Tiningo` = Inatåha

a
r
a
p
a
r
e
n
a
m
a
n
o
k
Sing u i nengkanno’
u såf
s
a
g
s
å
g
’
a
N
as
finattin
i
n
e
t
n
å
r
u
ni’ sesso d
anno’ yan
k
g
n
e
n
i
a
h
s di unpac
e
t
n
å
u
m
inna
tinani’an
n
a
f
i
a
s
Fa’gåsi i ka
u
nattinas
n
fi
u
i
i
g
d
a
s
s
e
u
u
n
p
s
a ni’ para u
nai-mu de
t
n
n
a
e
k
i
m
i
a
s
r
å
i
’g
n
Fa
u i uriya ya
d
o
t
kanno’
s
g
a
g
n
s
e
å
n
g
i
’
g
a
n
n
i kusina ya
Fa’gåsi yan
g
a
’g
a
g
i
u fanhålom
ti
a
n
u
r
u
ig
Na’ s
Sa’ håfa?
rganisms’
o
o
r
ic
‘m
ti todu
not, i
t
e
h
c
Mientras
a
g
ngångat
ms’
manma
icroorganis
‘m
a
n
,
u
’, gi hanom
a
mampiligr
d
d
e
i
g
’
a
sodd
n kåkatga
U
.
siempre un
o
a
t
o
a
t
i
a yan g
s’ ginen i
m
is
gi ga’ga’ sih
n
a
g
r
o
a ‘micro
ta
este siha n
yan ramen
a
in
s
u
k
o
a
a’
aos
a’ gigon h
kannai, i s
s
n
a
y
å
ik
i
i fam
nno’ siña
a
siha, piot
k
g
n
e
n
i
ide’
nina’ye did alapon.
a ch
chetnot m
Sa’ håfa?
a
s
a
m
i
n
a
y
’
a
t
a
gkanno’
m
n
e
i
n
a
a
n
r
i
s
å
Sip
yan otro klå
n
an
a
ih
u
g
n
ihi i se’si’ y
k ya
’ taigu
manno
o
i
n
,
n
e
a
n
k
t
g
å
n
k
e
’
n
ta
i mata’ na
Sipåra i ma
a
r
a
p
a
in
s
u
amentan k
r
a
kanno’
n
g
o
n
r
e
t
n
o
a
n
a
Usa
s
a’ yan i ma
t
a
m
i
’
a
ñ
n
utno u da
famikåyan
p
n
a
u
g
h
a
s
kanno’ gi
Pega i neng
’, piot i
o
n
n
a
k
g
n
e
na n
uihan, ni’
g
I mata’
i
n
a
y
annok
na
katne, i m
åha piligru
u
g
a
iñ
s
,
e
do
mangaikad
gen nina’y
g
n
a
y
’
s
i
nism
urånten
d
‘microorga
’
o
n
n
a
n
engk
i otro n para un pega gi saga
pat
finattinas
pine’lo.
Sa’ håfa?
’ gi 70°C n
i finattina
a
lo
s
u
a
h
’
m
f
o
o
n
g
n
a
na nengka
ra mås
a
o
Na’siguru n
P
d
.
d
a
a
s
’k
o
r
a
i
n
, ti kulot d
lokklok i fi
o
f
d
o
d
g
a
a
k
n
i
u
u
r
r
Na’sigu
uru na klå
ig
’s
a
n
,
k
o
n
e yan mån
Para i katn
maipe
f
o
’
g
r
a
e
t
n
e
u
r
m
u
i ‘thermo
nno’ na sig
a
k
g
n
e
n
siguru usa
a
’lo i masa n
a
t
n
e
ip
a
’m
Para un na
Piligru na
graduha !
