Izvješće medijskih objava
10.04.2015
Mediji
Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,
fax: +385 1 30 10 262, e-mail: [email protected], www.pressclipping.hr
Lista objava
Mediji
6.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
7.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
7.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
7.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
8.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
8.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Međimurje
Hrvatska
Otvoren novi HRTov centar u Čakovcu
U bivšoj čakovečkoj vojarni otvoren je novi regionalni centar Hrvatske radiotelevizije za
sjeverozapadnu Hrvatsku. U zgradi TICa, koju je Međimurska županija ustupila HRTu, spojeni
su nekadašnji studiji Čakovec i Varaždin, a Centar će, osim Međimurske i Varaždinske,
V. Trstenjak
/
Žanr: izvješće
Naklada: 17.000,00
HRT, NOVINE, RADIO
Jutarnji list
Stranica/Termin: 42
Hrvatska
SVE SE PROMIJENILO. ŽELIMO SVE, ŽELIMO TO ODMAH I BESPLATNO
Možda se ni u jednom području ljudske djelatnosti brzina i temeljitost promjena ne osjeća tako
ekstremno kao u području zabave, kulture i uopće slobodnog vremena. Zamisli li bilo koji
čitatelj sebe kako 1998. godine sjedi u fotelji u svojem dnevnom boravku i gleda posljednji
Nenad Polimac
Specijal
Žanr: izvješće
Naklada: 55.000,00
AUTORSKA PRAVA, NOVINE, INTERNET PORTALI, HTV
Nacional
Stranica/Termin: 15
Hrvatska
TAJNA VEZA MANJKASA, KARAMARKA I JOZE PETROVIĆA
NOVI GLAVNI SAVJETNIK HDZ-a ZA MEDIJE MILJENKO MANJKAS
ORHIDEA GAURA HODAK I BERISLAV JELINIĆ
politika
Žanr: izvješće
Naklada:
INTERNET PORTALI, NOVINE, HTV, RADIO
Nacional
Stranica/Termin: 64
Hrvatska
'U Bosni ću dokazati da sam najbolji showbiz urednik'
Intervju - Daniel Delale
DEAN SINOVČIĆ
/
Žanr: izvješće
Naklada:
INTERNET PORTALI, GLEDANOST, NOVINE, RTL, RADIO
Novi list
Stranica/Termin: 8
Hrvatska
Bandić im dao 66.000 kn za praćenje Grada, oni kopirali tekstove s drugih portala
JE LI UDRUGA DENISA KULJIŠA ZLOUPORABILA GRADSKI NOVAC
Ladislav TOMIČIĆ
Novosti
Žanr: izvješće
Naklada: 21.188,00
INTERNET PORTALI, NOVINE
Novi list
Stranica/Termin: 30
Hrvatska
Kratka priča, novinarstvo u kulturi, filmska kritika i e-samizdavaštvo
CENTAR ZA KREATIVNO PISANJE - CIKLUS RADIONICA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
U RIJECI 9. i 10. TRAVNJA
Autor:
N.V.O.
Rubrika, Emisija:
Kultura
Ključne riječi:
Stranica/Termin: 59
Žanr: izvješće
Naklada: 21.188,00
NOVINE, RADIO
1
8.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
8.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
9.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
10.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
10.4.2015
Naslov:
Sadržaj:
Autor:
Rubrika, Emisija:
Ključne riječi:
Poslovni dnevnik
Stranica/Termin: 21
Hrvatska
Ministarstvo kulture organizira javnu raspravu o Hini
Razne mogućnosti Predlaže se spajanje agencije s Narodnim novinama
sp
Mediji i marketing
Žanr: izvješće
Naklada: 11.000,00
HRT, NOVINE
Poslovni dnevnik
Stranica/Termin: 21
Hrvatska
PAVIĆI POKRENULI PORTAL 'TELEGRAM'
Hrvatska medijska scena dobila je novog člana - portal Telegram
sp
Mediji i marketing
Žanr: izvješće
Naklada: 11.000,00
INTERNET PORTALI, NOVINE
AMBALAŽA
Stranica/Termin: 10
Hrvatska
Medij koji struka treba
Kada vam netko kaže da mu je zaista iznimno zadovoljstvo što ga u radu prati časopis kojem
je do razvoja struke stalo jednako kao i njemu samome, onda je to zaista velik podnaslov
kompliment. A mi smo
Ambalaža Nataša Gajski Kovačić
/
Žanr: izvješće
Naklada:
INTERNET PORTALI, TISKANI MEDIJI
Novi list
Stranica/Termin: 8
Hrvatska
Odlučno »ne« spajanju HRTa i Hine
ZAGREB h Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš i ravnateljica Hine Branka Gabriela
Valentić na javnoj raspravi o novoj medijskoj politici održanoj jučer oštro su se usprotivili
prijedlogu spajanja Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine) i HRTa. Istaknuvši i da
(Hina)
Novosti
Žanr: izvješće
Naklada: 21.188,00
NOVINE, HRT
Večernji list
Stranica/Termin: 12
Hrvatska
USPON I PAD HRVATSKIH KRIMI-SERIJA
redinom 2000ih televizijskim eterom je zavladala era kriminalističkih serija domaće produkcije.
Političke Političke spletke, zaobilaženje zakona lokalnih moćnika, korupcija, ubojstva, istrage,
zakulisne igre državnog vodstva bile su okosnica radnje serija "Dobre namjere" "Urota"
IVANA CAREVIĆ
Ekran
Žanr: izvješće
Naklada: 60.579,00
NOVINE, HRT, HTV, GLEDANOST, RTL
2
Hrvatska
Stranica/Termi
6.4.2015 Međimurje
59
Naslov: Otvoren novi HRTov centar u Čakovcu
Autor: V. Trstenjak
Rubrika/Emisija: /
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
384,66
Naklada: 17.000,00
Ključne riječi: HRT, NOVINE, RADIO
Otvoren novi HRTov
centar u Čakovcu
bivšoj čakovečkoj
vojarni otvoren je
novi regionalni centar
Hrvatske radiotelevizije
za sjeverozapadnu Hrvatsku.
U zgradi TICa,
koju
je Međimurska županija
ustupila HRTu,
spojeni
su nekadašnji studiji
U
Čakovec
i
i
Varaždin, a
Centar
će, osim Međimurske
Varaždinske,
pokrivati
Bjelovarskobilogorsku,
Virovitičkopodravsku
i
Koprivničkokriževačku
Uz šaroliku
političku svitu predvođenu
županima Matijom
Posavcom i Predragom
Štromarom te gradonačelnicima
županiju.
i
predsjednicima
raznih političkih opcija,
otvorenju se odazvao i
glavni ravnatelj HRTa Goran
Radman koji je uz šeficu
Centra Tamaru Peras
prerezao tortu u obliku
televizijskog ekrana i
kako s današnjim
naglasio
Šareno društvo političara u prvim redovima
danom počinje "nova era - nakon nešto "svađe"
HRTa na sjeveru Hrvatske
oko njegova sjedišta sa
te da je to dio procesa
susjedima iz Varaždinske
i modernizacije
županije, počelo krajem
HRTove
dopisničke protekle godine, osmi je
mreže" Centar u Čakovcu, takav centar u Hrvatskoj,
iz kojeg je emitiranje opremljen najmodernijom
digitalnom tehnologijom.
Redakcija broji 22
restrukturiranja
novinara,
tehničara, snimatelja,
montažera.
te još
sedam dopisnika iz Virovitice,
Bjelovara i Koprivnice.
Uz televizijski, na
svečanosti je najavljen još
jedan veliki projekt,
radio Sjever koji bi
u istim prostorima trebao
proraditi do kraja godine.
Svečanost je začinjena
pjesmom, svirkom i kojim
zalogajem.
V. Trstenjak
Hrvatski
Dixieland band Čakovec
Glavni ravnatelj HRTa
Radman i voditeljica
Centra Tamara Peras
G oran
3
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Jutarnji list
42
Naslov: SVE SE PROMIJENILO. ŽELIMO SVE, ŽELIMO TO ODMAH I BESPLATNO
Autor: Nenad Polimac
Rubrika/Emisija: Specijal
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
3.718,96
Naklada: 55.000,00
Ključne riječi: AUTORSKA PRAVA, NOVINE, INTERNET PORTALI, HTV
utorak
7. travnja 2015.
42
jutarnji. spec^jal
sedamnaesti
rođendan
IAKO SE POJAVLJUJU PROGNOZE O SMRTI KINA, MI
NIKAD NISU PUNIJI I OSTAT ĆETAKO SVE DOK JE H(
jutarnjeg
lista
KAKO
U HRVATSKOJ!
HRVATSKA KINA KROZ DESETLJEĆE
bruto zarada
136
gledat
/
dvorai
od
1
digi
165
ir Sve se promijen
Ništa se ne mijenja
brže od načina kako
uživamo u kulturi
se
ni u jednom području ljudske
ne
brzina i
djelatnosti
temeljitost promjena
Možda
osjeća tako ekstremno kao u području
vremena.
zabave,
kulture i uopće slobodnog
Zamisli li
bilo koji čitatelj sebe kako 1998. godine sjedi u fotelji
u svojem dnevnom boravku i gleda posljednji kinohit
koji je uspio nabaviti, a zatim istu sliku preseli u
današnje vrijeme, registrirat će gomilu važnih
Filmski kritičar Jutarnjeg lista Nenad Polimac
pokušao je detektirati promjene u načinu na
izlažemo
kulturnim sadržajima. Centralno
se
koji
mjesto njegove analize je, očekivano, film, ali većina
onoga o čemu piše vrijedi i za druga područja - prije
Želimo sve, želii
to odmah ibespl
promjena.
svega glazbu.
U međuvremenu je izumrojedanfenomen - videoteke.
Uništili su ih internet, kabelska, previsoke cijene naslova
i distributeri ko j i su iste filmove prodavali po kioscima
nešto
Knjige se
knjige
sporije. E1
nisu ubile papirnate
govačkih centara, pretrpalo
bi ih se što manjim, što većim
dvoranama koje bi na repertoaru
imale barem desetak
Ponešto je drukčija situacija s knjigama. Bez obzira
na pojavu elektronskih čitača (očekivalo se da će njihova
pojava revolucionirati način na koji čitamo, a
neki su i govorili o smrti knjige otisnute na papiru),
promjene u svijetu čitatelja i čitanja nisu nipošto tako
velike kao one o kojima u svojem tekstu piše naš
kritičar. U završnom dijelu teksta govori se o tome
kako ćemo u budućnosti konzumirati kulturne sadržaje,
točnije na koji ćemo način vrlo skoro gledati
i televiziju. I zaključuje se:
pirati su dosad u
točno pogađali želje korisnika, njihove dosjetke bi
kasnije preuzimala legalna industrija, pa je Popcorn
Time po svoj prilici vjesnik onoga što će tek doći"
filmove
filmova. Drugo je rješenje bilo
preurediti postojeće kino u
nekoliko manjih. Na primjer,
Odeon na londonskom Leicester
Squareu zadržao je svoju
Piše
Nenad Polimac
1998.
u vrijeme
impozantnu veliku dvoranu
sam gledao "Smrtonosne
blizance" Davida Cronenberga
(tamo
kad je Jutarnji
list počeo izlaziti,
u Hrvatskoj
Godine
nije bilo još nijednog multipleksa,
iako je to u svijetu bio
prevladavajući model kinofikacije.
Ako bi se gradila nova
zdanja, najčešće u sklopu tr¬
i još koješta), ali je
uokolo
nekoliko
nje improvizirao
manjih: graničilo je to s
bezobrazlukom jer je jedna
njih sa samo dvadesetak
sjedala imala ekran tek nešto
veći od luksuznog televizora
od
te čak i na projekcijama u podne
naplaćivala ulaznice po
osam funti.
Multipleksi u nas dotad
sličan promet kao i sva kina
najvećega zagrebačkog
su,
nisu imali šanse, u zagrebačkim
Kinematografima
smatrali su da je to prolazna
moda, dok su njihovi kolege
iz Ljubljane prodah svoja
kina
u središtu grada, zadržali
samo dva te na periferiji grada
napravih lijep multipleks
Kolose Znakovito je da je prvi
zagrebački multipleks u
Kaptol centru, otvoren 1999.
sa samo tri dvorane i jednom
pridruženom u Importanne
galeriji u Vlaškoj (ta, međutim,
nije dugo izdržala), imao
j.
prikazivačkog
poduzeća.
dakako, propali, a
dvorane su im
uglavnom rasprodane
Kinematografi
su
i prenamijenjene. Kasnije
stigli CineStar, zatim i
Cineplexx, glavnina prihoda
od prikazivanja danas se
ostvaruje u multipleksima, a
kina s jednom dvoranom mahom
jedva preživljavaju (iznimka
je vrlo dobro vođeno kino
Velebit Pučkog otvorenog
učilišta Koprivnica), osim ako
nisu dotirana zbog kvalitetnog
repertoara.
4
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Jutarnji list
ja za žderače kokica. Multiplekse
izbjegava još jedna vrsta
populacije, mlađa publika
sklona zahtjevnijim filmovima,
TRI NAJGLEDANIJA FILMA
TR1 NAJUTJECAJNIJE KNJIGE
Godinu je obilježilo djelo o Zadnji 'Hobit' zaokružio
ekonomiji koje je očaralo je priču i najuspješnija je
i premijera Milanovića
trilogija desetljeća u nas
koja se naroguši čim čuje
i oni
riječ "kapitalizam"
radije idu u ono malo preostalih
lana s artrepertoarom,
ali svoju filmsku kulturu
upotpunjavaju na
42
ponajbolje
JoNesb0
Policija
Hobit: Bitka pet vojski
Bilo je dosta povike da ih u
nas ima previše, no čini mi se
da ih zapravo nema dovoljno:
Deseti dio serijala o detektivu
Harryju Holeu odvijaše o
Oslou, čijim ulicama hara ubojica
zahvaljujući njima, prosječni
koji targetira policajce. Književni
serijal koji gaje
proslavio diljem svijeta i u
Hrvatskoj imasilu poklonika.
