Закон о научно-истраживачкој делатности

UKAZ
1 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
PRAVNA AKTA
ZAKON
O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DELATNOSTI
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuje se opšti interes u naučnoistraživačkoj delatnosti za čije se ostvarivanje sredstva
obezbeđuju u budžetu Republike Srbije i uslovi za obavljanje te delatnosti radi ostvarivanja opšteg
interesa.
Član 2.
Naučnoistraživačka delatnost, u smislu ovog zakona, je stvaralački rad na osvajanju novih znanja s ciljem
podizanja opšteg civilizacijskog nivoa društva i korišćenje tih znanja u svim oblastima društvenog razvoja,
uključujući razvoj tehnologija i njihovu primenu.
Član 3.
Naučnoistraživačka delatnost se ostvaruje na povezanosti osnovnih, primenjenih i razvojnih istraživanja i
osposobljavanjem kadra za naučnoistraživački rad.
Naučno stvaranje je slobodno i podleže naučnoj kritici.
II. OPŠTI INTERES U NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DELATNOSTI
Član 4.
Radi planiranja i ostvarivanja opšteg interesa u naučnoistraživačkoj delatnosti, Vlada Republike Srbije (u
daljem tekstu: Vlada) utvrđuje politiku naučnog i tehnološkog razvoja Republike uz prethodno pribavljeno
mišljenje organizacija koje obavljaju naučnoistraživačku delatnost.
Politika iz stava 1. ovog člana sadrži osnovne ciljeve, pravce i prioritete naučnog i tehnološkog razvoja
Republike, a ostvaruje se putem programa utvrđenih ovim zakonom.
Akt kojim se utvrđuje politika iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike
Srbije".
Član 5.
Opšti interes u naučnoistraživačkoj delatnosti, u smislu ovog zakona, ostvaruje se putem programa, i to:
1) programa osnovnih istraživanja;
2) programa istraživanja u oblasti tehnološkog razvoja;
3) programa transfera znanja i tehnologija u funkciji inovacionog i regionalnog razvoja;
4) programa obezbeđivanja i održavanja opreme i prostora za naučnoistraživački rad;
5) programa međunarodne naučne saradnje od značaja za Republiku;
6) programa usavršavanja kadra za naučnoistraživački rad;
7) programa podsticanja mladih obdarenih za naučnoistraživački rad;
19.2.2003 13:30
UKAZ
2 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
8) programa nabavke naučne i stručne literature iz inostranstva;
9) programa izdavanja naučnih publikacija i održavanja naučnih skupova;
10) program razvoja i funkcionisanja sistema naučno-tehnoloških informacija od značaja za Republiku;
11) programa naučnoistraživačkog rada Srpske akademije nauka i umetnosti;
12) programa podsticanja aktivnosti naučnih i stručnih društava koji su u funkciji unapređivanja
naučnoistraživačkog rada i promocije i popularizacije nauke i tehnike i staranja o baštini u oblasti nauke i
tehnologije;
13) drugih programa u skladu sa usvojenom politikom naučnog i tehnološkog razvoja.
Programe iz stava 1. ovog člana utvrđuje ministar nadležan za poslove nauke i tehnologije (u daljem
tekstu: ministar).
Član 6.
Programe iz člana 5. ovog zakona mogu ostvarivati:
1) Srpska akademija nauka i umetnosti;
2) Matica srpska;
3) univerziteti i fakulteti;
4) instituti, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom;
5) instituti u sastavu preduzeća i istraživačko-razvojne jedinice u sastavu preduzeća i ustanova, pod
uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Član 7.
Osnivanje i rad Srpske akademije nauka i umetnosti, univerziteta i fakulteta i Matice srpske uređuje se
posebnim zakonima.
Član 8.
Poslove naučnoistraživačke delatnosti u organizacijama iz člana 6. ovog zakona obavljaju lica koja
ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom (u daljem tekstu: istraživači).
Član 9.
Nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove nauke i
tehnologije (u daljem tekstu: Ministarstvo).
III. INSTITUTI
1.Osnivanje, obavljanje delatnosti i ukidanje
Član 10.
