Alagaoa tau talafaasolopito ma lo latou puipuiga/… i Amerika Samoa: Fesili ma Tali I le faataatiaga o se fa’avae/alafua mo lenei fuafuaga, o le a iloilo ma saunia e lenei …ni tali i fesili faigofie e tele nisi fia malamalama ai tagata lautele i le puipuiga tau talafaasolopito. E tele lava ina fia iloa e tagata po o a mea e manaomia ona puipuia, pe aisea e puipui ai, le taua o lea galuega, le faamautuina/pe faapefea ona iloa e taua, pe faapefea ona faitaulia. O le a faamanino atu i le tusiga o lo o sosoo itu taitasi o lo o fesiligia atoa ai ma se ata o le fuafuaga ua mae’a ona faataatia. O a “Measina/Meatotino? Iloga tau Talafaasolopito”? E aofia i le upu “Meatotino tau Talafaasolopito” vaega uma o punaoa tau talafaasolopito e aofia ai fale, fausaga, nofoaga, laufanua ma itumalo tautaua/tau talafaasolopito. O ‘Meatotino Iloga tau talafaasolopito’ o ni toega faitino ia na fausia e tagata o le tuana’i e fai ma molimau i le talafaasolopito o lea nofoaga. E mafai ona faatulaga ni isi o Meatotino Iloga i lalo o vaega ua faailoa atu i luga: a oo ina faamaumau, e ao ina filifili le ituaiga pito sili ona talafeagai e faatulaga ai nei Meatotino Iloga. O fale e mafai ona aofia ai i lalo fale, aoga, fale a le malo, fale gaosi oloa, ma soo se fale lava o lo o tu pea e iai sona talafaasolopito taua. O fausaga fa’aaoga o lo o atoaatoa pea le lelei ma e faaaoga mo ni isi mafuaaga e ese mai le alaala ma le galulue ai. E mafai ona aofia ai vai’eli, lualoto mo maina ma isi ‘eli’eliga, auala laupapa po o ni uafu. O nofoaga o vaega ia na tutupu ai ni taeao taua, galuega, po o ni gaoioiga e iai se taua i le talafaasolopito, po o se taua faaleaganuu po o suesuega tau tala ‘eli. E aofia ai ni toega mai anamua ma tua mai o gaoioiga a tagata soifua (nofoaga o suesuega tau talaeli) ma nofoaga e faataua faaleaganuu po o iai ni vavau. O laufanua tautaua ma faaleaganuu e folasia mai ai se siosiomaga e tele atu i lo se fale se tasi, fausaga po o se nofoaga, ma o se faailo i le taua i le talafaasolopito ma le faaleaganuu, o lea laufanua. O nuu mavae o Samoa o ni isi ia o faataitaiga o laufanua faaleaganuu. E le gata i lea, o itumalo faaleaganuu ua tuufaatasia ai punaoa tau talafaasolopito e iai le faasinomaga ma le taua e sili atu i lo meatotino taitasi. O le a auiliili/faatalanoa i lalo atu ni isi o Meatotino Iloga tau talafaasolopito a Amerika Samoa ma o latou talafaasolopito Aisea e faasao ai Meatotino Iloga tau talafaasolopito? O Meatotino Iloga tau talafaasolopito o toega faitino ia o le talafaasolopito. O ni nofoaga moni lava na tutupu ai ni mea taua, nonofo ma galulue ai tagata i le taimi tuana’i. E maua mai ai se fesootaiga ma le tuanai e mafai ona fesoasoani tele i aoaoga ma tapu’e ai le lagona tonu e patino i lea nofoaga. O itumalo ma laufanua tau talafaasolopito e mafai ona momoli mai ai ni lagona o le nofoaga tonu, pei ona iai i le taimi ua mavae. O lo o tuutitino mai ai faamatalaga o le tuanai, i le faasinomaga o le tagata ma lona talafaasolopito. E faataua e aganuu mai Sisifo (Europa ma Amerika) o latou talafaasolopito, ma, i le vaitau o pulega faakolone, sa latou faaaogaina le lē faamaumauina?/ leai o se talafaasolopito (o ni isi atunuu) ma auala e faalauiloa ai o i latou o tagata “aoaoina” ma manatu maualalo ai i aganuu a isi atunuu na latou tau atu i ai i le lalolagi. Peitai, sa iai talafaasolopito o na aganuu: i Samoa i le vaitau i tua atu o le ofi mai o tagata Europa, o lo o faamauina le talafaasolopito i Meatotino Iloga e pei o tia 1 seulupe, ‘olo, nofoaga ‘o ‘eli’eliga ma nu’u. O le faasaoina o ia nofoaga e faamatuu atu ai le taua e le gata i le meatotino ae o le talafaasolopito o lo o afifi mai ai.E matua taua tele laufanua faapitoa ua taua i lona tulaga faaleaganuu i le faasinomaga o se tagata. I se isi itu, e mafai ona ave ia meatotino ma auala taua e faasao ai le taimi ma alagaoa utiuti pe a faafouina ni fale tau talafaasolopito mo le faaaogaga i nei onapo. O a ni mafuaaga e ta’ua ai o “Meatotino Iloga tau talafaasolopito”? O “Meatotino Iloga tau talafaasolopito” ua loa i tausaga. O le tulaga masani, o le tele lava o ia meatotino e le tatau ona itiiti atu i le 50 tausaga o iai. Peitai, e mafai ona lavea ai foi ma isi meatotino e i lalo ifo, pe afai o se vaega taua po o se faailoga talafeagai tele o se vaitau. E tatau foi ona faamaonia o ni meatotino moni lava tau talafaasolopito. O lona uiga e tatau pea ona tumau se vaaiga ma ni tulaga e mafua ai ona ta’uta’ua. E tatau ona atoatoa pea nofoaga tau su’esu’ega o tala ‘eli ia faailoa mai ai mafuaaga e ala ai ona taua. E tatau ona iloa gofie i le aganuu talafeagai meatotino faaleaganuu o iai, ma faamauina i ni a latou tu, ma o lo o faaaoga pea, pe o iai se auala o faasaoina ai. E tatau foi ona taua ia nofoaga faapitoa i le talafaasolopito o se atunuu.E tatau ona fesootai sa’o lava ma tagata, ni mea na tutupu, po o ni atinae na fofoaina le talafaasolopito pe na tāua i le tuanai: e tatau ona iai ni ona foliga e tu ‘ese mai ai pe i le tino po o lona faatulagaina; mafai foi faailoa mai ai ni faamatalaga tau le tuanai. O le a eseese auala e taua ai meatotino eseese. E iloa le tāua i le faamaoni/…E fesootai le tauā i le faamaoni E faaalia lea i le mafai ona faamautuina foliga vaaia o meatotino e mafua ai ona ta’ua o meatotino iloga tau talafaasolopito. E faapefea ona faamautuina o se meatotino iloga tau talafaasolopito? E tatau ona ao mai faamatalaga e faamautuina ai le faamaoni o lea meatotino. Ia faatulaga loa i le “vaitau tonu” o le talafaasolopito ma faatusatusa ai i isi ituiaga faapea, ma ituaiga o lo latou vaitau, ma isi o lea lava vaipanoa, pe faatusatusa foi i isi vaega tulaga ese mai o le talafaasolopito. E tatau ona faatino lenei fua sailiiliga e ni tagata o iai le tomai o meatotino pei ona faailoa atu (i suesuega o tala ‘eli, fauga fale) ma le talafaasolopito o lea nofoaga. O se metotia mulimuli e ao ina faaaoga o le ta’iala lea e pei o le “Ta’iala mo le iloiloga o le Resitara Faalotoifale o Nofoaga Iloga Tau/o le Talafaasolopito. A fia faitauina se meatotino i lalo o nei tuutuuga e tatau ona: A. fesootai i ni mea na tutupu na iloga lo latou sao i ni vaega o lo tatou talafaasolopito; pe E. fesootai i i soifua o tagata iloga i le tuanai; pe I. fa’ailoa atu ai se ituaiga faapitoa, se vaitau, po o se metotia tau fausaga, po o se galuega a se matuofaiva, pe o se galuega iloga tau atisi, pe faasinolima i se vaega/faalapotopotoga/tino taua e lē iloga le tulai mai o sona faagaoioiga; pe O. maua, pe ono maua mai ai faamatalaga taua i tua atu ma le vaitau o le talafaasolopito. O faaiuga uma mo lenei mataupu e tatau ona ausia i le soalaupule ma faamaonia i tagata i fafo atu o i latou na faia le faaiuga. O le faataitaiga, a faaofi atu ni meatotino i le Resitara mo Nofoaga o i le Lotoifale, e faamauina i pepa mafuaaga e ausia ai se tasi po o le sili atu foi o le lisi i le taiala pei ona faailoa atu i luga. E tatau ona lava tapena lelei mafuaaga ia le fesiligia ai e le o tausia le Resitara le faamauina o nei meatotino i lana lisi. 2 Aisea e fai ai ma sui le aofaiga o meatotino iloga tau talafaasolopito a o le a foi le mafuaaga e tatau ai ona faailoa ni isi meatotino faaopoopo? O ia suiga e tulai mai ona o le faaauau pea o atinae, faaopoopo o le aofaiga o tagata ma le faalautele ma le faaleleia o metotia e sailiili ai. E faaleaogaina foi (ma aveesea ai le uiga tonu) pe faatama’ia foi ona o ni atinae tau tamaoaiga ma le nofoia o nofoaga sa le masani ona faaaogaina ina ua faatoateleina tagata. Ui i lea, o le fuafua lelei o le faalautelega o se nofoaga mo tagata faaopoopo, e ono tau atu ai i ni meatotino fou. O le faataitaiga e tatau ona manatua meatotino tau talafaasolopito a’o fa’ataatia fuafuaga auiluma mo ni galuega tau atinae. Afai e le’i uia ia auala mo se nofoaga, e tatau ona faatino ae le’i amatalia le galuega tau atinae ma fautuaina ni auala e faasao pe faaitiitia ai le afaina o ia meatotino tau talafaasolopito. E faigofie ona faamalamalama se meatotino tau talafaasolopito pe a faatusatusa i ni isi meatotino faapea. Mo se faataitaiga, afai ana fa’amuta i Tataga Matau i luga a’e o Leone sailiiliga a le au suesue i tala’eli, o le a aveavea’i le manatu na o le pau lea o le nofoaga na maua uma ai ma’a na fafau ai meafaigaluega. Peitai e tele ni isi nofoaga faapea ua faailoa mai i Tutuila, ma ua faalautele ai so tatou malamalama i le taua o Tutuila i le avea ai ma nofoaga tutotonu mo meafaigaluega ae le’i ofi mai meafaigaluega a Europa. MALO O AMERIKA SAMOA OFISA AUTU O LE KOVANA OFISA E FAASAOINA MEA TAU TALAFAASOLOPITO FUAFUAGA FA’ATA’ATIA MO LE FAASAOINA O MEATOTINO TAU TALAFAASOLOPITO 3 I. Faatomuaga Tala’aga O Amerika Samoa o se "unorganized, unincorporated Territory" o le Iunaite Setete o Amerika ma na’o le pau lea o le motu a Amerika i le itulagi i toga. E iai motu o Tutuila, Aunu’u, Manu'a (Ta'u, Ofu and Olosega), Swains Island ma Rose Atoll. O lona lautele e 76.2 maila faatafafa/square miles. E taooto motu o Samoa mai le 168° i le 173° sisifo /west longitude ma e mai le 13° to 15° i saute/south latitude. E taooto motu o Amerika Samoa i le 168°-171° longitudinal o le atu motu/portion of the archipelago, o le itu i sasa’e lea o le au Samoa.E i le va o le 120 i le 200 inisi le malosi o timuga faaletausaga inches annually, ma le fua faatatau e 80 tikeri F/with an average temperature of 80°F. O le tau e vevela ma susu; e televave le The climate is hot and humid; erosion and biodegradation are rapid. O motu o Tutuila ma Manu’a e mati’e/rugged, ma o ni motu mauga mai mauga mu, mountainous volcanic isles, e mafiafia ai le vaomatua/clad in dense tropical rainforest vegetation. E utiuti le avanoa o lo o faamautu i ai tagata ma faatautaia ai faatoaga. E vaapiapi ma patupatu le fola o vanu ma e fapena foi le laugatasi tu matafaga/The valley bottoms are not very flat and are quite narrow, and the coastal plains are narrow. O lo o faailoa mai e ni suesuega lata mai o le eleele, o le tele o vanu sa avea muamua ma faga loloto tu matafaga i le faatoa taunuu mai o ulua’i Polenisia ae ua faatumulia i le suavai (silasila i tusi a Clark & Michlovic 1996; ma Pearl 2006)/ Recent geomorphological information indicates that many of the valleys were deep embayments when Polynesians first arrived that have subsequently filled in (see Clark & Michlovic 1996; Pearl 2006). O le laugatasi pito tele o le laufanua lea o Tafuna i le itu i Saute o Tutuila; o se laufanua lafulemu na mafua mai mauga mu/ The largest flat area is the Tafuna Plain on the southern side of Tutuila; this is a large volcanic plain. I le seneturi 20 i ni isi o nofoaga e pei o le augutu o le faga i Pago Pago, na tanu ina ia faaopoopo ai se laugatasi mo atinae. O motu oneone motu o Swains ma Rose. O Rose e 80 maila i le itu i Sasa’e o Ta’u ma e lua ona tama’i motu oneone ua faaigoaina o Rose ma le motu o Oneone ma e aofia ai se aloalo e 2000m le lautele (6500futu), ma o lona telē e 1600 eka o fanua ma le a’au. O le motu o Rose ua avea ma ma’a faamanatu tau le Gataifale faalotoifale a le Iunaite Setete/. U.S. Marine National Monument. O le motu o Swains e foliga i se li’o lona taatia mai ma e aofia ai se aloalo e vai magalo pe tusa ma le 230 maila mai le itu i saute o Tutuila; ma o se motu tumaoti ua faatau motu. 2. Tala Faasolopito o Amerika Samoa ma Meatotino Iloga felata’i O tagata Samoa o Polenisia na ‘ainā ai le atu motu pe tusa ma le 3,000 tausaga talu ai. O tagata na aumaia le Aganuu Lavelave/filifili?? o le Lapita/ Lapita Cultural Complex i le atu Samoa o ni tagata folau sa nofoia motu pe tusa ma le mamao i Sisifo o le motu o Admiralties mai matafaga i Matū o Niu Kini. O nofoaga o suesuega o tala ‘eli mai le uluai nofoia o le motu e faailoa mai ai sa tele ina faaaoga ia nofoaga e nonofo ai tagata ma e tatau lava ona lata i le talafatai (fa’ataitaiga, Kirch & Hunt faatonu. 1993; Clark & Michlovic 1996; Moore ma Kennedy 2003), e ui o TUpapa i le nuu o Aasufou (ua faaigoaina foi o Vainuu) o se fa’ataitaiga o se ulua’i/tau amatamata/muamua atu? nofoaga i mauga/provides on example of an early site in the mountains (Eckert ma Welch 4 2009). O lo o faamauina le nofoaga o Tupapa i Aasufou i le Resitara o Nofoaga Tau Talafaasolopito o i le Lotoifale/ National Register of Historic Places. E mafai ona aofia i toega maua mai ia nofoaga ni isi po o mea uma o le a lisi atu: ‘ipu ‘ele (o le ituaiga taualoa o le Lapita o lo o teuteuina i mamanu e togitogi i le ‘ele i se fa’ailoga ma’ai/ is decorated with motifs impressed into the clay with dentate stamps), fasi ma’a mai mauga mu ma meafaigaluega, tioata mai mauga mu, mātau fagota e gaosia mai atigi ma meafaigaluega sa fafau ai, mea teuteu e fau mai i atigi, ma toega/otaota??? mai meaola/faunal remains?. O i latou sa nofoia nei motu na aumaia pua’a tausi/domesticated pigs, maile/taifau/uli ma moa, atonu foi na aumai ai ma le Isumu/Imoa Polenisia. Na aumai ai foi ii a folauga la’au aoga mo le au malaga. O lo o faailoa mai lenei vaitau i Amerika Samoa i nofoaga fa’atulaga loloto o suesuega o tala eli /deeply stratified archaeological sites e pei o le nofoaga o To’aga i Ofu (Kirch & Hunt fa’atonu. 1993) ma ‘Aoa (Clark & Michlovic 1996) atoa ai ma Aganoa (Moore ma Kennedy 2003; Crews 2008; Welch 2008) i Tutuila. E ui ua lofia/tanumia i le suavai ni isi o uluai nofoaga i motu o Samoa (fa’ataitaiga o le nofoaga o le ipu ‘ele Lapita i Mulifanua i ‘Upolu [Green & Davidson 1967; Leach ma Green 1989]), o lo o faasinolima pine faamau i ni uluai nofoaga i matafaga o faga loloto anamua ia ua tanumia e le oneone ma ni isi i luga o mauga (Eckert ma Welch 2009). Ua tele ina talia le mau na mae’a le gaosia o ipu ‘ele i se vaitau i le mae’a o le 300 TA (silasila i le tusi a Clark & Michlovic 1996; Clark ma isi. 1997). O lo o faatu mai le vaitau e 800 TA e Kirch & Hunt faatonu. 1993. Peitai o suesuega a Clark i le vanu i ‘Aoa na maua ai ni ipu ele i faasolosolo o ma’a mai lea vaitau ma lea vaitau in stratigraphic contexts e o’o atu lona matua i le seneturi 16 (Clark & Michlovic 1996). Atonu e mafai ona faamalamalama mai ai le mafuaaga na iai le “vaitau pogisa” anamua –o nofoaga o ipu ‘ele uma sa tele ina manatu tagata e mai le ulua’i vaitau o le vavau/i luma atu o le talafaasolopito a Samoa ma o le mafuaaga lena na tele ina le aoina mai ai toega/malala mai le tumutumu o nofoaga sa maua ai ia ipu ‘ele.O lona uiga e manaomia ona toe iloilo le vaitau anamua o Samoa ae le’i faamautuina uiga taatele o nofoaga. O le isi ituaiga nofoaga na fa’aaoga i le vaitau lea o lua sa ‘eli mai ai ma’a (Johnson 2005). O nofoaga tetele e lua faapea e iai Tatagamatau ma Lauagae o lo o fa’amauina i le Resitara ae o le isi lua o lo o fa’atu igoa mo le lisi. Sa maua mai ma’a mai mauga mu mai Tutuila i Taumako, Tokelau, Fiti, Samoa Tutoatasi, mai motu o Manu’a Islands (Best ma isi. 1992) ma le atu Kuki (Walter 1990; Weisler ma Kirch 1996). O lo o fa’aaoga pea nei nofoaga e faailoa mai ai le vaitau o le talafaasolopito, ina ua amata ona suitulaga ai meafaigaluega u’amea mai Europa. Ua fa’aalia e suesuega a Johnson (2005) ma Winterhoff ma ni isi o lana tupulaga (2007) le mafai ona iloa o ma’a mai nofoaga eseese pe a faaaoga i ai ni isi metotia sailiili ese. Ua mafai ai nei ona suesue lelei meafaigaluega na fausia i ma’a mai nofoaga na maua ai, tusa po o nuu i Amerika Samoa po o motu i fafo atu agai le nofoaga tonu na fafau atu ai, ma faailoa atu ai ni va tau fefaatauaiga na feagai ma tagata Amerika Samoa i na aso. O se isi ituaiga meafaigaluega taua na fausia mai ma’a mai lua ma’a o to’i. E tele naua fo’i otaota mai ia ma’a na maua i nuu (faataitaiga., Maloata [Ayers & Eisler 1987] ma Tulauta [Frost 1978; Clark 1980; Brophy 1986]). O le faamolemoleina o to’i le galuega fa’ai’u e faatino i lo latou gaosiaina; ma e fa’aaoga ai ‘alā tetele. O ‘ala tetele e masani ona faaaoga i lenei galuega e masani ona molemole ni faaofuofu e maua ai ma e iai taimi e iai ‘omo’omo e mafai ona fa’amata ai to’i ma’a. O nei ‘ala tetele o lo o maua i nofoaga o suesuega o tala eli (pei o Maloata ma Tulauta), i alia (i Afao, Fagasa, Leone, 5 ma Nuuuli) ma isi nofoaga i laufanua o le motu. E iai foaga ua maua mai motu o Manu’a. E le’i faailoa mai ni luā ma’a i Manu’a e ui sa saili e ni isi o le au suesue. O le tele o toega mai anamua i le fogaeleele o Amerika Samoa e mai le si’ui o le vaitau ua ta’ua o le vavau. I lea vaitau, sa tele ina aafia mea na tutupu i Tutuila ona o taua i motu o Samoa i Sisifo talu ai tofi maualuluga. Sa iai taimi na iai Tutuila i lalo o pulega a itumalo i le sasa’e o Upolu, ma atonu sa iai ni taimi sa moomia ai e matai mai Upolu ona tau mo i latou. Sa matele ina va tau foi motu o Manu’a. O lo o faamau i talatuu a motu o Manu’a ni ta’ita’i mai Sisifo (Fiti, Samoa i Sisifo ma isi) sa asiasi atu i Manu’a i ni malaga fa’apa’itau. O le vaitau tonu lea sa tele ai nofoaga mo ‘olo maualuluga aua le pupuiga o tagata i luga i le tuasivi ma mauga. Sa avea nei ‘olo ma sulufaiga mo i latou e le auai i le taua ma nofoaga e mapu atu i ai le au tau pe a manaomia (Moyle 1984). O lo o faamauina se puipui tele i le laugatasi i Tafuna, i le motu o Tutuila i le Resitara Faalotoifale/ National Register. Eti saaga sometimes uses Resitara a le Mālō tele A o’o i taimi e le o vatau ai Samoa anamua sa latou faamautu i nuu; i Amerika Samoa sa tele lava ina nonofo i le talafatai.O le tele lava o nei nuu o lo o nofoia lava i ona po nei. O ni isi taimi e iloa gofie toega mai anamua i luga o le fogaeleele ae o isi taimi e maua mai lalo ifo o le eleele pine faamau o le faaaogaga o nofoaga. O nofoaga mulimuli mai anamua i Maloata (Ayers & Eisler 1987) ma Fagatele (Frost 1978), i Tutuila, ma Faga i Ta’u, o ni isi ia o nuu mai lea vaitau o lo o lisi i lalo o le Resitara. O le faataotoga tonu o se alaalafaga Samoa o le tutotonu lea o se malae, ae si’omia e maota fono, maota o ali’i, ma isi falenonofo. O se ituaiga taua mulimuli mai le si’ui o le vaitau ua faaigoaina o anamua, o ni tia ia e seu ai lupe. Sa tele ina fausia nei tia i ma’a, ma e tasi pe lua ni ona la, ma faaaoga mo le taaloga seu lupe a alii (Herdrich 1991; Herdrich ma Clark 1993). E le’i faatu atu ni tia seu lupe mo le Resitara e ui e agavaa tonu mo lea faamoemoe. O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis-Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. O lo o faamau i le Resitara le ma’a Faamanatu i, i le Faga o le Fasitele/Faga o le Toto Masa’a used by Eti saaaga/Massacre Bay, e manatua ai le auva’a e 12 a La Pérouse na tagatavaleina ai. O lo o faamau e Pearl ma Loiseau-Vonruff (2007) se talaaga o le ma’a Faamanatu mo le fauga o le maa faamanatu. E le’i leva nei ona toe faaleleia le maa Faamanatu e faaaoga ai tupe mai Tupe mo Faasaoina o mea tau Talafaasolopito ma le Mālō o Farani (MCC-Materials Inc. 2007). Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830 (Moyle 1984). E matua tele se aafiaga o lana talaiga ma e na mulimuli ia te ia i tagata Samoa ma la latou aganuu. Na fausia aoga o lo o i le Resitara pei o le Aoga a Teine i Atauloma ma le Aoga a Tama i Fagalele i le itu i sisifo o Tutuila e le LMS e faaaooga ai tamaiti Samoa i le soifuaga faakerisiano. Na o’o mai fo’i isi tagata misionare mai le Pasefika i Samoa i le vaitau lea (fa’ataitaiga., sa galulue tagaat mai le motu o Sosaiete ma le Atu Kuki i le LMS ae galulue tagata Toga ma le au Metotisi). Na a’afia foi tagata Samoa i tagata fa’atau’oa mai Europa ma vaega o le militeri. O nofoaga tau talafaasolopito na iai se aafiaga mai tagata Europa ma Amerika e le gata i le militeri ma isi (pei ona faailoa atu i lalo atu), e masani lava ona tulaga ese lo latou faaaogaga tele o le ma’a ‘ala i le faiga o sima. O meatotino tau talafaasolopito o le lua seneturi talu ai e patino ia Samoa lava, e matele lava ina pei o toega mai anamua a 6 Samoa. ‘O ‘olo, luāma’a, ma tia seu lupe na faagata le faaaogaga ona o misionare; ae ui i lea o lo o tumau pea le faatulagaga faavae na sau a’i nuu Samoa. Ina ua vaelua le atu Samoa i lalo o tuutuuga o le Feagaiga i Perelini i le 1899, na maua e le Iunaite Setete le itu i Sasa’e ae pulea e Siamani 'Upolu, Savai'i, Manono ma Apolima, o lona aofaiga/lautele e 1,120 maila faatafafa. O nei motu ua tuufaatasia e avea ma Mālō Tutoatasi o Samoa, lea na aveesea e vaega ‘au Niu Sila mai ia Siamani i le 1914, ma pulea seia oo i le 1962. