Dispela tok pisin PDS em i bihainim tok Inglis bilong en long 3 Mas 2015. Projek Rekot Pepa Ol Projek Rekot Pepa (PDS) i holim i givim liklik stori bilong projek o program: Wok bilong PDS i wok long go yet olsem na, sampela toktok bai i no inap stap long stat bilong en tasol em bai kam insait isi isi taim samting i kamap. Ol toksave bilong nupela projek em i stap yet long plen na i makim tasol. Deit bilong PDS i kamap – Nupela Deit bilong PDS 9 Feb 15 Nem bilong Projek Solwara na Wara Sefti Projek Kantri Papua Niugini Projek/Program Namba 44375-013 Mak em i stap Kisim Tok Orait Pinis Ples em i stap long en – Long taim bilong redim wanpela bikpela plen bilong kantri program, o long taim bilong givim mani long wanpela projek , o taim bilong makim nem bilong wanpela ples bilong, o toktok long, wanpela hap ples o hap graun insait long dispela pepa, Esia Divelopmen Benk i no gat tingting long skelim long hap i gat lo i tambu long en o no gat. Sekta Transpot Sabsekta Tok stia bilong transpot na wok kamap bilong institusen Transpot bilong wara (ino long taun) Ol Ajenda bilong bikpela plen Ikonomi kamap bikpela bai karamapim olgeta (IEG) Bungim olgeta long rijon (RCI) Ol samting bai kirapim senis Wok bilong man na meri i wankain na bai stap long olgeta wok bilong projek/program (GEM) Lukautim wok na kamapim moa save (GCD) Praivet sekta kamapim wok (PSD) Ol Kategri bilong Man na Meri wankain na bai stap long olgeta wok bilong projek/program (GEM) Kategri 2: Gutpela we bilong wok bilong man na meri i wankain na i stap long olgeta projek/program (EGM) Ol Sponsa bilong Projek – Mani Wanem kain helpim Tok Orait Namba As bilong Mani Dinau 2978 Esien Divelopmen Fan – – Poroman long wok TOTOL Tok orait long hamas (tausen) 41,500 6,860 US$ 48,360 Seifgat long ol Kategri Sapos yu laik save moa long seifgat kategri, plis luki http://www.adb.org/site/safeguards/safeguardcategories Envirenmen B Muvim ol pipel B Ol asples lain C Bikpela stori bilong Graun, bus na solwara na sindaun bilong ol pipel Ol samting bai kamap long bus, graun na solwara Wok bilong sanapim ol nupela navaid na long stretim ol wok bai i no inap bagarapim tumas ol bus, graun na solwara. Sapose bagarap i kamap long envairenmen igat plen blong stretim, stopim na lukautim, na ol bai monitarim. Wanpela wok bilong sekim graun na solwara na fremwok bilong lukluk i go bek i bin kamap long redi long projek na tu wanpela wok bilong sekim gut bus, graun na solwara na long pasin bilong menesim na monitarim plen i bin redi long tupela ples we projek bai kamap (karamapim inap long 8 pela navaid). Wok bilong sekim gut i bihainim pasin bilong ADB Seifgat Polisi Stetmen. Projek i stap long kategri B bilong envairenmen. Rausim ol pipel long mekim wok Dispela projek bai baim sampela liklik hap graun moa tasol em bai i no inap long rausim ol pipel long ples bilong ol bikos planti wok bilong sabprojek bai kamap antap long solwara na long ples we wok i kamap pinis. Ol nupela projek bai kirap long solwara tasol, antap long ol ston ples, o long ol arapela hap long nambis we ol man i no save stap long en. Sapos i gat sampela wok bilong sab projek o ektiviti bai kisim liklik moa graun na long rausim sampela pipel, bai i gat risetelmen plen i kamap bihainim resetelmen fremwok bilong projek. Wok bilong projek long rausim ol pipel em i stap long Kategori B. Ol asples lain Bikpela lain pipel bilong Papua Niugini em ol lain Melanesia. Na i gat ol manmeri i stap turangu o i no gat gutpela samting, long olgeta hap kona bilong kantri, i no long wanpela lain pipel tasol o long wanpela tokples tasol. Nogat. Sindaun bilong ol manmeri we i gutpela o i no gutpela em i save bihainim ples na graun ol i stap long en, mak bilong edukesen bilong ol, na long mak bilong ol i kisim ol sevis. Dispela projek i karamapim bikpela hap, olsem na em bai i no inap long senisim tumas laip bilong wanpela lain pipel tasol. Bai i no gat plen bilong wan wan projek eria bilong ol asples, tasol wanem kain plen ol i mekim em bai was gut long bihainim ol kalsa na bai plenim wantaim ol asples. Projek bai holim wanpela bung bilong ol stekholda na wok bung plen long komyuniti bai wok wantaim program long mekim ol asples lain long lukautim ol bikpela samting bilong wok. Sapos i gat ol sabprojek, bai