ADVENTISTI»KI Broj 3 • 2011. PREGLED Izborni sabor Hrvatske konferencije ADVENTISTI»KI PREGLED •1 Aktualno Sudionici Izbornog sabora Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve, u Maruπevcu 5. lipnja 2011. Izborni sabor KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj U prelijepom ambijentu AdventistiËkog uËiliπta u Maruπevcu kod Varaædina, u nedjelju 5. lipnja 2011. odræan je redoviti Izborni sabor Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Zastupnici, vjernici laici i propovjednici iz svih krajeva Hrvatske, prihvatili su izvjeπÊa o radu crkve u proteklom Ëetverogodiπnjem razdoblju, i nakon usuglaπavanja stavova izglasovana je reorganizacija uprave s ciljem smanjenja administracije i poboljπanja uËinkovitosti rada pojedinih crkvenih odjela. Zahvalivπi prethodnoj upravi na dosadaπnjem radu, zastupnici su izabrali novog predsjednika i novi Izvrπni odbor kao konferencijsko upravno tijelo te postavili strateπke ciljeve za novo Ëetverogodiπnje razdoblje. Za predsjednika KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj izabran je mr. Zlatko Musija. Pastor Musija je do sada sluæio kao propovjednik u pet razliËitih gradova Hrvatske — u Zagrebu, Osijeku, Daruvaru, Zadru i Rijeci. Radio je kao voditelj Odjela za djecu i mladeæ Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve, i na koncu kao prodekan AdventistiËkog teoloπkog fakulteta u Maruπevcu. Zavrπio je magisterij iz biblijske knjiæevnosti (Stari zavjet) na Open Universityju u Velikoj Britaniji. U svom kratkom obraÊanju zahvalio se zastupnicima na ukazanom povjerenju te izrazio æelju i nadu u uspjeπan zajedniËki rad. Istaknuo je da Êe u suradnji s vjernicima crkava nastojati πto uspjeπnije raditi ono πto je najbitnije, a to je propovijedanje Evanelja svima koji æele Ëuti Radosnu vijest o Spasitelju Isusu Kristu. Dio saborske rasprave voen je o prijedlogu reforme crkvene uprave, koja je po zavrπetku rasprave izglasovana veÊinom glasova prisutnih zastupnika. Ostatak rada sabora protekao je u dogovaranju i stvaranju strategije za ostvarenje poslanja crkve, njezinoj otvorenosti u sluæenju druπtvu te viziji da adventisti budu prepoznatljivi kao krπÊani koji svojim æivotom æive i propovijedaju biblijsku nadu o skorom dolasku Spasitelja Isusa Krista. Radom sabora predsjedao je pastor Branko BistroviÊ, predsjednik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Mladen JuriËeviÊ 2• ADVENTISTI»KI PREGLED RijeË izvrπnog urednika Poπtovani Ëitatelji, Pred nama je kraj jedne sezone, i dok budete Ëitali ovaj broj AdventistiËkog pregleda ljeto Êe veÊ biti u punom jeku. VeÊ nekoliko mjeseci u svojim rukama niste dræali novi broj. Vjerujem da vam je nedostajao i da ste jedva Ëekali njegovo ponovno pojavljivanje. U meuvremenu je od zadnjeg broja æivot tekao dalje. Iako se urednici i nakladnici mogu na neko vrijeme zaustaviti iz viπe ili manje opravdanih razloga, vrijeme se ne moæe zaustaviti. Dogaaji u proteklih nekoliko mjeseci su se namnoæili i nizali jedan za drugim, tako da sad imamo dovoljno gradiva da u kratkom vremenu iziu i dva broja. U dogaajima koji su se zbili mnogi od vas ste bili sudionici ili ste sve promatrali sa strane. Ovaj broj ponajprije posveÊujemo minulim saborima u Hrvatskoj konferenciji KrπÊanske adventistiËke crkve. Redoviti konferencijski izborni sabori odræavaju se, prema statutu, svake Ëetiri godine, pa su tako odræani i ove godine. Ti su sabori donijeli podosta novìna, promjena i reorganizacije. Viπe o tome doznat Êete sa