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Samoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951, i lona amataga mai o se nofoaga autu mo le koale mo va’a i le Vaitau o le Ausa (Gray 1960). /initially as a coaling station for the fleet in the Age of Steam (Gray 1960). I le taimi o le Taua lona Lua a le Lalolagi, sa avea ai le "U.S. Naval Station Tutuila", lea ua faamauina i le lisi o Itumalo tau Talafaasolopito i le Resitara, ma ofisa tutotonu o le Vaega e Puipuia Samoa ma sa aofia ai ni isi o motu tu lata, ma sa avea foi ma vaega Puipui pito sili ona tele i le Pasefika. A’o faagasolo le taua i le itu i matu ma sisifo, na avea Amerika Samoa ma nofoaga talafeagai mo fuafuaga faataatitia mo le taua./As the war moved north and west, American Samoa became a strategic backwater. O lo o maua meatotino tau talafaasolopito mai le Taua Lona Lua o le Lalolagi i vaega eseese o le atunuu e pei o nofoaga mo le militeri e pei o falemai, le Malae Vaalele i Tafuna, le Nofoaga e toleni ai Malini i Leone ma ‘olo o lo o tele ina maua i le talafatai (Hudson ma Hudson 1992; Carson 2003; Kennedy ma isi. 2005). I le vaitau ina ua ola le taua, na faaitiitia le taua o le militeri i Amerika Samoa ma i le 1951 na faamatuu atu ai le Teritori i le Matagaluega a le Initeri e o’o mai lava i le aso. I le 1954, na tatala ai le falei’a o le Van Camp Seafood Co. mai Kalefonia i le itu i sasa’e o le Faga i Pago Pago ma sosoo ai ma le kamupani a le Star Kist Inc. Ua avea galuega i falei’a ma faatosina tele i tagata mai Samoa Tutoatasi ma ua fesoasoani tele i le tamaoaiga o Amerika Samoa. Ua auai foi ma isi tagatanuu toaiti i le matata o faigafaiva e iai le au fagogota mai Iapani ma Korea. /The fishing industry has also involved other minority groups, such as Japanese and Korean fishermen. Mai le 1951 se’ia o’o i le 1977, na filifilia mai e le Failatusi o le Initeria Kovana Faaitumalo; mai le 1977, sa filifilia i latou i le palota lautele. O Amerika Samoa o se Teritori unincorporated and unorganized” o le Iunaite Setete. E ta’u unincorporated talu ai e le aafia i lalo o puipuiga uma o le Faavae o le Iunaite Setete. Na o le pau lea o le teritori e ta’ua ona tagatanuu o nesionale ae le o ni sitiseni o le Iunaite Setete ma e le o pulea (e pei o isi teritori) i se Tulafono a le Konekeresi e faatulaga ai lona faia faaletulafono i le mālō tele. Peitai ua tumau pea Amerika Samoa i lalo o lea faatulagaga o le “unorganized”, ma lona lava faavae i lalo o le vaavaaiga a le Mālō Tele ua faamatuu atu e le Peresitene i le Matagaluega o le Initeria. E le’i faafuase’i lenei faatulagaga tutasi. O se faaiuga o faiga filifiliga a taitai o Amerika Samoa – ia le maua le sitiseni po o se Tulafono e faavae ai – ina ia taofia ona fanua i pulega faaleaganuu, talu ai e soli faavae le faapito i ona tagata le umiaina. (Silasila i le Lipoti Faai’u mai le Komisi o le Suesuega o le Tulaga Faaupufai 2007???/See, Final Report by the Future Political Status Study Commission 2007.) Ui i lea, o le tulaga faateritori o Amerika Samoa, ua mafai ai e pisinisi uma o iai – e pei o falei’a ma pisinisi gaosi lavalava -- ona faatau atu a latou oloa e aunoa ma se tiute i le Iunaite Setete. 7 3. O le Faasaoina o Mea Tau Talafaasolopito E lē ogatasi le tala’aga o le faasao o mea tau talafaasolopito i Amerika Samoa ma taumafaiga e faasao a le mālō tele. Mo le nofo malamalama i fita e feagai ma le tau faatino o ta’iala faasao i se tau, nofoaga ma se aganuu e ese mai le mafuaaga na fafau ai ia ta’iala, e moomia ai le talanoa sa’o. E tele ina faamatala e tagata le Faasamoa e faataua ai tu ma aga na soifua mai ai, ma e faataua ai le mitamita o tagata e faaauau le faatinoga ma talitonuga pei ona maua mai tala tuu. E moni lava lea mau. E ui i lea, e iai ni isi vaega e le faitaulia ai (faataitaiga., ni isi o nofoaga taua i tala o le vavau ma ie toga ua igoā mai aso ua mavae) ma e le oo atu i meafaitino na fausia e tagata po o ni tulagafale. Ua faatonutonu mai e le tau vevela le talia gofie o le mou atu o mea faitino. O fausaga e tinoimatagi faaleaganuu e pei o gafa, tala tuugutu, ma tala o ni mea na tutupu e tele ina faasino tonu i se aiga po o se aiga potopoto. E le ‘o iai se naunautaiga faaleaganuu po o faaletagatanuu muamua i lesona e maua mai i tala ‘eli. E sili atu le taatia pea o tagata maliliu. Ona tulai mai ai lea o le fesili masani – O le a tonu lava le mea o lo o tau faasao ma o ai fo’i oe? E faaopoopo i luga o masalosaloga faalenatura (atonu e tanumia i le mafaufau)/(if sometimes subconscious) suspicion of a colonized people..o tagata na pulea faakolone i ni isi foi taumafaiga e pulea faamalosi i latou (Enright 1992)/ about being further controlled by the administered world of federal bureaucracy (Enright 1992). O lo o maua tele naua faamaoniga o le le naunau o tagata i le faasaoina o mea tau talafaasolopito. o le American Samoa Historic Preservation Office, na ‘o le pau lea o le Ofisa o se polokalame faasao o mea tautalafaasolopito i le atunuu e aunoa ma se tupe maua mai le lotoifale. E le tele ni Tulafono faateritori e faatatau tonu i le Faasao o Me tau le talafaasolopito. E leai ni faalapotopotoga, kalapu po o ni faapotopotoga e ano i lenei ituaiga faasao. I le talafaasolopito o le ofisa ASHPO na o le tasi se vaega ua faatu mai e faaofi atu i le Resitara. E tele ina le auai tagata lautele i ni fonotaga mo le lautele e talanoaina galuega ma atinae faaletausaga. Ua iai fo’i tagata faigaluega a le ofisa ua faamata’u mai e ni isi ona o le faatinoga o o latou tiute. O le mea moni lena. Ma e le o se faitioga ae o le tulaga tonu lava o galuega. O le isi itu iloga o se sosaiete e faatauaina tu ma aga, o le faufaumau ma le tete’e i ni mea fou e faaofi atu. O le umi o lou iai, o le faigofie foi lea ona talia o oe. I le tulaga la lena ua mafai e le ASHPO ona ausia i le 14 tausaga ana sini ma ua agai atu i luma –ma i lana talosaga mai le nofoaga tau le iloa//// i le Matagaluega o Paka /Parks and Recreation i Ofisa Autu o le Kovana/Executive Offices of the Governor ma ua tatala nei ona ofisa fou i nofoaga e faigofie ona asiasi ane i ai le atunuu. Sa finau le ofisa ASHPO i le avea ma sui ogatotonu i le poloketi fou o le Faailo ma le Metotia Iloilo, lea e maua ai pemita i le teritori, ma fesoasoani e tusi le ta’iala ia aofia ai ma tuutuuga mo le Vaega 106/Section 106-style provisions. Ua faaofi atu foi le ASHPO i le Fuafuaga Faataatitia mo le Teritori. Ua avea ma paga galue i le tapenaga o le Tauvaga o le Aso o Talafaasolopito, ma e saunia le faailoga muamua. Na amata, faamaopoopo, ma tuuupega Teuga Ata o Polenisia. It started, organized, and then sited the Polynesian Photo Archives. Ua faateleina le silafia o tagata i meafai e ala atu i le lomia o se nusipepa ma ni tusitusiga i ana lomiga, pepa tau sikola, pepa faamatala ma ata vitio ma faatalanoaga i le televise ma le leitio. Ua faaopoopo le leo o le ASHPO i alaalafaga. 8 E ui lava i ia gaoioiga, ae e fai si mamao o le ASHPO mai se tulaga fa’ata’ita’i. Sa avea ma faufautua, paaga, tuualalo, ma auala e mafai ai ona faatino e isi. O le tele o taimi na o el pau le tulaga e galue atu ai o le “tulaga tapua’i” ae ana leai matou e leai se leo o meatotino tau talafaasolopito. Sa avea lea faamoemoe ma mea e galulue soosootauau ai le ASHPO ma soo se tasi. E faaopoopo atu i faalapotopotoga o lo o ta’ua i lalo ni isi faiga faapaaga ma isi ofisa o le mālō, komisi ma faalapotopotoga tau le community e pei o le Malae Faasao o Amerika Samoa/American Samoa National Park, Komisi o Malae Faasao _____/Parks and Recreation Commission, Pulega o Suavai a Amerika Samoa/American Samoa Power Authority, Itumalo Faasao Eleele ma le Suavai i Amerika Samoa/American Samoa Soil and Water Conservation District, Komisi o Alamanuia faalenatura a Amerika Samoa/American Samoa Natural Resources Commission, Komiti Faafoe o Faamaumauga Tau Talafaasolopito/Historical Records Advisory Board, fa’alapotopotoga a Le Vaomatua (fa’alapotopotoga Faasao a tagatanuu e aunoa ma se taui faasili /citizens non-profit conservation organization), Friends of the National Park, le faletusi o le Feleti Barstow, le Ofisa o Aoaoga ma Suesuega Samoa i le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa, atoa ai ma le American Samoa Coastal Zone Management Program. O le lumanai o le ASHPO, e aofia ai ma se isi matafaioi. E pei ona faamalamalama atu i le Tōfā Mamao/ Vision Statement a lenei fuafuaga faataatia ua oo i le taimi e tulai mi le ASHPO i se tulaga e sili atu i le uunaia o le faasaoina o mea faaleaganuu i le teritori/it is time for ASHPO to take a more proactive role in cultural conservation in the territory. O le alualu i luma o le malamalama i penefiti tau tamaoaiga e ono maua mai i Mataaga faaleaganuu, faaopoopo atu i ai ma le faatuina o le Ofisa mo Tagata Maimoa mai a Amerika Samoa, ua maua ai le avanoa e siitia ai i luga le tulaga o le Faasao o mea faaleaganuu ae le na o se taumafaiga faleaoaoga mai atunuu mamao e ese i le vaai. O le fuafuaga faataatia ia faatulaga ma talimalo le ASHPO i se fonotaga mo i latou e tofu sao mo le faamoemoe o le faatuina o se Fono mautu mo le Faasaoina o mea faaleaganuu ma fa’ataatia se fuafuaga alu mamao mo le faasaoina ma le faaaogaga o nofoaga tautaua ma le tamaoaiga o lo o i aganuu Samoa.O le a aofia ai ma fa’asalalau/uunaia fuafuaga fa’ataatia ma sini fia ausia e le ofisa. O le Ofisa e Fa’asaoina Mea Iloga o le Talafaasolopito O lenei ofisa e faatulafonoina i lalo o le Tulafono o Faasao 1966 pei ona teuteuina ai ma o lo o faatupe e se tupe na foai faameaalofa mai le Malo Tele ae vaai e le /National Park Service. E faasoa e le National Park Service tupe mo isi setete ma ma teritori e talafeagai i ai le tupe. E filifili e le Kovana le ta’ita’i o lea polokalama. Na fa’atu e le Kovana o John M. Haydon le Ofisa e Faasao ai mea o le Talafaasolopito a Amerika Samoa, ma na ia tofa la via e avea ma Ofisa i le Aso 15 Ianuari, 1970. I lalo o le pulega a Haydon (1970-1973) na faatuina e le ofisa le Mata’aga o Jean P. Haydon, tapu’e tala o le vavau, gafa ma talatuu ma faaofi atu