Libraries in the Digital Age, Zadar, 16-20.06.14. Praktična primjena kvalitativnih metoda u knjižnicama Kratak uvod: svrha i sadržaj radionice dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje Svrha, korištenje Svrha • upoznavanje polaznika s osnovama kvalitativnih metoda istraživanja • koncentracija na metode usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka i utemeljene teorije (grounded theory) za analizu Marica Šapro-Ficović Rezultati se mogu koristiti za • vrednovanje rada i usluga knjižnica • opise ponašanja korisnika • opise ponašanja i rada knjižničara • očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa • postignuće raznih usluga 2 Pregled sadržaja • Kratak uvod (ovo predavanje) • Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi • Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnim istraživanjima • Dio 3: Metoda usmene povijesti za prikupljanje podataka • Dio 4: Metoda utemeljene teorije za analizu podataka • Dio 5: Rezultati ? Marica Šapro-Ficović 3 Po odslušanoj radionici Vi biste trebali moći: • definirati principe kvalitativnih metodologija • usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima; • početi razvijati primjenu metoda usmene povijesti (oral history) za skupljanje podataka • o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest • doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica Marica Šapro-Ficović 4 Djelomična literatura Halmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb: Naklada Slap. Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation (Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley. Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); 29-44. Mack, N. et al. (2005) Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Family Health International Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory. Marica Šapro-Ficović 5 Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Predavanje dostupno na Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje Na početku Često se prave razlike između kvantitativnih istraživanja i kvalitativnih istraživanja pa da to prvo razjasnimo, iako je naš odabir kvalitativna strana Marica Šapro-Ficović 7 Svrhe Kvantitativna istraživanja svrha: • Mjerenje procesa i pojava brojevima – i statistikama – i vjerojatnostima • Stvaranje i potvrđivanje hipoteza • Pronalaženje uzroka i posljedica Marica Šapro-Ficović Kvalitativna istraživanja svrha: • Postići razumijevanje temeljnih razloga i motivacija – ljudskog ponašanja – društvenih interakcija • Otkriti dominantne trendove u stavovima i mišljenjima 8 Primjene Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja • Primjena najviše u prirodnim znanostima • Primjena najviše u društvenim znanostima – upotrebom znanstvenih metoda nastoje razjasniti pravila koja vladaju u prirodnom svijetu • • • • • • Marica Šapro-Ficović astronomija biologija fizika geoznanosti kemija itd. – upotrebom znanstvenih metoda proučavaju društvo, odnose pojedinaca u društvu, i ljudska ponašanja • • • • • • antropologija ekonomija političke znanosti psihologija sociologija pa i knjižničarstvo i informacijska znanost 9 Ali često i povezani – premda su bitno drugačiji Kvantitivna istraživanja • Kad se provode kvantitivna istraživanja neki zaključci mogu biti kvalitativni – npr. za neke rezultate ponekad slijede kvalitativna istraživanja koja se koriste za opise i dodatna otkrića Marica Šapro-Ficović Kvalitativna istraživanja • Kad se provode kvalitativna istraživanja neki zaključci mogu biti kvantitativni – npr. neki se podaci mogu sažeti brojčano ili statistički 10 Kao Yin i Yang Kvantitativna istraživanja Kvalitativna istraživanja Unatoč različitim pristupima, mogu se koristiti za međusobno nadopunjavanje Marica Šapro-Ficović 11 Jednostavno rečeno: sve je u prirodi podataka Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja • Koriste podatke koji su povezani količinom • Prikupljaju i analiziraju podatke koji su opisni po prirodi Idemo dati nekoliko primjera. Tko će početi? Marica Šapro-Ficović 12 Svojstva kvalitativnih istraživanja Kriterij Što? Svrha Razumjeti i objasniti društvene interakcije Najčešći ciljevi istraživanja Istražiti, otkriti, konstruirati Grupe pod istraživanjem Tipovi prikupljenih podataka Srazmjerno male; manje više samoizabrane t.j. nisu izabrane slučajem Riječi, slike ili objekti Oblici prikupljenih podataka Kvalitativni podaci poput otvorenih odgovora, intervjua, promatranja sudionika, terenskih bilješki, razmišljanja ... Marica Šapro-Ficović 13 Svojstva ... (nast.) Kriterij Što? Vrsta analiza Identificirati uzorke, značajke, teme podataka Objektivnost i Subjektivnost je očekivana subjektivnost Uloga istraživača Istraživači i njihove predrasude mogu biti poznati sudionicima, i obilježja sudionika mogu biti poznata istraživačima Rezultati Posebna ili specijalizirana otkrića koja se baš ne mogu uvijek generalizirati Završno izvješće Narativni izvještaj s kontekstualnim opisima i citatima od sudionika istraživanja Marica Šapro-Ficović 14 Primjeri iz knjižnica • Tko su korisnici? - po raznim karakteristikama, kao dob, zanimanje, školovanje ... • Tko nisu korisnici iz zajednice, institucije? • Što rade u knjižnici kad je posjete? – Koju građu i usluge upotrebljavaju? Kada? • Što čitaju? – u knjižnici? što posuđuju? koji su drugi razni izvori? • Gdje dobivaju informacije? Marica Šapro-Ficović 15 Primjeri iz knjižnica (nast.) • Korisnici u knjižnici: s čime su zadovoljni? Nezadovoljni? • Kako i koliko vrednuju knjižnicu? • Kakve prijedloge imaju za knjižnicu? – što bi željeli vidjeti u knjižnici? koje usluge? – što bi promijenili, dodali, uklonili? • Kakvi su im odnosi sa knjižničarima? • I još mnogo drugih i sličnih pitanja Marica Šapro-Ficović 16 Koga se može istraživati? • Ne samo korisnike nego i potencijalne korisnike i ne-korisnike • Knjižničare na raznim funkcijama i poslovima i iz različitih knjižnica • Direktore i više nadležne • Studente i profesore • Ljude na ulici • Pa i sebe Marica Šapro-Ficović 17 Kad se može istraživati? Uvijek, bilo kad • Vremenskih ograničenja zapravo nema Marica Šapro-Ficović 18 Tko može istraživati? • Zapravo svatko tko nauči osnove vođenja jednog istraživačkog rada – je li to teško naučiti? Nije! Može se! Tko hoće – Mora li se paziti što se radi? I te kako! • Istraživači ne moraju biti akademici • Sami knjižničari mogu postati izvanredni istraživači u svojoj knjižnici – jer sve dobro poznaju – i mogu tražiti pomoć od kolega s iskustvima Marica Šapro-Ficović 19 Pet glavnih razloga da radimo korisnička istraživanja 1. dobijamo uvid o ponašanju ljudi na osnovu podataka - a ne jer to netko kaže da je tako ili mora biti tako 2. uvid o njihovim zahtjevima, željama, sugestijama, preferencijama 3. uvid u značajne promjene i posljedice 4. opis i tumačenje kulturnih i društvenih skupina, danas ili kroz razna doba 5. i institucija koje te skupine upotrebljavaju Marica Šapro-Ficović 20 Pet glavnih razloga da NE radimo korisnička istraživanja 1. 2. 3. 4. nemamo vremena nemamo sredstava, pogotovo novaca nemamo potrebno znanje i stručnost nemamo gdje to provesti, kao na pr. laboratorij 5. nećemo znati kako interpretirati i iskoristiti rezultate Marica Šapro-Ficović 21 Zaključak • Glavni razlog da se vode kvalitativna istraživanja u knjižnici: Dobivanje osnova za poboljšanje rada knjižnice i zadovoljavanja potrebe korisnika Marica Šapro-Ficović 22 Zadovoljni KORISNICI Zadovoljne KNJIŽNICE Zadovoljni KNJIŽNIČARI Marica Šapro-Ficović 23 Što slijedi? Metode kvalitativnih istraživanja: [detalji u drugom dijelu] Svrha i ciljevi Nalazi i zaključci Kodiranje i analiza Marica Šapro-Ficović Formuliranje pitanja Skupljanje podataka 24 Djelomična literatura Scribd (n.d.) Kvalitativna i kvantitativna istrazivanja (an hrvatskom) Xavier University Library. (n.d.) Qualitative vs quantitative research ( na engleskom) Wikipedia (n.d.) Kvalitativno istraživanje (na hrvatskom) Qualitative research. Oral history. Grounded theory. (na engleskom) Marica Šapro-Ficović 25 LIDA 2014. Radionica Primjena kvalitativnih metoda… Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnim istraživanjima dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje U ovom, drugom, dijelu Prvo ćemo o svrsi i ciljevima istraživanja što? A onda o metodama za njihovo postizavanje – kako? Marica Šapro-Ficović 27 Što? na dvije razine Svrha – opća razina • Tema rada općenito • Široko područje istraživanja – i općeniti problemi s kojima se susrećemo u tom području • Razlog: zašto je istraživanje te svrhe važno? Ciljevi – specifična razina • Specifični problemi koji se imenuju ili rješavaju • Specifična pitanja za koje se traže podatci – mogu biti nekoliko vrsta • Za svaki cilj mora biti odgovarajuća metodologija za 1. 