"Transformeri 4" u svijetu su
bili uspješniji, ali našim
ne možemo prigovarati,
obasu tanjušni. I prva
dva" Hobita" imala su sjajan
odjek, pa je to najuspješnija
festivalima.
hrvatski filmoljubac vrlo je
dobro obaviješten o onome
što se zbiva na svjetskoj filmskoj
sceni, taj ne mora živjeti
u Zagrebu, uživat će isti privilegij
ako stanuje u blizini
ili Motovuna. Devedesetih
ste o nečemu takvom
mogli samo sanjati, jedini
ozbiljni festival u nas je bio
pulski, a i taj je bio katastrofalno
Vukovara
ISPRIČAT ĆU
TI PRIČU
mS
dnu.
se pojave
prognoze da će
kina odumrijeti,
nisam
KAPITAL
uvjeren. Multipleksi će
dobro poslovati dok god Hollywood
koji je u međuvremenu
zavladao svijetom -
isporučuje atraktivne proizvode
zbog kojih dvorane
stalno moraju poboljšavati
sliku i zvuk: sve to donekle
podsjeća na cirkus, međutim
kina su uvijek tome bila
sklona. Kada su pedesetih
godina prošlog stoljeća bila
ugrožena od televizije,
smišljale su se novotarije poput
širokog ekrana,
i mirisnog filma,
od kojih su neke opstale
do danas. Također, ne treba
strahovati za dvorane s
jer njihova publika
poštuje socijalnu funkciju
kina: jedno je gledati
Haneckeovu "Ljubav" kod
kuće, a drugo na velikom
ekranu koji je, pak, posebna
vrsta poruke, kao i žamor kada
projekcija završi. Jedino
se treba plašiti za izumiranje
filmova srednjeg budžeta kakve
trodimenzionalnog
artrepertoarom
lio
Hollywood sve manje
snima jer mu je unosnije
ulagati u blockbustere:
američkog autorskog
filma iz sedamdesetih, kada
su tvornicom snova vladali
autori poput Roberta Altmana,
Martina Scorsesea, Francisa
atno
razdoblje
Znači li to da su multipleksi
u potpunosti zamijenili
nekadašnja kina? Ne baš. Kada
biste nekad išli u kino,
mogli ste zamijetiti do vas
i
starije osobe, no njih u
danas više nema,
smeta im sve - od veličine
ekrana, mirisa stolaca i buke
do žderanja kokica i skupe
ulaznice. Publiku multipleksa
čine klinci, tinejdžeri i
gledatelji do četrdeset i neke:
njih impresionira svaka
novina, zamjećuju pojačanu
rezoluciju slike, finese u zvuku
i razdragano hrle u jedini
zagrebački IMAX u Arena
Centru. "Starci" su ostali kod
kuće, a povremeno navrate i
u neko od preostalih kina s
probranim repertoarom, kakvih,
uzgred, u drugim
metropolama ima
puno više. U Beču, na primjer,
točno znate koja su kina
za ozbiljnu publiku, a ko¬
multipleksima
europskim
Forda Coppole, Woodyja
Allena, Paula Mazurskog i
Briana De Palme, vjerojatno
se više nikad neće ponoviti.
Naravno, preživjet će i horori,
beskrajno su jeftini, a takvo
što besmisleno je gledati
kod kuće: vrištanje i smijeh
u dvorani posebna su
aroma i zbog nje se zbilja
isplati otići u kino.
U vrijeme izlaska prvog
broja Jutarnjeg lista još je
fenomen bio na vrhuncu,
jedan
a danas je gotovo potpuno
izumro
se
- videoteke. Filmove
gledalo na VHSka
gledateljima
^RuTT
JOIjJ
trilogija desetljeća u Hrvatskoj.
Jorge Bucay
Pedeset nijansi sive
Ispričat ću ti priču
149.
Jorge Bucay, slavni argentinski
terapeut i još poznatiji pisac, u
ovom djelu bavi se mladićem
Demianom koji dolazi
Jorgeu tražeći
Prvi film po erotskoj trilogiji E. L.
Jamesa golemi je hit u sredinama
kojima imponira šminkerski
THOMAS
PIKETTY
pitanja.
ThomasPikketyu
Kapital u 21. stoljeću
Pregtup i pregtuplji
129. 529
odgovore naegzistencijalnca
Opsežno djelo koje je očaralo
hrvatskog premijera Zorana
Milanovića samo od siječnja
Ovo je tipično istočnoeuropski
fenomen: u jakim kinomrežama
i
diljem svijeta nastavak vulgarne
komedije braće Farrelly bio je
solidno gledan, no u Hrvatskoj i
regiji neusporedivo bolje. Valjda
nam tako nešto treba.
prodano je u 1, 5 milijuna primjeraka.
Piketty se bavi porijeklom
bogatstva i ekonomskom
nejednakošću naZapadu.
setama, mnogi od nas imali
su i po nekoliko videorekordera,
gledah na njima
posuđene
filmove ih snimali
im se prohtjelo s
sve što
televizije. Svaka veća četvrt
mogla se pohvaliti s
po nekoliko videoteka i
kao da ih nikad nije bilo
dovoljno: kada je u pitanju
bio hitfilm, ako niste
poznavali osobu za pultom,
morah ste se propisno
načekati da posudite
željeni naslov. Videoteke
su imale minus, raspolagale
su samo tekućim
onime što je
stiglo iz kina ili ih je
repertoarom,
zaobišlo,
ali je bilo
289
prosede i golicanje provokativnom
temom. Nimalo čudno,
u nas su "Sirove strasti" potukle
akcijske blockbustere.
psihoterapeutu
posjećen jer je nacionalni
program bio na kreativnom
međutim u to
Povremeno
183. 299
recentnog
i tamo
pojavio bi se i poneki
filmski klasik jer su holivudske
kompanije rado cijedile
datuma. Tu
sve što su imale u riznicama,
no toga nije bilo previše. Za
bolju opskrbu morali ste u
inozemstvo jer tada još nije
bilo prodaje putem interneta
to u nas nije funkcioniralo).
(barem
Jednom sam se vratio
iz Londona s otprilike 50
VHSa,
carinik je smatrao da
time namjeravam osnovati
videoteku, no jedva sam ga
uvjerio da su svi filmovi na
engleskom i kao takvi ne
osobito zanimljivi domaćoj
publici: iz predostrožnosti
me odmah nije pustio, morao
se posavjetovati s kolega
N e treba strahovati ni za dvorane koj e
nude art repertoar, jer njihova publika
poštuje socijalnu funkciju - jedno je
gledati Haneckea tamo a drugo kod kuće
TV LICE NAŠEG TRENUTKA
DABOGDATI
ANDRIJA JARAK
IZVJEŠTAVAO
ISPRED KUĆE'
jedno od najupečatljivijih
TV lica naše generacije, Andrija Jarak
već je godinama u narodnoj predaji.
Nesumnjivo
"Dabogda ti Andrija Jarak izvještavao ispred
kuće" glasi pohiozbiljnapolušaljiva kletva koja
se vezala uz njega jer jer on novinar kojega će
kamera teško uloviti ispred Banskih dvora ili Sabora,
osim ako odande ne izvode nekoga u lisicama.
On se obično javlja s poprišta crnih i teških priča.
Nesreće svih vrsta -
IHHHHHHHHHH
NEMOŽEGASE
NAĆI ISPRED
BANSKIH DVORA
OSIM AKO NEKOGA
NE IZVODE U
LISICAMA,
NESREĆE SVIH
VRSTASU ONO
CIME SE BAVI
prošlogodišnje teške
poplave, spektakularna
uhićenja ili
dramatične
deložacije mjesta su za koja je
Andrija Jarak specijaliziran.
Profesionalac
koji je dobro izbrusio
zanat na HTVu postao
je zaštitno lice Informativnog
programa
Nove TV kao jedan od
najagilnijih reportera
koji u danu prelazi
stotine kilometara.
Imamo li uopće drugog
novinara u Hrvatskoj s većom kilometražom u
nogama od njega? Već godinama izvještava s istom
strašću, kako možete raditi samo posao koji volite i
koji vam leži. Simpatije gledatelja osvojio je
neposrednošću i toplinom, a omiljen je i među
kolegama jer je uvijek spreman pomoći u
poslu na terenu koji teško može proći bez
komplikacija i neugodnih iznenađenja. Usprkos
Andrija Jarak kao da je sasvim lišen
taštine i pretjeranog ega koji od naših TV zvijezda ne
tako rijetko pravi umišljene veličine. Jarak je uvijek
"jedan od nas" i kad je u centru Zagreba ili Sarajeva,
u poplavljenoj Gunji ili u kakvoj ličkoj ili dalmatinskoj
zahtjevnom
popularnosti,
zabiti.
*(sp)
5
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Jutarnji list
utorak
44
travnja 2015.
7.
jutari\ji. specijal
A
INTERNET
€2f
FACEBOOK:
Luka Modrić vlada hrvatskim
Facebookom, čemu svakako ima
Društvenim
Y0UTUBE: Apsolutna vladarica
hrvatskog YouTubea, kada se
zbroje svi kanali na kojima se
zahvaliti i činjenici daje igrao u
a sada u španjolskome
Real Madridu. Ima točno
mogu pogledati Severinini spotovi,
dosad je imala više od 200
milijuna pregleda. Glazba općenito
vlada YTom jer je na drugome
v mjestu Jelena Rozga sa 131 milijunom
te Croatia Records sa 83.
Engleskoj,
mrežama
vladaju sport
i glazba
3, 432. 595 laj kova, odnosno
pratitelja, druga je stranica Love
Croatia sa 1, 4 milijuna.
l\
xtf
INSTAGRAM:
HRVATSKOG
INSTAGRAMA
IFACEBOOKA
TVVITTER:
Društvenom mrežom za objavu
također caruju hrvatski
nogometaši. Luka Modrić najpopularniji
je Hrvat i nalnstagramu: ima
čak 2, 4 milijuna pratitelja, Mario
Mandžukić ima 444 tisuće, Ivan
Rakitić329, Dejan Lovren266.
u
MODRIĆ JE KRALJ
Filmovita HBB!'
1«.
((ćDMarioMandzukic9),
((žĐDejanLovrenLFC6)
Q
STREAMING
MMvMHCa
M.
'-j
Volimo gledati sve
i odmah, što ne bi
bio problem kada
bismo to plaćali
4
n
8>oyo
DJECU
Hrvatski kralj Twittera
je Mario Mandžukić
koji iako prati
samo 80 ljudi, ima 606. 451
pratitelja. Iza njega je još jedan
nogometaš, Dejan Lovren
sa 277. 892
pratitelja.
fotografija
*podaci sa stranice socialbakers. com
ZA
42
i sve ostalo na kugli zemaljskoj,
Internet
dramatično promijenio i način
Kaokoji konzumiramo
takva
i ostatku
na
zabavne sadržaje.
Danas je situacija
da, kao u
svijeta, želimo gledati sve i želimo gledati
odmah, ali za razliku od uređenijih zemalja,
imamo pomalo nezgodnu naviku - istovremeno to
želimo besplatno. Pa ćemo tako - u velikoj većini
slučajeva - radije
serije ili filmove
gledati na
od
nekoj
piratskih
stranica za streaming
je
OSTALO
'I
Zapadnog
pirate
)e
ATommB
0M
■imm
ns 07
POPCORN
Auto
J
R»an<
JSajp
TBfroKi
TV«how
Mmlt
TBp 100
Dvuteo
How do t downlo»d?
najnovije
a 2
Ti
BrowwTjyr»nti
oooo
t:o
Htcotn: lft>VHFFCkCwZailDnM(UVQ»wVIUU*rM»
NETFLKJE
DONIO NOVU
REVOLUCIJU
Watch Movies and TV Shovvs instantly
m
E#
- 'BINGE
2
;s>
HOWAHrWL
■P
id
ma, a
TV lhowl from tc
IAS1
dragi dan sam ipak
platio carinu.
Već tada se znalo da se pojavio
novi format DVD, spretniji
za rukovanje i s boljom
slikom i zvukom, kao i opcionalnim
titlovima. Videoteke
su ga spremno prigrlile, puno
lakše nego kasniji BluRay
disk koji je bio dosta skup, ali
tada je iznajmljivanje već bilo
u krizi. Videotekari će danas
najradije tvrditi da im je
skidanje s interneta upropastilo
posao, no razlozi su
nešto kompliciraniji. Ponajprije,
holivudski "majori" i
dalje su tražili nerazumno
visoke
cijene za svoje filmove,
koje se naočigled
i to na tržištu
urušavalo.
dio distributera
počeo je
konkurirati
videotekama
Drugo,gurajući svoje
naslove u najobičnije dućane i
kioske po cijenama koje su bile
neznatno više od jednog
posuđenog
naslova. Treće, proširila
kabelska televizija, s
sadržaja posve solidnom
da ne morate u obližnju
videoteku. Usput su se s njom
pojavile i online videoteke koje
su pojednostavile stvar: ne
morate od kuće, dovoljno je
se i
ponudom
nekoliko
"klikova"
pa da odabe¬
1
ili
H
WATCHING'
GLEDANJE
CIJELIH SEZONA
SERIJAU
i
Vlfffcl
vi' v»
nije kolekcionar, rijetko kupuje diskove i
preferira tzv. streaming, često piratski
diskova
poštom, a zatim je procijenio
da mu je unosnije sve to
ponuditi online. Dakako, krahu
domaćih videoteka presudilo
je i skidanje s interneta, na
kojem ste mogli pronaći i ono
što u njih nikad ne bi stiglo.
Kakva je danas situacija?
Posjet muitipleksima
posljednjih
je godina stabilan, pa
nema nikakvog povoda
da ta vrsta gledateljske
navike izumire, međutim,
starosna dob i profil
ne mijenjaju se
po tome što u nas crtici
najbolje zarađuju reklo bi
kuknjavi
posjetitelja
pretjerano:
se da
publika multipleksa
postaje sve mlađa. Na primjeru
zagrebačkog artkina
Europa, koje bilježi sve solidniji
posjet, očito je da nema
da platimo
"hrvatskom
Netflixu"
Pickboxu 38
kuna kako bismo
sasvim legalno na
raspolaganju imali
manji opseg sadržaja.