a
h
u
d
å
r
g
a
n
k
e
l
o
a
m
i
g
’
o
n
n
a
k
g
s
n
e
n
i
ski dos ora
å
a
m
g
g
n
o
e
iy
P
’ (mås
no’ gi sanh
o
n
n
a
n
k
a
g
k
n
g
e
n
n
e
a
n
båba na
u i masa n
k
’l
e
o
d
p
d
a
a
h
m
c
i
a
Mungng
i masa yan
u
d
o
t
s
a
id
eng ensig
h
g
n
e
n
a
’m
Na
ma plånta
u
i
’)
d
a
s
p
e
å
t
p
n
C
å
uha 60°C)
graduha 5°
d
i
a
g
r
g
k
i
le
d
o
s
a
å
m
kanno’ (m
g
n
e
n
i
e
ip
ofma
Debi di u g
gof abman
u
’l
o
p
n
u
huyong
ti debi na
is
a
n
o
h
a
k
alom
nhiyong
h
a
i
s
g
i
g
e
’
ig
o
a
n
g
n
Achokha
na nengka
is
’a
a
m
a
m
ana’lagu’ i
m
a
g
n
g
n
u
M
’
a
t
å
m
t
å
i
ir
t
a
m
n
a
y
m
o
n
å
h
a
n
s
a
g
s
a
g
i
Usa
åta’
matiriåt m
nom yan
å
h
a
n
s
a
g
a u gåsgas
r
a
p
t
o
m
Usa i gas
å
a’lokklok
a’yiye
n
n
a
t
a
m
p
i’
n
m
e
o
h
na hån
tkomu i lec
å
t
,
s
a
n
Usa gåsgas
tti
a
iguru na fin
s
i’
n
’
o
n
n
a
k
ra un fåla’
a
p
a
y
Ayek i neng
t
io
p
ellai siha,
g
i
n
a
empo-ña
y
ti
s
n
a
t
a
u
ff
r
f
lo
i
a
i
Fa’gås
’ ni’ esta m
o
n
n
a
k
g
n
e
a usa i n
Mungnga m
Tiningo’ = Inatåha
Sa’ håfa?
s’
oorganism
r
ic
‘m
i
pega i
n
Chaddek
u
n
e
yangg
n
g. Yangge
mumeggai
n
o
iy
h
n
a
s
t
’ gi
gi 5°C pa
nengkanno
a
h
u
d
a
r
g
e i
spåsio pat
e
un sustien
m
u
d
a
°C, siñ
mpiligru
a
m
gi hilo’ 60
a
n
Guåha
eta
pumåra.
ti u sinuh
’
s
m
is
n
a
C.
org
påpa’ gi 5°
na ‘micro
a
h
u
d
a
r
g
i
aige
achokha g
Sa’ håfa?
ntodu i
o
k
’,
a
t
å
manm
añuñule’
m
I matiriåt
a
iñ
s
n
an ais,
nisms’ ya
hanom y
a
g
r
o
o
r
ic
‘m
piligru na
piligru na
a
m
t
o
f
a
iña h
apulaihan
in
kemikåt. S
n
a
y
u
ñ
mandå
imenus i
d
a
kemikåt gi
iñ
S
.
a
nno’ sih
ek
na nengka
dahii inay
a
n
u
n
e
g
’
ang
yan tåya
piniligru y
’
a
t
å
m
man
si i kannaiå
matiriåt
’g
a
f
n
u
i para
minappot
fan i lasas.
u
s
n
a
y
u
m
© World Health Organization, 2001. Design: Marilyn Langfeld. Illustration: Janet Petitpierre. Translation: Department of Chamorro Affairs, Government of Guam
a
s
å
m
a
an i guihan
n
y
’
a
u
d
d
r
a
h
u
c
mannok, i
i
Na’sig
,
e
n
t
a
k
i
a gråduha
s, piot
i finattinås
a
s
a
m
f
o
ru
n na’g
Yanggen u nna’ todu i mampilig ’.
ka
ampinino
m
siguru na
’
s
m
is
organ
gen
na ‘micro gi inestudia na yang
0°C
ok
Mana’ann engkanno’ hulo’ gi 7 k
le
in
unna’lågu siguru na gof mao a
it
a
na gråduh no’. I mås un nisis a
ih
ån
para mak hi na nengkanno’ s i
e,
da
para un a ne, i binalutan kåtn e
åt
uran kåtn
t
n
i pinikan k
o
y
u
k
a
olu n
mandangk a månnok.
un
yan i enter