close

Enter

Log in using OpenID

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia

embedDownload
CROSKILLS ‐ BUILD UP Skills Croatia KONTINUIRANA IZOBRAZBA GRAĐEVINSKIH RADNIKA U ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Konzultativni sastanak s fokus-grupom
TIJELA JAVNE UPRAVE I JAVNE USTANOVE
U ENERGETICI I GRADITELJSTVU
25. travnja 2013.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Ulica R. Austrije 20, Zagreb
IZVJEŠTAJ Sudionici su na početku upoznati s pozadinom projekta CROSKILLS u okviru kojeg je organiziran konzultativni sastanak s fokus grupom, te s rezultatima prvog nacionalnog savjetovanja i vremenskim planom izrade Nacionalnih smjernica za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti. Kako je glavni cilj sastanka bio prikupiti mišljenja i prijedloge predstavnika sektora javne uprave i javnih ustanova u području energetike i graditeljstva na temu edukacije građevinskih radnika u području EnU i obnovljivih izvora energije, naknadna rasprava koncentrirana je oko dvije ključne teme: • Financiranje i administriranje sustava cjeloživotnog obrazovanja građevinskih radnika u EnU; • Potrebe za profesionalnom certifikacijom i licenciranjem radnika te mogućnosti tržišnog vrednovanja educirane radne snage; • Vještine i kvalifikacije građevinskih radnika potrebne za postizanje ciljeva EnU u graditeljstvu. STAVOVI I ISKUSTVA SEKTORA – uvodna rasprava:
•
•
Prema zahtjevima Direktive o obnovljivim izvorima energije (RES direktiva), u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u izradi je Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje ovlaštenih instalatera obnovljivih izvora energije prema kojem će Ministarstvo propisati izobrazbu radnika za OIE. Izobrazba radnika će biti podijeljena u dva dijela: jedan dio se odnosi na srednje škole 3‐godišnjeg trajanja (elektrotehničar) čija bi izobrazba (teorija +praksa) trajala 40 h nakon čega bi se polagao ispit. Uspješnim položenim ispitom dobio bi se certifikat koji bi trajao 5 god. Moguće je i odmah pristupiti na ispit preko Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prema Pravilniku usavršavanje bi bilo na godišnjoj razini. Edukaciju provode Nositelji Programa izobrazbe za certificirane ovlaštene instalatere OIE. Registar licenciranih / certificiranih radnika bio bi na teret Nositelja Programa izobrazbe za certificirane ovlaštene instalatere OIE. Rok za izradu Pravilnika (bio) je 30. travanj. Rekonstrukcija zgrada spada u manje složene radove (skupina I, Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, NN 152/08, 124/09, 1 •
49/11, 25/13), te manje složeni radovi nisu u obvezi stručnog nadzora, ali izdaju se suglasnosti/licence za njihovo obavljanje. Umjesto „solarni paneli“ treba koristiti izraz „sunčani pretvornici“. Ministarstvo gospodarstva preko Zakona o OIE daje definicije i rječnik za područje OIE. Financiranje i administriranje sustava cjeloživotnog obrazovanja građevinskih radnika u EnU • U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koriste se sredstva iz programa pretpristupne pomoći IPA, čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Financijska sredstava kojima raspolaže IV komponenta IPA programa raspoređena su prema prioritetima i mjerama Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“. Za prioritete i mjere iz područja zapošljavanja i socijalne uključenosti, financijska sredstva dodjeljuje i ugovara provedbeno tijelo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU), na temelju natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (darovnica), a HZZ preko javne nabave dodjeljuje dvije vrste potpora: jedna za nezaposlene radnike, a druga za poslodavce, odnosno dokvalifikaciju postojećih radnika. Jedan od uvjeta koji