Netflix se u ovom
kontekstu, naravno,
ne pojavljuje sluča
jno: američka kompanija
za legalni streaming u posljednje je tri godine
donijela dodatni aspekt konzumacije sadržaja
"binge vvatching" odnosno gledanje cijelih
serija u nizu. Naime, kada su se upustili u
ogroman rizik i odlučili producirati seriju "Kuća
od karata" s Kevinom Spaceyjem u glavnoj ulozi i
Davidom Fincherom kao redateljem pilota, odlučili
su i da je neće prikazivati iz tjednau tjedan,
nego su cijeli sezonu gledateljima dali odmah. I
pogodili. "Binge" je sada već polako prešao u standard
mnogi hrvatski gledatelji sada namjerno ne
gledaju ni one serije koje se emitiraju na kalsičan
način, nego čekaju kraj sezone kako bi sve
pogledali u komadu. *1. M.
KOMADU
Ipak, najvažnije mjesto gledanja filmova i
serija danas jedom. Prosječni konzument
rete naslov koji vas zanima/Tako
je i američld Netflix najprije
izgradio imperij slanjem
ili ih skinuti
preko torrenta, nego
straha ni za budućnost ovakve
vrste dvorana, samo što
one nisu u situaciji da posluju
komercijalno: dok država
to razumije, sve je u najboljem
redu. Posjet festivalima
također ne stagnira, naprotiv,
neki bilježe porast broja
posjetitelja.
Ipak, najvažnije mjesto
gledanja filmova - i televizijskih
serija koje su posljednjih
godina počele ozbiljno
konkurirati filmu - ostaje
vlastiti dom s lijepim, velikim
televizijskim ekranom
koji nikad neće ugroziti
mobitela ni tableta.
zasloni
Kabelskih
kanala sve je više, paketi
koje vam nude domaće
"platforme" sve su zanimljiviji,
no problem je što nitko
ne uključuje
sve.
Online
s
videoteke
imaju ugovore
holivudske
ili dvije
jednom
kompanije, ali nitko sa svih
šest najvećih. Najzanimljivija
prinova je PickBox, to je
usluga koja popunjava rupe
u svemu onome čega još nema
na kabelskim kanalima,
međutim uvijek
će se pojaviti
nešto što biste htjeli gledati,
a
to nemaju ni oni.
konzument
kućnog kina
danas nije kolekcionar,
on kupuje
samo ako je u pitanju
Prosječni
poklon
ili nešto
diskove
što mu je
izuzetno dragocjeno, preferira
tzv. streaming, koji mu
omogućava da zaustavi sliku
i skokne na WC, ali ne i da je
vraća. Nimalo slučajno da je
HBO u Americi upravo uveo
uslugu HBO Now koja se
na takvom streamingu.
HBO, međutim, omogućava
gledanje uglavnom sa¬
sezona
mo vlastitih proizvoda ili
onih za koje je kupio licencu,
uostalom kao i njegovi
najveći konkurenti Netflix,
Amazon Prime i Hulu.
Sveobuhvatnost osigurava
jedino i u nas vrlo popularni
Popcorn Time, tamo
možete pronaći sve što je važno,
filmove koji su se tek
makli iz kina, kao i najnovije
televizijske serije. Nema
potrebe za skidanjem onoga
što vas zanima, usluga je
zasnovana
na principu
zasniva
streaminga,
imate i velik izbor
podnaslova, pa i hrvatskih.
Postoji samo jedan problem
a
- to
je, naime,
piratski portal
i u nekim zemljama možete
dobiti popriličnu kaznu ako
ga koristite. Nesumnjivo, to
je budućnost gledanja filmskih
i televizijskih sadržaja,
no dok se to uskladi sa zakonom
o autorskim pravima,
proći će još vremena, ah će
izgledati upravo ovako kako
sada funkcionira. Uostalom,
pirati su dosad u mnogo
točno pogađali želje
korisnika, njihove dosjetke
bi kasnije preuzimala legalna
industrija, pa je Popcorn
Time po svoj prilici vjesnik
onoga što će tek doći.
navrata
6
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
15
Naslov: TAJNA VEZA MANJKASA, KARAMARKA I JOZE PETROVIĆA
Autor: ORHIDEA GAURA HODAK I BERISLAV JELINIĆ
Rubrika/Emisija: politika
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
2.881,49
Naklada:
Ključne riječi: INTERNET PORTALI, NOVINE, HTV, RADIO
NACIONAL
742015.
POLITIKA
15
TAJNA VEZA MANJKASA.
KARAMARKA I JOZE
PETROVIĆA
Tekst ORHIDEA GAURA HODAK
I
BERISLAV JELINIĆ Fotografije SAŠA ZINAJA
I
PIXSELL
NOVI GLAVNI SAVJETNIK HDZa ZA MEDIJE MILJENKO
M AN J KAS bio je 1990ih miljenik Ivica Pašalića. a poslije se povezao
s
nekoć Sanaderu bliskim Jozom Petrovićem. koji je danas jedan od
najbližih prijatelja Tomislava Karamarka
7
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
Miljenka Manjkasa na mjesto
glavnog savjetnika hdza za medije
ponajviše je pripomogao Jozo
nekadašnji član Uprave Ine
i osobni prijatelj šefa hdza Tomislava Karamarka.
Nedugo prije nego što se to dogodilo,
Karamarko, Petrović i Manjkaš više su puta
viđeni na kavi u hotelu Sheraton, a daje tom
prilikom dogovaran Manjkasov transfer u hdz,
za Nacional je potvrdio izvor iz vrha stranke.
Isti izvor tvrdi da po preporuci Joze Petrovića,
koji na Karamarka ima ogroman utjecaj,
Manjkaš zapravo već dulje vrijeme neformalno
Dolasku
Petrović,
savjetuje Karamarka. Njihova suradnja počela
je u završnici predsjedničke kampanje. Neki su
medijski izvori okolnost daje Manjkaš osnovao
portal Direktno. hr uoči predsjedničkih izbora
tumačili kao stvaranje još jedne medijske plaftorme
koja treba pripomoći usponu HDZovih
kandidata na vlast. Sadržaj tog portala te tvrdnje
obilato potvrđuje i na njemu se mogu čitati
svojevrsni hibridi novinskih vrsta - članci koji
katkad sadržavaju elemente nekih vijesti, ali
koji su često napisani u formi koji podsjeća na
autorski komentar kojim se, ovisno o situaciji,
ili nekritički hvale HDZovi dužnosnici, ili
beskrupulozno
napadaju osobe koje nisu po volji
stranačkom vodstvu. Jedan od takvih članaka
o donedavnom članu HDZa Dragi Prgometu
nedavno je napisao i Manjkaš osobno.
Manjkasov dolazak u HDZ treba promatrati
a to su njegovi odnosi
nekoć najmoćnijim HDZovcem Ivićem
iz još jedne perspektive,
s
Pašalićem.
SADAŠNJI I BIVŠI HDZOVCI
s kojima su
Nacionalovi novinari tvrde da Manjkaš
svoju karijeru uvelike duguje upravo Iviću
Pašaliću te da Manjkasov dolazak u HDZ znači
samo jedno - da je i Ivić Pašalić pred vratima.
O povratku Ivića Pašalića, uostalom, počelo se
razgovarali
nagađati nedavno, nakon što se pojavio na proslavi
25. obljetnice Prvog općeg sabora HDZa.
Jedino što trenutačno priječi njegov povratak
Karamarko
je nastavio trend
okupljanja bivših
pašalićevaca, što je još
više potpirilo glasine o
tome kako će sljedeći
korak biti skori povratak
samog Ivića Pašalića u
stranku
15
u stranku jest statut. Kako bi se Pašalić vratio,
potrebno je na izbornom saboru stranke promijeniti
statut tako da njegov povratak formalno
neće biti moguć prije tog izbornog sabora. No
neki u HDZu tvrde da to ionako nije bitno jer
će Pašalić sada preko Manjkasa imati izvjestan
utjecaj na stranačka zbivanja.
Miljenko Manjkaš završio je Fakultet političkih
znanosti u Zagrebu, a u njegovoj službenoj
biografiji navodi se da je bio analitičar predsjednika
Republike Franje Tuđmana. Međutim,
Nacionalov izvor koji je 1990ih u HDZu bio
vrlo blizak predsjedniku Tuđmanu, tvrdi da
Manjkaš nije bio nikakav analitičar nego službenik
u Uredu za odnose s javnošću zadužen
Drugi pak tvrde daje na
tih pressclippinga analizirao medijska
za pressclippinge.
temelju
izvješća.
ON JE PRIJE TOGA RADIO U MINISTARSTVU
ZNANOSTI, a u Ured predsjednika preporučio
Ivić Pašalić, koji je i preko njega
ga je osobno
htio kontrolirati rad Ureda. Nacionalov izvor
tvrdi da Manjkaš iz Ureda nije otišao svojevoljno,
nego daje morao otići u čudnim okolnostima.
Navodno je bila riječ o curenju izvjesnih
povjerljivih informacija obavještajnog tipa, za
što su u Uredu okrivili Manjkasa.
Manjkaš je potom prebačen na Hrvatsku
televiziju, gdje je, opet na inicijativu i uz
političku podršku Ivića Pašalića,
za urednika emisije "Motrišta"
U ekipi
zakulisnu
postavljen
8
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
bio je i Andrej Rora, koji je još prije
dvije godine počeo raditi kao jedan od glavnih
"Motrišta"
PR stratega HDZa.
Već tada se spominjalo da
je dolazak Miljenka Manjkasa u ekipu samo
dana jer su Rora i Manjkaš tijekom svojih
karijera bili vrlo povezani pa su nakon odlaska
s HTVa zajedno radili i za Zdravka Mamica u
odnosima s javnošću NK Dinama.
Još dok je na HTVu uređivao emisiju "Motrišta"
Pašalić je instalirao Manjkasa u Nadzorni
odbor Večernjeg lista. Onamo je dospio kao
kadar u kvoti članova iz Fonda za privatizaciju.
Bilo je to vrijeme kad je Pašalić pripremao
privatizaciju tih novina po ukusu HDZa.
Kad je Večernji list preuzela austrijska Styria,
Manjkaš je isprva radio na nekim projektima u
pitanje
Pašalićev
Večernjem listu,
a potom je postao glavni urednik
Plavog radija. Tijekom 2003. Manjkasa je na
funkciji glavnog urednika Plavog radija zamijenio
njegov bliski prijatelj, desno orijentirani
novinar Tihomir Dujmović, a Manjkaš je potom
postao zamjenik direktora programa Nove TV.
Zbog neslaganja s programskom koncepcijom
i informativnim programom televizije koja se
tada tek razvijala Manjkaš je naprasno dao otkaz,
a potom neko vrijeme radio u marketingu
nogometnog kluba Dinamo. No s vremenom se
ni ondje nije uklopio, a tih se godina u medijskim
krugovima prepričavalo da Manjkaš takoreći
ucjenjuje velike hrvatske tvrtke da moraju
sponzorirati Dinamo. Najveći Manjkasov uzlet
bio je u svibnju 2005. kad je s mjesta glavne
urednice Večernjeg lista smijenjena Ružica
a on imenovan na njezino mjesto. Premda
su čelni ljudi austrijske Styrije vjerojatno mislili
da će pod Manjkasovim vodstvom Večernji list
Cigler,
povećati prodaju privlačenjem desno orijentiranih
građana Hrvatske, to se nije dogodilo, nego
je Manjkaš u godinu dana te novine pretvorio
u ksenofobično glasilo ekstremne desnice, a
prodaja Večernjaka konstantno je padala.
POLITIKA OŽIVLJAVANJA RADIKALNE
dovela je i austrijske vlasnike Večernjeg
lista na udar domaćih i inozemnih političara.
Zbog svega toga već je potkraj studenoga 2006.
DESNICE
Manjkaš naprasno smijenjen s funkcije glavnog
urednika.
Nacional je u to vrijeme pisao da je Manjkaš
vrlo vjerojatno smijenjen nakon učestalih
pritisaka premijera Ive Sanadera, koji je nekoliko
puta telefonski razgovarao sa svojim
austrijskim premijerom Wolfgangom
Schiisselom i tražio od njega da sugerira Horstu
Pirkeru, čelniku austrijske Styrije i vlasniku
prijateljem
Večernjeg lista, da smijeni Miljenka Manjkasa.
Sanaderovo nezadovoljstvo pisanjem Večernjeg
lista navodno je kulminiralo zbog načina
kako je VL izvještavao o postupanju policije i
pravosuđa prema Branimiru Glavašu. Manjkasova
smjena gotovo se podudarila s neobjavljivanjem
intervjua s Branimirom Glavašem, koji
je u njemu, među ostalim, kritizirao premijera
Sanadera - izjavio je da je Sanader zajedno sa
suradnicima ogrezao u kriminalu i korupciji.
Nekadašnji Manjkasovi kolege tvrde da je on
svoj odlazak iz Večernjeg lista dobro naplatio
jer je dobio veliku otpremninu.
Nakon toga zajedno s Josipom Majherom
osnovao je tvrtku Cratis Retis d. 0. 0. koja je
kao krovna tvrtka cijele mreže Soundset.
Unutar mreže našle su se radijske postaje u
kojima su Manjkaš i Majher pokupovali znatne
vlasničke udjele. Majher je tako bio 90postotni
vlasnik zagrebačkog radija Plavi 9 i stopostotni
vlasnik krapinskog Radija 049.
Za Miljenka Manjkasa neki njegovi kolege iz
medija tvrde daje istina kako ima desničarska
uvjerenja, ali da je on ta svoja uvjerenja uvijek
znao unosno unovčiti jer mu je novac, kako
tvrde, uvijek bio važniji od samih uvjerenja.
Ono što dosad nije bilo poznato, barem
ne javno, jest da je Manjkaš blizak i s Jozom
Petrovićem te da ga je upravo Jozo Petrović
zamišljena
15
povezao s Karamarkom. Petrović je svojedobno
pomogao Manjkasu da sklopi unosne ugovore
o oglašavanju s Inom, izdašnije nego s drugim
medijima.