2. skupljanje podataka i analizu skupljenih podataka Svrha je opća. Ciljevi su specifični i izravno povezani s onim što se planira učiniti Marica Šapro-Ficović 2 8 Ciljevi – pitanja za koje tražimo podatke • Mogu biti: – opisni (descriptive) • opisivanje što postoji (ili je postojalo), što se događa, što se radi, kako se misli, ponaša, vrednuje ... na pr. što posjetitelji traže/rade/koriste u knjižnici? – odnosni (relational) • odnosi između dvije ili više varijabli; na pr. koliko posjećuju knjižnicu mladi u usporedbi sa starijima? – kauzalni (casual) • utvrditi da li jedna ili više varijabli uzrokuju ili utječu na jednu ili više varijable ishoda; kako jedna stvar utječe na drugu? na pr. kad je knjižnica otvorena nedjeljom ima li više posjetitelja? Marica Šapro-Ficović 29 Primjer iz jednog hrvatskog istraživanja upotrebljavajući kvalitativne metode Svrha Ciljevi “Temeljni cilj rada je, na temelju izjava i tvrdnji kazivačica, otkriti i razumjeti njihova iskustva, doživljaje i uloge u Domovinskom ratu.” “Posebni ciljevi su (a) otkriti percepciju rata; (b) otkriti značenje i posljedice rata; (c) saznati o životu žena u ratu; (d) ispitati spremnost za oprost i pomirenje.” (str. 15) Stanić i Mravak (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos 15 (1), 11-32. Marica Šapro-Ficović 30 Na početku i na kraju • Sva istraživanja i projekti počinju i završavaju s nekom svrhom i ciljem – moraju biti jasni i dobro formulirani • ako nisu = sve skupa nije jasno, čak je i spetljano • Međutim istraživanja su dinamična - nisu uklesana – za vrijeme samog istraživanja svrha, a pogotovo ciljevi mogu se promijeniti, usmjeriti, dodati ... • ne moraju, ali mogu - kad se nove stvari pronađu, kad se nešto nauči, kad se bolje razumije ... Marica Šapro-Ficović 31 Kako? Svrha i ciljevi određuju izbor metode Svrha i ciljevi Metoda/metode Usko povezani makar bitno drugačiji: izbor metode ovisi o ciljevima istraživanja; što se želi postići određuje način na koji se to može postići Marica Šapro-Ficović 32 Prije početka - obvezno: Informirani pristanak (informed consent): • Pismena obavijest sudionicima o svrsi i ciljevima istraživanja i načinu njihove participacije – formalni sporazum i potpisani pristanak sudionika o sudjelovanju • Etički uvjet a i u mnogim zemljama zakonski zahtjevano: – svako istraživanje MORA se potpuno razjasniti sudionicima i MORA imati informirani pristanak Marica Šapro-Ficović 33 Zapravo imamo uvijek dvije različite metode koje su prisutne u svim istraživanjima Metode za skupljanje podataka Metode za analizu podataka • • • • • • Statistička analiza & distribucije (statistical analysis & Anketa (survey) Opažanje (observation) Intervju (interviewing) Studija slučaja (case studies) Kritičko učešće (critical incidence distributions) • Utemeljena teorija (grounded theory) • Opisna (descriptive) studies) • Fokus grupa (focus group) • Studija dokumenata (document studies) • Usmena povijest (oral history) Marica Šapro-Ficović 34 Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju • Pažljivi dizajn u izboru i formulaciji: – pitanja – sudionika i uzorka – načina izvedbe – komuniciranja • Svako od tih treba dobro promisliti i iskušati u pilot projektu Ne zaboraviti: Etička pitanja i problemi uvijek su prisutni Marica Šapro-Ficović 35 Skupljanje podataka: Intervju Što? Primjeri povezani s knjižnicama • Za ispitanike , prilike u kojima pružaju informacije: – o događajima u kojima su bili svjedoci – o vlastitom ponašanju – o svojim stajalištima – čak i priliku da • "ispričaju svoju priču “ • isprave uobičajene zablude i sl. • Pitanja mogu biti više ili manje strukturirana Marica Šapro-Ficović • Kako dobijate informacije kad ih trebate? – ako imate problema: koji su? – koliko od knjižnica? • Mislite li da su knjižnice korisne za zajednicu? – zašto? • Može i specifično: – koje je Vaše mišljenje o tražilicama (search engines)? 36 Skupljanje podataka: Studija dokumenata Što? • Ovisno o ciljevima, analiza raznih dokumenata – na pr. – – – – – – – – novinskih članaka povjesnih izvora izvještaja zapisnika pisama slika, postera, mapa zakona; odredaba i svih mogućih predmeta Marica Šapro-Ficović Primjeri povezani s knjižnicama • Osnivanje, povijest, razvoj ... Knjižnice, zapisani u dokumentima • Aktivnosti, osobe, i sl. u slikama povezanih sa knjižnicom tijekom vremena • Svjedočanstva o vrijednosti, korisnosti knjižnice i usluga • Povezanost s okolinom, mjestom, ustanovama ... 37 Skupljanje podataka: Usmena povijest Što? • Zbirka iskaza živućih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima… – ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi • Način prikupljanja varira od ručno zapisanih bilješki do audio i video zapisa, transkripti • Opisuje i jedno i drugo: – i proces: skupljanje izjava – i proizvod: organizirane podatke Primjeri povezani s knjižnicama • Korisnici: – upotreba knjižnice tokom vremena – vrednovanje knjižnice i usluga – što su čitali • Knjižničari: – razlike, inovacije, promjene u knjižnici tokom vremena – o korisnicima i korištenju • Jedni i drugi (ova studija): – rad pod ratnim uvjetima Marica Šapro-Ficović 38 Analiza podataka: Utemeljena teorija Što? • Pristup razvijanju teorije koja je utemeljena na sistematski prikupljenim i analiziranim podacima – “od temelja prema gore”: kategorije, teorija, proizlazi iz samih podataka – za razliku od unaprijed određenih kategorija i provođenjem strogih proceduralnih smjernica • Osnovno: sve proizlazi iz samih podataka Marica Šapro-Ficović Primjeri povezani s knjižnicama • Analiza intervjua, anketa, dokumenata, usmene povijesti: – izvlačenje biti teme o kojoj se govori; – razvijanja kodova o toj biti; – primjene tih kodova na druge tekstove i prema potrebi redefiniranje ili usavršavanje kodova; – pisanja bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima; – sintetiziranja svih iskustava. 39 Zaključci izvedeni iz analiza sadrže: • Prikaz konteksta i opći osvrt na rezultate • Sažetak nalaza zasnovanih na rezultatima – često organizirani po kategorijama • Primjere koji ilustriraju zaključke – doslovni citati, izjave sudionika • Usporedbe nalaza po sličnostima ili razlikama Zaključci su direktno povezani sa rezultatima: što se je izravno pronašlo? Marica Šapro-Ficović 40 Slijedi: rasprava • Rasprava se temelji na zaključcima i rezultatima ali obuhvaća: – širu interpretaciju glavnih i značajnih zaključaka i rezultata – mogu biti i subjektivni – sličnosti i razlike izmedju pojedinih rezultata • sadašnjeg istraživanja • drugih sličnih istraživanja - pogotovo iz literature • Što to sve znači? • Kuda sada? – sugestije za buduća istraživanja Marica Šapro-Ficović 41 Sažetak svega ... ili natrag na početak Počinjemo s jasnom svrhom i jasnim ciljevima istraživanja - što? Slijede metode za njihovo postizavanje, skupljanje i analiziranje - kako? Na osnovu rezultata stvaramo zaključkešto smo pronašli, otkrili? Na osnovu zaključaka raspavljamo - što to sve znači? kuda sada? Marica Šapro-Ficović 42 Na kraju: prijedlozi i odluke • Kad god se može (i ako se može): Najkorisniji dio istraživanja su prijedlozi za pragmatičke odluke • Što se može uspostaviti ili promijeniti da se poboljša nešto u knjižnici? • Da se pokaže vrijednost knjižnice i usluga? • Da se poveća i poboljša doprinos zajednici? Marica Šapro-Ficović 43 Djelomična literatura Paretta, L.T. & Catalano, A. (2013) What students really do in the library: An Observational Study, The Reference Librarian, 54:2, 157-167. Rubinic, D. i Stricevic, I. (2011). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjivanja studenata:... . VBH, 54 (4), 43-48. Saracevic, T. et al. (2000). NSK Anketa '99. Studija korisnika i korištenja Nacionalne i sveučilisne knjižnice u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilisna knjižnica . 118 p. http://comminfo.rutgers.edu/~tefko/NSK_report_99.pdf Stanić, S. i Mravak, K. (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos, 15 (1), 11-32. Trochim, W. (2006). The research methods knowledge base. Qualitative methods. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory. Marica Šapro-Ficović 44 Idealna knjižnica za jednog korisnika? Fotografija: John R. Rodgers Sa Pinterest-a : http://www.pinterest.com/pin/ 298996862731903621/ Marica Šapro-Ficović 45 Dio 3: Metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje Što je usmena povijest? • Sistematska zbirka iskaza živih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima – planirano, pripremljeno i osmišljeno ispitivanje pojedinaca o nekom događaju i vremenu u kojem su oni aktivno sudjelovali ili mu svjedočili • Važan izvor za povijesnu rekonstrukciju događaja – otkriva njihove skrivene, nigdje zabilježene aspekte – mogu biti izazov za naša ukupna gledanja na prošlost • Obuhvaća bilježenje (snimanje) iskaza (intervjua) Marica Šapro-Ficović 47 Uporaba usmene povijesti: “glas običnih ljudi” • Globalna raširenost i popularizacija pokreta – geslo pokreta: “dati glas onima koji ga nemaju“ • Usmjerenost na grupe koje su izvan središta zanimanja tradicionalne historiografije: – radnici, žene, etničke manjine, iseljenici, zatvorenici... • Intervjui s običnim ljudima raznog podrijetla Marica Šapro-Ficović 48 Usmena povijest nije isto što i usmena tradicija Usmena tradicija • Prijenos kulturnog materijala i tradicije govornim putem iz generacije u generaciju Usmena povijest • Ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi • Tema koju prikupljamo usmenom poviješću ograničena je trajanjem ljudskog života Isto tako (i usput): Novinski intervjui nisu usmena povijest Marica Šapro-Ficović 49 Kratak povijesni pregled • Tradicija usmenih izvora još iz klasičnog grčkog doba: povjesničari Herodot, Tukidid • Napuštena u 19. stoljeću • Ponovni interes nakon drugog svjetskog rata • naročito povećan iza 1960-tih za društvenu povijest • Moderni koncept usmene povijesti razvijen na Sveučilištu Columbia, New York iza 1948. • najveća arhiva usmene povijesti u svijetu – slobodan pristup • održali radionicu (rujan 2013): Osobna sjećanja na rat i pritvor u Hrvatskoj od 1941 do danas (na engleskom) Marica Šapro-Ficović 50 Institucionalno* • Arhivi, velike knjižnice, muzeji, instituti... • Nacionalna i međunarodna udruženja: – Oral History Association (OHA) (SAD, 1967) – Oral History Society (OHS) (V. Britanija, 1969) – International Oral History Association (IOHA) 1996. • časopis “Words and silence”. • Sve imaju godišnje konferencije – na pr. OHA (Udruženje za usmenu povijest, SAD) Oklahoma City, 9-13. listopada 2013. * za URL vidi webliografiju na kraju predavanja Marica Šapro-Ficović 51 Primjene u Hrvatskoj • Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata • prikupljanja memoarskog gradiva, uklj. usmena povijest • Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb • Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti - projekt • Dokumenta, centar za suočavanje s prošlošću • među ostalim: “zabilježiti nepisane priče” Marica Šapro-Ficović 52 Svjetski projekti • H-net Humanities & Social Sciences Online – Oral History • međunarodni popis projekata usmene povijesti • Veterans History Project, Library of Congress • osobna svjedočanstva američkih ratnih veterana • I Saw It with My Own Eyes (Svojim vlastitim očima) • izbjeglice i posjetitelji prepričavaju svoja iskustva iz Tibeta • Europeana remix • usmena povijest i drugi materijali iz Prvog Svjetskog rata • i mnogi drugi ... Marica Šapro-Ficović 53 Ograničenja usmene povijesti • Etički problemi – u izvedbi intervjua – u interpretaciji rezultata • Točnost – problemi sjećanja • Subjektivnost – pitanja “u svoju korist” – a i odgovori “u svoju korist” Marica Šapro-Ficović 54 Redoslijed u procesu 1. Formulirati središnje pitanje ili temu 2. Isplanirati projekt • 3. 