HZZ postavlja u javnoj nabavi za programe edukacije i prekvalifikacije jest da budu verificirani od strane ASOO. Nakon toga program se verificira od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, i na kraju ustanova koja planira provesti tečaj treba svoj program ponovno ažurirati kod ASOO. Problem je što mnoge ustanove ne slijede ovu proceduru pa ne postoji evidencija tečajeva/programa odnosno oni nisu ažurirani. • Prijedlog: obrazovanje i certificiranje trebaju financirati oni kojima ono treba – tvrtke koje su zainteresirane educirati svoje radnike, odnosno prodati svoje proizvode. Certifikaciju mogu financirati kandidati (fizička ili pravna osoba) ili provoditelji obrazovanja. • Također se edukacija može su‐financirati putem EU fondova ili preko HZZ‐a i njihovih sredstava (darovnica). Sudionici su upoznati s mogućnošću financiranja izvedbe budućih obrazovnih programa za radnike putem Europskog socijalnog fonda (ESF), a za administriranje ESF‐a u Hrvatskoj najvjerojatnije će biti nadležno Ministarstvo rada i poduzetništva. • Postoje primjeri u pojedinim europskim država gdje se preko doprinosa na plaću uplaćuje 1% u fond za obrazovanje, međutim upitna je primjenjivost te metode u Hrvatskoj, budući da bi ona obvezivala sve poslodavce u svim sektorima bez obzira obrazuju li oni svoje zaposlenike i u kojem području. • Prema istraživanjima Hrvatske gospodarske komore poslodavci jako malo koriste neke mogućnosti financiranja. Neinformiranost o izvorima financiranja, nedovoljna motiviranost, gubitak vremena radnika samo su neki od uzroka neiskorištavanja bespovratnih sredstava. Profesionalna certifikacija/licenciranje radnika i tržišno vrednovanje educirane radne snage • Predstavnici grada Rijeke podijelili su iskustva kod izgradnje 6 fotonaponskih elektrana. HROTE zahtjeva kod uvjeta za otkup električne energije da se prilikom instalacije PV ćelija koriste ovlašteni instalateri ‐ to je jedan primjer gdje bi se preko Zakona o javnoj nabavi moglo uvjetovati, odnosno definirati certificiranje radnika. • Predstavnica grada Siska dala je primjer kako je sanirano krovište zgrade nakon godine dana od izvođenja procurilo, usprkos urednoj papirologiji. Grad je izvođaču za taj posao dao i referencu, da bi se na kraju pokazalo da kvaliteta izvođenja ipak nije bila zadovoljavajuća. Smatra kako bi se mogućnošću gubitka licence dobilo na kvaliteti izvođenja. • Bitna je trenutna kontrola! • Potrebno je predvidjeti i zaštitne mjere kojima bi se ograničilo korištenje stranih radnika 2 •
•
•
•
•
Predstavnik Ministarstva gospodarstva predlaže marketinšku kampanju za izobrazbu. Zakonskom osnovom se treba formirati potreba za educiranom radnom snagom. Predlaže da se za provjeru kvalitete gradnje koriste energetski certifikatori kao stručni nadzor, dok s druge strane nadzorni inženjeri kao članovi komore moraju u sklopu usavršavanja proći područje EnU i OIE. Edukacija i certificiranje bi se trebalo provoditi kroz više razina (prvo široko, zatim specijalizirano), te ne bi trebalo biti centralizirano, već bi dobivanje certificiranih radnika trebalo biti disperzirano i dostupno u svakoj regiji. Dana su tri prijedloga za evidenciju (registar) certificiranih tvrtki i radnika: putem HGK‐a i/ili HOK‐
