Pobjeda Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću Podgorica, Crna Gora • Ponedjeljak, 30. mart 2015. • Godina LXXI/Broj 17702 • Cijena 0,70 eura Mandić ubjedljivo porazio Danilovića STR. 2. D. MIJATOVIĆ D. MIJATOVIĆ Zamjenik predsjednika Nove izgubio na sjednici GO, većina za ostanak u DF-u INTERVJU: Smiljana Prelević, šefica Radne grupe za poglavlje 25 CANU bira nove članove, na spisku i osnivači DANU Novac uložen u pregovore isplatio se dvostruko STR. 5. ULCINJ: Da li će turska kompanija Polin odustati od investicije vrijedne sedam miliona eura Vuković: Zbog političke sebičnosti usvojen neustavan akt Zakon o finansiranju političkih subjekata pred Ustavnim sudom zbog odredbe da država partijama plaća što opštine ne mogu STR. 3. Brković, Marković, Goranović, Glamočak i Čelebić kandidati za vanredne članove STR. 3. Čija je štojska zemlja za akva-park? Hronika Lazarević danas pred sudijom za istrage STR. 6. Još šest dobara na listi nematerijalne baštine od nacionalnog značaja Oro, legende i dobrotska torta STR. 13. STR. 7. Počela sezona polenskih alergija Dobar imunitet najbolja preventiva STR. 9. 2 Politika Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Zamjenik predsjednika Nove izgubio na sjednici GO, većina za ostanak stranke u DF-u PODGORICA – Glavni odbor Nove srpske demokratije podržao je velikom većinom glasova stav Andrije Mandića za ostanak te stranke u okviru Demokratskog fronta. Protiv takve odluke bilo je 12 članova GO, među kojima je i zamjenik predsjednika stranke Goran Danilović, koji bi već danas, prema saznanjima Pobjede, trebalo da objelodani svoj odlazak iz Nove. Danilović nije htio konkretno da odgovori na pitanje novinara nakon sjednice o tome da li je još uvijek član Nove, navodeći da će danas poslati saopštenje u kojem će se izjasniti o svom statusu. Danilovićeva odluka - Sve dok vam to javno ne kažem - jesam član. Poštujem proceduru, pa će tada biti moje direktno obraćanje javnosti i predsjedniku stranke. Moje kolege znaju šta sam im rekao na sjednici i pozivam na malo strpljenja – rekao je Danilović. Mandić ubjedljivo porazio Danilovića Prema saznanjima Pobjede, Danilović je na sjednici GO tražio da Nova formira poseban poslanički klub koji bi nastavio saradnju sa Lekićevim timom poslanika. Tom konceptu se snažno usprotivio predsjednik stranke Andrija Mandić navodeći da bi taj čin bio uvod u dezintegraciju Demokratskog fronta. - Utopili bismo se u Lekićevu stranku - rekao je Mandić. Portparol Nove Jovan Vučurović je kazao da niko na sjednici GO nije pomenuo istupanje iz stranke. - Moram da kažem da je sve proteklo u demokratskoj atmosferi, što je i kvalitet Nove srpske demokratije – rekao je on. Vučurović je saopštio da su zaključci sa sjednice usvojeni velikom većinom glasova, te Medojević: Nakon što ga smijene, Krivokapić će postati lider svih koji su rušili opoziciju Nekoliko minuta nakon što je završena sjednica GO Nove na društvenoj mreži Fejsbuk se oglasio i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je aludirajući na Gorana Danilovića napisao da će Ranko Krivokapić postati lider svih opozicionara koji su sinhronizovano napuštali i, kako je kazao, razbijali opoziciju. - Ranko Krivokapić će, kada ga smijene sa čela SDP, postati lider svih onih koji su, po njegovom nalogu, sinhronizovano napuštali opozicione stranke - napisao je Medojević, koji je blizak sa liderom Nove Andrijom Mandićem. Upitan da li u tu grupu spada Lekić, Medojević je rekao da ne zna još odgovor na to pitanje. - Ne znam. Vidjećemo. Biće zanimljivo gledati koji su to ,,opozicionari“ napustili svoje stranke i otišli kod Ranka da im bude lider - napisao je Medojević. da je od ukupno 111 članova, njih 12 bilo protiv i troje uzdržanih. Stavove predsjednika stranke Andrije Mandića podržalo je 94 člana GO. DF će opstati - GO je snažno podržao stavove predsjednika i predsjedništva Nove za ostanak stranke u Demokratskom frontu, kao i rad zajedničkog kluba DF-a – rekao je Vučurović. Nova je, kako je kazao, uložila sav svoj potencijal u stvaranje i snaženje DF-a kako bi postao generator promjena u Crnoj Gori. - Oštro se protivimo bilo kakvom pokušaju dezintegrisa- nja DF-a i dajemo punu podršku svim postojećim oblicima zajedničkog djelovanja. Posebno ističemo važnost funkcionisanja jedinstvenog poslaničkogklubauSkupštini–naveo je Vučurović, dodajući da očekuje da svi poštuju zaključke GO. U Novoj su, kako je kazao, zadovoljni što su svi konstituenti DF-a izrazili apsolutnu spremnost da se najjači opozicioni subjekat očuva i nastavi svoju misiju. - Ta misija podrazumijeva borbu protiv diktatorskog režima, zalaganje za ekonomski prosperitet svih građana Crne Gore, uspostavljanje vladavi- „Biramo između Lekića i Medojevića“ Izvor Pobjede iz Nove je saopštio da su pristalice Gorana Danilovića na GO uglavnom potencirale da se stranka nalazi pred izborom da li su za Miodraga Lekića ili Nebojšu Medojevića. - Naš izbor je ili Medojević ili Lekić. Mi sami treba da vidimo šta je bolje, i koji je naš put - prenio je izvor Pobjede riječi Danilovićevih pristalica. Uz Gorana Danilovića od istaknutijih članova GO su stali bivši šef odborničkog kluba iz Podgorice Goran Radonjić, odbornica Branka Bešović kao i članovi GO: Boris Pejović, Slaven Kraljević, Rajko Stevanović i Dragan Mitrović. Milan Lekić iz Pljevalja, za koga se pretpostavlja da je blizak Daniloviću, nije prisustvovao sjednici GO. Izvor je i dodao da niti jedan odbor iz svih opština nije većinski stao uz Danilovića. ne prava, kao i sprsko-crnogorsko pomirenje na principima međusobnog uvažavanja uz kojeg se ovi ciljevi mogu postići – dodao je Vučurović. Iv.P./N.Z. Pobjeda Aktuelnosti Ponedjeljak, 30. mart 2015. Jevrem Brković Momir Marković Pavle Goranović Zlatko Glamočak 3 Gojko Čelebić CANU bira nove članove, na spisku i osnivači DANU Brković, Marković, Goranović, Glamočak i Čelebić kandidati za vanredne članove PODORICA - Odjeljenje za umjetnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti raspravljaće u utorak o kandidaturi književnika Jevrema Brkovića, Momira M. Markovića, Pavla Goranovića, Gojka Čelebića i vajara Zlatka Glamočaka za izbor u zvanje vanrednih članova CANU, saznaje Pobeda. Brković i Marković su jedni od osnivača Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i zalagali su se u javnim nastupima za objedinjavanje CANU i DANU. Prema proceduri, na sjednici Odjeljenja za umjetnost će članovi obrazlagati svaki pojedinačni prijedlog, uz obavezne priložene dvije recenzije. Odjeljenje za umjetnost CANU čine redovni članovi Anka Burić, Žarko Đurović, Dragan Karadžić i Vojo Stanić i vanredni članovi Sreten Asanović, Žarko Mirković, Pavle Pejović i Zuvdija Hodžić. To znači da svaki kandidat za člana CANU mora na sjednici u utorak dobiti podršku najmanje pet članova Odbora. Nakon toga se o njihovom prijemu za vanredne članove glasa na Skupštini CANU gdje takođe moraju dobiti većinu glasova. Prema informacijama Pobjede, na sjednici u utorak će akademik Zuvdija Hodžić obrazlagati kandidaturu Jevrema Brkovića, prvog predsjednika DANU i Pavla Goranovića, aktuelnog ministra kulture, dok će akademik Žarko Đurović obrazlagati kandida- turu Gojka Čelebića. Skupština Crne Gore usvojila je još 27. februara 2012. godine Zakon o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti kojim je, praktično, ukinuta Dukljanska akademija i njeni članovi „upućeni“ da po određenoj proceduri mogu postati članovi CANU. Tada su mnogi u javnosti zagovarali tezu da će se, usvajanjem zakona, akademici CANU i DANU (CANU je imala 40 članova, 31 redovnog, devet vanrednih i 21 do- Zakon o finansiranju političkih subjekata pred Ustavnim sudom Vuković: Usvojen neustavan akt zbog političke sebičnosti PODGORICA – Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u dijelu koji predviđa da se iz državnog budžeta partijama isplati novac u slučaju da opštine kasne, nije ustavan. To je politička odluka koja ruši pravnu normu i Ustavni sud neće imati problema da taj akt stavi van snage – ocijenio je za Pobjedu Miodrag Vuković, poslanik DPS-a i član radne grupe koja je radila ovaj zakon, ali koji je glasao protiv takvog rješenja. Vlada je zatražila ocjenu ustavnosti novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim je definisano da partije kojima opštine do petog u mjesecu za prethodni mjesec ne uplate novac koji im pripada, imaju mogućnost da u roku od 15 dana podnesu zahtjev Ministarstvu finansija da im se taj dug nadoknadi iz državnog budžeta. Takva odredba zapravo je usvojeni amandman Aleksandra Damjanovića i Nevena Gošovića. Oni su svoj prijedlog obrazložili time da bi njegovo usvajanje ,,omogućilo redovno i kontinuirano izmirivanje sredstava političkim subjektima ako lokalne samouprave ne ispune svoje obaveze“. Dobili su podršku svih opozicionih partija, manjinskih stranaka i SDP-a, pa je amandman usvojen. DPS glasala je protiv tog rješenja. Nezakonito i neustavno Vuković je podsjetio da je nje- Članica radne grupe za izradu zakona Branka Bošnjak, čija je partija podržala „sporno“ rješenje, smatra da odredba „jeste malo specifična“ i „na ivici ustavnosti“, ali se nada da je, ipak, u skladu sa Ustavom gova partija bila protiv takve odredbe jer je ona, kako je kazao, i nezakonita i neustavna. - Više je razloga koji osporavaju ustavnost tog akta. Ne postoji obaveza države da finansira takve zahtjeve, odnosno da umjesto opština bude subjekt za finansiranje partija – kazao je on. Prema njegovim riječima, u pitanju je direktna obligacija između opštine i subjekata koji konstituišu SO. - Ako je opština u finansijskim teškoćama, onda je u problemima i kada treba da finansira novac političkim subjektima ili bilo kome drugo. Gdje u zakonu piše da su partije prve koje se naplaćuju? Ako država preuzme tu obavezu, pojavila bi se i druga pravna lica sa istim zahtjevima. Čemu bi to vodilo – kazao je Vuković. On je prigovorio i da predlagač amandmana nije naveo sa koje stavke u budžetu bi se izdvojila sredstva za tu namjenu. - Radi se o protivpravnoj odluci. Takvo rješenje je politikantsko, ,,trese“ ustavnu stabilnost i uređene odnose države i lokalnih zajednica. To je nevjerovatan stepen političke sebičnosti i isključivosti, kao i pravnog sljepila onih koji su podržali takvo rješenje – istakao je Vuković. Branka Bošnjak (DF), koja je bila članica radne grupe za izradu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i čija je partija podržala ,,sporno“ rješenje, kaže za Pobjedu da odredba čija se ocjena ustavnosti traži ,,jeste specifična“, ali da se ona nada da, ipak, nije neustavna. - Pojedine lokalne samouprave neodgovorno se ponašaju i često ne poštuju zakonsku obavezu, a pojedine čak i selektivno poštuju, pa birkaju kojoj partiji će redovno plaćati, a kojoj ne, ono što im zakonski sljeduje. Zato je i uvedena ova obaveza, jer Ministarstvo finansija ima mogućnost da uslovno rečeno uvede u red lokalne samouprave i da oni, uslovno rečeno, prebiju dug koji lokalne samouprave prave – kazala je Bošnjak. Prema njenim riječima, s obzirom na to da Ministarstvo otpisuje dugove opštinama, nadzorna uloga koja mu je data ovim zakonom je samo „primoravanje“ da se poštuje zakon. Na ivici ustavnosti - Pošto jeste malo specifična odredba, na ivici je ustavnosti, ali imajući u vidu pravnike koji su bili članovi radne grupe a saglasili su se sa ovim rješenjem, nadam se da je, ipak, ono u skladu sa Ustavom – dodala je Bošnjak. Opštine duguju partijama više stotina hiljada eura, a zahtjev za nadoknadu sredstava Ministarstvu do sada je podnijela jedino Pozitivna Crna Gora. Ministarstvo finansija ranije je saopštilo da će, nakon konačnog stava Ustavnog suda o ovom pitanju, sagledati potrebu da se pokrene procedura za donošenje izmjena i dopuna Zakona o budžetu za 2015. godinu kako bi se obezbijedila sredstva za ove namjene, ukoliko te odredbe ostanu na snazi. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usvojen je krajem prošle godine, a radila ga je Radna grupa Skupštine nadograđujući rješenja koja im je predložila Vlada. I. KOPRIVICA pisnog, a DANU 33 člana, od čega 22 su nosioci Trinaestojulske nagrade) u zajedničkoj „kući“ ubuduće zajedno raditi naučno-istraživačke projekte, prije svih - crnogorsku enciklopediju. Međutim, ideja Vlade Crne Gore, koju je sprovelo Ministarstvo nauke, nikada nije dobila podršku vrha Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i bila je očita opstrukcija prijema članova iz DANU a čak se i osporavala ustavnost Zakona o CANU. D.Đ. Crna Gora danas otvara dva poglavlja PODGORICA - Crna Gora će danas na Međuvladinoj konferenciji, koja se održava u Briselu, otvoriti pregovore u poglavljima 16, koji se odnosi na poreze i 30, koje se tiče vanjskih poslova. Državnu delegaciju Crne Gore na Međuvladinoj konferenciji predvodiće glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović. U delegaciji će biti i šefovi radnih grupa za 16. i 30. poglavlje Novo Radović i Goran Šćepanović, kao i sekretar Pregovaračke grupe Miodrag Radović. - Poglavlje 16 obuhvata propise i standarde koji regulišu indirektno i direktno oporezivanje, administrativnu saradnju i uzajamnu pomoć, kao i operativne kapacitete i kompjuterizaciju. Poglavlje 30 se odnosi na zajedničku trgovinsku politiku, bilateralne sporazume sa zemljama nečlanicama, razvojnu politiku i humanitarnu pomoć - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Otvaranju poglavlja prethodio je posvećen rad svih institucija na usklađivanju s evropskim propisima i praksom u ovim oblastima. Prema ocjenama Evropske komisije, Crna Gora je postigla dobar nivo usklađenosti, kao i potrebne administrativne kapacitete za otvaranje pregovora u ovim oblastima. Mr. J. Garčević: Crna Gora u diplomatskoj ofanzivi PODGORICA - Crna Gora se nalazi u diplomatskoj ofanzivi, a u narednom periodu komuniciraće se sa svim članicama Alijanse, od Njemačke do Islanda, kazao je nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević. On je u intervjuu za CdM kazao da će učlanjenje Crne Gore u NATO pružiti ono što svi njeni građani žele – sigurnost i stabilnost, a što je, dugoročno, garancija ekonomskog i društvenog prosperiteta. Garčević je rekao da je realno da Crna Gora očekuje poziv u NATO do kraja godine. - Crna Gora će sigurno dobiti poziv i blizu je toga, a ako se ne desi, to može biti samo rezultat onoga na šta mi ne možemo da utičemo - smatra Garčević. Kako je dodao, u narednom periodu očekuje se nastavak diplomatskih aktivnosti i to na svim poljima, kroz razne vrste susreta, kontakata na ministarskom i ekspertskom nivou i to sa svim zemljama jednako. - Normalno, razgovaraće se sa članicama kao što su Njemačka, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, ali nećemo zanemariti ni ostale, pa i one najmanje članice poput Islanda. Iako su one male zemlje, jednako se pitaju, jer se svaka odluka donese tek kada svi stanu iza nje - kazao je Garčević. M. Ć. 4 Ekonomija Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Damjanović sumnja u procjenu Vlade o zaduženosti države Opasno je štelovati javni dug i BDP PODGORICA - Predsjednik parlamentarnog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je da je veoma opasno štelovati iznos javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod. - Sa stranica vašeg cijenjenog medija sam pročitao „slavodobitno“ saopštenje kako je procijenjeni javni dug ispod 60 odsto, te nema potrebe za preduzimanje Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđenih mjera. Veoma je opasno da neko pokuša da „šteluje“ iznos javnog duga u bruto domaćem proizvodu, na način da će procijenjeni iznos BDP-a „malo uvećati“ pa će dug pasti ispod zakonskih kriterijuma, a Vlada neće morati da sprovodi mjere poput rebalansa, smanjenja tekućih (i političkih) izdataka ili posebne mjere sanacije – kazao je Damjanović i dodao da bi, možda, Vlada na taj način dobila malo vremena, ali bi Crna Gora izgubila premnogo vremena po- Na potezu je DRI koja ima zakonska ovlašćenja i koja ne smije, ni po koju cijenu, dopustiti bilo kakvo „namještanje“ fiskalnih parametara, javnog duga i budžetskog deficita, kaže Damjanović trebnog da se izađe iz stanja ekonomskog beznađa u kome se trenutno nalazi. - Pošto nije bilo volje da se formira nezavisan fiskalni savjet koji bi bez uplitanja sa strane davao ocjene ispunjenosti fiskalnih kriterijuma, na potezu je DRI koja ima zakonska ovlašćenja i koja ne smije, ni po koju cijenu, dopustiti bilo kakvo „namještanje“ fiskalnih parametara, javnog duga i budžetskog deficita – kazao je Damjanović. Na pitanje da li očekuje rebalans budžeta u ovoj godini, on je odgovorio da smo na isteku prvog kvartala i da je rano govoriti o rebalansu. Upitan da li smatra da je diskriminatorski predlog čiji je on autor, da žene sa troje i više djece imaju pravo na doživotnu novčanu naknadu u visini 70 odsto prosječne zarade, u odnosu na žene koje imaju dvoje djece ili ih uopšte nemaju, Damjanović je odgovorio da nije. - Prijedlog zakona upravo na ustavnim osnovama, o čemu je jednoglasno podršku dao i Odbor za zakonodavstvo, kroz uvođenje posebnih mjera pokušava da dovede u ravnopravan položaj kategoriju majki sa više djece koje su u crnogorskim radnim uslovima u nemogućoj misiji kvalitetnog obavljanja radnog angažmana i kvalitetne brige o više djece rekao je Damjanović i istakao da ga „pomalo iznenađuje ton“ pitanja Pobjede. - Pozivam čitaoce Pobjede da se zajednički podsjetimo člana 73. Ustava Crne Gore gdje u stavu 2 toga člana veoma precizno piše da „država stvara uslove kojima se podstiče rađanje djece“. E pa, evo prilike da kroz usvajanje prijedloga zakona koji sam podnio u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore, država počne da stvara te uslove – poentirao je Damjanović. Važno je, naveo je, da se napomene i još jedan, ne manje važan segment predloženog zakona, a to je uvođenje nove kategorije socijalnog davanjanaknade za roditelje i staratelje djece sa posebnim potrebama, danas svakako najugroženije kategorije crnogorskog društva. - U tom pravcu očekujem podršku u Skupštini, ne samo mojih opozicionih kolega već i kolega iz parlamentarne većine za donošenje ovog zakona – zaključio je predsjednik Odbora za ekonomiju. I.K. Kompanija Luštica Development dobila građevinsku dozvolu Spremni za gradnju novog grada na Jadranu PODGORICA - Kompanija Luštica Development dobila je građevinsku dozvolu za izgradnju turističkih objekata faze F apartmanskog tipa u kompleksu Luštica Bay. Dobijena je, kako je saopšteno, i dozvola za izgradnju dvije saobraćajnice i to u okviru Detaljnog urbanističkog plana ,,Golf” i Donji Radovići zapad i Donji Radovići centar. Fazom F predviđena je izgradnja osam objekata sa 45 stambenih jedinica. - Projekat Luštica Bay se u potpunosti razvija u skladu sa smjernicama i standardima koji su nam dati, a Luštica Development, kao privredni subjekat u Crnoj Gori, posluje u skladu sa domaćom regulativom, poštuje zakonske propise i ispunjava obaveze definisane ugovorom o dugoročnom zakupu - saopštio je izvršni direktor kompanije Daren Gibson. Kompanija Luštica Development je odgovorna za izgradnju kompletne infrastrukture obuhvaćene projektom Luštica Bay, do ugovorom definisanih tačaka pripajanja na javnu infrastrukturu. Kako je saopšteno, kompanija zavisi od ispunjavanja obaveza svih uključenih strana vezano za izgradnju infrastrukture, uključujući i glavne saobraćajnice koje su van granica lokacije Luštica Bay. Obostrana korist ogleda se u tome što se svi aspekti ugovora o dugoročnom zakupu ispunjavaju i njima se upravlja pravovremeno. - Za nas kao investitora koji razvija jedini greenfield projekat u Crnoj Gori i jedan od najvećih po površini u ovom dijelu Evrope, poslovni ambi- jent je veoma važan i zadovoljni smo napretkom koji je u tom smislu ostvaren u Crnoj Gori. Kao što smo više puta saopštavali, naši pozitivni i partnerski odnosi sa Vladom i opštinom Tivat omogućili su nam nesmetano funkcionisanje tokom razvoja projekta - rekao je Gibson. U tom smislu, kako je dodao, Luštica Development je ponudila pomoć u smislu realizacije nekih od potrebnih početnih radova na novom glavnom putu koji je potrebno da se izgradi do projekta Luštica Bay. Ona je kreirana kao novi turistički grad u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni grad otvoren posjetiocima tokom cijele godine. Novi grad na Jadranu raspolagaće sa 690 hektara zemljišta, više od hiljadu stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, sedam hotela, golf teren sa potpisom Geri Plejera, kao i dvije marine i druge objekte. M. Ć. Iz Privredne komore saopštili Povećati proizvodnju i izvoz u drvnoj industriji PODGORICA – U oblasti drvoprerade neophodno je u narednom periodu povećati obim proizvodnje i kvalitet izvoznih proizvoda i destimulisati izvoz sirovine i poluproizvoda, poručili su iz Privredne komore. U Odboru Udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG smatraju da cilj u narednom periodu treba da bude i povećanje broja preduzeća koja proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Povezivanje Članovi Odbora su, na sjednici održanoj ove sedmice tokom Sajma namještaja u Budvi, ukazali na potrebu čvršćeg povezivanja proizvođača i trgovina ovim vrstama proizvoda navodeći sopstvene slabosti u nastupu, kao i dominantno učešće uvezenih proizvoda na domaćem tržištu. - Podsjećajući na veliki izvoz sirovina, čime se ne poštuju koncesioni ugovori i stvara nedostatak kvalitetne sirovine za proizvodnju, članovi Odbora su ukazali na potrebu hitnog rješavanja ovakvog stanja i povremeno organizovanje sastanaka koncesionara sa predstavnicima resornog ministarstva i Uprave za šume - saopšteno je iz PKCG. Nakon svestranog sagledavanja poslovanja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, Odbor je, između ostalog, predložio da se uradi analiza korišćenja šuma za sve dugoročne ugovore od 2008. do ove godine. Ona bi sadržala sve relevantne podatke po zaključenim ugovorima na osnovu javnih poziva iz 2008. godine. - Analiza bi pokazala stepen iskorišćenosti bruto drvne mase po zaključenim ugovorima, ispunjenost kadrovskih i tehničko-tehnoloških uslova, uticaj na realizaciju finalne prerade i bila osnova za kreiranje buduće politike davanja šuma na korišćenje - smatraju članovi Odbora. Puni kapacitet Oni su predložili da se šuma na korišćenje ustupa početkom godine, a ne u avgustu kao što je to slučaj posljednjih godina kad se završava sezona. Zbog toga, kako su ocijenili, preduzeća ne rade punim kapacitetom u glavnoj sezoni što, uz objektivne probleme, negativno utiče na poslovanje i dovodi preduzeća u finansijsku blokadu i nelikvidnost. - Neophodno je ukupnu raspoloživu drvnu masu, predviđenu za korišćenje Programom gazdovanja šumama za ovu godinu, a koja iznosi oko 1,42 miliona metara kubnih bruto drvne mase maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje i prihoda u repro lancu šumarstva i drvne industrije - kazali su predstavnici Odbora. Oni smatraju da treba izraditi šumsko- privredne osnove u šumskim područjima gdje su istekle, uraditi analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid sa čime raspolažu u narednom periodu i realno uskladili svoje planove. - Potrebno je izmijeniti i dopuniti važeći pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje u pogledu tehničko-tehnološke opremljenosti i broja zaposlenih treba da ispunjavaju preduzeća za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma, srazmjerno količini bruto drvne mase, odnosno utvrditi ‘maksimalnu zapreminu’ sirovine koja se može dodijeliti na preradu preduzećima u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika. Ovim bi se riješio problem raspodjele šuma na korišćenje, sirovina usmjerila prema proizvodnim pogonima, povećala proizvodnja i koristili proizvodni kapaciteti, zaustavila preprodaja i izvoz najkvalitetnije sirovine, povećala zaposlenost i drugo - ocijenili su u Odboru. U cilju smanjenja izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca) predlaže se da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne šume, pojača kontrola izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe. Da se primijeni potpisani ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore. - Treba pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, čime se potvrđuje da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama i omogućava drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište kazali su članovi Odbora. M. Ć. Pobjeda Intervju Ponedjeljak, 30. mart 2015. 5 INTERVJU: Smiljana Prelević, šefica Radne grupe za poglavlje 25 (nauka) Novac uložen u pregovore isplatio se dvostruko PODGORICA - Naučnoj zajednici u Crnoj Gori omogućena je intenzivna mobilnost, bolji uslovi za rad u istraživačkim centrima i institutima u državama EU, korišćenje tehnologija i savremenih laboratorija, razmjena znanja i iskustava kroz zajedničke naučne projekte, usavršavanje mladih istraživača kroz angažovanje na projektima; razvijanje istraživačkih mreža, uspostavljanje i održavanje kontakata sa istraživačima iz država EU, kao i uspostavljanje saradnje u cilju povećanja konkurentnosti istraživača i naučnih ustanova u programima EU i drugim međunarodnim programima i projekt i m a s a ra d n j e - ka ž e u intervjuu Pobjedi šefica Radne grupe za poglavlje 25 Smiljana Prelević. Ističe da naučna zajednica u Crnoj Gori posjeduje nesporni kapacitet i kvalitet mjerljiv na međunarodnom nivou. POBJEDA: Poglavlje kojim rukovodite je prvo otvoreno i zatvoreno, šta je time konkretno dobila akademska zajednica u Crnoj Gori? PRELEVIĆ: Uspješan status poglavlja 25 doprinio je podizanju kvaliteta istraživanja u Crnoj Gori i boljem pozicioniranju crnogorske istraživačke zajednice u okviru Evropskog istraživačkog prostora (ERA) i njenom aktivnom učešću u međunarodnim programima u oblasti nauke i istraživanja, prvenstveno u programima: „Horizont 2020“; COST; EUREKA; NATO - Naučni program za mir i bezbjednost; Međunarodne agencije za atomsku energiju – IAEA, Međunarodnog centra za genetski inženjering i biotehnologiju – ICGEB; i CERN-a. Naučnoj zajednici u Crnoj Gori omogućena je intenzivna mobilnost, bolji uslovi za rad u istraživačkim centrima i institutima u državama EU, korišćenje tehnologija i savremenih laboratorija, razmjena znanja i iskustava kroz zajedničke naučne projekte, usavršavanje mladih istraživača kroz angažovanje na projektima; razvijanje istraživačkih mreža, uspostavljanje i održavanje kontakata sa istraživačima iz država EU, kao i uspostavljanje saradnje u cilju povećanja konkurentnosti istraživača i naučnih ustanova u programima EU i drugim međunarodnim programima i projektima saradnje. Napominjemo da je naučna zajednica u Crnoj Gori u protekle dvije godine od privremenog zatvaranja poglavlja, preko Ministarstva nauke, u okviru multilateralnih programa realizovala ukupno 32 projekta, dok je u okviru bilateralne saradnje sa devet država realizovala ukupno 146 bilateralnih projekata. POBJEDA: Koliki fondovi EU su na raspolaganju Crnoj Gori kada je nauka u pitanju? Koliko smo tog novca već iskoristili? PRELEVIĆ: Finansijski efekti učešća Crne Gore u sedmom Okvirnom programu EU – FP7 su pozitivni. Naime, Crna Gora je do završetka ovog programa, 31. 12. 2013. godine, realizovala ukupno 34 projekta, i od EU povukla više od duplog iznosa sredstava u odnosu na uložena sredstva za članstvo u ovom programu. Cijeneći napredak Crne Gore u oblasti nauke i istraživanja, EK je prvo s Crnom Gorom zaključila Sporazum o pridruživanju novom Okvirnom programu ,,Horizont 2020“, 1. jula 2014. godine, a zatim s Uslovi u kojima se realizuju istraživanja u Crnoj Gori značajno su unaprijeđeni Naučnoistraživačka zajednica Crne Gore, koju čini 57 licenciranih naučnoistraživačkih ustanova i 1.347 istraživača iz svih oblasti nauka, kao i veliki broj preduzeća, koja sve više uzimaju učešća u istraživanjima, na evropskom je nivou - kaže Smiljana Prelević Bili smo prvi, pa smo pomagali drugima POBJEDA: Da li su kolege iz drugih pregovaračkih grupa tražile Vaše savjete s obzirom da ste „probili led“ u ovom procesu? PRELEVIĆ: Svakako da jesu. Iskazali smo spremnost da podijelimo iskustva i pomognemo drugim timovima u pripremi pregovora i načinu predstavljanja sistema u određenim oblastima i njegovoj harmonizaciji sa pravnim sistemom EU. Pored toga, poglavlje 25 povezano je sa devet drugih poglavlja, u kojima se sa raznih aspekata tretira pitanje istraživanja i razvoja, u čijim radnim grupama aktivno učestvuju predstavnici Ministarstva nauke i naučne i akademske zajednice. drugim državama koje su u procesu pregovora, kao i sa državama regiona. Učešćem u ovom Okvirnom programu, sa budžetom preko 77 milijardi €, crnogorskoj istraživačkoj zajednici omogućeni su jednaki uslovi učešća i korišćenja fondova ,,Horizont 2020“ kao i istraživačima iz država članica EU. Program omogućava i učešće privrednog sektora u istraživanjima, a fokusiran je na komercijalizaciju istraživanja i stvaranje inovacija kao pokretača razvoja privrede, te samim tim i države. Naša istraživačka zajednica aktivno je učestvovala u prvim pozivima Okvirnog programa ,,Horizont 2020“, za koje je proces ocjenjivanja i prihvatanja projekata pri kraju. Takođe, u toku je prijavljivanje projekata od strane istraživačke zajednice na pozive objavljene ove godine. Svakako treba napomenuti i učešće u EUREKA programu, koji predstavlja pan-evrop- Spremni smo da iskoristimo EU novac POBJEDA: Da li je crnogorska akademska zajednica spremna da dobrim projektima iskoristi novac EU koji je na raspolaganju? PRELEVIĆ: Naučna i akademska zajednica u Crnoj Gori u potpunosti je spremna da pripremi dobre projekte sa aktuelnim istraživanjima i sa njima aplicira za dobijanje sredstava u okviru EU programa, jer posjeduje međunarodno mjerljiv kvalitet za istraživanja u međunarodnim programima i projektima, i iskustvo stečeno u realizaciji dosadašnjih istraživanja u nacionalnim, bilateralnim i multilateralnim programima i projektima, ranijem Okvirnom programu – FP7 i u drugim EU programima i projektima. 