119.78 KB

Dispela tok pisin PDS em i bihainim tok Inglis bilong en long 3 Mas 2015.
Projek Rekot Pepa
Ol Projek Rekot Pepa (PDS) i holim i givim liklik stori bilong projek o program: Wok bilong PDS i wok
long go yet olsem na, sampela toktok bai i no inap stap long stat bilong en tasol em bai kam insait isi
isi taim samting i kamap. Ol toksave bilong nupela projek em i stap yet long plen na i makim tasol.
Deit bilong PDS i kamap
–
Nupela Deit bilong PDS
9 Feb 15
Nem bilong Projek
Solwara na Wara Sefti Projek
Kantri
Papua Niugini
Projek/Program Namba
44375-013
Mak em i stap
Kisim Tok Orait Pinis
Ples em i stap long en
–
Long taim bilong redim wanpela bikpela plen bilong kantri program, o long taim bilong givim mani long wanpela projek , o
taim bilong makim nem bilong wanpela ples bilong, o toktok long, wanpela hap ples o hap graun insait long dispela pepa,
Esia Divelopmen Benk i no gat tingting long skelim long hap i gat lo i tambu long en o no gat.
Sekta
Transpot
Sabsekta
Tok stia bilong transpot na wok kamap bilong
institusen
Transpot bilong wara (ino long taun)
Ol Ajenda bilong bikpela plen
Ikonomi kamap bikpela bai karamapim olgeta
(IEG)
Bungim olgeta long rijon (RCI)
Ol samting bai kirapim senis
Wok bilong man na meri i wankain na bai stap
long olgeta wok bilong projek/program (GEM)
Lukautim wok na kamapim moa save (GCD)
Praivet sekta kamapim wok (PSD)
Ol Kategri bilong Man na Meri wankain na bai stap
long olgeta wok bilong projek/program (GEM)
Kategri 2: Gutpela we bilong wok bilong man na
meri i wankain na i stap long olgeta
projek/program (EGM)
Ol Sponsa bilong Projek
–

Mani
Wanem kain helpim
Tok Orait Namba
As bilong Mani
Dinau
2978
Esien Divelopmen Fan
–
–
Poroman long wok
TOTOL

Tok orait long
hamas (tausen)
41,500
6,860
US$ 48,360
Seifgat long ol Kategri
Sapos yu laik save moa long seifgat kategri, plis luki http://www.adb.org/site/safeguards/safeguardcategories
Envirenmen
B
Muvim ol pipel
B
Ol asples lain
C