4. 5. 6. razmotriti stvari kao što su krajnji proizvod, budžet, oprema … Provesti pozadinsko istraživanje Obaviti intervju Obraditi intervjue Ocijeniti istraživanje i intervjue – i vratiti se na 1. korak ili ići na 7. korak 7. Organizirati rezultate 8. Prezentirati rezultate 9. Arhivirati materijale (Moyer, 1999) Marica Šapro-Ficović 55 Redosljed u procesu - grafički 1. Formuliranje pitanja ili teme 2. Isplanirati projekt 9. Arhivirati materijale 3. Pozadinsko istraživanje 8. Prezentirati podatke 4. Obaviti intervjue 5. Obraditi intervjue 7. Organizirati podatke 6. Ocijeniti pitanja i intervjue Marica Šapro-Ficović 56 Intervju: glavna metoda za prikupljanje podataka • Svrha: dobiti podatke koji se ne mogu dobiti izravnim promatranjem • osjećaji, ponašanje, prošlost… • Broj sudionika: pojedinačni, kadkad grupni • Podaci : izravni iskazi ljudi • Ovisi o: • svrsi i ciljevima istraživanja • izabranom uzorku • teoretskoj orjentaciji istraživača Marica Šapro-Ficović 57 Tipovi intervjua Po strukturi 1. Strukturirani: usmeni oblik anketnog upitnika (npr. socio-demogr. istraživanja) 2. Nestrukturirani: vrlo rijetko, nema unaprijed određenih pitanja 3. Polustrukturirani: najčešći, (kombinacija 1. i 2.), otvorena pitanja-očekuju se specifični odgovori Marica Šapro-Ficović Po filozofskoj orjentaciji 1. Neo-pozitivistički 2. Romantičarski 3. Konstruktivistički 4. Postmodernistički 5. Transformativni 6. Dekolonijalni (Ruiz, 2007.) 58 Prije intervjua: priprema • Pozadinsko istraživanje o životu i radu intervjuirane osobe i okoline • Na temelju tih izvora (biografija, bibliografija, članci itd.) sastaviti preliminarna pitanja • Kontaktirati ispitanika – upoznati sa temom i dati mu pitanja na zahtjev – objasniti sve aspekte intervjua • Osigurati tehničku opremu Marica Šapro-Ficović 59 Prije intervjua: odobrenja • Zamolba sudionicima: upoznavanje s ciljem istraživanja iza kojeg slijedi molba za intervju • Izjava informirani pristanak (informed consent) sudionicima • Ponegdje obavezatno odobrenje ustanove – npr. Institutional Research Board na sveučilištima u SAD, ili pod sličnim nazivima u UK i drugim zemljama Marica Šapro-Ficović 60 Pravila vođenja intervjua • Priprema: istraživač treba biti pripremljen za intervju • Pitanja: trebaju biti jasna, kratka i povezana s ciljem • Sugovornik: uvažavati autoritet i pravo da odgovara na pitanja vlastitim stilom i jezikom • Zapisi: organizirati i osigurati audio i pisane zapise • Odgovornost prema: • ispitanicima • javnosti i profesiji • ustanovama za doniranje i arhiviranje v. Principles and Standards of the Oral History Association Marica Šapro-Ficović 61 Za vrijeme intervjua • Prostor: miran i tih, udobna sjedala • Na početku zapisati: – Ime intervjuirane osobe – Mjesto, datum i vrijeme intervjua • Objasniti cilj intervjua • Ispitanik može konzultirati izvore informacija koje ima pri ruci, ali treba izbjegavati dulja čitanja. • Duljina intervjua: najviše 1 i po sat – omogućiti pauzu po potrebi Marica Šapro-Ficović 62 Tipovi pitanja Pitanja koja treba postavljati Pitanja koja treba izbjegavati • Hipotetska: što biste učinili u posebnoj situaciji: “što ako”, “pretpostavimo da…” • Đavolji advokat: izazivanje suprotne tvrdnje: “neki bi ljudi rekli da…” • Idealna pozicija: opis idealne situacije “koji bi po Vašem mišljenju bio idealni (npr. program)?” • Interpretativna pitanja: traži se tumačenje već dobijenih odgovora “smatrate li da je Vaše iskustvo drukčije od očekivanog?” • Višestruka pitanja: “što mislite o (npr. programima) a, b, c?” • Navođena pitanja: uključuju pretpostavke i pristranost istraživača, npr. “kakve ste emocionalne probleme imali kad ste izgubili posao?” • Pitanja DA ili NE: npr. “sviđa li Vam se program?” Marica Šapro-Ficović 63 Postavljanje dobrih pitanja • Praksa: potrebna! – vježba, vježba, vježba ... • Pilot intervjui: važni radi prakse – pokazuje se koja pitanja treba preformulirati, izostaviti ili uključiti • Ključno za razumijevanje: jasnoća pitanja i jezik blizak sugovorniku • Izbjegavati: usko stručnu terminologiju i tehnički žargon Marica Šapro-Ficović 64 Snimanje i transkripcija • Obavezno: za stvaranje zapisa u usmenoj povijesti • Načini stvaranja zapisa: 1. snimanje (audio, video, vrpce, digitalno) 2. pisanje bilježaka za vrijeme intervjua 3. zapisivanje po sjećanju nakon intervjua • Transkribiranje: pretvaranje snimanog govora u pisani ili elektronički tekst • zahtjeva detaljne upute i puno vremena • Format transkripcija: treba biti postavljen tako da omogući analize (razmak, mjesto za bilješke…) Marica Šapro-Ficović 65 Primjer istraživanja usmene povijesti DJELOVANJE KNJIŽNICA POD OPSADOM 1991-1995. Marica Šapro-Ficović 66 Svrha i ciljevi • Svrha : – Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995. • Ciljevi (između ostalih): – Prikupiti i organizirati iskaze knjižničara o njihovom radu u gradovima pod opsadom – Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata Marica Šapro-Ficović 67 Priprema • Intervjui obavljeni od prosinca 2006 do ožujka 2012. Intervjui su polustrukturirani • Preliminarna pitanja: sastavljena u skladu sa svrhom i ciljevima • Pitanja: za knjižničare 11 okvirnih podtema, za korisnike 7 okvirnih podtema (kategorija) • Podkategorije ili podpitanja: preko 60 podpitanja za knjižničare i 40 za korisnike • Kontaktiranje ispitanika, slanje molbe za intervju Marica Šapro-Ficović 68 Određivanje uzorka i profila knjižničara • Odabir u deset gradova: – Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek, Sisak, Slavonski Brod, Šibenik, Vinkovci, Vukovar i Zadar. • Kriteriji za odabir: 1. Aktivni rad u knjižnici za vrijeme najtežih napada na grad, u drugoj polovici 1991., u 1992. i djelomično 1993. godini 2. Rad s korisnicima u ratnom vremenu (ne strogo) - kako bi dali pouzdane odgovore na dio pitanja o korisnicima i korištenju. • Način dolaska do ispitanika: – putem osobnih kontakata, po preporuci kolega (matičari, ravnatelji i drugi), preporukama samih ispitanika Marica Šapro-Ficović 69 Određivanje uzorka i profila korisnika • Odabir u četiri grada: – Dubrovnik, Gospić, Slavonski Brod i Vinkovci • Kriteriji za odabir: – uključene razne korisničke skupine, svi koji mogu nešto reći o korištenju knjižnice u ratu • Način dolaska do ispitanika: – preporuke kolega, osobni kontakti i poznanstva – istraživanje knjiga upisa korisnika (promjene!) – mnogo teže naći korisnike nego knjižničare – promjena adresa, prezimena Marica Šapro-Ficović 70 Ograničenja • • • • Financijska Udaljenost od mjesta istraživanja Nedostupnost mogućih sugovornika Neizvjesnost oko efektivnosti razgovora (ako je osoba nepoznata) • Strah i oprez nekih ispitanika Marica Šapro-Ficović 71 Provođenje intervjua • • • • • • • Osiguravanje mjesta i vremena razgovora Kratko objašnjavanje ciljeva i teme istraživanja Davanje informiranoga pristanka ispitaniku na potpis Davanje uputa za odgovore ispitanicima Provjera rada tehnike snimanja i početak razgovora Provjera kvalitete audio zapisa u pauzi Vođenje bilježaka za vrijeme intervjua: važno, ali rizično, bolje ih je napraviti neposredno nakon razgovora. Marica Šapro-Ficović 72 Prilog D. Obrazac za informirani pristanak (informed consent) Suglasnost za interview Razumijem da je cilj ovog interviewa istražiti djelovanje knjižnica u gradovima pod ratnom opsadom u Hrvatskoj. Sukladno tome, govorit ću o mojim osobnim mišljenjima i pogledima. Za potrebe istraživanja razgovor će se snimati na audio vrpcama i transkribirati. Vjerujem da intervju neće imati rizika po mene. Vjerujem da će moji pogledi i mišljenja doprinijeti dokumentiranju važnoga dijela povijesti nacionalnoga knjižničarstva. Uvjeren(a) sam da će istraživač u povjerenju držati i obrađivati iznesene podatke te da će mi omogućiti da vidim rezultate na moj zahtjev. Također sam upoznat(a) da će razgovor trajati oko jedan sat i da se mogu povući iz razgovora kadgod to zaželim. Ja, ___________(ime i prezime)____________________________ ,dajem istraživaču suglasnost za intervju sa mnom kao i dopuštenje da snima i transkribira naš razgovor. Potpisi: Ispitanik : _________________________ Datum: __________________________ Istraživač _________________________ Datum: __________________________ Bilješka: Ako kasnije budete imali kakvo pitanje ili problem u vezi s obavljenim razgovorom ili istražvanjem, slobodno mi se javite na slijedeću adresu: Marica Šapro-Ficović Od Domina 5 20000 DUBROVNIK tel. 020 324 535 mobitel 098 483 376 e mail : [email protected] Marica Šapro-Ficović Marica Šapro-Ficović, Voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, 20000 DUBROVNIK 73 Tel/fax 020 323-767 E mail: [email protected] Interakcija istraživač - ispitanik • Sjećanja i mišljenja: po vlastitom redoslijedu. • Ispitanici preferiraju spontanost iskaza u odnosu na pripremljena pitanja – nema prilagođavanja očekivanim rezultatima, uljepšavanja stvarnosti i sl. (česti slučaj kod anketnog istraživanja). • Ispitanici: razumiju da pitanja nisu postavljena radi provociranja i da se odgovori neće zloupotrebiti • Pitanja: postavljena pažljivo. Materija je osjetljiva, izaziva razne emocije kod