stranica ovog broja. Sabor Slovenske konferencije odræan je Celju u travnju, dok je sabor Hrvatske konferencije odræan u Maruπevcu, 5. lipnja 2011. godine. Sabori uvijek donose kadrovske promjene, pa izvjeπÊujemo i o tome. U hrvatskom izdanju AdventistiËkog pregleda prednost dajemo saboru Hrvatske konferencije, s kojega imamo podrobnija izvjeπÊa. Uz to donosimo i duhovna πtiva, aktulanosti i vijesti iz mjesnih crkava s podruËja koje pokriva Jadranska unija konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Na radnom dijelu sabora izvrπena je reorganizacija uprave Hrvatske konferencije, Ëije su adminstrativne ovlasti predane upravi Jadranske unije. Izabran je konferencijski predsjednik, mr. Zlatko Musija, zajedno sa svojim timom — Izvrπnim odborom. On je na saboru dobio povjerenje i zadaÊu da osmiπljava i provodi misijske aktivnosti na podruËju Hrvatske, posebice tamo gdje imamo malo vjernika i crkava — u Lici i Dalmaciji. Izazov je velik! Moæemo li kao crkva odgovoriti na njega? Isus je svojim uËenicima savjetovao: “Æetva je velika ... a poslenika je malo. Zato molite Gospodara æetve da poπalje poslenike u æetvu svoju.” (Luka 10,2) Sabori su pokuπali naÊi odgovore na ovo i druga vaæna pitanja povezana s naπim poslanjem. Vjerujemo da su nas svojim zakljuËcima i odlukama, koje takoer donosimo, usmjerili u pravom smjeru. Sluæbenici su izabrani, pastori su preseljeni, ali Boæje djelo u naπoj uniji se neÊe dovrπiti sve dok Boæji narod, rame uz rame s propovjednicima i pod vodstvom Boæjeg Duha, ne krene u ispunjavanje Kristovog naloga — propovijedanja Evanelja ili Radosne vijesti. Dragi Ëitatelju, moæda si bio zastupnik na saboru, a moæda samo Ëitaπ ova izvjeπÊa. Ili Ëujeπ ovaj poziv ËitajuÊi svoju Bibliju. Jesi li spreman ustati i raditi, ne gledati na druge i ne izgovarati se ustrojstvima, reformama i razlozima koji zapravo i ne postoje? Jesi li spreman poËeti ispunjavati nalog koji je dao Krist osobno svakom svom sljedbeniku? Poziv i dalje stoji: “Æetva je velika!” HoÊu li ja biti razlog πto je poslenika malo? Ako se osjeÊamo nemoÊni i nesposobni, poimo Kristu, jer On je obeÊao da Êe svakoga osposobiti i dati mu Njegovog Duha. To Êe biti probuenje i reforma, reforma srca — ali i reforma praktiËnog djelovanja za Boga — kad budemo obnovljeni Boæjim Duhom! To je ujedno i smjernica za AdventistiËku crkvu u novom razdoblju, na naπoj i na svjetskoj razini. Nadamo se da Êe ovaj broj pridonijeti i potaknuti nas da na tome poradimo zajedno s Bogom! ADVENTISTI»KI PREGLED ISSN 1331-9272 GLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE Godina XIX. (LXIII) • Broj 3 — 2011. AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu je prenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i napise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblije i kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu. Nakladnik KrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unija konferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊa o Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju u danaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznaju i prenoπenje nade u Njegov skori dolazak. Neven KlaËmer Uredniπtvo Branko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe, Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ Telefon 01/3764-533 • Telefaks 01/2361-901 Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ Glavni i odgovorni urednik mr. Branko BistroviÊ Izvrπni urednik Neven KlaËmer [email protected] Korektura