Institut je organizacija, odnosno deo organizacije koja obavlja naučnoistraživačku delatnost.
Institut iz stava 1. ovog člana obavlja naučnoistraživačku delatnost radi ostvarivanja opšteg interesa iz
člana 5. ovog zakona, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Član 11.
Institut se osniva, odnosno organizuje kao ustanova ili preduzeće, odnosno deo preduzeća. Osnivač
instituta može biti Republika, domaće i strano pravno ili fizičko lice, u skladu sa zakonom. Kad institut
osniva više osnivača njihova međusobna prava, obaveze i odgovornosti uređuju se ugovorom.
19.2.2003 13:30
UKAZ
3 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
Član 12.
Pre donošenja akta o osnivanju, odnosno ukidanju instituta osnivač usvaja elborat o opravdanosti
osnivanja, odnosno elaborat o opravdanosti ukidanja instituta.
Član 13.
Institut koji osniva Republika posluje sredstvima u državnoj svojini, a institut čiji je osnivač domaće i
strano pravno ili fizičko lice posluje sredstvima u drugim oblicima svojine.
Nepokretnosti i druga sredstva kojima posluje, odnosno koja koristi, a koja je stekao od Republike institut
može otuđivati u skladu sa zakonom, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.
Institut čiji je osnivač Republika može izvršiti promenu svoje delatnosti, kao i druge statusne promene, uz
prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.
Član 14.
Na osnivanje, organizaciju, rad i ukidanje instituta koji se osniva, odnosno organizuje kao ustanova,
primenjuju se propisi koji se odnose na ustanove.
Na osnivanje, organizaciju, rad i ukidanje instituta koji se osniva, odnosno organizuje kao preduzeće ili
deo preduzeća, primenjuju se propisi koji se odnose na preduzeća.
Član 15.
Institut može učestvovati u ostvarivanju magistarskih i doktorskih studija u oblasti nauke za koju je
matičan, u skladu sa Zakonom o univerzitetu i statutom univerziteta.
Član 16.
Institut može obavljati naučnoistraživačku delatnost radi ostvarivanja opšteg interesa iz člana 5. ovog
zakona ako:
1) ima program naučnoistraživačkog rada;
2) rezultatima naučnoistraživačkog rada doprinosi razvoju nauke;
3) ima u radnom odnosu na neodređeno vreme najmanje 25 istraživača kompetentnih za oblast nauke
kojom se institut bavi, od kojih najmanje deset u naučnom zvanju i najmanje deset u zvanju
istraživač-saradnih ili višem zvanju;
4) ima odgovarajući prostor, opremu i druga sredstva potrebna za ostvarivanje programa i projekata;
5) ima naučno-informativnu dokumentaciju.
Institut u blasti matematičkih, humanističkih, društvenih i biotehničkih nauka može da obavlja
naučnoistraživačku delatnost radi ostvarivanja opšteg interesa iz člana 5. ovog zakona ako, pored uslova
utvrđenih u stavu 1. tač. 1, 2, 4. i 5. ovog člana, ima najmanje 15 istraživača u radnom odnosu na
neodređeno vreme kompetentnih za oblast kojom se institut bavi, od kojih najmanje deset u naučnom
zvanju.
Član 17.
Institut u sastavu preduzeća može obavljati naučnoistraživačku delatnost radi ostvarivanja opšteg interesa
iz člana 5. ovog zakona ako, pored uslova utvrđenih u tač. 1, 2, 4. i 5. člana 16. ovog zakona ima u
radnom odnosu na neodređeno vreme najmanje tri istraživača u naučnom zvanju i najmanje pet istraživača
u zvanju istraživač-saradnik ili višem zvanju, kompetetntnih za oblast kojom se institut bavi.
Institut iz stava 1. ovog člana može obavljati naučnoistraživačku delatnost radi ostvarivanja opšteg
interesa iz člana 5. ovog zakona, pod uslovom da je statutom preduzeća, u čijem je sastavu, iskazan kao
19.2.2003 13:30
UKAZ
4 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
posebna organizaciona celina sa određenim pravima i obavezama u pravnom prometu i posebnim
obračunom rezultata poslovanja, shodno propisima o preduzećima.
