239.03 KB

Dispela tainim tok bilong PDS em I kam long pepa long Tok Inglis I kamap long de 23 Jun 2016.
Papua Niugini: Maltipatna Fainans Fasiliti bilong Hailans Haiwe
Nem bilong Projek
Multipatna Fainens Fasiliti bilong Hailans Haiwe
Projek Namba
48444-002
Kantri
Papua Niugini
Mak bilong Projek
Proposal tasol
Wanem kain projek /
Wanem kain helpim
Dinau
Teknikel
As bilong mani / Mani
mak
TMFF Fasiliti Pepa: Len Transpot Impruvmen Invesmen Program
Esien Divelopmen Fan
US$ 40.00 milien
Odineri Kepitol risos
US$ 460.00 milien
Yuropien Invesmen Benk
US$ 100.00 milien
TA: Maltipatna Fainens Fasiliti bilong Hailans Haiwe
Teknikal Asistens Spesel Fan
US$ 1.50 milien
Stratejik Asenda
Inklusiv ikonomi gro bilong sastenebel envairomen
Ol samting bilong
kamapim senis
Gavanens na kepesiti divelopmen
Ol rot bilongkisim save
Ol patnasip
Sekta / Sabsekta
Transpot - Rot transpot (ino-taun) – Ol polisi bilong transpot na
divelopmen bilong ol institusen – Taun rot na trefik menesmen
Jenda Ikwiti na
Menstriming
Sampela toktok bilong jenda
Stori long projek
Hailans rijon i gat 7-pela provins we i stap pas long ol bikpela maunten
wantaim bikpela egrikalsa prodaksen bilong fres produs na kes krop, moa
kopi, tin a kakao we i save kamapim namba tri hap bilong gros domestik
prodak bilong PNG, na mineral na petroleum risos akaun bilong klostu 80
pesen (%) bilong nesenel ekspot. Dispela 1,200 kilomita tupela lein rurel
Hailans Haiwe em i laiplain bilong Hailans rijon we i bungim 1,800 kilomita
bilong rijonal na ol liklik han rot we i helpim olsem 3 milien pipel, we 85
pesen (%) em i stap long rurel eria na em save kisim ol samting bilong
salim i go i kam. Dispela Haiwe em i bungim olgeta hap bilong Hailans
rijon wantaim ol provins bilong nambis na ol bikpela basis bilong solwara
long Lae.
As tingting bilong Projek
na wanem we em i kam
wantaim Kantri/Rijonal
Strateji
Dispela Hailans Haiwei rot i holim ki bilong kisim ol bikpela sevis na
wokabaut bilong ol samting bilong salim na ol pipel. Ol bikpela maunten, ol
haiwe rot i bagarap, wara i brungim rot na ol graun i bruk long maunten
sait em i save kamap planti long taim bilong ren na i save mekim haiwe i
no kamap gut na i pas long planti taim. Kalimet senis i mekim na planti
taim bikpela hevi ren i save kamap na i luk olsem bai i go bikpela yet. Moa
long 70 pesen (%) bilong haiwe em i bagarapim stret na 90 pesen (%)
bilong haiwe em i gat sefti mak bilong ol kar na ol pasindia na ol lain i
katim rot o wokabaut long sait bilong rot i stap tupela sta na daunbilo
moa. Bikpela egrikalsa prodak bilong rijon i save holim ol bikpela treid
kosts, na pasim rot bilong ol maket long kantri na ausait long kantri. Ol rot
nogut na i no gat gutpela transpot na i no gat sevis infrastraksa olsem ol
bas stop, na ol ples bilong PMV o kar i stop long ol draiva na pasindia i
kisim malolo, na no gat ol lojistik fasiliti bilong ol egrikalsa prodak, i save
pasim rot bilong ol veliu sen long kamap. Dispela ol bikpela samting i
pasim rot long ol sosel na ikonomik divelopmen bilong rijon long kamap na
stap longpela taim long bihain.
Senis bai kamapt
Wanpela transpot sistem bai kamap we em i karamapim olgeta eria bilong
laip bilong ol pipel na em i seif, i no kost bikpela mani, inap long mani mak
bilong gavman na bai stap longpela taim long bihain long helpim ikonomi
na ol pipel bilong PNG.
Samting i kamap
Ol pipel bai go i kam gut na bai ol i stap seif wantaim ol samting bilong
salim na ol sevis namel long Hailans rijon na maket insait long kantri na
long ausait long kantri.
Ol Autput o wok kamap Dispela 450 kilomita bilong tupela lein rot bilong rurel Hailans Haiwe long
Lae Nadzab ples balus i go long Kagamuga ples balus long Mt. Hagen, em i
kamap gut gen, ol i stretim gut, na apgretim long em bai seif, klaimet na
disasta bai i no inap bagarapim na olgeta lain bai yusim gen.
Ples we em i stap
Sameri bilong Envairomen na Sindaun bilong ol pipel
Lukluk bilong Envairomen
Projek i senisim ples bilong ol asples
Ol Asples pipel
Stekholda Komyunikesen, Patisipesen, na Konsalten
Taim bilong Disainim Projek
Taim bilong Wokim Projek
Ol wokman
ADB Opisa
Sarosh Khan
ADB Dipatmen
Pasifik Dipatmen
ADB Divisen
Transpot, Eneji na Nesurel Risos Divisen, PARD
Ejensi bilong mekim wok
Department of Works
P.O. Box 1108
Boroko, NCD
Papua New Guinea
Taimtebol
Kliaim ol pepa bilong projek
13 Me 2016
Painimaut tok tru
16 Feb 2015 to 04 Mas 2015
MRM
14 Oktoba 2016
Tok Orait
-
Laspela Riviu Misin
-
Laspela PDS Apdet
01 Jun 2016
Projek Data Pepa (PDS) i gat sameri toktok bilong projek o program: PDS em i wok we i no
pinis yet olsem na sampela toktok bai i no inap long gat namba wan pepa bilong en tasol bai
go insait taim toktok i kamap. Ol toktok bilong nupela projek proposol em i stap long plen
bilong kamap na i stap olsem wanpela sain.
ADB i save givim aut toktok insait long dispela tok save pepa (PDS) em bilong ol lain husat
bai yusim na i no gat narapela tok promis antap long en. Bai ADB i traim long givim samting i
gat hai kwaliti, ol toktok i kam “Olsem ol i kamap” i no gat tok promis long toktok o tingting
bilong em bai stap gut, o i fit long wanpela kain wok, na long em bai i no brukim lo. ADB yet i
no mekim sampela toktok bilong promis olsem ol dispela toktok em i stret na pinis olgeta.