Brankica VukmaniÊ Cijena ovog broja: 15 kn Tisak TIPOMAT, 2011. ADVENTISTI»KI PREGLED •3 RijeË predsjednika Jadranske unije Strukturna reforma AdventistiËke crkve Razgovor s Brankom BistroviÊem, predsjednikom Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve, u povodu reorganizacije unije i konferencija, koja je stupila na snagu odlukom izbornih sabora crkve u Hrvatskoj, 5. lipnja 2011. u Maruπevcu, i u Sloveniji, 10. travnja 2011. u Celju. Izborni sabori Slovenske konferencije i Hrvatske konferencije donijeli su odluke prema kojima se bitno mijenja naËin rada uprave KrπÊanske adventistiËke crkve. Zbog Ëega se krenulo u reformu sustava upravljanja? Pokazala se potreba da se smanji broj zaposlenika u administraciji te da se voenje crkve uËini jednostavnijim i uËinkovitijim. Ljudi i novËana sredstva preusmjereni su u mjesne crkve i propovijedanje Radosne vijesti. Ukratko, razlozi su manja, jeftinija i uËinkovitija administracija te viπe ljudi i sredstava za izravno propovijedanje Evanelja. Kako se Ëitateljima AdventistiËkog pregleda moæe u praktiËnom smislu predoËiti reforma uprave? Pri reformi struktura vezani smo uz pravilnike Generalne konferencije, a oni nam od 2010. godine naËelno omoguÊuju samo jedan naËin racionalizacije: mora se smanjiti administracija konferencija. Zbog smanjenja broja ljudi u konferencijskim upravama, sve administrativne i financijske poslove u Hrvatskoj i Slovenskoj konferenciji Êe ubuduÊe obavljati sluæbenici Jadranske unije. To praktiËno znaËi da Êe se svim potrebama i pitanjima gradnje i odræavanja zgrada, financija, zapoπljavanja crkvenih sluæbenika, pastoralnih problema u crkvama i sliËno — baviti sluæbenici Jadranske unije konferencija. 4• ADVENTISTI»KI PREGLED Predsjednici konferencija i njihovi Izvrπni odbori bavit Êe se iskljuËivo misijom i evangelizacijom, πto je osnovna i najvaænija zadaÊa crkve. Predsjednik Hrvatske konferencije, pastor Zlatko Musija, istodobno je i voditelj Odjela za misionstvo pri Uniji. I, konaËno, nekoliko iskusnih pastora pojaËalo je rad u mjesnim crkvama. Dakle, stvoren je tim adminstratora i voditelja odjela pri Jadranskoj uniji konferencija, koji Êe zajedno voditi poslove konferencija i unije. Na saboru je reËeno da se reorganiziraju i druge unije u AdventistiËkoj crkvi. Ima li negdje primjer ovakve organizacije kakvu sada imamo mi? Premda ljudi veÊinom ne vole promjene, i organizacije se Ëesto mijenjaju tek tada kad viπe ne mogu dalje, ipak trenutno neke unije konferencija u Transeuropskoj diviziji postaju unije crkava. ZnaËi, ukidaju se razine konferencija i unije se izravno brinu za mjesne crkve. U procesu su, koliko znam, Finska, ©vedska, Danska i druge. Naπa unija ne ispunjava uvjete da bi mogla promijeniti status u uniju crkava, jer obuhvaÊa tri dræave. Stoga je za nas predvien naËin organizacije kakvog uspjeπno prakticira Norveπka unija. Divizija nam je proslijedila njihov statut i druge dokumente kako bismo ih koristili kao model. Treba se priviknuti na to da se organizacija mora uvijek iznova prilagoavati novim potrebama. ZnaËi li to da su kod nas konferencije ukinute? Nisu. Neki πire priËu da su konferencije ukinute, jer viπe nemaju administrativnu “vlast”. Konferencije i dalje imaju svoju pravnu osobnost, svoj proraËun, predsjednika, Izvrπni odbor i najvaæniji posao: evangeliziranje. Ali istina jest da je veÊina odgovornosti i ovlasti prenesena na unijsku crkvenu razinu te da sada funkcioniramo sliËno uniji crkava. Ovaj “norveπki” model