a r a p a r e n a m a n o k Sing u i nengkanno’ u såf s a g s å g ’ a N as finattin i n e t n å r u ni’ sesso d anno’ yan k g n e n i a h s di unpac e t n å u m inna tinani’an n a f i a s Fa’gåsi i ka u nattinas n fi u i i g d a s s e u u n p s a ni’ para u nai-mu de t n n a e k i m i a s r å i ’g n Fa u i uriya ya d o t kanno’ s g a g n s e å n g i ’ g a n n i kusina ya Fa’gåsi yan g a ’g a g i u fanhålom ti a n u r u ig Na’ s Sa’ håfa? rganisms’ o o r ic ‘m ti todu not, i t e h c Mientras a g ngångat ms’ manma icroorganis ‘m a n , u ’, gi hanom a mampiligr d d e i g ’ a sodd n kåkatga U . siempre un o a t o a t i a yan g s’ ginen i m is gi ga’ga’ sih n a g r o a ‘micro ta este siha n yan ramen a in s u k o a a’ aos a’ gigon h kannai, i s s n a y å ik i i fam nno’ siña a siha, piot k g n e n i ide’ nina’ye did alapon. a ch chetnot m Sa’ håfa? a s a m i n a y ’ a t a gkanno’ m n e i n a a n r i s å Sip yan otro klå n an a ih u g n ihi i se’si’ y k ya ’ taigu manno o i n , n e a n k t g å n k e ’ n ta i mata’ na Sipåra i ma a r a p a in s u amentan k r a kanno’ n g o n r e t n o a n a Usa s a’ yan i ma t a m i ’ a ñ n utno u da famikåyan p n a u g h a s kanno’ gi Pega i neng ’, piot i o n n a k g n e na n uihan, ni’ g I mata’ i n a y annok na katne, i m åha piligru u g a iñ s , e do mangaikad gen nina’y g n a y ’ s i nism urånten d ‘microorga ’ o n n a n engk i otro n para un pega gi saga pat finattinas pine’lo. Sa’ håfa? ’ gi 70°C n i finattina a lo s u a h ’ m f o o n g n a na nengka ra mås a o Na’siguru n P d . d a a s ’k o r a i n , ti kulot d lokklok i fi o f d o d g a a k n i u u r r Na’sigu uru na klå ig ’s a n , k o n e yan mån Para i katn maipe f o ’ g r a e t n e u r m u i ‘thermo nno’ na sig a k g n e n siguru usa a ’lo i masa n a t n e ip a ’m Para un na Piligru na graduha ! a h u d å r g a n k e l o a m i g ’ o n n a k g s n e n i ski dos ora å a m g g n o e iy P ’ (mås no’ gi sanh o n n a n k a g k n g e n n e a n båba na u i masa n k ’l e o d p d a a h m c i a Mungng i masa yan u d o t s a id eng ensig h g n e n a ’m Na ma plånta u i ’) d a s p e å t p n C å uha 60°C) graduha 5° d i a g r g k i le d o s a å m kanno’ (m g n e n i e ip ofma Debi di u g gof abman u ’l o p n u huyong ti debi na is a n o h a k alom nhiyong h a i s g i g e ’ ig o a n g n Achokha na nengka is ’a a m a m ana’lagu’ i m a g n g n u M ’ a t å m t å i ir t a m n a y m o n å h a n s a g s a g i Usa åta’ matiriåt m nom yan å h a n s a g a u gåsgas r a p t o m Usa i gas å a’lokklok a’yiye n n a t a m p i’ n m e o h na hån tkomu i lec å t , s a n Usa gåsgas tti a iguru na fin s i’ n ’ o n n a k ra un fåla’ a p a y Ayek i neng t io p ellai siha, g i n a empo-ña y ti s n a t a u ff r f lo i a i Fa’gås ’ ni’ esta m o n n a k g n e a usa i n Mungnga m Tiningo’ = Inatåha Sa’ håfa? s’ oorganism r ic ‘m i pega i n Chaddek u n e yangg n g. Yangge mumeggai n o iy h n a s t ’ gi gi 5°C pa nengkanno a h u d a r g e i spåsio pat e un sustien m u d a °C, siñ mpiligru a m gi hilo’ 60 a n Guåha eta pumåra. ti u sinuh ’ s m is n a C. org påpa’ gi 5° na ‘micro a h u d a r g i aige achokha g Sa’ håfa? ntodu i o k ’, a t å manm añuñule’ m I matiriåt a iñ s n an ais, nisms’ ya hanom y a g r o o r ic ‘m piligru na piligru na a m t o f a iña h apulaihan in kemikåt. S n a y u ñ mandå imenus i d a kemikåt gi iñ S . a nno’ sih ek na nengka dahii inay a n u n e g ’ ang yan tåya piniligru y ’ a t å m man si i kannaiå matiriåt ’g a f n u i para minappot fan i lasas. u s n a y u m © World Health Organization, 2001. Design: Marilyn Langfeld. Illustration: Janet Petitpierre. Translation: Department of Chamorro Affairs, Government of Guam a s å m a an i guihan n y ’ a u d d r a h u c mannok, i i Na’sig , e n t a k i a gråduha s, piot i finattinås a s a m f o ru n na’g Yanggen u nna’ todu i mampilig ’. ka ampinino m siguru na ’ s m is organ gen na ‘micro gi inestudia na yang 0°C ok Mana’ann engkanno’ hulo’ gi 7 k le in unna’lågu siguru na gof mao a it a na gråduh no’. I mås un nisis a ih ån para mak hi na nengkanno’ s i e, da para un a ne, i binalutan kåtn e åt uran kåtn t n i pinikan k o y u k a olu n mandangk a månnok. un yan i enter
© Copyright 2026 Paperzz