6 miliona eura je budžet za nauku za 2015. godinu, a u 2011. godini kada je osnovan ovaj resor kao novi u Vladi Crne Gore iznosio je samo 1,7 miliona € sku mrežu sa ciljem što snažnijeg povezivanja nauke i privrede i komercijalizaciju istraživanja, koje se odvija u kontinuitetu od potpisivanja Memoranduma, 22. jula 2012. godine. U ovom programu realizujemo četiri projekta. U okviru saradnje sa IAEA realizujemo 4 nacionalna i 9 regionalnih projekata, dok je novi Okvirni program za saradnju Crne Gore sa IAEA potpisan 29. oktobra 2014. godine. Takođe, učešće u 17 akcija COST programa, koji se ne zasniva na povlačenju sredstava već finansira razmjenu i mobilnost istraživača, izuzetno je važno, jer podiže izvrsnost naučne zajednice i omogućava uspostavljanje naučnih mreža. Crna Gora je krajem februara 2015. pozvana za učlanjenje u COST program, koje se očekuje u maju ove godine. POBJEDA: Da li je sada crnogorska akademska zajednica i naučni sistem na nivou evropskog s obzirom da je ovo poglavlje zatvoreno? PRELEVIĆ: S obzirom da je EK ocijenila da su sistem i politika u oblasti nauke i istraži- vanja u Crnoj Gori usklađeni sa Ugovorom o funkcionisanju EU i usvojenim ciljevima, smjernicama i prioritetima EU u ovoj oblasti, u procesu pregovora za poglavlje 25 nije bilo potrebno ispunjavanje dodatnih uslova za otvaranje ili zatvaranje ovog poglavlja. Takođe, nakon privremeno zatvorenog poglavlja, EK vrši dalji monitoring sprovođenja politika na nacionalnom planu i svake godine priprema Izvještaj o napretku za predmetnu godinu, u kojem je već drugu godinu zaredom nakon što je poglavlje 25 privremeno zatvoreno, istaknuto da je ostvaren dobar napredak u ovoj oblasti. Naučnoistraživačka zajednica Crne Gore, koju čini 57 licenciranih naučnoistraživačkih ustanova i 1.347 istraživača iz svih oblasti nauka, kao i veliki broj preduzeća koji sve više uzimaju učešća u istraživanjima, na nivou je koji je međunarodno mjerljiv. Uslovi u kojima se realizuju istraživanja u Crnoj Gori značajno su unaprijeđeni, prvenstveno povećanjem ulaganja u ovu djelatnost sa 0,13% BDP u 2010. godini na projektovanih 0,50% BDP u 2014. godini, koje je rezultiralo izdvajanjem 11.000 € po istraživaču. Budžet za nauku za 2015. godinu premašio je 6 miliona €, a u 2011. godini kada je osnovan ovaj resor kao novi u Vladi Crne Gore iznosio je 1,7 miliona €. Pored toga, nabavkom nove kapitalne naučne opreme u istraživačkim laboratorijama stvoreni su uslovi za kvalitetnija istraživanja i njihovu uporedivost sa državama EU. Nivo naučnog sistema u Crnoj Gori uporediv je sa evropskim sistemom uspostavljanjem prvog centra izvrsnosti u Crnoj Gori, „Centar izvrsnosti u bionformatici - BIOICT“, na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, zatim realizacijom osam krupnih istraživačkih grantova, kao i uspostavljanjem Inovaciono -preduzetničkog centra „Tehnopolis“ u Nikšiću, koji je dio prvog Naučno-tehnološkog parka koji treba da se uspostavi u Podgorici. Pored toga, u ovim novim institucijama sa interdisciplinarnim pristupom u primijenjenim i razvoj- nim istraživanjima, objedinjen je najreferentniji naučni potencijal, koji je ostvario naučne rezultate priznate na međunarodnom nivou, angažovani su i istraživači iz inostranstva i realizovano je zapošljavanje mladih istraživača na doktorskim i postdoktorskim studijama. Sve navedeno dokazuje da Crna Gora podiže nivo naučnog sistema na nivo izvrsnosti, te da naučna zajednica u Crnoj Gori posjeduje nesporni kapacitet i kvalitet mjerljiv na međunarodnom nivou. POBJEDA: Kako su tekli sastanci tokom pregovora, da li je riječ o pregovaranju ili uslovljavanju? PRELEVIĆ: Proces trajanja pregovora u ovoj oblasti trajao je od 26. jula 2012. godine, kada je Radna grupa formirana i počele pripreme rada na pravnoj tekovini, do 18. decembra 2012. godine kada je poglavlje otvoreno i privremeno zatvoreno kao prvo u pregovaračkom procesu. Prvi put u dosadašnjem pregovaranju država sa EU, za Crnu Goru je primijenjen novi pristup održavanja eksplanatornog i bilateralnog skrininga u isto vrijeme, pa su sastanci skrininga održani 24. i 25. septembra 2012. godine. Tim Crne Gore koji je učestvovao na sastancima predvodio je glavni pregovarač Crne Gore s EU, ambasador Aleksandar Andrija Pejović, u kojem je bilo 14 članova Radne grupe. Na ovim sastancima predstavljena je pravna tekovina EU u ovoj oblasti, kao i stanje u oblasti nauke u Crnoj Gori i nivo usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s evropskim propisima, na osnovu čega je EK ocijenila da nije potrebno ispunjavanje dodatnih uslova za otvaranje ili zatvaranje ovog poglavlja. Sastanci su se odvijali u formi pregovora, na ravnopravnoj osnovi, bez uslovljavanja od strane EK. U ovom procesu pregovora Crna Gora je u potpunosti prihvatila pravnu tekovinu koja se odnosi na oblast nauke i istraživanja na dan 15. novembra 2012. godine i nema poteškoća u sprovođenju evropske pravne tekovine do pristupanja EU. Marija JOVIĆEVIĆ 6 Hronika/Društvo Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Krivične prijave protiv pet osoba zbog trgovine drogom Za dvije sedmice zaplijenjeno više od kilogram heroina PODGORICA – Srpski državljani Aleksandar Atanasijević (33), Dejan Kuzminac (32) i Aleksandar Vuleta (26) iz Sremske Mitrovice uhapšeni su kada su pokušali da prodaju skoro 450 grama heroina koji su prokrijumčarili iz svoje zemlje. Osumnjičene je saslušao sudija Višeg suda u Bijelom Polju koji im je odredio pritvor do 30 dana. Policija je saopštila sumnju da su srpski državljani imali namjeru da oko 450 grama heroina koji su prokrijumčarili iz Srbije prodaju na području opština Berane i Bijelo Polje. Sumnja se da su Atanasijević, Kuzminac i Vuleta heroin, koji su krijumčarili iz Srbije, duži period prodavali na području Berana i Bijelog Polja. Vrijednost 450 grama heroina, koji bi bio prodat na ilegalnom uličnom narko tržištu, što znači da bi bio miješan sa drugim supstancama i prepakivan u manja pakovanja pa zatim stavljan u promet, iznosi oko 25.000 eura. Osumnjičenima se na teret stavlja sumnja da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Zaplijenjeni heroin biće upućen Forenzičkom centru radi vještačenja. Za dvije sedmice zaplijenjeno je više od kilogram heroina (1.050 grama), koji je, kako se sumnja, bio namijenjen Osumnjičeni pokušali da prodaju drogu u Beranama, Bijelom Polju, Podgorici. Heroin bio vrijedan oko 60.000 eura Lazarević danas pred sudijom za istrage PODGORICA - Luki Lazareviću (25), koji se sumnjiči da je na utakmici Crna Gora –Rusija bakljom pogodio golmana ruske reprezentacije Igora Akinfejeva, prekjuče je određeno zadržavanje do 48 sati. To je Pobjedi potvrdio Lazarevićev branilac, advokat Pavle Radonjić. Lazarević je saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu. Rekao je da se kaje i izvinjava zbog svega što se dogodilo. Nakon toga, zamjenik osnovnog državnog tužioca Zoran Vučinić odredio mu je 48-časovno zadržavanje. Pavle Radonjić kazao je da će Lazarević danas biti saslušan uličnoj prodaji. Podsjećamo, 13. marta, uhapšene su dvije osobe kod kojih je pronađeno skoro 600 grama heroina, čija vrijednost na ilegalnom uličnom narko tržištu iznosi 35.000 eura, a koji je takođe, kako se sumnja, bio namijenjen uličnoj prodaji i to na području Podgorice. Iz policije ističu kako nastavljaju aktivnosti na sprečavanju krijumčarenja i distribucije, pronalasku i zapljeni opojnih droga. A.Ga. Osumnjičeni uhapšeni u Mojkovcu Osumnjičeni Aleksandar Atanasijević (33), Dejan Kuzminac (32) i Aleksandar Vuleta (26) iz Sremske Mitrovice ušli su u Crnu Goru 27. marta u jutarnjim časovima. Policajci su pratili dva vozila, jedno u kojem su se dovezli iz Srbije, beogradskih registarskih oznaka, i drugo u koje je jedan od osumnjičenih, Atanasijević u međuvremenu prešao. Osumnjičeni Atanasijević uhapšen je na području Mojkovca, u blizini jednog motela, kada je izašao iz vozila u koje je prešao. Ispod njegove jakne pronađeno je pakovanje sa praškastom materijom, težine oko 450 grama, za koju se sumnja da je heroin. Kuzminac i Vuleta uhapšeni su na drugoj lokaciji na području Mojkovca, nakon što su promijenili pravac kretanja i velikom brzinom krenuli ka Bijelom Polju. pred sudijom za istrage koji će odlučiti da li će mu odrediti pritvor ili će ga pustiti da se brani sa slobode. - Protiv mog branjenika vodi se skraćeni postupak. Vijeće suda će donijeti odluku o pritvoru, a smatram da u ovom slučaju nemaju osnova da ga odrede - kazao je Radonjić. Lazarević se prekjuče predao policiji u pratnji oca i advokata. Predaja Lazarevića je organizovana u centru grada, nakon čega je odveden u Centar bezbjednosti Podgorica. Protiv Lazarevića je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu. A. Ga. Spašen 67-godišnjak u Beogradu Crnogorski državljanin izvučen iz Save BEOGRAD - Državljanin Crne Gore (67), čiji identitet nije saopšten, izvučen je preksinoć iz Save, ispod Brankovog mosta u Beogradu, prenose srpski mediji. Akciju spašavanja crnogorskog državljanina na doku ispod Brankovog mosta izveli su službenici policije i Hitne oko 3.40 sati. Starac je, kako je saopštila portparolka Hitne pomoći Nada Macura, iz rijeke izvučen svjestan. Kako je saopšteno, on je sa vidnim znacima hipotermije i hipotenzije prebačen na reanimaciju Urgentnog centra. A. Ga. Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti saopšteno Vakcinacija MMR-om opala za 3,5 odsto PODGORICA – Vakcinacija djece MMR vakcinom u Crnoj Gori smanjena je za 3,5 odsto u odnosu na prethodne dvije godine, saopšteno je iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Od djece rođene 2012. godine, 91,4 odsto dobilo je MMR vakcinu. Nju je primilo 94,7 odsto djece rođene 2011. godine, dok je generacija rođena 2010. godine vakcinisana u procentu 94,9. Protiv MMR vakcine vodi se negativna globalna kampanja, jer ona, kako se navodi, izaziva autizam kod djece koja je prime. Djeca u drugoj godini primaju tu vakcinu i, kako su naveli iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, čista je slučajnost da se davanje MMR-a i dijagnostika autističnih poremećaja vremenski poklapaju. - Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, vakcinacija djece u drugoj godini života MMR vakcinom sprovedena je sa obuhvatom od 91,4 odsto (podaci za djecu rođenu između 1. januara i 31. decembra 2012. godine). Obuhvat je niži u odnosu na obuhvat kod djece rođene 2011. godine (94,7 odsto) i djece rođene 2010. godine (94,9%) - kazali su iz tog centra. Kako su naveli, zbog izuzetno visokih prenosivih i zaraznih uzročnika navedenih vakcino-preventabilnih bolesti, neophodno je podići obuhvat vakcinacijom na nivo preko 95 odsto, kako bi se uspješno sprovelo iskorjenjivanje ili barem odstranjivanje tih bolesti. - Tako visok obuhvat može se sprovesti samo uz visoku svijest svakog pojedinca i društva u cjelini o potrebi i odgovornosti da se vakcinišemo - po- ručili su iz tog centra. Oni su kazali da je dramatičan pad obolijevanja od vakcinopreventabilnih bolesti doveo do razvijanja pogrešnog uvjerenja dijela stanovništva da se neke zarazne bolesti više ne javljaju i ne predstavljaju prijetnju. Kako tvrde iz Centra, uporedo sa tim stavovima, javljaju se lažna i pogrešna ubjeđenja da neke vakcine mogu biti opasnije od bolesti protiv kojih se djeca vakcinišu, što, kako su naveli, u pojedinim državama dovodi do pada vakcinacije. Pad procenata primljenih vakcina dovodi do, kako su objasnili, stvaranja uslova za ponovna javljanja epidemija vakcino-preventabilnih bolesti. - Nasuprot tim pogrešnim stavovima, istina je da te bolesti širom svijeta kontinuirano izazivaju obolijevanje, komplikacije, posljedice, čak i smrtne ishode kod osoba koje nijesu vakcinisane ili vakcinu nijesu primile na vrijeme - kazali su iz Centra. Prema njihovim riječima, vakcinacija je najdjelotvornija i najefikasnijija mjera kojom raspolaže zdravstvena služba i, zahvaljujući njoj, u značajnoj mjeri promjenjen je tok istorije mnogih bolesti. Iz Centra rekli su da su neke zarazne bolesti protiv kojih postoje vakcine, poput velikih boginja, iskorijenjene, a da će neke, kako su najavili, poput dječije paralize, u narednom periodu biti iskorijenjene. - Preduzimaju se dopunski napori da se sprovede i eliminacija malih boginja i rubele i na taj način svake godine se sprečava da milioni djece i odraslih obole, postanu invalidi ili izgube život - poručili su oni. U Centru za kontrolu i prevenciju bolesti smatraju da u svakom društvu postoje struje koje iz određenih razloga dovode u pitanje dostignuća nauke, što je slučaj i sa antivakcinalnim lobijem koji, kako su dodali, postoji gotovo koliko i vakcinacija. Kako su rekli, stavovi koji do- vode u pitanje naučna dostignuća ne sadrže naučne osnove, već samo informacije koje su izvučene iz šireg naučnog konteksta. Oni su dodali da su uzroci toga namjerni, nenamjerni, javljaju se iz neznanja, tumače se pogrešno ili su plod nevalidnih naučnih i kvazinaučnih istraživanja. M. Ć. Pobjeda Povodi Ponedjeljak, 30. mart 2015. 7 ULCINJ: Da li će turska kompanija Polin odustati od investicije vrijedne sedam miliona eura Čija je štojska zemlja za akva-park? ŠTO MOŽE UPRAVA: Zgrada ulcinjske opštine ULCINJ - Uskoro će isteći i treća godina po mnogo čemu specifičnog ,,sudanija“ vezanog za vlasništvo zemljišta u Štoju, na koje su u različitim periodima oko bacali različiti potencijalni investitori. I to uglavnom stranci, sa ozbiljnim finansijskim ponudama i veoma atraktivnim razvojnim projektima. Čitava dva mjeseca su, međutim, istekla otkad su članovi štojske porodice Rudović prvi put blokirali pristup zemljištu i na taj način onemogućili početak izgradnje akva- parka, koji je trebalo da bude u funkciji najkasnije do jula ove godine, sa šansama da u rekordno kratkom roku značajno upotpuni turističku ponudu na ulcinjskoj rivijeri. I svaki naredni pokušaj investitora, turske kompanije Polin, da uvede u posao radnike i građevinske mašine, biće onemogućen takozvanim ,,živim zidom“ koji će formirati uz svesrdnu pomoć komšija, najavili su Rudovići još početkom protekle sedmice. Možda i do Strazbura Po njihovim tvrdnjama, nesporni su vlasnici zemljišta ,,jedan kroz jedan“ i svaku transakciju potencijalni investitori mogu obavljati jedino i isključivo sa njima. Zato ne dopuštaju Polinu, odnosno njihovim zastupnicima u ulcinjskoj kćerki-firmi da otpočnu radove jer sve dosadašnje ugovore sa lokalnom upravom smatraju nezakonitim i samim tim ništavnim. Pozivaju se na prvo od tri rješenja nadležnih državnih organa koje smatraju legalnim dokazom da su vlasnici spornog zemljišta i čude se po kom osnovu je drugostepena državna Komisija doni- Fatmir Đeka Uprkos činjenici da je drugostepena državna Komisija utvrdila da zemljište u Štoju, na kojem je turska kompanija Polin trebalo da izgradi akva-park, pripada opštini, kao jedinom vlasniku, porodica Rudović najavljuje nove tužbe i do okončanja tih postupaka ne dozvoljava početak radova tvrdeći da je zemljište njihova svojina jela pravosnažno, odnosno izvršno rješenje kojim se kao jedini i isključivi vlasnik označava opština Ulcinj. Rudovići su odlučni u namjeri da istjeraju pravdu do kraja, prikupljaju dodatnu dokumentaciju, a angažovali su i pravne zastupnike. Ne spore da je najavljena investicija turske kompanije od izuzetnog značaja i sa ekonomsko-razvojnog kao i sa socijalnog aspekta, ali su uvjereni da je za zastoj u realizaciji isključivi krivac opštinska uprava. Ovih dana najavljuju i otvaranje postupka pred Upravnim sudom Crne Gore, a ako ni tamo ne uspiju, pravdu će potražiti u Strazburu. Bez zabluda i obmana Što se ulcinjske opštine tiče, situacija je čista - kaže u razgovoru za Pobjedu gradonačelnik Fatmir Đeka. Sačekali smo, tokom cijelog procesa vrlo strpljivo, konačno i izvršno rješenje nadležnih državnih organa i kada smo ga dobili od strane drugostepene Komisije, smatrali smo da ne može imati ni formalno-pravnih ni suštinskih prepreka koje bi nas odvratile od partnerstva sa Polinom. Tim prije što se radi o uglednoj kompaniji spremnoj da samo u projekat akvaparka uloži 7, 2 miliona eura. Pored toga, unutar kompleksa parka na štojskom zemljištu, radna mjesta bi dobilo više od 150 Ulcinjana, a sigurno bi bili vitalno značajni i ostali sinergetski efekti naročito u dome- Nesporna dokumentacija Ni u naknadnom razgovoru za Pobjedu, u petak oko 15 časova, predsjednik ulcinjske opštine Fatmir Đeka nije mogao sa potpunom sigurnošću potvrdno odgovoriti na ključno pitanje: da li će partnerstvo sa turskom kompanijom Polin biti nastavljeno? No, ponovo je bio vrlo jasan: Opštinska uprava je sve neophodne procedure sprovela striktno u skladu sa zakonima države Crne Gore i sa ovlašćenim predstavnicima Polina dogovorila zakup zemljišne parcele u Štoju na 30 godina. Svi uslovi za izgradnju budućeg akva-parka su precizirani, a partnerima smo stavili na nu turizma, ugostiteljstva, pa i dobrog dijela komunalne infrastrukture upravo na području Štoja. Dakle: opštinska uprava nije ušla u cijeli posao da bi bilo koga dovela u zabludu, zakinula ili obmanula. Nadležni su utvrdili da je zemljište opštinsko i u skladu sa tim smo u zakonom predviđenoj proceduri ušli u partnerstvo, u interesu razvoja opštine, grada i dobrobiti građana, izričit je Đeka. Razuman rok, ili… U ulcinjskoj kćerki-firmi turske kompanije, makar za sada, strpljivo čekaju rasplet štoj- uvid i pravno apsolutno nespornu dokumentaciju kojom se potvrđuje stoprocentno vlasništvo ulcinjske opštine, bez ikakvih naznaka da ono može biti dovedeno u pitanje od bilo koga i po bilo kom osnovu. I po drugim osnovama naša saradnja bila je odlična i iskreno se nadam da neće biti prekinuta. Sa naše strane učinićemo sve da tako i bude jer se radi o izuzetnoj investiciji, a očekujem da nam u tome pomognu i nadležni organi sa državnog nivoa. Uvjeren sam da će se trenutni problemi prevazići u narednih nekoliko dana kaže predsjednik Đeka, nagašavajući da bi odustajanje skog imovinsko-pravnog čvora i ne žele da ulaze u javne, medijske rasprave između dvije strane, smatrajući da bi nadležni organi trebalo da razriješe sporne dileme, što prije i na što jasniji način. Jer, nema previše vremena za odlaganje cijelog posla, mada je i sada, nakon kašnjenja početka radova od najmanje dva mjeseca, sasvim jasno da fiksirani rok (1. jul) realno ne može biti ispoštovan. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima našeg lista, rukovodni tim turskog investitora smatra nerealnom i eventualnu varijantu odabira neke turske kompanije i kratkoročno i dugoročno ostavilo ozbiljne posljedice, ne samo zbog gubitka višemilionske investicije i preko 150 potencijalnih radnih mjesta, nego i zbog gubitka povjerenja drugih investitora u stvarnu spremnost da ova sredina bude poželjna destinacija za ulaganja. Direktne štete bile bi ogromne, a indirektne još veće i zato smo u obavezi da učinimo sve kako bi očuvali partnerstvo sa ovako uglednim i pouzdanim investitorom. Efikasnom razrješenju ovog problema se nadam, jer niko - ni grupe ni pojedinci - ne mogu biti jači od države i njenih zakona - zaključuje Đeka. druge lokacije na teritoriji ulcinjske opštine, s obzirom na činjenicu da su sve dosadašnje procedure sprovedene na temeljima crnogorskih zakona, i u skladu sa proklamovanim razvojnim ciljevima u obostranom interesu - i zakupodavca, odnosno opštine i zakupca, odnosno investitora. Potpuno su spremni da, koliko je sjutra, započnu takozvane istražne radove, a uporedo bi se radilo i na konačnom projektu, sa rokom okončanja cijelog posla čak i kraćim od pola godine. No, što će dalje biti i kako će cijela priča oko štojskog akvaparka završiti, nije lako pro- Testiranje strpljenja Turska kompanija Polin je svjetski lider u proizvodnji i montaži akva-parkova. Do sada je realizovala više od 2. 500 takvih projekata, na svim kontinentima, a posebno u Evropi i Americi. Dobitnik je najprestižnije godišnje nagrade u toj djelatnosti na sajmu u Los Anđelesu, a u Antaliji posjeduje i brodogradilište za proizvodnju malih, srednjih i mega-jahti, koje se na veoma probirljivom tržištu kotiraju kao ekskluzivni proizvodi. Predstavnici Polina u Crnoj Gori, povodom ulcinjskog ,,slučaja“ vezanog za vlasništvo zemljišta u Štoju, izuzetno su strpljivi i uglavnom se javno ne oglašavaju. Kada to i učine, jasno se distanciraju od eventualnog favorizovanja bilo koje od strana u sporu. Ipak, direktor kćerke-firme u Ulcinju Sahret Hajdarpašić nedavno je upozorio da bi, ukoliko se u narednih nekoliko dana stvari ne raščiste, cijeli projekat mogao biti doveden u pitanje. Prema svim procjenama odgovornih u Ulcinju, u tom slučaju šteta bi bila nenadoknadiva. Mnogo bi izgubili i stanovnici Štoja, pa i porodica Rudović jer sva iskustva kažu da se cijena zemljišta u bližoj i daljoj okolini akva-parkova uvećava od tri pa čak do šest puta. gnozirati, kao ni koliki je to ,,razuman rok“ unutar kojeg je moguće očuvati partnerstvo između ulcinjske opštine i Polina? Na potezu su nadležni državni organi… R. TOMIĆ 8 Društvo Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Fondacija „Petrović Njegoš“, COK, opština Nikšić i BK ,,Perun“ organizovali akciju čišćenja Trebjese NIKŠIĆ – U susret 6. aprilu Danu sporta, juče je u nikšićkoj park šumi Trebjesa organizovana velika akcija čišćenja. Nju su organizovali Crnogorski olimpijski komitet, Biciklistički klub ,,Perun“, Fondacija ,,Petrović Njegoš“, opština Nikšić i Klub hortikulture iz Bajica, a učestvovali su i brojni sportisti i sportski radnici. Poštovaoce prirode i zdravih stilova života pozdravila je predsjednica BK ,,Perun“ Ana Petrović, zahvalivši se svima koji su podržali ekološku akciju, a među njima su bili pripadnici Vojske Crne Gore, izviđačkih odreda „Dragan Cerović Gigo“ i „Orlovi“, volonteri Crvenog krsta, Planinarsko-smučarskog kluba „Javorak“, Spasilačkog kluba „Extrem“, NVO „Mladi info Montenegro“, RK „Trebjesa“, AK „Nikšić“, KK „Onogošt“, Parabiciklističkom klubu „Fleš“... Princ Nikola Petrović priznao je da na Trebjesi juče nije očekivao toliko mladih ljudi i sportista. - Stalno imam osjećaj da su Nikšićani kooperativni u privredi i lokalnoj upravi, tako da se osjećam i pomalo krivim što ne dolazim malo češće i ne sarađujem više s vama. Osjećam se u ovom gradu uvijek lijepo, tim prije što je meni, urbanistički gledano, Nikšić poseban, kao grad u prirodi, a Fondacija ,,Petrović Njegoš“ baš želi prirodu da promoviše. Civilizacija je sada u malim gradovima kakve ima Crna Gora, treba razvijati autonomiju malih sredina, a kad vas vidim tako mlade i zdrave prezadovoljan sam - kazao je princ Nikola Petrović, dodajući da Fondacija želi promovisati hortikulturu i razvijati program tzv. porodičnih bašti, gdje se stvaraju mogućnosti da i oni koji nemaju svoju zemlju dobiju šansu da je obra- O ekologiji brinu i sportisti i vojnici đuju i proizvode hranu za svoje najbliže. Čelnik COK-a Dušan Simonović podsjetio je da okupljanje ekologa na Trebjesi postaje tradicija, zahvaljujući predanom radu i velikom entuzijazmu članova BK ,,Perun“. - Raduje me što su se okupili brojni bivši i aktuelni sportisti, oni daju poseban pečat ovoj akciji. Olimpijski pokret značaj- nu pažnju poklanja i očuvanju životne sredine, šaljemo univerzalne poruke i drago mi je što ovdje vidim i one koji ne pripadaju olompijskim sportovima, ljude iz paraolimpizma, jer to daje smisao sveukupnoj slici amaterizma i volonterizma na ovim prostorima - kazao je Simonović, dodajući da ova akcija sa Trebjese svijetu šalje stvarnu sliku o Nikšiću, Crnoj Gori i njenim sportistima i ljubiteljima prirode. - Za raziliku od onoga što smo imali priliku da doživimo prije dva dana, sada šaljemo pravu sliku, potvrđujemo kakvi smo oduvijek bili i kakvi ćemo biti ubuduće, kakvi su naši istinski navijači i sportisti - istakao je predsjednik COK-a Dušan Simonović, obećavši da će ta organizacija biti uvijek podrška Klizište pored jezera još čeka sanaciju uprva morala naći krivca što ovu obavezu ne završavaju već 18 mjeseci - kazao je Radulović, dodajući da su se držali zakona kad su organizovali ovaj skup, te da ovo nije jedini problem na putu od Rubeža do Morakova, već da na toj cesti ima ovakvih i sličnih 20-ak problema. Podsjetio je Radulović i da Župljani već dvije decenije koriste vodu iz vodovoda koji nema vodoprivrednu saglasnost ni upotrebnu dozvolu, da u toj mjesnoj zajednici nemaju riješene seoske puteve, prilaze školama, a ni jedan od pet rudokopa u njihovom kraju nije rekultivisan. - Predstoji privatizacija Rudnika boksita, ali ništa više se u Župi radili na podizanju svijesti naših najmlađih sugrađana. U skladu sa svojim mogućnostima pomagali smo sve slične manifestacije, a ohrabruje nas što se sve više mladih ljudi uključuje, pa edukuju i nas starije - kazao je Kecojević, dodajući da je ovo jedna u nizu ekoloških akcija koje planiraju u ovoj godini, tim prije što tek počinje proljeće. Ra.P. Agencija za civilno vazduhoplovstvo organizovala seminar u Budvi Protestovali žitelji Župe nikšićke NIKŠIĆ – U znak protesta što se ne sanira klizište na glavnom putu ka Liverovićima, nedaleko od istoimenog jezera, juče se okupilo sto žitelja sela nikšićke Župe. Negoduju Župljani zbog toga što im se, kako kažu, ne okreće glave, a mnogo su zadužili opštinu i Crnu Goru. Član koordinacionog odbora Župe nikšićke Dragan Radulović podsjetio je da oni, izgleda, nijedan problem ne mogu riješiti bez okupljanja, zborovanja i protesta. - Mislim da naša mjesna zajednica ne zaslužuje takav odnos, tim prije što smo dosta dali ovoj državi, a kako nam ona vraća najbolje svjedoči ova rupa na putu. Već dva mjeseca pokušavamo da stupimo u kontakt s čelnicima opštine, međutim, tek nakon mjesec dobili smo zvaničnu povratnu informaciju od potpredsjednika Dragana Perovića, koji nas nije primio ni želio da dogovaramo rješenje ovog i brojnih naših problema. Svu krivicu, vezanu za sanaciju klizišta, prebacili su na porodicu Jaredić, uz napomenu da je taj postupak kod nadležnih organa, jer imaju s njima imovinsko-pravni spor. Međutim, nije tačno da Jaredići brane da se ovaj put sanira, ali svjesni smo i da je lokalna sličnim akcijama. U ime lokalne uprave učesnike ekološke akcije pozdravio je menadžer Živko Kecojević uz napomenu da se u posljednje vrijeme posebna pažnja poklanja zaštiti životne sredine u Nikšiću. - Podržali smo akcije čišćenja zelenih površina i korita rijeka: Bistrica, Gračanica, Zeta... Čistili smo i divlje deponije, neće moći raditi da se mještani ne pitaju. Župljani će dobijati ono što ih sljeduje, moraće se znati koliko se sredstava iz budžeta izdvaja za našu i ostale mjesne zajednice, gdje te pare idu, a predviđene su mjesnim zajednicama. Upoznaćemo još jednim dopisom nadležne u lokalnoj upravi i dati im rok od deset dana da odluče šta će činiti, da nam saopšte kad počinju rješavati naše probleme. U suprotnom, okupićemo se ispred zgrade SO Nikšić i pojedinačno ulaziti kod gradonačelnika Grbovića da ga pitamo do kada misli ovako, tim prije što zna za sve naše probleme, jer je jedno vrijeme i rukovodio Rudnicima boksita i zna u kakvom stanju je ostavio vodovod u Kutima i preduzeće - kazao je Radulović, dodajući da su Jaredići prije nekoliko dana imali sastanak u opštini i da je dogovoreno da se, čim vrijeme dozvoli, krene u sanaciju puta, ali da još uzaludno čekaju. Milo Jaredić juče je potvrdio da je riječ o imanju koje se vodi na njegovu majku, te da tu nema nikakvih imovinsko-pravnih problema. - Imali smo više sastanaka, ali s nama se zvanično niko nije dogovarao. Mi smo pristali da nam se plati određena naknada, ali to nije prošlo na sjednici SO, pa su poslije nudili mom bratu i da mu ćerku zaposle, pristali smo i na to, međutim, ništa od toga. Nijesu počinjali raditi, nijesu nikoga zapošljavali, niti su pokretali bilo kakav postupak. Posljednja informacija koju sam dobio je da je komisija procijenila tu imovinu i da ne bi dobro bilo da mi osporavamo radove, ali sam rekao da to nikad nijesmo ni činili, a istina je i da nam niko nije ni tražio da to rade besplatno - istakao je juče na zboru Milo Jaredić, pitajući se treba li on da trči za predstavnicima lokalne uprave i kaže im da će ih pustiti da saniraju put. Ra.P. Povećati bezbjednost letjenja paraglajderom PODGORICA - U susret početku sezone paraglajdinga, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore organizovala je ovog vikenda u Budvi seminar sigurnosti letjenja paraglajderom, koji je bio otvoren za sve zainteresovane. Kako je saopšteno iz Agencije, cilj seminara bio je da nadogradi teorijska i praktična znanja pilota paraglajdera, upozna ih sa izmjenama pravila i propisa koji se odnose na letjenje paraglajderom u Crnoj Gori, te da se na taj način doprinese povećanju bezbjednosti ove atraktivne avanturističke djelatnosti. - Poseban akcenat bio je na primjeni praktičnog znanja u vanrednim postupcima i pregledu opreme i ispravnosti paraglajdera, što su učesnicima predstavili instruktori letjenja paraglajdera Ivica Knežević i Zoran Petrović - navodi se u saopštenju. Takođe, na seminaru su predstavljeni i osnovni elementi koje moraju da provjere turistički radnici prije angažovanja pilota paraglajdera u svojim turističkim ponudama. - U sklopu redovnih radionica za osvježavanje znanja i trening pilota paraglajdera održali smo i polaganje ispita za prevođenje stranih dozvola na crnogorsku, ali i polaganje za sve koji zadovoljavaju uslove za sticanje dozvole za pilota paraglajdera. Svako ko želi da se bavi paraglajdingom treba da posjeti neki od centara za obučavanje u Crnoj Gori i prođe obuku, a nakon dobijanja potvrde da je obuka uspješno završena, pristupa se drugom dijelu ispita čija je finalna faza ocjenjivanje leta, kao ovo danas sa poletišta Brajići - kazao je instruktor paraglajdinga Zoran Petrović. Inspektor za vazdušni saobraćaj u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Zoran Lalović istakao je važnost radionica na kojima se povezuju svi subjekti u paraglajdingu. - Cilj radionice bilo je uvezivanje svih subjekata koji učestvuju u vazdušnom saobraćaju, pa smo okupili paraglajderiste, operatore poletišta i sletišta i službenike kontrole leta, što se pokazalo jako uspješno, ali i neophodno. Agencija će i u narednom periodu raditi na organizovanju sličnih radionica, a svakako će vršiti i inspekcijsku kontrolu na terenu saopM. Ć. štio je Lalović. Pobjeda Društvo Ponedjeljak, 30. mart 2015. 9 Počela sezona polenskih alergija Dobar imunitet najbolja preventiva Većina ljekova protiv alergije ne liječi bolest, već potiskuje spoljašnje simptome. Ako počnemo da ih uzimamo na vrijeme, ublažiće curenje i svrab nosa, kijanje, suzenje i svrab očiju, otežano disanje i druge tegobe uzrokovane preosjetljivošću na alergene, ali neće trajno riješiti problem – kaže dr Vukašinović PODGORICA – Suvi kašalj, otežano disanje koje može dovesti do gušenja, začepljen nos, kijanje, suzenje očiju, svrab i osipi po koži, umor i nesanica, najčešći su simptomi sezonskih alergija na polene koje su već počele. U KCCG Prick testovi na standardne alergene Dr Vukašinović ističe da se u dermatološkoj ambulanti Kliničkog centra rade kožni testovi na alergije i to Prick testovi na standardne alergene. - Ovi testovi se vrlo jednostavno izvode, pouzdani su i imaju prihvatljiv nivo invazivnosti. U našoj zemlji se ne rade sve analize na alergije, ali ako je potrebno ljekari specijalisti, obično nakon konzilijarnog pregleda šalju pacijente i van zemlje na dodatna ispitivanja – navela je dr Vukašinović. Poleni Direktorka Klinike za kožne bolesti u Kliničkom centru, dr Ranka Vukašinović kazala je za Pobjedu da poleni drveća, trave i korova od februara do novembra zagorčavaju život gotovo svakom petom čovjeku i izazivaju neprijatne alergijske reakcije. Stoga je, smatra ona važno ojačati imunološki sistem, jer je to najbolja preventiva, ali i najdjelotvorniji lijek u borbi protiv alergija. - Većina ljekova protiv alergije ne liječi bolest, već potiskuje spoljašnje simptome. Ako počnemo da ih uzimamo na vrijeme, ublažiće curenje i svrab nosa, kijanje, suzenje i svrab očiju, otežano disanje i druge tegobe uzrokovane preosjetljivošću na alergene, ali neće trajno riješiti problem. To se posebno odnosi na alergije na polen – kazala je dr Vukašinović, dodajući da za njih važe više puta spominjana pravila o izbjegavanju izlaska u prirodu u vrijeme najveće koncentracije polena, između 12 i 18 sati, kao i tokom vjetrovitog dana. Alergije se nasljeđuju Prema riječima naše sagovor- Simptomi na koži Ranka Vukašinović nice sklonost ka nastanku alergija je nasljedna. To, opet, ne znači da će alergiju dobiti i dijete ako je ima jedan od roditelja. - Alergije predstavljaju preosjetljivu reakciju imunog sistema organizma na strane materije iz okruženja. Alergeni, odnosno materije koje izazivaju alergije podijeljene su na način na koji naš organizam dolazi u dodir sa njima. U prvom redu su kontaktni alergeni kao što su hemikalije, kozmetika, nakit, zatim nutritivni alergeni odnosno hrana (orasi, kikiriki, čokolada, jaja, riba, mlijeko, konzervansi i aditivi). Respiratorni alergeni predstavljaju treću grupu i tu spadaju prašina, grinje, dlake domaćih životinja, polen – navela je dr Vukašinović. Simptomi alergija, kako ističe dr Vukašinović, mogu biti opšti ili lokalizovani na organ putem kojeg alergen prodire u organizam. Na koži se ispoljavaju u obliku koprivnjače ili urtikarije, sa pojavom crvenila, svraba i plikova ili su u obliku ekcematoznih manifestacija. - Alergijski konjuktivitis karakteriše se sa svrabom, crvenilom i suzenjem očiju. Kod alergijskog rinitisa prisutni simptomi su kijanje, svrab, pojačana sekrecija iz nosa, a bronhijalna astma se manifestuje suvim kašljem i osjećajem gušenja. Najteži oblik je anafilatički šok koji se može završiti fatalno – upozorava dr Vukašinović. Iako se alergije nikada u potpunosti ne mogu izliječiti, postoje načini da se drže pod kontrolom. Direktorika Klinike za kožne bolesti u KCCG, kaže da osim klasičnih ljekova protiv alergi- ja, odnosno antihistaminika, koji se u apotekama mogu nabaviti i bez ljekarskog recepta, postoje i različite kapi i masti za nos koje mogu ublažiti tegobe izazvane alergenima. Preporuke ljekara - Da biste ojačali imunitet iako već ne možete da izliječite postojeće alergije, barem spriječite neke nove. Preporučuje se zdrava ishrana, što posebno uključuje svježe voće i povrće, kao i uzimanje probiotika, ali i vježbanje, konzumiranje dosta tečnosti i, barem jednom u pola godine, uradite detoksikaciju organizma. Ukoliko znate na šta ste alergični, obratite pažnju kad je koncentracija tih alergena najveća da biste na vrijeme, u dogovoru sa ljekarom, počeli da uzimate potrebnu terapiju. Oni koji su pod ljekarskom kontrolom već dobro znaju kako treba da se ponašaju i preveniraju tegobe. Međutim, ima onih koji nijesu ni svjesni da imaju problem, jer simptome poput curenja i SZO: Do 2020. svako drugo dijete imaće alergijski rinitis Smatra se da oko 600 miliona ljudi u svijetu ima neku vrstu alergije, a od toga su dvije trećine djeca. Epidemijske razmjere su tolike da Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će 2020. godine svako drugo dijete imati alergijski rinitis. Stručnjaci ističu da 80 odsto svih alergijskih bolesti nastaju u prvih 20 godina života, od čega 60 odsto u prvih 12 mjeseci. Oni upozoravaju da je genetski naslijeđena sklonost ka alergijskim bolestima važan faktor rizika, ali i da na pojavu alergija utiču i visoki higijenski standardi, izmijenjene životne navike kao što su, boravak u zatvorenim prostorima, smanjena fizička aktivnost, gojaznost, pretjerana upotreba antibiotika, pušenje, zagađenje životne sredine. svraba nosa pripisuju običnoj virozi ili prehladi – savjetuje dr Vukašinović. Sl.RADONJIĆ 10 Svijet Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Svjetski zvaničnici na korak od dogovora sa Iranom LOZANA - Ministri vanjskih poslova SAD, Velike Britanije, Rusije, Francuske, Kine i Njemačke u nedjelju su u Lozani kazali da je dogovor o nuklearnom progamu Irana u završnoj fazi, prenijela je Al Džazira. Šefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini, ka- zala je da se nada da će pregovori uspjeti. - Kao što znate, nikada nijesmo bili toliko blizu dogovora, mada i dalje imamo sporna pitanja koja će, nadam se, biti riješena. Uradićemo sve kako bismo premostili razlike. Neću ići u detalje pregovora, jer nije pravo vrijeme za to – kazala je Mogerini. Glavni ruski pregovarač Sergej Rjabkov, kako prenosi agencija Ria Novosti, rekao je da su ,,izgledi za postizanje dogovora više od 50 odsto“. Sa druge strane, predsjednik vlade Izraela Benjamin Netanijahu u nedjelju je poručio da je ,,opasan dogovor o iranskom nuklearnom programu“. - Opasan dogovor o kojem se pregovara u Lozani ponovo potvrđuje sve naše strahove, čak ih i nadmašuje”, rekao je Netanyahu čije je izjave sa sjednice vladeprenio javni radio. Pregovarač Irana Mohamad Džavad Zarif ocijenio je da se ,,svi problemi mogu riješiti“. Cilj dogovora Zapada sa Iranom je da se otkolne sumnje Saudijci poručili: Bombardovaćemo dok se Huti ne povuku Najmanje 40 žrtava sukoba u Jemenu SANA - Najmanje 40 osoba ubijeno je u nedjelju u sukobu sunitskih plemena i šiitskih pobunjenika iz pokreta Huti na jugu Jemena, u regionu bogatom naftom, saopštili su plemenski izvori i vlasti, prenio je Rojters. Do kraja Arapska vojna koalicija, predvođena Saudijskom Arabijom je u četvrtak, 26. marta, pokrenula vazduhoplovnu ofanzivu protiv šiitskih pobunjenika Huti koji kontrolišu glavni grad Sanu i napreduju na jugu zemlje. Saudijski brigadni general Ahmed bin Hasan Asiri rekao je u nedjelju da su u vazdušnim napadima uništeni svi preostali borbeni avioni u najsiromašnijoj arapskoj zemlji. Bombardovanje Jemena koje predvodi Saudijska Arabija, trajaće dok se šiitski pobunjenici Huti ,,ne povuku“ i ne predaju naoružanje, poruka je arapskih lidera sa samita u Šarm el Šeiku. Arapska vojska Predsjednik Egipta Abdul Fatah el-Sisi je kazao da su se li- Kanada: Avion sletio sa piste HALIFAKS - Avion kanadske kompanije Air Canada sletio je u nedjelju sa piste na Međunarodnom aerodromu u Halifaksu na jugoistoku te zemlje, pošto je udario u dalekovod, prenijela je Al Džazira. Svih 132 putnika napustilo je A320 airbus, a 25 je odvedeno u bolnicu na posmatranje i saniranje lakših povreda. U trenutku nezgode padao je snijeg i vidljivost je bila smanjena. Prema prvim informacijama, nesreća se dogodila u trenutku kada je na aerodromu nestala struja. Avion je udario u dalekovod i pretrpio veliku štetu nakon pada. Airbus je poletio sa aerodroma u devet sati po lokalnom vremenu i trebao je da sleti na Halifaks u nedjelju u ranim jutarnjim satima. Predstavnici Air Canada su potvrdili da je avion izletio sa piste nakon slijetanja, kao i da su svi putnici evakuisani iz letilice. Agencije deri Arapske lige dogovorili i da formiraju zajedničke, arapske vojne snage za borbu sa teroristima u regionu. U nacrtu dokumenta se vojna sila Arapske lige definiše kao dobrovoljna, što znači da se ni od jedne države neće zahtijevati učešće. Region se suočava sa velikim problemima jer, dok su sukobi intenzivirani u Jemenu i Libiji, građanski rat u Siriji ulazi u petu godinu. Egipat, najmnogoljudnija arapska država, suočava se sa islamističkom ekstremističkom pobunom, a ekstremisti Islamske države su zauzeli Brisel: Grčki popis reformi je nejasan BRISEL - Pregovori između lidera Grčke i njenih povjerilaca o popisu reformi, za koje u Atini kažu da će podstaći državne prihode za tri milijarde eura, ni nakon tri dana nijesu rezultirali pomakom, saopštili su članovi pregovaračke grupe iz Brisela u nedjelju, prenio je BBC. Umjesto obećanog konkretnog popisa reformi predstavnici Grčke prezentovali su dokumente u elektronskom obliku na mobilnim uređajima i to napisane na maternjem jeziku. - Popis je previše nejasan, nije vjerodostojan i ne može se provjeriti – kazao je neimenovani diplomata Evropske unije. U da je iranski nuklearni program pokriće za tajni rad Teherana na proizvodnji nuklearnog naoružanja. Iran to poriče, navodeći da je njegov nuklearni program usmjeren za proizvodnju struje i razvoj medicine. Agencije Čolaku: Srbi priznali Kosovo Ministarstvo rada funkcioniše na Kosovu PRIŠTINA - Kosovski ministar eurointegracija Bekim Čolaku izjavio je u nedjelju da dogovori postignuti u Briselu „jasno pokazuju da se srpsko priznanje nezavisnosti Kosova podrazumijeva“. Čolaku je dodao da je Beogradu jasno da Asocijacija srpskih opština „neće imati izvršna ovlašćenja“. - Nigdje ne piše da će asocijacija imati takva ovlašćenja. Tako nešto može biti samo želja ili tvrdnja srpskih zvaničnika u političke svrhe. Oni vrlo dobro znaju da Asocijacija neće imati izvršna ili zakonodavna ovlašćenja jer bi se pretvorila u monstrum tijelo koje bi manje ili više ličilo na Republiku Srpsku. To je neprihvatljivo za Kosovo i, iznad svega, za posrednike Evropske unije i međunarodne faktore – poručio je Čolaku. On je dodao da je i Srbiji i Evropskoj uniji jasno da su „dobrosusjedski odnosi preduslov za svaku državu koja teži učlanjenju u D.B. Uniju“. KOSOVSKA MITROVICA – Ministar za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin kazao je u nedjelju da Ministarstvo kojim rukovodi u potpunosti funkcioniše na Kosovu i da se to neće mijenjati. On je tokom posjete Mitrovici razgovarao sa načelnikom Kosovsko-mitrovičkog okruga Vasom Jelićem, predsjednikom Privremenog organa Kosovske Mitrovice Aleksandrom Spirićem, gradonačelnikom Kosovske Mitrovice Goranom Rakićem i drugim srpskim predstavnicima vlasti. - Ne postoji ministar u vladi koji nije zadužen za Kosovo. Svako od nas ima zadatak da radi sa ljudima koji žive na Kosovu, da njihov život čini podnošljivim, mogućim i boljim. To je jedan od razloga moje posjete. Sve funkcioniše besprekorno, ništa ne kasni, sve nadoknade se isplaćuju u dan, ništa nije umaD. B. njeno – kazao je Vulin. djelove Iraka i Sirije. SAD i druge velike sile nastoje da postignu konačni nuklearni sporazum sa Iranom, u procesu koji brine mnoge sunitske arapske lidere jer su oprezni zbog narastajućeg regionalnog uticaja šiitskog Irana. Agencije Predstavnici Grčke prezentovali su dokumente u elektronskom obliku na mobilnim uređajima i to napisane na maternjem jeziku Češka: Protest i dobrodošlica za američki konvoj Evropskoj komisiji sada čekaju konačni popis reformi koje bi Grčka trebala da objavi ove sedmice. Reforme su preduslovi koje su postavili Evropska centralna banka, Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond za pružanje finansijske pomoći Grčkoj. Predstavnici grčke vlade i njenih povjerenika pokušali su tokom vikenda da usaglase popis reformi koje Grčka mora da sprovede. A Grčka bi morala da postigne sporazum kako bi dobila dio zadnje tranše pomoći. Bez nove ,,finansijske injekcije“ Grčka više ne bi mogla da otplaćuje dugove. Novac joj je potreban i za dokapitalizaciju banaka nakon što su Grci samo prošlog mjeseca podigli preko sedam milijardi eura u strahu od bankrota i mogućnosti da Grčka napusti eurozonu. Agencije PRAG - Američki vojni konvoj od 516 voj nika i 115 oklopnih transportera stigao je u Češku, poslije osmodnevnog puta po Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, prenio je AFP. Prvi put, pored dobrodošlice, konvoj je naišao na proteste. Konvoj je u Češku ušao u tri kraka koji će se spojiti u ponedjeljak u Pragu, da bi odatle vojnici koji se vraćaju sa tromjesečnih vojnih vježbi u Poljskoj i baltičkim zemljama nastavili u bazu u Njemačkoj. Na graničnim prelazima, duž puta i u centru gradova kojim prolaze pojavile su se hiljade zainteresovanih građana i pristalica konvoja koji su došli da požele dobrodošlicu američkim vojnicima, kao i da pokažu da Češka nije proruska. Pojavili su se i protivnici konvoja sa transparentima ,,SAD – svjet- ski agresor“. Konvoj je podijeljen u grupe od nekoliko desetina vozila, kako bi se lakše odvijao saobraćaj. Ni u Češkoj, gdje se jedino očekuju protesti na trasi dugoj 1.800 kilometara, konvoj ne prati armijsko obezbjeđenje, već kao i u Poljskoj samo oko 90 vojnih policajaca. Za eventualne blokade ili nerede tokom protesta protiv konvoja zadužena je redovna policija. Konvoj kao demonstrativno prikazivanje solidarnosti NATO-a i SAD sa istočnoevropskim saveznicima koji se plaše prelivanja sukoba iz Ukrajine preko njihovih granica i Rusije, podržava češki državni vrh, kao normalno i logično ispunjenje savezničkih obaveza, i 82 odsto Čeha. Ipak, 17 odsto na konvoj gleda kao na neželjni boravak strane armije ili čak kao na okupaciju. Agencije Pobjeda Svijet Ponedjeljak, 30. mart 2015. Otac žrtve poziva na brigu o pilotima Izolovan DNK 78 žrtava, putnika aviona ,,boing A320“ Svjetski mediji i dalje nagađaju o bolesti kopilota Njemački mediji pišu da je Andreas Lubic imao ablaciju mrežnjače i da se plašio da će oslijepiti. Oglasili su se članovi porodica stradalih koji su poručili da avio-kompanije moraju transparentnije da vode brigu o pilotima i njihovom zdravlju BERLIN - Kopilot Andreas Lubic, osumnjičen da je srušio njemački putnički avion u francuskim Alpima, možda je imao ablaciju mrežnjače, objavio je u nedjelju Bild am Zontag. Kako je navedeno u tekstu, ,,istražitelji nijesu sigurni da li su uzroci njegovih problema sa vidom bili fizičke ili psihičke prirode“. Pozivajući se na izvore bliske istrazi, u tekstu njemačkog lista su naveli da postoji dokaz da se Lubic plašio da će oslijepiti zbog ablacije mrežnjače. Koristio ljekove Njemački list Velt am Zontag je objavio, pozivajući se na Forenzički timovi prikupljaju DNK žrtava Forenzički timovi izolovali su 78 uzoraka DNK iz djelova tijela pronađenih na mjestu pada aviona ,,boing A320“ u francuskim Alpima, prenio je AFP. Tužilac Bris Robin je rekao da je u toku izgradnja puta za vozila za sve terene kako bi se doprlo do mjesta nesreće. - Cilj nam je da uklonimo velike djelove aviona i nadamo se da ćemo do ponedjeljka uveče završiti – kazao je Robin. istražitelja, da je kopilota Andreasa Lubica liječilo nekoliko neurologa i psihijatara, kao i da je u njegovom stanu u Dizeldorfu pronađeno različitih ljekova. Policija je pronašla i bilješke koje ukazuju na to da je Lubic patio od ,,ozbiljnih su- bjektivnih simptoma prekomjernog stresa“. Portparol državnog tužioca u Dizeldorfu nije želio da komentariše informacije iz medija, ali je najavio da se zvanične izjave mogu očekivati danas, prenio je Rojters. Otac jedne od žrtava avionske nesreće u francuskim Alpima pozvao je na veću brigu avio-kompanija za dobrobit pilota. - Vjerujem da bi aviokompanije trebale transparentnije da vode brigu o našim najboljim pilotima kako im ništa ne bi nedostajalo. Mi naše i živote naše djece prepuštamo u njihove ruke - rekao je Filip Bramlej iz Hula, čiji je sin, 28-godišnji Paul, bio je jedan od 150 putnika. U Lufthansi tvrde da se od pilota zahtijeva da ,,polože“ godišnji medicinski test, koji nadgleda njemačka Federalna uprava za civilni aviosaobraćaj, ali kompanija sama ne provjerava zaposlene, već se oslanja na njih, da sami saopšte ako se radi o bilo kakvim problemima. Predstavnici Lufthanse, ses t r i n s ke ko m p a n i j e n i skobudžetnog Germanwingsa, kome je pripadao srušeni avion, saopštili su da nijesu znali da Lubic pati od psihosomatskih ili bilo kakvih drugih bolesti. Snimak Istražitelji su izdvojili snimak glasova u kokpitu sa jedne od ,,crnih kutija“ i na osnovu toga tvrde da se Lubic sam zaključao u kokpitu i da je poslije toga na jugu Francuske namjerno oborio avion koji je letio iz Barselone u Dizeldorf. Bild am Zontag je objavio da su snimci razgovora u kokpitu pokazali da je kapetan koji je bio ispred vrata kokpita rekao Lubicu: ,,Za ime svijeta, otvaraj vrata“. Čuje se kako pilot pokušava da razvali vrata metalnim predmetom dok se u pozadini čuje vikanje putnika samo nekoliko sekundi prije rušenja aviona, piše njemački list. Avion njemačke aviokompanije Germanwings srušio se u utorak u Alpima na jugu Francuske, i u toj nesreći poginulo je 144 putnika i šest članova posade. Agencije Ubijen Lokman Abu Sakr, organizator napada na muzej Bardo TUNIS: Hiljade ljudi na Maršu protiv terorizma TUNIS - Više od 10.000 ljudi učestvovalo je u nedjelju u Maršu protiv terorizma, povodom nedavnog napada na muzej Bardo, u kojem je ubijeno 22 turista i jedan stanovnik Tunisa, prenio je BBC. Okupljeni su prošetali od Trga Bab Sadun do muzeja Bardo gdje je otkrivena kamena tabla posvećena uspomeni na žrtve. Cilj marša je osuda terorizma poslije masakra u muzeju kada je u srijedu, 18. marta, ubijeno 22 ljudi. Predsjednik Francuske Fransoa Oland, premijer Italije Mateo Renci i drugi svjetski lideri prisustvovali su svečanosti u muzeju. Oland je obećao podršku Francuske u borbi protiv terorizma. - Četiri državljana Francuske su žrtve terorista u muzeju Bardo. Moramo podržati Tunis i vrijednosti koje on predstavlja u arapskom svijetu i šire - kazao je Oland. Predsjednik Tunisa Beži Kaid Esebsi je kazao da su i hrabrost i ponos danak terorističkog napada. - Narod Tunisa je pokazao da ne klanja terorizmu i da kada je Tunis meta, cijela nacija je jedinstvena u odbrani – poručio je predsjednik Tunisa. Ranije u nedjelju u Tunisu je ubijen Lokman Abu Sakr, vođa džihadističke grupe, koji je optužen da je organizovao teroristički napad u muzeju. - Snage bezbjednosti su dan ranije ubile i više istaknutih članova džihadističke grupe Okba Nafa brigada, uključujući lidera Lokmana Abu Sakra – poru- čio je premijer Tunisa Habib Esid. Među žrtvama napada su turisti iz Italije, Japana, Francuske, Španije, Kolumbije, Au- stralije, Velike Britanije, Belgije, Poljske i Rusije. Stradao je i policajac. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Agencije 11 Bečki valcer Selfi štapovi Piše: Miloš MiLAčić Ni pronalazači više nijesu što su bili. Postali su, bar većina njih, pravi tezgaroši. Šićardžije. Lovci na laku zaradu. Bruka za esnaf. Penali. Kako drugačije objasniti činjenicu da je jedan od najvećih pronalazaka u 2014. godini - selfi štap. Šta bi na to rekli istinski bardovi u ovoj branši: Proka pronalazač iz „Mikijevog zabavnika“, Raša iz „Fazona i fora“ ili uvaženi Dok iz „Povratka u budućnost“? Ćutali bi. Ili bi eventualno na brzinu izmislili neki vremeplovčić da nedostojne kolege vrate u prvi razred niže pronalazačke škole, ne bi li bolje savladali osnovne lekcije iz ove oblasti... Selfi „iz ruke“ su već demode, a to da zamolite nekog od posjetilaca da vas, recimo, fotografiše dok zijate po Luvru, smatra se neukusnim. Bože moj, sami ćete fino pronaći tu čuvenu umjetničku sliku (koju su vam preporučili Fejsbuk prijatelji) na kojoj su sestre Mona i Liza i čiji je tvorac onaj, kako se zvaše, Leonardo (valjda Di Kaprio?) i uz pomoć štapa (bez kanapa) napravićete divan selfi. Doduše, bićete malo razočarani što ste na slici zatekli samo jednu od sestara. To je vjerovatno Mona (kasnije će vam objasniti isti FB frendovi), dok je ona druga (g-đa Mineli) na određeno vrijeme pozajmljena „Kabareu“, pa ćete se kraj nje slikati naredni put. Ako uopšte više poželite da pođete u taj dosadni Luvr... Selfi štapovi ili „vještački produžeci ruku“ služe za pravljenje autoportreta mobilnim telefonom ili foto-aparatom. Za njima vlada opšta pomama u svijetu. Epidemija, ravna najezdi nesanice koja je svojevremeno zahvatila Makondo, imala je čudnu trajektoriju. Sa epicentrom u Aziji, proširila se prvo na Ameriku, da bi vrlo brzo „zarazila“ i Evropu. „Prenosioci“ su uglavnom turisti koji žele što efektniju sliku sa putovanja, da je čim prije „urame“ na zid omiljene društvene mreže. Način rukovanja je i više nego jednostavan. U jednoj ruci imate štap a u drugoj mobilni telefon, kameru ili foto-aparat. Na uređaju podesite tajmer, postavite mobilni na vrh štapa u za to predviđenu „kućicu“ i podignete metalnu štapljiku visoko, visoko, kao kad pajate paučinu sa zidova stana. Možete se okrenuti i licem prema slici (ili skulpturi) uz koju želite da se fotografišete i izabrati pozu „zabacivanje blinkera“. Samo što ćete tada uslikati uglavnom svoju pozadinu i možda tek četvrtinu remek – djela koje posmatrate. Ali koga briga. Što pomjerenije - to bolja fotka, što otkačenije - to više lajkova. Postoje i one naprednije verzije „produžene ruke“ koje u sebi imaju ugrađene šutere za slikanje. Tu preskačete korak podešavanja tajminga dok dugmić na dršci štapa nestrpljivo čeka da ga pritisnete. Tad razvučete usne birajući „from ear to ear“ osmijeh iz proljećne kolecije i ostaje vam još samo „klik“. Eto, gotovo. Ništa lakše. Eh, da su pametni ovi iz Muzeja Marka Miljanova na Medunu ili Njegoševe Biljarde na Cetinju, mogli bi originalne crnogorske selfi štapove unovčiti, a ne samo pokazivati kao eksponate. Jer šta je drugo „pomagalo“ koje je kučki vojvoda koristio pri hodu pod stare dane, ili bilijarska palica kojom je vladika Rade razbijao kugle po zelenoj čoji, do autentični selfi štap... Cijena selfi štapova je 15 eura, a ovi naši bi ih posjetiocima mogli iznajmljivati za dva - tri eura i napraviti dobar posao... Umjesto ruža ovog proljeća su i u Beču „procvjetali“ selfi štapovi. Mediji pišu da su mnoge austrijske kulturne institucije poučene iskustvom iz SAD-a, Italije i Njemačke oprezne prema novom trendu. Strahuju, kako navode, da bi štapovi koji su nerijetko duži od metra mogli da oštete pojedine eksponate u muzejima ili čak povrijede posjetioce. Tako su u bečkoj Albertini metalni štapovi zabranjeni, jer, kako kažu, mogu da naškode umjetničkim djelima, vrijednim više miliona eura. Međutim, u Muzeju istorije umjetnosti posjetioci „sa produženim rukama“ su dobrodošli. Ostali muzeji zasad su rezervisani i čekaju sa odlukom dok ne vide kakva će biti iskustva drugih institucija. Možda i s pravom. Da ne ispadnu „witzbold“ (smiješni, vickasti) kao onaj portir iz anegdote. Naime, došao čovjek u austrijski muzej. U jednoj ruci drži „hut“ (šešir) koji je upravo skinuo sa glave, a u drugoj „holzstab“ (drveni štap). Na nosu mu nataknute „grosse schwarze brille“ (velike crne naočare). Portir ga zaustavlja i kaže: „Izvinite, gospodine, ali sa tim ne možete unutra“. „Sa čim?“ pita ovaj. „Sa selfi štapom, to je kod nas zabranjeno“. „A gdje to – kod vas“, upita čovjek kome ništa nije bilo jasno. „Pa kako gdje, ovdje u muzeju“. „Aaa, oprostite molim vas“, reče čovjek, „ja sam namjeravao do pekare koja je odmah tu pored, nego sam izgleda promašio adresu“. Stavi šešir na glavu, okrenu se i uputi prema pekari, lupkajući štapom po asfaltu kako bi se orjentisao. 12 Kultura Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Izložba radova Miodraga Dada Đurića otvorena u Beogradu Prevratnički duh evropske tradicije BEOGRAD – Radovi iz „beogradskog perioda”, ali i ostalih faza stvaralaštva proslavljenog crnogorskog slikara Miodraga Dada Đurića izloženi su od preksinoć u beogradskoj galeriji „Heksalab”. Predstavljeno je više od dvadeset slika i desetak crteža nastalih od 1953. do 1986. godine. Izbor ovih Đurićevih radova (iz privatnih kolekcija) napravili su istoričari umjetnosti Nikola Kusovac i Vladimir Vasić. Većina djela premijerno je pred beogradskom publikom i to zahvaljujući razumijevanju kolekcionara, priređivačima i umjetnikovoj kćerki Amaranti Sidon. Projekat nazvan „U čast Miodraga Dada Đurića“ do sada je najobimnija organizovana izložba ovog svjetski priznatog umjetnika u Beogradu. Otvarajući izložbu Amaranta Sidon rekla je da je dirnuta izloženim djelima i zahvalila je kolekcionarima koji su pozajmili Dadove slike „jer ono što se vidi vrijedi, a ono što se sakrije ne dođe do šire publike”. Beogradski period Ona je zamolila sve koji posjeduju slike Dada Đurića da je kontaktiraju preko veb stranice (www.dado.me), jer se i dalje traga za djelima iz njegovog Odmetnuvši se, mlad bez igdje ičega, u bijeli svijet, izgradio je svoj svijet nasuprot svijeta. Stao je nasuprot sistema vrijednosti, mišljenja i duha u umjetnosti svoje epohe bogatog opusa. -Veoma mi je drago što su ovdje izložena djela iz Dadovog beogradskog perioda, meni veoma značajne faze njegovog slikarstva. U isto vrijeme otvorena je izložba Dadovih slika i u Malagi, ali ja sam ovdje. Beograd je mjesto koje mi mnogo znači i doživljavam ga izuzetno emotivno - rekla je Amaranta. Dadovo slikarstvo, to su svojevrsni „zapisi iz podzemlja” i on najčešće slika njegovo naličje, pri čemu pojedini prizori podsjećaju na koru velikog mozga, zapisao je u katalogu Milan Komnenić. On naglašava da je potresan put koji je prešao ovaj „odmetnik“ ograničivši se na umjetnički opseg, pa se može reći da je surov odmetnik i pustinjak. -I to od samih početaka do posljednjih ostvarenja. Odmetnuvši se, mlad bez igdje ičega, u bijeli svijet, izgradio je svoj svijet nasuprot svijeta. Stao je nasuprot sistema vrijednosti, mišljenja i duha u umjetnosti svoje epohe...Kome se obraća Dadovo slikarstvo. I šta nam ono želi reći, pita Komnenić i Rad iz postavke „U čast Miodraga Dada Đurića“ Fenomeni umjetnosti Dadova kćerka Amaranta Sidon na otvaranju izložbe dodaje: -Sa podsmjehom je gledao na na sve vidove komformizma. Jednom prilikom podrugljivo mi je ispričao anegdotu o pijetlu. Navodno, kada se oko pijetla ispiše krug kredom na tlu, pijetao se ne usuđuje da ga prekorači. Tako je Dado gledao na stvaraoce koji su robujući vladajućem ukusu, poput pijetla kretali se u krugu očekivanog. Dado nesumnjivo spada u plejadu prevratničkih duhova evropske tradicije. Ne znam za slučaj u našoj umjetnosti da je iz neprozirnog crnila prosijala i bljesnula nestvorenom svjetlošću kao što je slučaj sa Dadom. Možda nešto analogno u poeziji nalazimo kod Disa. Komnenić kaže da je Dado crnilo iz čemernog djetinjstva upio i zanavijek ponio u bijeli svijet. -A to crnilo izrodilo se tamo u nešto treće, halucinantno snovno, čak s onu stranu uma. Tjerao je šegu sa zapadnom kulturom slikajući naposljetku po čaršavima neke babe vlastelinke ili je u pomami oslikavao sve oko sebe u seocetu Eruval nadomak Pariza. Razmjere te farse bile su ogromne - furune, šerpanje, lonci, pohabane naslonjače, konjske lobanje, ono što je po prirodi neumjetnčko pretvarao je u fenomene na rubu umjetnosti – ocijenio je Komnenić. Istoričar umjetnosti Nikola Kusovac govorio je i o poznanstvu s velikim umjetnikom iz najranije mladosti. - Na Cetinju sam u njega, cetinjskog fakina, dvije godine starijeg, gledao kao u boga i nijesam mu smio prići – kazao je Kusovac. On je podsjetio da je čitav život u Narodnom muzeju i da mu je žao što brojne garniture u srpskom Ministarstvu kulture nijesu imale sluha i razumijevanja da se u kolekciji nađe „deset Dada Đurića”. Izložba u galeriji „Heksalab“ biće otvorena do 15. aprila. D. B. Migranti i bajkeri glavne teme šeste večeri Beogradskog festivala dokumentarnog filma Snovi o slobodi u sukobu sa sistemom BEOGRAD - Sirija, Avagnistan, Irak, Kamerun, Gana, Somalija, Libija... sve su to zemlje iz kojih svakodnevno kroz države Balkana prođe nekoliko hiljada migranata. Traže posao i šansu za život. Poneko pokuša i da ostane, ali većini su cilj zemlje Evropske unije ili Skandinavije. Na taj veliki problem sa ilegalnim migrantima i tražiocima azila u Srbiji ukazao je srpski reditelj Želimir Žilnik u najnovijem dokumentarcu „Logbook Serbistan“, koji je u subotu veče prikazan u takmičarskom programu Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma. Borba sa nedaćama Pored socijalno-političkog konteksta u kojem su se migranti zatekli, Žilnik je pokazao i njihove individualne vrijednosti. Na taj način je stvorio ju- nake sa kojima gledaoci mogu da se identifikuju i čiju sudbinu i borbu sa nedaćama mogu da razumiju. Ukazao je da se prema migrantima često ponašamo nepovjerljivo i negostoljubivo, ne pomišljajući da i naši ljudi, takođe, svakodnevno odlaze i traže posao u drugim zemljama Evrope i svijeta. - Pogrešno je reći da Evropa nije otvorena. Ona je otvorena i treba joj radna snaga, između ostalog, i zbog tog odvratnog problema malog nataliteta. Ali, u odnosu na neko davno vrijeme, sad joj treba kvalifikovanija radna snaga, mlađi ljudi – kazao je Žilnik. Problem sa emigracijom, kako kaže, veoma je ozbiljan. - Ako se nešto ozbiljnije ne promijeni, ovaj svijet ide ka ogromnim nemirima u sljedećih 30 godina, tri puta opasnijim nego oni koje smo doživjeli posljednje tri decenije. To je svjetski problem kojem se uopšte ne Petar Nedeljković preminuo na konferenciji za novinare Srpski televizijski i filmski reditelj Petar Nedeljković (75) juče je iznenada preminuo na konferenciji za novinare Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma u Domu sindikata. Nedeljković je trebalo da gov- ori o svom ostvarenju „Anđeo sa gore Zaglavak“, koje je premijerno prikazano u subotu, ali mu je odjednom pozlilo. Prisutni novinari i organizatori Beogradskog festivala pokušali su da mu pomognu, ubrzo je došla i Hitna pomoć, LJUBAV PREMA SKITNJI: Fonzo u filmu „Drugo ime za slobodu” prilazi tako ozbiljno – rekao je Žilink. Na dva točka Šeste večeri festivala prikazan je i srpski dokumentarac „Drugo ime za slobodu“, u režiji Slađane Topalović-Nestorović. Prateći članove bajkerskog ali Nedeljkoviću nije bilo spasa. Uoči sinoćnje projekcije filma „Više od trenera“ Željka Mirkovića, umjetnički direktor festivala Mladen Matičević pozvao je prisutne da minutom ćutanja odaju poštu preminulom Nedeljkoviću. Ujedno je još jednom prikazan njegov film „Anđeo sa gore Zaglavak“. kluba „Noćni vukovi“, autorka problematizuje pitanje apsolutne slobode pojedinca. Ona ulazi u naizgled zatvoreni svijet srpskih bajkera, kreće sa njima na put do Rusije, tamo upoznaje i ruske „Noćne vukove“, takozvane „Putinove bajkere“, i shvata da svi oni zajedno nijesu „ružni, prljavi i zli“, kako ih često predstavljaju mediji. Kroz portret Fonza i gorostasnog Rusa Hirurga, autorka uviđa da su to prije svega pojedinici koji vole pokret i akciju, a vežu ih velika odanost, prijateljstvo i neograničena ljubav prema slobodi. Dinamična i duhovita priča na momente postaje satira o ljudskim naravima, koja otvara pitanje da li pripadnost grupi automatski znači ograničenu slobodu ili je sve to stvar lične odluke i izbora. Nakon projekcije u Domu sindikata, rediteljka je objasnila da se na ovu avanturu odlučila početkom 2011. godine, kada je ušla u jako loš lični i profesionalni period. - Toliko smo se već puta razočarali u obećanja koje su nam davale razne vlasti. Osjetila sam užasnu apatiju, potpuni nedostatak nade i vjere da nam može bti bolje. Onda sam sasvim slučajno upoznala vođu „Noćnih vukova“, Fonza, koji ima sve predispozicije da bude depresivan, apatičan, da sjedi i plače nad svojim životom. Ali, on je bio sve obrnuto od toga. Meni se činilo da je to prilika koja se ne propušta – kazala je Topalović-Nestorović. Hrabro kroz život Dočekan velikim aplauzom, Fonzo je rekao da je Bog poklonio motor ljudima da bi bili slobodni i iskusili najljepšu stvar na svijetu - skitnju. Fonzo je davno ostao bez jedne noge, potrebne su mu štake da bi se kretao, ali on kao da to ne primjećuje. Vozi motor i vedro živi svoj život. - Svako treba da izabere svoj put i hrabro da gleda na život. Ne treba se opterećivati pitanjima o tome šta nas čeka. To što je bilo bilo je, a to što će da bude još nije došlo. Najbitnije je biti živ. Što bi rekao Fredi Merkjuri, predstava se mora nastaviti – poručio je Fonzo. J. NIKITOVIĆ „U sjenci Kore” u KIC-u „Budo Tomović“ PODGORICA - Predstava „U sjenci Kore” trupe „Bakhus“ iz Pariza biće izvedena večeras u 21 sat u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru manifestacije „Dani frankofonije“. Ulaz je besplatan. Koreograf Mikael Siks nudi poetski dijalog između tijela i svjetlosti, stvarnog i virtuelnog svijeta. Poput boginje Kore, plesači se suočavaju jedan po jedan sa svjetlošću i sjenkom. Ovaj koreografski poduhvat proučava univerzum vizuelnog polja – ono što vidimo i ono što želimo vidjeti. Prebačen u poetski svijet, kako najavljuju organizatori, gledalac rastrzan između kraljevstva sjenki i svijeta koji ga okružuje ne zna R. M. gdje prvo da pogleda. Pobjeda Kultura Ponedjeljak, 30. mart 2015. 