close

Enter

Log in using OpenID

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia

embedDownload
CROSKILLS ‐ BUILD UP Skills Croatia KONTINUIRANA IZOBRAZBA GRAĐEVINSKIH RADNIKA U ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Konzultativni sastanak s fokus-grupom
FINANCIJSKE INSTITUCIJE, STRUČNE UDRUGE U
UPRAVLJANJU ZGRADAMA I ENERGETICI
19. travnja 2013., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, Zagreb
IZVJEŠTAJ STAVOVI I ISKUSTVA SEKTORA - rasprava:
•
•
•
•
•
•
Koordinacija udruga stanara upućuje na problem o potrebnoj 100‐postotnoj suglasnosti svih suvlasnika zgrade prilikom obnove ili bilo kakve veće rekonstrukcije na zgradi. Zbog navedenog teško se dobiva suglasnost o rekonstrukciji primjerice fasade, a samim time teško će se stvoriti potreba za licenciranim radnicima na tržištu. (U Švicarskoj je primjerice država suvlasnik zajedničkog dijela zgrade i ona uvjetuje način njenog korištenja; Slovenija ima razrađen sustav da je za rekonstrukciju zgrade potrebna 75% suglasnost suvlasnika zgrade, jedan dio država prisiljava da ide na rekonstrukciju, a za socijalno najosjetljivije država ima potpore.) Uvođenje OIB‐a u kompletan platni promet donio je velike nedoumice i u poslove upravljanja i raspolaganja novcem stambenih zgrada. Naime, ranije su za zgrade korišteni sistemski brojevi koji su pri financijskim transakcijama ukazivali da se radi o stambenom objektu, a kako se uvođenjem OIB‐a upotreba takvih sistemskih brojeva izbacila, zgrade su ostale bez identifikatora i tako bez ikakve pravne osobnosti, te odgovornost za investicije moraju preuzeti upravitelji ili predstavnici stanara, a malo je njih spremno preuzeti odgovornost za velike investicije s dugotrajnim povratom sredstava. Kako da se ESCO model isplati? Često se predlaže ESCO model, ali pojavljuje se problem financiranja velikih obnova (primjerice obnova cijele toplinske ovojnice zgrade) jer je povrat investicija iznad 20 godina, a osobito je teško utjecati na ponašanje korisnika, te se tako često i ne ostvaruju planirane energetske/financijske uštede. Posljedica je da se investira na krivi način, jer nema dovoljno pravih informacija o mogućnostima energetske obnove. Pojedine građevinske tvrtke registriraju se kao upravitelji zgrada (koje su izgradili) što predstavlja sukob interesa. Odluke o energetskoj obnovi zgrada ne treba ostavljati slobodnoj volji stanara/suvlasnika, rješenje je regulativa. Vlasnici moraju shvatiti da privatni vlasništvo donosi i obveze, a ne samo prava. Zajednički dijelovi zgrade ne bi smjeli biti u privatnom vlasništvu ‐ potrebno je poboljšati nadzor zaštite javnog interesa, na način da se propiše tko smije raditi na zajedničkim dijelovima zgrade. 1 •
•
•
•
•
Mjere u energetskoj učinkovitosti dijele se na tehničke i netehničke. Nakon rješavanja tehničkih mjera (zamjena prozora, ovojnice zgrade i sl.) jedan od problema je ponašanje korisnika, ali to se može riješiti netehničkim mjerama. Kada rekonstrukcija zgrade zahvaća najmanje 25% površine svakog građevnog dijela, potrebno je prilikom projektiranja ispuniti Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti. Međutim upitna je kontrola kvalitete izvođača, stručni nadzor na terenu pokazuje se nedostatno kvalitetnim, a zanimanje građevinski inspektor je neatraktivno. Jesu li važeći uvjeti za izvođače dovoljni? Potrebna je jača regulativa. Sredstva je bolje ulagati u energetski učinkovite zgrade nego u plaćanje penala neispunjavanjem EU uvjeta 20‐20‐20 do 2020 godine. Jedna od predloženih mjera kontrole kvalitete energetske obnove jest da svaki projekt bude potvrđen od strane energetskog certifikatora. Prijedlog: uvođenje stambenih inspektora Financiranje i administriranje provedbe cjeloživotnog obrazovanja građevinskih radnika u EnU: • S izuzetkom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), financijske institucije nisu se odazvale na sastanak fokus grupe, što ukazuje da se nisu prepoznale kao jedan od bitnih sektora za određivanje Nacionalnih smjernica. • Ipak, financijske institucije važne su