- Pedagogija : temeljna znanja 5. poglavlje: DJEČJA I MLADENAČKA DOB
(Herbert Gudjons)
DJETINJSTVO
Promjene u istraživanju djetinjstva
 Starija razvojna psihologija – djetinjstvo kao faza DUŠEVNOG razvoja
 MODERNA istr. – obuhvaća povijesni, društveni i kulturalni kontekst te
životne faze
KONCEPT DRUŠTVENOEKOLOŠKIH POJASEVA – koncentrične kružnice
1. EKOSREDIŠTE (npr. Obitelj) – dijete s najbližim osobama
2. EKOBLIZINA (susjedstvo) – mjesta prvih odnosa sa okolinom
3. EKOISJEČCI (škola/trgovina) – prostog gdje uči ponašanje koje
određuje neki cilj
4. EKOPERIFERIJA (mjesto za odmor) – mjesta za provođenje preznika
i sl. vremena
- djetinjstvo nije poseban prostor već prostor soc. sila, ustanova – sve je u interakciji
- PODRUŠTVOVLJENJE DJETINJSTVA
MODELI RAZVOJNE PSIHOLOGIJE
Razvoj, sazrijevanje, rast
 razvoj – cjelovita promjena čovjeka, traje cijeli život
 sazrijevanje – genetički upravljani dio razvoja, nije posve bez utjecaja okolnog
svijeta
 rast – porast veličine i mase tijela ili dijelova tijela
FAZE RAZVOJA
1. dojenče
2. dijete
 rano djetinjstvo
 djetinjstvo srednje dobi
 kasno djetinjstvo
3. mladost
4. odraslost
5. starost
NAJPOZNATIJI MODELI RAZVOJA
1. ERIK H. ERIKSON – razvoj kao put ka indetitetu
- razvoj čovjeka – cijeloživotni proces
- identitet nastaje u smjeni stupnjeva tijekom ovladavanja krizama
- krize mogu biti shvaćene samo u svezi s okolinom
- 8 KRIZA: za razdoblje do puberteta bitna su prva 4
1. početno povjerenje naspram nepovjerenja
- doživljaj 1. osobe koju upozna kao pouzdanu ili nepouzdanu
1
- ovisno o kvaliteti 1. odnosa razvija se pouzdanje u druge i samopouzdanje
2. autonomija naspram srama i sumnje
- vrijeme razvoja mišićnog sustava; eksperimentiranje sa «zadržavanjem i
otpuštanjem»
- preko odgoja vrijednosti i čistoće razvija se OPĆA SPOSOBNOST
- ako se previše naglašava zadržavanje – škrtost i pedanterija
-ako se roditelji miješaju s dresurom čistoće – trajni osjećaj srama i sumnje
3. inicijativa vs. osjećaj krivnje
- 4-6 god – tendencije za proširenjem kretnji, govornih sposobnosti
- posjedovanje razvojne inicijative, djelatnosti i neovisnosti
- ako misli da je samo ili da su nagoni nešto loše – osjećaj krivnje
4. djelatni smisao vs. Osjećaj manje vrijednosti
-zrelost za školu – DJELATNI SMISAO – osjećaj korisnosti i sposobnosti
- ne smije biti rane selekcije djece – osjećaj manje vrijednosti
5. identitet vs difuzija identiteta
- vrijednosti se trebaju sakupiti u JA (identitet)
- ako ne onda dolazi do difuzije
6.intimnost vs. Izolacija
- INTIMNOST – sposobnost preuzimanja postojanijih odnosa – povezanost s ranom
odraslom dobi
- negativnost općeg distanciranja od drugih ljudi – izolacija
7. generativnost vs samoapsorpcija
- u odrasloj dobi – javljanje nastojanja za generativnost i interesa za osnivanje obitelji
-SAMOAPSORPCIJA – suprotnost; osiromašenje međuljudskih odnosa
8. integritet vs gađenje nad životom
- u zreloj odrasloj dobi pa sve do smrti – čovjek prihvaća životni ciklus i daje mu
SMISAO
- u suprotnom – razočaranje i očaj, dosada i gađenje
2. PIAGET – kognitivne faze razvoja ili strukturalno-genetička teorija
-veza između djelovanja i mišljenja
- ASIMILACIJA – prilagođavanje okoline u vlastite duhovne sheme
-STUPNJEVI RAZVOJA:
1. senzomotorička faza (do 2. g)
-urođeni potencijal refleksa – koordinacija refleksa i reakcija
- otkrivanje učinka sredstvo-svrha – primjenjivanje stečenih shema u nove situacije
-aktivno iskušavanje -> predodžba ishoda aktivnosti
2. predoperacijska faza (2-6/7)
-korištenje predodžbi i simbola u svom mišljenju
-egocentrizam –nemogućnost prihvaćanja gledišta drugog
-nije jos usvojen princip KONZERVACIJE – nepromjenjivost fizikalnih konstanti
objekata
2
-5-7 mogu klasificirati (oblik, boja…), ali ne mogu istodobno promišljati dio i cjelinu
3. faza konkretnih operacija (7-11/12)
- polazak u školu
- usvojenost principa konzervacije
- razvija se pojam BROJA, shvaćanje prostora i vremena – SERIJACIJA
- mogućnost promišljanja dijela i cjeline
- razvitak pamćenja
- konkretno operacijsko mišljenje
4. faza formalnih operacija (11/12)
- razvoj apstraktnog mišljenja – mišljenje iznad predane informacije
3. KOHLBERG – moralni razvoj
-intelektualna sposobnost odgovara moralnoj sposobnosti
-formirao moralnu dilemu – tzv. HEINZ-DILEMA (Heinz stoji pred pitanjem treba li
ukrasti lijek za svoju na smrt bolesnu ženu)
- STUPNJEVI MORALNOG RAZVOJA:
1. predkonvencijska razina
- 1. STUPANJ – usmjerenje na kaznu i poslušnost (krađa vodi ka kazni i gubitku
lijeka)
- ne postoji dublji moralni napredak ; izbjegavanje kazne
-2. STUPANJ – naivni instrumentalni hedonizam (ići će u zatvor, ali će imati ženu;
13. god)
- mjerilo su vlastite potrebe, a ne načelo pravednosti (hedonizam)
2. konvencijska razina
- 3. STUPANJ – usmjerenje prema idealu 'dobra djeteta' (ljubav opravdava krađu; 16.