Član 18.
Ispunjenost uslova iz čl. 16. i 17. ovog zakona utvrđuje Minstarstvo.
Član 19.
Instituti mogu osnivati zajednicu instituta Srbije, radi usklađivanja svojih aktivnosti.
2. Organi instituta čiji je osnivač Republika
Član 20.
Organi instituta jesu: direktor i upravni odbor.
Član 21.
Direktor rukovodi institutom.
Direktor se bira konkursom, na četiri godine, iz reda istraživača u naučnom zvanju.
Direktor je u radnom odnosu u institutu sa punim radnim vremenom.
Direktora bira i razrešava upravni odbor na predlog naučnog veća, uz prethodno pribavljeno mišljenje
Ministarstva.
Član 22.
Upravni odbor instituta ima osam članova koje imenuje Vlada, od kojih četiri člana predlaže naučno veće
iz reda istraživača u naučnom zvanju zaposlenih u institutu.
Mandat članova upravnog odbora traje četiri godine.
Član 23.
U institutu se obrazuje naučno veće.
Članovi naučnog veća su istraživači u naučnom zvanju.
Statutom instituta, odnosno statutom preduzeća u čijem je sastavu institut, utvrđuje se broj, sastav i način
izbora članova naučnog veća.
Član 24.
Naučno veće:
1) predlaže program rada instituta u skladu sa delatnošću za koju je osnovan;
2) predlaže naučne projekte i ocenjuje kvalitet ostvarenih projekata u institutu;
3) utvrđuje predlog za sticanje naučnog zvanja;
4) odlučuje o sticanju istraživačkog zvanja;
5) obavlja druge poslove utvrđene statutom.
Član 25.
Naučno veće instituta i instituta u sastavu preduzeća, odlučuje o sticanju istraživačkog zvanja, odnosno
utvrđuje predlog za sticanje naučnog zvanja ako u svom sastavu ima najmanje 15 istraživača u naučnom
19.2.2003 13:30
UKAZ
5 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
zvanju, odnosno odgovarajućem univerzitetskom zvanju, od kojih najmanje deset u radnom odnosu na
neodređeno radno vreme u institutu koji obrazuje naučno veće.
Naučno veće odlučuje o sticanju istraživačkog zvanja, odnosno utvrđuje predlog za sticanje naučnog
zvanja, ako je prisutno najmanje dve trećine članova koji imaju pravo da odlučuju.
Predlog za sticanje zvanja naučni saradnik i viši naučni saradnik, utvrđuju članovi naučnog veća koji su u
istom ili višem zvanju, a predlog za sticanje zvanja naučni savetnik, članovi naučnog veća koji su u tom
zvanju.
Naučno veće donosi odluku o sticanju istraživačkog zvanja, odnosno utvrđuje predlog za sticanje naučnog
zvanja većinom glasova ukupnog broja članova naučnog veća koji imaju prvo odlučivanja.
Radi obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana može se obrazovati zajedničko naučno veće za više srodnih
instituta, odnosno za institute i odgovarajuće fakultete.
Sporazumom o obrazovanju zajedničkog naučnog veća utvrđuje se broj članova i sastav tog veća, način
izbora i trajanje mandata članova naučnog veća.
IV. ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNA JEDINICA
Član 26.
Preduzeće, odnosno ustanova može u svom sastavu, u skladu sa statutom, organizovati
istraživačko-razvojnu jedinicu za obavljanje primenjenih i razvojnih istraživanja koja su u funkciji razvoja
i unapređivanja osnovne delatnosti preduzeća, odnosno ustanove.
Član 27.
Istraživačko-razvojna jedinica iz člana 26. ovog zakona može obavljati naučnoistraživačku delatnost radi
ostvarivanja opšteg interesa iz člana 5. ovog zakona ako:
1) je statutom preduzeća, odnosno ustanove iskazana kao posebna organizaciona celina sa određenim
pravima i obavezama u pravnom prometu i posebnim obračunom rezultata poslovanja, shodno propisima o
preduzećima;
2) ima program istraživanja koji je usvojio nadležni organ upravljanja preduzeća, odnosno ustanove;
3) ima najmanje pet istraživača u radnom odnosu na neodređeno vreme kompetentnih za oblast kojom se
istraživačko-razvojna jedinica bavi, od kojih najmanje jednog u naučnom zvanju i najmanje dva u zvanju
istraživač-saradnik ili višem zvanju;
4) ima prostor, opremu i druga sredstva za ostvarivanje projekata u okviru programa tehnološkog razvoja;
5) ima naučno-informativnu dokumentaciju.