a jer je članstvo u takvoj komori obvezno; putem sustava formalnog obrazovanja (škole i sl.); ili putem ASOO koja već vodi slične registre, s time da nositelji programa izobrazbe budu zaduženi za unos podataka. Tvrtke za dobivanje suglasnosti/licenci za pojedinu kategoriju radova moraju imati zaposlene radnike koje ta kategorija radova zahtijeva. Primjerice za manje složene radove zahtjeva se uposleno najmanje 2 zaposlenika od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za poslovođu ili predradnika. Uvjete za poslovođu ispunjava osoba koja ima položen majstorski ispit, priznat majstorski status iz područja graditeljstva ili viši stupanj obrazovanja iz područja graditeljstva. Ipak, na tržištu rada postoji niz neregularnosti npr. u više tvrtki prikazuje se jedan (isti) ovlašteni inženjer, samo kako bi se zadovoljili uvjeti. To se isto može dogoditi i prilikom certificiranja radnika. Fond za zaštitu okoliša trebao bi uvjetovati licencirane radnike za izvođenje radova koji se financiraju iz sredstava koja Fond dodjeljuje – kao indirektan pritisak na investitore. Vještine i kvalifikacije građevinskih radnika potrebne za postizanje ciljeva EnU u graditeljstvu (20‐
20‐20) • Osposobljavanje bi trebalo biti za postojeću radnu snagu, a paralelno s time bi trebalo poboljšati kurikulume za 10% nove radne snage (postojeći učenici u srednjim školama). Temelj za kurikulum je novo izglasani Hrvatski kvalifikacijski okvir prema kojem se moraju izraditi standardi zanimanja, a Hrvatski zavod za zapošljavanje radi na pripremi standarda zanimanja. • Treba krenuti s postojećim radnicima i programima tvrtki. • Edukacija u području EnU nedostaje i među zaposlenicima u uredima za graditeljstvo na lokalnoj razini, koji izdaju građevinske dozvole. • Ukupno je 30 srednjih škola koji se bave građevinskom strukom, a od toga je 20 „čisto“ građevinskih. Prema iskustvima u strukovnim školama teorijski dio znanja nije problem, već praktični, jer nemaju sve škole dobru opremljenost za obavljanje praktikuma. Rješenje se vidi u sintezi obrazovnih ustanova i proizvođača materijala i opreme. Za edukaciju profesora treba biti zaduženo Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. Potrebno je potaći osnivanje stručnih udruga (fasaderi, instalateri solarnih sustava) koje bi odredile uvjete za praktični dio nastave. Povećanjem broja proizvođača kod kojih bi se izvodio praktični dio nastave osigurala bi se veća buduća kvaliteta izvođenja. Prepoznato je da su proizvođači zainteresirani za korištenje njihovih materijala u izobrazbi radnika ‐ dio prakse već se sada odvija na terenu (a dio u školi). Edukatori bi trebali biti spremni i voljni napraviti edukaciju na terenu (kod proizvođača, na gradilištu). • Profesori strukovnih škola bi trebali kontrolirati praksu učenika na terenu, međutim kvaliteta provedbe toga je individualna. • Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Zajednica graditeljskih škola i različite udruge bi trebale biti vodeće za edukaciju radnika u području EnU. Potrebno je međusobno izjednačiti standarde obrazovanja koje provode tvrtke/gospodarstvo. 3 Prijedlozi PRIORITETNIH MJERA za uvrštenje u nacrt Nacionalnih smjernica: Zakonske mjere: ¾ U javnoj nabavi treba kao dodatni kriterij uključiti korištenje educirane radne snage (kriterij tehničke sposobnosti), ali promjene unutar Zakona o javnoj nabavi mogu se uvesti tek nakon što na tržištu ima dovoljno radne snage koja je educirana. ¾ Zakonska obveza: zelena javna nabava (bitna je kvaliteta) ¾ Zakon o gradnji: treba cjelovito prenijeti EPBD, RES i EED direktivu u hrvatsko zakonodavstvo. Unutar EPBD direktive ne zahtjeva se certificirana radna snaga za razliku od RES direktive. ¾ Propis o obveznoj certifikaciji (ovlašćivanju tvrtki i obrta) koji uključuje uvjete edukacije ¾ Kaznene i prekršajne odredbe (novčane kazne, oduzimanje certifikata...) Tehničke mjere: ¾ Detaljna analiza postojećih kapaciteta i postojećih obrazovnih programa ¾ Izrada novih kurikuluma za tehničare i za radnike ¾ Izrada centralnog registra relevantnih obrazovnih ustanova i obrazovanih/certificiranih radnika → kontrola kvalitete Ostale (opće) mjere ¾ Promidžba graditeljstva kao zanimanja i vezanih mogućnosti obrazovanja i certificiranja ¾ Promidžba EnU i OIE 4 PO