meatotiono tau talafaasolopito i le Resitara Faalotoifale o Nofoaga taua o le Talafasolopito.I le tausaga 1971 na toe faafou ai le Aoga a Teine i Atauloma (o se meatotino ua mae’a ona faamauina i le Resitara). O i latou na nofoia le nofoa na ua maea le taimi o Haydon (1974-1983) o ni inisinia ma ni tusiata o fale i le Matagaluega o Galuega, sa ta’itasi aso e galulue ai i le Mata’aga o Jean P. Haydon aua le faatinoga o o la tiute tau faasao. I le vaitau lena, sa fesoasoani le ofisa i sui mai le Malo i se iloiloga ma se Suesuega faatino i le teritori, ma ofo atu ai fo’i le tupe mo le faaleleia o le fale/maota Faamasino Maualuga (o se isi foi 9 meatotino i le Resitara) ma i le 1980 na latou faatupea ai le uluai Suesuega ma se polokalama e Iloilo ai le aofai o ‘Oloa Teu/Su’ega ‘Oloa/inventory. Na amata mai i le 1983 ona toe faatulaga le ofisa ma avea ai (o lo o tumau ai pea) o se vaega o le Matagaluega o Parks and Recreation. Na filifili ai i le taimi lena se tusi talafaasolopito e galue faasoloatoa i le tofi faaofisa o le Faasaoina o Mea tau le Talafaasolopito. Mai le 1985-1989 na faatupe ai e le ofisa suega ‘oloa e iva (9) sa tele ina faatino e tagata suesue i tala ‘eli/academic archaeologists. E le gata i lena na ofo atu foi fesoasoani tau tekinisi ma lagolago tau faatinoga o suesuega o oloa teu sa faatupeina e ni isi faapotopotoga/vaega. /technical assistance and logistical support for 4 other inventory surveys funded by different agencies. I le 1989, na fa’afaigaluega ai le ulua’i Tagata Suesue i Tala ‘eli i le Teritori. Mai le 1989 e oo mai i le aso, na siitia le auai o le ofisa i iloiloga ma le tausisia o ta’iala ma na mafua ai ona faatupulaia le aofaiga o iloiloga ma suesuega na faatinoina. Na auai atu sui o tagata faigaluega i Aoaoga Tau Tulafono o le Faasaoina o Mea tau talafaasolopito ia ono fesoasoani ai i Vaega a le Malo tele e faatinoa Iloiloga ma tiute e usitaia ai aiaiga ma ta’iala.Na mafai foi ona maua e le ofisa se fesoasoani tau tupe i le 1991 mai le Polokalame Tau Faafouina o Puipuiga e faatupe se suesuega o nofoaga tau le Taua Lona Lua o le Lalolagi. I le 1990, na faaofi atu ai le U.S. Naval Station Tutuila Historic District i le Resitara o Nofoaga Iloga i le talafaasolopito. E le gata i lena, na fa’atu ai iina ma le ulua’i Faamaumauga i le Komepiuta o Suega Oloa i Nofoaga Iloga i le Teritori/Territorial Computerized Site Inventory Database. I le 1996, na aveesea ai le ASHPO mai le Matagaluega a le Parks and Recreation ma avea ai loa ma vaega i lalo o le Ofisa Autu a le Kovana/Executive Offices of the Governor, ma siitia atu ai loa ona ofisa i ni professional office space?? i le aualatele a le malo i Tutuila i le nuu o Faga’alu, e lata i le taulaga ma isi ofisa o le malo. E talu ai nei le siitia atu o le ofisa i le nuu o Nuuuli e lata i le Laugatasi o Tafuna, le nofoaga pito aina ma ua tele foi ina siitia i ai ofisa o le malo ia siitia ai le auaunaga i le atunuu. Na faatino e le ofisa ni susuega i aiga i le laugatasi i Tafuna (Taomia 2001a; 2001b; 2002), le nofoaga ua faailoa mai le televave o atinae i lo se isi nofoaga i le teritori. E le gata i lea, na faatupeina fo’i ni suesuega i nofoaga o le Taua Lona Lua o le Lalolagi i le Malae Vaaele i Tafuna (Carson 2003) ma nofoaga o puipuiga i le talafatai (Kennedy 2005). Na faatupe foi e le ofisa se iloiloga o Fanuatanu i Satala e aofia ai le faatulagaga i le faafanua, faamaumauina, ma ni ata tapu’e o tuugamau taitasi i le fanuatanua (Radewagen ma Taomia 2005). O lo o faaaoga nei ata tapu’e e iloilo ai le tuga o le aafiaga o le fanuatanu ona o le galulolo o Setema 29, 2009, ma o se vaega aoga e faamautinoa ai le toe faaleleia tonu o le fanuatanu. Na faatupe foi e le ofisa le Faatinoga e faatu/faaofi atu ai lea fanuatanu i le Resitara lea na aofia ai loa i le 2006. I lalo o lana polokalama Suesue ma Suega Oloa, ua faatulaga ai e le ofisa le Faamaumauga i le Komepiuta o Suega Oloa i Nofoaga Iloga ua faailoa mai e le ASHPO, atoa ai ma isi tagata e iai le tomai i suesuega o tala ‘eli. Ua faamaonia le le talafeagai o le uluai polokalama GIS lea na faatau mo le ofisa i le ogatotonu o le vaitausaga 1990 ma na suia ai loa i le 2001 i se polokalama mai le ESRI ma o lo o faasolo mai ai pea ni polokalama faaopoopo lata mai. I le galulue ai ma ofisa o le malo o Amerika Samoa e pei o le Matagaluega o Fefaatauaiga???/Commerce ma le Pulega o o le Malosi’aga Tau Eletise/ American Samoan Power Authority, ua mafai ona toe foia ni isi o faafitauli i faafanua tau USGS ma ua toe faaleleia faamaumauga i Amerika Samoa ma ua mafai ai nei ona faamaoni le GIS mo le teritori. Na faatupe e le ofisa i le 2008 ni aoaoga tau NPS 10 GIS/GPS i le Teritori mo ana tagaa faigaluega atoa ai ma i latou mai matagaluega a le malo e fa’aaogaina GIS. E tatau pea ona faalautele le faailoaga mai ma le iloiloga o nofoaga iloga tau talafaasolopito ia laugatasia ai vaega o totoe o le teritori, ma e tatau foi ona toe iloilo nofoaga na faaofi atu i le resitara i aso ua mavae e faamautu ai po o talafeagai pea ona tumau i le Resitara, ma toe iloilo le aafiaga i atinae talu mai le uluai faailoaga o lo latou tulaga iloga le talafaasolopito. E 844 nofoaga o lo o faamauina i le Komepiuta i le taimi nei. O lo o faailoa atu e le Pusa #1 i lalo le aofaiga ma nofoaga iloga i le talafaasolopito i totonu o county.) County Rose Ta’u ‘Olosega ‘Ofu ‘Vaifanua Sa’ole Sua West Vaifanua Ma’oputasi Ituau Tualauta Leasina Tualatai Lealataua Aofaiga Nofoaga Iloga Mai Anamua 1 79 50 35 108 46 48 16 50 15 177 10 9 56 700 Nofoaga Iloga Aofaiga Tau le Talafaasolopito 2 3 3 82 0 50 1 36 16 124 4 50 15 63 4 20 38 88 15 30 11 188 5 15 4 13 26 82 144 844 E le’i leva atu nei ona faatupe e le ofisa le toe faaleleia o le Leitio tuai, le Falepuipui Tuai, ma le fale mata’aga o le Jean P. Haydon (na ta’ua muamua o le Faleoloa a le Neivi) o se vaega o le U.S. Naval Station O Itumalo Iloga i le Talafaasolopito i Tutuila i Fagatogo. Ua mae’a ona faatupe e le ofisa se atapu’e o Amerika Samoa, ma ua toe lomia le Savaliga i Nofoaga Iloga o le Talafaasolopito o Fagatogo. E le gata i lea, ua tuufaatasia foi e le ofisa se kalena o vaega iloga o le Talafaasolopito, o pepa faamatala e faamatala mai ai meatotino tau le talafaasolopito, o se tusi ata valivali i gagana e lua (faasāmoa ma e faaperetania) e faatatau i ituaiga nofoaga eli’eli e fesootai ma le gaosia o meafaigaluega anamua. ma se tusi e fai ma faamaufaailoga o le itu tau talafaasolopito mo le vaitau o pulega a le Neivi i le talafaasolopito o Amerika Samoa (Kennedy 2009). E le gata i lea, e 2 nofoaga iloga ua ma’ea ona fa’atu mo le Resitara, o le fale ‘autu ua ta’ua o le Michael J. Kirwan Educational Television Center/Fale tutotonu/autu mo le Televise mo Aoaoga, ma le nofoaga o le Tupapa, o se nofoaga o suesuega o tala ‘eli mai anamua ua 2,500 tausaga le matua. Ua mae’a fo’i ona faatino e le ofisa ni polokalame mo alaalafaga ma nuu i tua e ala atu i tautalaga i nofoaga faitele, tautalaga i aoga, ma le faatupega o atapu’e e laga ai mataupu tau faasao. Ua lomia fo’i ni tusiga ma faia ni folasaga i vaega faaleaoaoga i 11 mataupu tau Samoa anamua. Na auai foi le ofisa i le faatuina o le ulua’i Ma’a faamanatu o Suesuega o Tala “eli, ma le Ma’a faamanatu o le tia seu lupe i le nuu o Ottoville. E le’i leva nei ona siitia ma faamautu atu i se nofoaga taualoa i le nuu o Nuuuli i Tutuila.O tagata faigaluega e to’atolu e aofia ai se tagata tomai i Suesuega o Tala ‘Eli (SHPO), o se pule e va’aia tupe ma se failautusi. E lua avanoa faigaluega mo e iai le tomai i Suesuega o Tala ‘Eli, atoa ai ma se tagata tusi talafaasolopito amata o le a faatumu i se taimi lata mai O le lumanai o lenei ofisa o le a molitino atu i lenei fuafuaga fa’ata’atia. Komisi o Mea Tau Talafaasolopito Iloga o Amerika Samoa/The American Samoa Historical Commission Na fa’atu le Komisi o Mea Tau Talafaasolopito Iloga o Amerika Samoa i le tulafono mo le faamoemoe e fautuaina le Kovana i mataupu tau aganuu ma le faasaoina o vaega iloga o le talafaasolopito ma e tofia ona sui e le Kovana. E galulue totino e to’aono o le Komisi ma komiti faafoe mo le atunuu i le ASHPO ma feiloai i kuata faaletausaga e iloilo poloklama faataatitia a le ofisa ma lipoti atu i le Kovana mataupu e manaomia ai lona silafia.E avea foi lenei komisi ma Komiti Faafoe o Faamaumauga Tau Talafaasolopito, e vaaia galuega fai a le vaega e Teua Fa’amatalaga a Amerika Samoa I nei tausaga o lo o malosi lava le auai atu o le Komisi i tiute fa’ata’ita’i ma sa taulamua foi i le amataina o faafaletui/fonotaga i nuu i tua o le teritori. O le Fale Mata’aga o Jean P. Haydon Na fa’atu le Fale Mata’aga o Jean P. Haydon e Kovana Haydon i le 1970 ma na avea ma ulua’i nofoaga na faamautu ai le Ofisa o Mea Iloga i le Talafaasolopito. E tele fa’aaliga o vaega eseese o le talafaasolopito, aganuu, ma le talafaasolopito faalenatura ma o le fale teu oloa aloaia o ni galuega taulima/mea na fausia e tagata i le teritori. O lo o faamautu le fale mata’aga i se fale ua faamauina i le resitara i fale Iloga i le talafaasolopito, o se vaega o le Itumalo Iloga i Talafaasolopito/ U.S. Naval Station Tutuila Historic District i le nuu o Fagatogo i le motu o Tutuila. O lo o faatupeina atoa le Fale Mata’aga e le American Samoa Council on Arts, Culture and the Humanities ____, ma e tele ina faatino ai ni isi fuafuaga faaleaganuu i le teritori. O le Fono a Amerika Samoa i Faatufugaga, Aganuu ma Mataupu Tau Tagata Soifua/ The American Samoa Council on Arts, Culture and the Humanities E faatupe le Fono a Amerika Samoa i Faatufugaga, Aganuu ma Mataupu Tau Tagata Soifua (Fono o Faatufugaga) mai tupe foai fa’ameaalofa mai le faalapotopotoga o e Faatupeina Faatufugaga i le Atunuu/National Endowment for the Arts. E magalua lana tofa mamao/faamoemoe na faatu ai/sini faataatia/… ia fa’aauau faatufugaga ma aganuu Samoa ma le ofoina mai o isi ituaiga faatufugaga mai fafo atu o le atu Samoa. E lagolago e le Fono o Faatufugaga e ala atu i foai tupe faameaalofa laiti polokalama e uunaia ai le faasaoina o galuega tau lima ma aga faatino. O lo o galulue faatasi le Fono o Faatufugaga ma le Ofisa e