Ministarstvo utvrđuje da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana.
V. VOĐENJE EVIDENCIJE
Član 28.
Ministarstvo vodi evidenciju instituta i istraživačko-razvojnih jedinica koji ispunjavaju uslove za
obavljanje naučnoistraživačke delatnosti, odnosno ostvarivanje programa iz člana 5. ovog zakona (u
daljem tekstu: Registar naučnoistraživačkih organizacija) i evidenciju podataka o istraživačima (u daljem
tekstu: Registar istraživača).
19.2.2003 13:30
UKAZ
6 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
Član 29.
Institut, odnosno istraživačko-razvojna jedinica dostavlja Ministarstvu podatke koji se odnose na to da li
su ispunjeni uslovi iz Čl. 16, 17. i 27. ovog zakona.
Za tačnost podataka iz stava 1. ovog člana odgovorno je lice koje rukovodi institutom, odnosno
istraživačko-razvojnom jedinicom.
Član 30.
Ako institut, odnosno istraživačko-razvojna jedinica, u toku ostvarivanja odobrenog programa, odnosno
projekta, prestane da ispunjava neki od uslova iz čl. 16, 17. i 27. ovog zakona, u obavezi je da o tome
izvesti Ministarstvo, najkasnije u roku od sedam dana od dana kada je prestao da ispunjava uslov.
Ministar rešenjem određuje rok, najduže do 60 dana, u kome institut, odnosno istraživačko-razvojna
jedinica treba da ispuni propisane uslove.
Ako institut, odnosno istraživačko-razvojna jedinica, ne ispuni uslov u roku iz stava 2. ovo člana,
Ministarstvo raskida ugovor o ostvarivanju odobrenog programa, odnosno projekta sa tim institutom,
odnosno istraživačko-razvojnom jedinicom.
IV. ISTRAŽIVAČI
Član 31.
Istraživač, u smislu ovog zakona, je lice sa visokom stručnom spremom koje je uspešno obavilo
pripravnički staž za naučnoistraživačke poslove.
Istraživač može biti i lice sa visokom stručnom spremom koje nije obavilo pripravnički staž, a ima
najmanje četiri godine radnog iskustva u odgovarajućoj oblasti rada, objavljene stručne ili naučne radove,
odnosno zapažene rezultate u istraživačko-razvojnom ili stručnom radu i radi na istraživačkim poslovima.
Član 32.
Za pripravnika iz člana 31. stav 1. ovog zakona, može biti izabrano lice sa visokom stručnom spremom
koje je završilo osnovne studije sa prosečnom ocenom najmanje osam.
Pripravnički staž za poslove istraživača traje godinu dana.
Po obavljenom pripravničkom stažu, istraživač može da zasnuje radni odnos
istraživač-pripravnik na četiri godine, za koje vreme treba da odbrani magistarski rad.
u
zvanju
Član 33.
U zavisnosti od pokazanih rezultata u naučnoistraživačkom radu, istraživač može steći istraživačko
zvanje: istraživač - pripravnik i istraživač - saradnik i naučno zvanje naučni saradnik, viši naučni saradnik
i naučni savetnik.
Član 34.
Zvanje istraživač-saradnik može steći lice koje, pored akademskog naziva magistra nauka, ima i
objavljene naučne radove ili zapažene rezultate u istraživačko razvojnom radu.
Zvanje naučni saradnik može steći lice koje ima doktorat nauka iz naučne oblasti u kojoj stiče zvanje i
objavljene naučne radove.