13 Lista nematerijalne kulturne baštine od nacionalnog značaja biće proširena sa još šest dobara Anastazija Miranović Slijedi valorizacija kulturno-istorijskih vrijednosti novih dobara nominovanih za zaštitu kazala je za Pobjedu mr Anastazija Miranović Crnogorsko oro Oro, legende i dobrotska torta PODGORICA - Crnogorski (ili Crmnički) oro, legenda o vili Alkimi i postanku Kotora, predanje o nesrećnoj ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika, vještina izrade dobrotske torte, legenda o tri sestre sa Prčanja i predanje o Pavi i Ahmet Paši iz Pavinog Polja činiće sljedeću grupu dobara koja će se naći na listi nematerijalne kulturne baštine od nacionalnog značaja - kazala je za Pobjedu direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara mr Anastazija Miranović. Prema njenim riječima, pomenuta dobra nominovana su za zaštitu i Uprava je u obavezi da, shodno aktuelnom zakonu koji reguliše ovu oblast, uđe u postupak valorizacije njihovih potencijalnih kulturnoistorijskih vrijednosti. Tako će početna lista dobara, koja je formirana 2013, ukoliko sve bude teklo po planu, ove godine biti proširena sa novih šest. Kao što je poznato, status nematerijalnog kulturnog nasljeđa od nacionalnog značaja 2013. steklo je takođe šest dobara, i to - kult Svetog Vladimi- Svako može inicirati zaštitu dobra Prema riječima Anastazije Miranović, Zakon o zaštiti kulturnih dobara u članu 19 kaže da svako može inicirati zaštitu nekog objekta, prostora ili nematerijalnog dobra. - Ta inicijativa obično sadrži osnovne podatke o dobru (naziv, mjesto i zašto se podnosiocu čini da je to važno), i svakako podatke o podnosiocu inicijative, kako bi Uprava mogla odgovoriti u zakonski predviđenom roku od 90 dana. Praksa pokazuje da dobijamo inicijative od ra, Bokeljska mornarica, peraška Fašinada, vještina izrade dobrotske čipke, umijeće izrade čunova na Skadarskom jezeru i Bokeljska noć. Spičanska svadba - Ovih dana kontaktirali su nas pripadnici lokalne zajednice Bara koji su nominovali za zaštitu običaj i svečanost tradicionalne Spičanske svadbe. Tako ć e o b i m p o s l o v a p o inicijativama za uspostavljanje zaštite dobara biti uvećan pravnih subjekata heterogenih statusa (organi uprave, institucije...) i pojedinaca različitih zanimanja i ličnog interesovanja. Ponekad su to vlasnici takvih dobara, ponekad poznavaoci ili ljubitelji starina i rjetkosti, takođe, najčešće ljudi koji profesionalno nijesu vezani za kulturnu baštinu. Skoro po pravilu, inicijative za uspostavljanje zaštite inicijatori dostavljaju za manje poznate objekte i za objekte iz njihovog užeg ili šireg zavičaja ili mjesta sta- za još jedno dragocjeno nematerijalno dobro - kazala je Miranović. Ona je podsjetila da su prilikom evidentiranja potencijalnog nematerijalnog nasljeđa (2012. godine), u skladu sa pravnim okvirom, popisana dobra razvrstana na - jezik, govor, usmeno predanje, usmenu književnost ili drugi usmeni izraz, izvođačku umjetnost, običaj, obred i svečanost, znanje ili vještine vezane za prirodu i svemir, kultno i znamenito mjesto i novanja. Ima i situacija kada dobijemo inicijativu za zaštitu dobra koje već ima status kulturno dobro. U tom slučaju, formalno odbijamo inicijativu i obavještavamo podnosioca da to dobro već ima adekvatan status, odnosno da je već zaštićeno. To, između ostalog, govori o nedovoljnoj obaviještenosti građana o zaštiti dobara, ali i o njihovom interesu da se, kako potencijalna, tako i postojeća kulturna baština štiti i valorizuje – kazala je Miranović. tradicionalni zanat i vještinu. -Jedan od nosećih kriterijuma pri popisu potencijalnog nematerijalnog nasljeđa bio je odgovor na pitanje - što je to što lokalna zajednica i pojedinci prepoznaju kao svoje moguće nematerijalno kulturno nasljeđe. U tom odgovoru, u najvećem broju slučajeva prepoznati su brojni tradicionalni zanati, znanja, vještine, običaji i legende – kazala je Miranović. Naša sagovornica napomenu- la je da su rezultati prvog popisa nematerijalnih dobara čuvaju se u dokumentaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara i služe kao baza podataka za dalje evidentiranje, valiorizaciju i zaštitu bogate i raznovrsne nematerijalne kulturne baštine Crne Gore. U odgovarajući Registar Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kako je kazala, upisano je navedenih šest valorizovanih nematerijalnih kulturnih dobara, a u Registru inicijativa šest čija je zaštita inicirana i čija će valorizacija ubrzo uslijediti. Zahtjevan poduhvat Miranović je podsjetila da je UNESKO Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (usvojena 2003) stupila na snagu 2006. godine, te da je Crna Gora pokrenula ratifikaciju Konvencije 2008. godine, a taj proces okončan je u septembru 2009. Istovremeno, u fazi izrade bio je set zakona iz oblasti zaštite kulturne baštine, usvojenih 2010. godine, a među njima i Zakon o zaštiti kulturnih dobara, koji je prvi put prepoznao zaštitu nematerijalne baštine. Miranović naglašava da su ta dva zakonska preduslova, Konvencija i Zakon o zaštiti kulturnih dobara, bila neophodna da bi se institucije kulture bavile zaštitom nematerijalne baštine, s obzirom da ranije zakonodavstvo uopšte nije prepoznavalo ovu oblast. - U skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, 2011. godine usvojen je Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu, gdje se kao jedna od aktivnosti našao i projekat popisa nematerijalne baštine na teritoriji Crne Gore. Tokom tog procesa evidentirano je oko 300 nematerijalnih dobara, koja su svedena na preliminarnu listu koju čini 170 - kazala je Miranović. Važan zadatak Objašnjavajući na osnovu čega je urađen prvobitni odabir po- Završeno međunarodno takmičenje solo pjevača „Bruna Špiler“ u Herceg Novom Apsolutni pobjednik Hana Hanas iz Zagreba HERCEG NOVI – Koncertom „Belkanto za sjećanje“ i uručivanjem nagrada najboljim takmičarima u subotu veče završen je osmi međunarodni festival solo pjevanja „Bruna Špiler“. Po odluci žirija apsolutni pobjednik ovogodišnjeg takmičenja, koje je okupilo 75 učesnika iz deset zemalja, je Hana Hanas iz Zagreba. Njoj je novčanu nagradu i knjigu Lazara Seferovića „22 sage o kulturnom blagu Herceg Novog“ uručila potpredsjednica opštine dr Tamara Vujović. Prvu nagradu u četvrtoj kategoriji, ali i velike simpatije publike u dvorani „Park“ osvojio je takmičar iz Koreje Hong Sung Hwa. Najbolji duet na festivalu bio je u sastavu Katarina Brenčić i Anja Šinigoj iz Ljubljane, dok je nagradu koju lično dodjeljuje umjetnička direktorica festivala, profesorica Radmila Smiljanić pripala mladoj studentkiniji solo pjevanja iz Zagreba Bugi Mariji Šimić. -Mislim da će se o ovoj mladoj djevojci koja ima dva imena i jedno prezime još dosta čuti. Pred njom je još dosta rada ali kada sopran koji ima decenije rada iza sebe prepozna i kada ga dotakne neki drugi sopran, onda je to sigurno vrijedno, ne samo moje, već i pažnje drugih ljudi- kazala je Smiljanić uručujući nagradu mladoj pjevačici. Hana Hanas na uručenju nagrade u dvorani „Park“ je Novljanka Nikolina Pušara. Nju je asocijacija „Parade“ nagradila sedmodnevnim Cilj – UNESKO lista Krajnji korak u zaštiti i valorizaciji nematerijalnog kulturnog dobra predstavlja upis na UNESKO listu svjetske baštine. Prije toga, neophodno je ta dobra adekvatno zaštititi i valorizovati na nacionalnom nivou. Na pitanje dokle smo stigli u tom smjeru, Miranović ističe da Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u skladu sa prioritetima i kadrovskim kapacitetima, sprovodi postupak procjene kulturne vrijednosti nematerijalne baštine. - Nakon što Registar kulturnih dobara bude sadržao sveobuhvatan uvid u nematerijalna kulturna dobra od nacionalnog značaja biće pristupljeno, shodno međunarodnim parametrima, njihovoj adekvatnoj analizi i eventualnoj selekciji za sticanje UNESKO statusa na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine. Tako će nematerijalna kulturna dobra Crne Gore koja ispunjavaju ove uslove biti kandidovana za upis – kazala je Miranović. R. MUČALICA sorica solo pjevanja Tatjana Vasle iz Ljubljane. Najuspješniji takmičari dobili su od NVO „Bruna“ knjigu „Umjetnost solo pjevanja“, čiji je autor Bruna Špiler. Oscilacije i uspjesi Najljepši glas Ana Berus iz Slovenije dobitnica je priznanja za najljepši ženski glas dok je u muškoj konkurenciji nagrađen Emanuel Josić iz Bosne i Hercegovine. Dvije stipendije za internacionalni operski festival „Oper oder špre“, koji podrazumijeva tronedjeljni boravak i usavršavanje u Njemačkoj dobili su Hana Hanas iz Zagreba i Gregor Ravnik iz Ljubljane. Za najuspješniju interpretorku francuske muzike proglašena tencijalnih dobara, naša sagovornica je podsjetila da je taj poduhvat počeo u oktobru 2012. Tada su Ministarstvo kulture i tada novoformirana Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Narodni muzej, gradski muzeji i lokalne, opštinske službe za kulturu, koordinisani stručnom službom Ministarstva organizovali terenski popis nematerijalnih dobara. - Radne grupe sačinjene od stručnjaka različitih profila zaposlenih u ovim institucijama popisivali su na terenu postojanje i praktikovanje elemenata nematerijalnog nasljeđa. Za potrebe terenskog rada formiran je obrazac koji su popisivači popunjavali na terenu. Između ostalog, taj obrazac je sadržao naziv, vrstu, istorijat i opis dobra, mjesto i zajednicu na koju se dobro odnosi, način čuvanja i prenošenja, eventualna ograničenja i, naravno, održivost dobra danas. Za izradu takvog upitnika služili smo se aktuelnim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara iz avgusta 2010. i operativnim smjernica za sprovođenje Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine - kazala je Miranović. Sve ovo, prema njenim riječima, bilo je neophodno sprovesti da bi se konačno došlo do izrade elaborata o procjeni kulturne vrijednosti, što je preduslov za upis u Registar kulturnih dobara. boravkom i usavršavanjem u Parizu. Za doprinos u afirmaciji festivala nagrađena je profe- Iako je ove godine nastala mala oscilacija i u kvalitetu i kvanititetu festivala umjetnička direktorica „Brune Špiler“ Radmila Smiljanić smatra da je ipak uspjeh održati manifestaciju u uslovima „poljuljanih vrijednosti koji trenutno vladaju na našim prostorima“. Uspjeh ovog takmičenja, po njenom mišljenju, je i što okuplja takmičare sa prostora eks Ju ali sve više i iz drugih evropskih zemalja pa ove godine i iz Azije i što oni u Herceg Novom imaju ključ za otvaranje svjetŽ. K. skih operskih scena. Hronika Podgorice Ponedjeljak, 30. mart 2015. Danas u gradu CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE: Nema predstave *MODERNA GALERIJA Retrospektivna izložba voja Stanića do 20. aprila Dani frankofonije Teatar sjenki – Trupa Bakhus Koreografski projekat „U sjenci kore“ velika sala u 21h NARODNA BIBLIOTEKA „RADOSAV LJUMOVIĆ“ Radno vrijeme, radnim danima od osam do 20 sati, subotom od osam do 16 sati GRADSKO POZORIŠTE UMJETNIČKI PAVILJON KIC „BUDO TOMOVIĆ“ Sedamdeseta tradicionalna izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Nema predstave CENTRI SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE: PRIRODNJAČKI MUZEJ *DVORAC PETROVIĆA izložba „Priroda nas spaja“ Ponedjeljak: Neradni dan Utorak - petak: 09 h – 17 h. Subota i nedjelja: 17h – 19 h *PERJANIČKI DOM GALERIJA UDRUŽENJA IZVORNIH LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE izložba Krsta Andrijaševića ,,lice ogledalo“ do 1.aprila Nema izložbe *GALERIJA CENTAR Tradicionalna izložba radova članova UilUCG, radno vrijeme od 17 do 20, osim utorkom i petkom JU MUZEJI I GALERIJE: MUZEJ MARKA MILJANOVA Nema izložbe zbog renoviranja Stalna postavka – otvoren svakog dana, za organizovane posjete kontaktirati broj 069/616-200 *MUZEJ GRADA Stalna postavka Cijene voća i povrća na zelenoj pijaci u „Molu Montenegro“ proteklog vikenda bile su slične prošlonedjeljnim. Ponuda je bila raznovrsna, a i potražnja je, prema riječima prodavaca, bila dobra. Najpovoljnije su cijene jabuka, limuna, blitve i krompira. Boje za jaja koštale su pet centi, a ukrasne korpice od jednog do 15 eura Cijena jabuka kretala se od 50 centi do 1,2 eura, a banana od euro do euro i po. Kruške su cijenjene dva i po eura, dok se limun mogao naći i za 1,3 eura. Za pola kilograma jagoda trebalo je izdvojiti dva i po eura. Kvar na telefonu Telegrami Telenor T- Mobile M-tel 1271 126 1188 1500 1600 19816 Blok 5: izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940 INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 ekološka 618-395 veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677 I.Če. Svetlana Mirković posjećuje zelenu pijacu zbog domaćih citrusa. - Kupila sam limun iz Bara po euro i po. Ima ga i jeftinijeg, ali ga uvijek kupujem na istoj tezgi – kazala je Mirković. Pomorandže su cijenjene od 80 centi do 1,3 eura. Grejpfrut je koštao od 1,2 do 1,5 eura, a malo sitniji iz Starog Bara mogao se kupiti i za 80 centi. Za kilogram spanaća trebalo je izdvojiti od 1,2 do 1,5 eura, dok se blitva mogla kupiti i za jedan euro. Karfiol i raštan kretali su se od euro i po do dva, koliko je trebalo izdvojiti i za kilogram tikvica. Patlidžan je bio 50 centi skuplji. Crni luk cijenjen je od 70 centi do euro, a bijeli od tri do pet eura. Za kilogram šargarepe trebalo je izdvojiti od euro do 1,2 eura, a za krompir od 50 do 80 centi. Kilogram krastavaca ili paradajiza koštao je od 1,5 do dva eura, dok su paprike cijenjene pola eura više. Detalj sa pijace u „Molu Montenegro“ Mliječni proizvodi Za kilogram mladog kajmaka trebalo je izdvojiti deset eura, a za urdu (namaza od obranog mlijeka) četiri eura. Stari ovčiji skorup sa Pivske planine koštao je 20 eura, dok je kravlji cijenjen 18. Mladi sir koštao je od tri do četiri eura, stari pet do šest, a sa Njeguša od osam do deset eura. Domaći med mogao se kupiti od osam do 10 eura, masline od četiri do šest, dok je za kilogram pasulja trebalo izdvojiti od dva i po do četiri eura. I. MITROVIĆ CDRP na „Noćnjaku 2015“ u Trogiru Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na tradicionalnoj 17. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana „Noćnjak 2015“, koja je održana u Trogiru od 26. do 29. marta, pod pokrovitelj- stvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar - Kitarović. Manifestaciju je otvorio ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Tomislav Jakovina. U okviru programa „Noćnjak 2015”, CDPR je promovisalo Boje za jaja pet centi Na tezgama su se proteklog vikenda mogle naći i boje i ukrasne korpice za jaja. Kesica boje koštala je pet centi, dok su se ukrasne korpice kretale od jednog do 15 eura. Milica Dedeić praktikuje tradicionalno farbanje u lukovici. - Ostavila sam kore od crnoga luka. Crvenkaste, jer bolje su od žutih ili braon. Jaja ispadnu prelijepe bordo boje – kazala je Dedeić. Ona je dodala da pored toga što su lijepa na oko, ne želi da rizikuje sa hemijskim bojama. Marija Bošković boje za jaja kupuje zbog djece. - Oni više vole kad se u korpici šarene jaja, pa ih farbamo u svim bojama – kazala je Bošković. Jaja su koštala od 12 do 15 centi po komadu, a domaća od 25 do 30 centi. bogato ilustrovanu monografiju „Maslina”, životno djelo pok. dr Ksenije Miranović, prvog eksperta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu. CDPR je predstavilo i brošuru „Maslinovo ulje i zdravlje”, koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim građanima. - Manifestacija kao što je „Noćnjak 2015” je istovremeno bila prilika da CDPR, koje je, nadamo se, svih ovih godina prepoznato po tome što propagira zdrave stilove života i prevenciju kao prvi i osnovni štit u borbi protiv opake bolesti, predstavi u regionu svoje djelovanje u oblasti zdrave ishrane i fizičke aktivnosti – kaže predsjednik CDPR DomaI.V. goj Žarković. „El Ninjo“ danas u „Sinepleksu“ „Pauk“ premjestio 68 vozila Drama „El Ninjo“ biće protekle sedmice prikazana danas u 21:45 u bioskopu „Sinepleks“ u Delti. I dalje su na repertoaru filmovi „Čepi: robot koji je promijenio svijet“ u 15:10 i „Teorija svega“ u 21:00 sati. Ljubavni film „Pepeljuga“ biće na programu u 15:20, 17:30 i 18:45 časova. Kriminalistička komedija „Redosljed nestanka“ biće prikazana sjutra u 22:30 sati. Ljubitelji animiranih filmova u ponudi imaju filmove: „Kod kuće“ u 15:00, 16:00 i 17:15 sati; „Zvončica i čudovište iz Nedođije“ u 15:30 sati i „Trilogija drugačija: Pobunje- Scena iz filma „El Ninjo“ ni“ u 16:30 i 19:15 sati. „Bićemo prvaci sveta“ na programu je u 17.40, 20:00 i 22:15 sati. Komedija „Fokus“ u 18:15 i 20:15, „I dalje Alis“ u 19:30, 21:30 sati, „Strijelac“ u 17:00, 19:45 i 22:00. M. Lz. Komunalnoj policiji tokom prethodne sedmice podnijeta je 151 telefonska prijava, i to se najviše njih odnosilo na komunalno-stambenu oblast (82) i saobraćaj (69). Kako su saopštili iz ove službe, u navedenom periodu sugrađani su podnijeli i deset pisanih inicijativa. - Donijeli smo 23 rješenja o otklanjanju nepravilnosti u komunalno-stambenoj oblasti i izdali šest naloga. Inspektori za puteve donijeli su pet rješenja o otklanjanju na putevima i isto toliko administrativnih izvršenja. Vozilom (ARHivA POBJeDe) 122 123 124 412-412 1181 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NvO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška lGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666 DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar Bogata ponuda vitamina u „Molu Montenegro“ Barski limun važNiji TElEfoNi Centar bezbjednosti vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar informacije Pobjeda Dobra potražnja na zelenoj pijaci proteklog vikenda www.CiNePlexx.Me 14 „Pauk“ na terenu „pauk“ premjestili smo 68 vozila zbog nepropisnog parkiranja i izdali 60 naloga za naplatu novčane kazne. Kontrolisali smo četiri vozila taksi prevoza i izdali naloge – navodi se u saopštenju. M. Lz. Pobjeda Hronika Podgorice Ponedjeljak, 30. mart 2015. 15 Prva biblioteka na otvorenom u Podgorici postavljena u dvorištu Kluba boćara Uzmi knjigu i u šetnju na Goricu Funkcionisaće po principu uzmi jednu i vrati je ili ostavi jednu svoju. Tokom prethodna dva dana na štandovima u tržnim centrima Delta i Mol of Montenegro prikupljeno je 180 naslova koji će se naći na policama biblioteke Prva biblioteka na otvorenom u Podgorici postavljena je juče u dvorištu lokala Kluba boćara pod Goricom. Prve knjige na police su postavile djevojčice, koje su došle na otvaranje. Tokom prethodna dva dana na štandovima u tržnim centrima Delta i Mol of Montenegro prikupljeno je oko 180 knjiga koje će se naći na policama biblioteke. Mogli su se vidjeti razni naslovi, bogat fond od časopisa, dječjih knjiga do enciklopedija i klasika poput Dostojevskog i Tolstoja. Biblioteka će funkcionisati po principu uzmi jednu i vrati je ili ostavi jednu svoju. Inicijator projekta je nevladina organizacija „Naša akcija“ iz Kotora u saradnji sa Fondacijom „Naša Podgorica“ i NVO „AUT“ - Alternativni centar za potrebe mladih. „Boćari“ čuvaju biblioteku Sugrađani oduševljeni, samo da ne bude zloupotrebe Oslikavanje „ormara“ za knjige potrebno u urbanim sredinama, a svjedoci smo da sve manje površina postoji za korist društva. Pokušavamo da naglasimo potrebu za tim, posebno u gradovima, kao što je Podgorica, gdje beton postaje preovladavajući – kazala je Patricija Pobrić iz NVO „Naša akcija“. Kako kaže Pobrić, izabrali su ovu lokaciju zato što je najbezbjednija za početak. Biblioteka će biti otvorena sve dok radi Klub boćara u čijem se dvorištu nalazi, a uveče će biti zaključana. - Po svijetu ove biblioteke su samostojeće i niko ih ne čuva. Mi nijesmo još spremni za ta- ko nešto, pa idemo na neki međukorak, a to je da ih stavimo na zelene lokacije, blizu nekog obezbjeđenja, u ovom slučaju je to obezbjeđenje Kluba sa stražarom i video nadzor. Ako se stekne navika i ako biblioteka opstane, stavićemo je slobodno i bez elemenata obezbjeđenja – kazala je Patricija Pobrić. Podgoričani nespremni Predsjednica Fondacije „Naša Podgorica“ Maja Vukčević smatra da vrijedi pokušati, iako naše društvo još uvijek nije spremno na ovaj poduhvat. - Mi smo sa velikim zadovoljstvom prihvatili poziv NVO D.MIJATOVIĆ Projekat „Mala biblioteka na otvorenom – Podgorica“ nema samo edukativni karakter, već i da se podigne svijest o očuvanju životne sredine, da se vrati prvobitna namjena javnih površina. - Namjera nam je da se donese pisana riječ nazad u javnost i da se reciklažom knjiga i frižidera, koji služe kao ormari za njih, vrati povjerenje u zajednicu. Da dajemo, pozajmimo i poklonimo knjige. Osim toga, cilj je i vraćanje svrhe javnih prostora za psihofizičko zdravlje građana što je jako Opremanje prvim knjigama „Naša akcija“ da učestvujemo u ovom projektu, da budemo nosilac ovog projekta na lokalnom nivou. Mislim da je sjajna ideja imati ovakve biblioteke u Podgorici. Nijesam sigurna koliko je realno da to kod nas opstane, ali to nije razlog da ne pokušamo – kazala je Vukčević i zahvalila se Klubu boćara što su prihvatili da se mala biblioteka nalazi na njihovom prostoru i što će je paziti. Sljedeća lokacija bi trebalo da bude na drugom kraju grada. Kako je kazala Vukčević, još jedan frižider je već obezbijeđen, a biće i knjiga za njegovo opremanje. Jedna od ideja ovog projekta je Iako nevelik broj, bilo je ljubitelja akcije, koji su s oduševljenjem dočekali ostvarenje ovog projekta i došli da pruže podršku. - Ovaj projekat me prijatno iznenadio i nadam se da će zaživjeti. Ovo već praktikuju u okolnim državama. Iskreno se nadam da neće doći do zloupotrebe, da ljudi uzmu knjige i ne vrate ih poslije, kao i da će se svijest probuditi kod građana – kazala je Biljana Čabarkapa. Radmila Jovićević obogatila je biblioteku za još jednu knjigu, pa je donijela jedno od djela Agate Kristi, a kaže donijeće ih još. - Oduševljena sam idejom i nadam se da će opstati biblioteka. Ovo je početak, manje je ljudi nego što se očekivalo. Valjda ćemo promijeniti svijest kod ljudi i nadam se da će ljudi uživati u knjigama. Pisana riječ je mnogo bogatiji doživljaj. Ovaj put sam donijela samo jednu knjigu, jer sam na brzinu došla – kazala je Jovićević. da se koriste stare police, frižideri ili nešto što bi mladi umjetnici iz NVO „Aut“ mogli da osposobe na kreativan na- čin. Oni su bili zaduženi za oslikavanje starog frižidera koji je dobio funkciju ormara za knjige. M. LAZOVIĆ Naša posla Česma nije valjda za pse?! Mladencima dočarali svadbeni dan Peti sajam vjenčanja, koji je u Delti organizovala marketing agencija „Incognito“, završen je juče. Tokom prethodna tri dana tržni centar je bio dekorisan u stilu vjenčanja, a 26 izlagača su budućim mladencima predstavili bogatu ponudu. Uz zvuke benda „Dobri momci“, izložene vjenčanice i brojne dekoracije posjetioci su imali doživljaj prave svadbe. Interesovanje posjetilaca bilo je veliko, a budući supružnici su bili u prilici da saznaju šta je sve potrebno za organizovanje vjenčanja kao i kako će taj dan izgledati. Neki od njih su bili oduševljeni izlaganjem, pa su napravili rezervacije za angažman. - I ove godine bilo je veliko interesovanje posjetilaca, a veliko zadovoljstvo se vidjelo i na licima izlagača, što nam je jako drago. Tokom sva tri dana ljudi su obilazili štandove i bili su iznenađeni kako to sve lijepo izgleda, dekoracija izložbenih Žedni psi su skočili i oblizivali česmu sa koje piju građani. Na upozorenje i negodovanje prolaznika žustro su reagovali, prijeteći Pobjedinom fotoreporteru što ih fotografiše. Na fotografiji se može vidjeti mladić koji je, za razliku od njih, dao psu da pije vodu iz njegovih ruku. Jedan od prolaznika je prokomentarisao kako će sjutra njihova djeca da piju sa tih istih česama, a oni se nesavjesno ophode, ne vodeći računa o higijeni. M. Lz. D.MIJATOVIĆ Pobjedin foto-reporter zabilježio je juče fotografijom nekulturu nesavjesnih vlasnika pasa kod česme na ulazu u park Gorica. Naime, ovi pojedinci su se u povratku iz šetnje sa brda Gorica spustili kod fontane kako bi napojili ljubimce. Juče u Delti prostora i ponuda. Bilo je budućih mladih koje su na štandu salona vjenčanica „Pepeljuga“ isprobavale haljine, što su ovjekovječili profesionalni fotografi – kazala je PR kreativnih komunikacija Danijela Knežević. Takođe, parovi su mogli da učestvuju u nagradnoj igri. Svaki od izlagača je kao nagradu ponudio neku od svojih usluga, poput besplatnog iznajmljivanja vjenčanica, putovanja, dekorisanja stola... M. Lz. Juče na ulazu u park Gorica 16 Marketing Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Pobjeda Ponedjeljak, 30. mart 2015. Marketing 17 18 Crnom Gorom Ponedjeljak, 30. mart 2015. Goran Stanišić uvodi rafting u mojkovački dio kanjona Tare I bajkeri na čamcu Na zvaničnom otvaranju kampa „Kapija kanjona“, kao i raftinga mojkovačkim dijelom kanjona, doći će brojni gosti iz zemlje i inostranstva. Među njima će biti i dvadesetak bajkera iz beogradskog kluba „Harli Dejvidson“. - Bajkeri iz Beograda bili su i na promotivnom spustu čamaca sa Kulina prije dvije godine. Vole ove naše predjele i dolaze i ovog puta. Oni su odlučili da svoju bajkersku sezonu počnu istog dana. Prvo će ići na rafting, a zatim sjesti na motore i otići svojim putem. Njihovo prisustvo će mnogo značiti za samu promociju raftinga našim dijelom kanjona Tare - kaže Stanišić. Čamci će polaziti iz Donje Dobrilovine MOJKOVAC – Prvi turistički čamci, zahvaljujući privatnoj inicijativi, krenuće vodom niz mojkovački dio kanjona Tare 13. maja, skoro pune dvije godine nakon skidanja kontroverzne zabrane raftinga na tom dijelu rijeke i njegovog zvaničnog i svečanog otvaranja. Dugo se čekalo na taj prvi čamac. Nakon promotivnog spusta nekoliko plovila, 12. jula 2013. godine, upriličenog sa polazišta na Kulinama, u Dobrilovini, tik pored prašume Crna poda, činilo se da kreće, a i najavljivana je, neka nova turistička priča mojkovačkog kraja. Slike te promocije otišle su u svijet, interesovanje turista bilo je veliko, ali mojkovačkog dijela kanjona nije bilo nigdje u ponudi. Nijesu postojali ni minimalni uslovi da se zaplovi sa Kulina. Nema ih ni danas. Na polazištu nije napravljena nikakva infrastruktura, nije čak ni uklonjeno drvlje i kamenje iz rijeke, u mjestu Strugovi, kako bi čamci mogli da prođu. „Kapija kanjona“ Te prepreke ugasile su mojkovačke turističke ambicije, vezane za kanjon, sve dok Goran Stanišić, vlasnik kampa u otva- ranju „Kapija kanjona“, u selu Donja Dobrilovina, nije procijenio da za rafting na tom dijelu Tare uopšte nijesu bitni ni Strugovi ni polazište na Kulinama. Odlučio je da zaplovi. - Čekanje da neko nešto izgradi na Kulinama i da se uklone prepreke iz rijeke, bilo bi samo gubljenje vremena. Dva i po kilometra nizvodno od Kulina, imam livadu, skoro na obali rijeke, što je jedinstven slučaj u kanjonu. Idealna je za polazište. Čamci kampa „Kapija kanjona“ kretaće odatle. Iza njih će ostati i neuređene Kuline i prepreke u Tari. Do Drugog logora, odakle su od sada polazili svi čamci, ima 15-ak kilometara rijeke, što je sasvim dovoljno za tročasovnu plovidbu dijelom potpuno nepoznatim turistima, možda najljepšim u kanjonu. Kamp i sezona raftinga biće zvanično otvoreni 13. maja i pripremam se za taj dan. Biće to pravi spektakl na kojem će biti veliki broj gostiju iz zemlje i regiona - kaže Stanišić. On je, tvrdi, pronašao prostor za svoj kamp na turističkom tržištu. Ponudiće avanturu posjetiocima kanjona, koji u taj hram prirode dolaze autobusima. Otvoren će biti i za druge, ali su oni njegova prva ciljna grupa. Vidjeti kanjon - Dnevno ljeti kroz kanjon Ekološki, bez struje Posjetioci kampa „Kapija kanjona“ biće u prilici da osjete barem dio života iz vremena bez struje, jer struje i nema. - Do par kuća u Donjoj Dobrilovini nikad struja nije stigla. Nije, izgleda, bilo interesa. Tu se nalazi i kamp. Oni koji dođu vratiće se, na neki način, u daleku prošlost. Sve će tu biti potpuno prirodno, ekološki čisto. Spremaće se nacionalna jela na starinski način, od proizvoda i sela, a zaštitni znak kampa biće riblja čorba. Kamp, inače, ima sedam brvnara, sa 60 ležajeva, i veliki prostor za kamp prikolice i šatore. Ima i restoran od 300 mjesta, i ljetnju kuhinju. Piće će se hladiti u dva obližnja potoka. Na raftingu i u kampu radiće tridesetak ljudi - kazao je Stanišić. prođe po desetak autobusa sa turistima, a da niko od njih, na putu do njihovog zadnjeg cilja, mosta na Đurđevića Tari, gdje se snima i fotografiše, praktično i ne vidi kanjon, ne doživi ga u njegovoj ljepoti i divljini. Tu ja uskačem. Ponudiću im rafting do Drugog logora. Oni koji ne budu željeli u čamac moći će do te tačke biciklom. Sa regionalnog puta koji, urezan u litice kanjona, prati rijeku, kao i iz čamaca, snimaće se svaki rafting. Svi turisti će na kraju dobiti CD sa tim snimljenim materijalom, odnijeti ga sa sobom i tako širiti priču o kanjonu. Cijene će biti povoljne, a čamce će Tarom spuštati profesionalni, licencirani skiperi, na čelu sa Radem Đorđevićem, poznatim mojkovačkim splavarom, rafterom, kajakašem i plani- Skupština Planinarskog saveza Crne Gore Odgovornost i znanje za planinu KOLAŠIN - Ako se prihvati inicijativa sa jučerašnje Skupštine Planinarskog saveza Crne Gore, ponuda izbornih predmeta koje imaju crnogorski „osnovci“ biće veća za još jedan. Bio bi to predmet iz oblasti planinarstva koji bi, po riječima Darka Brajuškovića, predsjednika PSCG, omogućio mladima da na pravi način upoznaju planinu. Crna Gora je planinska država, a svaki prirodni ambijent traži da se nauče pravila i kultura života u njemu. Izbornim predmetom bi se mlade generacije upoznale sa planinama, ali i sa pravilima zdravog života i ponašanja u prirodi. Na taj Povećati broj osposobljenih i licenciranih planinskih vodiča. Precizirati šta je obaveza učesnika, a šta organizatora planinarenja Sa jučerašnje Skupštine PSCG način bi se omasovili planinarski klubovi - kazao je Brajušković. Na konferenciji za medije, koja je održana nakon Skupštine PSCG, Vasilije Bušković je naglasio da će se i ove godine nastaviti sa projektom uređenja nacionalne mreže planinarskih staza koji je ove godine Pobjeda sa 60.000 eura podržalo Ministarstvo održivog turizma. Članica Upravnog odbora Vesna Bulatović je u prvi plan stavila obavezu PSCG na izradi zvaničnog dokumenta koji će precizirati šta je obaveza učesnika, a šta obaveza organizatora u svim fazama planinarenja. Biti na planini, znači znati svoje obaveze i prihvatiti odgovornost jer planinarenje nijesu šetnje i razgledanje planina. Manjak lokalnih vodiča i nedovoljno poznavanje planina su, prema mišljenju Luke Mitrovi- narom. Već sam imao kontakte sa nekim turističkim agencijama. Vjerujem da će mnogi u svoje aranžmane uključiti ovo što nudim - kazao je Stanišić, čovjek koj će i praktično turistički otvoriti dugo vremena zabranjeni dio kanjona. Bila jednom jedna zabrana Zabrana splavarenja mojkovačkim dijelom kanjona Tare uvedena je, odlukom Nacionalnih parkova Crne Gore, prije nešto više od dvadeset godina, sa neubjedljivim obrazloženjem da prolazak čamaca rijekom ugrožava jedinstvenu prašumu crnih borova u Crnim podima, što su Mojkovčani uvijek smatrali besmislicom. Prvi zvaničan zahtjev za ukidanje te odluke uputio je, prije sedam godina, aktuelni pred- sjednik opštine Dejan Medojević, tada direktor lokalne Turističke organizacije, što su podržali i brojni turistički radnici Mojkovca. Taj zahtjev je, u startu, u Javnom preduzeću za nacionalne parkove dočekan na nož. Vođena je, jedno vrijeme, i oštra medijska polemika po tom pitanju. Tek kad je na čelo Nacionalnih parkova došao Zoran Mrdak uvaženi su argumenti Mojkovčana i skinuta zabrana splavarenja njihovim dijelom kanjona. - Opština je sasvim dovoljno uradila time što je uspjela da se izbori za otvaranje i našeg dijela kanjona. Na nama privatnicima je sada da to iskoristimo i da, konačno, počinjemo zarađivati od Tare. Ona je do sada bila samo mojkovački ukras zaključio je Stanišić. Ranko ĆETKOVIĆ Helikopteri i planine Oni koji se organizovano bave planinarenjem ističu da ne mogu biti uvijek odgovorni za ono što se dešava na planini. Darko Brajušković, predsjednik PSCG, je kazao da ka planini kreću i oni koji je poznaju, ali i oni drugi, koji je samo vole i žele da upoznaju adrenalin planine i visine. Krene se ka planinama na svoju ruku, zaluta se, čak i se i život ugrozi i onda se zovu planinar i Služba gorskog spašavanja. Mi nijesmo u situaciji da stalno helikopterima kružimo planinama i čekamo kad će se neko javiti da je zalutao i da je ugrožen. Treba pri kretanju ka planini da onaj koji je donio tu odluku i prihvatio odgovornost da zna kuda ide, da je opremljen i povezan sa vodičkom službom - kazao je Brajušković. ća, predsjednika PSCG u prošlom mandatu, problemi koji se moraju što prije riješiti. Moramo obavezati učesnike planinarenja i sve one koji borave u prirodi na odgovornost. Najprije svoju obavezu treba da ispuni država sa infrastrukturom kako bi svaka planina imala svoje poznate „adrese“. Oni koji dođu na planinu, treba da znaju kome treba da se obrati i ko je ovlašćen da ga vodi po planini. Organizovanje vodičke službe je jedan od prioriteta i mi smo počeli sa izdavanjem vodičkih službi - kazao je Mitrović. Tekst i foto: Dr. DRAŠKOVIĆ Pobjeda Crnom gorom Ponedjeljak, 30. mart 2015. CETINJE - Nakon uspješnog početka u Podgorici i Bijelom Polju, kampanja ,,Ispravi se i vježbaj“ nastavljena je juče na Cetinju. Riječ je o kampanji koja je osmišljena kao savjetovalište na javnim mjestima namijenjeno da se prepozna i na vrijeme identifikuje problem sa kičmom. Fizioterapeuti - specijalisti primijenjene fizioterapije pregledali su 48 djece. Nakon toga urađeni su evalucioni listovi sa nizom podataka na osnovu kojih se utvrđuje da li dijete ima neki od deformiteta kičme ili ne. - Na Cetinju smo obavili 48 pregleda i zadovoljni smo odazivom. Prema onome što smo imali prilike da vidimo, veliki je broj djece sa nepravilnim držanjem i ravnim tabanima. Roditelji koji su svoju djecu doveli na pregled su u direktnom razgovoru sa specijalistima primijenjene fizioterapije (fizioterapeutima) upoznati sa tim što je zapravo deformitet kičmenog stuba, znacima ovog oboljenja, kako ga prepoznati kod svog djeteta, kako preventivno djelovati i kako ostvariti uslugu fizioterapeuta u javnom zdravstvu da bi se spriječilo napredovanje ili uopšte pojavljivanje nekog od oblika deformiteta kičmenog stuba – kazao je predsjednik Udruženja fizioterapeuta Crne Gore Krsto Kovačević. On je podsjetio da su posljedice deformiteta kičmenog stuba višestruke i umnogome utiču na kvalitet života svakog pojedinca. - Danas se oboljenja kičmenog stuba u mnogim naprednim društvima smatraju modernom bolešću broj 1, a dodatno zabrinjava činjenica da djeca svoje vrijeme provode u neadekvatnim školskim klupama, nose teške torbe koje ih dodatno povijaju i sve se manje bave fizičkim aktivnostima, a sve više vremena provode sjedjeći ispred kompjutera, čime se Kampanja „Ispravi se i vježbaj“ na Cetinju Detalj sa radionice njihovi mišići nedovoljno i nepravilno razvijaju ne dajući kičmenom stubu neophodnu potporu - kazao je Kovačević. Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, Udruženje sportske medicine Crne Gore i Uprava za mlade i sport Crne Gore nam j e rava j u d a ka m p a n j a ,,Ispravi se i vježbaj“ postane tradicionalna i da se sprovodi svake godine kako bi efekti edukacije i prevencije pomogli što većem broju građana i spriječili širenje pojave deformiteta. Kampanju je podržalo i Ministarstvo sporta. J. ĐUKANOVIĆ 19 Zoran Ilinčič Kolašin: Problem jednog pronalazača Može li Zoran stići do Ženeve… KOLAŠIN - Da li će Zoran Ilinčič, mašinski inžinjer i pronalazač iz Kolašina, uspjeti da ono što je radio, stvarao, osmišljavao i pretvorio u zaštićene patente uspjeti da prezentira na sajmu pronalazaštva u Ženevi. Švajcarski grad, koji će okupiti oko hiljadu najnovijih pronalazaka, nije previše daleko, ali je trenutno previše ,,tehničkih“ problema. Zapravo, finansijskih problema… Ilinčić ističe da je pripremio prezentaciju tri pronalaska i vjeruje da bi zaslužili posebnu pažnju. Ženevski sajam za pet dana obiđe preko 60.000 posjetilaca koji nijesu samo posmatrači već predstavnici najmoćnijih kompanija koje tragaju za inovacijama u tehnologijama, kaže Ilinčić. Uvijek volim da pomenem pravilo našeg poznatog reditelja Branka Baletića koji kaže da nema dobrog rezultata ako si šampion svoga dvorišta, već da moraš biti šampion svijeta. Put do boljeg života znači stvoriti materijalna dobra koja svijet traži i priznaje. To se samo može uraditi modernim tehnologijama koje treba da osvojimo domaćom pameću jer nemamo para da ih kupimo. Nije poznato da je neko nekome dao i otkrio modernu tehnologiju - podsjeća Ilinčić. Država, smatra Ilinčić, treba da organizovano pristupi trci za modernim tehnologijama i da ispoštuje svoje dokazane pronalazače. Pedesetih godina prošlog vijeka imali smo isti tehnološki nivo sa nekim od sada vodećih tehnoloških sila. Na svaki sajam pronalazača, tehnološke opreme, mašina treba da ode makar ,,jedan autobus“ potencijalnih stručnjaka. Treba organizovati i posjete velikim kompanijama i obrazovnim institucijama kako bi naši ljudi mogli usvojiti znanja koja su upotrebljiva u našoj praksi. Naredni korak bi bila proizvodna saradnja što bi nam omogućilo ,,tehnološki skok“ - smatra Ilinčić. Preliminarna prijava je poslata za Ženevu. Prezentacija tri pronalaska, koja već imaju izuzetno povoljne ocjene od stručne javnosti, čeka podršku da bi se stiglo do Ženeve, da bi se uplatila kotizacija. Dr. DRAŠKOVIĆ NVO „Zinak“: Poštovati prava djece PODGORICA - Svako dijete ima zagarantovana svoja prava: da se igra, uči, da bude srećno, da se zdravo hrani... To su samo neka od propisanih u Konvenciji o pravima djeteta. Direktorica nevladine organizacije ,,Zinak“ Nikoleta Strugar priča da, imajući u vidu da postoji ne tako mali broj djece koja potiču iz porodice samohranog roditelja, ali i broj djece kod porodica koje broje četiri i više djece, kod pripadnika te NVO ,,razvila se ideja pokretanja akcije osnažavajuće podrške samohranim roditeljima i njihovoj djeci, ali i višečlanim porodicama“. - NVO ,,Zinak“ postavlja se kao spona poslovnog ambijenta i potreba ciljne grupe. Kako smo organizacija koja je osnovana početkom godine, imamo u planu da se posvetimo i promovisanju dječijih prava koja su propisana Konvencijom o pravima djeteta 1989. godine. Mogu da konstatujem da su roditelji i djeca u Crnoj Gori dosta dobro upoznati sa dječijim pravima. Iako su NVO sektor, dijelom državni organi i UNICEF uključeni u kampanje promovisanja dječijih prava, smatram da treba nastaviti sa mijenjanjem svijesti u društvu po tom pitanju – kaže Strugar. Radionica za djecu u konjičkom klubu Ona smatra da je jako važno raditi monitoringe, izvještaje i publikacije, ali, kako ističe, osjeća potrebu za preuzimanjem konkretnih aktivnosti za ciljnu grupu sa kojom rade, a to su djeca samohranih roditelja, djeca roditelja koji imaju četvoro ili više djece, Romi i djeca sa invaliditetom. Prema njenim riječima, njihova podrška toj ciljnoj grupi sastoji se u pronalaženju firmi, zanatskih radnji i kompanija koje su raspoložene da učestvuju u akciji tako što će pružiti besplatne usluge ili poklonili svoje proizvode. - Problemi sa kojima se susrijeću samohrani roditelji koji nijesu dobrog imovinskog stanja su nezaposlenost, nedostatak finansijskih sredstava za osnovne egzistencijalne potrebe, veliki mjesečni troškovi, nemogućnost plaćanja vrtića ili paziteljica djece, problemi prevoza, nemogućnost organizovanja zabave, edukacije, izleta za djecu... Samim tim, dijete se dovodi u situaciju da se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na drugu djecu pa dolazi i do socijalne isključenosti. Svakodnevno smo u kontaktu sa velikim brojem roditelja i staratelja kojima, osim ove, pružamo i moralnu podršku i pronalazimo za njih razne stručne savjete (ljekarske, psihološke, pravne savjete) – kaže Strugar. Ona dodaje i da sarađuju sa sportskim klubovima, kako bi djeci omogućili besplatne radionice, odnosno treninge za one čiji roditelji nijesu u mogućnosti da im to priušte. Strugar objašnjava da su se fokusirali i na organizovanje kreativnih, odnosno edukativnih, umjetničkih i praktičnih radionica za djecu. To rade, kako kaže, uz pomoć partnera kuglane ,,Bowling Strike” jer smatraju da je bavljenje sportskim aktivnostima itekako kvalitetno provedeno slobodno vrijeme. M. ĆOROVIĆ Nikoleta Strugar sa djecom u igraonici 20 Crnom Gorom Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Rezultati državnog prvenstva u ribolovu štapom sa uređene obale BIJELA - Državno prvenstvo u sportskom ribolovu štapom sa uređene obale za juniore i seniorke, na kojem je učestvovalo 45 takmičara i takmičarki iz 12 klubova, održano je juče u Bijeloj. Riba je slabo grizla, pa je prednost značio svaki ulovljeni primjerak, zahvaljujući čemu se nekoliko takmičara uspjelo izdvojiti i ostvariti validan rezultat. Prvo mjesto u kategoriji juniora U-21 osvojio je Dragan Vasiljević (KSR „Ribar“ Baošići) sa 965 bodova, drugo Miloš Ivanović (KSR „Jugole Grakalić“ Herceg Novi) sa 810 bodova, dok je treći bio Aleksandar Milosavljević (KSR „Igalo“) sa 530 bodova. U kategoriji juniora U-16 prvi je bio David Gudelj (KSR „Igalo“) sa 320 bodova, drugi Bojan Malović (KSR „Dinigla“ ) sa 195, a treće mjesto pripalo je juniorki Maji Maslovar (SRK „Pagar“ Tivat) sa 160 bodova. U ovoj uzrasnoj kategoriji nije posebno podijeljena muška i ženska konkurencija. Kod seniorki prva je bila Milijana Matijašević (KSR „Jugole Grakalić“ H. Novi) sa 150 bodova, dok ostale takmičarke nijesu imale validan ulov. Kako je saopšteno iz Saveza za sportski ribolov na moru, KSR „Dinigla“ Bijela je bio dobar tehnički organizator prvenstva, ali je ulov bio ispod očekivanja, za što je glavni „krivac“ bura koja posljednjih dana duva na ovom području. I. P. Vasiljević, Gudelj i Matijašević ostvarili najbolji učinak Nastupili su takmičari u tri kategorije; juniori do 21 godine, mlađi juniori do 16 godina i seniorke Riba slabo grizla Predstojeća takmičenja Prema rasporedu takmičenja, slijedi državno prvenstvo u disciplini štapom sa neuređene obale za juniore, seniore i seniorke 19. aprila u Kostanjici. Nakon toga, ribolovci će u juniorskoj konkurenciji nastupiti u lovu štapom iz usidrene barke 26. aprila u Budvi, dok će seniori u istoj disciplini, u prvom krugu takmičenja u bulentinu bodove loviti 10. maja u Igalu. Ulov bio ispod očekivanja za što je glavni „krivac“ bura koja posljednjih dana duva na ovom području KUD „Njegoš“ na festivalu u Turskoj CETINJE - Kulturnoumjetničko društvo ,,Njegoš“ sa Cetinja predstavljaće Crnu Goru na internacionalnom Manisa folk festivalu, koji će se održati u turskom gradu Manisi, od 20. do 27. aprila. Na festivalu će učestvovati ansambli iz 15 zemalja – saopšteno je iz uprave društva. - U novembru 2014. godine, ansambl ,,Njegoš“ je od strane organizacije ,,Aegen folk“ pozvan da aplicira za učešće na 475. internacionalnom Manisa folk dens festivalu. Selekcija je trajala sve do kraja decembra 2014. godine kada je stiglo obavještenje da je ansambl dobio učešće na ovom prestižnom festivalu. Čast nam je što će KUD ,,Njegoš“ kao najpoznatiji predstavnik tradicionalne kulture, čuvar Sa promocije knjige Promovisana knjiga Šefke Begović-Ličine u Plavu „Niska od merdžana“ folklornih plesova, pjesama, muzike i baštinik vrijedne tradicije Crne Gore i ovaj put originalnom nošnjom i zastavom afirmisati ime naše ze- mlje u svijetu tradicijske umjetnosti, i što će na umjetnički način interpretirati igre i pjesme našeg naroda kao kulturno nasljeđe - saopšteno je u saopštenju iz uprave ansambla. Festival se nalazi na listi UNESCO-a od 2012. godine. J. Đ. Rožajska policija privodila prosjake Rožaje ROŽAJE - U okviru akcije ,,Prosjak“, čiji je cilj da se spriječi prosjačenje, službenici rožajskog Odjeljenja bezbjednosti u saradnji sa predstavnicima Centra za socijalni rad, priveli su devet lica od kojih šest odraslih osoba i troje djece koje su zatekli u prosjačenju u gradu. Riječ je o licima romske populacije koja imaju prebivalište u beranskoj opštini. Službenik Centra za socijalni rad je obavijestio ta lica da mogu da ostvare pravo na socijalnu pomoć u matičnoj opštini, dok su ih službenici OB-a upozorili da prosjačenjem ulaze u sferu prekršajne odgovornosti i da će u slučaju da ponovo budu zatečeni u toj radnji biti predati sudiji za prekršaje. Oni su, nakon kraćeg zadržavanja u prostorijama OB-a, pušteni kućama. Zamjenik komandira OB-a Mursel Agović je kazao da im najveći problem predstavlja identifikacija tih lica jer nemaju kod sebe ličnu kartu niti druga dokumenta, mada se radi o istim osobama koje su već nekoliko puta zaticane u prosjačenju. F. KalIć PLAV – Knjiga „Niska od merdžana“ Šefke Begović-Ličina, koja govori o životu, sudbini, duhu i kulturi bošnjačkog naroda Sandžaka naišla je na veliko interesovanje publike u Centru za kulturu Plava. Direktor Centra Alija Redžematović nadahnuto je primijetio da nije čudo što je Begović-Ličina dala ovaj naslov jer je riječ o autorki po rođenju Bjelopoljki, po vaspitanju Novopazarki, po uspomenama Plavljanki i Beranki, što dodatno vezuje za kraj o kojem je napisala knjigu. - Ova zbirka priča je vrijedna knjiga, jer je pisana izvornim dijalektom. Priče sabrane u ovoj knjizi su originalne priče iz naroda, specifične Bošnjacima sa islamskim tradicionalnim predznakom, a koje su filigranskom obradom Šefkinog bogatog vokabulara izbrušene do savršenstva. Kako sama književnica kaže, željela je i smatrala da će u knjizi „Niska od merdžana“ oživjeti i otrgnuti od zaborava topli govor naših predaka, prikazati ljepotu časnog vremena u kojem smo odrastali i kad smo od malih nogu bili vaspitavani da se pred ljudima zastidimo, da im se uljudno zamolimo i zahvalimo, kad su se visoki moral i jaka vjera vrednovani kao najbogatije i najljepše ljudske osobine – naglasio je Redžematović. Pisac i likovni umjetnik Ibrahim Reković istakao je da se iz mnoštva naslova jasno vidi da je Šefkina preokupacija sudbina mladih ljudi, porodica, staraca, žena, dječaka, djevojčica, započetih, prekinutih ili neuzvraćenih ljubavi, običaja, aktuelnih tragičnih događaja bošnjačkog naroda Sandžaka. U njenim pričama, pisanim domaćim ali razumljivim jezikom, vidi se da su napisane da sačuvaju prošlost i sadašnju zbilju za buduće generacije istakao je Reković. Fragmente iz zbirke priča čitala je Sena Batić, koreografkinja u Centru za kulturu u Plav. R. GRuda Pobjeda Zabava Ponedjeljak, 30. mart 2015. ! Pričaju Mujo i Haso, kad odjednom Mujo reče: - Jes bolan Haso biće građanskog rata. A Haso će: - Uh! Dobro je da mi živimo na selu. ! Ulazi djed u autobus i moli nekog momka da mu ustupi mjesto, žaleći mu se kako ga bole noge. Mladić mu odgovara: - Jesi li ti ustajao starijima dok si bio mlađi? Starac odgovara: - Jesam! A mladić će na to: - Pa, zbog toga te i bole noge! Plavuša ugleda galeba, pa kaže: - Dragi, vidi, to je roda. Policajac joj kaže: • Nije to roda, to je galeb, od njega se prave čokolade. ! Šetaju policajac i plavuša plažom. Sudoku Lili Oldridž Američka manekenka Lili Oldridž pozirala je za novo izdanje magazina „Maxim“ Rješenje iz prošlog broja Keli Ozborn podvrgla se operaciji kao Anđelina Nakon što je Anđelina Džoli objavila da je odstranila ženske reproduktivne organe, jer su joj otkrili rani stadijum raka, glumica i dizajnerka Keli Ozborn u emisiji „The Talk“ otkrila je da će se i ona podvrgnuti toj operaciji, jer nosi gen BRCA1. - Moja majka nas je natjerala da se svi testiramo nakon što je otkrila da ona pati od te bolesti, pa je napravila dvostruku mastektomiju. Slažem se s tim, sto odsto i znam da ću to jednog dana morati da napravim - kazala je Keli. Ona je dodala da, ako će imati svoju djecu, želi ih gledati kako odrastaju i podržavati ih koliko god može. - Čestitam Anđelini, jer je usmjerila pažnju na to, pa će ljudi sada ići na testiranje rekla je Keli. Njena majka Šeron Ozborn saznala je 2002. godine da ima rak debelog crijeva. Uspješno su je operisali, no kad je saznala da nosi gen zbog kojeg postoji mogućnost da oboli od raka dojke, podvrgnula se dvostrukoj mastektomiji. M.V. 21 22 Drugi pišu Predsjednik Evropske komisije je nedavno za njemačke novine Welt am Sonntag izjavio da je Evropskoj uniji potrebna vlastita vojska da bi odgovorila na prijetnje koje predstavljaju Rusija i slične zemlje. On je kazao da NATO nije spreman da se sam suprotstavi svim sigurnosnim prijetnjama današnjice, a pored toga, njegove sve članice nisu u EU. Eksperti nisu složni u tome da li je Evropi zaista potrebna ovakva vojska i pitaju se u kojem obliku bi ona zaista mogla postojati i opstati. Njemački politički analitičar Cornelius Adebahr smatra da je ideja o stvaranju evropske vojske kruži već godinama i da je to više neki cilj do kojeg je dug put, ali ne i konkretan projekat. - Trenutni prijedlog gospodina Junckera, za razliku od mjera koje je uvela Junckerova komisija i koje doprinose privrednom ustanku, nema konkretne korake, govori Adebahr za Al Jazeeru. Nuklearno oružje Zbog toga, kaže on, je jako teško reći šta bi ovakva armija zapravo mogla da uradi i kakav bi bio njen uticaj. - U principu bi ovakva armija, teoretski, mogla da zamjeni svih 28 armija članica EU-a. Ali u dogledno vrijeme je to nemoguće iz mnogih razloga. Suzdržavanje njemačkog parlamenta, neutraliteta Austrije, Švedske i Finske pa sve do pitanja kontrole nuklearnog oružja kojeg posjeduju Francuska i Velika Britanija. Sve su to otvorena pitanja i prepreka, ističe on. Adebahr smatra da je, objek- Ponedjeljak, 30. mart 2015. Radić: Evropska armija predstavljala bi problem NATO-u tivno gledano, u ovom trenutku potrebnije jačanje kapaciteta da bi se lakše prevazišle sigurnosne krize. ,,Ovo se ne odnosi samo na vojne elemente, također je važna snaga policije, humanitarni radnici i ljudi koji rade za evropske vlade. Već pri samoj pomisli na moguću evropsku armiju, postavlja se pitanje ko bi imao demokratsku kontrolu nad tom armijom. To se vidi i na području ekonomskog managmenta u EU, ali u drugom kontekstu“. On je naveo primjer finansijske krize u eurozoni, koja je kaže dokaz, da se ništa ne može uraditi na silu i pod vanjskim pritiskom - Naprimjer, prije bi svaki prijedlog unije banaka bio rastrgan i bačen u kantu za smeće, ali sada je ta unija u velikim dijelovima ekonomske politike EU-a realnost. Isto to se može desiti sa evropskom armijom. Ako sigurnosna situacija kulminira i ako se desi nešto nepredvidivo, neko će se sjetiti ideje gospodina Junckera, zaključio je Adebahr. Vojno-politički analitičar Alekasandar Radić smatra da bi evropska armija predstavljala problem NATO-u da radi svoj posao i da jednostavno NATO ispunjava sve ono za šta bi se zalagala evropska armija. - Ne postoje preduslovi za takvu armiju. Dakle NATO već ima uspehe za pokazati, a smatram da jedan od razloga što je gospodin Juncker predložio formiranje ovakve armije, jeste taj što postoji pritisak sa strane. EU želi da pokaže SADu da može sama protiv vanjskih pretnji i da ne treba njihovu pomoć. Smatram da je Juncker mislio da je vrijeme da se uputi poruka na drugu stranu okeana, kaže Radić. Problem finansiranja U stvarnosti, smatra Radić, Evropa ne može sama da rješava probleme jer NATO tu odavno ima glavnu ulogu. - NATO već odavno ima validan i jak statut i već su odgovorili na mnoge bezbednosne izazove u svetu. EU već ima jedinice koje su zadužene za krizne situacije i to je svojevrsna mala vojska, za koju se ne izdvaja veliki novac. Sama činjenica da se baza ovih jedinica nalazi u istoj zgradi kao i NATO govori mnogo, kaže on. Prvi preduslov, za bilo kakva razmišljanja o evropskoj vojsci, kaže Radić, jeste da Evropska unija postane država sa svim svojim načelima, jer jedino tako bi ta armija mogla agirati kao jedna i jedino tako bi vođenje evropske vojske bilo moguće. Jedina mogućnost, zaključio je Radić, da se ova ideja ostvari jeste saradnja sa NATO-om i neometanje njihovih misija. Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris, smatra da postoji velika razlika u tome da li je ovakva vojska potrebna Evropi i svijetu i da li je ova ideja uopće ostvariva. - Potrebe bi se još možda i našlo. Dakle, EU sa svojom zajedničkom valutom, sa politikama koje su se proširile na razna područja postupno pokazuje želju da preraste u jednu veliku složenu državnu zajednicu. U takvom sistemu ne bi bilo pogrešno imati jednu vanjsku i jednu obrambenu politiku i logično bi onda bilo da se formira evropska vojska, objasnio je Tabak. Ipak, sigurno je, ističe Tabak, da na tom putu postoje ogro- Pobjeda mne strukturne prepreke, a one prvo obuhvataju činjenicu da većina evropskih zemalja, posebno onih velikih, itekako ljubomorno čuva svoje vlastite sposobnosti. - Pod sposobnosti podrazumijevam vanjskopolitičke sposobnosti, ali i vojne. Također podrazumijevam nacionalnosigurnosne kapacitete. Tu zapravo jako teško dolazi do usklađivanja, a kamoli stapanja u EU, kaže Tabak. Pitanje dogovora S druge strane, objašnjava on, to je pitanje dogovora Evropske unije i NATO-a. - Većina članica EU-a je ujedno i u NATO-u i tu dolazi do dupliranja. Dio zemalja praktički u tom slučaju zaustavlja svako kretanje prema jedinstvenoj evropskoj vojsci, upravo zato da bi se očuvala uloga NATO-a i da ne bi došlo do dupliranja kapaciteta i novaca, smatra on. Poznato je, objašnjava Tabak, da se u EU-u sve radi konsenzusom i velikim dogovorima i to dovodi do situacije da o temama koje su teške i gdje nema saglasnosti bi takva zajednička vojna organizacija jako teško došla u operativnu fazu. On smatra da je jako neizvjesno šta bi takva vojska u nekoj ozbiljnijoj krizi, poput one u Ukrajini, mogla da uradi, budući da bi morala proći cijeli zvanični postupak, da bi se došlo do zaključka i ,,prešlo na stvar“. Problem je također, zaključio je Tabak, novac kojeg je za ovakve stvari sve manje u EU. - Evropska vojska bi vjerovatno smanjila troškove i povećala efikasnost, ali prepreka je zaista previše, zaključio je Tabak. Putinov novi front Ruski moćnik krenuo u stratešku bitku za Obamino susjedstvo EU: Ugasite svoje Facebook naloge LUKSEMBURG - Građani EU koji žele da sačuvaju privatnost svojih informacija od američkih obavještajnih službi treba da zatvore svoje „Facebook“ naloge, upozorila je Evropska komisija, uz ocjenu da aktuelni zakoni Unije ne štite podatke građana. Advokat Evropske komisije Bernhard Šima rekao je ovo u okviru slučaja koji je pokrenuo privatni aktivista Maksimilijan Šrems. On je postavio pitanje li podatke građana EU treba smatrati bezbjednim ako se pošalju u SAD, u svjetlu masovnog praćenja podataka koje je otkrio Edvard Snouden, bivši službenik američke Nacionalne službe bezbjednosti SAD. ,,Razmislite da ugasite nalog na ‘Facebooku’, ako ga imate“, rekao je Šima vrhovnom tužiocu Ivu Botu na ročištu pred Evropskim sudom pravde u Luksemburgu. Postojeći sporazum „Sejf harbur“ odnosi se na prenos podataka građana EU preko Atlantika, u SAD. Bez tog sporazuma, prenos privatnih podataka izvan EU je protiv zakona evropskog bloka. Slučaj je obuhvatio pritužbe protiv kompanija „Apple“, „Facebook“, „Microsoft“, „Skype“ i „Yahoo“. Sporazum „Sejf harbur“ je zajednički dogovor između SAD i EU koji osigurava zaštitu podataka evropskih građana i onda kada tim podacima upravljaju američke kompanije izvan granica EU. Evropska komisija nije mogla da potvrdi da li propisi „Sejf harbura“ adekvatno štite podatke građana EU. Pokretač slučaja smatra da program američke vlade „Prizma“ u okviru kojeg se podaci građana EU, koje drže američke kompanije, prosljeđuju američkim obavještajnim službama, predstavlja kršenje standarda „adekvatnosti“ i da sporazum Sejf harbur“ više ne važi. Rat u Ukrajini izazvao je unatrag godinu dana veliku napetost na liniji Moskva-Zapad kakva nije viđena još od Hladnog rata. Dapače, i Zapad i Rusija jedni druge optužuju da se ponašaju kao da Hladni rat nije ni završio, a nemali broj analitičara smatra da je svijet ušao u drugi Hladni rat. Kao još jedan prilog toj tezi može se dodati nedavno svjedočenje američkog generala Kennetha E. Tovoa iz Južne komande, koja pokriva sve vojne aktivnosti SAD-a u Latinskoj Americi, koji se prije nekol i k o d a n a p o j av i o p r e d senatskim Odborom za oružane snage. Senatorima je rekao da je ruski utjecaj u Latinskoj Americi ponovno ojačao te da se veliki povratak Moskve u zagrljaj svojim nekadašnjim saveznicima događa u trenutku kada je američka vojska na tom području nikad manje spremna za adekvatan odgovor. Konačni cilj Rusije je, prema Tovou, iskorijeniti američki utjecaj. Lavrov na Kubi Da se u Latinskoj Americi uistinu događa nešto što bi moglo ići u prilog tezi spomenutog generala svjedoči činjenica da je ovoga tjedna moćni Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov bio na latinoameričkoj turneji: posjetio je Kubu, Nikaragvu, Kolumbiju i Gvatemalu. U posljednje se vrijeme može čuti da Moskva kani prodati vojne avione sandinistima koji drže vlast u Nikaragvi, dok je Lavrov s kubanskim čelnicima navodno razgovarao u ‘američkoj agresiji’ protiv Venezuele. ‘Prošle i ove godine ruski je špijunski brod nekoliko puta pristajao u luku u Havani, a plovio je i po Meksičkom zaljevu te u blizini istočne obale Sjedinjenih Država’, upozorio je general Tovo. ‘Rusija je od Kube, Venezuele i Nikaragve zatražila pristup njihovim zračnim bazama i lukama kako bi mogla opskrbljivati svoje brodovlje i strateške bombardere koji operiraju na području Zapadne hemisfere. Ruski su mediji također objavili da će Moskva u Karipsko more i Meksički zaljev početi slati strateške bombardere u izviđanje, kako bi pokušali pratiti vojne aktivnosti i pomorsku komunikaciju drugih sila’, naveo je general Tovo i dodao da se sve ovo počelo spremati još 2008. godine, kada je glavni ruski saveznik u regiji bio tadašnji predsjednik Venezuele Hugo Chavez. Chavez je bio samo jedan od ljevičarskih lidera koji su zavladali latinoameričkim državama, čije se stanovništvo okrenulo socijalistima nakon desetljeća američkog utjecaja, koji je u nekim zemljama za posljedicu imao česte državne prevrate i općenitu nestabilnost. Pokojni vođa Venezuele među novim valom ljevičara bio je najistaknutiji, a ujedno i najekscentričniji, a uz sebe je imao antiamerički nastrojene predsjednike Ekvadora i Nikaragve te u manjoj mjeri Bolivije pa i Argentine. Navedene države Rusiji daju diplomatsku podršku, a ono što je ključno, Moskvi omogućuju pristup svojim lukama i zračnom prostoru. Raste ruski uticaj Američki analitičar Douglas Farah drži da je jedan od problema s ovakvim benevolentnim odnosom prema Rusiji činjenica da, kako kaže, gdje god Rusija dođe, za njom dođe i ruski organizirani kriminal. Kao primjer navodi Venezuelu, čiji je aktualni predsjed- nik Nicolas Maduro dao utočište nekim ruskim mafijašima, nastavljajući tako miješati politiku s kriminalom, što je, navodi Farah, činio i njegov poko j n i p re t h o d n i k . K a ko prisutnost Rusije u regiji raste, tako su i njezini potezi sve smjeliji. Nedavno je procurila informacija da Moskva naoružava Argentinu, koja navodno snuje o novoj invaziji na Falklande, otočje pod britanskom kontrolom u Argentini poznato pod imenom Malvini. Šef ruske Savezne službe za vojnotehničku suradnju, utjecajni Aleksander Fomin, u petak je demantirao da je dogovor o isporuci 12 vojnih bombardera Buenos Airesu već postignut. - Nažalost, trenutno o tom pitanju ne vodimo pregovore, ali spremni smo pregovarati, izjavio je. Ipak, teško je reći koliko je ruski utjecaj doista ojačao u regiji. General Tovo je u Senatu svjedočio iz pozicije zapovjednika američke komande koja ima najmanji budžet u vojsci pa je sasvim moguće da je svoja geopolitička shvaćanja ponešto predimenzionirao kako bi njegovim jedinicama iz državne blagajne kapnuo koji dolar više. Prošle je godine proračun Južne komande srezan za petinu. Argumentirajući potrebu bolje američke vojne spremnosti u Latinskoj Americi, Tovo je spomenuo sve veću stopu kriminala na ulicama država saveznica SAD-a, koji poprima transnacionalne razmjere. Pobjeda Drugi pišu Ponedjeljak, 30. mart 2015. 23 EU prijeti Srbiji sankcijama zbog energetike Poslednji dan marta trebalo bi da bude krajnji rok do kada bi, kako je najavio ministar energetike Aleksandar Antić, Elektroprivreda Srbije mogla da usvoji plan finansijske konsolidacije, a da do 1. jula i EPS i „Srbijagas“ budu transformisani u dva preduzeća. Da je reč o veoma ozbiljnom poslu svedoči i upozorenje zamenika direktora sekretarijata Energetske zajednice Dirka Bušlea koji je bez pardona poručio našim energetskim vlastima da „neusklađenosti moraju biti otklonjene do 1. jula 2015. Ako to ne bude slučaj, Sekretarijat je pozvan da pokrene proceduru u okviru koje bi moglo da se utvrdi da Srbija ozbiljno i kontinuirano krši obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Dalje nastavljanje neusklađenosti moglo bi voditi uvođenju sankcija“, rekao je visoki gost iz EU. Plan je da se „Srbijagas“ razdvoji na transport i snabdevanje gasom, dok bi kompanija „EPS grupa“ imala matično preduzeće kao osnivač dva preduzeća – distributivni sistem, umesto šest regionalnih distribucija električne energije i drugo preduzeće „EPS snabdevanje“, umesto 14 zavisnih preduzeća, koji su zajedno imale 43 direktora. Procene Predstavnici vlade će za oko mesec dana pred misijom Međunarodnog monetarnog fonda morati da polože račune šta je od poslednje njihove posete prestonici urađeno i da li restrukturiranje ide predviđenim tempom. Šta će, međutim, od svega ovoga imati građani, potrošači gasa i struje? Hoće li smanjenje broja direktora u EPS-u i „Srbijagasu“ osetiti građani u svo- Bundestag prihvatio uvođenje cestarina u Njemačkoj jim kućnim budžetima, imati kvalitetniji gas, novi gasovod, ili je ovo samo još jedna u nizu mera koju moramo da sprovedemo kao članica Energetske zajednice i ništa više? Srba Antić, dugogodišnji predstavnik Srbije u MMF-u, kaže, da će građani od reorganizacije EPS-a imati nešto više ukoliko kupe akcije ovog još uvek javnog preduzeća. – Što se tiče kvaliteta snabdevanja strujom, gradnje novih kapaciteta, ili cene, potrošači će imati sve ono što i sada imaju. Oni već i danas mogu da biraju od koga će pored EPS-a kupovati struju, jer je tržište otvoreno. Cena kilovat-sata ne može biti niža od sadašnje pošto je najniža u regionu ( jeftinije je samo u Republici Srpskoj). Što znači da kilovat-čas mora da poskupi, kao što je bilo i do sada, objašnjava Antić. Restrukturiranje EPS-a, po njemu, nikako ne može biti uvertira za njegovu prodaju. Antić kaže, da EPS nikako ne treba prodavati, čak ni manjinski paket, jer Srbija ima odličan kadar koji može da vodi ovo veliko preduzeće stasalo u socijalizmu. – Kada su oni mogli još tada da ga vode i očuvaju, zašto ne bismo i mi mogli danas, pita on i naglašava da je preduslov za dobro vođenje ovog javnog preduzeća da EPS više ne vode politički kadrovi, nego stručnjaci. Međutim, razdvajanje delatnosti neće rešiti ni pitanje političkog upravljanja EPS-om, kaže Antić. Jedina dobra strana najavljene reorganizacije je da EPS ne završi kao „Srbijagas“, da mu dugovi pojedu samu firmu i da postane nelikvidno, zaključuje on. Promene Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa“, objasnio je da je faktički počelo restrukturiranje ovog javnog preduzeća koje će ostati javno i formirati dva privredna društva – preduzeće za transport i distribuciju, što je uslov za otvaranje poglavlja o energetici u razgovorima sa EU. Vojislav Vuletić, presednik Udruženja za gas Srbije, slaže se s ocenom da reorganizacija „Srbijagasa“ neće doneti ništa novo potrošačima. – Cena će se određivati kao i do sada na osnovu formule i kretanja cene sirove nafte i kursa dolara. Distributeri će zaračunati svoje troškove, „Srbijagas“ svoje, kupovaće se gas od Rusa. Broj priključaka se najverovatnije s ovakom cenom gasa neće povećavati, bar dok grejanje na struju ne bude skuplje od grejanja na gas. Tako da krajnji potrošači ove promene o kojima se toliko priča na svom džepu neće nikako osetiti, ističe on. Spekuliše se, baš kao i u slučaju EPS-a, da bi razdvajanjem delatnosti u „Srbijagasu“ država mnogo lakše mogla da ga privatizuje kada za to dođe vreme. Upućeni u ovu priču ne isključuju tu mogućnost i dodaju da je ostalo nejasno šta će biti s trećom delatnošću „Srbijagasa“, skladištenjem gasa, odnosno podzemnim skladištem gasa u Banatskom Dvoru, gde većinski deo ima ruska strana. Bilo bi loše, ako bi neko i pomislio da jednog dana proda i ovaj manjinski deo u Banatskom Dvoru, jer je Srbija čekala 25 godina na izgradnju svog prvog rezervoara za gas, čije je postojanje bilo od strateškog značaja za nas kad god je dolazilo do zastoja u redovnom snabdevanju gasom iz Rusije zbog sukoba s Ukrajinom. Cestarina bi se trebala naplaćivati svim korisnicima autocesta i saveznih cesta (magistralnih cesta) od 1. januara 2016. i koštala bi u prosjeku 74 eura godišnje. Za vlasnike vozila stranih tablica, cestarina se neće naplaćivati na saveznim cestama, kako se ne bi omeo promet na područjima uz granicu. Stranci će moći birati između godišnjih, dvomjesečnih i desetodnevnih vinjeta. Ovisno o veličini vozila i količini štetnih ispušnih plinova, kratkoročne vinjete će koštati između pet i 30 eura. Vlasnik u Njemačkoj registrovanog automobila troškove cestarine će dobiti nadoknađene smanjenim poreza za vozilo, što znači da će cestarinu plaćati samo vozači automobila sa stranim registarskim tablicama. To može biti shvaćeno kao diskriminacija. Dom njemačkih saveznih pokrajina Bundesrat će se početkom maja pozabaviti projektom cestarine, ali ga može eventualno samo usporiti, a ne i zaustaviti ga. No v i m i n i s t a r p r o m e t a Alexander Dobrindt (CSU) predstavio je projekt cestarine u julu 2014. godine. Od tada se cestarina zove „doprinos za infrastrukturu“ i prihodi od nje će služiti održavanju i širenju njemačke cestovne mreže. Potom su uslijedile rasprave i Dobrindt je više puta morao revidirati svoj koncept. Među pitanjima na koja do danas nema definitivnog odgo- vora je i ono o visini prihoda: Ministar prometa očekuje 500 miliona eura, kritičari su sumnjičavi. Kontroverzno je i pitanje je li cestarina u skladu sa zakonima EU-a. Zakon EU-a zabranjuje diskriminaciju stranaca. Ministar Dobrindt želi da cestarinu plaćaju samo stranci zato što je kancelarka pristala podržati cestarine samo ako Nijemci ne budu dodatno financijski opterećeni. - Zaista rijetko koji zakon je takva glupost, rekao je predsjednik zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu Anton Hofreiter. U susjednim zemljama svi moraju plaćati cestarinu, ne samo stranci. Hofreiter je čvrsto uvjeren da će zakon završiti pred Europskim sudom pravde. Slično reagira i stranka Ljevica. Međutim, Alexander Dobrindt je uvjeren u pobjedu. Opoziciju je razljutilo i to što su se CSU i SPD u posljednjem trenutku dogovorili da promijene nacrt zakona o cestarinama, između ostalog, i to da će cestarine naplaćivati privatna firma. Godišnji troškovi će biti oko 161 milijun eura. - Nitko nije vjerovao da ćemo uspjeti, rekao je glasnogovornik za promet stranaka Unije, Ulrich Lange. Vjerojatno bi bio iznenađen i Dionys Jobst, zastupnik CSU-a u Bundestagu, koji je prije više od 30 godina predložio uvođenje cestarina. On je inače u ljeto 1993. predložio da se špansko ostrvo Mallorca proglasi 17. pokrajinom Savezne Republike Njemačke. Da li je to apsurdna ideja? Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić spreman za izbore Tamo gdje je i započeo svoju političku karijeru, u zagrebačkom kvartu Peščenica, jučer je pritvoreni zagrebački gradonačelnik osnovao svoju novu stranku. Na osnivačkoj skupštini političke stranke ,,Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti“ okupilo se oko dvjesto osnivača-članova stranke. Za predsjednika stanke izabran je Milan Bandić, a kako je on u Remetincu, njegov govor jučer je na osnivačkoj skupštini pročitao zagrebački pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić. Vladaju cinizam i taština – Napokon je došao i ovaj dan! Okupili smo se kako bismo osnovali stranku te preuzeli odgovornost za našu domovinu... Pogledajte kamo su se- Stranku osnovao iz zatvora u Remetincu bične, neodgovorne i nesposobne elite dovele zemlju. Hrvatska je na koljenima! Gospodarstvo je na koljenima! Stotine tisuća ljudi ostalo je bez posla, isto toliko je pod ovrhama i s blokiranim računima. Je li to ova zemlja, jesu li to ovi ljudi zaslužili? Nisu! I zato kažem: te neodgovorne i nesposobne politike mogu raditi što hoće, ali ne mogu raditi dokle hoće... Cinizam, sebičnost i taština vladaju Hrvatskom, dragi prijatelji! Tome treba stati na kraj! Mi ćemo to i učiniti! Umjesto cinizma mi nudimo ljubav! Umjesto sebičnosti odgovornost i služenje! Umjesto zlobne taštine: kompetentnost i predani rad – poručio je Mi- Ana Stavljenić Rukavina i Jakov Bienenfeld, a u predsjedništvu stranke, uz njih, još su i Sandra Perković, Ljiljana Ivković, Miodrag Demo i Stjepan Sučić te tajnik stranke koji će uskoro biti izabran. Zanimljivo, Ivica Lovrić nije se učlanio u Bandićevu stranku, a doznajemo kako je to zato što se Lovrić ,,nikad nije vidio, niti se u budućnosti vidi u političkim strankama“. lan Bandić iz pritvora. Doznajemo kako Bandić uopće nije znao da će se stranka osnovati jučer, planirao je to za ponedjeljak, ali su se njegovi suradnici odlučili za subotu jer mnogi članovi ne bi mogli doći u ponedjeljak, na radni dan. Doznajemo kako će formalni zahtjev za registriranje stranke biti podnesen u ponedjeljak, kada će i pročelnik Ivica Lovrić obavijestiti Bandića o poduzetim koracima. Za potpredsjednike su izabrani Jelena Pavičić Vukičević, Idući korak - podružnice Iako se Bandićevi suradnici nadaju kako će do Uskrsa svi svjedoci biti ispitani, a Bandić pušten iz pritvora kako bi nako n b l a g d a n a d o š a o n a svoj posao u Ured gradonačelnika, poznavatelji pravosudnih pitanja kažu kako je šansa za takav rasplet manja od jednog promila. Vjerojatno će Bandić ostati u pritvoru i nakon 10. travnja jer će USKOK gotovo sigurno tražiti produljenje pritvora, a kako i dalje postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela, Bandić bi iz pritvora mogao izaći najvjerojatnije tek kada bi dao ostavku na gradonačelničku funkciju. Idući korak je osnivanje podružnica u svih 17 zagrebačkih četvrti, a zatim će osnivati podružnice i u drugim dijelovima Hrvatske. Od Bandićevih suradnika doznajemo kako je moguće da uz podršku HDZ-a smijenebivšeg partnera Darinka Kosora (HSLS) s mjesta predsjednika Gradske skupštine. 