"To je poprilično misteriozna epizoda, jer
Petrović ne bi mogao realizirati takve ugovore
da nije imao Sanaderovo apsolutno odobrenje"
tvrdi Nacionalov dobro upućen izvor blizak
bivšem premijeru Sanaderu. Kako to da je
Sanader
odjednom počeo pomagati čovjeku koji
je oduvijek bio na strani njegova neprijatelja
Ivića Pašalića, nije posve jasno ni onima koji
su inače dobro upućeni u kompleksne odnose
politike, biznisa i medija.
No nekadašnji kolege Miljenka Manjkasa
tvrde da je on naprosto uvijek bio vrlo sposoban
lik koji je vrlo vješto znao iskorištavati razne
situacije.
"ON
SE
UVIJEK POKUŠAVAO PRIBLIŽITI
I
I
Sanaderu se pokušao približiti kad je ovaj bio
na vrhuncu moći, znam da su postojali neki
kontakti. On je pametan i zna iskoristiti trenutak,
JEDNOJ
I
DRUGOJ OPCIJI UNUTAR HDZA.
kao i komu se kada treba prikloniti" kaže
Nacionalov izvor.
Petrovićeve nikad razjašnjene veze s bivšim
premijerom Ivom Sanaderom mogle bi potencijalno
biti neugodne i za predsjednika HDZa
Tomislava
Karamarka. Možda je to razlog što se on
Petrovićem gotovo uvijek nalazi u diskreciji.
Nacional je još u rujnu 2011. objavio da je
Jozo Petrović jedina osoba koja je prisustvovala
razgovorima Sanadera i čelnog čovjeka MOLa
Zsolta Hernadija 26. svibnja 2009. u Sanaderovu
uredu u Banskim dvorima. Upravo na tom
s
sastanku, prema optužnici protiv Sanadera, a
na temelju svjedočenja tajkuna Roberta Ježića,
dogovarali su se detalji isplate 10 milijuna eura
mita u zamjenu za prepuštanje upravljačkih
prava u Ini mađarskoj kompaniji. Zanimljivo je
da Jozo Petrović i danas ima sklopljene unosne
ugovore s MOLom kao njihov savjetnik.
Prije dvije godine Petrović je bio nakratko
priveden u akciji USKOKa zbog sumnje u
na davanja mita za kupnju podataka
iz tajnih policijskih istraga. U toj je akciji tada
privedeno ukupno pet osoba, među njima i
osječki poduzetnik Željko Biloš. Međutim, svi
su vrlo brzo pušteni.
Jozu Petrovića i Tomislava Karamarka vezalo
je i članstvo u Upravnom odboru Košarkaškog
kluba Zagreb. Spominjalo se daje Petrović
bio jedan od financijera Karamarkove kampanje
za predsjednika HDZa 2012. godine. Neki
izvori unutar HDZa tvrde da je Petrović dio
strukture ljudi koja nije osobito bliska glavnom
tajniku stranke Milijanu Brkiću, kao i da
Miljenka Manjkasa treba promatrati
i u tom svjetlu. Kako god bilo, unutar HDZa
preslaguju se kadrovi i utjecaji, a Jozo Petrović
u to je uključen kao jedan od utjecajnih ljudi
iz sjene. Sve to dobrim dijelom objašnjava i
nedavni uzlet Miljenka Manjkasa.
poticanje
imenovanje
9
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
18
742015.
iJMIIlf.
mnogih nagađanja o njegovoj političkoj
budućnosti, Nacional ekskluzivno
doznaje da je bivši predsjednik Ivo
definitivno odlučio upustiti se
u osnivanje nove političke stranke. Pripreme za
osnivanje njegove stranke već su odmakle toliko
daleko da se očekuje kako bi se osnivačka skupština
mogla održati za mjesec dana, sredinom svibnja.
Razmišljalo se čak i o tome da se stranka osnuje
već krajem travnja, međutim glavni razlog za odgodu
bilo je jedno ranije dogovoreno Josipovićevo
daleko putovanje, zbog čega ga neće biti u Zagrebu
nekoliko dana.
Naziv stranke još uvijek se drži u strogoj tajnosti,
a jedan od razloga je i taj što se još razmišlja o dvije
ili tri različite mogućnosti. Prva je opcija klasični
Nakon
15
Josipović
bliskih političkih krugova, odlučio najprije osnovati
vlastitu stranku koja bi mu onda bila startna
pozicija za okupljanje više stranaka ljevice i lijevog
centra na široj platformi.
STOGA JOSIPOVIĆ OVIH DANA UŽURBANO
RADI na dvije fronte. Prva je osnivanje stranke, a
druga priprema za koaliranje te stranke s drugim
bliskim strankama, kako bi na parlamentarne
izbore
izašli svi zajedno u jednoj varijanti "trećeg
puta" Zbog toga je prošli tjedan Josipović bio u
Rijeci, Istri i Međimurju, a ovih dana putovat će u
Slavoniju. Razgovore za sada primarno obavlja s
predstavnicima manjih stranaka koji su podržali
njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima,
poput Primorskogoranskog saveza -PGS
i Međimurskog demokratskog saveza. Značajan
NACIONAL
što nije zanemariva činjenica. Glavni Josipovićev
zadatak sada će biti ubrzana izgradnja infrastrukture
njegove nove stranke i njena prezentacija u
javnosti uoči nadolazećih parlamentarnih izbora.
"JOSIPOVIĆ
JE VEĆ OBAVIO BROJNE
RAZGOVORE
okupio intelektualce različitih generacija,
među kojima dominiraju mlađi ljudi koji nisu poznati
široj javnosti. Htio bi uvući u politiku jednu
novu, mlađu generaciju ljudi koji već imaju izgrađene
karijere ili su ih tek počeli stvarati. Oni će
biti nositelji većine svih aktivnosti u novoj stranci"
otkriva za Nacional blizak Josipovićev suradnik.
No osim mlađih i javnosti relativno nepoznatih
ljudi, Josipović će zasigurno privući i dio svojih
bivših kolega iz SDPa ili nezavisnih političara.
Zanimljivo je da je neki dan bivši predsjednik viđen
na kavi u centru Zagreba sa Sandrom Švaljek,
donedavnom zamjenicom gradonačelnika Milana
Bandića koja ima ambiciju da samostalno izađe na
i
sljedeće izbore za zagrebačkog gradonačelnika. U
svojim redovima Sandru Švaljek bi voljeli vidjeti
i u SDPu i u HDZu. Ako bi se ona, međutim,
priklonila opciji Ive Josipovića, to bi za njih bila
vrlo zanimljiva kombinacija jer oboje nastupaju
iz pozicije ljudi koji vode novu politiku.
Upravo nezavisni intelektualci i stručnjaci poput
Sandre Švaljek, koja je do prije nekoliko godina
bila slabo poznata u javnosti, iako je bila ravnateljica
Ekonomskog instituta, kategorija su ljudi kakvu
bi želio privući Josipović. On ujedno dovršava
politički program svoje stranke oko kojeg planira
okupiti širu koaliciju ljevice i lijevog centra. U tom
kontekstu treba gledati i na susret Josipovića s Ivanom
obrazac prema kojem će u nazivu stranke biti
i njezino ideološko opredjeljenje, kao što
SDP u nazivu ima odrednicu "socijaldemokratska"
naznačeno
Druga opcija je da u nazivu stranke bude ime Ive
Josipovića, slično kao što stranka Milana Bandića
nosi njegovo ime. No to su zapravo obje rezervne
opcije. Treća, glavna opcija je da samo ime
stranke označava novu ideju, odnosno da naziv
stranke sadržava prepoznatljivu riječ po uzoru na
grčku Syrizu, što je zapravo akronim za Koaliciju
radikalne ljevice, grčki Synaspismos Rizospastilđs
Aristeras.
S
dio razgovora Josipović je obavio ili će uskoro obaviti
s brojnim strankama umirovljenika koje su ga
podržale, kao što su Akcija hrvatskih umirovljenika
- AHU, Istarska
stranka umirovljenika - Partito
Istriano dei pensionati - ISU - PIP, Savez hrvatskih
umirovljenika i seniora - SHUS, Stranka umirovljenika
-
SU, Stranka umirovljenika Hrvatske - Blok
umirovljenici zajedno - SUH, Umirovljenička
unija - UDU. Samo Stranka umirovljenika
ima oko 130 podružnica u cijeloj Hrvatskoj,
demokratska
tim da, naravno, Josipovićeva hrvatska
da je Josipović odlučio osnovati novu stranku.
Iako je i on sam javno govorio da ostaje u politici,
još nikad nije potvrdio kako će se točno angažirati.
Otkad je izgubio predsjedničke izbore nuđene su
mu razne opcije. Nacional je već pisao o tome daje
Josipović dobio ponudu Nilđce Gabrića da preuzme
Nacionalni forum, da mu je podršku u osnivanju
nove stranke nudio i odvjetnik Anto Nobilo te da
mu je jedan od partnera iz Kukuriku koalicije još
u izbornoj noći nudio da preuzme vodstvo nad
novom koalicijom lijevog centra koja bi konkurirala
SDPu.
Josipović je,
Nakon razmatranja svih tih opcija,
kako doznaje Nacional iz njemu vrlo
o tome, kako doznaje Nacional, još
uvijek traju i
dogovor nije isključen. Cilj te lijevocentrističke
koalicije bio bi privlačenje nezadovoljnih glasača
koji žele podržati opciju lijevog centra, ali i SDP na
čelu sa Zoranom Milanovićem.
Naglasak Josipovićevog programa bit će na
reformama
koje Hrvatska mora provesti da bi izašla
opcija neće biti radikalna.
OVO JE PRVI PUT DAJE DEFINITIVNO POTVRĐENO
Jakovčićem, zastupnikom u Europarlamentu
i dalje utjecajnim u IDSu, s kojim je Josipović prije
nekoliko dana viđen na kavi.
ŠIRA KOALICIJA PREDVOĐENA Josipo vicem u
koju bi ušli i IDS i HNS, ili pak Čačićevi Reformisti,
još nije dogovorena, a u nekim medijima čak se tvrdi
da od toga ništa neće ni biti. Međutim, razgovori
INTELEKTUALCU
NJACI poput
Sandre Švaljek. koja je
do prije nekoliko godina
i sama bila malo poznata
u javnosti, ljudi su kakve
želi privući donedavni
predsjednik Josipović
iz krize, djelomično će se temeljiti na ustavnim
promjenama koje je predlagao dok je bio predsjednik,
a za što Milanović nije imao sluha. No, na
kraju
krajeva, Josipović je svjestan da presudnu ulogu na
izborima ne mora odigrati ni program, kao ni nečiji
što je bio program
dosadašnji rezultati. "Uostalom,
Kolinde GrabarKitarović? To da će Hrvatska biti
bogata zemlja. Ona je dobila ljude na emocijama, a
ne na stvarnom programu" konstatirao je blizak
Josipovićev
suradnik. Sličnu usporedbu u političkim
krugovima povlače i kad se postavlja pitanje zašto
je Ivica Račan 2003. izgubio izbore od Ive Sanadera,
iako je u samo tri godine uspio izvući zemlju iz
duboke krize i postići rast BDPa od 6 posto. Koji
faktor ovaj put presuditi na parlamentarnim
izborima, tek će se vidjeti.
će
10
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
64
Naslov: 'U Bosni ću dokazati da sam najbolji showbiz urednik'
Autor: DEAN SINOVČIĆ
Rubrika/Emisija: /
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
2.692,61
Naklada:
Ključne riječi: INTERNET PORTALI, GLEDANOST, NOVINE, RTL, RADIO
nakon neuspješne avanture na rtlu vraća se poslu i to na BiH
televiziji Face tv, gdje će voditi i uređivati shovvbiz emisiju
'Balkan Cafe' kojom namjerava privući gledatelje s cijelog Balkana
Bosni ću dokazati
da sam najbolji
'U
Tekst DEAN SINOVČIĆ Fotografije JOSIP REGOVIĆ
točno tri godine lice Daniela Delalea, tada urednika
i voditelja emisije "Red Carpet" na Novoj tv, osvanulo je
na naslovnici nedjeljnog izdanja Jutarnjeg lista. "Čovjek
koji će zamijeniti Svilana" bio je veliki naslov. Svilan, tada
direktor programa Nove tv, napuštao je televiziju jer je bio
osumnjičen za primanje mita u aferi "Ćore Media" a mladi, 32godišnji
Prije
Delale smatrao se za njegovog nasljednika. Međutim, u te tri
godine brojni obrati zbili su se u Delaleovoj karijeri. Ne samo da nije
postao direktor programa Nove tv, nego je u lipnju 2013. prešao na
konkurentski rtl. Iako je to bio veliki televizijski transfer i očekivalo
se da će Delale kreirati zabavnu talkshow emisiju, 15 mjeseci
bez ijedne kreirane emisije. No Delale je
kasnije on je napustio
bio samo tri mjeseca na novinarskom tržištu, nakon čega je potpisao
rtl
za bosanskohercegovačku tv postaju Face tv, gdje će
urednik shovvbiz emisije "Balkan Cafe"
"Prije
biti voditelj i
dvije godine, prije no što sam s Nove TV prešao na RTL,
sam s ljudima s Face TVa, ali sam se odlučio ostati u Hrvatskoj
pregovarao
jer su mi tu obitelj i prijatelji. No kako su se promijenili trendovi u
shovvbiz novinarstvu, onda sam i ja odlučio promijeniti svoju
priču" rekao nam je prošlog tjedna Delale po povratku iz Sarajeva, gdje
je potpisao ugovor na godinu dana.
KADA JE OBJAVLJENO DA GA RTL VIŠE NE TREBA. Delale nije bio previše
iznenađen, a sada, s novim angažmanom, izgleda poletnije no ikada.
"Spletom okolnosti dogodilo se da sam 15 mjeseci bio na televiziji koja nije
znala što će raditi sa mnom. Mi novinari smo vjetropiri, nitko od nas nema
basnoslovne ušteđevine pa da možemo priuštiti život da godinudvije
hrvatskom
11
Hrvatska
7.4.2015 Nacional
Stranica/Termi
64
12
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
64
742015.