19.2.2003 13:30
UKAZ
7 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
Zvanje viši naučni saradnik može steći lice koje ima doktorat nauka iz naučne oblasti u kojoj stiče zvanje i
objavljene naučne radove u međunarodnim ili vodećim domaćim časopisima sa recenzijom, koji su imali
značajnog uticaja na razvoj odgovarajuće naučne oblasti i rukovođenje projektima.
Član 35.
Naučno i istraživačko zvanje može se steći, u skladu sa odredbama ovog zakona, u institutu za naučnu
oblast koja je osnovna delatnost instituta, odnosno na fakultetu za naučnu oblast za koju fakultet daje
naučni stepen doktora nauka.
Član 36.
Naučno veće utvrđuje predlog za sticanje naučnog zvanja i donosi odluke o sticanju istraživačkog zvanja.
Postupak za sticanje naučnog i istraživačkog zvanja pokreće odgovarajuća organizaciona jedinica instituta
ili fakulteta, grupa naučnih radnika ili zainsteresovano lice.
Član 37.
Radi sprovođenja postupka za sticanje zvanja naučno veće obrazuje komisiju.
Komisija iz stava 1, ovog člana sastoji se od najmanje tri naučna radnika iz naučne oblasti u kojoj kandidat
stiče zvanje, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu u organizaciji koja obrazuje komisiju.
Članovi komisije ne mogu biti u nižem zvanju od zvanja koje kandidat stiče.
Član 38.
Komisija podnosi izveštaj naučnom veću u roku određenom aktom o njenom obrazovanju, ali ne dužem
od 30 dana do dana kada je obrazovana.
Izveštaj sadrži: biografske podatke, pregled stručnog i naučnog rada i ocenu tog rada za prethodni izborni
period, ocenu o tome da li su ispunjeni uslovi za sticanje zvanja, kao i predlog naučnom veću za
odlučivanje. Izveštaj iz stava 2. ovog člana učiniće se dostupnim javnosti na način utvrđen opštim aktom
instituta, odnosno fakulteta, najmanje 30 dana pre donošenja odluke.
Član 39.
Naučno veće je obavezno da donese odluku o sticanju istraživačkog zvanja, odnosno utvrdi predlog za
sticanje naučnog zvanja u roku od 90 dana od dana stavljanja izveštaja na uvid javnosti.
Član 40.
Predlog naučnog veća za sticanje naučnog zvanja, sa dokumentacijom, dostavlja se komisiji za sticanje
naučnih zvanja koju obrazuje Ministarstvo (u daljem tekstu: Komisija).
Članove Komisije Ministarstvo imenuje iz reda istraživača u zvanju naučnog savetnika i redovnih
profesora univerziteta.
Mandat članova Komisije traje četiri godine.
Komisija donosi odluku o sticanju naučnog zvanja, prema jedinstveno utvrđenim kriterijumima, najkasnije
u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga.
VII. REIZBOR
19.2.2003 13:30
UKAZ
8 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
Član 41.
Opštim aktom organizacije koja obavlja naučnoistraživačku delatnost utvrđuju se radna mesta na koja se
mogu rasporediti istraživači sa istraživačkim, odnosno sa jednim od naučnih zvanja.
Zvanje istraživač - saradnik reizborno je svake četvrte godine, a zvanje naučni saradnik i viši naučni
saradnik svake pete godine.
U postupku reizbora vrednuju se rezultati naučnoistraživačkog rada istraživača u celini, a posebno u
prethodnom izbornom periodu.
Član 42.
Istraživač koji ne bude ponovo izabran može raditi na drugim poslovima koji odgovaraju njegovoj
stručnoj spremi.
Ako istraživač odbije da radi na radnom mestu koje mu bude ponuđeno, odnosno ako takvog radnog mesta
nema, prestaje mu radni odnos, u skladu sa zakonom.
Član 43.
Istraživaču u naučnom zvanju prestaje radni odnos po sili zakona kada navrši 65 godina života.
Na predlog naučnog veća instituta, naučni savetnik u penziji može ostati na projektu do završetka
projekta, ako u skladu sa zakonom zaključi ugovor o privremenom obavljanju poslova.
VIII. OBEZBEĐIVANJE SREDSTAVA ZA OSTVARIVANJE
PROGRAMA OD OPŠTEG INTERESA
Član 44.