uprave pretpostavlja jedan tim na razini unije, a u konferenciji samo predsjednika s promijenjenim opisom sluæbe. OpÊenito, veliËina uprave mora biti u πto je viπe moguÊe zdravom omjeru prema broju crkava i vjernika. Gdje Êe se nalaziti sjediπte ove nove uprave? ZajedniËki uredi nalazit Êe se na Prilazu Gjure DeæeliÊa 75 i 77, nakon πto se ti prostori preurede za novu svrhu. Za vrijeme renoviranja, tijekom ovog ljeta, koristit Êemo unijske urede u RakovËevoj 26. U ovom prijelaznom razdoblju telefoni su preusmjereni na naËin da upravu moæete dobiti preko dosadaπnjih konferencijskih i unijskih brojeva. Manja uprava crkve moæda moæe voditi u centralizaciju i dati velike ovlasti jednoj osobi. HoÊe li ovakva uprava moÊi donositi demokratiËne odluke? DemokratiËnost ne ovisi o broju administratora ili broju razinâ upravljanja, veÊ iskljuËivo o naËinu donoπenja odluka. KljuËno je osigurati da na pojedinoj razini uprave odluku ne donosi jedan Ëovjek te da postoji uËinkovit mehanizam unutarnjeg nadzora. Novi Pravilnik kojim su opisane sve sluæbe i uloge razliËitih crkvenih tijela jedan je od naËina na koji se pokuπava onemoguÊiti predsjedniËki sustav. Viπe je ovlasti dodijeljeno odborima i oni su bitno jaËi nego πto su bili dosad, a u procesu odluËivanja ima viπe sudjelovanja vjernika. KljuËnu ulogu u procesu donoπenja odluka ima unijski Administrativni odbor sastavljen od sedam Ëlanova. Meu njima su i predsjednici konferencija. Ovo tijelo mora donositi ili predlagati kvalitetne odluke za napredak crkve. Sada se veÊ mjesec dana radi u ovom novom sustavu. Ima li veÊ nekih poboljπanja? Trenutno imamo puno posla da se uspostave sve sluæbe. Tajnicama se mijenja opis rada, ima novih voditelja odjela, novi je knjigovodstveni servis, novi su sastavi odbora... Uglavnom, trebamo uloæiti dosta truda i treba nam neko vrijeme uhodavanja. Vjerujem da Bog vodi svoju crkvu u svim vremenima i da Êemo zajedno stiÊi do cilja. ©to bi poruËio vjernicima u kontekstu reforme koja se dogodila? Rekao bih da je ova reforma bila nuæna, ali ona sama po sebi neÊe uËiniti bitnu razliku u naπim mjesnim crkvama. Valja nam se svima ujediniti oko Krista i Evanelja te u molitvi omoguÊiti duhovno probuenje. Puno viπe od reforme organizacije, Boæji narod potrebuje reformu æivota pojedinaca i zajednice. Kao krπÊani adventisti, imamo prekrasnu vijest o spasenju u Kristu i nadi u buduÊnost. Meutim, nuæne su korjenite promjene u osobnim æivotima i stvarnosti adventistiËke zajednice kako bi ova poruka odjeknula snaænije. Vjerujem da je pred nama uzbudljivo vrijeme duhovnih i evaneoskih aktivnosti cijele crkve. Razgovarao Neven KlaËmer Sve slike s Izbornog sabora snimili su Sanja ©eb i Theodore KuburiÊ ADVENTISTI»KI PREGLED •5 Saborska izvjeπÊa Naglasci iz IzvjeπÊa o radu Hrvatske konferencije 2007.—2010. Posebnu zahvalnost upuÊujemo uredskom osoblju, tajnicama i ostalim zaposlenicima koji su marljivo radili i obavljali sve postavljene zadaÊe dajuÊi tako velik doprinos napretku crkve u proteklom mandatu. Zahvaljujemo Jakobu Kelavi, Meliti KezesoviÊ i Mirti –idari koji su u jednom razdoblju bili u sastavu djelatnika Hrvatske konferencije. Staniπa MargariÊ RijeË predsjednika Uprava Hrvatske konferencije U ime KrπÊanske adventistiËke crkve æelim izraziti zahvalnost svima koji su u proteklom razdoblju suraivali i pomagali u radu Hrvatske konferencije, kako vjernicima tako i pastorima. Zahvalnost voditeljima odjela Zahvaljujem voditeljima odjela za predan i marljiv rad. Za voenje Odjela mladih i izviaËa zahvaljujem pastorima Zlatku Musiji (2007.