ispitanika. • Istraživač nastoji biti pribran i suzdržan od emocija, ali se ispitaniku ipak mora pokazati suosjećanje i razumijevanje. • Odnos povjerenja između istraživača i ispitanika je ključan za uspjeh razgovora – u velikoj većini ovih intervjua uspostavljen je takav odnos! Marica Šapro-Ficović 74 Poslije intervjua: Transkripti • Audio snimke u diktafonu su (tehnički) rezultati intervjua • Prijenos snimljenih razgovora na racunalo: koristenje 2 softvera (Windows Media Player i NCH Express Scribe) • Transkribiranje razgovora: od riječi do riječi – dugotrajan posao, potrebna stručna pomoć • Čišćenje transkripata od suvišnih kratkih riječi uobičajenih u govornom jeziku • Uređivanje teksta za daljnje analize – razdvajanje pitanja od odgovora, formiranje rečenica, umetanje znakova interpunkcije Za kvalitetno transkribiranje potrebno je razumijevanje teksta Marica Šapro-Ficović 75 Primjer1: transkript od riječi do riječi “jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu jeste jeli bilo i takvih stvari jeste i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući znači vratili bi se doma i vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali čekali dok prođe jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu kad ste vi počeli raditi to je još bilo jel tako još je bilo još je sve bilo ratno stanje knjige su nam samo počele bila je malo čitaonica jedan prostor a ostalo to je sve bilo srušeno onda se polako kako ste uspjevali raditi mislim sa takvom to je pretpostavljam bilo sve otvoreno bilo je otvoreno bila je prašina kako ste zaštitili to na neki način mislim znači ovaj prostor niste uopće mogli koristiti jeli ne nismo nismo to je bilo sve a onda je to poslije iz donacija ministarstva…što od stručne literature se najviše čitalo onda koja vrsta pa čitali su dosta medicinu psihologija možda psihologija baš više poslije rata poslije rata aha sad više koriste studenti nisu tražili psihologiju njih više koriste aha onda a politika političke teme jesu li povijesne pa jesu povijesne to se tražilo…imali smo zemljopise putopise a što se tiče bletristike nešto se malo su tražili Daniele Steel Daniele Steel tako je onda sam bilo Kurt Maller njega su isto čitali da da a od ovih klasnika književnosti ove Ferbak, ....pa .... je se čitao .... onda iz američke književnosti francuza su puno čitali ....a je je ....jeli bilo .. može li se njima ovu literaturu o o recimo nakon pada komunizma pa onda dosta su počeli izlaziti ove knjige o tim bivšim o tom bivšem režimu tim progonima recimo u Rusiji i tako ” 76 Marica Šapro-Ficović Primjer 2 uređeni transkript • • • • • • • • • • • • M: jeli se dogodilo kada da napad počne kad vi idete na posao? Z: je pa bio je znalo je ujutro napasti ponoći onda smo normalno morali ić na posao onda je najgore bilo kad je ono primirje pa oni bace koju granatu i tako M: a baš ovo recimo od vaše kuće Z: do Gospića M: tih pet kilometara jeli jeli se kad dogodilo da počne granatiranje a vi na putu? Z: jeste M: i jeste se vraćali natrag ili ste nastavili? Z: pa tako smo se bojali išli smo ... i onda dođemo kući M: znači vratili bi se doma Z: vratili bi se doma i ako nas zapadne ovdje gdje smo radili onda smo tu stali čekali dok prođe M: jeli se znalo dogoditi da i korisnici se nekad zateknu tu? Z: pa je ali korisnici su nam dolazili ali nisu Marica Šapro-Ficović 77 Očuvanje zapisa usmene povijesti Niz problema i pitanja: • Na kojem mediju ih je najbolje čuvati? • U kojoj instituciji? • Kakve su mogućnosti zaštite na internetu? Marica Šapro-Ficović 78 Slijedi Dio 4 Metoda utemeljene teorije (grounded theory) za analizu podataka Dio 5 Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995 Marica Šapro-Ficović 79 Djelomična literatura Holjevac Turković A., A. Nazor. Problem prikupljanja memoarskog gradiva na primjeru Domovinskog rata : struka i etika kao preduvjeti njegove objektivne interpretacije. // Arhivski vjesnik, 52, (2009), 67-79. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73525. (29.02.2012) Merriam, Sharan (2009). Qualitative research : a guide to design and implementation. Revised and expanded from Qualitative research and case study applications in education. San Francisco : Jossey-Bass. Moyer, J. (1999). Step-by-step guide to oral history. URL: http://dohistory.org/on_your_own/toolkit/oralHistory.html (05.03.2012). Ritchie, Donald A. (2003). Doing oral history : a practical guide. 2nd ed. New York : Oxford University Press. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory. Marica Šapro-Ficović 80 Webliografija – URL iz predavanja Ime URL Columbia Center for Oral History http://library.columbia.edu/locations/ccoh.html Dokumenta, centar za suočavanje s prošlošću http://www.documenta.hr/hr/naslovnica.html Europeana remix http://remix.europeana.eu/ H-net Humanities & Social Sciences Online – Oral history http://www.h-net.org/~oralhist/projects.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata http://centardomovinskograta.hr/ Institut za etnologiju i folkloristiku http://www.ief.hr/Default.aspx International Oral History Association http://www.iohanet.org/ I saw it with my own eyes http://www.hrw.org/reports/2010/07/22/i-saw-it-my-own-eyes-0 Oral History Association http://www.oralhistory.org/ Oral History Society http://www.ohs.org.uk/ Veterans History Project, Library of Congress http://www.loc.gov/vets/ Marica Šapro-Ficović 81 Marica Šapro-Ficović 82 Dio 4: Metoda utemeljene teorije (grounded theory) za analizu podataka dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje Što je utemeljena teorija? • Sustavna metodologija u društvenim znanostima koja uključuju otkriće teorije kroz analizu podataka • prikupljanja podataka direktno od sudionika – na pr. transkripti razgovora ili protokoli zapažanja • otkrivanja značenja u podacima • stvaranja teorije utemeljene na podacima Osnivači: sociolozi Barney G. Glaser & Anselm L. Strauss, (1967). Knjiga: Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje. Marica Šapro-Ficović 84 Osnovne značajke • Izgradnja teorije iz podataka (od temelja prema gore) • za razliku od drugih metodologija koje koriste podatke sa svrhom provjere neke hipoteze ili teorije • Sadržajna (supstantivna)teorija • korisna je za specifičnu praksu, kojoj nedostaje teorija koja bi pokrivala globalno to područje, npr. žalovanje poslije prirodnih nesreća ili korištenje knjižnica u ratu Marica Šapro-Ficović 85 Osnovne značajke (nast.) • Prikupljanje podataka teoretskim obrascima: • “Istraživač sam prikuplja, kodira i analizira podatke te odlučuje što će dalje analizirati i gdje će to pronaći, s ciljem stvaranja teorije iz podataka” (Glaser & Strauss, 1967.) • Pri analizi se koristi stalna usporedna metoda: • Stalno se uspoređuju segmenti podataka kako bi se uvidjele sličnosti i razlike među njima • Grupiranjem podataka po sličnosti dobijaju se kategorije • Cilj je u podacima prepoznavati obrasce i zatim ih dovoditi u međusobne veze. Marica Šapro-Ficović 86 Kategorije konceptualni elementi utemeljene teorije • Temeljna ili središnja kategorija: s njom se povezuju sve ostale kategorije • Kategorije: induktivno izvedene iz podataka • Podkategorije: detaljnije opisuju kategorije • Hipoteze: veze između kategorija i podkategorija – izvedene iz istraživanja a ne postavljene na početku radi provjere Marica Šapro-Ficović 87 Postupak: u literaturi • “Kao temeljni teoretičari, proučavamo naše rane podatke i počinjemo ih odvajati, sortirati, i sintetizirati putem kvalitativnog kodiranja. Kodiranje znači da dodjeljujemo etikete dijelovima podataka koji opisuju svojstva tog dijela... Kodiranje razdvaja podatke, sortira ih i daje nam uporište za usporedbu s drugim dijelovima podataka. Pišemo preliminarne bilješke koje nazivamo podsjetnicima o našim kodovima i usporedbama i drugim idejama o podacima koje nam padnu na pamet. …Naš rad kulminira „temeljnom teorijom“ ili apstraktnim teorijskim razumijevanjem proučavanog iskustva.” Charmaz, K. (1986). Constructing grounded theory : a practical guide. Marica Šapro-Ficović 88 Proces u praksi 1. Prikupljanje slučajeva, npr. intervjua 2. Ispitivanje tih slučajeva da bi se izvukla bit teme o kojoj se govori 3. Razvijanje kodova o toj biti 4. Primjena tih kodova na druge tekstove 5. Prema potrebi redefiniranja ili usavršavanja kodova – i vratiti se na 2. korak ili ići na 6. korak 6. Pisanje bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima 7. Sintetiziranje svih iskustava 8. Arhiviranje svih materijala Marica Šapro-Ficović 89 Redosljed u procesu - grafički 1. Prikupljanje slučajeva 2. Ispitivanje slučajeva da se izvuče bit 9. Arhivirati materijale 3. Razvijanje kodova o toj biti 8. Razvitak kodnih knjiga 4. Primjena kodova na druge tekstove 5. Po potrebi redefiniranje kodova 7. Sinteziranje svih iskustva 6. Bilješke o kodiranju Marica Šapro-Ficović 90 Prednosti i slabosti utemeljene teorije • Stvaranje ogromne količine podataka • Dugotrajan postupak – traži puno vremena • Kontroverza: postojanje teoretskih obrazaca – istraživanje započinje nekom teoretskom idejom ili pretpostavkom • Dobijanje dragocjenih rezultata u razumijevanju i dokumentiranju društvenih fenomena Marica Šapro-Ficović 91 Primjer analize temeljne teorije DJELOVANJE KNJIŽNICA POD OPSADOM 1991-1995. Marica Šapro-Ficović 92 Analiza podataka u ovom istraživanju • Priprema transkripta za analizu – Odvojene rečenice i znakovi interpunkcije olakšavaju identificiranje kodova • Sastavljanje popisa ili knjiga kodova 1. Knjiga kodova ispitanika : i. Knjižničara ii. Korisnika 2. Knjiga kategorija Marica Šapro-Ficović 93 Kodovi • Knjiga kodova ispitanika: tablica u kojoj svaki ispitanik dobija posebnu kodnu oznaku – Knjižničari KN (broj) 1-50 – Korisnici KR (broj) 1-17 • Kodne oznake se koriste na svim mjestima u analizi umjesto imena (citati!) Marica Šapro-Ficović 94 Kategorije • Knjiga kategorija