Bikpela stori bilong Graun, bus na solwara na sindaun bilong ol pipel
Ol samting bai kamap long bus, graun na solwara
Wok bilong sanapim ol nupela navaid na long stretim ol wok bai i no inap bagarapim tumas ol bus, graun
na solwara. Sapose bagarap i kamap long envairenmen igat plen blong stretim, stopim na lukautim, na
ol bai monitarim. Wanpela wok bilong sekim graun na solwara na fremwok bilong lukluk i go bek i bin
kamap long redi long projek na tu wanpela wok bilong sekim gut bus, graun na solwara na long pasin
bilong menesim na monitarim plen i bin redi long tupela ples we projek bai kamap (karamapim inap long 8
pela navaid). Wok bilong sekim gut i bihainim pasin bilong ADB Seifgat Polisi Stetmen. Projek i stap long
kategri B bilong envairenmen.
Rausim ol pipel long mekim wok
Dispela projek bai baim sampela liklik hap graun moa tasol em bai i no inap long rausim ol pipel long ples
bilong ol bikos planti wok bilong sabprojek bai kamap antap long solwara na long ples we wok i kamap
pinis. Ol nupela projek bai kirap long solwara tasol, antap long ol ston ples, o long ol arapela hap long
nambis we ol man i no save stap long en. Sapos i gat sampela wok bilong sab projek o ektiviti bai kisim
liklik moa graun na long rausim sampela pipel, bai i gat risetelmen plen i kamap bihainim resetelmen
fremwok bilong projek. Wok bilong projek long rausim ol pipel em i stap long Kategori B.
Ol asples lain
Bikpela lain pipel bilong Papua Niugini em ol lain Melanesia. Na i gat ol manmeri i stap turangu o i no gat
gutpela samting, long olgeta hap kona bilong kantri, i no long wanpela lain pipel tasol o long wanpela
tokples tasol. Nogat. Sindaun bilong ol manmeri we i gutpela o i no gutpela em i save bihainim ples na
graun ol i stap long en, mak bilong edukesen bilong ol, na long mak bilong ol i kisim ol sevis. Dispela
projek i karamapim bikpela hap, olsem na em bai i no inap long senisim tumas laip bilong wanpela lain
pipel tasol. Bai i no gat plen bilong wan wan projek eria bilong ol asples, tasol wanem kain plen ol i
mekim em bai was gut long bihainim ol kalsa na bai plenim wantaim ol asples. Projek bai holim wanpela
bung bilong ol stekholda na wok bung plen long komyuniti bai wok wantaim program long mekim ol
asples lain long lukautim ol bikpela samting bilong wok. Sapos i gat ol sabprojek, bai i gat ol wanbel
toktok wantaim ol komyuniti long yusim ol graun o solwara bilong ol long kamapim. Em bai stap insait
long risetelmen plen pepa bilong ol wan wan sabprojek. Dispela projek i stap long kategri C bilong ol
asples pipel.

Stekholda Komyunikesen, Patisipesen na Konsaltesen
Taim bilong Projek Disain
 Ol i toktok wantaim olgeta lain pipel long sentral, provinsal na komyuniti level.
Long taim bilong wokim projek
PIU bai divelopmen wanpela Bikpela plen bilong komyunikesen long kirap bilong projek.