ULTURA
H FANI
NACIONAL
STIPKOVIĆ
BILAJEDELALEOVA
SURADNICA U
'RED
CARPETU' ASADA
ĆE
SURAĐIVATI U
'BALKAN
istražujemo tržište i razmišljamo što ćemo raditi. A onda sam dobio ponudu
koja se ne odbija" govori nam i dodaje kako je ta ponuda ponovo stigla od
Senada Hadžifejzovića, vlasnika TV postaje Face TV. "Kada te želi Senad
Hadžifejzović, onda ne razmišljaš dvaput. A ja sam horoskopska vaga pa
sam razmišljao dvaput"
Hadžifejzović je bio poznati voditelj ratnog dnevnika na nacionalnoj
televiziji BiH devedesetih godina prošlog stoljeća. Nakon rata bio je i glavni
urednik BiH televizije, koju je pod čudnim okolnostima napustio 2000.
Nakon toga je vodio dnevnik na nekoliko komercijalnih BiH televizija, da
bi prije tri godine pokrenuo televiziju Face TV, a njegov sin Feđa je direktor.
Hadžifejzović i na Face TVu vodi dnevnik, a
ove godine slavi 25. godinu vođenja dnevnika na
raznim televizijama.
"TO
JE TELEVIZIJA KOJA EMITIRA KOMPLETAN
U HDU.
Prenose gostujuće utakmice
bosanske nogometne reprezentacije, kupili su
najnovije sezone serije 'Lud, zbunjen, normalan'
imaju najmlađu novinarsku postavu na Balkanu,
utjecajni su, sluša ih se i poštuje, što znači da su
PROGRAM
programski ozbiljna televizija. nisu ni pod čijim
utjecajem" istaknuo je Delale i dodao da se
"Face TV može gledati na cijelom Balkanu putem
kablovskih operatera, satelita i IP platformi. Televizija
1
misao vodilja je kritika društvene scene na Balkanu. Nećemo pljuvati da
bismo pljuvali, nego ćemo kritizirati, ali pozitivno jer ćemo isticati i ono
što je dobro u lošem, kao što ćemo i pohvaliti sve koji to zaslužuju. Dakle,
svakom prema zaslugama. Emisija će biti vrlo neozbiljna i zabavna, ali će
istovremeno reportaže imati težinu. To više nije emisija za jednu zemlju,
nego za njih šest. Neću moći snimati u Zagrebu otvorenje dućana na koje
su došle tri poznate osobe. Trebaju mi ekskluzive, da tako kažem, mitskih
proporcija" najavio je Delale svoju emisiju, zakoju još uvijek okuplja ekipu.
"Računam na Fani Stipković koja je u Španjolskoj, ali ako ima dobru temu,
iz Španjolske ću je poslati u Los Angeles. Planiram surađivati i s Vedranom
Pribačić koja je već radila za 'Red Carpet' Uskoro
NISAM LJUT NA
RTL. Ako sam na
Novoj TV svojim
emisijama postizao
izuzetno visoku
gledanost, onda sam
to mogao i na RTLu,
samo da sam dobio
je konceptualno regionalna i Hadžifejzović
ne želi praviti program koji je isključivo bosanski.
U BiH još nije provedena digitalizacija, a kada se
napravi, Face TV će aplicirati kako bi emitirala i
zemaljski program. Zasad su jedini tehnički opremljeni za digitalizaciju"
"Od
mene se očekuje da svakodnevno, od ponedjeljka do petka, u 20
sati imam emisiju od 20 do 23 minute koja će emitirati reportaže s cijelog
Balkana, čiji će novinari putovati svijetom, koja će imati skečeve, a
glavna
CAFEU'
šansu'
ću otputovati u sve velike gradove s ovih prostora
i sakupiti kvalitetan tim suradnika. S onima s kojima
sam već radio mi je puno lakše jer znam što od
njih mogu dobiti. Nakon Zagreba i Sarajeva moram
oformiti ekipu u Beogradu, Ljubljani i Podgorici"
otkrio nam je Delale.
DATUM POČETKA EMITIRANJA JE 29.
"Imam
visoke kriterije.
"Red
TRAVNJA.
Carpet" je
izgledao
svjetski, hollywoodski, i želim da tako izgleda
i moja nova emisija. Dok to ne postignem, ona
neće krenuti, pa kasnili i dva tjedna" uvjeren je
Delale. Kada smo
mu spomenuli da naziv emisije
"Balkan Cafe" podsjeća na "Glamour Cafe" koji je
prije 14 godina pokrenuo Svilan, odgovorio je da se
"nije vodio imenom 'Glamour Cafea' nego mišlju
što će ta emisija propitivati. Društvena scena na
Balkanu je takva kakva jest, svašta se događa i u svakom prilogu koji ćemo
objaviti želimo poslati određenu poruku. Dakle, ako radimo prilog s nekom
starletom, nećemo ga emitirati zato što smatramo da je ona izvrsna pjevačica,
manekenka i slično, nego želimo pokazati, odnosno poslati poruku
13
Hrvatska
Stranica/Termi
7.4.2015 Nacional
NACIONAL
742015.
KULTURA
koju ta osoba u tom trenutku odašilje. S kritičkim osvrtom jer namjeravamo
promovirati prvenstveno prave, iskonske ljudske vrijednosti i postignuća"
Iako se na trenutak čini kao da je ljut zbog svega što mu se događalo na
RTLu,
gdje je predlagao projekte za koje je uprava smatrala da su dobri, ali
preskupi, Delale nam je rekao suprotno. "Nisam ljut na RTL. Rad na RTLu
nije mi bilo negativno iskustvo. Da nije bilo RTLa, možda se sve ovo ne
bi dogodilo. Ostao bih na Novoj TV i ne bih prešao na RTL. Ta televizija je
jako čudna priča u mojoj poslovnoj karijeri. Nitko ne može reći da ne znam
raditi. Ako sam na Novoj TV svojim emisijama postizao izuzetno visoku
gledanost, onda sam to mogao i na RTLu, samo da sam dobio šansu.
Međutim, moji se interesi i vizije naprosto nisu poklopili s njihovima, i
s time nemam problem.
Iskustvo s RTLom ga je nagnalo da se zaštiti
"Iz
preko ugovora koji je potpisao s Face TVom.
tog iskustva sam puno
naučio. Sve klauzule iz mog ugovora su ispoštivane. Ugovor je potpisan na
godinu dana. Ne vjerujem da bi me novinarska veličina kao što je Senad
Hadžifejzović prvo zvao, a zatim mi nakon tri tjedna rekao 'mali, mi te sada
više ne možemo plaćati, idi kući'
U
OVOM TRENUTKU NI NA JEDNOJ HRVATSKOJ TELEVIZIJI NE POSTOJI
SHOVVBIZ EMISIJA, slična ili ne "Red
Carpetu" Kada smo rekli Delaleu da bi
mogao suočiti s tvrdnjama kako je takav tip emisija u Hrvatskoj potrošen,
a on odlazi u BiH gdje je takav tip programa još
se
uvijek tražen, odmah je rekao da se tako ne može
razgovarati. "Uopće ne bi rekao da je shovvbiz
potrošen i da ima netko tko misli da je to
raditi u Bosni. U cijelom svijetu se
omalovažavajuće
komentara. A Hrvati su postali depresivci, neljubazni, namrgođeni, nesretni
su sa svojim životima" Kada smo ga pitali za financijsku stranu ugovora,
samo nam je rekao, ne navodeći iznose, da će "financijski proći bolje no kad
sam bio na RTLu,
a u usporedbi s Novom TV sad ću imati plaću iz zlatnih
vremena emisije 'Red Carpet'
Svojedobno je u BiH, na OBN televiziji, postojala emisija "Red Carpet"
ali je ugašena kada i hrvatski "Red Carpet" Na drugim BiH televizijama
se emitiraju shovvbiz emisije, ali Delalea to ne brine. "Postoje shovvbiz
emisije u BiH, ali mi nemamo konkurenciju. Što se tiče shovvbiz emisija,
zabavnih programa i zdrave zezancije, nemamo konkurencije ne samo u
BiH, nego ni na području cijele bivše Jugoslavije. Ne želim biti umišljen,
također
nikada me nije vodio egotrip, samo sam iskren" samouvjereno je rekao
Delale i ponudio nam razloge za optimizam. Sve je stvar reportaže, teme
i priče. Ne razumijem kada mi netko kaže da je takva emisija istrošena. U
shovvbizu se svakog dana nešto događa, kao i u news programima. Zato
su mi takve usporedbe grozne"
Za tako ambiciozan projekt potreban je i novac, ali o njemu Delale ne
brine. "Ako Face TV prenosi utakmice nogometne reprezentacije BiH i ako
su kupili tri nove sezone serije 'Lud, zbunjen, normalan'
onda onaj tko iole razumije televiziju zna
0 kojim je iznosima riječ. Ne razumijem taj omalovažavajući
SENAD
stav prema Bosni" rekao je Delale koji
HADŽIFEJZOVIĆ
VLASNIK JE
će na Face TVu
FACE TVa
izvan
KOJI
POSTOJI TRI
imamo toliko puno
ima ogromno povjerenje u ljude koji
vode Face TV. "Nisam razmišljao o tome da će mi
se dogoditi ono što mi se dvaput desilo na RTLu,
a to je da hvale sinopsis emisije, a onda se predomisle.
Senad Hadžifejzović i njegov sin Feđa za
sada me tretiraju poput prave zvijezde"
DELALE SE RADO SJEĆA I RAZDOBLJA U KARIJERI
OD PRIJE TRI GODINE I NASLOVNICE JUTARNJEG
informativnog
jedne strane mrze političare, a
s druge strane žele znati sve o njima. Nije istina
da još samo u Bosni može proći shovvbiz emisija
jer takav tip programa postoji svugdje na svijetu,
osim trenutno u Hrvatskoj. A to više govori o
kao naciji. Žao mi je što selim iz Hrvatske
koju volim i u kojoj sam sretan, ali posao mi je
ipak na prvom mjestu, a ovo je ponuda koja se ne
odbija. A oni koji misle da je to potrošen format,
Jer,
Hrvati itekako vole
zavirivati u tuđi život, samo se toga često srame
jer im je strašno važno tuđe mišljenje. Na Zapadu
je to smiješno.
Publika kojoj nedostaju takve emisije sigurno
će je gledati, a Delale nam je ponudio objašnjenje
zašto ih nema u Hrvatskoj. "Trenutno u
zemlji nema shovvbiz emisija, a vole se nazivati
lifestylefeelgood emisijama, jer je trend u Hrvatskoj
- ne talasaj. Zato nam i jest ovako. Nitko ne
■ŠTO
SE
s
TIČE
SHOVVBIZ
I
ZABAVNIH EMISIJA,
nemam konkurencije
ne samo u BiH, nego
ni na području bivše
Jugoslavije. Ne želim
biti umišljen, samo
sam iskren'
nitko se ne buni, stanje duha u zemlji je poražavajuće. Došao sam
pregovora iz BiH gdje ljudi rade za 300 maraka, odnosno 1200 kuna. Oni
su nasmijani i sretni, ne kažem da im je lako, ali odlazim u Bosnu raditi,
zaraditi i puniti se svakim danom pozitivnom energijom od Bosanaca.
talasa,
turbulentnih
"U
Hrvatima
bio slučaj s Red Carpetom.
nakon čega su uslijedile godine
medijima
zbivanja u njegovom radu.
sam od 14. godine. Kada je pokrenuta emisija 'Red
Carpet' imao sam 22 godine i bio sam najmlađi
urednik u Hrvatskoj. Postigao sam puno toga. U
jednom trenutku mi se, kao vrlo mladom čovjeku,
dogodio veliki uspjeh, ali poslovna krivulja ide
1
gore i dolje. Ne možeš stalno biti na vrhu, niti
stalno na dnu. S nastavnicom Jutarnjeg lista nisam
imao veze. Ona nije bila istinita, nisam plasirao
tu informaciju, niti sam želio biti direktor programa.
Ni onda, a ni sada. Ne bih se usudio biti
direktor programa, nigdje osim u Hrvatskoj zato
LISTA,
S
svake će večeri u 20 sati gledati Face TV, samo se
to vjerojatno neće usuditi priznati, kao što je često
biti jedini urednik koji je došao
pored poznatog sportskog komentatora
toga, Delale
programa. To samo govori koliko su naši
ljudi licemjerni.
BiH,
Marjana Mijajlovića, kojeg je Senad Hadžifejzović
2009. doveo iz Beograda i s njim napravio spektakl
od utakmica BiH nogometne reprezentacije. Osim
GODINE
najklikanije, odnosno najčitanije. Znam da su u
Hrvatskoj najveće zvijezde političari, ali mi smo
vrlo politizirano društvo u kojem je politika uvučena
u svaku poru. Dnevnici traju sat vremena. Pa
nije više rat, tada je 'Dnevnik' trajao sat vremena.
Informativni programi kod nas su potrošeni i treba
ih skratiti na 20 minuta. U Hrvatskoj se pojavi
a
67
Ljudi u Bosni vole se kvalitetno zezati, prepoznali su moj humor. I 'Red
Carpet' je bio vrlo popularan u BiH, dobivali smo puno mejlova i pozitivnih
emitiraju shovvbiz emisije, jedino je u Hrvatskoj
odjednom postalo sramota raditi shovvbiz jer se to
smatra valjda manje vrijednom vrstom. Pogledajte
internetske portale pa provjerite koje su rubrike
jedna vijest dnevno,
64
što ne poznajem duh i mentalitet druge nacije. A
ne želim se okružiti savjetnicima koji će mi puniti
glavu. Naše televizije vode stranci, nemamo ni
jednu komercijalnu televiziju koja je u vlasništvu
Hrvata, što nije dobro. Nemam ništa protiv
stranog kapitala, ali sve smo rasprodali, imamo
strani utjecaj u medijima. Koliko god se Hrvati
busali u prsa o domoljublju, gube identitet iz dana
u dan. Doći će trenutak kada ništa više neće biti
hrvatsko, osim jezika" Nema sumnje da se dobar dio njegovih riječi odnosio
na čelne ljude RTLa. Ali kako nam je rekao, razgovor za Nacional je prvi i
posljednji put da o tome govori u hrvatskim medijima: nadalje će govoriti
samo o Face TVu
i emisiji "Balkan
Cafe"
14
Hrvatska
Stranica/Termi
8.4.2015 Novi list
8
Naslov: Bandić im dao 66.000 kn za praćenje Grada, oni kopirali tekstove s drugih portala
Autor: Ladislav TOMIČIĆ
Rubrika/Emisija: Novosti
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
756,32
Naklada: 21.188,00
Ključne riječi: INTERNET PORTALI, NOVINE
OPET AFERA
JE LI UDRUGA DENISA KULJIŠA ZLOUPORABILA GRADSKI NOVAC
Bandić im dao 66. 000 kn za
praćenje Grada, oni kopirali
tekstove s drugih portala
Svaka autorska riječ na Kuljiševom portalu zagrebačke porezne obveznike koštala je 31, 6
kuna Dobar dio tekstova naprosto je kopiran s portala Zagrebancija. com i Zagreb. hr.