je tablica s ispisanim kategorijama i podkategorijama, posebno za knjižničare posebno za korisnike – Oznake kategorija za knjižničare A – K – Oznake kategorija za korisnike M – Z • Polazište za razvoj kategorija su (teme) pitanja za intervjue. – kategorije i teme pitanja ne podudaraju se uvijek radi promjena koje se događaju tijekom intervjua Marica Šapro-Ficović 95 Teme pitanja 1. RATNE PRILIKE I NAPADI U VAŠEM GRADU: Ratna zbivanja u Vašoj zajednici, gradu, okolišu 2. KONTEKST KNJIŽNICA: U kakvom su okruženju radile knjižnice u vrijeme rata 3. RAD U KNJIŽNICI : Zašto su knjižnice radile čitavo vrijeme i što se u njima zbivalo 4. VAŠ RAD ZA VRIJEME NAPADA: Kako su knjižničari dolazili na posao i obavljali ga u posebnim uvjetima 5. KORISNICI: Tko su bili korisnici, kako su se ponašali i kako su na njih djelovale ratne prilike. Kakav je bio odnos knjižničara i korisnika u tom vremenu Marica Šapro-Ficović 96 Teme pitanja (nast.) 6. KORIŠTENJE: Što se najviše čitalo, posuđivalo, upotrebljavalo, pitalo 7. ŠTETE: Da li je i kakve posljedice (materijalne i duhovne) ratno vrijeme ostavilo na knjižničare i knjižnice 8. VRIJEDNOST KNJIŽNICE: Kako se vrednovao rad knjižnica od strane zajednice, osnivača, struke...kako knjižničari vide ulogu knjižnice u tom vremenu 9. DOKUMENTACIJA: da li postoje statistički podaci, pisani tragovi, slike, itd. o radu knjižnica u tom vremenu i njihova dostupnost 10. VAŠE MISLI I OSJEĆAJI DANAS: gledajući unatrag o tom dobu Marica Šapro-Ficović 97 Podkategorije • Kategorije su uopćene i opširne, potrebno ih je sužavati • Podkategorije su detaljnije, stvaraju se za označavanje užih područja • Primjer: D: Knjižničari za vrijeme napada (kategorija) • D.1. Doživljaj prvog napada (podkategorija) • D.2. Udaljenost i način dolaska na posao (podkategorija), itd. Marica Šapro-Ficović 98 Kategorije za analizu izjava knjižničara (KN) u transkriptima Marica Šapro-Ficović 99 Kategorije za analizu izjava korisnika (KR) u transkriptima Marica Šapro-Ficović 100 Analiza – samo kodiranje • Dijelovi teksta se označavaju ili kodiraju posebnim kodnim oznakama, na dva načina: – na papiru (ispis transkripta): manje vremena – kompjutorski (obrazac za analizu): sistematičnije, preglednije, lakše rukovanje tekstom • Kodovi se mogu mijenjati, dopunjavati, spajati • Shema obrasca za analizu: • • • • Marica Šapro-Ficović Polje za podatke o ispitaniku Polje za podatke o razgovoru i opis ispitanika Polja za tekst (sredina) i kodne oznake (desno) Polje za bilješke u tablici i izvan tablice 101 Obrazac za analizu transkripta Marica Šapro-Ficović 102 Bilješke • U temeljnoj analizi koriste se dvije vrste bilježaka (engl. memos) 1. Bilješke koje izravno objašnjavaju dio iskaza : zašto je dobio određenu kodnu oznaku 2. Krajnje bilješke (end notes) : uključuju mišljenje istraživača, usporedbe • Bilješke su važne također kod sažimanja kategorija i interpretacije rezultata Marica Šapro-Ficović 103 Metodološki problemi u postupku kodiranja • Određivanje kategorije, više značenja – Neki podaci mogu se svrstati u dvije čak tri kategorije • Neusklađenost odgovora i tema pitanja – Pitanje je o jednoj temi, odgovor nešto drugo • Primjer: očekuje se odgovor o ponašanju korisnika u knjižnici P.: „ jesu li se stranke možda isto našle u tom momentu <u knjižnici>?“ O. :„imala sam upis jedan kad se to dogodilo i ostala je ta stranica ovoga cijela rasparana kako da su je miševi, jer je jednostavno bio napad i na dio gdje je bila knjižnica tako da je tu bilo knjiga kasnije smo našli sa gelerima a bile su korice od knjiga kao da ih je miš grizao.“ Marica Šapro-Ficović 104 Reprezentativni primjeri • Izabrani primjeri - tipični predstavnici određene (pod)kategorije • Potrebno ih je uočiti u postupku analize (kodiranja) i odmah izdvojiti • Kriteriji: – Kvaliteta podataka u intervjuima – Stupanj podudarnosti s (pod)kategorijom • U ovom radu 600 odabranih primjera Marica Šapro-Ficović 105 Sažimanje (sinteza)rezultata • Cilj : Izvući jednake kodove iz kodiranih transkripcija i okupiti ih na jednom mjestu • Zbog ogromnog broja kodova u transkriptima, izdvaja se jedan broj primjera i ide ka generalizaciji • Izdvojeni kodovi postaju modeli / obrasci koji služe za povezivanje ili uspoređivanje raznih događaja, postupaka i situacija u raznim gradovima ili između raznih osoba Marica Šapro-Ficović 106 Metodološki problemi u postupku sažimanja • Problem dvostrukih kodnih oznaka: potrebno je ponekad promijeniti čitave kategorije – Ukidaju se ili preraspoređuju po drugim bliskim kategorijama – Na primjer : ukidanje kategorije I. Dokumentacija zbog nedostatka ili dobijanja nevažećih podataka • Manje potrebe za “prekrajanjima” kod knjižničara nego korisnika – Korisnike je bilo teže povezivati, specifična iskustva Marica Šapro-Ficović 107 Slijede Rezultati istraživanja sa mnogo primjera i izjava Interpretacije i rasprava Zaključci Dio 5 Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995 Marica Šapro-Ficović 108 Djelomična literatura Glaser, B. G. and Strauss, A. L. (1967) The discovery of grounded theory: strategies for qualitative research. [Otkriće utemeljene teorije: strategije za kvalitativno istraživanje ]. Chicago: Aldine. Charmaz, K. (1986) Constructing grounded theory: A practical guide through qualitative analysis. [Izgradnja utemeljene teorije: Praktični vodič kroz kvalitativnu analizu]. London: Sage Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history. Grounded theory. Marica Šapro-Ficović 109 http://www.docstoc.com/docs/2298501/What-is-Grounded-Theory-Kathy-CharmazImagine-collecting-intriguing-qualitative-data-early-in-your-research-I-So-how-haslife-been-for-you-S-Well-as-you-can-tell-it-s-been-v Marica Šapro-Ficović 110 Dio 5: Primjeri djelovanja knjižnica, knjižničara i korisnika u gradovima pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata 1991-1995 dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik [email protected] Marica Šapro-Ficović Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje Svrha, ciljevi • Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995: Marica Šapro-Ficović Analizirati rad knjižnica u deset većih gradova Prikupiti iskaze knjižničara u tim gradovima Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata 112 Svrha, ciljevi ...(nast.) • Dati doprinos općim istraživanjima o knjižnicama u kriznim društvenim situacijama • Doprinijeti raspravi o društvenoj ulozi i vrijednosti knjižnica Marica Šapro-Ficović 113 Knjižnice u ratnim prilikama: međunarodni pregled • Međunarodna literatura o knjižnicama u ratnim prilikama: većim dijelom: osvrt o brojnim uništavanjima knjižnica kroz povijest • kao libricid i memoricid mnogo manjim dijelom: rad knjižnica u ratnim prilikama • Niz međunarodnih protokola i dokumenata o očuvanju knjižnica u ratnim sukobima s upitnim učincima Marica Šapro-Ficović 114 Knjižnice u Domovinskom ratu: priroda i izvori podataka • Pisani i usmeni: 1. Istraživanje pisanih izvora: ograničenja arhivska građa manjkava, slabo dostupna. najviše podataka i literature o uništenju knjižnica - puno manje ili skoro ništa o radu knjižnica pod opsadom 2. Istraživanje usmene povijesti (oral history) puno podataka iz intervjua s knjižničarima i korisnicima. Važnost ovoga rada : svjedočanstva sudionika Marica Šapro-Ficović 115 Teoretski okviri • Društveni kapital (engl. social capital) temelj za: – sadržaj intervjua sa knjižničarima i korisnicima – opis i vrijednost knjižnica kao društvenog kapitala • Usmena povijest (engl. oral history) – metoda korištena u prikupljanju podataka u intervjuima • Temeljna teorija (engl. grounded theory) – metoda za analizu prikupljenih podataka Marica Šapro-Ficović 116 Kontekst i uzorak • Povijesni kontekst: Domovinski rat u Hrvatskoj 1991 – 1995. • Deset gradova pod opsadom tokom rata - od sjevera do juga zemlje – uključujuci 14 knjižnica – s intervjuima usmene povijesti: • 50 knjižnicara (KN) i • 17 korisnika knjižnica (KR) iz tog doba Marica Šapro-Ficović 117 Hrvatska Zagreb Karlovac Deset gradova pod opsadom: Sisak Osijek Slavonski Brod Vukovar Vinkovci Gospić Zadar Šibenik Dubrovnik Marica Šapro-Ficović 118 Knjižnice pod opsadom Grad Vukovar Knjižnica Narodna knjižnica Vukovar Vinkovci Osijek Narodna knjižnica Vinkovci Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, knjižnica Pedagoškog fakulteta Slavonski Brod Sisak Karlovac Gradska knjižnica Slavonski Brod Narodna knjižnica i čitaonica Sisak Gradska knjižnica „I.G. Kovačić“ Karlovac Gospić Zadar Gradska knjižnica Gospić Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, knjižnica Filozofskoga fakulteta Šibenik Dubrovnik Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik Dubrovačke knjižnice Dubrovnik 119 Marica Šapro-Ficović Metodologija 1. za skupljanje podataka: 2. za analizu podataka: • Priprema (zamolba, informed consent) • Izbor ispitanika (uzorak, profil) • Intervjui (tehnika, prostor) • Transkript (prijenos, čišćenje, uređivanje) • Kodiranje (kategorije) • Sažimanje (jednakih kodova iz izjava) • Izbor (reprezentativnih primjera) • Rasprava (povezivanje slučajeva, obrasci, modeli, zaključci) Marica Šapro-Ficović 120 Podaci o intervjuiranim knjižničarima Grad Dubrovnik Broj knjižničara (KN) Ukupno vrijeme Ukupan broj riječi u intervjua transkriptima 10 12:55:09 102,178 Zadar 8 8:08:33 68,744 Sisak 7 4:26:17 28,910 Osijek 5 4:36:44 37,791 Vinkovci 5 2:12:46 19,389 Karlovac 4 4:24:16 37,707 Slavonski Brod 4 2:25:11 20,252 Šibenik 4 2:43:55 19,417 Gospić 2 1:54:38 15,858 Vukovar 1 1:09:17 8,243 UKUPNO 50 44:56:46 358,489 Marica Šapro-Ficović 121 Podaci o korisnicima Grad Broj korisnika Ukupno vrijeme Ukupan broj riječi u (KR) intervjua transkriptima Dubrovnik 10 6:25:51 57,249 Slavonski Brod 4 1:29:19 11,599 Vinkovci 2 0:45:51 1,948 Gospić 1 0:20:34 1,649 17 9:01:35 76,445 UKUPNO Sveukupno Ukupno vrijeme intervjua Broj Ukupan broj riječi