Projek stori
Ol senis bai kamap long projek em bai seif na bai kamapim moa sans ol PNG komyuniti long wok bisnis
na kisim helpim long sindaun bilong ol. Dispela projek bai kamapim planti gutpela samting long ol pipel
long rurel ples na tu long kantri na long intenesenel populesen. Bikpela samting bai kamap long en em
NMSA i makim solwara na graun bai i seif long ol sip i bihainim gutpela rot i go i kam we. Ol gutpela wok
kamap olsem: (i) rausim ol olpela navaid na putim nupela na stretim ol narapela i wok yet, (ii) ol samting
bilong toksave long sefti bai kamap gut, (iii) ol pasin bilong sefti bilong ol komyuniti long ran long solwara
bai kamap gut, na tu (iv) bai i gat gutpela we bilong menesim projek na wokman bai kisim moa save long
mekim wok. Autput 1: Rausim olpela navaid na putim nupela, na stretim ol dispela i wok yet. NMSA bai
senisim 99 navaids nau i stap na putim 33 moa nupela. Ol dispela samting i stap insait long wok plen
bilong NMSA wantaim toktok bilong makim ples bilong putim tu. [Lukluk na Teknikal Ripot (I stap long
lista bilong ol narapela pepa i stap long Apendiks 2)]. Long makim ol wok, dispela plen bai yusim ol
tingting bilong enjinia, olsem wanem wok bilong ol navaids netwok nau i stap, hamas namba bilong sip i
save go i kam na mak bilong solwara. Projek bai kamapim wanpela fisibiliti stadi o stadi bilong luksave
long ol samting bilong navaids long wanem hap ol i stap na long wokim gutpela sekap. Sapos ol i lukim
sampela nid i stap bai ol disain enjinia i putim i go insait long plen bilong ol long senisim ol samting na we
bilong wok long mekim bai ol mentenens i ken stap longpela taim. [ADB. 2012. PNG Klaimet Senis Inap
bagarapim ol Nevigesen samting bilong wok. Manila (TA 6420)]. Ol komyuniti bai kamap wantaim ol
program bilong toktok long skelim na lukautim gut ol navaids wantaim save ol i kisim long ol projek i
kamap bipo pinis. [ADB. 2000. Ripot na Rekomendesen bilong Presiden i go long ol Bod bilong Dairekta:
Toktok bilong Dinau Papua Niugini bai i kisim long Projek bilong stretim ol Samting bilong helpim
Nevigesen. Manila (Dinau 1754)]. Autput 2: Kamapim gutpela ol samting bilong toksave long sefti. NMSA
baim kamapim sampela pepa wantaim stail bilong nau na ol ilektronik nevigesen pepa (ENC) bihain long
ol i bungim gen ol PNG nevigesen sat nau i stap long potfolio bilong wokbung wantaim Haidrograpik
Sevis bilong Australia (AHS). [NMSA na Australia Haidrograpik Sevis i gat wok patnasip long wokim
haidrograpik sevei na long kamapim ol nevigesen pepa]. NMSA bai wok givim bikpela kontrak long
haidrograpik sevei na em bai givim ol toksave long i go long AHS long kamapim ol notikal pepa na ENC
bilong 7-pela basis. [ Kulili Haba; Schlangen Haba, Wasu; Bugoiya Haba, ol Misima Ailan; Panabwal
Grup; ol Deboyne Ailan; Yanaba Ailan, Egum Atoll; na Dawson Strait]. Na tu, NMSA bai mekim moa
atometik aidentifikesen system (AIS) netwok taim ol i kirapim ol lain bilong toktok i go bek long AIS na bes
stesin insait long 5-pela ples na long painim tripela stesin we i stap pinis. Projek bai luksave long wanem
samting bilong mekim long wanwan ples pastaim long ol sivel wok bai statim wok. Na tu ol taid geiz bai
stap long 4-pela basis [Tripela taid geiz nau i stap long Pot Mosbi, Alotau, na Lae stat long Jun 2012. Ol
nupela ples bilong putim bai kamap long Daru long Westen Provins, Madang, Buka long ol ailan bilong
Bogenvil Ailan, na ol ailan bilong Manus.] bilong makim tait bilong solwara na tu long mekim databes
bilong klaimet senis na mak bilong solwara i go antap. Autput 3: Gutpela pasin sefti bai kamap long ol
komyuniti arere long solwara. NMSA bai kamapim luksave bilong sefti long solwara long olgeta lain pipel
na long ol rurel ples we projek i stap long traim senisim tingting bilong ol pipel long pasin bilong sefti long
raun long solwara wantaim ol liklik ol bot. Ol wok bai gat midia kempein wantaim gutpela plen na long
kamapim ol toksave pepa na toktok i gat gutpela toktok bilong kainkain lain long save. (lain olsem, ol
pikinini na ol bikpela lain). Wanpela sefit trening bilong ol liklik bot na ol samting bilong wok we ol i wokim
bilong ol meri wantaim toksave i kam NMSA Meri long Solwara Asosiesen. Autput 4: Bai gat gutpela
projek menesmen na kepesiti divelopmen. Projek bai helpim NMSA long kamapim wanpela projek yunit
(PIU) long wokim na menesim olgeta wok we i kisim mani long projek. PIU bai i gat ol woklain bilong
NMSA na ol nupela woklain sapos ol i nidim moa. [NMSA i gat 125 wokman na wokmeri, na long dispela
65 posisen nau i gat woklain pinis] na helpim i kam long ol konsalten long sapotim PIU na long givim
gutpela stia i kam long saveman long kamapim ol autput. Projek bai wokim tu sampela wok bilong
kamapim trening bilong ol woklain long pasin bilong skulim na long lainim wok taim ol i stap yet long wok,
olsem we bilong mekim wok wantaim ol nupela sefti na haidrograpik toksave bilong ol samting bilong wok
insait long NMSA.

As tingting bilong Projek na Wok bilong en insait long ol bikpela plen
bilong Kantri na long Rijon
–

Senis kamap long wok kamap
Ol komyuniti long Papua Niugini na rijon wantaim ol intenesenel stekholda bai gat moa seif na gutpela we
bilong kamapim gutpela sindaun na wokim bisnis.