Ladislav TOMIČIĆ
Grad Zagreb dodijelio
ZAGREB
je drugog srpnja prošle
godine udruzi Centar za
razvoj demokracije Zagreb
66 tisuća kuna, radi promicanja
rada zagrebačke gradske
uprave na čelu s Milanom
Bandićem. Spomenuta
udruga rad Gradske uprave
obavezala se promicati putem
portala Zumalisti. com,
kojeg vode Denis Kuljiš i Romano
Bolković. U tu svrhu
na stranicama Žurnalisti.
com otvorena je rubrika
Zebra. U istoj rubrici Kuljišev
i Bolkovićev portal objavio je
samo 25 vijesti, iz pera novinarke
Šarah Srdar. U pitanju
su uglavnom vrlo kratke vijesti,
ponegdje od samo dvije
do tri rečenice. Sve su objavljene
u razdoblju od dva tje¬
od drugog do petnaestog
listopada 2014. Samo jedna
riječ u rubrici Zebra
Grad Zagreb je koštala 26, 3
kune. Kad izdvojimo čestitke
Milana Bandića upućene za
odnosno njegova
Bajram,
priopćenja i fokusiramo se
isključivo na »autorski tekst«
- jedna riječ na Kuljiševim
Žurnalistima zagrebačke
obveznike koštala je
31, 6 kuna. Međutim, niti to
nije najšokantnije u ovoj priči.
dna,
porezne
Stari tekstovi
Dobar dio tekstova objavljen
u rubrici naprosto je
kopiran s portala Zagrebancija.
com i Zagreb. hr. Prema
pregledu na Google tražilici,
čak 15 od 25 tekstova na
kopirano je s drugih
Žurnalistima
portala.
Portal bez impresuma
Ovom bizarnom slučaju,
u kojem postoji osnovana sumnja
zloupotrebu gradskog novca, još bizarniju notu daje činjenica
da se portal Žurnalisti. com, odnosno njegovi nositelji
deklariraju kao zagovornici liberalnih vrijednosti u ekonomiji,
što podrazumijeva prepuštenost poslovnih subjekata
(ne)milosti nevidljive ruke tržišta. Također, valja istaknuti da
portal Žurnalisti nema impresum, što je zakonska obaveza
svakog medija, niti je, prema podacima dostupnim na Internetu,
zaveden u Knjizi elektronskih publikacija RH.
na
Valja napomenuti da je
Žurnalistima, odnosno
udruzi, Grad Zagreb
novac dodijelio mimo redovitog
natječaja za medije.
Dodijelio im ga je Ured
Milana Bandića.
Ugovor s Gradom u ime
udruge potpisao je bivši
predsjednik Centra za razvoj
demokracije Zagreb Boško
Crnobrnja. Međutim, kad je
Crnobmja shvatio kako
namjeravaju utrošiti
novac, se povukao s mjesta
predsjednika.
- Kad su novci dobiveni,
prije nego što su distribuirani,
ja sam izišao iz udruge
da ne bih imao posla s
tim. Predsjednik Udruge
sad je Denis Kuljiš. Ja sam
uredno potpisao ugovore,
a onda je' sjeo prvi novac.
Kad je to došlo na račun,
njihovoj
gradonačelnika
»žurnalisti«
flA
Kad su novci
T W dobiveni,
prije nego što su
distribuirani, ja
sam izišao iz
udruge da ne bih
imao posla s tim
Boško Crnobrnja,
bivši predsjednik Centra za
razvoj demokracije Zagreb
Fotografije
s
portala - Denis Kuljiš i Romano Bolković
sve je preuzeo Kuljiš i ne
znam što je s tim bilo. S
tom udrugom više
veze, rekao nam je
Crnobrnja. Pritom je
da u ugovoru s
Gradom Zagrebom »striktno
stoji da se novac mora
potrošiti na gradske
nemam
istaknuo
teme«.
- Kad je taj
novac došao i
kad su mi rekli kome ga trebam
isplatiti, rekao sam da
to ne dolazi u obzir, odnosno
da novac mogu raspodijeliti
samo za tekstove o
Jedna osoba mi je
uvaliti neki tekst star
200 godina, u kojem se spominje
Sanader. Tad sam shvatio
da je s nositeljima portala
nemoguće razgovarati
pa sam Denisu rekao da ne
želim imati veze s distribucijom
novca i digao ruke od
Zagrebu.
pokušala
svega,
rekao nam je
Crnobrnja.
Bez komentara
Novinarku Šarah Srdar smo
nazvali i pitali da li joj je rad
plaćen. Tu informaciju nije
nam željela otkriti. Kako je
utrošen novac uplaćen od
strane Grada Zagreba na račun
udruge, za praćenje rada
Gradske uprave, po službenoj
dužnosti moralo bi ispitati
odvjetništvo. Bivši predsjednik
Udruge Crnobrnja rekao
nam je da je novi predsjednik
udruge Denis Kuljiš te da
je udruga sad registrirana na
Kuljiševoj kućnoj adresi. Prema
podacima iz registra,
udruga je još uvijek registrirana
na Crnobrnjinoj adresi, ali
bivši predsjednik kaže nam da
je u pitanju činjenica da izmjene
još nisu unesene.
Državno
15
Hrvatska
Stranica/Termi
8.4.2015 Novi list
30
Naslov: Kratka priča, novinarstvo u kulturi, filmska kritika i e-samizdavaštvo
Autor: N.V.O.
Rubrika/Emisija: Kultura
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
659,60
Naklada: 21.188,00
Ključne riječi: NOVINE, RADIO
CENTAR ZA KREATIVNO PISANJE
CIKLUS RADIONICA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U RIJECI
9.
i
10.
TRAVNJA
Kratka priča, novinarstvo u kulturi,
filmska kritika i esamizdavaštvo
RIJEKA Nakon sedam godina
radionica kreativnog
pisanja
u Zagrebu i više od 300
polaznika koji su osvajali
književne nagrade i objavljivali
knjige, Centar za kreativno
pisanje (CeKaPe) prenosi
spisateljsku energiju i Riječanima.
Novi ciklus radionica
okuplja zanimljiva voditeljska
imena književne i kulturne
scene: Zorana Krušvara,
Davora Mandića, Alena
i Dejana Durića. Oni
će voditi radionice kratke
priče, novinarstva u kulturi,
filmske kritike i esamizdavaštva,
koje će se održati na
Filozofskom fakultetu u Rijeci
Kapidžića
(F301)
9. i 10.
travnja.
na Filozofskom
uvod su i ogledni
Radionice
fakultetu
Novi ciklus radionica okuplja zanimljiva voditeljska imena književne kulturne scene Zorana Krušvara, Davora Mandića, Alena Kapidžića i Dejana Durića
i
primjerci ekstenzivnih
od po 30 sati,
voditelji održati
s
radionica
koje će
početkom
a
u travnju.
U četvrtak 9. travnja održat
će se radionice filmske
kritike s voditeljem Dejanom
Durićem
00 17. 30 sati) i
novinarstva u kulturi s Davorom
Mandićem (18 - 19. 30
(16.
sati).
Uz predstavljanje
oba će predavača
radionica,
ponuditi kratke
i
praktične
vježbe pisanja koje će
za
sudionicima
osigurati mogućnost
vrijedne nagrade. Dejan
Durić, docent na Odsjeku za
kroatistiku Filozofskog fakul¬
teta u Rijeci, na otvorenom
satu će održati predavanje o
ulozi i značenju filmske kritike
u kontekstu filmske umjetnosti
industrije te predstaviti
radionicu kojoj je cilj
osposobiti upisane za samostalno
promišljanje o
djelu i pisanju
kritike. Novinar u kulturi
Novog lista Davor Mandić,
i
filmskome
filmske
uz osnovne teorijske
polaznicima će na
otvorenom satu prenijeti i
praktična uputstva za kreiranje
tekstova prema pravilima
informacije
struke,
pritom
se posebno
osvrćući na specifičnosti
Davor Mandić i Zoran Krušvar, mentori za novinarstvo u kulturi i kratku priču
sektora kulture u odnosu na
druge novinarske sektore.
Sljedeći dan, u petak 10.
travnja, od 16 do 17. 30 sati
radionicu kratke priče predstavit
će voditelj Zoran Krušvar,
autor dviju zbirki priča,
dvaju romana za djecu, dvaju
romana za odrasle i dobitnik
četiriju književnih nagrada.
Radionica pisanja kratke
priče namijenjena je svakome
tko ima srca rastati se od
pridjeva. Dođi, napravit ćemo
bonsai od tvoje sekvoje! poručuje Krušvar budućim
kratkopričašima, a na otvorenom
satu predstavit će
program radionice uz kratke,
inspirativne vježbe i nagraditi
najbolje sudionike.
CeKaPeovih
Predstavljanje
radionica zatvorit će
još jedan riječki pisac, Alen
Kapidžić, uvodnim predavanjem
u radionicu
esamizdata,
od 18 do
30 sati,
također u petak. Govorit će
o enakladništvu,
ečitačima,
eknjigama te aplikacijama
i platformama za objavljivanje
(Kindle direct
ISSUU, TookBook,
Scribd, Oyster, Smashvvords).
Svi koji se odluče za ovu
radionicu dobit će znanje i
Alen Kapidžić - voditelj radionice esamizdata
18.
publishing,
vještine za objavljivanje
djela na distribucijskoj
književnih
platformi Smashvvord
te osnovne informacije o
ostalim
platformama i građenju
čitateljske mreže.
Upisi u novi ciklus radionica
otvoreni su do 20. travnja,
a svi zainteresirani mogu se
prijaviti na:
cekapecentar@gmail.
com ili na 01 2431
071 te 091 5675 140.
- Iskoristite priliku i pišite s
riječkim piscima, učite od njih,
podijelite s nama ljubavi strast
prema književnosti i pisanju!
poručuje Sanja Vučković,
voditeljica
CeKaPea.
(N.
V
O.
Dejan Durić - o pisanju filmske kritike
16
Hrvatska
Stranica/Termi
8.4.2015 Poslovni dnevnik
21
Naslov: Ministarstvo kulture organizira javnu raspravu o Hini
Autor: sp
Rubrika/Emisija: Mediji i marketing
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
158,63
Naklada: 11.000,00
Ključne riječi: HRT, NOVINE
Ministarstvo kulture organizira javnu raspravu o Hini
Razne mogućnosti Predlaže se spajanje agencije
Zagreb Drugi sastanak radne skupine
Ministarstva kulture za raspravu o
medijskoj politici Republike Hrvatske
2015. - 2020. održat će se u četvrtak u
zagrebačkom Novinarskom domu.
Uvodni sastanak radne skupine održan
je 23. ožujka 2015. u Ministarstvu
kulture. Najavljeni će, prvi od skupova
posvećenih problematici javnih medija,
ponuditi
prilikunavodi
organizator"da
rasprave problemi, izazovi i
nemale mogućnosti pred Hinom"
se
s
Narodnim novinama
Uvodna izlaganja pripremili su Erik
Nylen, glavni tajnik EANE, Europskog
udruženja novinskih agencija, potom
Branka Gabriela Valentić, ravnateljica
Hine, Serđo Obratov, glavni urednik
Hine, Damir Hainski, savjetnik Uprave
Hine te Milan F. Zivković, glavni
u Ministarstvu kulture.
U poslednje su se vrijeme pojavile
razne ideje o budućnosti Hine, kao
savjetnik
što su spajanje s HRTom,
Narodnim novinama.
odnosno
s
sp
Milan
F.
Zivković, glavni savjetnik u Ministarstvu kulture
17
Hrvatska
Stranica/Termi
8.4.2015 Poslovni dnevnik
21
Naslov: PAVIĆI POKRENULI PORTAL 'TELEGRAM'
Autor: sp
Rubrika/Emisija: Mediji i marketing
Površina/Trajanje:
84,74
Žanr: izvješće
Naklada: 11.000,00
Ključne riječi: INTERNET PORTALI, NOVINE
lOTsaam
PAVICI POKRENULI
PORTAL 'TELEGRAM'
medijska scena
dobila je novog članaportal
Hrvatska
Telegram. Novi je projekt
pokrenula ekipa okupljena oko
novinskog nakladnika Ninoslava
Pavića, koji je izgubio svoje
vlasničke udjele u Europapress
holdingu u korist odvjetnika
Marijana Hanžekovića. Izdavač
Telegrama je tvrtka Adriatic
Media, koja već izdaje portal Net.
hr. Ninoslav Pavić je u novi projekt
privukao bivše članove digitalnog
tima EPH, prevođene njegovim
sinom Miranom, koji je postao
direktor sadržaja Adriatic Medije i
nositelj projekta Telegram. Pavić
junior tvrdi da će novi portal publici
ponuditi sadržaj "produciran za
nove mobilne platforme društvene
i
mreže"
sp
18
Hrvatska
Stranica/Termi
9.4.2015 AMBALAŽA
10
Naslov: Medij koji struka treba
Autor: Ambalaža Nataša Gajski Kovačić
Rubrika/Emisija: /
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
2.561,53
Naklada:
Ključne riječi: INTERNET PORTALI, TISKANI MEDIJI
nadnaslov
20 godina časopisa Ambalaža
Medij koji
struka treba
Kada vam netko kaže da mu je zaista iznimno zadovoljstvo
što ga u radu prati časopis kojem je do razvoja struke
stalo jednako kao njemu samome, onda je to zaista velik
kompliment. A mi smo
i
podnaslov
Nastavite i dalje s radom i nadamo
se i sljedećem jubileju 25 godina"
jedna je od želja koju smo od
čestitara za 20. obljetnicu časopisa
Ambalaža/REGprint od srca prihvatili,
a kanimo je i ostvariti.