za ovo područje: primjerice, banke mogu davanje zelenih kredita uvjetovati posjedovanjem energetskog certifikata. Osim prikaza trenutačne energetske potrošnje, ideja energetskog certifikata jest da daje mjere poboljšanja EnU zgrada koje bi valjalo u dogledno vrijeme ispuniti. Osim toga, vlasnik zgrade može vidjeti koliko zgrada/stan/kuća troši i to je jedan oblik osvješćivanja građana. • FZOEU je u postupku evaluacije projekata za prvi krug natječaja za financiranje energetskog certificiranja zgrada, koji će se vjerojatno raspisivati i dalje. Kontrola provedbe certificiranja zgrada u Fondu provodi se putem dokumentacije koja se podnosi kao dokaz provedbe, ali ne postoji kontrola kvalitete samog energetskog pregleda. • Udruga stanara‐suvlasnika planira provedbu programa pod nazivom „Energetska učinkovitost u zgradarstvu ‐ Dan otvorenih vrata za građane“ u nekoliko hrvatskih gradova. Regionalni centar zaštite okoliša pripremio je projekt usmjeren na edukaciju udruga stanara/upravitelja zgrada i senzibilizaciju stanara/suvlasnika velikih višestambenih zgrada za pokretanje cjelovite energetske obnove, te priprema i ugovaranje pilot‐projekata sa zainteresiranim zgradama (čije se financiranje očekuje iz programa Inteligentna energija Europe), te bi se isti mogao/trebao uklopiti u postojeće napore udruge stanara na osvješćivanju suvlasnika o potrebi i mogućnostima energetske obnove višestambenih zgrada, te povećanju kritične mase zainteresirane javnosti. • U početku provedbe programa edukacije, potrebno je sufinanciranje iz fondova. • Radnik nije u mogućnosti na početku financirati tečajeve, odnosno edukaciju za poboljšanje vještina u području energetske učinkovitosti. Za početak bi trebalo stvoriti kritičnu masu koja bi uvidjela pozitivne strane EnU kako bi radnik ili tvrtka u kojoj radi mogla financirati edukaciju. • Predstavnica HUEC‐a dala je niz prijedloga za osposobljavanje radnika u EnU: država bi trebala poticati tvrtke koje šalju radnike na osposobljavanje/koje imaju licencirane radnike, npr. putem manjih poreza (primjerice Slovenija daje beneficije izvođačima koji koriste licencirane radnike), ili smanjenja PDV‐a. Banke bi trebalo oporezivati i taj prihod davati u područje EnU. Također banke bi trebale imati provjerene vanjske suradnike (arhitekte, građevinare) koji bi trebali biti dobro upoznati s EnU i biti stručna podrška sustavu 'zelenih kredita'. Ostaje pitanje što je sa 2 •
•
•
zgradama koje su pod posebnom zaštitom (spomenici kulture) i s njihovom obnovom, te sa Zakonom o požaru. Ljudi nisu dovoljno informirani o Enu, te ih je „strah“ dodatnih nameta i troškova: potrebno ih je informirati na praktičan i jednostavan način o EnU i njenim beneficijama. Postoje instrumenti, samo ih treba osvijestiti: zadatak je države da osvijesti građane ne samo o legalizaciji (uspješan primjer tekuće info‐kampanje), već i o energetskoj certifikaciji te etažiranju – prikazati pozitivne koristi od ulaganja u energetsku obnovu. Tako bi se prihodi od ova tri postupka mogli koristiti za financiranje edukacije i licenciranja radnika. Država bi trebala obvezati proizvođače materijala da financiraju certificiranje svojih izvoditelja Proizvođači bi trebali u velikoj mjeri sudjelovati u financiranju obrazovanja. Profesionalna certifikacija/licenciranje radnika i tržišno vrednovanje educirane radne snage: • Potrebno je zanimanja građevinskih radnika učiniti atraktivnijim. • Kroz uvjete u javnim natječajima može se zahtijevati educirana radna snaga u području EnU. • Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) bi trebalo propisati uvjete edukacije, tko bi trebao provoditi edukaciju, koje licence vezane uz EnU su potrebne tvrtki, koje vještine treba jedan zidar, tesar, fasader i sl. • MGIPU – rekonstrukcija i/ili obnova zgrada spada u manje složene radove (skupina I) Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 124/09, 49/11, 25/13). Potrebno je imati najmanje 2 zaposlenika od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za poslovođu ili predradnika. Uvjete za poslovođu