i gat ol wanbel toktok wantaim ol komyuniti long yusim ol graun o solwara bilong ol long kamapim. Em bai stap insait long risetelmen plen pepa bilong ol wan wan sabprojek. Dispela projek i stap long kategri C bilong ol asples pipel. Stekholda Komyunikesen, Patisipesen na Konsaltesen Taim bilong Projek Disain Ol i toktok wantaim olgeta lain pipel long sentral, provinsal na komyuniti level. Long taim bilong wokim projek PIU bai divelopmen wanpela Bikpela plen bilong komyunikesen long kirap bilong projek. Projek stori Ol senis bai kamap long projek em bai seif na bai kamapim moa sans ol PNG komyuniti long wok bisnis na kisim helpim long sindaun bilong ol. Dispela projek bai kamapim planti gutpela samting long ol pipel long rurel ples na tu long kantri na long intenesenel populesen. Bikpela samting bai kamap long en em NMSA i makim solwara na graun bai i seif long ol sip i bihainim gutpela rot i go i kam we. Ol gutpela wok kamap olsem: (i) rausim ol olpela navaid na putim nupela na stretim ol narapela i wok yet, (ii) ol samting bilong toksave long sefti bai kamap gut, (iii) ol pasin bilong sefti bilong ol komyuniti long ran long solwara bai kamap gut, na tu (iv) bai i gat gutpela we bilong menesim projek na wokman bai kisim moa save long mekim wok. Autput 1: Rausim olpela navaid na putim nupela, na stretim ol dispela i wok yet. NMSA bai senisim 99 navaids nau i stap na putim 33 moa nupela. Ol dispela samting i stap insait long wok plen bilong NMSA wantaim toktok bilong makim ples bilong putim tu. [Lukluk na Teknikal Ripot (I stap long lista bilong ol narapela pepa i stap long Apendiks 2)]. Long makim ol wok, dispela plen bai yusim ol tingting bilong enjinia, olsem wanem wok bilong ol navaids netwok nau i stap, hamas namba bilong sip i save go i kam na mak bilong solwara. Projek bai kamapim wanpela fisibiliti stadi o stadi bilong luksave long ol samting bilong navaids long wanem hap ol i stap na long wokim gutpela sekap. Sapos ol i lukim sampela nid i stap bai ol disain enjinia i putim i go insait long plen bilong ol long senisim ol samting na we bilong wok long mekim bai ol mentenens i ken stap longpela taim. [ADB. 2012. PNG Klaimet Senis Inap bagarapim ol Nevigesen samting bilong wok. Manila (TA 6420)]. Ol komyuniti bai kamap wantaim ol program bilong toktok long skelim na lukautim gut ol navaids wantaim save ol i kisim long ol projek i kamap bipo pinis. [ADB. 2000. Ripot na Rekomendesen bilong Presiden i go long ol Bod bilong Dairekta: Toktok bilong Dinau Papua Niugini bai i kisim long Projek bilong stretim ol Samting bilong helpim Nevigesen. Manila (Dinau 1754)]. Autput 2: Kamapim gutpela ol samting bilong toksave long sefti. NMSA baim kamapim sampela pepa wantaim stail bilong nau na ol ilektronik nevigesen pepa (ENC) bihain long ol i bungim gen ol PNG nevigesen sat nau i stap long potfolio bilong wokbung wantaim Haidrograpik Sevis bilong Australia (AHS). [NMSA na Australia Haidrograpik Sevis i gat wok patnasip long wokim haidrograpik sevei na long kamapim ol nevigesen pepa]. NMSA bai wok givim bikpela kontrak long haidrograpik sevei na em bai givim ol toksave long i go long AHS long kamapim ol notikal pepa na ENC bilong 7-pela basis. [ Kulili Haba; Schlangen Haba, Wasu; Bugoiya Haba, ol Misima Ailan; Panabwal Grup; ol Deboyne Ailan; Yanaba Ailan, Egum Atoll; na Dawson Strait]. Na tu, NMSA bai mekim moa atometik aidentifikesen system (AIS) netwok taim ol i kirapim ol lain bilong toktok i go bek long AIS na bes stesin insait long 5-pela ples na long painim tripela stesin we i stap pinis. Projek bai luksave long wanem samting bilong mekim long wanwan ples pastaim long ol sivel wok bai statim wok. Na tu ol taid geiz bai stap long 4-pela basis [Tripela taid geiz nau i stap long Pot Mosbi, Alotau, na Lae stat long Jun 2012. Ol nupela ples bilong putim bai kamap long Daru long Westen Provins, Madang, Buka long ol ailan bilong Bogenvil Ailan, na ol ailan bilong Manus.] bilong makim tait bilong solwara na tu long mekim databes bilong klaimet senis na mak bilong solwara i go antap. Autput 3: Gutpela pasin sefti bai kamap long ol komyuniti arere long solwara. NMSA bai kamapim luksave bilong sefti long solwara long olgeta lain pipel na long ol rurel ples we projek i stap long traim senisim