Kada netko navrši 20 godina, tada
se za
njega
s
pravom pretpostavlja
da puca od snage. Tako je i časopis
Ambalaža/REGprint 20godišnjak
u naponu snage, a vjerujemo da to i
naši čitatelji vide. U tromjesečnom
ritmu izlaženja časopis je do sada na
svojim stranicama ugostio nebrojeno
mnogo domaćih i inozemnih
stručnjaka, ponudio više od 7000
stranica stručnih tekstova, izvještavao
o aktualnim sajmovima,
konferencijama,
donosio presjeke noviteta
u branši. Svjesni smo da kvaliteti
časopisa uvelike pridonose naši
dugogodišnji suradnici, koje ponosno
već možemo nazvati poslovnim
prijateljima. Kad se u poslu spoji
stručnost i prijateljstvo, to je dobitna
kombinacija kvalitetnog
partnerstva
koje treba čuvati i njegovati na
obostrano zadovoljstvo. Stoga smo
ih povodom jubileja pitali kako oni
procjenjuju časopis i koliko im je
važan u poslovanju.
Kvalitetna platforma za
komunikaciju
"Čestitam
na ovako kvalitetnom,
zanimljivom i informativnom časopisu.
Znam da nije jednostavno
opstati na tržištu, a vi u tome očito
dobro uspijevate. Nastavite tako i
ubuduće" zaželio nam je Tihomir
Premužak, direktor Vetropack
Straže
tvornice stakla d. d. koji smatra
da je s obzirom na ulogu ambalažne
industrije u hrvatskom gospodarstvu,
veoma važno da postoje
publikacije koje na kvalitetan način
pružaju najnovije informacije vezane
uz tu branšu. A časopis
nudi teme koje su
Ambalaža/REGprint
zanimljive ne samo proizvođačima
ambalaže i njihovim kupcima, nego
i svim onim djelatnostima koje su na
neki način povezane s ambalažom.
našim časopisom surađuju jer
je Vetropack Straža jedini proizvođač
S
staklene ambalaže u RH, pa žele
svoje kupce, ostale dionike gospodarskog
života, pa i cjelokupnu
javnost
informirati o tehničkim
u proizvodnji ambalažnog
stakla te, prije svega, o prednostima
dostignućima
stakla i važnosti recikliranja: "Časopis
Ambalaža/REGprint nam u tome
služi kao dobra platforma"
Tihomir Premužak ističe da su im
u Vetropack Straži uvijek zanimljivi
tekstovi putem kojih saznaju što
događa kod proizvođača drugih
ambalažnih materijala, u prehrambenoj
se
industriji, vijesti o sajmovima
različitim stručnim skupovima,
zakonski propisi vezani uz staklenu
i
ambalažu
i dr.
Smatraju da
piše o
se
u Hrvatskoj
problematici
nedovoljno
i dosezima
ambalažne industrije i čini im se
da ova branša nije medijima dovoljno
atraktivna. A ne bi trebalo biti
tako, pogotovo kada znamo koliko
je ambalaža važna za zdravstvenu
ispravnost proizvoda, odnosno za
zdravlje ljudi i okoliš. Uz to, ambalaža
danas ima veoma važnu marketinšku
ulogu u pozicioniranju proizvoda na
policama, što je još jedan razlog da se
više prezentiraju njene mogućnosti.
Ivica Šebalj, prodajni predstavnik
švicarske Bobst Grupe, smatra da
je radi struke vrlo važno da postoji
časopis koji izlazi u kontinuitetu 20
godina jer su informacije koje donosi
bitne i za grafičku industriju i za
industriju ambalaže. Bobst Grupi je
važno biti dijelom časopisa jer kroz
objave oglasa i pisanih članaka žele
što širem krugu čitatelja predstaviti
svoju paletu proizvoda za područje
industrije ambalaže od punog i valovitog
kartona, kao i inovacije koje su
temeljni kamen razvoja tehnologije
Bobsta. Teme koje im u Ambalaži
služe kao izvor informacija odnose
na područje tiska i dorade u segmentu
ambalaže. Smatraju da su teme
digitalnog tiska u industriji ambalaže
od punog i valovitog kartona
nešto o čemu bismo trebali više pisati
jer će upravo taj segment industrije
popuniti dio niše proizvoda koji se
pojavljuju na tržištu.
19
Hrvatska
Stranica/Termi
9.4.2015 AMBALAŽA
I
II
IZJAVA
II
IZJAVA
10
IZJAVA
AMBALAŽA*'
aktualne, istraživati ih i informirati
struku. Vjerujem da je i ostalima,
kao što je i nama, bitno biti uključen
razvijati se i usavršavati,
Ambalaža/REGprint nam u
tome uvelike pomaže"
U KlišeKopu žele da njihovi
kupci budu upoznati s novostima
i događanjima, a u ostvarenju
toga časopis im pruža dobru podlogu.
"Kako je časopis Ambalaža/
REGprint jedinstven i poznat našoj
struci, bitno je da i mi sudjelujemo
u aktualnosti,
a
Tihomir Premužak,
Tomislav Maglić,
Ivica Sebalj, prodajni
direktor, Vetropack
Straža tvornica stakla
Hum na Sutli:
d. d.
direktor i vlasnik,
predstavnik, Bobst
Central Europe s. r. o:
/
Vaš nam časopis
služi kao dobra
KlišeKop,
ft
platforma za
informiranje.
Sveta Nedelja:
u njegovom stvaranju. Ponosni
smo što je i naš rad dio časopisa te
nam je drago vidjeti koliko su naši
Radi struke je
važno da postoji
Ponosni smo što
je i naš rad dio
časopisa.
časopis koji izlazi
u kontinuitetu 20
klišeji pridonijeli napretku ambalažne
industrije" pojašnjava Tomislav
godina.
Medij koji osluškuje
probleme struke
Tomislav Maglić, vlasnik tvrtke
KlišeKop, smatra da je vrlo bitno,
za pojedinu granu svake struke,
IZJAVA
IZJAVA
AMBALAŽA
AMBALAŽA*
to što postoji medij koji prati njen
rad i razvoj: "Za svaku pohvalu je
kada taj medij osluškuje probleme,
želi pomoći razvoju struke i aktivno
s nama sudjeluje u tom
procesu.
Nužno je prepoznati teme koje su
II
i
IZJAVA
Maglić.
Teme časopisa smatra zanimljivima
i važnima te zaključuje da se
u
njima mogu naći informacije
o
smjerovima razvoja struke: "Danas
je vrlo važno težiti kvaliteti proizvoda,
osluškivati tržište i analizirati
konkurenciju. Kroz teme koje
obrađujete uspijevamo naučiti nešto
novo što može utjecati, pozitivno
naravno, na naš rad.
Maglić smatra da časopis prati
dosta raznovrsnih tema, a u KlišeKopu
bi, naravno, kao proizvođači
klišeja za fleksotisak, željeli da je ta
grana više popraćena. "Na žalost,
osim Ambalaže, malo je tiskovina i
web portala koji se bave problematikom
ambalažne industrije. Vjerujemo
i nadamo se da će se to uskoro
s obzirom na važnost te
grane proizvodnje" Za kraj nam je
poručio: "Zaista je iznimno zadovoljstvo
promijeniti,
Mirela Mustapić,
RenataTomerlin,
članica Upravnog
direktorica službe Razvoj
odbora, Rotoplast
Kerestinec:
//
d. o. o.
Biti dijelom
sadržaja znači biti
aktivan član zajednice
ambalažne industrije.
ambalaže, Podravka
Andrej Štrus,
d. d.
Koprivnica:
Velik ste uzor i
autoritet, čak i u
zemljama regije.
regionalni menadžer,
Xeikon Austria GmbH,
Austrija:
U
Nastavite i dalje
tako jer radite
odličan posao.
kad vas u radu prati netko
kome je do razvitka struke stalo jednako
kao i nama samima. Podupirete
nas raznim sajmovima, seminarima
i časopisom koji sve to prezentira na
kvalitetan i primamljiv način"
Postojanje specijaliziranog medija
važno je za svaku struku, smatraju
u tvrtki Rotoplast d. o. o. Važno je da
postoji mjesto na kojem će struka
pratiti nove trendove, tehnologije,
20
Hrvatska
Stranica/Termi
9.4.2015 AMBALAŽA
novosti i događanja iz određenog
područja, u njihovom slučaju fleksibilne
ambalaže.
"I
mi poduzetnici nastojimo to sve
pratiti, ali u svakodnevnom operativnom
poslu to nije lako. Zato je praktično
prolistati stručni časopis koji
informira i daje smjernice
izvještava,
za
razvoj i praćenje potreba potrošača,
ali i pruža široku sliku o događanjima
koja se tiču branše" poručuje
Mirela Mustapić, članica Upravnog
odbora Rotoplasta.
"Biti dijelom sadržaja znači biti
prisutan ne samo kao oglašivač i
proizvođač, nego i kao aktivan član
zajednice koja obuhvaća ambalažnu
industriju. Korisno je podijeliti
informacije koje ste prikupili o
nekom problemu ili pojavi, a koja
je bitna i za cijelu struku kako biste
potaknuli javnu raspravu te motivirali
i ostale sudionike iz branše da
aktivno pristupe rješavanju problema
ili pokrenu inicijative koje će tako
više dobiti na publicitetu i važnosti"
ističe Mirela Mustapić.
Prozor
u
svijet
Rotoplastu su posebno važne teme
iz područja standarda kvalitete u
ambalažnoj industriji, kao i teme o
mogućnostima dobivanja sredstava
za sufinanciranje projekata. Mogu se
pohvaliti dobrim rezultatima u tim
područjima, ali bilo bi im osjetno
lakše kada bi se takvi natječaji pratili
i periodično izdvajali samo oni relevantni
za grafičku i ambalažnu industriju
i kada bi se na jednom mjestu
mogle naći sažete, a onda po potrebi
i proširene informacije o njima. To bi
im uštedjelo puno vremena kojeg u
svakodnevnom operativnom poslovanju
nedostaje. Naglašavaju potrebu
praćenja aktualnih zakonskih regulativa,
kao i onih koje su u pripremi.
S obzirom da bi se ambalažna
industrija morala usmjeravati prema
izvozu, bilo bi dobro da teme i
sadržaj obuhvate što više pitanja s
kojima se industrija susreće, osobito
iz područja pravne regulative, zdravstvenih
propisa, standarda kvalitete i
specifičnosti pojedinih tržišta.
"Željeli bismo čestitati cijelom timu
časopisa, osobito gospođi Milijević,
na predanom radu i upornosti kroz
proteklo razdoblje, osobito u ovim
teškim gospodarskim vremenima.
Želimo izraziti zadovoljstvo što smo
dio ovako uspješnog projekta od
prvih dana, zajedno smo proslavili
i Rotoplastov 30. rođendan, a danas
smo, evo, već prošli 43.
prijedlog za
kraj, s obzirom da nam specijalizirani
mediji predstavljaju i svojevrsni 'prozor
u svijet' mnogi od nas bi voljeli
vidjeti i tzv. case studije uspješnih
inozemnih tvrtki, kako su se suočile
s izazovima s kojima se i mi suočavamo,
i što je najvažnije, kako su ih
riješile" poručuje Mirela Mustapić.
1,
Važnost kontinuiranog
izlaženja
Čestitaju nam na 20 godina časopisa
i iz multinacionalne kompanije
Xeikon. Andrej Štrus, regionalni
menadžer te kompanije, smatra da
se kroz časopis može dobiti puno
informacija.
"Tekstovi su veoma stručni i sadržajno
bogati. Budući da je proizvodnja
ambalaže u velikom porastu, a taj
trend se očekuje i dalje, te da se sve
više tiskara odlučuje proširiti svoju
proizvodnju i na ambalažu, časopis
Ambalaža/REGprint od velike je važnosti
u regiji" ističe.
Dodaje da im je kao proizvođaču
digitalnih tiskarskih strojeva sudjelovanje
a
u našem časopisu gotovo obavezno.
Prije svega zbog promocije,
potom i zbog posredovanja informacija
ciljanim čitateljima. Digitalna
tehnologija tiska je na području
ambalaže, a pritom misli na etikete i
kartonsku ambalažu, još uvijek prilično
nova pa je dobro predstaviti
svježe informacije.
ostalima, tako i meni sve
informacije iz vašeg časopisa puno
znače. Ako kroz vaš časopis ne dobijem
"Kao
i
dovoljno informacija o pojedinom
segmentu struke, upotpunim
ih s pojedinih stručnih web stranica"
kaže Andrej Štrus. Smatra da cjelokupan
časopis Ambalaža/REGprint
izuzetno dobro pokriva sva područja
10
koja zanimaju grafičare, te da je
područje ambalaže vrlo kvalitetno
pokriveno.
"Moja poruka uredništvu je da
nastavite ovako i dalje jer mislim da
radite odlično, uz želju da vam se
pridruži još više čitatelja" zaključuje
Andrej
Štrus.
Renata Tomerlin, direktorica
službe
Razvoj ambalaže Podravke d. d.
ukazuje na važnost kontinuiranog
izlaženja časopisa koji je vezan uz
stručne teme i prati razvoj ambalažne
industrije jer stručnjacima koji su u
tom segmentu posla, to je od iznimne
važnosti. Smatra da je važno biti dio
sadržaja jer su na taj način povezani
s kolegama iz struke, prate što i kako
radi njihova konkurencija, dijele
informacije, prate trendove po svim
područjima vezanim uz ambalažu.
"Teme časopisa su uvijek u skladu s
trendovima, moguće je pronaći pregršt
korisnih informacija koje nam
olakšavaju posao i ponekad omogućavaju
brže i jednostavnije ostvarivanje
kontakata u poslovanju" kaže
Renata Tomerlin.