—2010.) i Slobodanu Bobi MarËeti (2010.—2011.). Za voenje Odjela gradnje zahvaljujem Branimiru Hudeku-Tomeku. Za voenje Zdravstvenog odjela i nastavak rada Dopisne zdravstvene πkole zahvaljujem sestri Roberti KataËiÊ. Za voenje Odjela izdavaπtva zahvaljujem pastoru Josipu PeriπiÊu. Za voenje Odjela Nova zgrada AdventistiËke crkve u –eletovcima 6• ADVENTISTI»KI PREGLED komunikacija i ADRA-e zahvaljujem pastoru Mladenu JuriËeviÊu. Dakako, iznimnu zahvalnost upuÊujem i Izvrπnom odboru Hrvatske konferencije koji je bio posebno zainteresiran za misiju crkve i njezin napredak. Uza sve probleme s kojima smo bili suoËeni, rado se prisjeÊamo obiljeæavanja stote obljetnice adventizma u Hrvatskoj, 2008. godine u Kongresnoj dvorani ZagrebaËkog velesajma, uz nazoËnost viπe od tisuÊu i dvjesto vjernika i uz uvaæene dræavne uzvanike i crkvene velikodostojnike, bogat program i sudjelovanje okruænih zborova. Izvjeπtajima o razvoju adventizma prisjetili smo se pionira i pastora koji su radili u Boæjem djelu u razliËitim okruzima. S radoπÊu se prisjeÊamo i posveÊenja novih molitvenih domova u DraπkoviÊu i –eletovcima, kao i u crkvi Zagreb Centar i Rijeka Centar. Proslavili smo obljetnice Proslava stote obljetnice adventizma u Hrvatskoj postojanja u crkvama: Zagreb 1 (2010.) Bistra Novaki (2010.) te Sisak (2010.) i tako izrazili zahvalnost Bogu za Njegovo vodstvo. Misionski odjel Voditelj: Staniπa MargariÊ U proteklom Ëetverogodiπnjem razdoblju odræano je 347 evangelizacija i seminara, 34 tribine, organizirano je πezdesetak malih skupina, a 25 crkava je radilo sa πtandom knjiga u svojim mjestima. Kolportaæa i rad s knjigama od kuÊe do kuÊe provodila se u okruzima: Beli Manastir, Bjelovar, Daruvar, Maruπevec, Poæega, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Vinkovci, Virovitica, Zagorje, Zagreb 1 i Zagreb 2 — sveukupno u 23 crkve. Druπtveni programi provodili su se u okruzima: Beli Manastir, Bjelovar, Daruvar, Maruπevec, Poæega, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Varaædin, Vinkovci, Virovitica, Zagorje, Zagreb 1, Zagreb 2 i Zagreb Centar — sveukupno 289 programa. Kao potpora misijskom radu, u svim okruzima Hrvatske konferencije odræan je seminar “Kristove metode rada”. Osnivanje novih crkava Iznimno smo zahvalni Bogu za osnutak novih crkava u Zagrebu (Zagreb Centar, osnovana 2009.) i u Rijeci (Rijeka Centar, organizirana i posveÊena u oæujku 2011.). Predanim radom brata Stevana Markova i njegovih suradnika 2009. godine su na podruËju Banovine osnovane tri crkve: u Svinici, Donjoj Mlinogi i Kostajnici. Misijske konferencije Naglasak triju odræanih misijskih konferencija bio je na oæivljavanju crkve i stvaranju jedinstva kao preduvjeta za dobar i uspjeπan misijski rad. Pozivali smo vrhunske govornike koji su oduπevili vjernike za evaneoski rad. To je bilo vrijeme kada smo ispitivali svoje metode rada i donosili pozitivne odluke kako Êemo sprovesti nauËeno. Na misijskim konferencijama smo uvijek odvojili vrijeme za iznoπenje ohrabrujuÊih iskustva. • 2008., govornik Janos Kovacs-Biro, tema: Osnivanje novih crkava , • 2009., govornik Atte Helminen i Cliff Hilton, tema: Iskustvo misijske crkve, • 2010., govornik Duco Kerssen, tema: Osnaæivanje crkava/Revitalizacija crkve. Dopisna biblijska πkola Voditeljice Dopisne biblijska πkole bile su Bosa StojËeviÊ, od 2007. do studenog 2009., i Sanja Pleπko, od prosinca 2009. do 2011. U prvi teËaj “Biblija