24 Moć prirode Ponedjeljak, 30. mart 2015. Očistite organizam od parazita i normalizujte težinu Pobjeda Riječ stručnjaka Dobrobiti, pozitivan pristup, poštovanje individualnosti Praktikanti alternativne medicine uvijek se koncentrišu na dobro zdravlje i prevenciju bolesti. Bićete ohrabreni da preuzmete odgovornost za svoje zdravlje i da se disciplinujete u smislu izbjegavanja zloupotreba kao što su loš način ishrane stres, uznemirnost, bezvoljnost itd, kao i da preispitate svoje moralne i etičke standarde i usmjerite ih ka sreći, zadovoljstu, ljubavi, razumijevanju, dobroti i radosti. Vaš terapeut će vam pomoći da odlučite na koji način želite to da postignete. Poslužiće vam kao vodič, pomoćnik i učitelj koga zanima vaš dugoročni razvoj. Oslobodite se zavisnosti od slatkiša Kod većine starijih, ne samo djece, postoji zavisnost od slatkog. Postoje dva glavna razloga za ovu zavisnost. Jedan od njih su paraziti u organizmu, a drugi razlog je – stres. Kada čovjek jede puno slatkiša, on stvara u svom tijelu uslove za akumulaciju sluzi. Na ovoj sluzi počinje razmnožavanje gljivica i bakterija. Paraziti koji žive u našem tijelu oduzimaju nam energiju. Da bi je nadoknadili, organizam traži da pojedete nešto slatko, jer baš glukoza, koja je sadržana u slatkišima, daje brzu energetsku dopunu organizmu. Ujedno s tim, formira se i masni sloj, koji,takođe, djeluje na zaštitu organizma. Generalno, što više parazita – deblji je sloj masti. Ako se oslobodite parazita, vaša težina se normalizuje i nestaje žudnja za slatkišima. Kad paraziti prestanu da uzimaju vašu energiju, nestaće pospanost, umor, glavobolja, malaksalost, normalizovaće se metabolizam i mnogo toga. Liječiti se od parazita ili provoditi prevenciju (čak i ako mislite da nemate parazita u organizmu), potrebno je dva puta godišnje. Lan i klinčić uspješni su protiv svih vrsta parazita. Za pripremu mješavine za čišćenje, potrebno je uzeti 10 djelova lanenog sjemena i jedan dio suvih klinčića ili karanfilića (100 gr sjemena lana i 10 gr klinčića). Klinčići su zapravo nezreli, neotvoreni cvjetni pupoljci zimzelenog tropskog drveta iz porodice mirta. Dok su svježi ružičasti su, a osušeni mijenjaju boju u rđavo-smeđu. Sve zajedno treba usitniti u prah, u mlinu za kafu. To je vaš ljekoviti prah za čišćenje. Ovaj prah uzimati svaki dan po dvije ravne supene kašike, tokom tri dana. Prah možete dodati u kuvanu hranu, u jedan obrok, ili ga pojesti, i nakon toga popiti čašu tople vode (najbolje je u jutarnjim satima). Nakon trodnevnog uzimanje ove smjese, napravite pauzu tri dana. Zatim sve ponovite iznova. Ovu smjesu treba konzumirati mjesec dana. Nemojte da vas zbuni neka reakcija organizma kao što je svrbež, osip, herpes, promjena boje stolice, urina ili još nešto. Ako to primijetite (ne moraju svi), to je znak da se organizam čisti. Kod konzumacije, ova mješavina ostaje na zidovima gastrointestinalnog trakta, a rezultat je da će paraziti biti ,,prisiljeni“ da napuste organizam. Za poboljšanje rezultata, da paraziti konačno napuste svoje prebivalište, preporučuje se korišćenje uvarka lana, na prazan želudac. Za čišćenje organizma dobro je, takođe, uzimati kisjelo-mliječne proizvode, kopar, sjemenke bundeve, suncokreta, orahe, peršun te svježe cijeđene sokove od voća i povrća. N.K. Moćni napitak protiv mnogih bolesti Napitak od bijelog luka i crnog vina koristi se kao lijek i odlično je sredstvo za izbacivanje viška soli, poboljšava vitalnu sposobnost organ i z m a , č i s t i k r v, j a č a imunitet, krvne sudove i poboljšava rad srca. Takođe, uklanja višak masnoće i poboljšava metabolizam. Nezaobilazan je protiv ženskih bolesti i upala, a čisti cijeli organizam od štetnih materija. Napitak od bijelog luka je jedna od stvari koja bi trebalo da bude u posjedu svakog čovjeka koji se iskreno brine o svom zdravlju i zdravlju svojih najbližih. Važno je napomenuti da takav napitak čini čuda za očuvanje zdravlja. Napitak pripremiti tako što u staklenu teglu stavite 12 čenova očišćenog bijelog luka, svaki čen isjeći na četiri dijela. Preliti sa pola litra crnog vina. Zatvoriti i ostaviti na prozoru, na sunčanu stranu na dvije nedjelje. Svaki dan mućkati po dva do tri puta. Nakon isteka roka procijediti i preliti u tamnu staklenu flašu. Uzimati napitak tri puta dnevno po jednu kafenu kašiku tokom mjeseca dana. Postupak možete ponoviti poslije šest mjeseci. Vjeruje se da bijeli luk ubija patogene uzročnike mnogih opasnih infektivnih bolesti i istovremeno pojačava otpornost ljudskog organizma prema patogenim mikroorganizmima. Korist bijelog luka za prevenciju kardiovaskularnih bolesti povezana je sa njegovom sposobnošću eliminacije lošeg holesterola. Ako ne podnosite alkohol, možete napraviti ljekovitu tinkturu od bijelog luka sa vodom. N.K. Kako prepoznati pravi med Često smo u dilemi gdje kupiti med i je li onaj koji smo izabrali pravi, čisti, prirodni… Predstavljamo devet trikova pomoću kojih možete otkriti da li je med čist i prirodan. Protrljajte malo meda između kažiprsta i palca dok se ne raspadne. Nešto meda će se apsorbovati u kožu jer je čisti med dobar za kožu. Prirodni med nije ljepljiv. Ako je ono što utrljate lje- pljivo, znači da ima šećera ili vještačkih zaslađivača u njemu. Stavite nekoliko kapi meda na papir ili papirnati ubrus. Čisti med neće probiti papir dugo vremena, jer ne sadrži vodu. Stavite malo meda kod mrava. Pčele instinktivno grade košnicu na drveću i među stijenama. One stavljaju med kako bi se zaštitile od štetočina, kao što su mravi. Mravi neće dirati prirodni med. Napunite čašu vode i dodajte jednu kašičicu meda. Čisti med će se zgrudvati i spustiti na dno, a lažni med će početi da se otapa.Namažite med na komad hljeba. Prirodni med će otvrdnuti hljeb za nekoliko minuta. Vještački med med će navlažiti hljeb zbog sadržaja vode. Pravi med daće vam osjećaj bockanja u ustima neposredno prije gutanja. Lažni med to ne može da postigne. Gledajte da li će se med kristalizovati tokom vremena. Imitacija meda će ostati glatka kao sirup, bez obzira koliko dugo se čuva, dok će se pravi med kristalizovati. Vrh šibice umočite u med i pokušajte je zapaliti. Prirodni med neće smetati da se šibica zapali. Lažni med ima vode pa šibica neće moći da se zapali. Dvije do tri kašičice meda stavite u mikrotalasnu pećnicu. Zagrijte na visokoj temperaturi. Prirodni med će se brzo karamelizovati i neće postati pjenast. Lažni med će se teško karamelizovati i biće prepun mjehurića. N.K. Cjelovitost Obaveza svakog alternativnog terapeuta je da svaku osobu posmatra jedinstvenom. Oni probleme vide kao rezultat dejstva jedinstvenih spoljašnjih uticaja i konstitucionalnih karakteristika koji svaki od nas nosi kao kod, gen, a ne samo postojanje konkretnih siptoma. Kada posjetite alternativnog terapeuta svi vaši aspekti će biti uzeti u obzir, kao i simptomi na koje se trenutno žalite, ali će nastojati da vide uzroke tih simptoma. Naravno da ćete biti tretirani ravnopravno kao ljudsko biće sa jedinstvenim stilom života, stavovima, ukusima, problemima i odnosima sa drugim ljudima sa onima na radnom mjestu, kafani, porodici kao i bližnjima. Bićete ohrabreni da pričate o stvarima o kojima možda nikad nijeste pričali ili običaju koje nijeste imali priliku da pričate sa drugim doktorom, kao što su stresovi i teškoće, posao, seksualni odnosi, odnosi sa roditeljima, odnosi u braku, svojoj zdravstvenoj istoriji. Bićete podsticani da pričate o svojim težnjama, ciljevima, željama, onome što vam zaista u životu znači, interesovanjima, pogotovo onim stvarima u koje ste kreaktivno uključeni. Biće vam dato dovolno vremena da govorite tako da terapeut može da procijeni vaše potrebe, vaše želje i probleme koji leže u korijenu. Ukratko, bićete tretirani sa poštovanjem, a ne prosto kao tijelo sa simptomima. Tretman koji je, u poređenju sa konvencionalnim sigurno manje drastičan. Alternativni terapeut je svjestan činjenice da su vaša osjećanja, značajna za vaš međusobni odnos. Selim Ljuljanović Naglasak se stavlja na zdrav stil života, pozitivan stav, dobro raspoloženje i prevencije bolesti. Tretman u formi, na primjer, fizičke vježbe, masaže, manipulacije tijelom ili prepratimaa, koncentriše se prije na zdravlje nego na bolest. On je daleko manje drastičan nego tretman koji primjenjuje konvencionalna medicina. Istraživanja Namjerno su izbjegnuta istraživanja kojima se dokazuje efikasnost tretmana alternativnih terapija. Razlozi za to dijelom su antipatije nekih konvencionalnih ljekara koji nijesu spremni za razmatranje terapija koje su, uz to, i potencijalna prijetnja njihovoj prfesiji. Dijelom se radi i o tome što oni koji praktikuju alternativnu medicinu nerado koriste naučne metode budući da su one najvećim dijelom strane osnovnim principima holističke medicine. No, bez obzira na to, ono malo sprovedenih istraživanja pokazalo je da postoje vemo pozitivni nalazi pogotovo u Francuskoj, Rusiji, Engleskoj, Njemačkoj, Americi, Australiji... Na primjer, tokom proteklih 20 godina, naučna istraživanja, a posebno ona o biofidbeku, pokazala su da se širenjem svijesti pod kontrolu mogu staviti čak i fiziološki procesi koje su konvencionalni ljekari prethodno vidjeli kao potpuno automatske, tj. odgovore autonomnog nervnog sistema. Danas, konvencionalni ljekari ukazuju mnogo viće uvažavanje za terapije kao što su meditacija, joga, masaža, hemeopatija, kineska narodna medicina i opšta narodna medicina. Pokazalo se da određeni emocionalni stavovi za posljedicu imaju specifično tjelesno držanje, gestove ili facionalnu ekspresiju, pa se prihvataju i vježbe manupulativne terapije kao što su hiropraktika i osteopatija. Prof. dr Selim LJULJANOVIĆ Pobjeda 25 Ponedjeljak, 30. mart 2015. PODGOrICA 020/406-800, 020/406-801 jUS EkONOMSkA ŠkOLA MIrkO VEŠOVIĆ Adresa: KRALJA NIKOLE 95 Tel.: 020-622-202 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR FRANCUSKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno do30.06.2015.godine, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Profesor francuskog jezika VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši druga organizacija -za 8 časova nedjeljne norme -državljanstvo crne gore -probni rad 3 mjeseca 2. PROFESOR EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno do30.06.2015.godine, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Diplomirani ekonomista VII1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši druga organizacija -za 8 časova nedjeljne norme -državljanstvo crne gore -probni rad 3 mjeseca 3. PROFESOR HEMIJE I POZNAVANJA ROBE, 1 izvršilac, na određeno do30.06.2015.godine, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Profesor hemije VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši druga organizacija položen stručni ispit u nastavi, -za 12 časova nedeljne norme, -državljanstvo CG, -probni rad 3 mjeseca BUDVA 033/402-556 DOM ZDrAVLjA BUDVA Adresa: POPA JOLA ZECA B.B. Tel.: 033/427-200 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI DOKTOR ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena 2. SPECIJALISTA PSIHIJATAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Specijalista psihijatrije VII-2 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena 3. DOKTOR SPECIJALISTA MI- KROBIOLOG, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Specijalista medicinske mikrobiologije VII-2 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena kOTOr 032/325-732 PUTEX DOO Adresa: GLAVATI BB,KOTOR Tel.: 032/336-115,067/220-705 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI RADNIK U KUHINJI, 1 izvršilac, na određeno od 4 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) I stepen, bez radnog iskustva, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Za nezaposlene Potrebno je samo da imate pristup internetu i da ste registrovani za korišćenje ovog servisa. Za sve ostalo pobrinuli smo se mi. Zato, iskoristite mogućnost i postanite aktivan učesnik u procesu zapošljavanja. Postavite Vašu poslovnu prezentaciju na našem sajtu i jednostavno: predstavite se poslodavcu! 4. BRODSKI MEHANIČAR, 3 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Brodomehaničar III stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac 5. AUTOMEHANIČAR, 3 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Automehaničar III stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac 6. AUTODIZALIČAR, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV Na ovaj način direktno ste uključeni na berzu rada, gdje će Vam na brz i jednostavan način biti dostupne sve informacije vezane za ponudu radne snage. Posjetite nas! www.zzzcg.org Tel.: 077/200-030 3. MORNAR, 10 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Mornar I stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Zavoda za zapošljavanje možete naći poslovne prezentacije lica koja traže zaposlenje. Posjetite nas: Adresa: ŠKALJARI BB, KOTOR 2. DIPLOMIRANI GRAĐEVINSKI INŽENJER, 3 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Napomena: POSJEDOVANJE LICENCE. Na Web stanici Postavljanje lične poslovne prezentacije na web sajtu Zavoda je besplatan servis, dostupan svima koji traže ili nude posao. YU BrIV DOO Oglašava potrebu za: 1. RUKOVALAC GRAĐEVINSKIH MAŠINA, 8 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Za poslodavce Zavod za zapošljavanje pruža mogućnost nezaposlenima da se predstave poslodavcima putem interneta na našem sajtu. stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac 7. MEHANIČAR, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Mehaničar, mašinista, mašinbravar (III SSS i KV) III stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac 8. ZAVARIVAČ, 8 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Zavarivač - rezač gasom III stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Napomena: CO2,AUTOGENO,ELEKTRO. 9. RUKOVALAC FABRIKE BETONA, 2 izvršioca, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SSS-III III stepen, SŠS-IV IV stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac BIjELO POLjE 050/432-422 jU OŠ “MArkO MILjANOV” Adresa: III SANDŽAČKE B.B. Tel.: 050/486-582 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Nastavnik razredne nastave VI-1 stepen, Profesor razredne nastave VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Napomena: Za profesora -nastavnika razredne nastave potrebno je lice koje ima odgovarajući VI ili VII-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 ili 240 kredita CSPK-a) u skladu sa Zakonom o obrazovanju i vaspitanju (¨Službeni list RCG¨, broj 64/02,49/07. i CG 45/10,45/11 i 39/13.) -ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad(licencu), -ima Crnogorsko državljanstvo. Rad u PU Banje Selo. INSPEkCIjA rADA : 020 / 655 - 513 NAPOMENA POSLODAVCIMA Prijavljivanje i oglašavanje slobodnog radnog mjesta Poslodavac je dužan da Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, radi praćenja ponude i traženja na tržištu rada, prijavi slobodno radno mjesto. Prijavu o slobodnom radnom mjestu (Obrazac E 1) poslodavac dostavlja organizacionoj jedinici Zavoda, prema mjestu rada. Prilikom podnošenja Obrasca E1 poslodavac je dužan da naznači rok trajanja oglasa. Rok trajanja oglasa određuje poslodavac jer ga zakon ne precizira, osim u slučajevima kada je to propisano posebnim zakonom (Zakonom o državnim službenicima i namještenicima je propisano da rok za podnošenje prijave ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa). Zavod je dužan da slobodno radno mjesto oglasi na oglasnoj tabli, a po zahtjevu poslodavca, kao i u slučajevima kada je to propisano posebnim zakonom i u medijima, u roku od pet dana od dana prijavljivanja. Poslodavac je dužan da Zavod obavijesti o zasnivanju radnog odnosa s anezaposlenim licem u roku od pet dana od dana zasnivanja radnog odnosa, podnošenjem obrasca E 3 odnosno E 3/1 ( za više izvršilaca). NAPOMENA: Prijave E1 i E 3, odnosno E 3/1 ne mogu se podnijeti istovremeno. Slobodna radna mjest koja se popunjavaju putem internog oglasa, u skladu sa Zakonom o radu i drugim zakonima, ne podliježu obavezi prijavljivanja slobodnog radnog mjesta na navedeni način. U slučaju neprijavljivanja slobodnih radnih mjesta odnosno neobavještavanja o zasnivanju radnog odnosa. Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti (“Službeni list CG”, br. 14/10) su propisane novčane kazne za pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice - preduzetnik. U slučaju neprijavljivanja slobodnih radnih mjesta odnosno neobavještavanja o zasnivanju radnog odnosa, Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti ( “Službeni list CG”, br. 14/10) su propisane novčane kazne za pravno lice, odgovorno liceu pravnom licu i fizičko lice - preduzetnik. Bijelo Polje 26 Oglasi i obavještenja Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda Pobjeda Ponedjeljak, 30. mart 2015. Oglasi i obavještenja 27 28 Oglasi i obavještenja MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM stan površine 90 m2 u Beogradu sa garažnim mjestom na Vračaru, u Ulici Ilića br. 85. Tel. 0038163408300 (29953) PRODAJEM stanove u Igalu, 70 m2 (namješten) i 60 m2(prazan)sa garažnim mjestima. Zgrada se nalazi preko puta Titove vile, 200 m2 od mora. Vlasnik. Tel. +38268467607 Tel. 069/656-240 (29994) BAR kod Crvene plaže, prva linija na obali mora, kaskadan plac površine 800 m2 sa 30 m obale. Spojen sa plažom Kadice. Uknjižen. Vlasništvo 1/1, cijena 330 eura/m2. Tel. 069/646-800 (29995) IZDAJEM nenamješten stan 37 m2, treći sprat, parking, klima, Zabjelo. Mjesečno plaćanje. Novogradnja. Tel. 069/188-031, 067/594-078 (30001) VOZILA (29964) PRODAJEM stan površine 40 m2, plus terasa od 4 m2, Preko Morače, S Markovića. Renoviran, namješten, treći sprat. Cijena 49.000 eura. Tel. 067/759-410 PRODAJEM ,,fijat uno 75” u dobrom voznom stanju, 1988. godište, registrovan do kraja juna 500 eura. Tel.069/461-893 (30000) (29981) IZDAJEM izvanredan dvoiposoban stan na Tuškom putu, treći sprat. Tel. 067/576-780 (29991) IZMEĐU Vezirovog mosta i klinike ,,Ars medika” plac površine 506 m2 sa UTU. Ucrtana zgrada ili vila od 924 m2(sut+četiri etaže) sa parking mjestima. Minut do centra Podgorice.Prodajem. Tel. 069/539-328 (29993) CENTAR - Hercegovačka, do Ulice slobode, prodajem novu, jedinstvenu poslovno-stambenu zgradu površine 726 m2( p. prostor od 540 m2 i delux penthaus površine 180 m2), sa privatnim parkingom i ogromnim suterenom i spoljnim auto liftom. www.hidroizolacija.me Tel. 067/809-806 (29986) OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija električnom sajlom i vodoinstalaterske usluge. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/655-444, 067/666-806, 068/654-474 (29987) RAZNO MATEMATIKA, fizika, osnovi elektrotehnike - časovi učenicima i studentima svih fakulteta. Tel. 069/441-164 (29990) NALIVPERO ,,Omas Hong Kong”, limitirano od 18ct zlata. Cijena po www.penporium. com. Tel. 069/646-800 (29997) USLUGE (29966) PRODAJEM dvoiposoban stan na trećem spratu, preko puta škole ,,V. Karadžić”, Zabjelo. Tel. 069/244-018 Ponedjeljak, 30. mart 2015. MALIM i velikim bagerima - kopanje kanala, temelja, septičkih, ravnanje placeva, čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 (29940) HIDROIZOLACIJA ploča, kupatila, terasa. Porodična tradicija i dokazani kvalitet su garancija posla. NALIVPERO ,,Montegrapa Tertio Milennio” od 18ct zlata. Rijetkost. Cijena kao na www. penporium.com. Tel. 069/646-800 (29998) NALIVPERO ,,Montblan Samiramis” od 18ct zlata. Nekorišćeno, kolekcionarsko. Cijena kao na www.penporium.com. Tel. 069/646-800 (29999) Pobjeda Pobjeda Ponedjeljak, 30. mart 2015. Oglasi i obavještenja 29 30 Oglasi i obavještenja Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pobjeda SJEĆANJE marta 2015. Dana 29.3.2015. umrla je 15. mart 1997. 31. mart 2003. ZEKO Tomov KOTRI KSENIJA Zeka KOTRI Dana 29. marta 2015. godine preminula je u 84. godini života naša draga STANKA Radisava BRAJOVIĆ MILICA Milijina BABIĆ rođena Novaković rođena Bjelica 1932-2015. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad dana 29.3. i 30.3. od 10 do 15 sati, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju Danilovgrad. Kuća žalosti Njegoševa bb. - Danilovgrad. rođena Mijušković Sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 29. marta od 13 do 16 časova i 30. marta od 10 do 11.30 časova, kada se kreće za Bileću selo Trnovica gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Ožalošćeni: ćerke MIRJANA i NADA, snaha GILA, unučad NIKOLA, PETAR, MILAN, DANILO, IVAN, MILOŠ i MILICA i ostala familija BRAJOVIĆ i NOVAKOVIĆ Ožalošćeni: sinovi BRANKO, ZDRAVKO, kćerka BOSILJKA, snaha JELENA, brat RAJKO, sestre ANĐA i RADMILA, unučad DRAŽEN, IVANA i ANĐELA, jetrva DRAGICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina 5805 5807 Sinovi BUDO i GAGA KOTRI i kćerka VESNA KOMNENIĆ sa porodicama 5804 Dvije godine je od smrti našeg dragog druga Umrla je naša strina i ujna MARKA DARINKA Lukina VUKČEVIĆ rođena Roganović Sad su zatvorena vrata kuće Sava Miloševa Vukčevića. Počivaj u miru s mužem, osam đevera i zaovom Ljubicom Ražnatović. JASMINA BOLJEVIĆ, VASILIJA MILOSAVLJEVIĆ i MARA LAZOVIĆ sa porodicom 5808 MILICI Milijinoj BABIĆ Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi. Sin BRANKO i snaha JELENA sa porodicom MILICI Milijinoj BABIĆ S tugom, ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava. Posljednji pozdrav dragoj majci i tašti od kćerke BOSE i zeta MIŠA Tvoji drugovi: ALJOŠA, NINO, ĐUKA, SAJO, BURDA i ČURO 5809 POMENI 5810 Našem voljenom ujaku 5803 Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju i dobroj komšinici Četrdeset je dana od smrti voljene strine TUŽNO SJEĆANJE 30. mart 2010 - 30. mart 2015. VESKU Tvoj topao osmijeh i vesela duša ostaće zauvijek u našim srcima. LELA, CICA i RANKO 5812 ANKE MILICI BABIĆ Mnogo mi nedostaješ. JOZO sa porodicom Đeverična OLJA sa porodicom 5811 SLOBODAN MATIĆ 5806 TVOJA PORODICA 30.3.2008-30.3.2015. 5802 Dana 1. aprila 2015. navršava se 20 godina od smrti VASO ČIZMOVIĆ SENKE Brankove PEČURICE rođena Kostić Vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ. PORODICA Vrijeme ne može izbrisati bol i tugu za tobom. Počivaj u miru. 5799 Porodica PEČURICA 5798 Двадесет година је од смрти наше Двадесет година је од смрти моје мајке СЕНКЕ Б. ПЕЧУРИЦА рођена Костић СЕНКЕ Б. ПЕЧУРИЦЕ рођена Костић Твоја племенитост, несебична љубав и достојанство заслужују да те вјечно памтимо. Мајко, недостаје ми твој топли загрљај, драги осмијех и мајчинска брига. Вријеме пролази али сјећање и љубав према теби, никад. Твоји: брат МИШКО са породицом, супруга и дјеца пок. РАДА, сестре ЗОРЕ, ЗЛАТАНА и ДЕСЕ са породицама Твоји: ћерка МИРЈАНА, зет ДАНИЛО, унучад МИЛИЦА и НИКОЛА 5800 5801 Pobjeda TV program Ponedjeljak, 30. mart 2015. 31 Vladimir Mićković: TWEET 100 DANA entify the Can you id p://i100. tt h ? go real lo d io/4aTrVx : twit_ (šaljite na da.me) je b o p dana@ RTCG 1 RTCG 2 06.00 Radio Crne Gore Budilnik 06.30 Dobro jutro, Crna Goro 08.00 Vijesti 09.00 Vijesti 09.30 Alternativa medika 10.00 Dnevnik 10.05 Strani program 11.00 Vijesti 11.05 Obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Serija 14.00 Vijesti 14.05 Alternativa medika 14.10 Obrazovni program 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.10 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 1 16:00 Animirani film 17.00 Obrazovni program 18.00 Radni dan 19:30 Dnevnik 2 20.05 Replika 21.15 Izabela, serija 22.00 Dnevnik 00:30 Serija 07.00 07.30 08.00 10.00 11.30 13.30 14.00 15.30 16:15 17:00 18:00 19.00 20.15 22.30 23:30 00:00 Da smo bolje potkovani oni bi sjahali . Razuzdani vlastodržac voli zauzdani narod . Oni su desetkovani . Neko ih je izdevetao. TV PRVA PINK M 09.00 Serija 09.45 Odbačena, serija 11.30 Film 13.00 Serija 14.15 Bez traga, serija 15.45 Crtana serija 16.15 Ukradena ljubav, serija 17.10 Odbačena, serija 18.00 Ekskluziv 18.25 Prijatelji, serija 19.00 Vijesti Prve 19.30 Divlja mačka, serija 21.40 Film 01.45 Niske strasti, film Glas Amerike, r. Koncert Meridijani Agrosaznanje Art magazin Jubilej, 70 god Radija CG Serijski program Profil r SAT TV Serijski program Veličanstvene drevne građevine Nodi CG sport Serijski program Glas Amerike CG sport Najkraći put hiljada tvitova dnevno kače džihadisti Islamske države kako bi isticali svoje akcije, tvrdi Europol. Procjenjuje se da IS ima više od 50.000 naloga na društvenim mrežama ATLAS 07.00 Dobro jutro 11.50 Siti 13.03 5 minuta kuvajte sa Dzajom 14.03 Serija, Sulejman Veličanstveni 15.03 Nakuša, serija 16.18 5 minuta kuvajte sa Dzajom 17:06 Zehra 18.00 InfoMonte 18.20 Flajer 19.00 Sulejman Veličanstveni 20.00 Dila 21.00 Paparaco lov 22.57 Film 00:18 Film TV VIJESTI 07.00 Crtani film 09.00 5 do 5 10.00 Jutarnji program sa Božom Bulatovićem 11.00 Kuhinjica 12.00 Film 14.00 Film 16.00 Radio u boji 16.30 Kuhinjica 16.55 5 do 5 18.00 Forum 18.15 Film 20.15 U raljama života 21.15 Film 22.45 Forum 23.00 5 do 5 07.00 09.50 10.00 10.06 10.30 11.45 12.00 12.45 14.00 14.07 14.10 15.00 15.40 16.30 17.05 18.30 19.10 21.10 22.00 22.25 23.55 TENIS 00.55 Boje jutra Tajne, serija Vijesti Tajne, serija Avenija Brazil, serija TV šopinjg Vijesti Prija, serija Vijesti Ukusno a lako Ruža vjetrova, serija Boje jutra Agatino pravo Vijesti Prija, serija Vijesti Tajne, serija Bez granica Vijesti Domaćica Kako vrijeme prolazi Bez granica EMISIJA TV 777, 22:10 19.00 20.00 21.00 22.00 23.05 10.30 10.45 11.05 11.15 12.00 12.30 13.00 13.10 14.00 14.30 16.10 16.3 17.30 17.55 18.00 Al Džazira Zdravo jutro Video-katalog Hrana i vino Farma Muzika Farma Lijek iz prirode Al Džazira Al Džazira MBC muzika Kućica u cvijeću Hrana i vino Video-katalog Al Džazira 13.00 13.30 14.00 15.00 17.00 17.30 18.30 18.55 19.00 19.25 19.35 21.00 21.50 22.00 22.30 22.40 23.10 Farma Al Džazira Lijek iz prirode Moto–sport magazin Al Džazira TV BUDVA 08.00 09.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.05 12.35 Jutarnji program Crtani film Glas Amerike Hrana i vino Serija Muzički program Vijesti Serija Muzički program 9° 17° 10° 12° 17° 10° 16° 17° 7° 15° Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti ABS Naša briga, r Vijesti Prvi udzbenici u Cg Sat Dijaspor I Poslovne Vijesti Lajmet, vijesti na albanskom Dnevnik 1 Okvir, r Potrošački kod Radni dan Sat Dijaspora I Poslovne Vijesti Dnevnik na gestovnom jeziku prognoza za 30. 03. 2015. Temperatura Crna Gora / danas 1° 10° 1° 2° 9° 2° 7° 8° 1° 8° 11.00 11.05 12.00 12.05 13. 30 14.00 14.05 14 35 15.10 15.30 16.00 17.30 18.00 19.05 19.20 Crna Gora Vremenska prognoza Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor RTCG SAT Pljevlja 3° 1° 0° 1° 8° 0° 2° 9° 8° -4° 10° 8° 9° 11° 15° 7° 10° 16° 16° 4° Žabljak Šavnik Mojkovac Berane Rožaje Kolašin Utorak 31. 03. 2015. Andrijevica Plav PROGNOZA VREMENA ZA NAREDNE DANE: U ponedjeljak umjereno do potpuno oblačno, uglavnom u drugom dijelu dana mjestimično kiša. Tokom utorka suvo vrijeme sa dužim sunčanim intervalima. Naredna tri dana promjenljivo, očekuju se kratkotrajno sunčani periodi, ali svakodnevno uz povećanu oblačnost povremeno i mjestimično kiša, a u višim planinskim predjelima na sjeveru moguće su i sniježne padavine. www.meteo.co.me Tivat Kotor Podgorica Cetinje IZLAZAK SUNCA 6.30 sati Budva Bar Ulcinj ZALAZAK SUNCA 19.06 sati Srijeda 01. 04. 2015. Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenik izvršnog direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM NENAD ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (politika) MARIJA JOVIĆEVIĆ, zamjenica glavnog i odgovornog urednika (nedjeljno izdanje) PINK M, 13.03 Život iz snova Muzički program Dokumentarni program Film Vijesti Muzički program Muzički program Dječja emisija Dnevna informativna emisija Veliki, emisija Muzički program Serija Muzički program Dnevna informativna emisija Veliki, emisija Glas Amerike Film d.o.o.PODGORICA Kralja Nikole bb VESNA ŠOFRANAC, zamjenica glavnog i odgovornog urednika (društvo) RADNI DAN RTCG 1, 18.00 MBC Izdavač: MEDIA NEA JADRANKA RABRENOVIĆ, zamjenica glavnog i odgovornog urednika (ekonomija) 5 MINUTA KUVAJTE SA DŽAJOM GUŠTERANJE „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA Bulevar Revolucije 15 19.30 20.05 21.30 22 00 22.30 23.00 23.45 00.00 Dnevnik 2 Replika Nasi u svijetu-Hesen Škrinja, obrazovna emisija Dnevnik 3 CG sport Specijalitet kuće Vijesti TV 777 07.00 09.55 10.30 10.50 11.15 12.00 12.30 13.00 14.35 15.00 15.15 15.45 16.00 16.45 17.00 17.15 17.30 18.00 18.15 18.45 19.30 20.00 21.00 21.15 21.45 22.00 22.15 22.30 22.45 23.45 00.00 00.50 01.00 Uz jutarnju kafu Čačkalice Bulevar poznatih Zagrebi Smiješna top lista Goleada Smijeh kao lijek Toto vijesti Loto izvještaj Toto vijesti Smiješna top-lista, r. Na domaćem terenu Zabavni magazin Smijeh kao lijek Žestoko Na domaćem terenu, r. Goleada, r. Toto vijesti Trijaža Svijet sporta Loto Priča dana Toto vijesti Hramovi CG Grad koji volim Smijeh kao lijek Gušteranje. Jakanje, r. Na domaćem terenu, r. Žestoko, r. Zabavni magazin, r. Dobitnici Tri sekunde u reketu, r. RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ, (šefica deska) VLATKO SIMUNOVIĆ (urednik kulture) MARIJA LAKOVIĆ (crna hronika) IVANA VUČINIĆ (Podgorica) DRAGICA ŠAKOVIĆ (regioni) JOVAN TERZIĆ (Arena) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) TELEFONI: Dežurni urednik 078/110-576; Kultura 078/110-527; Sport 078/110-577; Podgorička hronika 078/110-555; Agencija za marketing 078/110-500; Odjeljenje prodaje i distribucije tiraža tel-faks: 078/110-529; Šalter tel-faks: 202-455, tel. 202-456 Poštanski fax 102 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank 32 Magazin Ponedjeljak, 30. mart 2015. TV lice a n i r a t a ić v K o n a m Šiš Pobjeda Katarina Šišmanović rođena je 10. maja 1983. godine u Kragujevcu. Nakon osnovne škole je upisala gimnaziju u Kragujevcu, a poslije srednje škole je upisala Fakultet političkih nauka. Lijepa voditeljka je ubrzo postala popularna zahvaljujući emisiji „Sve za ljubav“ koju uspješno vodi već nekoliko godina. Upravo u toj emisiji Katarina pokušava da spoji ljude pripremajući im razna iznenađenja. Vujačić: Odskočna daska u mojoj karijeri je bio angažman za „Fendi“ Crnogorska manekenka Maja Vujačić učestvovala je na Nedjelji mode u Milanu i nosila kreacije prestižnih modnih kreatora. Bila je dio humanitarnih akcija, a prekretnicom u karijeri Maja smatra angažman za modnu kuću „Fendi“. - Učestvovala sam na Milano Fa s h i o n We e k u , s e z o n a 2014/15, kao i Montenegro Fashion Week, takođe, prošle godine. U Milanu je moja višesezonska saradnja sa „Costume National“ i moje drugo pojavljivanje na Fashion Weeku gdje sam nosila kreacije prestižnih italijanskih dizajnera Luise Beccarie i Stelle Jean. Na Montenegro Fashion Weeku sam sarađivala sa Ivanom Murišić – izjavila je Maja za Pobjedu. Zgodna manekenka komentariše i modnu scenu u Crnoj Gori. - Crnogorska modna scena tek treba da zaživi i vjerujem da hoće. Konstantno je u usponu zahvaljujući malom, ali odabranom broju ljudi koji se iz godine u godinu trude da poboljšaju kvalitet modnih događaja – poručuje Maja. Naša sagovornica kaže da je angažman za poznatu modnu kuću „Fendi“ bio odskočna daska u njenoj karijeri. - Izdvojila bih photo session sa ruskom fotografkinjom Veronikom Belaevom kao posebnu saradnju, koja je u meni probudila ono najbolje što sam i pokazala ispred fotoaparata kao i modnu kuću „Fendi“, čiji angažman je bio moja odskočna daska – ističe ova ljepotica. Maja kaže da je njen svaki angažman profesionalni izazov. - Trenutno energiju usmjeravam na druge stvari, ali se isto tako trudim da budem dio što više modnih dešavanja, jer u sklopu njih moje ambicije ve- Srpska manekneka Ivana Kukrić u svijet modelinga uplovila je iz hobija kao sedamnaestogodišnjakinja, ne sluteći da će manekenstvo vremenom postati njen životni poziv. Danas iza sebe ima bogatu karijeru modela, koju je uspešno izgradila u najpoznatijim modnim prijestonicama. Odlazak u Njujork ispostavio se kao pun pogodak za njenu karijeru, budući da je iz godine u godinu hrabrim i sigurnim koracima osvajala tamošnje tržište. Armani, Valentino, Mariella Burani, samo su neki od brendova čije je kreacije ponijela. Takođe, radila je kampanje za Tag Hauer, JC Penny’s, Nordstrom, Triumph, Calzedonia, Sax Fitfh Avenue, Frateli, kao i reklamu za Sony Playstation. zane za posao modela mogu samo porasti. Svaki posao koji sam odradila je bio izazov, a svoju profesionalnost sam dokazala pružajući maksimum i ispunjavajući obaveze modela koje podrazumijevaju posvećenost kako sebi tako i angažmanu koji dobijem. Ponosna sam što sam bila dio humanitarne akcije u sklopu koje je održana revija kreatorke Fani Xenophontos prije nekoliko godina na Kipru – zaključuje Maja. M.VUKOVIĆ Vujović: Na našem modnom tržištu nema puno prostora za uspjeh Crnogorska manekenka Milena Vujović već nekoliko godina gradi inostranu karijeru. Za Pobjedu priča, da se na takav potez odlučila, jer naše modno tržište nije na zavidnom nivou i da nema puno prostora za uspjeh. - Sa 18 godina sam od jednog skauta dobila ponudu da idem u Tursku, gdje sam dugo vremena bila angažovana. Karijeru sam nastavila u Indiji gdje sam radila brojne kampanje od kojih bih posebno izdvojila slikanje za indijski ,,Elle“ i ,,Vogue“ magazin. Na pitanje o budućim planovima, Milena kaže da su joj sada na prvom mjestu obaveze oko fakulteta. - Trenutno mi je na prvom mjestu da završim fakultet i da se baziram na nešto ozbiljnije, modeling i putovanja će definitivno ostati dobra uspomena i korisno iskustvo - zaključila je Vujović. V.