u transkriptima Knjižničari 50 44:56:46 358,489 Korisnici 17 9:01:35 76,445 SVEUKUPNO 67 53:58:21 434,934 Marica Šapro-Ficović 122 REZULTATI ANALIZE Sjećanja i stavovi knjižničara (KN) • Prije početka: nije se očekivalo, ali se slutilo ... Primjer 8.2 – 7: KN18, Osijek Marica Šapro-Ficović ”Moram reći da mi smo bili svjesni toga što se događa, ali očito nismo htjeli u to povjerovati, pa kad se to počelo događati, kad su prve granate, puške i tako dalje, mi smo u to gledali jako s nevjericom, mali dio je bio onih koji su se neposredno uključili u neke političke ili ne znam opcije, pa su bili kroz to više svjesni situacije. Većina nas normalnih građana na kraju nije mogla povjerovati da sad po njihovom gradu padaju granate i da se tu zbilja vodi pravi rat.” 123 Pripreme i organizacija obrane od napada • Narodne knjižnice nisu imale nikakve upute za zaštitu i o preventivnim mjerama – radili na vlastitu inicijativu da spase važniju građu Primjer 8.3 – 24: KN30, Slavonski Brod Primjer 8.3 – 25: KN35, Šibenik Marica Šapro-Ficović “Jesmo, jesmo, mi smo već dio knjiga koje su raritetne, zbirku, pa zbirku iz obitelji Brlić, to smo već bili sve spakovali i to je otišlo u Čakovec, jedan dio u franjevački samostan, jedan dio smo spremili u naša skloništa atomska, ali ova beletristika i to, to je još ostalo, s tim smo još radili dok nije bilo pogođena.” “Mi smo početkom ljeta imali jednu izložbu kulturnih ustanova Blago šibenskih knjižnica, gdje smo izložili najvrjedniji fond samostanskih i narodnih knjižnica, Muzej grada Šibenika, Narodna knjižnica, samostan sv. Frane i sv. Lovre... Nakon te velike izložbe išli smo konkretno Milivoj i ja iz knjižnice svi smo bili, svi su se angažirali na spremanju izložaka, svi smo išli jedni kod drugih, svi kodeksi i inkunabule su išli u kontejnere limene, specijalno napravljene, sve je to išlo u podrum. Kulturnjaci su bili stvarno angažirani na spremanju u slučaju da se nešto dogodi...a mi smo, knjižnica, imali podrum.” Rad knjižnica pod opsadom • Vukovar: knjižnica razorena, ali radila dok se moglo (izlaziti vani) • Vinkovci: knjižnica izgorila, ali nastavila raditi pod opsadom, u bibliobusu – poseban slučaj • Sl. Brod: kat knjižnice izgorio, radila na drugim lokacijama –česta preseljenja • Sve ostale stalno radile i bile otvorene za korisnike pod najtežim prilikama i bombama Jedine kulturne ustanove u svom gradu koje su bile neprekidno otvorene za stanovnike i pružale usluge Marica Šapro-Ficović 125 Vinkovci • Tragičan gubitak važne građe Primjer 8.3 – 19: KN41, Vinkovci Marica Šapro-Ficović “Izdvajali smo ..zastarjeli fond i oštećeni, nešto što tad više nije aktualno. Naručili smo u našoj Spačvi drvnoj industriji, kombinatu kutije odnosno drvene sanduke u koje smo mislili spremati određenu važniju građu. No što se dogodilo… prvo vrijeme, sanduci su poslužili da trenutno ove knjige koje su odbačene odnesemo dole u podrum. Da bude veće zlo, one su ostale u podrumu, već u stanju kakvom jesu a bile su namjenjene za kotlovnicu. Sanduci su poslužili da nosimo odozgo u podrum te kotlovnice…Onda smo imali strašan napad …od pojedinih i političara i povjesničara.. I sad eto ta naša ravnateljica njoj su preko noći dali otkaz samo zato što je ispalo da smo sačuvali srpske knjige ... a vidite kako, to je tako spontano ispalo.” 126 Opasnosti, sigurnost djelatnika i korisnika Primjer 8.3 – 9: KN47, Zadar „…nisu imali neko konkretno mjesto gdje su se mogli sakriti, jer to je stara zgrada koja nema podrumske prostorije. Bili su dosta izloženi i onda kad je počela uzbuna, onda su nekih 50 metara morali proći do jednog skloništa, koje je unutar bedema koji okružuje Zadar, međutim to je isto bilo dosta nesigurno dok ti prođeš ti to taj put, nikad ne znaš kad će krenuti napad, tako da su neki na kraju odlazili, neki nisu. Smiješno je bilo ono kad bi počeo napad pa su dečki prvi bježali koji su, prije žena i tako, tako, znali smo se nekom i nasmijati” Primjer 8.3 – 12: KN14, Karlovac “Zgrada uopće nije sigurna, vidite vi koliko staklenih površina ima. Mi nismo zaštićene ni u jednom kutu knjižnice.I sad kad su nama dolazili korisnici mi smo se uvijek jako bojali i uvijek prva pomisao mi je bila, kad ih je bilo jedno četvero, petero na odjelu, kud s njima ako se što dogodi..?trebate kroz odjel proći, ovaj stakleni, jedna i druga strana zida su stakleni, znači ne možete se sakriti nikuda u trenutku tome kad granata padne, morate odmah reagirati, a mi se nismo imali kud sakriti.” Marica Šapro-Ficović Razlozi za ostanak u gradu i rad u knjižnici pod napadima • Iznesen je niz razloga- od radne obaveze i straha od gubitka posla, do prkosa i doprinosa obrani Primjer 8.5 – 34: KN14, Karlovac “Mislim posao. Tada nismo ni razmišljali toliko koliko smo htjeli pomoći ljudima, jer smo znali ako su nam muški na bojištima, ako ovaj je zemlja u ratu znači, na koji način mi možemo pomoći ljudima. Mi smo jednostavno mogli pomoći ljudima razgovorom, mi smo znali da oni dolaze u knjižnicu, ne samo da posuđuju knjige, nego da razgovaraju s nama,dolazili bi na razgovor” Primjer 8.5 – 39: KN50, Zadar Marica Šapro-Ficović “Ponos je bio sigurno, s ponosom svaki dan evo proživili smo, bez obzira na sve. Kako nam je, teško nam je bilo, preživili smo... A jedan je, despet je bio u tebi, nismo im dali gušta, nećemo posustat dokle god možemo.“ A u Sisku... • potreba za aktivnošću i korisnošću Primjer 8.5 – 32: KN13 Sisak Primjer 8.5 – 32a: KN26, Sisak Marica Šapro-Ficović “Mi smo tad svi imali nekakvu dozu adrenalina, jednostavno i da je to zapravo stalno održavalo našu potrebu za aktivnosti. Ja ne bi imala živaca biti doma sama. Djeca su bila u ... muž je stalno imao radnu obavezu.. njega isto zapravo uopće nije bilo kod kuće. Da ja ostanem sama u stanu mislim što bi radila? dojadilo bi mi. Zato kažem bilo je puno bolje prevaliti taj put od kuće do knjižnice kako god bilo i ovdje nešto raditi smisleno i ostati nego sjediti doma i čekati dal će sad tu pasti blizu moje zgrade granata ili će pasti malo dalje....” “Ja sam imala plaću, bez obzira radila ili ne radila, ali ja sam mislila ako ostanem još koji dan u kući da ću sići s uma, jer to sjedenje u kući, kuhanje, spremanje... ne pridonošenje ničega korisnoga ni pametnoga, bez obzira što su nas ljudi grada Siska zaista primili sa srcem i dali sve što su mogli, ja se nisam htjela osjećati kao uhoda, kao netko tko ništa ne pridonosi.” 129 Solidarnost • Zbrinjavanje izbjeglica Primjer 8.8 – 17: KN23 Sisak „Kad su ta granatiranja Komareva postala već tak strašna i kad su te paravojne jedinice došle na granicu znači Mošćenicu a to je vrlo blizu Sisku, oni su iz Komareva morali otići preko noći. Praktički ne cijelo selo ali veliki dio sela koji je bio bliže tim položajima. Mato je tada bio i predsjednik mjesne zajednice i nije znao kud s njima i uglavnom se sjetio da ih jedino može dovesti u knjižnicu. U gradu nije bilo mjesta gdje bi se mogli zbrinuti preko noći. U Sisak su dolazili izbjeglice ali ne odjednom toliko ljudi. Mi smo došli ujutro na posao. Kad smo mi tu našli puno djece, starijih ljudi, to je bilo prestrašno ja vam to ne mogu opisati … oni koji su donijeli više tih stvari rekli smo nek ostave to, pa smo mi to stavili u podrum. Sve smo to nekako zbrinuli. Jasno je da smo mi njima tada mogli pomoći samo tako da s njima razgovaramo, da ih tješimo da kažemo da ćemo nazivati sve njihove rođake i prijatelje koga god tko gdje ima da se služe telefonom. To je bio onako nekakav šok i nekakav stvarni susret sa tim da sad više nema nazad.“ Marica Šapro-Ficović 130 Rad za vrijeme opsade • U knjižnicama za vrijeme opsade najviše se radilo na posudbi građe, s korisnicima • Ali i ostali vidovi su bili zastupljeni: – Nabava, selekcija, revizije; reklasifikacija, slobodni pristup građi, suradnja s drugim ustanovama...itd. • Nabava građe,uz potporu Ministarstva kulture – trgovački putnici; nabava za okupirane knjižnice • Izdavačka djelatnost, izložbe-Gr. knj. Šibenik • Izvan knjižnice : vojarne (Zadar), prognanički hoteli (Dubrovnik), bolnica (Sisak) Marica Šapro-Ficović 131 Radno vrijeme i radna obveza u knjižnicama pod opsadom • Radno vrijeme – prilagođeno ratnim uvjetima – radilo se svakim danom, osim za uzbuna • nakon prestanka uzbune dolazilo se na posao Primjer 8.4 – 1: KN03 Dubrovnik Primjer 8.4 – 7: KN44, Zadar Marica Šapro-Ficović Mi nismo radili puno radno vrijeme….koliko se sjećam radili smo samo za vrijeme danjeg svjetla, jer znamo da nije bilo struje, to je bilo u jutro mislim od 9 sati do 1, oko 4 sata smo bili zatvoreni, poslijepodne to je već doba zime , više se nije moglo poslije tri sata. Ovisilo je i o vremenu, ako je bilo tmurno vrijeme u knjižnici je bilo manje svjetla, ako je bilo sunčano onda se moglo eventualno raditi do tri sata, da bi se moglo vidjeti za posluživat stranke , stranke su zaduživane ručno.“ “ ”Nitko nije uopće postavljao da ne bi došao raditi i da nije bila radna obaveza, mi zapravo uopće nismo to osjećali kao radnu obvezu, niti nam je ikada itko rekao da nam je to radna obveza, nije bilo rečeno...podrazumjevalo se, ma nije nigdje rečeno to bilo, podrazumjevalo se da ćemo dolaziti raditi kad god možemo i kad god vragovi ne napadaju.” Dileme: doći na posao • Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati • Njihove su dileme bile vezane za način dolaska do posla • Svakodnevno pitanje na putu do posla je bilo: Kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti? • Na posao se išlo na vlastiti rizik Marica Šapro-Ficović 133 Na posao se išlo na vlastiti rizik • Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati. Dvojbe su bile: kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti? Primjer 8.5 – 24: KN14, Karlovac Primjer 8.5 – 26: KN46, Zadar Marica Šapro-Ficović “…ja sam nekoliko puta doživjela granatiranje na cesti. ..jedanput sam u noći išla iz knjižnice....onda je počelo ponovno granatiranje, na pola puta sam doživjela to granatiranje, na cesti sam se našla, padala sam po cesti.. bila sam sva izbezumljena, tako da…, ne mogu to mislim, opisat vam, ne mogu vjerovat da sam preživjela mislim, da me nije ništa pogodilo..ceste su bile uništene, veliki krateri su već bili od granata.” “ “Mjesta kuda sam ja prolazila su bila jako opasna...Išla sam pješke jer mi se to činilo u to vrijeme najsigurnije…Sjećam se par puta kolega L.M. je dolazio na posao s autom. Nekoliko puta baš su ono granatirali, pucali, ja i on bi se vozili u autu u strahu da nas ne pogode…, sve vam je to bilo pod uzbunom, ta uzbuna je trajala i to je bilo to, znači ti si išao na svoj rizik.” 