tingting bilong ol pipel long pasin bilong sefti long raun long solwara wantaim ol liklik ol bot. Ol wok bai gat midia kempein wantaim gutpela plen na long kamapim ol toksave pepa na toktok i gat gutpela toktok bilong kainkain lain long save. (lain olsem, ol pikinini na ol bikpela lain). Wanpela sefit trening bilong ol liklik bot na ol samting bilong wok we ol i wokim bilong ol meri wantaim toksave i kam NMSA Meri long Solwara Asosiesen. Autput 4: Bai gat gutpela projek menesmen na kepesiti divelopmen. Projek bai helpim NMSA long kamapim wanpela projek yunit (PIU) long wokim na menesim olgeta wok we i kisim mani long projek. PIU bai i gat ol woklain bilong NMSA na ol nupela woklain sapos ol i nidim moa. [NMSA i gat 125 wokman na wokmeri, na long dispela 65 posisen nau i gat woklain pinis] na helpim i kam long ol konsalten long sapotim PIU na long givim gutpela stia i kam long saveman long kamapim ol autput. Projek bai wokim tu sampela wok bilong kamapim trening bilong ol woklain long pasin bilong skulim na long lainim wok taim ol i stap yet long wok, olsem we bilong mekim wok wantaim ol nupela sefti na haidrograpik toksave bilong ol samting bilong wok insait long NMSA. As tingting bilong Projek na Wok bilong en insait long ol bikpela plen bilong Kantri na long Rijon – Senis kamap long wok kamap Ol komyuniti long Papua Niugini na rijon wantaim ol intenesenel stekholda bai gat moa seif na gutpela we bilong kamapim gutpela sindaun na wokim bisnis. Samting Projek bai kamapim Wanem kain samting bai kamap Wok i go long kamap bilong projek Bai i gat ples bilong ol sip i go i kam gut na wokim Kisim ol PIU konsalten tim bai go yet. Wetim yet mani aninit long helpim bilong NMSA tok orait bilong CSTB na NEC pastaim long Gavman na konsalten i ken sainim kontrak. Lukluk bilong ol mak bilong wok kamap Mak bilong ol wok kamap bilong Projek (Autput, Ektiviti, na ol hevi) Ol kain wok i kamap 1. Senisim, kirapim na stretim ol navaids bilong Bihain bai ol i ken lukluk long dispela NMSA 2. Kisim ol gutpela masin bilong toksave long sefti i kam long NMSA 3. Kamapim ol seif na gutpela we bilong wok na ron long solwara i kam long NMSA 4. Gutpela projek menesmen na kamapim moa save Mak bilong ol bikpela tingting bilong Wok Kamap Mak bilong Wok Oporesen/Wok konstraksen – – Ol samting bilong wok i senis – Ol rot bilong wokim bisnis Deit bilong Namba wan Lista – Konsalten Sevis – Baim ol samting – Baim ol samting na toksave bilong Konsalten wok http://www.adb.org/projects/44375-013/business-opportunities Taim tebol Kliaim tingting 18 Jul 12 Misin bilong Wokim Gutpela 01 Ogas 2012 i go 17 Ogas 2012 Investmen Komiti Miting 10 Sep 12 Tok Orait 18 Desemba 12 Mak bilong wok Pasim Tok orait Namba. Tok Orait Dinau 2978 18 Desemba 12 Sainim Stat wok 29 Jan 13 24 Me 13 Namba wan Lukluk gen Samting tru 30 Sep 18 – – Yusim ol samting long wok Deit Tok orait namba ADB (US$ tausen) Ol narapela (US$ tausen) Net Persen Bungim olgeta Kontrak Awod 1 Mas 15 Dinau 2978 4,588 0 12.00% 582 0 2.00% Bungim olgeta mani bilong wok 1 Mas 15 Dinau 2978 Status of Covenants Ol tok promis i kam aninit long ol dispela hap-odit akaun, Lakautim, sindaun, mani, ol samting bilong mani, na ol narapela. Bihainim tok promis i kisim mak long dispela skel olsem: (i) I gat wanbel—I bihainim olgeta tok promis i stap insait long kategri na wanpela tasol em i ken stap ausait, (ii) Wanbel long sampela hap tasol—I no bihainim tupela hap tok promis long kategri, (iii) I no gat wanbel—I no bihainim tripela o moa tok promis. Olsem toktok bilong 2011 Pablik Komyunikesen Polisi, ol makim bilong ol tok promis long Projek Fainens Stetmen em bilong ol projek we singaut bilong ol i kamap bihain long 2 Epril 2012 . Kategri Tok Orait namba. Dinau 2978 Sekta – Sosel – Mani – Ikonomik – Ol narapela – Ol Projek Fainens Stetmen Seifgat – Nem na stori bilong ol kontek opisa Nem bilong ADB Opisa Shigehiko Muramoto ([email protected]) Nem bilong ADP Dipatmen Pasifik Dipatmen Wok bilong wanem ADB Divisen Transpot, Eneji na Netsurol Risos Divisen, PARD Ejensi bai mekim wok Nesenel Maritaim Sefti Atoriti (NMSA)* – Links Projek Websait http://www.adb.org/projects/44375-013/main Lista bilong ol Projek Pepa http://www.adb.org/projects/44375-013/documents
© Copyright 2024 Paperzz