Faasaoina Measina Iloga o le Talafaasolopito i galuega faatatitia e pei o le asia o Fale Iloga o le talafaasolopito ma le faaaliga o ata iloga na tapu’e i aso ua mavae.E tautua foi e le Fono isi faalapotopotoga e pei o nuu tau mamao e ala atu i le Foa’i Tupe Faameaalofa mai le Vaega e feagai ma Nofoaga e tele ina le o’o i 12 ai ni auaunaga atoa ai ma a’oga e ala atu i ana faatufugaga i le polokalama tau aoga. E fesoasoani tele le Ofisa i le puipuiga o measina ma tala iloga i le talafaasolopito. O le Fono mo Mataupu tau Tagata Soifua a Amerika Samoa/The American Samoa Humanities Council O lo o faatupeina atoa lenei Fono fa’ato’a tau amatamata, mai se foai tupe faameaalofa na faamatuu mai e le faalapotopotoga tau tupe mai le Malo Tele. O lo o galulue faatasi le Ofisa e Faasaoina Measina Faaletalafaasolopito ma le FOno o mataupu tau tagata soifua i le aoina mai o talafaasolopito tuugutu ma isi poloketi fofogaina, atoa ai ma isi galuega ua mae’a ona faataatia. Aiga Tautai o Samoa (Samoan Voyaging Society) Na faaofi atu le Aiga Tautai o Samoa o se faalapotopotoga e lē saili tupe faasili aua le uunaia o va’a folau, metotia ma ala o folauga. O le ulua’i galuega faataatia sa mafai ai na ausia o le fausia o se alia ma lona faaaogaga pei ona iai anamua. O lo o galulue soosootau’au le ofisa e Faasaoina Measina Iloga a le atunuu ma lenei sosaiete talu na faatu mai. Ua talafeagai foi lea ma le sini a le sosaiete ia faatupulaia le silafia e tagata o tala o Samoa anamua. Ofisa o Teuga Faamatalaga ma le Vaaia o Faamaumauga/The American Samoa Office of Archives and Records Management I le 1982 na faaopoopo ai le maga 4.12 i le aiaiga faaletulafono 17-32 mo le Lautele i lalo o le lagolagosua a le Kovana. Na tatala ai le avanoa mo se vaega e iai le vaaiga o faamaumauga ma gaoioiga a le malo, ma o le uluai taimi foi lea ua faatoa vaaia ai faamaumauga o measina faaletalafaasolopito a le teritori. Na faatuina le Ofisa o Teuga o Faamaumauga ma le Vaavaaia o Faamatalaga/ Office of Archives and Records Management (OARM) ia mataituina faamaumauga a le malo, faatu se nofoaga e teu ai ia faamaumauga ma ofo atu se ofisa tutotonu mo faamaumauga eseese, ma faatino polokalama e fesootai ma le teuina o pepa faatumu ma le puipuiga o faamatalaga taua. Matagaluega tau tamaoaiga/alamanuia The American Samoa Department of Commerce E iai mafuaaga e ala ai ona faataua e le Matagaluega o Alamanuia ia le Faasaoina o Measina Iloga o le Talafaasolopito. Mai se va’aiga tau tamaoaiga, e ala ona taua ona e mafai e faasao ona faatosina mai tagata maimoa mai. E le gata i lea, o lo o i lalo o ni tulafono faavae 1990 tuutuuga e aiaia ai le puipuiga o le Polokalama o le Vaaiga o le Gataifale, o se lala o le Matagaluega o Alamanuia///. Na faatu ai se Komiti Faafoe ua ta’ua o le Auala e Faailoa ma Iloilo ai e auiliilia talosaga uma mo le faaaogaga o fanua, ne’i meaane ua tele ai se aafiaga o le siosiomaga. E faavasega ai foi po ua avea lenei galuega faataatia ma mafuaaga e “aafia ai measina tau le talafaasolopito, aganuu, nofoaga o tala ‘eli ma faavae o ni uluai nofoaga/“disruption of historic, cultural, or archaeological properties or sites.” O le isi lea faamoemoe o le polokalama ina ia puipuia ma faasaoina ia measina iloga i totonu o le 13 teritori. O lo o avea le ofisa e faasaoina measina ma totino o le Komiti Faafoe ma e tele ina tuuina atu fautuaga e faatatau i meatotino iloga tau talafaasolopito. 4. Manulauti a le ASHPO/ Mission Statement O le tiute tauave o le Ofisa o Measina Iloga i le Talafaasolopito a Amerika Samoa o le vaai o le Polokalama Faasao a le teritori. E ese foi le le aafiaga talu ai ni tulaga faapitoa e aliae mai ona ona o ni faaeteetega fa’aleaganuu. E taumafai le ASHPO e faatino ona tiute i se auala e amanaia ai ia tulaga faaleaganuu. E le gata i lea, e manino lava i le ASHPO lona tiute faatautua, i le galulue ai ma Faalapotopotoga a le Malo po o le teritori, fono a nuu ma itumalo, faalapotopotoga tumaoti ma tagata taitoatasi ina ia utagia le ausia o tulafono faataatia e le Malo Tele ma le Teritori e faatatau i le faasao o measina iloga i le Talafaasolopito, ia faalautele ai le silafia o tagata i le faasaoina ma le puipuiga o measina iloga ma lo latou taua i le faaauauina o aganuu Samoa. O ni isi itu e tatau ona magafagafa i ai le faatinoga o le Polokalama Faasao mo Measina Iloga i le Talafaasolopito e aofia ai: * faaauau pea le suesuega o meatotino iloga i le Talafaasolopito ma tausia lelei ni faamaumauga o suega oloa o ia meatotino; * fa’ailoa ma faatu ni nofoaga iloga mo le Resitara o Nofoaga Iloga i le talafaasolopito; * fautua ma fesoasoani i sui o le Malo Tele ma le teritori i le faatinoga o tiute tau faasao; * fetuutuuna’i ma sui o le Malo Tele i soo se gaoioiga e ono aafia ai meatotino iloga o le talafaasolopito ina ia puipui, vaavaai, faaitiitia pe faamama ni afaina o ia meatotino; * faamautu le puipuia o meatotino iloga tau talafaasolopito i soo se fuafuaga ma atina’e; * faamatuu atu faamatalaga i tagata lautele, a’oa’o ma toleni, ma ofo atu fesoasoani faatekinisi i le faasaoina o measina iloga. 5. Fuafuaga faataatia Plan Development & Vision Statement Ina ia ausia nei aiaiga i se auala talafeagai ma nofo malamalama foi i tulaga faapitoa o iai Amerika Samoa, ua faatulaga ai lenei Fuafuaga Faataatia ina ia aofai ai faafitauli o lo o tulai mai i le polokalama, ia faataatia ni sini e agai tonu i ai aua le faaitiiti o na to’atugā, ma ofo atu fautuaga ma faataatia ni alafua mo ni isi e fia ofi atu i lea matatā. E matua iloa gofie lava i taimi ua mavae le le auai o tagata lautele e le gata i le fuafuaina a’o le faatinoga o le faasao mo measina iloga i le talafaasolopito. Na amata mai i le tausaga faaletupe o le 1996 se taumafaiga faapitoa ia siitia le silafia o le atunu i lenei mataupu ma saili so latou sao i fuafuaga ma ni faatinoga faataatia o le Ofisa e Faasaoina Measina Iloga o le Talafaasolopito. I a Oketopa 1995, sa tusia ai se Fuafuaga faataatia lea na faalauiloa ma toe teuteuina (ia Aperila 1996) ua faaigoaina o le “Fuafuaga mo Faamatalaga mo Tagata Lautele, Aoaoga ma le Auai i le Faasaoina o Measina Iloga o le Talafaasolopito”. I le masina o Ianuari 1996, mo le uluai taimi na, na lolomi ai se 14 Fuafuaga mo l e1996 ma faasaalau i le nusipepa mo le iloiloga ma ni manatu faaali. Na faalauiloa ai ma talo ai se fono mo tagata lautele. O le faasalalauina o le Fuafuaga Galue o Tausaga Taitasi ma le taloina ma le faataunuuina o fono mo le lautele, ua avea nei ma masani i tausaga taitasi talu mai le uluai fono o le 1996. O le faamoemoe o ia faafaletui o le toe iloiloina lea o galuega faatino a le Ofisa o le tausaga ua mae’a, ia faamatuu mai se lagona o le lautele i galuega e tatau ona vaavaai i ai le ofisa i le tausaga fou, ma ia saili ni manatu e faatatau i le galuega ua lolomi. O fesili, manatu ma fautuaga mai lea faatalanoaga e tatau ona faaofi atu i le Fuafuaga Faataatia mo le Faasaoina o Measina Iloga i le Talafaasolopito. Na tofusia foi sui o le fono ma Faatonu o le Malo o Amerika Samoa ma le lomiga mo ni o latou manatu faaali. I le tausaga 2009, na faaopoopo ai taumafaiga e siitia le silafia o le lautele e ala atu i lomiga eseese. O le faataitaiga, na tufatufa le kalena o fuafuaga mo le 2010 na lomia ai fuafuaga faataatia a le ofisa ma sa fesiliga ai ni lagona faaali mai le atunuu. Sa faasalalau le tufatufaina atu o le kalena i le leitio ia faalauiloa atu ai le ofisa. Na faasalalau atu ai fo’i fuafuaga fa’aataitai ma sini fia ausia i le isi lima tausaga i luma e manaomia ai se lagona faaali o tagata. E le gata i lea, sa fai ma fesiligia le fautuaga ma faasinoga a le Komiti Faafoe. E faapea foi ona taua le sao o sui mai le ‘au fai tonu ma sui taitoatasi mai isi lala a le malo ma matagaluega. Sa iloilo ma faatalanoa fuafuaga faataatitia a isi vaega ina ia fausia mai ai se auivi talafeagai e galulue faatasi ma fuafuaga tau atina’e a isi. E taua tele mo le solosolo lelei o lenei fuafuaga, le naunautaiga ia faateleina le auai mai o tagata lautele. E ui e le o se vaega masani o tu ma ga, ua iai nai faailoga e iloa gofie ai ua iai tagata o lo o fiafia i ia tala o le tuana’i, ae ona e le’i tuua i ai se avanoa e faaleo mai ni o latou lagona. Ua faailoa mai e le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano a Amerika Samoa le toe fia faaleleia o falesa o lo o lisi i le Resitara a le malo tele e pei o Atauloma, i le aoga a teine ma le aoga a tama i Fagalele. E fia faailoa fo’i lagona faaali o tagata aooga, sui o le fono, Komisi o Talafaasolopito ma le lala o le malo e faatatau i aoaoga, nofoaga iloga i le resitara ma le tulaga ua iai meataulima/meafaitino a Amerika Samoa. I le tulaga tau aoaoga, sa fautua mai tagata aooga e naunau i le galuega faasao ia faatu se polokalama galue mo tagata aooga e mataitu ai i latou e iai le tomai tau tala ‘eli. Sa iai foi so latou naunautaiga e auai i ni ‘eli’eliga ma sa talosaga fo’i e faailoa atu aso e faatino ai ia suesuega ia auai atu i ai. O le faatupulaia o le malamalama i le taua o measina/meatotino iloga o le talafaasolopito, le Resitara a le Malo Tele, ma le Mata’aga tau Tofi/Heritage ua i’u ina talosaga mai ai ni isi e atina’e ma faafou ni isi nofoaga iloga, ma ua fa’atu mai ai fo’i ma ni a latou nofoaga po o measina e faaofi atu i le Resitara. O se vaega taua e le mafai ona faagaloina o le i’ugafono lea na pasia e le Maota o Sui i le Aso 5 Setema 2007 e faapea, O se i’ugafono a le Maota o Sui, E talosaga atu ai ma le faaaloalo i le alii Kovana ina ia faatonuina le Faatonusili o le Matagaluega o Galuega, le Ofisa o Tagata Maimoa mai, le Ofisa E Faasaoina Measina iloga o le atunuu, sauni ma faataatitia ni fuafuaga mo le atinae ma le toe faaleleia o “Sogelau,” le uluai laufanua iloga i le talafaasolopito lea na ulua’i sisi a’e ai le fu’a a le malo o Amerika i Tutuila. Na faailoa i le iugafono a le Maota lo latou naunautaiga ia atinae ma faaleleia lea nofoaga e avea ma mata’aga tau tofi. O lea foi ua maua se isi fesootaiga ma Senatoa ma ua faaali ai lo latou lagolagoina o nofoaga iloga i le talafaasolopito. O le faaleleia o ala taavale o le isi lea fita na lāgā. O le