ĆETKOVIĆ MODEL Ivana Kukrić Kapičić: Želio bih da snimim film o Crnoj Gori Glumac Stefan Kapičić tumači lik njegovog oca Dragana u filmu „Bićemo prvaci sveta“ i time izazvao veliko interesovanje javnosti. Oprobao se i u Holivudu i glumio sa svjetskim glumcima. Glumac koji je naše gore list za Pobjedu govori o toj ulozi, karijeri i o njegovim budućim projektima. - Tata je pogledao cijeli film i baš mu se dopao, ni majka nije skrivala emocije. Za mene je bila odgovornost glumiti svog oca vrhunskog košarkaša i ova uloga mi je bila veliki izazov. Samo je bilo teško smjestiti 25 godina u dva sata. Duh patriotizma i zajedništva je u tom vremenu vodio te momke do uspjeha i do medalje – izjavio je Stefan. Za ovog glumca ova uloga nije zahtijevala posebne pripreme. - Veoma volim košarku i bavio sam se njome , tako da uloga nije zahtijevala neke posebne pripreme- kaže Kapičić. Markantni glumac se oprobao i u filmovima i serijama u Ame- rici i glumio sa holivudskom glumicom Dru Barimur. - Glumio sam u filmovima „The Brothers Bloom“, „Big Miracle“ sa Dru Barimur. Nedavno sam se vratio iz Njujorka gdje sam imao audicije za uloge, pa šta Bog da – ističe Stefan. Naš sagovornik je glumio i u hrvatskim serijama „Larin izbor“, „Stela“ i „Zora dubrovačka“. Glumio sam u i u hrvat- skim serijama, koje pamtim kao lijepo iskustvo i moja djevojka Ivana Kovač je glumila u seriji „Zora dubrovačka“ – priznaje Stefan. Kapičić govori o njegovim daljim planovima. - Želim da snimim film, možda to bude dokumentarac o istoriji Crne Gore, jer smatram da smo narod vrijedan poštovanja, imamo bogatu istoriju, tradiciju i kulturu. Moj djed Jovo i otac su mi usadili ljubav prema Crnoj Gori. Poštujem komediju kao žanr, ali mi imamo svijetlu istoriju i mislim da to treba prikazati i snimiti– poručuje Stefan. M.VUKOVIĆ Arena Pobjeda Ponedjeljak, 30. mart 2015. / Godina VIII / Broj 2948 / arena.me Vozač Ferarija trijumfovao ispred Luisa Hamiltona na VN Malezije Fetelov poklon Šumaheru Str. 14. Arena Fudbal PonedjeljaK, 30. mart 2015. mladen kašćelan žali zbog nemilih scena pod Goricom ko D. maLiDŽan 2 Najgori trenu PODGORICA - Vezista Mladen Kašćelan govorio je za sajt svog kluba Arsenala iz Tule nakon mučnih scena pod Goricom koje su dovele do prekida kvalifikacione utakmice između crnogorske i ruske reprezentacije. ruski portal sovsport.ru ,,analizirao“ krivca za prvi prekid meča Crna Gora - rusija navijača kao što je Luka ima na svim stadionima PODGORICA - Novinar ruskog portala sovsport.ru Dmitri Jegorov odlučio je da, dan nakon što se Luka Lazarević predao policiji, napravi neku vrstu ,,analize“ navijača Crne Gore koji je bakljom pogodio Igora Akinfejeva. Jegorov je površno ,,analizirao“ Lazarevića listajući njegovu fejsbuk stranicu, služeći se i informacijama i komentarima čitalaca sa nekih crnogorski sajtova. Na tom ruskom portalu tako su osvanule brojne Lazarevićeve fotografije sa njegovog profila, da bi Jegorov za kraj ,,poentirao“, napisavši da je Luka, ustvari, samo jedan od mnogih takvih navijača. Ovako glasi Jegorovov zaključak. - Možda malo razmažen, ali normalan momak iz normalne porodice, kakvih ima na svim tribinama i stadionima. Navijača kao što je Luka je mnogo na svakom stadionu u Rusiji, lako ih je naći. Da li se nešto slično može desiti u Rusiji? To je stvar slučajnosti. Zamislite da Rusija igra protiv, na primjer, Poljske i to na stadionu Torpeda ili, još gore, Saturna. Sve to znači nesrećan slučaj - baklju bačenu na teren. Takođe, postoji opravdano očekivanje da Luka neće biti dovoljno kažnjen u Crnoj Gori, kao što ne bi ni u Rusiji. Takvo je kod nas razmišljanje, taj istočnoevropski Golman Akinfejev pogođen je bakljom u glavu poslije desetak sekundi meča, a potom je sudija Ajtekin definitivno poslao fudbalere u svlačionicu kada je sredinom drugog poluvrema neko sa zapadne tribine gađao defanzivca Kombarova. Šta osjećate nakon svega šta se dogodilo? - Mnogo sam razočaran. Stidim se. Želim da se izvinim svim iskrenim i pravim navijačima. Radujemo se velikoj fudbalskoj predstavi, svi očekuju meč Crne Gore i Rusije, a na kraju dobijemo veliki skandal. Sada nas gledaju kao varvare, a to je za mene jako neprijatno. Tvrdim da su Crnogorci otvoreni i gostoljubivi, a Rusi su naši stari prijatelji. Žao mi je što je na stadion došlo desetak budala koje su pokvarile sve. Oni ne brinu o fudbalu, ne poštuju zakon, nemaju pojma kako da se ponašaju među ljudima. Baklja koja je pogodila Akinfejeva, zatim kovani novac koji je doletio na teren, upaljači - to su užasne stvari. Nadam se da se više nikada neće ponoviti. Mislim da u ovoj situaciji 95% rivala ne bi nastavilo meč, ali Rusi su pokazali spremnost da igraju - rekao je Kašćelan. Priča se da je sve ovo moglo da bude provokacija? - Ne znam. Navijači na stadionu su razvili veliki transparent na kojem je pisalo: Crna Gora, Srbija, Rusija pravoslavna braća zauvijek. Nešto u tom smislu. Mi nikada nijesmo imali i, verujem, nećemo imati problema u komunikaciji sa Rusijom. Šta očekuješ nakon svega? - Ne mogu očekivati ništa dobro za nas poslije svega što se dogodilo i prekida u 67. minutu. Spremni smo za najgore. UEFA će donijeti odluku. Znam samo da sam tog 27. marta doživio najgore trenutke u svojoj karijeri - zaključio je Kašćelan. D. K. miodrag Božović za ruske medije o prekinutom meču pod Goricom Bio sam šokiran PODGORICA - Miodrag Grof Božović ovih dana je veoma zanimljiv ruskim medijima, ali, nažalost, zbog ne baš pozitivnih fudbalskih stvari. Grof je za poratl sport-ekspres.ru pričao o samom prekidu, ali i o navijačima koji su izazvali takvu situaciju. - Bio sam šokiran kada je baklja pogodila Akinfejeva - kazao je Božović. Da li su crnogorski navijači ikada davali povod tome da mogu postati vandali i huligani? - Već neko vrijeme imamo grupu navijača Budućnosti, koji sebe ponosno zovu ,,varvari“. Njihov cilj je da na bilo koji način privuku pažnju na sebe. Nešto slično su probali da urade protiv Engleske i Poljske, ali tada baklje nikoga nijesu pogodile. Nažalost, ovoga puta jesu. U svakom slučaju, bolest navijačkog huliganizma, koja je pogodila cijelu Evropu, stigla je i u Crnu Goru - rekao je Božović na sport-ekspres. Grofu je telefon prethodnih dana neprekidno zvonio. - Zvali su me prijatelji iz Crne Gore, svi su veoma uznemireni. Svi su očekivali dobru utakmicu, veliku borbu. Nadali su Fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. Arena 3 oje su dovele do prekida meča između Crne Gore i Rusije utak karijere Član IO FSCG Zoran Lemajić traži ostavku generalnog sekretara te organizacije Gdje je odgovornost čelnika Saveza? PODGORICA - Član Izvršnog odbora FSCG i proslavljeni crnogorski golman Zoran Lemajić reagovao je saopštenjem na prekid utakmice Crne Gora - Rusija, za koji smatra da odgovornost snose i čelni ljudi Saveza, prije svih generalni sekretar Momir Đurđevac. se dobrom rezultatu, posebno jer je naša ekipa pokazala da može da igra sa svima i napravi iznenađenje. Rečeno mi je da je baklju bacio mladi navijač, koji izgleda ne razumije što je uradio - rekao je trener moskovske Lokomotive. Za kraj je poručio da očekuje da Luka Lazarević, navijač koji je pogodio bakljom Akinfejeva, bude kažnjen. - Nadam se da će biti kažnjen. Narod u Crnoj Gori, koji je umjesto spektakla dobio skandal, je krajnje ogorčen - istakao je najbolji crnogorski trener. Da. V. - Ja kao jedan od 15 članova IO FSCG na privremenom radu daleko od naše Crne Gore, a nakon ovog sramnog čina pojedinaca tokom utakmice sa Rusijom, gledao sam i slušao izjavu generalnog sekretara FSCG, pa ga pitam gdje je njegova odgovornost, jer je imao četiri mjeseca da pripremi ovu utakmicu zajedno sa policijom. Zar nije bio poučen prethodnim iskustvima (mečevi protiv Engleske i Poljske koji su takođe bili na ivici prekida)? Naravno, ne zaobilazim odgovornost svih članova IO i predsjednika, jer mi već godinama finansijski pomažemo, bolje reći kupujemo, grupice takozvanih navijača Crne Gore. To se radi da ne bi skandirali pogrdno, prozivali selektore, vrijeđali igrače, predsjednike, bili pristojni, a oni uporno rade po svome. Slažem se sa konstatacijom da je ovo katastrofa za crnogorski fudbal i zemlju uopšte. Međutim, novac i kazne do sada plaćene na ime kazni UEFA da su usmjerene prema specijalnim jedinicama MUP-a Crne Gore, a time bi se ujedno rasteretio budžet države, i da pripadnik te jedinice zna da obavljanjem svoje dužnosti pomaže u realizaciji velikog događaja, a da nakon toga oni budu nagrađeni, bilo bi - ne jedan, već pet prstenova bezbjednosti (kao u Poljskoj). Da se tako nešto uradi, nekom huliganu ne bi palo na pamet da nešto pokuša. Ne znam, doveden sam u zabludu sa konstatacijom ,,neko mora da preduzme nešto“. Ko, gospodine generalni sekretaru FSCG? Ne očekujete valjda da nam (oprostiće mi uvaženi prijatelji, jer znate ko sam i što sam) Milo Đukanović, Filip Vujanović ili Ranko Krivokapić organizuju utakmice visokog rizika. U pravu ste da država treba da dosta stvari provjeri što se tiče našeg fudbala uopšte, pa čak i Savez kao institucije koja rukovodi fudbalskim sportom i kulturom. Generalni sekretaru, bolje bi bilo da ste makar ponudili ostavku, a nakon toga ćutali. Ništa lično... - stoji u saopštenju Zorana Lemajića, koji sada radi kao trener u indijskim Baratu. 4 Arena Fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. Neka bude borba neprestana: Primjeri koji nas uče koje mjere su potrebne nakon i KaKo protiv hulig PODGORICA - Vakat je da se djeluje. Nakon prekida meča Crna Gora - Rusija, crnogorska javnost je jednoglasna, potrebno je ozdravljenje, koje će na tribinama fudbalskih stadiona razdvojiti žito od kukolja, udariti zdrav temelj navijačke kulture. Samo kako? Primjeri onih koji su se već decenijama uhvatili u koštac sa huliganima, svjedoče da je to dug proces, borba bez konca, ali koja daje rezultate. Crna Gora napravila je prije tri dana onaj prvi korak - priznala sebi da ovdje, među 600.000 duša, biser Mediterana prlja svijest huliganizma. I to je korak koji samo više obavezuje, jer na- Ime po lopovu Termin ,,huligan“ star je više od vijeka i prvo nije imao veze ni sa fudbalom, ni sa sportom. U Oksfordskom rječniku Engleskog jezika stoji da je termin nastao krajem 19. vijeka, kao sinonim za raskalašno ponašanje irskih imigranata u engleskim gradovima. Klarens Kuk, hroničar tog vremena, napisao je 1899. godine da je termin nazvan po Patriku Hulihanu, ozloglašenom irskom lopovu koji je tih godina ,,operisao“ u Londonu. Najznačajnije mjere Sa meča Crna Gora - Engleska Ovo su najčešće mjere borbe protiv huliganizma na Zapadu: - zabrana unošenja na stadion bilo kakvih predmeta kojima se može izazvati povreda. - zabrana točenja alkohola na i u neposrednoj blizini stadiona. - prodaja karata samo za sjedeća mjesta na kojima je duže stajanje zabranjeno tokom utakmice, osim tokom proslavljanja golova. - vođenje registra poznatih izgradnika, uz konstantnu saradnju klubova, saveza i policije. - zabrana putovanja van zemlje poznatim huliganima. - visoke zatvorske kazne i zabrana ulaska na stadione poznatim izgrednicima. redni ovakav incident, sa potencijalno tragičnim posljedicama, sebi ne bi mogli oprostiti. A iskustva onih koji su se suočavali sa sopstvenom ružnom slikom u ogledalu tribine, nas uče da borba mora biti sistemska. Da njena suština nije pojedinac iza rešetaka, već oblikovanje kolektivne svijesti. I da oruđe te borbe i te brige, pobjednički tim, moramo biti svi, od roditelja, nastavnika u učionici, do najodgovornijih u državi. Kad nema povjerenja Najpoznatiji primjer je borba sa huliganizmom u Engleskoj tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka. Nakon više od decenije nereda koji bi obilježili gotovo svaki fudbalski vikend na Ostrvu (u vrijeme kad je huligan- Kako ne treba Primjeri u Egiptu, kada je nakon smrti 79 navijača na stadionu u Port Saidu 2012. godine, fudbal suspendovan tokom cijele sezone, a zatim dugo igran bez prisustva navijača, pokazali su da nijesu uspješni. Bilo kakvo povjerenje između navijača, klubova i policije nije izgrađeno. Što je kulminiralo novom tragedijom, smrti 22 navijača Zamaleka 13. februara ove godine. stvo nazivano i ,,engleska bolest“) - premijerka Margaret Tačer promovisala sistem ,,ID kartica“, identifikacije za sve navijače. Nikada nije zaživio, jer je počivao na nepovjerenju, svakog fana tretirao kao potencijalnog izgrednika. Nakon tragedija, smrti dječaka u požaru na stadionu u Bredfordu u sukobu navijača sa policijom, zatim i smrti 37 navijača Juventusa izazvane stampedom navijača Liverpula u Briselu 1985. godine, najveća nesreća de- sila se na stadionu ,,Hilsbrou“ u Šefildu 1989. godine. Navijači Liverpula, njih 96, poginuli su u prevelikoj gužvi na dotrajaloj tribini bez stolica, zbog loše reakcije policije. Odgovornost je prvo svaljena na navijače. prekretnica Izvještaj lorda Tejlora, iz ja- Fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. incidenta u meču Crna Gora - Rusija Obaveze gaNizma Već odavno u Engleskoj, a posljednjih godina i u većini zapadnih zemalja, svaki registrovani huligan ima obavezu da pred gostovanje svog tima u Evropi ili reprezentacije dostavi pasoš u lokalnoj policiji. Čak i kada se radi o navijačima koji dvije decenije nijesu ,,kročili“ na stadion, oni svaki put moraju da objasne policiji da ne planiraju putovanje van zemlje, što je samo po sebi drakonska kazna i mjera predostrožnosti. Savršen primjer novoj publici, koja je imala novca da obezbijedi sezonske karte. Svi oni koji bi pravili eventualne nerede, bi dobijali trogodišnje, često i doživotne kazne prilaska stadionu. Mjere bezbjednosti, ali i cjelokupan ugođaj za navijača, su povećani do nivoa spektakla koji danas predstavlja Premijer li- 5 Samo žene i djeca na tribini? registrovanih ga. Fudbalski savez Engleske je ,,ušao“ u obrazovni sistem, zajedničkim snagama sa državom stvorio novu generaciju navijača drugačije svijesti. Atmosfera je izgubila minimalno, iako se navijačke grupe i danas bune što im nije dozvoljeno konstanto stajanje tokom mečeva, a pristup tribinama, zbog skupoće ulaznica, nemaju fanovi iz niže srednje klase. nuara 1990. godine, konačno je prepoznao prave probleme. Fudbal u Engleskoj je ,,procvjetao“, onda kad je, po preporuci Tejlora, Parlament usvojio odluku da svi stadioni u profesionalnim ligama moraju imati samo sjedeća mjesta. Nakon renoviranja stadiona, klubovi su insistirali na Arena Zato je savršen moderan primjer Njemačka. Država u kojoj karte za mečeve najjačih klubova ne koštaju više od 15 eura, ako se do njih i može doći - jer su sve rasprodate mjesecima unaprijed. Navijačke grupe, naravno one besprijekorne reputacije, su glavni činilac u upravi velike većine klubova, što Predsjednik UEFA Mišel Platini još od 2011. godine promovisao je ideju da nakon incidenata, umjesto kraćih suspenzija i igranja pred praznim tribinama, na duži period zabrani prstup svim navijačima osim ženama i djeci. To je mjera koju je iste godine sa velikim uspjehom promovisao turski Fenerbahče. Na dva meča se pojavilo čak preko 41.000 navijačica i djece mlađe od 12 godina. I naravno, ,,grmjelo“ je sa tribina, bez bilo kakvog incidenta. Veza rasizma i šovinizma Čak i u najrazvijenijim zemljama, poput Španije, Francuske i Njemačke, huliganizam ne zamire jer je pojava koja sport stavlja u blisku vezu sa rasizmom i šovinizmom. Primjer je skandal iz prošle godine, kada su tamnoputu zvijezdu Barselone Danija Alveša navijači Viljareala tokom meča gađali bananama. Huligani Deportiva su prošle godine na smrt izbola dva tamnoputa navijača Pari Sen Žermena u Barseloni. U Njemačkoj je sa neonacizmom usko vezan huliganizam u drugoj i trećoj ligi. je regulisano zakonom. I uvijek se zna, gdje je čije mjesto na tribini, ne zbog kontrole i nepovjerenja, već zbog toga što je klub prava porodica. Konačno, već godinama na dijelu tribina za one ,,najvjernije“ dozvoljeno je ,,sigurno stajanje“. Bez bilo kakvog incidenta, opasnosti da na tribini nastane ,,stampedo“ tokom proslave gola, a baklje niko ni ne pominje... Njemačka je primjer, kako je bogata zemlja, ali bez mnogo novca, riješila problem, računajući na zajedništvo, povjerenje, brigu pojedinca o klubu, reprezentaciji. Ali naravno, problem postoji ,,prigušen“ i dalje, kao opomena, na tribinama siromašnih klubova iz nižih liga. Uvijek i prije svega, kao opomena. Da brižni baštovani fudbalske kulture uvijek djeluju. Zato, ,,Neka bude borba neprestana...“ S. STAMENIĆ 6 Arena Fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. Druga liga: Fudbaleri Dečića nadigrali Bratstvo, Zabjelo bolje od Igala Dečić Bratstvo 3 1 TUZI: Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 200. Sudija: V. Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: M. Asović i M. Paunović (oba iz Berana). Strijelci: Mijušković u 48, Gardašević u 49. i Adžović u 75. za Dečić, Jasavić u 68. minutu za Bratstvo. Žuti kartoni: Vučković (Dečić), Šoć, Stijepović, Maraš, Radonjić (Bratstvo). DEČIĆ: Radović, Vučković, Mihailović, Ramović, Anđušić (od 65. Prtenjak), Božanović, Camaj, Mijušković, Padović (od 80. Krkanović), Gardašević (od 78. Đukić–), Adžović 2,5. BRATSTVO: Asanović, Lukačević (od 60. Krstović), Gazivoda, Jasavić, Peličić, Šoć, Raičević, Nerić (od 51. Bojanić), Stanisavić, Stijepović, Maraš (od 75. Radonjić). Fudbaleri Dečića savladali su Bratstvo i profitirali na tabeli, nakon kiksa Igala na Zabjelu. Tuzani imaju isti broj bodova kao konkurent sa Primorja, s tim što su zbog bolje gol razlike preuzeli drugu poziciju. Mirno poluvrijeme u Tuzima nije nagovještavalo goleadu u nastavku. Ipak, u drugom dijelu viđena su četiri pogotka, tri u mreži gostiju, jedan u mreži domaćina. Tuzani su došli do prednosti preko ponajboljeg aktera utakmice Mijuškovića u 48, a samo minit kasnije Gardašević se potrudio da duplira vođstvo Dečića. Jasavić je vratio neizvjesnost poslije gola za 2:1 u 68. minutu, premda je nada Bratstva kratko trajala jer je Adžović u 75. riješio svaku dilemu oko epiloga. Tuzani žive san o povratku u elitni rang domaćeg fudbala. Prva liga nije daleko. K. D. Kom Cetinje 3 0 PODGORICA - Teren FSCG Odloženo u Rožajama ROŽAJE - Utakmica Ibar - Iskra zbog prekrivenog snijegom terena nije odigrana. Kapiteni oba tima, zajedno sa sudijom Savom Vujovićem i delegatom Milutinom Joksimovićem konstatovali su da nema uslova, pa je meč odložen. Iz Fudbalskog saveza Crne Gore saopšteno je da će se utakmica odigrati u srijedu 1. aprila, ako teren u Rožajama bude spreman, a ukoliko ne naknadno će biti određeno mjesto odigravanja ovog susreta. F. K. Tabela 1. Iskra 2. Dečić 3. Igalo 4. Kom 5. Cetinje 6. Jedinstvo 7. Radnički 8. Jezero 9. Zabjelo 10. Ibar 11. Arsenal 12. Bratstvo 21 22 22 22 22 22 22 22 22 21 22 22 13 13 11 7 9 7 8 6 6 4 5 4 5 3 36:16 44 4 5 40:20 42 9 2 32:15 42 11 4 28:18 32 5 8 22:24 32 8 7 16:21 29 4 10 31:27 28 6 10 16:25 24 5 11 18:28 22 8 9 17:25 20 5 12 19:35 20 6 12 24:42 18 na Starom aerodromu. Gledalaca: 150. Sudija: M. Nedić (Berane). Pomoćnici: D. Drljević (Berane) i D. Raković (Podgorica). Strijelci: Kljajević u 10, Perazić u 17. i Krkeljić u 40. minutu. Žuti kartoni: Golubović (Kom), Radević, Radunović, Vujović, Ćeranić, N. Perović. (Cetinje). Crveni kartoni: Golubović u 86. (Kom), N. Perović u 70. minutu (Cetinje). KOM: M. Radović, Paljević, D. Popović, Dedić, Otašević (Radević), Perazić, M. Popović, Kljajević (Novović), Krstović, A. Radović, Krkeljić CETINJE: M. Perović, Ćeranić, Marković, Martinović, Bigović, Radunović (Bogićević), Popović, N. Perović, Sjekloća, Vujović, Mijanović. Kom je nadigrao i zasluženo slavio protiv Cetinja na tere- D.a mIjaTOVIĆ Tuzani žive san o eliti nu FSCG na Starom aerodromu. Zlatičanima je bilo dovoljno 40 minuta da sa tri gola zaključaju pobjedu. Kljajević je donio prednost u 10, Perazić duplirao prednost, a Krkeljić pet minuta prije odlaska na odmor stavio tačku na konačnih 3:0. Obje ekipe završile su utakmicu sa igračem manje, u oba slučaju zbog dva žuta kartona - Golubović je isključen iz Koma u 86, a kod Cetinja Perović u 70. K. D. Zabjelo Igalo 1 0 PODGORICA- Stadion FK Zabjelo. Sudija: Vladan Kojović (Podgorica). Strijelac: Tatar u 60. minutu. Žuti kartoni: Prenkić (Zabjelo), Bigović (Igalo). ZABJELO: Radunović, Tatar (Vukčević), Vratnica, M u r a t a g i ć , Vu č ko v i ć , Osmajić, Bukilić, Smolović, Rašović (Prenkić), Nenadović, Novaković (Pejović). IGALO: Vujović, Ćuković, Jamamoto (Martić), Bumbar, Karadžić, Mrdak (Perović), Koprivica, Bigović (Pavličević), Mijata, Šćepanović, Đurković. Tek drugi poraz Igala u dosadašnjem dijelu prvenstva. Prvo poluvrijeme je prošlo u izjednačenoj igri, da bi u nastavku Zabjelčani preuzeli inicijativu koja im je donijela trijumf i velika tri boda u borbi za opstanak u drugoligaškom rangu. M. D. Jezero Radnički 1 0 PLAV – Gradski stadion. Gledalaca: 500. Sudija: M. Bešović (Podgorica). Pomoćnici: N. Živković (Podgorica) i V. Ostojić (oba iz Podgorice). Strijelac: E. Čekić u 85. minutu. Žuti karton: Šabotić (Radnički). JEZERO: Popović 7, Medigović 6,5, Ilić 6,5, Lalić 7, Čekić 7,5, Drešković 7, Fejzić 6,5, E. Radončić 7 (J. Radončić), Matić 7, Krcić 7, Redžepagić 7. RADNIČKI: Igor Asanović 7, Tmušić 6, Paunović 6, Nedić 6, Kalić 6,5, Vulević 6, Milović 6,5, Kalač 6, Šabotić 6,5, Bošković 6, Ivan Asanović 6,5. Sve do 85. minuta mreža gostiju ostala je netaknuta, zahvaljujući, prije svega, raspoloženom golmanu komšija iz Berana, Igoru Asanoviću, koji je branio sve što se moglo braniti. Ali pet minuta prije kraja pred golom Radničkog stvorila se gužva u kojoj se najbolje snašao brznogi kapiten domaćih Emir Čekić koji je prisebno poentirao sa ivice peterca. R. G. Arsenal Jedinstvo 0 1 TIVAT: Stadion: u Parku. Gledalaca: 300. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: N. Vujović (Bar) i S. Jovanović (oba iz Bara). Strijelac: Nikolić u 44.minutu. Žuti karton: Bubanja (Arsenal). ARSENAL: Popović, Ličina, Delić, Radenović, Radinović (Bubanja), Krgović, Kento, Skenderi (Pavlović), Đorđević (Krstović), Mršulja, Leković. JEDINSTVO: Lakićević, Banda (Suljević), Merdović, Bošnjak, Nikolić, D. Vuković, Marković (Drašković), Jovanović, Šahman (B. Vuković), Kasumović, Boričić Golom Milana Nikolića u 44. minutu fudbaleri Jedinstva slavili su kao gosti protiv tivatskog Arsenala. Bjelopoljci su sa nova tri boda pobjegli od opasne zone, a sada imaju izgledne šanse da sezonu završe u gornjem dijelu tabele. K. D. Medjunarodni fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. 7 Arena Kvalifikacije za EP: Portugal bez greške na svom terenu, Njemci se vratili pob- Srbija daleko od Francuske Advokat i policajac za istoriju Gibraltara Gibraltar je protiv Škotske stigao do prvog pogotka na zvaničnoj utakmici. Strijelac istorijskog gola bio je napadač Li Kaskijaro, član lokalnog kluba Linkoln Red Limps. Kaskijaro je zaposlen kao policajac, dok je Aron Pajas, koji je asistirao, po zanimanju advokat. Gibraltaru je ovo deveta utakmica, peta prijateljska, a do sada je golove postizao samo na prijateljskim mečevima. Grupa D Grupa F Gruzija - Njemačka 0:2 (0:2) (Rojs u 39, Miler u 44) Škotska - Gibraltar 6:1 (4:1) (Maloni u 18.(pen) i 34.(pen), Flečer u 29, 77. i 90, Nejsmit u 39. - Kaskairo u 20) Republika Irska - Poljska 1:1 (0:1) (Long u 90.+3 - Peško u 26) Rumunija - Farska Ostrva 1:0 (1:0) (Kešeru u 21) S. Irska - Finska 2:1 (2:0) (Lafert u 33. i 38. - Sadiku u 90.+1) Mađarska - Grčka 0:0 1. Poljska 2. Njemačka 3. Škotska 4. Irska 5. Gruzija 6. Gibraltar Koentrao sla gol za 2:1 Plasman na Evropsko prvenstvo u Francuskoj polako postaje nemoguća misija za Srbiju. Poraz od Portugala u Lisabonu (2:1), uz trijumf Albanije nad Jermenijom (2:1), stavio je ,,orlove“ u veoma tešku situaciju. Da stvar bude još gora, Srbija ni protiv Portugala navijačima nije dala povod da se nadaju boljim vremenima, jer su izabranici bilo skoro pa bezopasni protiv ekipe predvođene Kristijanom Ronaldom. Golove za domaćina postigli su Rikardo Karvaljo, dok je bljesak gostiju djelo Nemanje Matića. Preokret Albanije Jermenija je protiv Albanije u Elbasanu sve do 77. minuta imala vođstvo od 1:0, ali su ,,orlovi“ ipak preokrenuli i napravili veliki korak prema osvajanju bar trećeg mjesta u grupi I. A sve je počelo sjajno po goste, jer su Henrik Mkitarijan i Jura Movsisjan kombinovali za vođstvo Jermenije. U potpunu ofanzivu Albanci su krenuli od trenutka kada su primili pogodak, ali ništa se bitnije nije mijenjalo gotovo 70 minuta. Tačnije, sve do trenutka kada je desni bek gostiju Hovhanes Hambardžumjan zaradio drugi žuti karton na utakmici, poslije čega je sve bilo lakše za domaćina. Štoper Kelna Mergim Mavraj iskoristio je jednu oštru loptu sa lijeve strane terena i glavom je sproveo u mrežu za erupciju oduševljenja u Elbasanu. Ali, tu nije bio kraj! Samo četiri minuta kasnije Ermir Lenjani izveo je korner sa lijeve strane koji je Škelzen Gaši novim udarcem glavom pretvorio u pogodak i preokret. Rutina Njemačke Aktuelni svjetski šampion Njemačka u periodu od 39. do 44. minuta postigla je dva gola na gostovanju Gruziji, što joj je bilo dovoljno za povratak na pobjedničku stazu u grupi D 5 5 5 5 5 5 3 3 3 2 1 0 2 1 1 2 0 0 0 1 1 1 4 5 16:3 9:4 11:5 11:4 4:9 1:27 11 10 10 8 3 0 - 2:0. Tim Joakima Leva se dugo mučio u Tbilisiju, pritiskao i promašivao, ali kad se Mario Gece probio kroz odbranu domaćeg sastava i asistirao Marku Rojsu postalo je jasno da će favorit odnijeti tri boda. Taj nagovještaj je pred odlazak na odmor još izvjesnijim učinio Tomas Miler i praktično za čas posla ukrasio jubilej Njemačke - 900. meč reprezentacije. Interesantno da je uprkos pobjedi u Tbilisiju, Njemačka pala sa drugog na treće mjesto, jer je na tabeli grupe D pretekla Škotska, zahvaljujući boljoj gol-razlici i ubjedljivom trijumfu nad Gibraltarom - 6:1. Gosti su uspjeli u namjeri da postignu prvi gol u takmičarskim mečevima otkako ih je UEFA primila u članstvo i time su ispunili misiju na ,,Hempden parku“, gdje je Šon Maloni dvaput pogađao iz jedanaesterca, a Stiven Flečer het-trikom i prvim golovima za reprezentaciju poslije šest godina podsjetio da u njemu još ima materijala za veliku scenu. Bio je to četvrti vezani trijumf 1. Rumunija 2. S. Irska 3. Mađarska 4. Finska 5. Farska O. 6. Grčka 5 5 5 5 5 5 4 4 2 1 1 0 1 0 2 1 0 2 0 1 1 3 4 3 7:1 8:4 4:3 5:7 2:7 1:5 13 12 8 4 3 2 Grupa i Albanija - Jermenija 2:1 (0:1) (Mavraj u 77, Gaši u 81. - Movsisijan u 4) Portugal - Srbija 2:1 (1:0) (Kavaljo u 10, Koentrao u 63. - Matić u 61) 1. Portugal 2. Danska 3. Albanija 4. Srbija 5. Jermenija 4 3 4 2 4 2 4 1 4 0 0 1 1 1 1 1 1 1 2 3 4:2 6:4 4:5 6:6 3:6 9 7 7 1 1 ekipe Gordona Strahana na svom terenu, prvi u tom nizu na kojem im se zatresla mreža. Učinio je to Li Kaskairo u 20. minutu susreta i tako postao prvi strijelac Gibraltara u zvaničnim utakmicama, okončavši 379 minuta dug niz bez pogotka ove reprezentacije. Kraj za Grčku Mađarska će nakon meča sa Grčkom (0:0) imati za čim da žali, pošto je propustila ogromnu priliku da nastavi potjeru za Sjevernom Irskom i Rumunijom ka jednom od prva dva mjesta na tabeli grupe F, pošto je promašila bar tri velike šanse protiv ,,helena“. Sa druge strane, šampion Evrope iz 2004. godine vjerovatno se oprostio od borbe za Euro u Francuskoj, jer nakon pet kola ima samo dva boda. Da. V. 8 Arena Međunarodni fudbal Ponedjeljak, 30. mart 2015. Hristo Stoičkov bez riječi hvale za Holanđanina Van Gal je đubre Legendarni bugarski fudbaler Hristo Stoičkov žestoko je kritikovao menadžera Mančester junajteda Luisa van Gala. Stoičkov je sarađivao sa Holanđaninom pri svojoj drugoj epizodi u Barseloni, ali je zbog njega i otišao. - Nemam poštovanja za njega, on je đubre. Jednog dana kada sam bio povrijeđen, došao sam na ,,Nou Kamp“ sa ženom. On joj je prišao i pitao kako je moguće da se udala za nekog poput mene. Ona mu je rekla da sam osvojio ,,Zlatnu loptu“. Zbog njega sam otišao u CSKA iz Sofije - rekao je Stoičkov. Žoze Murinjo tada je radio kao prevodilac u stručnom štabu Barse, ali Stoičkov je Nova pobjeda Brazila Dunga ,,osam od osam“ otkrio da je on radio mnogo više od toga. - Nemojte misliti da je Murinjo jednostavno bio prevodilac ili asistent. On je već bio trener, ali nikada nije mislio da je bitniji od Bobija Robsona. Murinjo je sve razumio... Znao je sve o timu i našim protivnicima - objasnio je Stoičkov. Da. V. Selektor Brazila Karlos Dunga upisao je i osmu pobjedu od kada je, drugi put, preuzeo ,,selesao“. Brazil je pobijedio Čile (1:0) u prijateljskoj utakmici igranoj u Londonu, pred 60.000 gledalaca. Jedini gol u meču postigao je napadač Hofenhajma, 23-godišnji Roberto Firmino u 73. minutu. Odlično ga je proigrao defanzivac Danilo, a on lako obišao golmana Čileanaca Klaudija Brava. Veliki rivali veoma ozbiljno shvatili su ovu provjeru za Kup Amerike (jun), pa nije bilo mnogo ljepote u igri. Na ljeto odlazi dvadesetak fudbalera ČiStka u MilaNu Stadion alkobendasa nosi ime legende u čast aragonesa Stadion Alkobendasa, koji nastupa u nižerazrednom rangu takmičenja u Španiji, od juče nosi ime legendarnog Luisa Aragonesa. Aragones, jedan od najzaslužnijih za uspjehe reprezentacije Španije u posljednjoj deceniji, preminuo je u februaru 2014. godine u 75. godini. Legendarni stručnjak je svoje posljednje godine života proveo upravo u Alkobendasu, gradiću koji se nalazi 13 kilometara od Madrida. Aragones je u trenerskoj karijeri sa klupe, osim Španije i Fenerbahčea, predvodio i Atletiko Madrid, Barselonu, Betis, Majorku, Sevilji, Valensiju, Ovijedo i Espanjol. Kao igrač nastupao je za Atletiko za koji je odigrao 372 utakmice i postigao 172 gola. Da. V. Naredni prelazni rok biće prilika da Milan rekonstruiše tim, a prema pisanju italijanskih medija, ,,San Siro“ će napustiti 19 igrača. Ugovori sa Meksesom, Esijenom, De Jongom i Pacinijem sigurno neće biti produženi i oni će na ljeto biti slobodni da potraže nove klubove, dok se Van Ginkel i Armero vraćaju sa pozajmica u svoje matične timove, Čelzi i Udineze. Iako imaju još po godinu ugovora, na izlaznim vratima su i Matri, Robinjo, Birsa (trenutno na pozajmici), Albertaci, Agaci, Muntari i Zakardo. Oko petorice fudbalera još se vaga. Milan ima opciju da otkupi pozajmljenog defanzivca Spartaka Boketija, Boneri ističe ugovor (moguće da će mu biti ponuđena saradnja), a situacija je nejasna i oko Aleksa, Saponare i golmana Gabrijela. Kako stvari trenutno stoje moglo bi da se dogodi da od domaćih igrača buduću okosnicu tima čine Abijati, Abate, Antoneli, De Šiljo, Montolivo, Poli, Paleta, Bonaventura, El Šaravi i Ćerći (ukoliko bude otkupljen), a njima bi od stranaca, tvrde italijanski mediji, trebalo dodati samo još Dijega Lopeza, Meneza, Hondu, Ramija, Zapatu, Susa i Nijanga.Da. V. Košarka Ponedjeljak, 30. mart 2015. Arena 9 Šampion se mučio Budućnost Voli 91 Sutjeska 81 PODGORICA - Dvorana: SC ,,Morača“. Gledalaca: 300. Sudije: I. Dragojević, M. Koljenšić, N. Popović (Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 25:29, 26:20, 15:21, 25:11. BUDUĆNOST VOLI: Kuk 3, Šehović 17, Dašić, Planinić 6, Subotić 4, Radunović 4, Čarapić, Baćović 11, Popović 3, Ivanović 2, Rejnolds 17, Savović 24. SUTJESKA: Pavlićević 20, Đurović 1, Kovač, Kljajević 8, Čvorović, Ilić 8, Spasojević 17, Arsić 6, Žižić 5, Ljujić 3, Ćalić, Vranješ 13. Košarkaši Budućnost Volija savladali su Sutjesku u drugom kolu Super lige, ali su se Nikšićani hrabro suprotstavili šampionu, pa su Pogoričani tek u posljednja četiri minuta slomili otpor rivala... U prvom dijelu prve četvrtine vodila se izjednačena igra, nakon čega je Sutjeska D. MIJAtoVIĆ Super liga (2. kolo): Budućnost voli teže od očekivanog slavila, ibar srušio Teodo jovović: Teško, ali zasluženo Igor Jovović, trener Budućnost Volija: Sutjeska se pokazala kao nezgodan rival, uvijek maksimalno motivisan, tako da je bilo dosta teško. Ali, zasluženo smo slavili. Dušan Dubljević, trener Sutjeske: Pokazali smo da smo u dobroj formi, jer smo protiv Budućnosti odigrali egal meč, praktično na jednu loptu. Ovo je potvrda našeg kvaliteta i vjerujem da smo im bili sparing partner pred izazove u ABA ligi. zahvaljujući raspoloženom Pavlićeviću (tri trojke za četiri minuta) uspjela da preuzme vođstvo (u 8. minutu bilo je 19:25). Podgoričani su nakon dvije vezane trojke Šehovića u 14. minutu, poslije dužeg vremena preokrenuli (36:35), a do kraja poluvremena domaći su održali vođstvo, a kucanjem Ilića zaključeno je sjajnih 20 minuta - 51:49. Iako prilično opterećeni faulovima Nikšićani su i nastavku pokazali odlučnost da što duže budu u meču, a sve do 26. minuta gosti su bili u plusu, ali je Kuk hicem sa sedam metara pogodio za 62:60. Ali, Sutjeska nije posustajala, velikom željom vratila je prednost, a treći period zaključen je kao i drugi kucanjem Ilića za 66:70! Na startu četvrte četvrtine Šehović je ubacio trojku uz faul (70:70), za početak serije 18:4, koju je zaključio Baćović na 3,10 prije kraja za prvo dvocifreno vođstvo (84:74)... R.P. Ibar Teodo 63 56 ROŽAJE - Dvorana ,,Bandžovo brdo“. Gledalaca: 2.000. Sudije: Z. Rutešić (Nikšić), Đ. Kićović (Bar), I. Duela Žižića i Popovića Janjušević (Nikšić). Rezultat po četvrtinama: 8:14, 20:13, 18:17, 17:12. IBAR: Dikson 4, Felec 3, Dautović, Džonson 1, E. Kalić 6, Mijatović, Nurković, A. Kalić 12, Marojević 11, Zejak 6, Hot 9, Tomašević 11. TEODO: Šarić 2, Mičel 6, Pekić, Vrbica 14, Radulović 11, Subotić 10, Lončar, Jocović 2, Džoson 6, Šibalić 3, Krivokapić. Tabela Prva liga za košarkašice (10. kolo) Nikšićanke odbranile treće mjesto Rudar Nikšić 48 54 PLJEVLJA - Dvorana: SC ,,Ada“. Gledalaca: 100. Sudije: B. Šćekić (Berane), R. Bubanja (Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 19:10, 9:16, 18:13, 2:15. RUDAR: Gogić 9, Bajrović 10, Gačević 18, Stevančević, A. Vučetić, Dragaš, Lazarević 6, Janjušević 3, M. Vučetić 2, Krvavac, Benović. NIKŠIĆ: Dubljević 2, Baletić, Nikčević 8, Krivokapić 13, Todorović 8, Milošev 19, Nikolić, Delić, Raičević 4, Delibašić, Vušović. Iznenađenje se nije dogodilo, košarkašice Rudara nijesu uspjele ni da trijumfuju, a ne da anuliraju 21 razlike iz prvog međusobnog duela sa Nikšićem, pa će tim iz Pljevalja u polufinalu plej-ofa igrati protiv šampiona, dok će Nikšić u reprizi polufinala Ibar je uspio da nadvisi Tivćane. Gosti su bolje otvorili meč, ali nošeni podrškom navijača Ibar je serijom 10:0 (osam Armina Kalića) preokrenuo (28:25). Teodo imao sedam poena viška (41:34), a domaći su serijom 8:0 ponovo poveli, a zahvaljujući Marojeviću, Kaliću i Tomaševiću u finišu su održali prednost za opšti delirijum. F. KUJEVIĆ Kupa snage odmjeriti sa Lovćenom. Rudar je bio na pragu trijumfa, ali su izabranice trenera Mirka Baletića u posljednjem periodu dokazale da su kvalitetnije i sjajnom odbranom, kada su potpuno zaustavile domaće (Rudar u posljednjih 10 minuta postigao dva poena) i uspjele da naprave preokret. Domaće su poslije pet minuta imale dvocifreno vođstvo (13:3), a serijom 12:2 gošće su se do sredine drugog kvartala preokrenule - 21:22. Sticao se utisak da će tada Nikšić preuzeti kontrolu, ali je Rudar održavao vođstvo, a pred posljednji 1. Budućnost V. 2. Lovćen 3. Nikšić 1995 4. Rudar 5. Jedinstvo 6. Roling 10 10 10 10 10 10 10 8 6 4 2 0 0 + 461 2 + 218 4 + 91 6 - 39 8 - 145 10 - 576 20 18 16 14 12 10 kvartal bilo je 46:39. Nikšić je kada je bilo najpotrebnije pokazao sigurnost i serijom 15:2 stigno do trijumfa. R. P. Parovi Plej-ofa Već 3. aprtila počinje plej-of, a u polufinalu parovi će biti baš kao u Kupu, odnosno sastaće se Budućnost Volkano - Rudar i Lovćen - Nikšić. Polufinale plej-ofa igra se na dvije pobjede. 