govori” upisano je 2007. godine 56 polaznika, od kojih je diplomiralo 8; 2008. upisano je 56 polaznika, od kojih je diplomiralo 19; 2009. upisano je 97 polaznika, od kojih je diplomiralo 24 i 2010. upisano je 239 polaznika, od kojih je diplomiralo 13. Najnoviji teËaj Dopisne biblijske πkole od dvadeset i πest lekcija “Otkrijmo”; svaka ima po dvanaest bogato ilustriranih stranica ADVENTISTI»KI ADVENTISTI»KI PREGLED PREGLED •7 Saborska izvjeπÊa Vjerniπtvo Mladen JuriËeviÊ IzvjeπÊe tajnika Hrvatske koferencije Tajnik: Mladen JuriËeviÊ Uz zahvalnost za Boæju pomoÊ, zasigurno najveÊa zahvalnost za rad i napredak crkve pripada pastorima i vjernicima. U 78 crkava s 2.847 vjernika u naπoj konferenciji sluæili su rukopoloæeni pastori: Radoslav BuËko, Nikola DeæiÊ, Ivan –idara (umirovljen ove godine), Neven KlaËmer, Dario KovaËeviÊ, Igor Lorencin, Miroslav Lorencin, Dragutin Matak, Frederik Miler, Drago Mojzeπ, Kristijan Mojzeπ, Marijan PerπinoviÊ, Neven ReliÊ, Tihomir Sabo, Dejan StanjeviÊ, Predrag BrkiÊ, Miroslav MediÊ i Filip Besim ZeËeviÊ. Tijekom 2008. godine rukopoloæeno je osam pastora (Jakob Kelava, Neven KlaËmer, Dario KovaËeviÊ, Igor Lorencin, Frederik Miler, Kristijan Mojzeπ, Dejan StanjeviÊ i Filip Besim ZeËeviÊ). U meuvremenu su nastupile i neke kadrovske promjene, pa je tako Jakob Kelava s obitelji preselio u Australiju, na poziv crkve Brisbane, 2008. godine. Nova blagajnica Mirta –idara i knjigovotkinja Melita KazesoviÊ nakon probnog rada u 2008. godini odustale su od stalnog radnog angaæmana. Te godine duænost konferencijskog blagajnika preuzeo je pastor Josip PeriπiÊ, a vjernik Nenad BrkiÊ je od poËetka 2009. godine honorarno obavljao poslove knjigovodstva za Hrvatsku konferenciju. Krajem 2009. godine sporazumnim ugovorom se prekida radni odnos s pastorom Predragom BrkiÊem, dok otkazom suradnje prestaje radni odnos pastorima Miroslavu MediÊu i Filipu Besimu ZeËeviÊu. Prema potrebama crkve, Igor Farago od veljaËe 2009. radi u studiju “Glas nade”, a Drago Vrcelj, koji je radio s pola radnog vremena, oæenio se i preselio u Finsku 2010. godine. Na ovogodiπnjem kongresu mladih u Maruπevcu rukopoloæeni su pastori Slobodan Bobo MarËeta i Miπo Havran. Od opunomoÊenih pastora preostao je Vladimir JanuπiÊ. Nakon pripravniËkog staæa Dejan Pil nije primljen u propovjedniËku sluæbu. Od rujna 2010. godine zapoËinju s radom dva mlada pripravnika: Anton Matej LukπiÊ u Rijeci i Petar Crnogorac u crkvi Zagreb 1. Darko KovaËeviÊ se, zajedno sa suprugom Robertom, πkoluje uz rad na AdventistiËkom visokom teoloπkom uËiliπtu, i radi u crkvi Zagreb Centar i Zagorskom okrugu kao pastor laik. U Hrvatskoj konferenciji trenutno rade dvadeset i dva pastora, od toga je rukopoloæeno njih devetnaest, jedan je opunomoÊeni pastor i dva su pastora pripravnika. ©tand “Slijedimo Bibliju” na Trgu bana JelaËiÊa u Zagrebu 8• ADVENTISTI»KI PREGLED U proteklom razdoblju krπteno je 245 novih vjernika, na osnovi priznanja vjere primljeno je 19, a ispisnicama je primljen 231 vjernik. Prema aktualnim podacima broj vjernika u Hrvatskoj konferenciji iznosi 2.847. Zamjetno je brisanje velikog broja vjernika, πto je ponajprije uvjetovano aæuriranjem brojnog stanja u crkvenim knjigama, jer su mnogi u meuvremenu zaspali u Gospodinu. Umirovljenja pastora Odajemo priznanje pastorima i crkvenim sluæbenicima koji su vjerno i poærtvovno cijeli svoj radni vijek sluæili u Boæjem djelu. U proteklom razdoblju umirovljeni su: Ivan Brechelmacher, Bosa StojËeviÊ i Ivan –idara. Od proπlog