Sredstva za ostvarivanje programa iz člana 5. ovog zakona obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, a
vode se na posebnom računu Ministarstva.
Republika poreskom politikom i drugim merama podstiče domaća i strana pravna i fizička lica da ulažu
sredstva za ostvarivanje programa i projekata utvrđenih zakonom.
Ministar utvrđuje kriterijume za raspodelu sredstava za ostvarivanje programa iz člana 5. ovog zakona.
Član 45.
Za ostvarivanje programa iz člana 5. ovog zakona Ministarstvo raspisuje konkurs, odnosno javni poziv.
Konkursom se utvrđuju: rok za podnošenje prijave, uslovi i vreme za ostvarivanje programa, odnosno
projekta i druga pitanja od značaja za sprovođenje konkursa.
Organizacije iz člana 6. ovog zakona konkurišu pod jednakim uslovima za ostvarivanje programa
utvrđenih ovim zakonom.
Institut, odnosno istraživačko-razvojna jedinica, ima pravo učešća na konkursu za ostvarivanje programa
iz člana 5. ovog zakona ako ispunjava uslove utvrčene u čl. 16, 17. i 27. ovog zakona, odnosno ako se
nalazi u Registru naučnoistraživačkih organizacija.
Član 46.
Organizacija kojoj je odobreno ostvarivanje programa, odnosno projekta, zaključuje sa Ministarstvom
19.2.2003 13:30
UKAZ
9 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
ugovor o njihovom ostvarivanju.
Ugovorom se uređuju međusobna prava i obaveze između Ministarstva i organizacije koja ostvaruje
program, odnosno projekat.
Ministarstvo vrši nadzor nad namenskim korišćenjem sredstava za ostvarivanje programa iz člana 5. ovog
zakona.
Član 47.
Organizacija kojoj je odobreno ostvarivanje programa, odnosno projekta podnosi Ministarstvu godišnji
izveštaj o ostvarivanju programa, odnosno projekta za koji koristi sredstva iz budžeta Republike Srbije.
IX. REPUBLIČKI SAVET ZA NAUČNU I TEHNOLOŠKU POLITIKU
Član 48.
Vlada obrazuje Republički savet za naučnu i tehnološku politiku kao svoje savetodavno telo (u daljem
tekstu: Republički savet).
Član 49.
Vlada imenuje članove Republičkog saveta iz reda istaknutih naučnih radnika, privrednika i članova
Vlade.
Član 50.
Republički savet razmatra pitanja od interesa za razvoj naučnoistraživačke delatnosti, odnosno razmatra
osnovne ciljeve i pravce razvoja Republike u oblasti naučnoistraživačke delatnosti i predlaže Vladi
politiku naučnog i tehnološkog razvoja Republike.
Član 51.
Republički savet ima 25 članova.
Ministar za nauku i tehnologiju predsednik je Republičkog saveta.
Mandat članova Republičkog saveta traje četiri godine.
X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 52.
Naučnoistraživačke organizcije i druge organizacije koje obavljaju naučnoistraživačku delatnost i
ostvaruju odobrene programe i projekte saglasno Zakonu o naučnoistraživačkoj delatnosti ("Službeni
glasnik SRS", broj 12/90), podneće Ministarstvu zahtev za ocenu ispunjenosti uslova za obavljanje
naučnoistraživačke delatnosti u skladu sa ovim zakonom, do 31. decembra 1993. godine.
Član 53.
Postupak sticanja istraživačkog, odnosno naučnog zvanja, započet do stupanja na snagu ovog zakona
okončaće se u skladu sa ovim zakonom.
Lica koja su stekla naučnoistraživačko zvanje po Zakonu o naučnoistraživačkom radu ("Službeni glasnik
19.2.2003 13:30
UKAZ
10 of 10
http://www.nauka.ac.yu/zakon.htm
SRS", broj 12/90) zadržavaju to zvanje za vreme na koje su izabrani.
Član 54.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti ("Službeni
glasnik SRS", broj 12/90).
Član 55.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti je objavljen 13. jula 1993. godine u "Službenom glasniku",
broj 52/93.
19.2.2003 13:30