134 Stručno usavršavanje • Unatoč ratnih prilika polaganje stručnih ispita se nastavilo [iz opkoljenog Dubrovnika se jedino moglo ići brodom do Rijeke i onda autobusom do Zagreba – preko 25 sati] Primjer 8.5 – 91: KN06, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović “Nas dvije svaka smo uzeli svoje kćeri i pošli polagat stručni ispit [u Zagrebu]. Platila nam je ravnateljica brod i to bez kabine, to smo doplaćivale i ovaj sjećam se momenta… poslala nas je da tražimo Stipanova [direktor, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Zagreb] da će nam on dati dnevnice, nas dvije smo ko dva zbunjena blesana upale u tajnice i rekle da je nas poslala naša ravnateljica….čovjek se pojavi, i stvarno nam je dao novac. Psihički meni je bilo lakše učit i radit nego razmišljati ajme što ću sa sobom. Kad sam gledala tu knjigu [A. Stipčević, Povijest knjige] znam da sam je s guštom počela čitati i da sam došla na neku 250 stranicu i shvatila da to ne treba čitat nego naučit. Zatvorila sam knjigu i vidjela da nemam pojma, a baš mi je bio gušt čitat.” 135 Rad s djecom u knjižnicama • U nekim obustavljen zbog opasnosti, u nekim cvjetao “Tada su to bili posebni programi. Danas ako ćemo govoriti o tim Primjer 8.4 – 52: KN27, Sisak programima, oni nisu posebni. Ali onda su bili. ’91. smo djeci pokazivalikupili smo TV, pa smo video kupili, mogli su gledat crtiće, imali smo filmove, dječju igraonicu u kojoj su radile dvije stručne osobeodgojiteljice koje su radile s njima cjeloviti program kao za vrtić, iako su to bile miješane grupe, dobne skupine djece. One iste dvije kolegice, G.P. i T.P. su radile s djecom Korak po korak do oporavka. To je bio program kojeg smo kasnije dostavljali <Knjižnice grada Zagreba, UNICEF> koji je imao cilj pokazati psihičko stanje djece u to vrijeme.” • Karlovački bibliobus (vozač i dvoje knjižničara) nastavio je redovito obilaziti okolna područja u krugu od 30-35 km od centra grada; škole gotovo na samoj liniji bojišta Marica Šapro-Ficović 136 Odnos knjižničari - korisnici • Korisnici su odredili otvorenost knjižnice Primjer 8.4 – 8: KN18, Osijek U onom trenutku kad je oglašena opća opasnost navodno se nije kretalo, pa ni išlo ni u knjižnicu… ali morali smo se kretati da bismo <nabavili> osnovne životne stvari pa smo išli i na posao. I naši korisnici su u sklopu toga dolazili nama a mi smo se trudili ako smo mi u knjižnici da je knjižnica otvorena, da korisnici ne nađu na zatvorena vrata. Nije bio nikakav propis… da se moramo zatvoriti, to je to: korisnici su dolazili mi smo bili otvoreni.” “ • i knjižničari dolazak korisnika Primjer 8.6 - 31: KN16, Karlovac Marica Šapro-Ficović „Kad su vidjeli da mi tu radimo onda se nisu ni oni bojali doć znaš, kao kupit kruh pa usput i otić u knjižnicu.“ Upisivanje i korištenje • Povećano u teškim prilikama Primjer 8.7 - 1: KN03, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Da, doslovce [o broju korisnika i obrtaju građe za vrijeme opsade grada]. Zato što se u gradu smanjivalo stanovništvo odlaskom običnog dijela građana iz samoga Dubrovnika, a dolazili su izbjeglice i mještani, tako da se broj obrtaja knjiga silno povećao. Nikad nismo imali toliku veliku količinu posudbe i tako velik broj korisnika kao za to vrijeme dok je grad bio ugrožen, odnosno 91 i 92. I kada je prestala opsada ... i nakon toga isto duže vrijeme se zadržao tako veliki broj korisnika i veliki obrtaj.“ 138 Korisnici za vrijeme napada • Od mladih do starih Primjer 8.6 - 25: KN07, Dubrovnik Primjer 8.6 – 21: KN50, Zadar Marica Šapro-Ficović „Problem su bili ljudi koji su iz skloništa direktno išli u knjižnicu, korisnici, i njih bi na stotine već čekalo ispred vrata nervozni, gdje smo mi. Tako da mi nismo baš mogli.. ne možeš iz skloništa onako šporak ić radit barem malo umit oči ako ništa i presvuć se ...ali mi smo odmah iz skloništa u knjižnicu... i onda bi oni čekali da vrate knjige da onda oni mogu ić po vodu.“ „Ja se sjećam jedne stare, naš je korisnik bila jako dugo, ali imala je jako puno godina, oko 90 godina. Znam kad je počeo rat da je bila u knjižnici i jako je bila uzbuđena, to nam je nekako ostalo..baš smo se toga sjećali. Ona je izvadila lančić sa križem i dala jednom našem vojniku koji je išao na front i rekla je 'sinko, nek te čuva'. Dan nakon toga, ona je legla u krevet i nećakinja je dolazila po knjige kako bi mogla čitati. Ja sam bila na odjelu informator, nisam bila za pultom, ali ona mi je baš ostala u sjećanju.“ Nove kategorije korisnika: vojnici • Vojnici su koristili knjižnice osobnim dolaženjem u knjižnicu ili dostavljanjem knjiga na teren - bojište Primjer 8.6 - 12: KN12, Gospić Primjer 8.6 - 11: KN50, Zadar Marica Šapro-Ficović „Korisnici u to vrijeme bili su pretežno vojnici, Hrvatska vojska. Bilo je jako mnogo dečki iz Istre, Hrvatskog primorja koji su ovdje došli braniti domovinu, bilo je domaćih dečki, bilo je vršnjaka moje kćeri ,oni su svi dolazili po knjige i po nove romane koje smo počeli kupovati 1992. Je da je malo stanovništva bilo, ali pretežno je bila Hrvatska vojska, tu je bio taj vojni objekt i tu su oni svi bili, tako da su oni jako puno između sebe dolazili, vojni liječnici.“ „Dolazili su i oni, jer znam da smo njima znali dati više knjiga; davali smo po dvije knjige onda, a oni bi nas zamolili, jer neće se vratit nakon mjesec dana ili ne znam dva, znali smo im onda dati po tri, 4 knjige, oni su imali privilegije“ “Njoj je dvoje djece poginulo” Primjer 8.7 - 6: KN07, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Ona je uvijek šutjela, uvijek je birala po tri ,četiri, pet knjiga i nosila. Svako tri dana je dolazila . U dva dana bi to pročitala i vratila. Ako se sjećaš ono kad su se sudarila ona Aurora i < 9.5.1992.> njoj je dvoje djece poginulo i onda je ona ostala u drugom stanju i dolazila svako dva dana po knjigu. Ona je sve redom čitala, beletristiku od engleske, američke …mislim da je pročitala cijelu knjižnicu. Ali ona je uvijek šutjela i onda ne bi mislim, to je prestrašno uopće ulazit u rasprave, ali njoj su očito te knjige pomogle u tome.“ 141 “Za malu Sabinu smo se užasno vezali...” • Povezanost knjižničara i korisnika u ratu naročito je došla do izražaja u prisnom odnosu prema izbjeglicama, naročito djeci Primjer 8.6 - 29: KN29, Sisak „Sjećam se jedne male Sabine za koju smo se užasno vezali, koja je ujutro, prije nego što se knjižnica otvori (radili smo od 8 sati), već oko 7,30 došla u knjižnicu. <...> Ta curica Sabina mi je donijela zeleni karton na kojem je crvenom kemiskom bilo napisano: ubijeni otac, majka i brat <...> Ona mi je sve ispričala, zapravo je sve gledala, i svoje roditelje, i brata, šogorica (bratova žena) je pobjegla kroz prozor s djetetom i završila u Njemačkoj, a ona je bila u konvoju, pa preko Crvenog križa je pronašao stric koji živi u Sisku, tako je ona ovdje završila. Kad je god vidim uvijek se toga sjetim. Bilo je još djece za kojima smo mi plakali, bili smo jako vezani za njih i oni za nas.” Marica Šapro-Ficović 142 Osvrt unatrag: današnje misli i osjećaji o tom vremenu Primjer 8.11 – 9: KN48, Zadar „Koliko god nije bilo ugodno to proživjeti ja sam ponosan što sam bio sudionik tog vremena, da nakon toliko stoljeća Hrvatska postaje slobodna, i da se konačno uistinu odvojimo, ono što sam kao student 71 godine , da ipak Hrvatska sa svojim susjedima može sama opstati. I ponosim se na to da se iskoristio trenutak slabosti srpske vojske, srpskog rukovodstva koje je bilo samouvjereno i nepripremljeno u osnovi, da se iskoristio taj trenutak i zaustavila srbizacija jugoslavenskog prostora koja da se nastavila u onom obliku za 20 godina ne bi trebalo ni osvajati Hrvatsku. Drago mi je da sam sudjelovao u obnavljanju porušenih ili poluporušenih knjižnica, da smo ih mogli podići i osposobiti ih za korištenje. I da sam doživio to da se narod, moj hrvatski, iz ovog mjesta nije povukao niti prema Italiji ni bilo kojem drugom kraju, da je ostao na terenu.“ Marica Šapro-Ficović REZULTATI ANALIZE dojmovi i sjećanja korisnika (KR) • Bojišta i knjige Primjer 9.3 – 7: KR06, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Krenuo u rat s početkom na ovom području, probijao blokadu 07.10.91, dolaskom na Lopud, uključio se odmah u obranu Republike Hrvatske. <...>.su bili krizni stožeri, odnosno mornarica za potrebe bolje naoružanih brodova.. nismo znali uopće hoće li bit invazija na otoke, jer da su nam prekinuli otoke grad bi bio sigurno pao, to je bila jedina veza sa svijetom... Do 5.oga mjeseca sam bio na Lopudu, i onda sam pošao u grad.. s dolaskom na fiksne čuke, ko' što je bilo u Konavlima, bilo je vremena, jer mi smo išli tamo 4 dana doma, 4 dana tamo.. ja sam bio u vezi, a kad je bilo lijepo vrijeme vezisti ne rade ništa, nego samo kad je grubo vrijeme ili kad se pokidaju linije, ili kad su neprijateljska djelovanja, tako da sam imo' vremena ponovno za knjigu. E onda je bilo pola ruksaka knjiga.