faaleleia o le auala i nofoaga mamao o le isi mataupu. Ua iai foi se fautuaga ia saili ni 15 auala ia faafaigofie ai na asiasi atu i le Faga o le Toto Masa’a i Asu lea o lo o iai le ma’a faamanatu a le au Farani i le itu i matu o le nuu o Aasu. Ui i lea, o lo o taofi le Komisi o Measina Iloga, e tatau pea ona faaopoopo aoaoga ia faalautele ai le silafia o tagata i le filifilia o nofoaga po o measina Samoa i le resitara atoa ai ma ni aafiaga i aia tatau i fanua faaleaganuu/fanua tau Samoa. Na faailoa mai foi e le Komisi le popolega o lo o i ni isi ne’i meaane ua avea o latou fanua ma fanua faasao e lavea i Paka faasao a le malo. E manaomia pea e le atunuu ni isi aoaoga e fa’amalamalama atili ai le Resitara a le malo tele. I le tulaga tau galuega taulima/meatotino iloga mai Amerika Samoa na faailoa ai tagata aooga, le Komisi e oo lava i le Kovana le popolega ona o lo o ave i fafo e ni isi o tagata e iai le tomai tau tala ‘eli ni isi o nei meatotino, ma punaoa faaleaganuu o lo o toesea mai Samoa e i kamupani o lo o feagai ma le ‘elieliga o le palapala ona o le vaega 106 e tatau ona usitaia, e oo lava i meatotino iloga o lo o teu i mata’aga i fafo. Ua faailoa mai e i latou sa faatalanoa se naunautaiga ia toe faafoi mai i Samoa meatotino na to ese atu e sui nei. Sa fa’aalia fo’i se le fiafia ona ua le mafai ona avanoa nei punaoa e faatino i ai suesuega faalotoifale, ma ua le maua foi le avanoa e vaavaai ai le atunuu i ni meatotino faaleaganuu mai anamua. O le lave, e le mautu se nofoaga e mafai ai ona teu ai ia meatotino pe a oo ina toe faafoi mai. E le o iai i le taimi nei se aufaigaluega e iai le tomai e vaaia ia meatotino po o se tupe foi e faatu ai se polokalama talafeagai. Ua valaauina le ofisa ASHPO ia taulamua i lea galuega ia mafai ai ona toe faafoi mai i Samoa ana meatotino. I le tulaga i le lagolagosua mo mataupu tau gagana atoa ai ma tu ma agaifanua, ua loa ona tautua le Kolisi Tuufaatasi e ala i lana Ofisa o Aoaoga ma Suesuega Samoa i mataupu tau tala ‘eli ma poloketi/fuafuaga tau ata iloga o le talafaasolopito. O le a avea le Ofisa o Aoaoga ma Suesuega Samoa atoa ai ma le Faleula, le Komisi o le Gagana Samoa, ma se isi o sui auai malosi i le fonotaga tau tofi pei ona faamaonia i le vision statement. Fuafuaga Fa’ata’atia/Vision Statement O lo o iai ia Amerika Samoa se tamaoaiga mai anamua, tau talafaasolopito, ma vavau iloga o lo o afīfī mai ai le aganuu ma le talafaasolopito pe tusa atu o le 3,000 tausaga le matua. E faailoa atu se taimi i le lumanai o le a mautinoa ai e faasino mai e alagaoa iloga o le talafaasolopito mea o lo o tutasi ai Amerika Samoa e ala i measina na. Se taimi i luma o le a toe iloa ai lea vaega taua o le tofi ma o le a faaosofia ai i tagatanuu le naunau ma le mitamita i ana alagaoa tau talafaasolopito ma ‘iu ina tutulai ai tagata e puipui ma toloai a latou oa i lea tofi. Se taimi i le luman ai o le a nofo malamalama ai a uumau e tagata a latou alagaoa tau talafaasolopito o le a avea ma auala e faatosina mai ai tagata maimoa mai, faagaoioi ai pisinisi laity, ma siitia ai le mitamita o tagatanuu i o laotu lava siosiomaga, ma o le mafai ai e tupulaga o fai mai ona vaai, pa’i atu, ma savali i le talafaasolopito e le mafai ona suia e se isi. Ua o’o i le taimi e tula’i mai ai le ASHPO i se tulaga fa’ataitai e ola ma sogasoga e uunaua le faasaoina o aganuu i le teritori. E faaopoopo atu i isi ana tiute tauave le taulamua e ta’ita’i ma amatamea ma faamaopopo faiga eseese e uunaia ai le faasaoina o measina iloga o le talafaasolopito. O le vaitau lenei o taimi faigata i le tamaoaiga o le teritori. Ua faaopoopo atu tau o le toe faaleleia o le teritori mai aafiaga tuga o le galulolo tuga lea na afaina ai i le vavaeeseina o tagata faigaluega mai le isi kamupani tuu apa i’a. O se tali atu a le malo o Amerika Samoa i lena faafitauli, o le faatu lea o le Ofisa o Tagata Maimoa mai fafo, lea o 16 lo o faasolo pea ona faataatitia i le taimi nei ana fuafuaga e faalautele atu pisinisi taua tagata maimoa mai . O le a sauni e le ASHPO se fuafuaga faataatia mo le siafia e le Kovana aua le faamaopoopoga ma le talimalo i le fono mo i latou uma e ono auai ai a latou ofisa ma faalapotopotoga ina ia faatu ai se fono tumau mo se Faasao o le Tofi/??? ..e feagai ma se polokalama faasao i le teritori atoa i le fesoanisoani a le ASHPO. Ua amatamata lava ona tula’i mai le Ofisa Faasao o Measina Iloga a Amerika Samoa. O le fuafuaga faataatia i lalo atu o lo o taumafai ai e ausia ni sini ua faatulaga mai i le Fuafuaga Faataatitia mo le 5 tausaga; ui i lea, o lo o iai pea le avanoa mo fesuiaiga i ne’i meaane ua iai ni faafitauli le maalofia e tula’i mai. II. Autu ma Sini Fia ausia Goals and Objectives 1. Auai Tagata Lautele Public Participation Faafitauli/Problem: E le o lava le auai o tagata lautele i le faasaoina o measina iloga o le talafaasolopito o Amerika Samoa. O le tele o tagatanuu e le o malamalama i lea matata o le Faasaoina o Measina po o Meatotino Iloga a le atunuu, le Ofisa Faasao, po o tulafono e faailoa atu ai le mafai ona auai o soo se tagata i fuafuaga a le ofisa. O le iloa o tagata o lenei matata, o le toatele lava e manatu ua na o ni tagata taualoa e auai ai. Autu 1/Goal: faatupulaia avanoa e auai ai tagata lautele i le faatinoga o le faasaoina o se measina iloga a le atunuu. Sini/Objective 1-A Saili mai manatu o vaega uma o le atunuu e faatatau i le faasaoina o measina iloga a le atunuu/ (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 1-E: Fa’aauau pea ona faailoa ma faamau i lalo tagata taitoatasi ma faalapotopotoga e naunau, e aafia i le faasao lenei (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 1-I: Tapena ni avanoa e fetufaai ai lagona o tagata lautele i lenei matata, ma auai i fuafuaga eseese, polokalama e aofia ai ma polokalama a le ASHPO ma le Komisi o le Talafaasolopito a Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 1-O: O le a tapena ma folasia e le ASHPO se fuafuaga faataatia mo le faamaopoopoina ma le taligamalo i se fono mo sui uma e aafia ai o ofisa ma faalapotopotoga i le teritori, aua le faatuina o se Fono Mautu mo le faasaoina o tofi/aganuu??? i le fesoasoani a le ASHPO. (Amata i le Tausaga faaletupe 2010) Sini/Objective 1-U: Lolomi se Kalena O le Talafaasolopito, ia iai aso taua i le talafaasolopito o Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 17 Sini /Objective 1 F: Faagasolo se polokalama mo tagata aooga mai aoga maualuluga ma le kolisi e naunau i le faasaoina o measina tau talafaasolopito, ia amata fa’afaigaluega ai i le Ofisa (Amata i le Tausaga faaletupe 2011) 2. Aoaoga ma Fesootaiga ma Nuu i tua Education & Outreach Faafitauli: E le o lava le silafia, ma faamatalaga e faatatau i le Faasaoina o measina i totonu o aoga ma tagata lautele i Amerika Samoa. Autu/ Goal: Faatupulaia le malamalama ma le nofo uta i le faasaoina o measina o le talafaasolopito i aoga ma tagata lautele. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 2-A: Faasalalau ni polokalama faatino e faatautaia i Amerika Samoa atoa ai ma isi e faatulaga mai e le ASHPO. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 2-E: Tapena ni tusi i gagana e lua e faatatau i le faasaoina o measina iloga o le talafaasolopito e faaaoga i aoga. (Amata i le Tausaga Faaletupe 1998) Sini?Objective 2-I: Fa’aauau ma faaleleia le upega o tafailagi a le ofisa (ashpo.org) lea e faatatau i galuega tau faasao o lo o faia i Amerika Samoa ma le Resitara a le Mālō Tele e Iloilo ma Tausisia ai alafua faataatia mo measina faasao. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 2-O: Sauni ma tufa atapu’e e faatatau i le talafaasolopito o Amerika Samoa i aoaoga. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 3. Punatala o Faamaumauga Tau talafaasolopito/ Faafitauli: E fai sina laitiiti o faamatalaga tau le talafaasolopito o lo o maua i nofoaga e Teu ai faamaumauga i Amerika Samoa, ma ua fai ma mea e faigata ai ona faailoa, malamalama ma resitara ni isi o alagaoa iloga mai anamua ma le vaitau o le talafaasolopito. Autu/Goal: Faaleleia le iloa, avanoa e maua ai ma le alagaoa tau faamaumauga i le lotoifale atoa ai ma atunuu mamao. Sini/Objective 3-A: Faaleleia le avanoa e maua ai ma faasalalau alagaoa tulaga muamua ma le lua tau talafaasolopito e faatatau ia Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 3-E: Saunia kopi o faamaumauga taua ma faamaumauga e patino i a Amerika Samoa anamua, i lona talafaasolopito ma le faasao o lo o feagai ma ia i le Nofoaga e Teu ai Faamaumauga a Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 3-I: Fa’atino ni poloketi suesue e iloagofie ai ma fa’aaoga ai punatala o lo o teu i le nofoaga e Teu ai Faamaumauga. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 4. Suesuega/Sailiiliga ma Suega ‘Oloa 18 Survey and Inventory Faafitauli: o le faailoa mai ma le iloiloga o meatotino/measina tau talafaasolopito, mai anamua, ma meatotino o le vavau, o se vaega taua lea mo le tapenaga ma le faia o ni faaiuga maumaututū i le faaaogaga o alagaoa, ma o se sini o lo o ave i ai le faamuamua a le ASHPO. E ui i lea, o lo o totoe lava le tele o lauele’ele o Amerika Samoa e le’i o’o atu i ai le fuagafanua, ae ona o le laitiiti o lona tino mai (76 sikuea maila.or maila faatafafa) ua avea ai ma se tasi o Setete ma Teritori a le Iunaite Setete e mafai ona fua i se taimi puupuu. Autu/Goal: Faaleleia ma fa’aauau le suesuega o tala faasolopito, faaanamua aemaise i latou e ono afaina ona le taumafaiga o atina’e e faaaoga i fuafuaga fai, aoaoga, ma le faalauaitele o se mataupu. Sini/Objective 4-A: Fa’aauau taumafaiga e faailoa meatotino tau le talafaasolopito, ave le faamuamua i alagaoa ua ono lamatia ma nofoaga e tau le amanaia. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 4-E: Fa’ailoa/Tausisi? i le tala-lata-mai o faila tau eletererone aua suega oloa i meatotino ua iloa i le taimi nei. Update digital inventory files for all historic properties identified to date. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/ 4-I: Fa’ailoa/Tausisi? i le tala-lata-mai o Faamaumauga faakomepiuta/faaeleterone e iloa ai faafanua ma laufanua Update historic properties Geographic Information System (GIS). (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 4-O: Toe Iloilo meatotino iloga tau talafaasolopito po o le a se tulaga lata mai o iloa ai. Ao mai faamatalaga i le faasinoga tonu o meatotino faamauina pei ona uluai faailoa e le masini/komepiuta faasinonofoaga. Obtain geographic positioning system (GPS) derived UTM coordinates for all inventoried historic properties. (Amata i le 2010) 5. Resitara a le Mālō Tele mo Nofoaga Iloga i le Talafaasolopito/National Register of Historic Places Faafitauli:Problem: E ui ua alualu i luma le silafia e faatatau i meatotino iloga tau talafaasolopito ma lo latou taua, o le tele o tagatanuu o Amerika Samoa e le o malamalama i le Resitara a le Mālō Tele (e iai ni isi ua talitonu sese e suia ai a latou aia tatau i le umiaina o o latou fanua), ma e le manino foi i itu lelei o le Resitara. Autu/Goal: Ia faatupulaia le aofai o nofoaga iloga i le talafaasolopito e faaofi atu i le resitara i l lotoifale ma le Mālō tele. Sini/Objective 5-A: Faalauiloa faamatalaga maumaututū ma le lata mai i nofoaga iloga e agavaa mo le Resitara. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini/Objective 5-E: Fa’aauau ona faatu nofoaga mo le Resitara pei ona faailoa mai e suesuega i vaega taitasi o le sailiiliga/Continue nominating properties to the National Register as identified in thematic surveys. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 19 Sini/Objective 5-I: Faatu ni nofoaga iloga i le talafaasolopito mo le Resitara a le Mālō Tele e faaaoga ai lagona faaali o le lautele, ftg. Sogelau (Amata i le tausaga faaletupe 2010) Sini/ Objective 5-O: Fa’ataatia se ata fa’ata’ita’i ma saili le vaega tonu o le Tulafono a le Teritori o lo o Faavae ai le Tulafono Faasao a Amerika Samoa. Draft and seek passage of Territorial legislation establishing a comprehensive American Samoa Historic Preservation Act. (Amata i le tausaga faaletupe 2012) Objective 5-E: Saili se tupe mo le faaleleiina o le Faleaoga o Teine i Atauloma ma Faleaoga o Tama i Fagalele. (Tausaga Faaletupe 2010) Objective 5-F: Sauni ma tufa faamatalaga e faatatau i le Resitara o meatotino/measina a le Mālō Tele i Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 6. Siitia le Tupe Maua mo le Faasao o Measina Iloga o le Talafaasolopito/ Increase Funding for Historic Preservation Fa’afitauli: E le lava le tupe maua mo poloketi taua i Amerika Samoa, aemaise ai mo le faafouina o Fale Resitara ma Nofoaga Iloga i le talafaasolopito. Autu/Goal: Faaopoopo se tupe fa’aagaga mo fuafuaga tau faasao, e aofia ai ma poloketi e fia faafou ma faaleleia. Objective 6-A: Lagolago Tulafono faalotoifale e maua mai ai tupe e faaleleia ai fale iloga i le talafaasolopito i Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Objective 6-E: Saili tupe mai le mālō ma pisinisi tuma’oti e faatupe ai poloketi faasao. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 7. Faatupulaia Aoaoga mo le tomai tau Faasaoina o Measina tau talafaasolopito ma isi mataupu e felatai. Fa’aftauli: Talu ai le tu ese mai o Amerika Samoa ma le taumamao tele ma le Mālō o le Iunaite Setete, ua tau leai ai ni avanoa aoga e faatatau i le faasao e mafai ona auai ai i latou o lo o i le matata, ma i latou e fia auai e aoaoina lenei agavaa faapitoa. Sini: Ia faatupulaia avanoa tau aoga mo tagata o lo o galulue i matata e tofu sao i le faiva o le faasao. Objective 7-A: Tapena ma atia’e se vasega Suesuega o Tagata, gagana tu ma aga/Tala ‘Eli i le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) 8. Atina’e tau Tamaoaiga ma Mata’aga o Tu ma Aganuu Economic Development and Heritage Tourism 20 Faafitauli: E mafai ona iai itu e lelei ai le faafouina ma le fa’aaogaga o Nofoaga?Measina Iloga o le Talafaasolopito O le faafouina o fausaga iloga tau talafaasolopito e sili atu ona laitiiti le taimi e fa’aalu ai i lo le fauga o se fale fou. E le gata i lena ua faalia mai i suesuega, e faaopoopo aso e nonofo ai tagata maimoa mai pe iai nofoaga faapea. O lona uiga o ituaiga mata’aga nei e maua ai le avanoa e faafouina, faalelei ma tausi lelei pea meatotino ua iloga i talafaasolopito. O lea ua amatamata ona iai se malamalama i le taua o le faafou ma le faalelei o mea, ma ua mafai ai e tagata ona fa’aaoga tatau le itu lelei o le measina o iai ia manuia ai i le tulaga tau seleni. Autu/Goal: Atia’e le mafai tau tamaoaiga o measina e faatupulaia ai tagata maimoa mai e tafafao mai,e tauala atu i le faasao, faafou, vaaia faaleleia ma le faauigaga o nofoaga iloga tau talafaasolopito. Sini 8/Objective-A: O le faaiuga lea mo le Autu 1-O i lalo o le Auai o Tagata lautele, ia faamaopoopo ma talimalo i se fonotaga mo le teritori atoa mo tagata e aafia ai, ma le faamoemoe e faatuina se Fono Faasao po o Mata’aga tau Aganuu/ heritage tourism, o lona sini autu o le atia’e lea oMata’aga faaleAganuu, i se faiga fa’apa’aga ma le ofisa fou o tagata maimoa mai. (Tausaga Faaletupe 2011) Sini 8-E: Atiae ni pepa o faamatalaga e faamatala ai alagaoa iloga tau le talafaasolopito a Amerika Samoa, ma tufatufa atu i ofisa malaga i le lotoifale ma atunuu mamao atoa ai ma isi faapotopotoga o mananao mai i ai. (O lo o faagasolo pea i le taimi nei) Sini 8-I: Atiae ma faatino se fuafuaga e faaleleia ai le nofoaga o le Tagavai i Sogelau i lona tulaga fa’amata’aga. (Amata i le 2011) 9. Toe Fa’afo’iina mai o Measina/Galuega taulima a Samoa/ Repatriation of American Samoa Artifacts Faafitauli: O galuega taulima/measina a Amerika Samoa sa ‘eli mai e i latou e iai le tomai i suesuega i tala ‘eli, o faalapotopotoga CRM na faatinoa le vaega 106 o aiaiga o soo se suesuega tau ‘elieli, ma measina/galuega taulima/ o lo o teu i mata’aga eseese i fafo atu o Samoa e le o mafai ona faafoi mai talu ai le leai o se fale faapitoa e teu ai. O le mea lea ua le mafai ai ona sailiili le au suesue i le lotoifale i ni vaega taua o measina faaleaganuu. ‘Autu: Atia’e ma faatu se nofoaga tumau e teu ai oloa aua le toe faafoi mai i ai o mea taulima/measina o i fafo atu o le atunuu. Sini Objectives 9-A: Fefaasoaa’i ma sui mai le Malo Tele, sui o le lotoifale, sui tau aoaoga, au fai pisinisi mo ni manatu, ala talafeagai mo le faatupega o se fale teu measina/meatotino iloga i le talafaasolopito i totonu o Amerika Samoa. (Amata i le Tausaga Faaletupe 2010) 21 Sini Objective 9-E: Tāpā le fesoasoani a le au suesue i tala ‘eli ma faalapotopotoga i atunuu i fafo aua ni faamaumauga tau suega oloa i meatotino/measina/galuega taulima o lo o i fafo atu o le atunuu. (Amata i le Tausaga Faaletupe 2011) Sini Objective 9-I: Fa’atulaga se nofoaga autu mo teuga oloa/le teuga o measina o measina/meatotiono/galuega taulima a Amerika Samoa atoa ai nofoaga o lo o faamautu ai. (Amata i le Tausaga Faaletupe 2012) Sini Objective 9-O: Faaaoga le tele o le teuga oloa/measina o iai e faamautu ai le telē o le fale e teu ai measina ua ta’ua a Amerika Samoa. (Amata i le Tausaga Faaletupe 2013) Sini Objective 9U: Faagaoioi loa fuafuaga faataatia mo le fale teu oloa. (Amata i le Tausaga Faaletupe 2014) III. Taimi Faatulaga/Time Frame E lima tausaga ua faatulaga mo lenei faamoemoe, e amata mai ia Ianuari 2010 se’ia aulia Tesema 2015. O le mea masani a’i le faatulaga i le lima tausaga o polokalame a le malo po o ni isi vaega e faatupe mai e le Malo Tele e fesootai ma lenei fuafuaga faataatia. E pito to’alaiti le aufaigaluega a le ASHPO ma e lona lua i le mulimuli i tupe maua ma fa’aagaga mai le HPF. A faaopoopo atu i ai ma le motu ese mai le Malo Tele, o lona uiga ua atili faigata ai lava ona faataunuu sini e faatusatusa atu i a i latou i le Iunaite Setete. O lo o sosoo atu i lalo le ata faataatia o le taimi e fia ausia ai sini i lenei pepa.E tatau ona faaaoga e fai ma ta’iala mo le pepa galue. Ui i lea, e le tatau ona faatuatuana’i i ni fa’alavelave faafuase’i po o ni isi avanoa tau faasaoina o measina e le o ta’ua i lenei fuafuaga e ono tula’i mai, talu ai le taumafai e tulituliloa le taimi ua faatulaga atu. Sini Autu o o o faagasolo pea Goal Objectives Ongoing. 1-A. Tāpā manatu mai le lautele O lo o faagasolo pea 1-E. Faailoa ma Faamau tagata taitoatasi ma vaega e naunau i lenei matata. O lo o faagasolo pea 1-I. Faatupulaia le auai atu i fono faalauaitele mo le ASHC. O lo o faagasolo pea 1-O Lolomi le Kalena o Measina Iloga Tau le Talafaasolopito O lo o faagasolo pea 2-A. Fa’alauaitele galuega a le HP. O lo o faagasolo pea 2-E. Atia’e Alagaoa mo Aoaoga i Gagana e lua O lo o faagasolo pea 2-I. Tausisia ma faalelei le Upega o Tafailagi O lo o faagasolo pea 22 3-A. Faaleleia avanoa maua e suesue ai alagaoa mo sailiiliga Ia faaoo kopi o faamaumauga i fale e teu ai faamaumauga O lo o faagasolo pea 3-I Ia uunaia suesuega i faamaumauga teu O lo o faagasolo pea 4-A. Fa’aauau sailiiliga; atiae vaega e faamuamua 4-E. Faatulaga lata mai faila faaeleterone mo suega oloa/ O lo o faagasolo pea Update digital inventory files. 