ispunjava osoba koja ima položen majstorski ispit, priznat majstorski status iz područja graditeljstva ili viši stupanj obrazovanja iz područja graditeljstva. Tehnički uvjeti su dakle razrađeni i propisani, ali trebalo bi možda razmisliti o postroživanju/proširenju uvjeta u smislu EnU. • MGIPU‐ u izradi je Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje ovlaštenih instalatera obnovljivih izvora energije prema kojem će Ministarstvo dati program za izobrazbu radnika za OIE. Shema izobrazbe će biti jednaka onoj za izobrazbu energetskih certifikatora: MGIPU će izdavati licence nositeljima Programa izobrazbe za izvedbu svih elemenata sustava (edukaciju i certifikaciju ovlaštenih instalatera OIE), ali za razliku od energetskih certifikatora, registar ovlaštenih instalatera OIE vodili bi Nositelji Programa izobrazbe, te bi se pojedini registri objedinjavali/kontrolirali centralno od strane MGIPU. Za sada je predviđeno da je usavršavanje potrebno provoditi svake godine, ali možda se taj uvjet može pojednostaviti (u Sloveniji je obveza svakih 5 godina). • Za izobrazbu licenciranih / certificiranih radnika potreban je također registar, te je potrebno predvidjeti trošak njegove izrade i odrediti tko bi bio zadužen za njegovo provođenje. Predloženo je da se model predviđen za instalatere OIE primijeni i na edukaciju/certifikaciju građevinskih radnika. • Predložena su dva modela certifikacije: kroz nacionalni sustav koji bi administrirala državna institucija, ili putem nositelja programa edukacije u kojem bi poslodavci snosili troškove obrazovanja. • Prijedlog: Propisati licence za sve, uključujući obrtnike. Potrebno je i licenciranje upravitelja zgrada u području energetske učinkovitosti. Vještine i kvalifikacije građevinskih radnika potrebne za postizanje ciljeva EnU u graditeljstvu (20‐
20‐20): 3 •
•
•
Postoji ideja da bi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napravio zajednički program za edukaciju radnika. Jedna od posebnih kategorija / vještina za koje je potrebna specijalizirana edukacija jest primjena EnU na zgradama koje su zaštićeno kulturno dobro. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od cca 1000 nezaposlenih zidara njih većina je samo uvjetno sposobnih za građevinske poslove (stariji od 55 godina, žene), tako da je potrebno detaljnije pogledati strukturu nezaposlene radne snage. Prioritetne obrazovne teme i razine obrazovanja: • Za licencirane izvođače treba predvidjeti specijalizaciju, ne preširoko obrazovanje (spriječiti „svaštarenje“), dok kod prekvalifikacije treba uključiti nešto širi spektar znanja. S druge strane, u srednjim strukovnim školama je trend da se učenici najviše odlučuju za zanimanja koja daju širok spektar znanja i veću zapošljivost. • Potrebna je edukacija poslovođa na gradilištu. • Predlaže se da se stručne udruge također angažiraju oko edukacije. Savez energetičara Hrvatske već 40 godina educira u području strojarskog održavanja i sustava grijanja, kao i o netehničkim mjerama, što je dobra praksa u području cjeloživotnog (dodatnog) obrazovanja 4 Prijedlozi PRIORITETNIH MJERA za uvrštenje u nacrt Nacionalnih smjernica:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Razvoj nove / Stroža postojeća regulativa: o Licenciranje pravnih i fizičkih osoba za EnU radove u graditeljstvu, prema složenosti posla (NKV izuzeti) o Ovlašćivanje Nositelja programa izobrazbe za provedbu izobrazbe i certificiranja o Izdavanje licenci isključivo od strane Nositelja programa izobrazbe (edukacijskih centara), a ne od proizvođača o Beneficije nefinancijskog karaktera za licencirane (smanjen komunalni doprinos/porez/naknada, urbanistički bonus) o Uključiti se u proces (radnu skupinu) za promjenu regulative u vezi stanovanja i stanovlasničkih odnosa (Zakon o vlasništvu; ili predložiti donošenje Zakona o stanovanju): obvezati upravitelje zgrada da za provedbu energetske obnove, etažiranja i sl. moraju angažirati ovlaštene osobe; smanjenje razine suglasnosti potrebne za donošenje odluke o velikim investicijama na zgradi na 