Samting Projek bai kamapim
Wanem kain samting bai kamap
Wok i go long kamap bilong projek
Bai i gat ples bilong ol sip i go i kam gut na wokim Kisim ol PIU konsalten tim bai go yet. Wetim yet
mani aninit long helpim bilong NMSA
tok orait bilong CSTB na NEC pastaim long
Gavman na konsalten i ken sainim kontrak.

Lukluk bilong ol mak bilong wok kamap
Mak bilong ol wok kamap bilong Projek
(Autput, Ektiviti, na ol hevi)
Ol kain wok i kamap
1. Senisim, kirapim na stretim ol navaids bilong Bihain bai ol i ken lukluk long dispela
NMSA 2. Kisim ol gutpela masin bilong toksave long
sefti i kam long NMSA 3. Kamapim ol seif na gutpela
we bilong wok na ron long solwara i kam long NMSA
4. Gutpela projek menesmen na kamapim moa save
Mak bilong ol bikpela tingting bilong Wok Kamap
Mak bilong Wok Oporesen/Wok konstraksen
–
–
Ol samting bilong wok i senis
–

Ol rot bilong wokim bisnis
Deit bilong Namba wan
Lista
–
Konsalten Sevis
–
Baim ol samting
–
Baim ol samting na toksave bilong Konsalten wok
http://www.adb.org/projects/44375-013/business-opportunities

Taim tebol
Kliaim tingting
18 Jul 12
Misin bilong Wokim Gutpela
01 Ogas 2012 i go 17 Ogas 2012
Investmen Komiti Miting
10 Sep 12
Tok Orait
18 Desemba 12

Mak bilong wok
Pasim
Tok orait
Namba.
Tok Orait
Dinau 2978

18 Desemba
12
Sainim
Stat wok
29 Jan 13
24 Me 13
Namba wan
Lukluk gen
Samting
tru
30 Sep 18
–
–
Yusim ol samting long wok
Deit
Tok orait namba
ADB
(US$ tausen)
Ol narapela
(US$ tausen)
Net Persen
Bungim olgeta Kontrak Awod
1 Mas 15
Dinau 2978
4,588
0
12.00%
582
0
2.00%
Bungim olgeta mani bilong wok
1 Mas 15

Dinau 2978
Status of Covenants
Ol tok promis i kam aninit long ol dispela hap-odit akaun, Lakautim, sindaun, mani, ol samting bilong
mani, na ol narapela. Bihainim tok promis i kisim mak long dispela skel olsem: (i) I gat wanbel—I
bihainim olgeta tok promis i stap insait long kategri na wanpela tasol em i ken stap ausait, (ii)
Wanbel long sampela hap tasol—I no bihainim tupela hap tok promis long kategri, (iii) I no gat
wanbel—I no bihainim tripela o moa tok promis. Olsem toktok bilong 2011 Pablik Komyunikesen
Polisi, ol makim bilong ol tok promis long Projek Fainens Stetmen em bilong ol projek we singaut
bilong ol i kamap bihain long 2 Epril 2012 .
Kategri
Tok Orait
namba.
Dinau 2978

Sekta
–
Sosel
–
Mani
–
Ikonomik
–
Ol
narapela
–
Ol Projek
Fainens
Stetmen
Seifgat
–
Nem na stori bilong ol kontek opisa
Nem bilong ADB Opisa
Shigehiko Muramoto ([email protected])
Nem bilong ADP Dipatmen
Pasifik Dipatmen
Wok bilong wanem ADB Divisen
Transpot, Eneji na Netsurol Risos Divisen, PARD
Ejensi bai mekim wok
Nesenel Maritaim Sefti Atoriti (NMSA)*
–

Links
Projek Websait
http://www.adb.org/projects/44375-013/main
Lista bilong ol Projek Pepa
http://www.adb.org/projects/44375-013/documents