OPIS SUDIONIKA Im
me Prezime
1 Margareta Zidar Funkcija Stariji istraživačč Orga
anizacija / Institucija
Enerrgetski institut Hrvojee Požaar 2 Ire
ena Bačelić 3 Mario Klobučariić 4 Srrećko Vrčak Rukovoditelj Od
dsjeka profesionalnog usmjeravanja Hrvaatski zavod za i selekcije zapo
ošljavanje,Središnji urred Međ
đimurska energetska Direktor agen
ncija Regionalna energetska agen
ncija Sjeverozapadne Voditelj projektta Hrvaatske 5 Zo
oran Pazman Ravnatelj 6 Đu
urđica Franić 7 Bo
oris 8 Grad
diteljska škola Čakoveec Teleffon Faks Email Savska cesta 163, Zagreb 01 63
326108 01 604
40599 [email protected]
Zagreb,Radniička cesta 1 Josipa Bana Jelačića 22, Čakovec 01/6126 026 [email protected]
099//265 63 98 [email protected]
Andrije Žaje 1
10, Zagreb Sportska 1, 40000 Čakovec 01/777‐5493 040//329‐000, 098//241‐058 01/309
98‐316 [email protected]
040/329‐013 [email protected]
044//510‐215 044/510‐153 [email protected]
[email protected] ; [email protected]
Miniistarstvo gospodarstvva Rimska 26, Sisak Ulica grada V
Vukovara 78, 10000 Zagreb
b Daamir Viša savjetnica zza EnU i OIE Voditelj odjela zza energetske Makšijan
sustave Suradnik za eneergetsku Neznanovvić ekonomiju Enerrgo d.o.o. Rijeka Dolac 14/I, 51
1000 Rijeka 051//353‐006 9 Daario Runtić savjetnik Udru
uga gradova u RH Medveščak 1
17, Zagreb 466‐8
8003 10 Go
oran Ibriks Titov trg 3, 51
1000 Rijeka 051//209‐283 051/20
09‐342 [email protected]
11 Daavor Tomičić Titov trg 3, 51
1000 Rijeka 051//209‐347 051/20
09‐342 davor.tom
[email protected]
12 Drragan Blažević savjetnik za tehničke poslove Grad
d Rijeka suradnik za poslove d Rijeka održavanja Grad
Voditelj direkcije ‐ Odjel za komunalni sustaav Grad
d Rijeka 13 Ire
ena Brnada direktorica Livadićeva 35
5, Zagreb 01/4810774 01/4810844 ibrnada@
@rec.org
14 Lju
ubomir Miščević
Kačićeva 26, ZZagreb 01/4639394 01/4639394 miscevic@
@arhitekt.hr 15 Naada Marđetko
o Škoro redovni profeso
or Uprava za en. učinkovitost u graditeljstvu, naačelnik sektora REC Hrvatska Arhittektonski fakultet Sveu
učilišta u Zagrebu Miniistarstvo graditeljstvaa i prosstornoga uređenja Ulica R. Austrrije 20, Zagreb 01/3782‐482 01/ 37
771‐113 [email protected]
Miniistarstvo graditeljstvaa i prosstornoga uređenja Miniistarstvo graditeljstvaa i prosstornoga uređenja Miniistarstvo graditeljstvaa i prosstornoga uređenja Ulica R. Austrrije 20, Zagreb Ulica R. Austrrije 20, Zagreb Ulica R. Austrrije 20, Zagreb 01/3782‐184 01/ 37
771‐113 [email protected]
01/3782‐178 01/ 37
771‐113 [email protected]
01/ 37
771‐113 vjekoslav..[email protected]
16 Ire
ena Križ Šelendić
17 Ko
ornelija Pintarić 18 Vjekoslav Žele Uprava za en. učinkovitost u graditeljstvu, vo
oditeljica službe Uprava za energgetsku učinkovitost u ggraditeljstvu Uprava za energgetsku učinkovitost u ggraditeljstvu Grad
d Sisak Adresa 6106
6‐945 051‐35
53‐007 [email protected]
[email protected]
druga‐gradova.hr
Titov trg 3, 51
1000 Rijeka [email protected]
5 Ime Funkcija Predstojnica Zavoda za materijale Organizacija / Institucija Adresa Telefon Faks Email Ivana Prezime Banjad‐
Pečur 19 Građevinski fakultet Kačićeva 26, Zagreb 01/4639‐162 01/4828‐051 [email protected]
20 Ivana Carević Zavod za materijale Građevinski fakultet Kačićeva 26, Zagreb 01/4639‐422 01/4828‐051 [email protected]
21 Elika Peršin Voditeljica službe Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ulica R. Austrije 20, Zagreb Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Ulica R. Austrije 20, Zagreb Ulica R. Austrije 20, Zagreb 22 Danijela Stankovska 23 Karmen Matasić [email protected]
01/3782‐409 [email protected]
6 
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
232 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content