75% suvlasnika) Revidirati kurikulume u strukovnim školama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bi mogao financirati ustanove koje provode programe obrazovanja radnika. Potrebno je uvrstiti aktivnosti obrazovanja u plan i program Fonda, na temelju čega se odlučuje tko može ostvariti financiranje. Odrediti provedbeno tijelo za korištenje financijskih sredstava EU i drugih izvora za financiranje edukacije radnika u EnU – Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije daje smjernice za korištenje europskih fondova, dok je samu administraciju potrebno uskladiti s ministarstvima. Sponzoriranje licenciranih edukacija radnika od strane proizvođača materijala, kako bi edukacija bila jeftinija radnicima Informirati i osvijestiti kritičnu masu građana o EnU – edukacija suvlasnika putem udruga stanara i upravitelja zgrada, pokretanje info kampanji na nacionalnoj razini o energetskoj obnovi, odrediti stručni tim za kampanju Promovirati placemaking (homemaking, regeneracija) kao oblik promidžbe, uz financiranje iz EU fondova. Placemaking podrazumijeva koordinaciju različitih dionika prilikom regeneracije javnih prostora (planiranje prostora, koordiniranje, edukacija, obnova pročelja , urbana oprema, OIE, osobe s posebnim potrebama, rad s lokalnom zajednicom) Uspostaviti registar certificirane radne snage u području EnU. Prioritetna zanimanja: krovopokrivači, fasaderi, stolari (prozori i vrata) Vrste obrazovnih programa planirati prema: o Složenosti zgrade o Različito za izgradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine o Lokaciji građevine (klimatski uvjeti i sl.) 5 POPIS SUDIONIKA Ime Prezime Funkcija Adresa Šumska 2, 31000 Osijek Telefon Direktor / projekt manager Organizacija / Institucija Domino d.o.o. / SESIB Osijek 1 Luka Gabrić 2 Iskra 3 Faks Peranić Jogunica Glavni projektant KEA d.o.o. Split Hrvatska udruga energetskih certifikatora Kralja Zvonimira 14 b, 21210 Solin 021/212‐800; 098/280‐2600 021/212‐790 [email protected] Andrea Rajčić Stručna suradnica Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ksaver 208, 10000 Zagreb 01 53 91 959 01 53 91 860 [email protected] 4 Damir Herceg Urednik web stranice ‐ Predstavnik za informiranje Koordinacija udruga stanara RH (KUSRH) Rijeka, Hegedušićeva 5‐a 095 3960979 5 Milan Jokić Tajnik Rijeka, Hegedušićeva 5‐a 051 684‐632; 091 7217811 051/684‐632 [email protected] 6 Andrej Gregorec Upravitelj ‐ direktor Koordinacija udruga stanara RH (KUSRH) GP Stanorad; Udruga "Upravitelj" Čakovec 098/600‐278 040/390‐832 [email protected]
7 Ivana Carević Zavod za materijale Građevinski fakultet Kačićeva 26, Zagreb 01/4639‐422 01/4828‐051 [email protected]
8 Nina Štirmer Zavod za materijale Građevinski fakultet Kačićeva 26, Zagreb 01/4639‐298 01/4828‐051 [email protected] 9 Irena Brnada direktorica REC Hrvatska Livadićeva 35, Zagreb 01/4810774 01/4810844 [email protected]
10 Ivan Alpeza Građevinski fakultet 11 Nada Marđetko Škoro 12 Irena Križ Šelendić 13 Kornelija Pintarić student Uprava za en. učinkovitost u graditeljstvu, načelnik sektora Uprava za en. učinkovitost u graditeljstvu, voditeljica službe Uprava za energetsku učinkovitost u graditeljstvu 14 Vjekoslav Žele 15 Grga 16 Boris 091/3339 333 Email [email protected]; [email protected]
[email protected] [email protected] Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ulica R. Austrije 20, Zagreb Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ulica R. Austrije 20, Zagreb Ulica R. Austrije 20, Zagreb Uprava za energetsku učinkovitost u graditeljstvu Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Mirjanić Marketing UNDP Hrvatska Ulica R. Austrije 20, Zagreb Savska cesta 129/I, Zagreb 091/2259426 [email protected]
Pavlin intern UNDP Hrvatska Radnička 41, Zagreb 091/5241464 [email protected]
01/ 3771‐113 [email protected]
01/3782‐184 01/ 3771‐113 [email protected] 01/3782‐178 01/ 3771‐113 [email protected]
01/ 3771‐113 [email protected] 6 
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
286 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content