjima o različitostima između bosanskih etnosa, - Usvojiti potrebna znanja o osobenostima bosanskih etnosa, - Osposobiti studente za istraživački rad iz historije srednjeg vijeka kroz prizmu istraživanja, proučavanja i poimanja etničke slike ondašnjeg bosanskog stanovništva. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA 27 Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba uspostaviti vezu između etničkih skupina sa općim stanjem u srednjovjekovnoj Bosni. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO BODOVI 30 30 40 100 SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 11. 8. Vjerski život u srednjovjekovnoj Bosni UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET 28 NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Vjerski život u srednjovjekovnoj Bosni FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa Filozofski Historija Historija Historija 7 2 0 Prof. dr. Pejo Ćošković, van. profesor Studenti prve godine doktorskog studija Po dogovoru T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA c) Obvezna literatura: Ćošković P., Bosanska kraljevina u prijelomnim godinama 1446, Banja Luka 1988. Ćošković P., Crkva bosanska u 15 vijeku, Sarajevo, 2005. Ćošković P., O gostima 'Crkve bosanske', Istorijski zbornik 4, Banja Luka, 1983, 7-40. Ćošković P., Bosanski krstjani u ocima svojih kršcanskih suvremenika, Nastava povijesti III/4, Zagreb, 1988, 188-191. Ćošković P., Tomašev progon sljedbenika Crkve bosanske 1459., Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 1990, 43-50. Ćošković P., Ustrojstvo Crkve bosanske, Zbornik radova o fra Anđelu Zvizdoviću, SarajevoFojnica, 2000. b) Dopunska literatura: - Krekić, B. (1986.): Dva priloga bosanskoj istoriji prve polovine petnaestoga vijeka, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 37, 129142. - Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija između Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 39, 50-57. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. 29 - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomskosocijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. - Živković, P. (1988.): Dubrovačko-bosanskohumska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76. PREDUSLOVI Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Osnovne karakteristike vjerskog života u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, Crkva bosanska, Katoličanstvo, Pravoslavlje, Dominikanci, Vjerski obredi, Nadgrobni spomenici, Odnosi između vjerskih zajednica CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovna znanja o vjeri i vjerskom životu u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, - Usvojiti potrebna znanja o bosanskoj crkvi, - Usvojiti potrebna znanja o vjerskim obredima, - Usvojiti potrebna znanja nadgrobnim spomenicima, - Ovladati potrebnim znanjima o vjerskim skupinama i njihovom učenju, - Osposobiti studente za istraživački rad iz historije srednjeg vijeka kroz prizmu istraživanja i proučavanja vjerskog života u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA 30 Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba pokaže sposobnosti pravilnog poimanja vjerskog života i njegovog značaja na sveukupno stanje u ondašnjem bosanskom društvu. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 31 BODOVI 30 30 40 100 11. 9. Kulturne osobenosti srednjovjekovne bosanske države FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITET U TUZLI NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: Kulturne osobenosti srednjovjekovne bosanske države FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC Filozofski Historija Historija Historija 7 SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vježbe Eksperimentalne vježbe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa 2 0 Prof. dr. profesor Dubravko Lovrenović, red. Studenti prve godine doktorskog studija Po dogovoru U VEZI T. Markovića br. 1. Tuzla 387 /0/61 13 67 37. Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba . PREPORUČENA LITERATURA d) Obvezna literatura: Lovrenović D., Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura (Prožimanja i akulturacija), Forum Bosnae 5, Sarajevo, 1999, 177-206. Lovrenović D., Uticaj Ugarske na odnos Crkve i države u srednjovjekovnoj Bosni, "Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291.-1991.", (zbornik radova), FTS, Samobor, 1994, 37-93. Lovrenović D., Bosanski mitovi, Erasmvs 18, Zagreb, 1996, 26-37. - Kovačević-Kojić, D., Privredni razvoj b) Dopunska literatura: - Krekić, B. (1986.): Dva priloga bosanskoj istoriji prve polovine petnaestoga vijeka, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 37, 129142. - Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija između Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 39, 50-57. - Anđelić P,, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima(Arnautovićima) kod Visokog, GZM (A) 34 (1979), Sarajevo 1980., 183247.662. Lovrenović D., Bosansko-humski mramorovi – 32 srednjovjekovne bosanske države, Prilozi za istoriju BiH, 1987. - Živković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla. Sarajevo, 55-64. - Živković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomskosocijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282. - Živković, P. (1988.): Dubrovačko-bosanskohumska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76. PREDUSLOVI stećci, Bosna Franciscana V/7, Sarajevo, 1997, 94-139. Lovrenović D., Na ishodištu srednjovjekovne bosanske etno-politogeneze, Bosna Franciscana VI/9, Sarajevo, 1998, 85-125. Lovrenović D., Bosansko srednjovjekovlje u svjetlu kristijanizacije vladarske ideologije (Na trećem putu tzv. "monarhijske pobožnosti"), Bosna Franciscana V/8, Sarajevo, 1998, 156-193. Lovrenović D., Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana XII/21, Sarajevo, 2004, 172-202. Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa. SADRŽAJ KURSA Pojmovno određenje kulture, Osnovne karakteristike kulturne baštine srednjeg vijeka, Kulturna baština na srednjovjekovne bosanske države, Srednjovjekovni bosanskovi, Nadgrobni spomenici, Vjerski objekti, Običaji, Odijevanje, Umjetnost. CILJEVI KURSA - Usvojiti osnovna znanja o kulturi, - Usvojiti potrebna znanja o osnovnim karakteristikama kulturne baštine, - Ovladati potrebnim znanjima o kulturnom nasljeđu srena bosanskohercegovačkdnjovjekovne bosanske države, - Ovladati potrebnim znanjima o graditeljskim spomenicima, - Usvojiti potrebna znanja o duhovnom životu, umjetnosti, običajima itd., - Osposobiti studente za istraživački rad iz historije srednjeg vijeka kroz prizmu istraživanja, proučavanja i poimanja kulturne baštine u Bosni. OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju kursa uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, trebali bi biti osposobljeni da samostalno konceptualiziraju istraživački projekat iz područja srednjovjekovne historije, pravilno izaberu i realiziraju odgovarajuće istraživačke probleme i metode, artikulišu generalnu i pomoćne hipoteze, primijene odgovarajuće tehnike obrade podataka te samostalno interpretiraju dobijene rezultate i napišu izvještaj za naučni časopis. NASTAVNE METODE KURSA 33 U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva kursa i kompetencija studenata na kraju semestra na kursu se koriste različite nastavne metode: - predavanja, - konsultacije, - individualni projekti. METODE PROVJERE ZNANJA Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraživačkog rada (usmjerenog na određeni problem) u kojem student treba uspostaviti vezu između kulturnih tekovina i ondašnjeg života u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra. R. BR. 1. 2. 3. KRITERIJI OCJENJIVANJA Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama Pristupni rad Usmeni dio završnog ispita UKUPNO SISTEM OCJENJIVANJA 51- 60 bodova – ocjena 6 (E) 61- 70 bodova – ocjena 7 (D) 71- 80 bodova – ocjena 8 (C) 81- 90 bodova – ocjena 9 (B) 91- 100 bodova – ocjena 10 (A) 34 BODOVI 30 30 40 100
© Copyright 2024 Paperzz