sabora zaspali su u Gospodinu: Olanda Brechelmacher, Ante KanaËki i Blanka MihaljeviÊ. ADRA U Humanitarnoj organizaciji ADRA zateËeno je stanje duga u sveukupnom iznosu od 447.122,84 kuna. Manji dio duga vraÊen je prodajom dvaju vozila u vlasniπtvu ADRA-e Hrvatska, u ukupnom iznosu od 36.400,00 kuna. Preostali dio duga vraÊen je iz proraËunskih sredstava Hrvatske konferencije. Zbog objektivnih okolnosti ADRA nije mogla provoditi ambicioznije projekte. Provedene humanitarne aktivnosti u proteklom Ëetverogodiπnjem razdoblju sukladne su financijskim moguÊnostima u kojima se ADRA naπla. Pomagali smo poglavito pojedincima u potrebi. Za postradale u razornom potresu na Haitiju ADRA Hrvatske je prikupila i uputila novËanu pomoÊ u iznosu od 44.000,00 kuna. Postradalima u poplavama u Pakistanu uplaÊena su novËana sredstva u iznosu od 9.931,13 kuna. Nastup sastava Agape u Lisinskom o 25. obljetnici djelovanja Branimir Hudek-Tomek Odjel gradnje Voditelj: Branimir Hudek-Tomek Sudionici seminara “Multimedija za Evanelje” u Maruπevcu Odjel komunikacija Voditelj: Mladen JuriËeviÊ Odnos s vlastima Zahvalni smo Bogu za slobodu koju uæivamo u naπoj zemlji. Na svim razinama nailazimo na razumijevanje i potporu u rjeπavanju poteπkoÊa s kojima se susreÊu naπi vjernici. Ugovor potpisan s dræavom uvelike je olakπao rjeπavanje problema koji su se pojavljivali u djelovanju crkve i njezinih vjernika. Bilo je pojedinaËnih sluËajeva gdje smo intervenirali zbog odbijanja rada subotom, i svi su uspjeπno rijeπeni. Filozofski fakultet u Zagrebu omoguÊio je 2010. godine polaganje prijemnog ispita po zavrπetku subote, u dvoriπnoj zgradii na Prilazu, iznimno za naπe vjernike koji nisu mogli polagati ispit subotom. Komunikacijski seminari u Maruπevcu PredavaËi na seminaru “Propovijedanje Evanelje putem interneta” bili su pastor Miroslav PujiÊ, voditelj programa LIFEconnect pri Transeuropskoj diviziji, i suradnik programa pastor Matthew Vincent iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. Polaznici seminara “Multimedija za Evanelje” uËili su osnove snimanja kamerom, osnove montaæe snimljene grae, osnove koriπtenja rasvjete kod snimanja i sliËno. Na web-stranicu Viπe od æivota (www.viseodzivota.info) postavljene su evangelizacije odræane u proteklom razdoblju. Na crkvenu webstranicu (www.adventisti.info) postavili smo mnoπtvo materijala koji su dostupni posjetiteljima stranice. Radijsko djelo Emisije “Misli iz Biblije” trenutno se emitiraju na jedanaest radijskih postaja u Hrvatskoj. Jednom mjeseËno sudjelujemo u emisiji “Duhovna misao” na prvom programu Hrvatskog radija. Novopokrenuta emisija “Religijski forum”, na prvom programu Hrvatskog radija, dosljedno prati rad i aktivnosti naπe crkve. Hrvatski radio je iznimno dobro popratio proπlogodiπnju meunarodnu akciju AdventistiËke crkve “Follow the Bible” — “Slijedimo Bibliju”, ili “Olimpijska Biblija u Zagrebu”, kako su je prozvali mediji u Hrvatskoj. Televizija Prilozi o KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi redovito se emitiraju u emisiji “Duhovni izazovi”, u kojoj se na korektan i informativan naËin prikazuje naπe djelovanje. Emitirani su razliËiti prilozi o æivotu naπe crkve poput stote obljetnice adventizma u Hrvatskoj, DjeËjeg festivale u Slatini, evangelizacije, zavrπna sveËanost u Maruπevcu i sliËno. Nova TV je u emisiji “Provjereno” prikazala prilog o osobama koje su promijenile svoja vjerska uvjerenja, te u pozitivnom smislu ugostila adventistiËku obitelj. Na prvom programu