10 Arena Sportski miks Ponedjeljak, 30. mart 2015. Zbog smrtnog slučaja u porodici, bud Bez Marte PODGORICA - Marta Žderić, zbog smrtnog slučaja u porodici, neće biti u sastavu Budućnosti za nedjeljni prvi četvrtfinalni duel sa Viborgom u Danskoj. košarkaška biznis liga (12. kolo) Centralna banka i telekom čuvaju vrh PODGORICA - U dvorani ,,Rex“ u Kokotima odigrani su mečevi 12. kola košarkaške Biznis lige, a vodeći dvojac Centralna banka i Crnogorski telekom, novim pobjedama sačuvali su čelne pozicije. Erste banka prekinula je lošu seriju, dok je Agencija za nadzor osiguranja savladala ekipu CKB. CBCG Telenor 38 34 CENTRALNA BANKA CG: Jovović 5, Radulović, D. Marković 2, Dragojević 10, Drašković 6, J. Marković 15. TELENOR: Kadić 4, Ratković 10, Drobnjak 3, Mitrović 4, Bogojević 10, Varagić 3. Rezultati i tabela 1. CBCG 12 9 3448:391 21 2. C. Telekom 12 9 3445:395 21 3. Erste banka 12 8 4438:401 20 19 4. Ag. za nadzor 12 7 5473:405 5. HETA 11 6 5373:384 17 6. CKB 12 4 8381:408 16 7. Telenor 11 3 8359:407 14 8. Plantaže 12 1 11384:510 13 U narednom kolu (4. aprila) sastaju se: CKB - Centralna banka CG, Telenor– Erste banka, Agencija za nadzor osiguranja - Crnogorski telekom i Plantaže – HETA. HETA Telekom 33 36 HETA: Gligorović 4, Bigović, Ševaljević 7, Rakčević, Radulović,Kujović 10, Krivokapić 8, Zarubica 4. CRNOGORSKI TELEKOM: Caković 2, Žugić, Mihailović, Bulatović, Merdović 9, Vuksanović, Božović, Jovanović 18, Ćupić 3, Metjahić 2, Milačić 2. Plantaže Erste banka 35 42 PLANTAŽE: Dožić, Jaćimović 2, Drašković 6, Orešković 3, Roganović 10, Perović 14. ERSTE BANKA: Simonović 13, Vukčević, Milošević 8, Mugoša, Ulićević, Čelebić 9, Milonjić, Keković 2, Tiodorović 4, Rustemagić, Obradović 6, Golović. CKB 38 Ag. za nadzor 44 CKB: Sekulović 3, Šehovac, Vujičić 10, Novaković 4, Kovačević, Stojović, Rudanović 21, Nedić, Laković. AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA: Že. Vuković 1, Simović 5, Mandić 7, Fatić 8, Ža. Vuković 8, Žugić 2, Radonjić 11, Barjaktarović 2. R. P. Ova sjajna golmanka, koja je obilježila glavnu fazu Lige šampiona, puno će nedostajati „plavima“ u prvom, od dva najvažnija meča LŠ. Martini kvaliteti, došli su do izražaja već u prvom meču protiv Vardara (oktobar), kada je i proglašena za najbolju golmanku premijernog kola. - Svi smo uz Martu, a to što je neće biti u sastavu za prvi četvrtfinalni duel sa Viborg je ogroman hendikep - kazao je trener „plavih“ Dragan Adžić. Ne ostavlja strateg Budućnosti ni najmanju dilemu oko toga može li ili ne može Klara Voltering, koja je du- go bila odsutna zbog povrede, odraditi veliki posao u nedjelju. - Klara je bezbroj puta pokazala, i kao povrijeđena, da može da odigra vrhunski i nema sumnje da će imati kvalitetnu energiju.Vrlo je pouzdana, a Vlatko sa njima vrlo kvalitetno radi. Ona je prošle sedmice odigrala kvalitetan meč sa Njemicama i ubjeđen sam da Viborg ne može imati prevagu po pitanju golmanske pozicije. Juče su vicešampionke odigrale kontrolni meč sa kadetima Lovćena. Adžić je vidio sljedeće: - Utakakmica sa kadetima Lovćena je uvijek dobro došla, a pokazala je dozu napetosti kod djevojaka kako se primiče četvrtfinale. Uporedo Stručni štab sa djevojkama analizira igru Viborga. - Imamo dovoljno materijala i analiza je pri kraju. Šah, Pionirska liga Crne Gore: Dominacija nikšić mladost proljećni šampion PODGORICA - Talenti Šahovskog kluba Mladost iz Nikšića su sa pet pobjeda završili proljećni dio Pionirskog prvenstva. Juče su u Biblioteci ,,Radosav Ljumović“ odigrana dva posljednja od pet kola takmičenja koje je trajalo tri dana. Najinteresantniji duel, Mladosti i do juče neporaženog podgoričkog Omladinca u petom kolu, pripao je Nikšićanima (4:0). Cetinjski Crnogorac je, pobjedom nad nikšićkom Trebjesom 2,5-1,5 u posljednjem kolu preuzeo drugo mjesto. Takmičenja organizovana u saradnji Šahovskog saveza Crne Gore i Sekretarijata za omladinu i sport Podgorice je sveukupno zadovoljilo i masovnošću i kvalitetom. Dueli istih ekipa nastaviće se u oktobru, u jesenjem dijelu Pionirskog prvenstva, kada će se nakon preostalih pet kola dobiti šampion Crne Gore za 2015. godinu. Rezultati 4. kola: Crnogorac Sportski miks Ponedjeljak, 30. mart 2015. Arena 11 dućnost oslabljena na golmanskoj poziciji za prvi četvrtfinalni duel u danskoj na Viborg Gulden se upisala u strijelce Rukometašice Viborga pobjedom protiv Randersa(30:22), sinoć kod kuće, izborile su plasman u polufinale plej-ofa. Švedska reprezentativka Izabel Gulden, nakon višemjesečne pauze, postigla je prvi, a 25. gol za danski tim. Odlična na crti bila je i povratnica Gravholt, koja je završila meč sa četri gola. Viborg će prolaz u finale tražiti kroz duele sa Esbjergom. Znamo da ovaj protivnik ima ogromnu želju da pokaže kvalitet protiv najjačih i mi ćemo se spremati za kvalitetnog i najjačeg rivala. Nikako ne možemo razmišljati o tome da će Dankinje rasterećeno ući u oba duela, jer sa Gulden, koja je bila MVP Svjetskog šampionata, Skov, koja je osvojila tri trofeja Lige šampiona, Burger koja se ozbiljno nameće, kao mlada igračica na desnom beku, Mason i njena energija na golu, ovaj tim može biti izuzetno opasan. I ne očekujem da ćemo ćana se prošetati kroz Viborg. Nekoliko puta tokom prošle sedmice igračice Budućnosti upozoravale su na brazilsku golmanku i na njenu energiju, koja pokreće i budi ekipu kad je najteže. Kao, primjera radi, protiv Meca, u pretposljednjem kolu glavne faze LŠ. - Najiskusnija je i ima specifičnu brazilsku energiju i jedan motiv, jer prelazi u slabiju ekipu i završiće snove o Ligi šampiona. Ali, kakva god energiji bila, mi ćemo se okrenuti našoj igri, koja je do sada bila prepoznatljiva, i siguran sam da ćemo odlučivati o sudbini. Nakon dana pauze, „plave“ će sjutra nastaviti sa radom. Trener Adžić očeku- je da će, sem Marte i Suzane Lazović, sve djevojke biti u stroju. A. M. u Budvi održano pojedinačno prvenstvo Crne Gore u boksu kosta Božović najBolji Bokser, priznanje za tamaru radunović - Omladinac 2,5:1,5, Trebjesa - Osnovne i srednje škole 2,5:1,5, Mladost - Dijagonale 3:1. Rezultati 5. kola: Mladost - Omladinac 4:0, Trebjesa - Crnogorac 1,5:2,5, Dijagonale - Osnovne i srednje škole 1,5:2,5. Konačna tabela: 1. Mladost, 2. Crnogorac, 3. Omladinac, 4. Trebjesa, 5. Osnovne i srednje škole, 6. Dijagonale. S. S. PODGORICA - Budva je protekla dva dana bila domaćin pojedinačnog prvenstva Crne Gore u boksu, a priznanja za najbolje borce pripala su senioru Kosti Božoviću iz BK ,,Podgorica“ i kod dama članici Budve Tamari Radunović. Takmičenje koje je odlično organizovao BK ,,Budva“ uz masovan odziv takmičara, obilježile su solidne borbe, a za najboljeg mladog boksera proglašen je Ognjen Čejović (Radnički Berane), najbolji junior je Vasilj Klemenko (Budva), za najboljeg školarca priznanje je pripalo Nenadu Marko- viću (Podgorica), dok je najbolji pionir Budvanin Pavle Božović. Kao što se i očekivalo najuspješniji klub šampionata je Podgorica. R. P. 12 Arena Sportski miks Ponedjeljak, 30. mart 2015. Novljani zavšili peti u Regionalnoj lig Samo Jadr PODGORICA - Crnogorske ekipe u subotu su završile nastup u Regionalnoj ligi. Jadran je, očekivano, drugi dio takmičenja odigrao u Ligi za prvaka i zauzeo peto mjesto, iza Primorja, Juga, Radničkog i Mladosti. Volej star stigao do finala Kupa i polufinala plej-ofa čuda Rade i bez paRa PODGORICA - Odbojkaši Volej stara su ameteri, treniraju, igraju i bilježe rezultate bez novčane nadoknade. Rade tri puta nedjeljno, Uprava za sport i mlade pomogla im je da se u ovoj sezoni takmiče, a oni odgovorili plasmanom u finale Kupa Crne Gore, izgubili od Budvanske rivijere, dok su prije dva dana eliminisani u polufinalu plej-ofa od Budućnosti (2:1). Njihov trener Vladimir Đokić, između ostalog kao i svi koji su u klubu, pokušali su, prije svega rezultatima, da skrenu pažnju na sebe. Da li su uspjeli? Vjerovatno jesu, tim prije što su se čak četvorica igrača (Cebalović, Novović, Marojević i Crnogorac) našla na širem spisku selektora seniorske reprezentacije Crne Gore Slobodana Boškana. Pomogla Uprava za mlade i sport - Imali smo kratku ulogu u Prvoj ligi prije tri godine, zbog finansijskih problema istupili, a do ove sezone radili kao škola odbojke. Uprave za sport i mlade, na čelu sa Igorom Vušurovićem, pomogla nam je određenim sredstvima da se takmičimo, uplatili smo troškove lige i počeli da igramo. Nijesmo bili opte- rećeni rezultatom, jer nam je najvažnije bilo da napravimo promociju odbojke. Mislim da smo uspjeli u toj namjeri, jer smo uporedo i krenuli da animiramo djecu po osnovnim školama. Nadam se da ćemo imati brzo i kategoriju pionira, koja nam nedostaje. Nikšićka ekipa je sa svojim kadrom, domaćim, počela ligu i završila. - Samo je naš kadar i igrao, doduše na pola sezone nas je pojačao Marojević iz Budvanske rivijere, dosta je dobro odradio posao i bio od velike koristi - priča Đokić. Kako i na koji način se stvaraju reprezentativci, bez centa, u uslovima gdje se samo tri puta nedjeljno trenira i utakmice igraju u opremi koja je stara tri godine. - Naši igrači nijesu plaćeni i sve je ovo do sada rađeno na bukvalno amaterskom nivou. Dosta njih imaju drugi posao, kada završe se opkupimo i... Izuzetno sam srećan što je selektor Boškan, poznato svjetsko odbojkaško ime, primijetio naše igrače. Pregovor sa eks reprezentativcima A šta bi bilo da su se Nikšićani plasirali u finale plejofa ... ? - Definitivno bi bio bum. Ali, i ovako smo zadovoljni, malo je nedostajalo do finala, nažalost, treću utakmicu smo odigrali u petak, igrače nijesu bili odmorni, mnogi su radili i direktno sa posla otišli na utakmicu. Ali, kako smo i mi, i Budućnost, sa kojima imamo odličan odnos, u finansijskim problemima, a oni su tada imali termin, izašli smo u susret. Odigrali smo u tom trenutku onoliko koliko smo mogli. Malo ili puno je nedostajalo da Volej star ne otputuje na finalni turnir Kupa u Bijelom Polju. Nijesu imali centa. - Na sreću, opština nam je pomogla i otputovali smo, imali sreće na žrijebu, savladali Jedinstvo, i stigli do finala. Zbog čega Volej star trenira tri puta nedjeljno? - U Nikšiću postoje tri odbojkaška kluba, pored nas Sutjeska i OK Nikšić, a opština obezbjeđuje termine, koje dijelimo i umjesto pet, dobili smo nedjeljno tri za trening. Kakav je cilj za narednu sezonu? - Da napravimo određeni budžet, obratimo se ljudima dobre volje i da se pojačamo, nadam se sa bivšim crnogorskim reprezentativcima. Koja su imena u pitanju? - Rade Papović i Petar Čurović, koji je karijeru završio zbog povrede. A. MArković Budva i Primorac igrali su Ligu za plasman i opstanak, a oba tima nijesu imala uspjeha, pa će se naredne sezone takmičiti u Prvoj B ligi. Gojković zadovoljan Novljani su do posljednjeg kola imali šanse za plasman na fajnal-for, ali i pored toga što su ostali „kratkih rukava“ mogu biti zadovoljni urađenim. - Imali bismo plasman na fajnal-for u rukama da smo pobijedili Mladost kod kuće. Savladali smo kasnije Radnički i Partizan, a govorili smo da se možemo nadati završnom turniru ako kod kuće dobijemo sve konkurente, a onda pokušamo da neki bod uzmemo na strani. Ostaje žal jer smo u tom meču protiv Mladosti bili bolji, imali puno šansi za pobjedu... Na kraju nije bio realno da odemo na fajnal-for, nijesam ni očekivao da Crvena zvezda može iznenaditi Mladost u Zagrebu, što se i pokazalo - priča trener Vladimir Gojković. Mladi šef struke kaže da je njegov tim ostavio dobar utisak. - Napravili smo uspjeh i praktično ponovili rezultat od prošle sezone kada smo odlaskom na fajnal-for napravili veliko iznenađenje. Od hrvatskih klubova ispred nas su, kao i ove sezone, bili samo Primorje, Jug i Mladost, a bili smo ispred srpskih timova - Partizana, koji je učesnik Lige šampiona, i Zvezde. Čak smo napravili iskorak. Nijednu utakmicu nijesmo odigrali loše osim u Zagrebu, čak ni ovu posljednju protiv Partizana gdje Međunarodni džudo turnir „akademik open 201 Rezultati uvertira za ob NIKŠIĆ – Jedini džudo turnir koji se organizuje u Crnoj Gori, a okuplja i seniore, „Akademik open 2015“ ostvario je očekivanja, pošto su juče u „B“ dvorani nikšićkog Sportskog centra nastupali takmičari iz čak 23 kluba. Stiglo je u grad pod Trebjesom oko 400 džudista svih uzrasnih kategorija iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Albanije, a ubjed- ljivo najbolji rezultat ostvarili su borci kluba domaćina – DžK Akademik. Drugo mjesto u ekipnoj konkurenciji pripalo je DžK Onogošt, a DžK Milenijum, iz Podgorice, zauzeo je treću poziciju. Akademik je osvojio 88 medalja, od čega 40 zlatnih, 26 srebrnih i 22 bronzane. Rukovodstvo Akademika uložilo je veliki trud u organizaciju ovog takmičenja, Sportski miks Ponedjeljak, 30. mart 2015. Arena 13 gi, Budva i Primorac nijesu izborili opstanak ran za pohvalu plu krunu - poručio je Vladimir Gojković. Milić: Sami smo krivi smo dugo bili u egalu. Svi ovi timovi su na papiru i po budžetu ispred nas - smatra Gojković. Jadranu ostaje bitka za titulu na domaćoj sceni. Mini liga počinje 9. aprila, igraće se šest kola, a onda dvije najbolje ekipe odlučivati o šampionu. Finalna serija igraće se na dvije pobjede. - Favoriti smo i želimo da osvojimo titulu. To nam je cilj. Neke stvari nijesu išle planiranim tokom, povrijedio nam se Zloković, pa smo za nešto što smo trebali da završimo bez problema morali više da se potrudimo. Najbolja smo ekipa u državi i trebalo bi da uzmemo du- Budva je sezonu u regionalnom takmičenju odigrala ispod nivoa. - Nijesmo ispunili cilj da budemo među deset najboljih ekipa. Nevezano za druge rezultate, sami smo krivi, izgubili smo kod kuće bodove protiv POŠK-a i splitskog Jadrana. Takođe i važne bodove na gostovanju Vojvodini i na kraju nijesmo obezbijedili opstanak - samokritičan je trener Nebojša Milić. Budvani su znali da povežu nekoliko solidnih izdanja, ali nijesu imali konstantnost. - Kada se sumira sezona nikog ne interesuje da li smo imali puno problema. Ovo je mlada ekipa i oscilacije su normalne. Imali smo dobrih izdanja kao protiv Partizana, ali potom i lošijih kao sa splitskim ekipama. Bilo je i dosta povreda, neki igrači su odsustvovali po mjesec, rotacija je bila mala. Međutim, ne možemo da kukamo, već treba da izvučemo pouke jasan je Milić. Domaće prvenstvo? - Pokušaćemo da igramo što duže, mislim da je finale sa Jadranom realno. U Kupu smo izgubili dva meča po dva razlike i mislim da imamo šansu. Pružićemo maksimum i vidjeti hoće li to biti dovoljno - poručio je trener Budve. Adžić: Mogli smo bolje Jedina slabije plasirana ekipa od Primorca u Regionalnoj ligi ove sezone bio je Branik, koji nije osvojio ni bod. Ipak, od Kotorana se, s obzirom na okolnosti, nije ni očekivalo puno. - Bila je duga i teška sezona u Regionalnoj ligi, uz veliki rad tokom minule godine podigli smo igrački kvalitet na mnogo viši nivo. Igra će doći sama od sebe, u tom segmentu još nijesmo zadovoljni i radimo naporno na tome svakog dana. Sve u svemu, igrali smo bez rezultatkog imperativa s obzirom da smo najmlađa ekipa u takmičenju nijesmo nezadovoljni, ali moglo je mnogo bolje - kaže Danilo Adžić. Kapiten Primorca smatra da su ih u nekim mečevima koštali neiskustvo i brzopletost. - To je cijena koju mlada ekipa mora da plati. Spremamo se za prvenstvo Crne Gore i nadamo se da ćemo pokazati znatan pomak u odnosu na Regionalnu ligu - istakao je Adžić. Ne. K. 15“ u Nikšiću okupio borce 23 kluba iz regiona bilježavanje pola vijeka postojanja Džudo klub Crnogorac ali se isplatilo i zadovoljni su, tim prije što ovaj turnir iz godine u godinu sve više dobija na značaju. - Akademik Open postao je tradicija, okuplja sve više klubova iz zemalja regiona, svake godine gledamo sve atraktivnije borbe, „kalimo“ naše iskusnije takmičare... Naši džudisti potvrdili su potpunu dominaciju, ostvarili smo sjajan rezultat i ovo je odlična uvertira za obilježavanje pola vijeka od osnivanja DžK Akademik. Uskoro ćemo tim povodom organizovati i svečanu akademiju, ponosno predstaviti sve rezultate kluba, čiji su takmičari i treneri pronosili slavu ne samo diljem one velike Jugoslavije, već i Evrope i cijelog svijeta, kazao je direktor DžK Akademik Novica Milović. Ra. P. Svjetska liga: Crna Gora bez Mlađana Janovića i Dejana Lazovića protiv Francuske Pozvani Saveljić i Šćepanović PODGORICA - Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Ranko Perović napravio je dvije prinudne izmjene na spisku igrača za sjutrašnji meč sa Francuskom u pretposljednjem kolu Svjetske lige. Umjesto golmana Primorja Dejana Lazovića pozvan je Miloš Šćepanović iz Galatasaraja, dok će njegovog klupskog kolegu Mlađana Janovića zamijeniti Nikola Saveljić iz Primorca. - Razlog su klubovi. Galatasaraj ima neku važnu utakmicu u Turskoj, dok Primorju počinje fajnal-for Regionalne lige i njihovi treneri su zvali da ih, ako mogu, oslobodim. Klub ih, u principu, mora pustiti da se odazovu reprezentaciji, ali u situaciji kakva je u vaterpolu ne možemo „zatezati“ i praviti im problem tamo - objasnio je Perović. Od igrača Galatasaraja, na spisku je uz Šćepanovića i Vjekoslav Pasković. - Oni ne igraju domaće prvenstvo. To je problematika. Mlađanu su napravili situaciju da može da ide, ali na njegovu ruku i onda čekaju kiks da bi na njega svalili to. Da ne bismo talasali i pravili probleme, nema potrebe da im radim o glavi - rekao je Perović. Dakle, za sjutrašnji duel u Nansiju (20 časova) Perović računa na golmane Miloša Šćepanovića i Slavena Kandića, te Draška Brguljana, Vjekoslava Paskovića, Vjekoslav Paskovića, Aleksu Ukropinu, Darka Brguljana, Radovana Latinovića, Nikolu Saveljića, Stefana Vidovića, Aleksandra Ivovića, Nikolu Murišića, Janka Krivokapića i Predraga Jokića. - Trebalo je da igra i Stefan Pješivac, ali je povrijeđen i bolestan i uz dogovor sa Jadranom nijesam htio da ga opterećujem. Nadam se da će protiv Turske biti tu - dodao je selektor Ranko Perović. Ne. K. 14 Arena Formula 1 Ponedjeljak, 30. mart 2015. Sebastijan Fetel trijumfovao ispred Luisa Hamiltona na VN Malezije Pobjeda za Šumahera PODGORICA - Ko kaže da je šampionat Formule 1 dosadan i unaprijed odlučen? Sebastijan Fetel dočekao je 40. pobjedu karijere juče u Maleziji, na stazi Sepang u preporođenom Ferariju držao čas vrhunske vožnje favoritima iz Mercedesa. Tako i dolikuje četvorostrukom šampionu. Slavlje za ,,skuderiju“, prvo nakon skoro dvije godine, zaslužio je skoro perfektnom vožnjom kombinovanom sa odličnom taktikom jednog zaustavljanja manje drugoplasiranog, šampiona Luisa Hamiltona. Niko Rozberg bio je treći. Fetel je dugo čekao, da slavnom zemljaku, Njemcu Mihaelu Šumaheru koji se oporavlja od teške povrede na skijanju, konačno posveti trijumf. - Ovo mi je bio san. Mihael je bio moj heroj. Svi klinci koji su se takmičili u kartingu su željeli da se ugledaju na njega. Kada bi se pojavio da nam čestita, to bi za nas bio najljepši trenutak u našim životima. Još ne shvatam koliko je ovo poseban osjećaj - rekao je Fetel na cilju. Faktor vrućine? Mnogo bitnije, dokazao je konkurentnost Ferarija na stazi koja ostavlja mnogo prostora za preticanje. Prvijenac u novom timu ,,namirisao“ je već u šestom krugu, kada su bolidi Mercedesa otišli za nove pneumatike. - Mislim da nam je velika Rezultati 1. Sebastijan Fetel (Ferari) 1:41:05.793 2. Luis Hamilton (Mercedes) +8.569 3. Niko Rozberg (Mercedes) +12.310 4. Kimi Raikonen (Ferari) +53.822 5. Valteri Botas (Vilijams) +1:10.409 6. Felipe Masa (Vilijams) +1:13.586 7. Maks Ferstapen (T. Roso) +1:39.085 8. Karlos Sains (Toro Roso) +jedan krug 9. Danil Kvjat (Red Bul) +jedan krug 10. Danijel Rikardo (Red Bul)+jedan krug vrućina na stazi pomogla, da se njihova prednost u brzini ne osjeti. Iskreno, iznenadilo me kada sam vidio kako rano idu u boks za nove pneumatike. Vidjećemo tek na narednoj trci u Kini koji je naš realni odnos snaga bio je oprezan Fetel. Temperatura na stazi uoči trke bila je čak 64 stepeni Celzijusa, što govori i o Fe- HEROJ KIMI RAIKONEN Već u prvom krugu Kimi Raikonen završio je na posljednjem mjestu, nakon što mu je eksplodirao zadnji lijevi pneumatik. Zaostajao je više od kruga, a trku završio na četvrtom mjestu, nakon nekoliko odvažnih preticanja. - To što imamo ovako dobar Ferari nije iznenađenje za mene. Ali jesam razočaran, jer me bizarni pehovi stižu iz trke u trku. Borio sam se, bio svjestan da ću teško do bodova, teško je tako voziti od starta - rekao je slavni Finac. Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Sebastijan Fetel 3. Niko Rozberg 4. Felipe Masa 5. Kimi Raikonen 43 40 33 20 12 Konstruktori 1. Mercedes 2. Ferari 3. Vilijams 4. Zauber 5. Toro Roso 76 52 30 14 12 telovoj fizičkoj spremi i izdržljivosti. Nervozni Luis Luis Hamilton je i dalje lider šampionata, ali trijumf Fetela mu definitivno nije prijao. Tokom trke čak se svađao sa inžinjerima tima dok su ga zvali na pit-stop, poručujući im: ,,Ne smetaj- 1 trijumf manje u karijeri od Airtona Sene sada ima Sebastijan Fetel Maldonado pred suspenzijom Pastor Maldonado ponovo je pokazao da je ,,nestašni sin Formule 1“. Zbog nepoštovanja pravila brzine prilikom izlaska sigurnosnog vozila na stazu, dobio je tri kaznena poena. Sa čak osam kaznenih poena u posljednjih 12 mjeseci, sada je pred suspenzijom za nastup na jednoj trci. Ukoliko sakupi 12 poena, neće moći da nastupa tokom trkačkog vikenda, a prijeti mu i visoka novčana kazna. te mi, izazvaću sudar zbog toga“. Na konferenciji za medije ipak nije štedio riječi hvale za pobjednika. - Svaka čast Ferariju i Fetelu. Ja sam ,,patio“ na stazi, nijesam imao potreban balans u bolidu, jasno je bilo da nam fali brzine. Pneumatici su nam se neracionalno trošili. Mislim da sam drugim mjestom izvukao maksimum iz naše mašine trenutno - rekao je Hamilton i tako uputio kritiku inžinjerima svog Mercedesa. Šef tima Toto Volf bio je izričit, problem nije bila taktika već nedostatak brzine. Smiješi li nam se to veliki duel Fetela i Hamiltona za titulu do kraja? S. STAMENIĆ Verstapen za istoriju Maks Verstapen je sa 17 godina postao najmlađi osvajač bodova u istoriji Formule 1. Sedmo mjesto u Maleziji će talentovani Holanđanin iz Toro Rosa dugo pamtiti, iako je napravio nekoliko grešaka. - Sve ovo je učenje. Nijesam ni sanjao da trka može biti ovako teška. Po takvoj vrućini, bol u rukama i leđima je skoro neizdrživ. A prinuđeni ste da vozite nevjerovatnim brzinama. To je veliko iskustvo - rekao je Verstapen. Igre Igre na na sreću sreću Ponedjeljak, 30. mart 2015. Ponedjeljak, 30. mart 2015. Pratite direktno javno izvlačenje svakog UTORKA i PETKA u 19:30h na TV777 i TV MBC. Prikazani su očekivani fondovi. Cijena jedne kombinacije za igru na sreću Loto 7/33, 7/36, 7/39 i 7/42 je 1€, a za igru na sreću Loto 7/21 je 2€. Uplate primamo svakog dana, a utorkom i petkom do 17 h. Detaljne informacije na tel.: 020/234-201 Izdvajamo iz programa televizije 777 GUŠTERANJE Emisija je počela sa emitovanjem 2012. godine, kada se i rodila ideja o formi koja predstavlja svjedočanstvo neobičnih dešavanja, ljudi, rijetkih zanimanja i promoviše dobra djela kao sadržaj koji mogu da prate gledaoci svih uzrasta. Ekipa emisije putuje od sjevera do juga Crne Gore, a karakterišu je slobodan pristup i opušten stav. Prepoznatljivi po širokim osmjesima i nepredvidivim voditeljima, emisija ima svoju publiku već četvrtu sezonu. Večeras premijerno u 22:15h pogledajte prijateljski meč između navijača Crne Gore i Rusije. Arena 15 15 Arena Ponedjeljak 0 7: 0 0 Uz jut a r n ju k a f u 0 9 : 3 0 S m ij e h k a o l ij e k 10 : 0 0 D o g o d i lo s e … 10 : 0 5 L o to i z v j e š t aj 10 : 10 I nte r m e z z o – C r n o m G o ro m 10 : 1 5 To p 10 10 : 3 0 S v ij e ć i c e i s v ij e ć e 10 : 3 5 S p o r t s k i i nte r m e z z o 10 : 4 5 N a š re c e p t 1 1 : 0 0 E k s t re m n o 11:15 Legende 1 1 : 3 0 D o b it n i c i 1 1 : 4 5 Ž e s to ko 1 2 : 0 0 T O T O v ij e s t i 12:15 Goleada 1 2 : 4 5 To p 10 ® 1 3 : 0 0 I nte r m e z z o ® 1 3 : 0 5 L o to i z v j e š t aj ® 1 3 : 10 D o b it n i c i ® 1 3 : 1 5 G r a d ko j i vo l i m ® 14 : 1 5 E x t re m n o ® 14 : 3 0 L e g e n d e ® 14 : 4 5 N a š re c e p t ® 1 5 : 0 0 T O T O v ij e s t i 1 5 : 1 5 S m ij e š n a to p l i s t a 1 5 : 4 5 N a d o m a ć e m te re nu 16 : 0 0 Z a b av n i m a g a z i n 16 : 4 5 To p 10 ® 17: 0 0 T O T O v ij e s t i 1 8 : 0 0 To p 10 ® 18:30 Bara Bar 1 9 : 0 0 N a d o m a ć e m te re nu ® 1 9 : 1 5 E x t re m n o ® 1 9 : 3 0 S m ij e h k a o l ij e k ® 1 9 : 5 0 To p 10 ® 20:00 Priča dana 2 0 : 4 5 I nte r m e z z o ® 2 0 : 5 0 D o b it n i c i ® 2 1 : 0 0 Ž e s to ko ® 2 1 : 1 5 H r a m ov i C r n e G o re 2 2 : 0 0 N a š re c e p t ® 2 2 : 1 5 G u š te r a n j e G U Š T E R A NJ E 2 3 : 1 5 Z a b av n i m a g a z i n ® 2 3 : 4 5 N a d o m a ć e m te re nu ® 00:00 Priča dana ® 0 0 : 4 5 To p 10 ® 0 1 : 0 0 Ž e s to ko ® 01:15 Goleada ® 0 1 : 4 5 S m ij e š n a to p l i s t a ® 02:00 Legende ® 0 2 : 1 5 H r a m ov i C r n e G o re ® 0 3 : 0 0 S m ij e h k a o l ij e k ® 0 3 : 3 0 N a d o m a ć e m te re nu ® 03:45 Priča dana ® 0 4 : 3 0 E x t re m n o ® 04:45 Legende ® 0 5 : 0 0 To p 10 ® 0 5 : 1 5 N a š re c e p t ® 0 5 : 3 0 S m ij e š n a to p l i s t a ® 0 6 : 0 0 G u š te r a n j e ® www.777lutrija.com www.extratv.me/webtv 16 Arena Sportski miks Ponedjeljak, 30. mart 2015. MotoGP: Legendarni Italijan slavio na prvoj trci sezone u Kataru Doktor Rosi kao vino Valentino Rosi pronašao je savršen način da pokaže da je spreman da osvoji desetu titulu u karijeri, jučerašnjom pobjedom u prvoj trci MotoGP sezone, u Dohi, glavnom gradu Katara. Sa 35 godina, slavni ,,Doktor“ sa pravom je juče mogao reći da mu je jučerašnja jedna od najbitnijih pobjeda karijere. Slavio je ispred zemljaka Dovicioza i Janonea u Dukatiju, startovao šesti, pao na devetu poziciju u drugom krugu, polako napredovao a dva kruga prije kraja konačno pretekao Dovicioza. - Za prvu trku sezone, nije loše! Bio sam siguran da ću biti konkurentan ove sezone, a sada sve više vjerujem da mogu do titule. Presrećan sam zbog mog tima Jamahe, napravili su mi sjajnu mašinu - rekao je legendarni Italijan. Razočarao je svjetski šampion Mark Markez, petim mjestom. Sa druge startne pozicije je ,,promašio“ prvu krivinu, sišao na posljednju poziciju, odatle napredovao do petog mjesta, ali šest krugova prije kraja izgubio je brzinu. - Biće bolje, vjerujem u nove pobjede, ovo ne mjenja ništa - rekao je mladi Katalonac. Razočarali su Španci. Prvi put u modernoj eri MotoGP ostali su bez podijuma. Horhe Lorenco bio je četvrti, Markez peti, a Dani Pedrosa šesti. Za velike brige Honde, čiji su vozači bili dominantni posljednje dvije godine. S. S. Nebojša Simić branio i pogađao na meču švedske rukometne lige Golmanski het-trik! PODGORICA - Ne dešava se često na rukometnim utakmicama da se golmani upisuju u strijelce. Nebojša Simić je u švedskoj ligi pomjerio granice - ne samo da je savladao protivničkog kolegu, već mu je to pošlo za rukom tri puta, a uz to je imao i 17 odbrana. Interesantno, u pobjedi Malmea nad Oneredom 28:22 naš internacionalac je sa tri gola bio drugi strijelac ekipe (lijevi bek pobjedničke ekipe dao je 11). - Gledali smo dosta njihovu taktiku sa „markerom“ i trener je rekao da poslije gola odmah odigram „na centar“ kako bismo im vratili polukontru dok se igrač mijenja sa golmanom. Ali, pomislio sam: ,,Zar nije bolje da ne primimo gol i da se upišem“. Poslije prvog šuta koji je, moram neskromno reći, bio fantastičan, oni su nastavili sa istom igrom i napravili dvije vezane tehničke greške, što mi je omogucilo još dva gola i da čak preokrenem rezultat u našu korist jer smo gubili gol razlike - objašnjava Simić. Za treći gol kaže da će mu zauvijek ostati u sjećanju, jer... - Svi su vikali: „Ne, ne, imamo igrača manje“. Ali, i da mi je majka u tom trenutku rekla „ne“, ne bih je poslušao - odapeo sam preko dva igrača i pored golmana i postigao gol uz pomoć stative. Nevjerovatan je osjećaj ovako ući u istoriju jer ne znam da li je ovo ikada neko postigao u svijetu, a sa sigurnošću znam da nije u Skandinaviji - dodao je Simić. Ne. K. Odbojka Zenit prvak Evrope Odbojkaši Zenita prvaci su Evrope, u finalu, u Berlinu, Rusi su savladali Rešoviju sa 3:0 u setovima (25:22, 25:23, 25:21). Treće mjesto osvojio je domaćin - Berlin (takođe bio rival Budvanima u LŠ), koji je bio uspješniji od Belhatova - 3:2 (25:21, 19:25, 25:20, 26:28, 23:21). A. M. NBA: Čikago u nizu Odbojka (ž), polufinale Silni Mirotić Brejk gošći Nikola Mirotić sa 24 poena, šest skokova, dvije asistencije, blokadom i ukradenom loptom, bio je udarna igla u pobjedi Čikaga protiv Njujorka, koji je upisao 60. poraz, najveći broj u istoriji kluba. Pitanje pobjednika bilo je riješeno do odmora, kada su Bulsi vodili sa 54:34. A. M. Rezultati Čikago - Njujork Milvoki - Golden Stejt Šarlot - Atlanta Juta - Oklahoma Portland - Denver 111:80 98:115 115:100 94:89 120:114 Galeb Morača 1 3 BAR - Dvorana „Topolica“. Sudije: Jovanović i Batizić. Rezultat po setovima: 25:21, 22:25, 16:25, 16:25. GALEB: Vujošević, Čavić, Oluić, Ratknić, Vojvodić, Leaa, Marljukić, Vujović, Radović, Bigs, Mašanović, Đukić. MORAČA: Mandić, Budrak, Dragović, Vukčevišć, Janjević, Matanović, Osmajić, Rovčanin, Đonović, Krivokapić, Đelević, Vukićević.
© Copyright 2024 Paperzz