“ Ratne uspomene • Djeca ko’ djeca Primjer 9.3 – 21: KR03, Dubrovnik „e, a onda smo se i mi igrali rata po ulicama, pa smo onuda svuda letali... sjećam se dasaka, onih prozora, izloga na Stradunu u daskama i ono sve oslikano, onda smo se igrali, sjećam se da je bilo ono znaš, sve prazne ulice i onda nam je bila špica uza zid ovako sve ić', pa gledat hoće li nas ko pogodit... sjećam se ja poslije rata da nije bilo niti jednog restorana ni kafića u Širokoj ulici, niti Iza Roka, pa smo se mogli igrat ...stalno smo se igrali nogometa i svega i baš nam je super bilo“ • Život se nastavlja “<ja> sam nastojao živjet što je više normalno. Ja sam se išo' i kupat na Primjer 9.3 – 19: Danče i kad nisam imao ta dežurstva, znam da sam čitao Rat i mir. I onda KR04, Dubrovnik sam bio u špilji na Dančama i došo' je jedan poznanik i napao me, govoripa tu je rat, ljudi ginu a ti tu u miru stojiš lijepo i čitaš knjigu... ... a sad, sve što se to događa sad da je to sve ustvari prolazno, ali da uvijek ima nešto što ostane, bez obzira.“ Marica Šapro-Ficović Korisnici i knjižnice • Za vrijeme rata povećan upis u knjižnicu Primjer 9.5 – 1: KR14, Slavonski Brod Primjer 9.5 – 6: KR07, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Ja sam se učlanio negdje 1992. to je bilo u ratu,.. zapravo sin mi je prvo bio član pošto je išao u gimnaziju pa je trebala i lektira, kad bi meni trebala neka knjiga nešto što je mene zanimalo mogao je sin podići, nije bilo problema, Onda sin otišao na studije u Zagreb a ja već navikao treba mi i onda što ću..... imam 34 godine staža pa sam dobio invalidsku mirovinu tako da sam se i učlanio eto 1. 7. te godine....“ „Ja živim u Orašcu. Do knjižnice nije problem doć u Dubrovniku, blizu je, sve su knjižnice dostupne, pogotovo u ovo sad poslijeratno doba, a i za vrijeme rata nije uopće bio problem doć do knjižnica... što je i mene u ono doba začudilo, s obzirom da je jako mali broj tvrtki i ustanova radio u to doba, samo nužno, što je bilo potrebno za život stanovništva, tako da nam je to bilo jedan veliki plus za sve one koji su izbjegli pogotovo sa područja okolice Dubrovnika...“ Način i uvjeti korištenja građe i čitanja • Prilagođeno vremenu i mjestu – bojište, sklonište Primjer 9.5 -21: KR05, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Kako ne, obavezno, to [knjige] sam nosio sa sobom obavezno. Nije da sam čitao doma, doma sam imao manje vremena nego gore [bojište]. Gore sam čak imao puno više vremena... naravno, pa to je normalni dio, nije to ništa strašno. Gore si, to je normalna stvar, moraš očekivat svaki sekund. A može ne bit ništa, 15 dana, recimo ja sam se 94. skinuo onda je baš bilo mirno, recimo, 4. mjesec..kako ne, ma super. Pa pod svijećom, izgubio sam vid pod svijećom čitajući navečer, recimo, staviš jednu tu, lijepo onaj drveni krevet u bunkeru dole. Onda bi u autu.., ne znam, gore na brdu, jedino što nisam nikad znao… ispod Vlaštice dole, znate gdje je otprilike Vlaštica? pa tu desno, ma mislim super, a super.. Mislim, zašto ne, kako ne, izgubiš se totalno u drugom svijetu, to je to.“ Korištenje knjižnice za vrijeme rata • Terapija, druženje, čitanje - “duševna korica kruha” „I mogu vam rijet da svim tim vašijem, što su radili tu, sam se sprijateljio. „E, znaš, došla je nova knjiga“ „ Je li vraćena? je li ova, ti ovo nijesi čitao“...jer meni je nakon toliko, čekaj to je 45 godina po bibliotekama...teško više nać naslov koji me interesira. U bibliotekama si našao, ja bi to nazvao... nekakvu kao ispovjedaonicu. „Imate li tu i tu knjigu? Interesira me taj i taj žanr, ne znam tko je napiso, ne znam koji je naslov, ali o tome i tome se govori... .“ Vi bi se rastrčali unutra kao da si došao po koricu kruha, defakto jest...duševnu koricu kruha da date tim ljudima. Ja sam to doživio i mogu vam rijet iz prve ruke.... jednostavno bila je ko nikad kohezija ovega grada fantastična ..., Kad je knjiga blizu, jednostavno zaboravite na okolinu.“ Primjer 9.6. – 6: KR06, Dubrovnik Primjer 9.5 – 30: KR16, Vinkovci „Od knjige, od lektira...? Kušan, Ivan Kušan njegove <knjige>, Mato Lovrak. Zlatko Krilić <Zabranjeno?> ne znam, pismo nešto tako, onda Kušanov Zračni kauboj, Koko u Parizu, Koko i duhovi, Lažeš Melita a od ovih ... što smo imali strane sad ne znam točno naziv Enid Blyton, 5 prijatelja sve sam pročitala, sve.“ Marica Šapro-Ficović Čitateljski interesi po temama • Od klasike do dječije Primjer 9.5 – 29: KR05, Dubrovnik Primjer 9.5 – 31: KR11, Gospić Marica Šapro-Ficović Najviše sam znao uzimati klasike. Pa recimo beletristiku, nekad povijesne neke stvari. Vrlo malo sam uzimo ratne stvari. Dojmio me se Kosinski, njega sam čitao, ali opet mi je to bilo malo previše crnila. Pročitao sam njegove dvije tri knjige ali nisam više htio, jer jednostavno je toliko crnila...To jest objektivno stanje događanja, ali opet, kad se nalaziš u takvim stvarima pokušaš se maknut od toga. Znači uzimao sam više tako neke, od Clavella... čisto da ti odvuče pažnju, odvuče misli i razmišljanja, jer ako si u tome 200 posto onda poprimaš još više ta razmišljanja, to loše stanje. Kažem vam, meni je to značilo.., tamo smo imali dosta slobodnog vremena... To ti je čisto jedan izlaz.“ „ „Dječji odjel je bio drukčiji i znam da je tu, u ovome ćoškiću stajalo '5 prijatelja', to sam obožavala čitati i onda svi su to čitali, a to danas djeca više uopće ne čitaju, mi smo ih poderali, ne znam koliko kompleta valjda, ja sam jedan naslov znala pročitat 5 puta i onda sam dolazila svaki drugi dan da vidim oće li doći onaj naslov koji ja čitam i baš su djeca to puno čitala... Pa ja sam volila Tajni dnevnik Adriana Molea sve nastavke, to mi je bilo smiješno i tako... Ja crtam i onda sam dosta i slikovnice, a onda kasnije kad sam bila veća svašta 149 sam čitala, ljubavne romane...“ Čitateljski interesi po temama – do ljudskih tragedija • nakon pogiblje sina Primjer 9.5 – 27: KR07, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović „Posebno tim ljubiteljima je nedostajala jedna duševna potpora koju su mogli nać čitajući knjige, birajući baš teme koje njima tad su bile potrebne da bi im malo olakšalo to teško stanje ratno u Dubrovniku. Nije bio problem posudit knjigu ni za dijete, a pogotovo za čovjeka koji je htio nešto pročitat u to doba da bi sebi olakšo onu bol, one misli, odvojenost od doma i sve skupa. Znam da je mene tad, u to doba, privlačila ta baš tematika psihološkog profila da bi mi umirila nekako misli... Kad mi je sin poginuo, kad smo se vratili doma... ja sam se izolirala od ljudi, jedan izvjesan broj dana, odnosno čak mjeseci, dva mjeseca sam izbjegavala kontakt s ljudima....svakako u knjižnici bi onda uzela tako neku tematiku koja je meni odgovarala da mi olakša malo dušu, da mi bude malo lakše, sve što je objašnjavalo produljenje čovjekova života, nije ograničavalo na ovozemaljski, meni je tad to trebalo da mi bude lakše podnijet njegovu smrt. Ja vam i dalje volim ove filozofske stvari i sve što je okrenuto, okrenuto čovjeku. To mi je nekako ostalo, a kad sam bila djevojka volila sam znanstvenu fantastiku i ono, volila sam čitat sve te, to me privlači.“ Zaključci • O knjižnicama – u svim gradovima, knjižnice su radile pod opsadom većinu vremena, često pod najtežim uvjetima • brojne knjižnice su bile teže oštećene u napadima, a u jednom gradu (Vinkovcima) potpuno uništena – bile su jedine kulturne institucije koje su u potpunosti djelovale u svojim zajednicama u to vrijeme • O knjižničarima – većina knjižničara je ostala u svojim zajednicama i radila u knjižnicama iz raznih razloga: sigurnosti radnog mjesta - da ne izgube posao, profesionalne obveze, osjećaja dužnosti, ponosa i otpora Marica Šapro-Ficović 151 Zaključci (nast.) • O korisnicima i korištenju – broj korisnika se povećao za vrijeme opsade, a također i posudbe knjiga – korisnici su nosili knjige u skloništa, vojnici na bojišta – većina posuđenih knjiga je lagana literatura, trileri, akcijski romani, iako se kod jednog broja korisnika obnovilo zanimanje za klasiku – korisnicima je knjiga značila puno više nego prije ili poslije rata 152 Marica Šapro-Ficović Vrijednost knjižnica • Kroz svjedočenja knjižničara i korisnika te kroz primjere kontinuiranog pružanja usluga pod teškim uvjetima, knjižnice su dokazale svoju vrijednost u zajednici • Knjižnice su postojale i djelovale ne samo kao knjižnice, nego kao oslonac ljudima u želji za normalnim životom, potpora da se izdrže teška vremena Marica Šapro-Ficović 153 Mišljenje jednog korisnika o vrijednosti knjižnica „Knjižnica je tada jedna bila jedan hram. To je sad jedna nada. Postojanje knjižnice u tome vremenu je ujedno jedan prkos, držati otvoreno to jedan duhovni prkos, vi možete nas uništavat međutim mi ipak i čitamo i dalje u kulturnom jednom prostoru živimo jel to je. Ja bih usporedio otvorenost knjižare <ie. knjižnice> kao što su održavanja koncerata u recimo Male braće to je za mene ekvivalent znate kad dolazi Ruža Pospiš i tako dalje to je isto ta se da znači jesu jedno strašno jerbo te bombardiraju i tako dalje da je potreba za kulturom za održanjem svog kulturnog ideniteta na naki način kroz to literaturom i glazbom se održat.“ Primjer 9.7 – 14: KR10, Dubrovnik Marica Šapro-Ficović 154 Djelomična literatura Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Marica Šapro-Ficović Oral history. Grounded theory. 155 Od 2006 do 2012 Marica Šapro-Ficović 156 Obrana dizertacije 18. srpnja 2012. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Marica Šapro-Ficović 157 Dubrovnik 1991 Marica Šapro-Ficović 158 Nastavili ... usprkos Dubrovnik Lipanj 1992 Fotograf Ingrid Pavličević, Marica Šapro-Ficović http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac487.nsf/AllWebDocs/Zivot_knjiznica_pod_granatama_ 159 Nastavili ... usprkos Narodna knjižnica Vinkovci Marica Šapro-Ficović Direktan pogodak Karlovac 160 Nastavili ... usprkos Narodna knjižnica Osijek – pogodili su unatoč Marica Šapro-Ficović 161 Nastavili ... usprkos Gradska knjižnica, Zadar, 1991. Marica Šapro-Ficović 162 Nastavili ... usprkos Čekajući ispred Narodne knjižnice Dubrovnik, 1992. Fotograf Ingrid Pavličević Marica Šapro-Ficović 163
© Copyright 2026 Paperzz