god)
- tendencija za održavanje društvenih odnosa
-4. STUPANJ – usmjerenje na zakon i red ( brak = obveza, zakonski ugovor; 21. god)
- vršenje dužnosti, ostvarenje sustava poretka i prava
3. postkonvencijska razina
- 5. STUPANJ – legalističko usmjerenje, priznavanje demokratskog zakonodavstva
(npr. Eutanazija – važnija je čovjekova odluka)
- usmjerenje prema promjenjivim društvenim ugovorima
- 6. STUPANJ – usmjerenje prema savijesti ili univerzalnim etičkim načelima
- ne čini drugima ono što ne želiš da tebi čine
Mladost, pubertet, adolescencija



Mladost – dobna faza (13 – preko 20) – mladež =/= mladost
Pubertet – (počnje 10-13) – BIOLOŠKO događanje – sposobnost
razmnožavanja i prateće pojave
Adolescencija – cjelokupno razdoblje koje započinje pubertetom i obuhvaća
dužu fazu razvoja
- svjesni osjećaj – JA
3
ZADACI RAZVOJA U VRIJEME MLADOSTI
HAVIGHORST (zadaci razvoja)
 Prihvaćanje vlastite tjelesne pojave i djelotvorno korištenje tijelom
 Stjecanje spolne uloge
 Stjecanje novog i zrelijeg odnosa prema vršnjacima obaju spolova
 Emocionalna nezavisnost
 Priprema za zanimanje
 Priprema za brak i obiteljski život
 Postizanje odgovornog društvenog ponašanja
 Izgradnja sustava vrijednosti i etičke svijesti
KOGNITIVNI RAZVOJ
- MOTIVACIJA – katkad inteligentna mladež nije motivirana pa ima loše rezultate
-kognitivni razvoj pokazuje posebnosti u doba mladosti
-> deduktivno mišljenje, hipoteze o rješenjima problema…
- FORMALNE MISAONE OPERACIJE – omogućuje se
ponašanje koje nije neposredno određeno konkretnim povodom
- inteligencija – razvoj logičkog zaključivanja, jezičnih sposobnosti… + podršku treba
dati u stvaralaštvu
SPOLNOST
- česta spolna praksa (najčešće masturbacija)
- homoseksualnost kao prolazna sklonost
- više spolnih iskustava – mladi vezuju svoju SPOLNOST uz LJUBAV
Rad/Zvanje
- rani ulaz u radni odnos - stjecanje identiteta kroz radne aktivnosti
IDENTITET –središnji zadatak razvoja
 Istraživanje self-koncepta – relativna postojanost i konzistencija (mali broj
mladeži dolazi u prijeteću krizu)
 Koncept identiteta – u doba mladosti se postiže PSIHOSOCIJALNI
IDENTITET – individualna definicija osobe (Erikson)
SUVREMENE TENDENCIJE ISTRAŽIVANJA MLADEŽI
1. Istraž. Mladeži kao DIJAGNOZU VREMENA
- u središtu nisu pojedinačne generacije već npr. Modernizacija društva
-nije više objektivirajući oblik – već se ispituju konkretni mladi ljudi
2. PROTURJEČJA
-nova nepreglednost
-razvodnjavanje generacijskih granica, ali i veći sukob mladih-starih
3. PROMICANJE INDIVIDUALIZACIJE
- puno šansi u planiranju života, pokretljivost
4. PRODUŽENJE VREMENA ŠKOLOVANJA
-sve duže školovanje
- duži period mladosti
5. POSTADOLESCENCIJA
- odrasli mezimci
4
-sve duže življenje kod odraslih
-individualno samoodređenje i materijalna ovisnost
6. PROMJENA VRIJEDNOSTI
- ekosvijest i egoizam
- od solidarnosti međuljudskih odnosa do vlastite koristi
7. NEONACIZAM
- desničarski ekstremizam mladeži
8. SPOLNO SPECIFIČNE RAZLIKE
- kraj muškog obrasca
- djevojke – sjedinjenost poziva i materinstva, vlastite predodžbe o podjeli
rada
9. PROJEKCIJE ODRASLIH
- ''ugrožena mladost''
- odrasli projiciraju na mlade konflikte i neostvarene fantazije
10. 'PEDAGOGIJA' DOBA MLADOSTI
-pedagogija čuvanja, pedagogija uzora
- pedagogija – ophođenje mladeži bez sarkazma, cinizma, obezvrijeđivanja…
5