4-I. Faatulaga lata mai le Update GIS inventory. O lo o faagasolo pea 5-A. Fa’aauau le aoina o faamatalaga o nofoaga e ono taulia i le resitara O lo o faagasolo pea 5-E. Lafo i totonu nofoaga faatu O lo o faagasolo pea 5-I. lafo nofoaga na faatu mai e tagata lautele O lo o faagasolo pea 5-O Aoaoga e faatatau i le Resitara a le Malo Tele O lo o faagasolo pea 6-A. Lagolago tulafono faalotoifale mo le faaleleia O lo o faagasolo pea o fale iloga tau talafaasolopito 6-E Sailiga tupe. O lo o faagasolo pea 7-A Fesoasoani i le Kolisi Tuufaatasi mo vasega tau tala ‘eli O lo o faagasolo pea 8-E. Atiae pepa o faamatalaga e faatatau i mata’aga faaleaganuu O lo o faagasolo pea 3-E 9-I. O lo o faagasolo pea O lo o faagasolo pea Uunaia le faafouina o nofoaga iloga o i le Resitara O lo o faagasolo pea Sini Autu mo le Tausaga Faaletupe 2010/Goal Objectives For FY2010 1-O Faataatia se Fuafuaga mo le fono Faasaoina o Measina iloga i le talafaasolopito Amata i le Tausaga Faaletupe 2010 4-O Toe Iloilo nofoaga iloga tau talafaasolopito Amata i le Tausaga Faaletupe 2010 5-F Saili se tupe mo Atualoma/Fagalele Amata i le Tausaga Faaletupe 2010 23 8-I. 9-A Toe faaleleia Sogelau & nofoaga fou e fia faaulu i totonu Amata i le Tausaga Faaletupe 2010 Fetuunai e faatatau i le fale teu measina Amata i le Tausaga Faaletupe 2010 Sini Autu mo le Tausaga Faaletupe 2011 1-F. Atiae se polokalama faigaluega amata Amata i le Tausaga Faaletupe 2011 8-A. Fonotaga e faatu ai se Fono mo le Fa’asaoina o Mata’aga Faaleaganuu 9-E Fesiligia Faamaumauga Teu o Measina Amata i le Tausaga Faaletupe 2011 Sini Autu mo le Tausga Faaletupe 2012 9-I Fa’atulaga se Nofoaga Ogatotonu o Faamaumauga Amata i le Tausaga Faaletupe 2012 Sini Autu mo le Tausga Faaletupe 2013 9-O Fuafua tonu se Fale teu measina Amata i le Tausaga Faaletupe 2013 Sini Autu mo le Tausga Faaletupe 2014 9-U Fa’atino loa fuafuaga mo se fale e teu i ai measina ua ta’ua Amata i le Tausaga Faaletupe 2014 IV. Punaoa tau faamatalaga/Bibliography American Samoa Government. Economic Development and Planning Office. American Samoa Statistical Digest, 2008. Pago Pago: ASG, 2008. American Samoa Government. Future Political Status Study Commission, Final Report, 2007. Ames, David L., Mary Helen Callahan, Bernard L. Herman and Rebecca J. Siders. Delaware Comprehensive Historic Preservation Plan. Newark, DE: University of Delaware Center for Historic Architecture and Engineering, College of Urban Affairs and Public Policy, 1989. Ayers, William S., and David Eisler. Archaeological Survey in Western Tutuila: A Report on Archaeological Site Survey and Excavations. Unpublished report submitted to the Historic Preservation Office, American Samoa, 1987. 24 Best, Simon B., P. Sheppard, R.C. Green and R. J. Parker. Necromancing the Stone: Archaeologists and Adzes in Samoa. Journal of the Polynesian Society, 101: 45-85, 1992. Birch, Eugenie Ladner and Douglass Roby. "The Planner and the Preservationist: An Uneasy Alliance". Journal of the American Planning Association, Spring 1984, pp. 194207. Brophy, Kirsten Reinhardt. Tulauta and the Maupua Adze Quarry: The Lithic Manufacturing Center of Samoa. Unpublished M.A. Thesis, Department of Anthropology, Brown University. 1986. Carson, Mike, T. Inventory Survey of Archaeological and Historical Properties Associated with the WW II Tafuna Airbase, Tualauta County, Tutuila Island, American Samoa. Prepared for the American Samoa Historic Preservation Office, by International Archaeological Research Institute, Inc., 2003. On file, American Samoa Historic Preservation Office, Pago Pago, AS. Clark, Jeffrey T., Historic Preservation In American Samoa: Program Evaluation and Archaeological Site Inventory. Unpublished manuscript, Bernice P. Bishop Museum, Honolulu HI, 1980. Clark, Jeffrey T., and Michael G. Michlovic. An Early Settlement in the Polynesian Homeland: Excavations at ‘Aoa Valley, Tutuila Island, American Samoa. Journal of Field Archaeology 23: 151-167, 1996. Clark, Jeffrey T., Peter Sheppard, and Martin Jones. Late Ceramics in Samoa: A Test Using Hydration-Rim Measurements. Current Anthropology 38(5):898-904, 1997. Crews, Christopher. The Lithics of Aganoa Village (AS-22-43), American Samoa: A Test of Chemical Characterization and Sourcing Tutuilan Tool-Stone. Masters thesis, Department of Anthropology, Texas A&M University, College Station, 2008. Eckert, Suzanne L. and Daniel Welch. Excavations at Vainu’u (AS-32-016) A MultiComponent Highland Site Near Tuaolo Village, Tutuila Island, American Samoa. 2009. On file, American Samoa Historic Preservation Office, Pago Pago, AS. Enright, John. “Rhetoric and Reality: The Frustrations of Cultural Conservation in American Samoa, a Case History,” Pacific Arts #5, 1992. Frost, Janet. Archaeological Investigations on Tutuila Island, American Samoa. Unpublished Ph.D. thesis, Dept. of Anthropology, University of Oregon, 1978. Green, Roger C. Pottery from the Lagoon at Mulifanua, Upolu. In Archaeology in Western Samoa: Volume II, edited by R. C. Green and J. M. Davidson, pp. 170-175. Auckland Institute and Museum Bulletin 7. Auckland, New Zealand 1974. Georgia Historic Preservation Division. New Vision: The Preservation Plan for Georgia's Heritage. Atlanta, GA: Georgia Department of Natural Resources, 1995. 25 Gray, J. A. C. Amerika Samoa: A History of American Samoa and Its United States Naval Administration. Annapolis, Maryland: U.S. Naval Institute. 1960. Hawaii Department of Land and Natural Resources. Historic Preservation: State Functional Plan. Honolulu, HI, 1991. Herdrich, David J. Towards an Understanding of Samoan Star Mounds, Journal of the Polynesian Society, 100(4) 381-435. 1991. Herdrich, David J. and J.T. Clark., Samoan Tia’ave and Social Structure: Methodological and Theoretical Considerations.” In Graves, M.W. and R.C. Green eds. The Evolution and Organization of Prehistoric Society in Polynesia. Pp. 52-63. New Zealand Archaeological Association Monograph 19, 1993. Hudson, J. C. and K.G. Hudson. American Samoa in World War II. Cultural Resource Services, Inc. 1992 Johnson, Phillip, R. Instrumental Neutron Activation Analysis (INAA) Characterization of Pre-contact Basalt Quarries on the American Samoa Island of Tutuila. Masters thesis, Department of Anthropology, Texas A&M University, College Station, 2005. Johnson, Phillip, R., Frederick B. Pearl, Suzanne L. Eckert, and William D. James. INAA of Pre-contact Basalt Quarries on the Samoan Island of Tutuila: a Preliminary Baseline. Journal of Archaeological Science 34: 1078-1086, 2007. Kennedy, Joseph. The Tropical Frontier: America’s South Sea Colony. Micronesian Area Research Center, University of Guam, 2009. Kennedy, Joseph, Amy Bevan, Michelle Elmore. Results of an Archaeological Survey and Archival Research of WWII Coastal Defenses on Tutuila Island, American Samoa, 2005. Kirch, P.V. & Hunt, T.L. eds. The To’aga Site: Three Millennia of Polynesian Occupation in the Manu’a Islands, American Samoa. Contributions of the University of California Archaeological Research Facility, Berkeley, 1993. Lawson, Barry R. Gaining Successful Public Participation. Concord, MA: Barry R. Lawson Associates, 1992. Lawson, Barry R., Ellen P. Ryan and Rebecca Bartlett Hutchison. ed. by Susan L. Henry. Reaching Out, Reaching In: A Guide to Creating Effective Public Participation for State Historic Preservation Programs. Washington, DC: Interagency Resources Division, National Park Service, Department of the Interior, 1993. Leach, Helen M., and Roger C. Green. New information for the Ferry Berth site, Mulifanua, Western Samoa. Journal of the Polynesian Society 98:319-329, 1989. 26 MCC-Materials, Inc. The Monument at Massacre Bay, Assu, Tutuila, American Samoa: Condition Survey and Treatment Recommendations. 2006 Moore, J. R., and J. Kennedy. Results of an Archaeological Cultural Resource Evaluation for the East and West Tutuila Water Line Project, Tutuila Island, American Samoa; Draft report for the American Samoa Power Authority, Archaeological Consultants of the Pacific, Inc. Haleiwa, Hawaii 2003. Moyle, R. The Samoan Journals of John Williams 1830 and 1832. Pacific History Series No. 11, Australian National University Press, Canberra, 1984 Nevada State Historic Preservation Office. The 1995 Nevada Historic Preservation Plan. Carson City: State of Nevada, Department of Museums, Library and Arts, 1995. Oregon State Historic Preservation Office. Oregon Historic Preservation Plan 1996. Salem, OR: Parks and Recreation Department, 1996. Pearl, Frederic B. Late Holocene Landscape Evolution and Land-Use Expansion in Tutuila, American Samoa. Asian Perspectives: the Journal of Archaeology for Asia and the Pacific, Vol. 45, 2006. Pearl, Frederic, B. and Sandy Loiseau-Vonruff. Father Julien Vidal and the social transformation of a small Polnesian village (1787-1930): historical archaeology at Massacre Bay, American Samoa. International Journal of Historical Archaeology 11(1): 32-59, 2007. Preservation Planning Branch, Interagency Resources Division, National Park Service. A Planning Companion for NPS-49, Chapters 6, 30 and 31: Suggestions for Designing and Implementing a State Preservation Planning Process. Washington, DC: National Park Service, 1993. Radewagen, Erika and Julie Taomia. Satala Naval Cemetery Conservation Project, Tutuila, Island, American Samoa, 2005. So, Frank et al. (ed.). The Practice of State and Regional Planning. Chicago: American Planning Association, 1985. Sorensen, Stan, Penelope J. Ridings and MKGK/Yamamoto, Inc. American Samoa Territorial Comprehensive Outdoor Recreation Plan 1995-2000. Pago Pago: ASG Department of Parks and Recreation, 1995. Taomia, J.M.E. Results of an Historical Properties Identification Survey of the Western Tafuna Plain, Tualauta County, Tutuila Island, American Samoa during July 1997. Report prepared by and on file at the American Samoa Historic Preservation Office, Pago Pago, AS, 2001a. 27 -- Results of an Inventory Survey in Pava’ia’i, Faleniu and ‘Ili’ili Villages, Tualautua County, Tutuila Island, American Samoa July-August 1998. Report on file at the American Samoa Historic Preservation Office, Pago Pago, AS. 2001b. -- Results of an Inventory Survey on the Tafuna Plain, Tualauta County, Tutuila Island, American Samoa July-August 1996. Report on file at the American Samoa Historic Preservation Office, Pago Pago, AS, 2002. Walter, Richard. The Southern Cook Islands in Eastern Polynesian Prehistory. Unpublished Ph.D. thesis, University of Auckland, 1990. Welch, Daniel R. A Technological and Geochemical Analysis of Volcanic Glass Use at Aganoa, Tutuila Island, American Samoa. Master’s Paper, Department of Anthropology, Texas A&M University, College Station. Weisler, Marshall I. and Patrick V. Kirch Interisland and Interarchipelago Transfer of Stone Tools in Prehistoric Polynesia. Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A. 93: 138-85, 1996. White, Bradford J. and Richard J. Roddewig. Preparing a Historic Preservation Plan. Chicago: American Planning Association, 1994. Winterhoff, E. Quent, Joan Wozniak, William S. Ayers, and Erik Lash. Intra-island source variability on Tutuila, American Samoa and prehistoric basalt adze exchange in Western Polynesian Island Melenesia. Archaeology in Oceania, July 1, 2007 28
© Copyright 2026 Paperzz