Dodaje da bi možda bilo dobro
još više popratiti teme vezane uz
standarde, poput BRC standarda u
ambalažnoj industriji, EU regulativu
problematiku migracija na kontaktnoj
ambalaži. Po njenom bi mišljenju
ambalažna industrija trebala biti
zastupljenija u tiskanim medijima, a
država bi također trebala prepoznati
važnost proizvodnje ambalaže, pronaći
načine stimulacije proizvođača
te definirati strateški smjer razvoja.
I za kraj, upućuje nam iskrene
čestitke za kontinuitet u izlaženju,
ističući da upornošću dokazujemo da
kriza nema utjecaja na kvalitetu rada:
"Velik ste uzor i autoritet, posebno u
i
zemljama regije koje nam zavide što
imamo Institut za ambalažu i tiskarstvo
Tectus - IatT, te kontinuirano
informiranje i edukativne simpozije
koje organizirate. Često imam priliku
surađivati i družiti se s kolegama iz
susjednih zemalja i tek kad čujem
njihove probleme, shvatim koliko
smo dobro informirani i organizirani
u Hrvatskoj"
Nataša Gajski Kovačić
21
Hrvatska
Stranica/Termi
10.4.2015 Novi list
8
Naslov: Odlučno »ne« spajanju HRTa i Hine
Autor: (Hina)
Rubrika/Emisija: Novosti
Površina/Trajanje:
185,16
Žanr: izvješće
Naklada: 21.188,00
Ključne riječi: NOVINE, HRT
JAVNA RASPRAVA
Odlučno
»ne«
spajanju
HRTa i Hine
ZAGREB h Zamjenik ministra
kulture Berislav Šipuš i
ravnateljica Hine Branka
Valentić na javnoj raspravi
o novoj medijskoj politici
održanoj jučer oštro su se
prijedlogu spajanja
Hrvatske izvještajne novinske
i HRTa.
agencije (Hine)
i da spajanjem javnih
medija ne bi bilo ušteda, Šipuš
je naglasio da je u pitanju
prvorazredno javno dobro i da
Hina treba ostati samostalna.
Gabriela
usprotivili
Istaknuvši
Ravnateljica Hine Branka
Gabriela Valentić ustvrdila je
da je prijedlog o spajanju
novinske
agencije s HRTom pogrešan
put i ponovila da će se tome
usprotiviti na svim relevantnim
državnim adresama. Pritom je
istaknula i da je Hina uspješno
završila prvu fazu restrukturiranja
u kojoj je broj zaposlenika
smanjen sa 156 na 124, ali i da
je uz unapređenje emisije vijesti
povećan i broj korisnika
novinske
agencije i njezini prihodi
te da je, nakon osam godina,
Hina prošlu godinu završila u
plusu. Podsjetila je da se novinska
agencija financira od vlastitih
prihoda temeljem Ugovora
o skupnoj pretplati, odnosno da
nije financirana izravno iz
i
državnog
proračuna. Ocijenila je
da je prijedlog Povjerenstva u
najmanju ruku neozbiljan i pun
faktografskih pogrešaka jer se,
između ostaloga, navodi i da
agencija ne plaća PDV i da je
više od trećina zaposlenih
»rukovodeći
kadar«.
Glavni ravnatelj HRTa Goran
Radman istaknuo je da je
prijedlog spajanja Hine i
HRTa
posljedica pogrešnog
razmišljanja i shvaćanja funkcija
ta dva javna servisa te
da HRT sa samostalnom Hinom
uspješno surađuje i može
surađivati na zajedničkom
ostvarivanju ciljeva u javnom
interesu. Potporu zahtjevima
za očuvanju samostalnosti
Hine dao je i Erik Nylen, glavni
tajnik Europskog udruženja
novinskih agencija (EANA)
da će je nezavisna odnosno samostalna novinska
agencija od iznimnog značaja
za vjerodostojno i nepristrano
izvještavanje u demokratskim
društvima te da je njegova
preporuka hrvatskim vlastima
da odustanu od ukidanja
ističući
samostalnosti
Hine.
(Hina)
22
Hrvatska
Stranica/Termi
10.4.2015 Večernji list
12
Naslov: USPON I PAD HRVATSKIH KRIMI-SERIJA
Autor: IVANA CAREVIĆ
Rubrika/Emisija: Ekran
Površina/Trajanje:
Žanr: izvješće
3.035,17
Naklada: 60.579,00
Ključne riječi: NOVINE, HRT, HTV, GLEDANOST, RTL
5CAN
USPON I PAD HRVATSKIH
TEKST:
IVANA CAREVIĆ
FOTO:
ROBERT ANIĆ/
PIXSELL, DALIBOR
URUKALOVIĆ/
PIXSELL
KRIMISERIJA
redinom 2000ih televizijskim
eterom je zavladala
era kriminalističkih serija
domaće produkcije. Političke
spletke, zaobilaženje zakona
lokalnih moćnika, korupcija,
ubojstva, istrage, zakulisne igre
državnog vodstva bile su okosnica
radnje serija "Dobre namjere"
S■:
"Urota"
"Balkan
Ine"
"Mamutica"
Ambiciozno na prvi pogled
Naizgled zanimljivi scenariji
spomenutih serija ipak u nekim
slučajevima nisu pobudili preveliki
interes gledatelja, u nastavku
teksta prisjetili smo se tih krimiserija
i uz pomoć Nebojše Tara
be iz produkcijske kuće "Drugi
plan" pokušali otkriti zašto teško
uspijevamo napraviti kvalitetnu
krimiseriju.
"Dobre namjere" prikazivale su
se na HRTu i u 62 nastavka pratili
smo tajkunsku obitelj Deverić,
njihove krimiradnje,
političke
muljaže, žene sponzoruše.
Cijela radnja i likovi bili su na neki
način preslika svakodnevice s kojom
su se gledatelji tada, a i danas
novinskim člancima.
Uz poneku kritiku, serija, čiji su
se susreću u
autori i producenti Milo Grisogono
i Ljubo Lasić, dobila je dobre
ocjene i kritičari su je usporedili
s odličnim britanskim dramskim
krimiserijama. Izgledalo je kao
da je ovaj projekt postavio nove
standarde koje će i drugi slijediti.
No to se nije dogodilo i nekoliko
serija sličnog karaktera završilo
je fijaskom.
Prepoznatljivo okruženje, likovi i radnja s
kojom se gledatelji mogu poistovjetiti i
dobro "začinjeni" krimielementi put su
za ostvarenje uspjeha u ovom formatu
23
Hrvatska
Stranica/Termi
10.4.2015 Večernji list
12
RTL nakon dvije
epizode ukinuo
"Mjesto zločina"
Serija "Mjesto zločina" najavljivana
je kao hrvatska verzija CSIja,
a glavne su uloge pripale Csilli
Barath Bastaić, Zlatku Ožboltu i
Andreju Dojkiću koji su u seriji bili
dio policijskog tima koji istražuje
zločine.
RTL je u listopadu prikazao samo
dva nastavka serije i nakon toga
je bez objašnjenja skinuo seriju s
programa. Razlog neuspjeha bila
je loša gledanost, zbog čega je
čelništvo televizije odlučilo maknuti
seriju. Kasnije se govorilo
da se seriji traži bolji i prikladniji
termin, no do danas su od planiranih
deset prikazane samo dvije
epizode. Tako se u slučaju RTL
Televizije ponovio scenarij koji su
već prošli s krimiserijom "Urota"
Istovremeno, pokrenuli su kanal
RTL Crime na kojem se prikazuju
samo krimiserije, ali strane.
Prva je na tom popisu "Urota"
koju je radila tada producentska
tvrtka AVA Tončija Huljića
i Romana Majetića. Povezanost
kriminala i politike, korupcija,
političke spletke isprepletene s
privatnim životom glavnih likova
zvučale su ambiciozno na prvi pogled
i obećavale su.
Kod gledatelja
"Urota"
nije
izazvala
oduševljenje i nakon što je
treća epizoda ove serije zabilježila
gledanost od 4, 5 posto, RTL
televizija odlučila je skinuti je s
programa. Zijad Gračić u ulozi
premijera RH, Jelena Veljača
kao ministrica vanjskih poslova
i ostala plejada likova iz "Urote"
u program RTLa vratili su se
2010. godine, dvije godine
nakon što je serija ukinuta. Neuvjerljiva
gluma i loše prezentirana
ponovno
politička i društvena situacija tog
vremena bile su neke od zamjerki
seriji. Sliku hrvatskog podzemlja
i odnosa policije prema tom miIjeu
gledali smo u kriminalističkoj
seriji "Balkan Ine" koja se
prije devet godina prikazivala na
Novoj TV. U središtu ove serije je
zagrebački kriminalist i policajac
Marko PrilikaČens, kojeg je glu¬
mio Aleksandar Cvjetković. Čens
istražuje rad mafije na području
bivše SFRJ i sudjelovanje različitih
državnih službenika u mutnim
poslovima. U likovima mafijaša
i
situacijama
koje su bile
prikazane
u seriji
mnogi su
prepoznali
stvarne
osobe iz
krimipodzemija
i
Političke spletke,
korupcija,
ubojstva, istrage
često su dio radnji
naših krimi serija
situacije koje su bile opisane na
stupcima crne kronike.
No publika nije posebno kliknula
kao novinarka, Ksenija Pajić
EKRAN
13
24
Hrvatska
Stranica/Termi
10.4.2015 Večernji list
12
SCAN
primjer uspjeha Nebojša Taraba
(gore)
producent je hvaljene krimiserije
Judita Franković
"Mamutica"
(desno)
u jednoj od scena
serije
"Počivali u miru"
ovom serijom i likovima, a jedna
od najčešćih zamjerki kritičara i
publike bila je prevelika upotreba
psovki u govoru. Serija je
jednu sezonu. Neke serije,
točnije "Ja, Che Guevara" nisu ni
s
potrajala
zaživjele u televizijskom programu.
Radnja se zbiva u ratno vrijeme
90ih u Zagrebu i prati uspon
i pad petorice tvrdih momaka sa
zagrebačkog asfalta, a sve je
inTelevizije
vole
i publika sPirirano istinitimi
događajima
krimiOkrutnom
takve
perjanice
su europskih
I
televizija
stvarformate
nošćuranihdeveserije
desetih. Postoje
šanse da ćemo u
skoroj budućnosti
ipak i gledati
ovu seriju jer se našla na popisu
prijavljenih na HTVov natječaj
za dramske igrane serije.
Dobar balans
Sve do "Mamutice" i "Počivali u
miru" producenti i scenaristi nisu
imali uspjeha u otkrivanju formule
kako napraviti kvalitetnu
kriminalističku seriju,
čemu
se često griješi u ovom formatu,
otkriva Nebojša Taraba. - Kod
"Mamutice" radnju smo smjestili
u životno prepoznatljivo okruženje,
publika se mogla lako identificirati
s likovima, smanjili smo
pretencioznost, nismo htjeli biti
nešto što se u našim okvirima
au
može teško zamisliti i zato nismo
ni išli u smjeru CSIja - objašnjava
Taraba.
Problem je naših krimiserlja koje
nisu postigle uspjeh kod publike
u tome što su te serije pokušale
biti više od samog žanra kojem
pripadaju. Često pokušavamo
kopirati obrasce kriminalističkih
radnji koje vidimo u britanskim i
američkim serijama, ali to činimo
loše i ne stavljamo ih u domaći
kontekst.
- Morate imati ključ koji radnju
povezuje sa stvarnosti i onda ćete
dobiti dobar i pozitivan odjek
publike. Važno je svakako pronaći
balans između tih krimielemenata
priče i stvarnosti te likova
s kojima gledatelji mogu pronaći
zajedničke točke. Naravno, gledatelji
uvijek vole priče u kojima
dobro pobjeđuje zlo - kaže Taraba.
Televizije, kaže Taraba, vole
i takve su serije već
krimiformate
godinama perjanica europskih
televizija, od Velike Britanije,
Skandinavije do Italije, a nadamo
se da će u skoroj budućnosti
tako biti i kod nas. Bez sumnje,
"Mamutica" je podigla ljestvicu u
ovom žanru, a dodatni posao
i serija "Počivali u miru"
u čijoj se drugoj sezoni razotkrivaju
tajne tranzicijskog razdoblja
te kroz istrage glavne junakinje
napravilaje
razobličavaju odnosi malih ljudi,
politike, medija, korporacija i
kriminala u današnjem društvu.
I "Mamutica"
i "Počivali
u miru"
imali su kompleksne radnje i veliki
broj likova, što je produkcijski
bilo jako zahtjevno, ali u konačnici
se
isplatilo.
Korijeni problema društva
Naime, prava za "Počivali u miru"
otkupio je i svjetski poznati studio
Lionsgate koja stoji iza serija
"Momci s Madisona" "Trava"
- Pričom smo dirnuli u neke teme
koje određenim ljudima smetaju
i provociraju, ali namjera nam nije
bila postavljati teze i presude,
tražili smo gdje su korijeni problema
s kojim se cijelo naše društvo
suočava - rekao nam je nakon
prikazane prve sezone "Počivali u
miru" njen producent i autor formata
Dario Vince i otkrio svoju
formulu za uspješan format.
U televizijskom eteru sljedeće bi
se godine mogla naći još jedna
dobra krimipriča koju nam je
najavio Nebojša Taraba.
- S Dragom Hedlom, autorom
knjige "Izborna šutnja" dogovorili
smo ekranizaciju. Kritičari
su ovu knjigu ocijenili u svjetlu
dobrih danskih krimića. Plan je
da sa snimanjem počnemo
2016. godine - najavio je
početkom
Taraba.
14
25

Izrada optimiziranih web stranica za pobirače

ovdje - PRglas

Poziv na Redovnu godišnju skupštinu HDFRM i Stručni sastanak

Preuzmite cjenik - Dental

HRVATSKI GRADOVI – POPIS HRVATSKIH GRADOVA

Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti

Primjer izrade tržišne procjene vrijednosti vozila BMW

CJENIK USLUGA - PRINT

WDW Sponzorstvo Što mi očekujemo i ne

odluke Glavne skupštine