Hrvatske televizije je na istu temu upriliËeno gostovanje adventistiËkog braËnog para u emisiji “8. kat” voditeljice Danijele TrboviÊ. Neki od adventistiËkih pastora gostovali su u emisiji “Ekumena” Hrvatske televizije. U emisiji za mlade “Ni da ni ne” na drugom programu Hrvatske televizije intervjuiran je tajnik Odjela komunikacija na temu: “Prava i obveze crkve u dræavi i vjerske slobode u Republici Hrvatskoj”. Na podruËju Hrvatske konferencije svake godine radimo na odræavanju objekata, rekonstrukciji, adaptaciji, izradi novih projekata, gradnji te planiranju buduÊih zahvata. Tu su joπ administrativno-pravni poslovi na sreivanju vlasniËkih odnosa, katastarski poslovi, kupoprodaje i zastupanja pred organima vlasti. Odræavanje objekata Rekonstrukcijom, sanacijom, adaptacijom i dogradnjom obuhvaÊene su sljedeÊe mjesne crkve: Slavonski Brod, Virovitica, Karlovac, Pula, Grubiπno Polje, Zadar, Split, Vinkovci, Sisak, Varaædin i Nova Gradiπka. Sanirali smo i adaptirali prostore u kojima se nalaze novoosnovane crkve Zagreb Centar i Rijeka Centar. Adaptirali smo toalete u rijeËkoj crkvi i djelomiËno crkveni stan. Radovi na zgradi osjeËke crkve joπ traju. Prodaja i kupnja nekretnina Prodali smo nekretnine mjesnih crkava u Iloku, Slavonskom Kobaπu, Oroliku, Dvorskoj, Hagnju i Vukovaru 2, kao i stanove u Zagrebu — u Maksimirskoj, Galjufovoj, MaruliÊevom trgu i na PreËkom. Kupili smo nekretnine u Zagrebu — na Bijeniku, u Ruædjakovoj, u Bauerovoj i u Dubravi. Na dar smo dobili nekretninu u Hrvatskom zagorju (kuÊa i zemljiπte u Klanjcu). Isplatili smo preostalu zadnju ratu za crkvu u Puli. Administrativno-pravni poslovi Daljnji administrativno-pravni poslovi ukljuËuju sreivanje katastarskih poslova, roËiπta, usklaenja gruntovnice i katastra, uknjiæenja stanova i kupljenih crkvenih zgrada, parniËne postupke povrata nekretnine na Treπnjevci u Zagrebu, osiguranje nekretnina, ishoenje uporabnih dozvola za crkvene zgrade u DraπkoviÊu i –eletovcima te postupke povrata oduzete imovine na dvije Ëestice u Rijeci. ADVENTISTI»KI PREGLED •9 Saborska izvjeπÊa Slobodan Bobo MarËeta Odjel za djecu, izviaËe, vjeronauk i mladeæ Voditelji Zlatko Musija i Slobodan Bobo MarËeta Edukacija, oduπevljavanje i organiziranje Odjel za djecu i mladeæ nastojao je ohrabriti i educirati vodstvo mjesnih crkava za rad s djecom i mladima. To smo Ëinili na regionalnim sastancima za djeËje uËitelje, jednom godiπnje u svakoj regiji. Koordinirali smo radom tima za djeËju subotnju πkolu. Poticali smo rad s djecom i njihovim roditeljima kroz program Djeca u uËeniπtvu (K.I.D.). U skladu s tim osnovali smo K.I.D. uËiliπte, u veljaËi 2010., te obuËili viπe crkava za ovu sluæbu. Na propovjedniËkim sastancima smo pouËavali pastore o tome kako uspjeπnije raditi s djecom. Organizirali smo seminare i takozvane “πumske πkole” za voe izviaËa iz cijele Hrvatske. Osposobljavali Krπtenje na kongresu mladih u Novom Vinodolskom smo izviaËke voe na lokalnim i regionalnim razinama. Organizirali smo regionalne i konferencijske sastanke voa i suradnika u Odjelu mladih, kao i njihovo usavrπavanje najmanje jednom godiπnje. Organizirali smo seminare za vjerouËitelje te preko AdventistiËkog teoloπkog fakulteta radili na njihovom obrazovanju. Crikvenici 2010., na kojemu smo obrazovali i poticali mlade na misionske aktivnosti. Poticali smo Savez aktivnih studenata na misionske aktivnosti prilagoene studentima. Kroz program Godina ærtvovanja poticali smo svaku mladu osobu u crkvi da najmanje jednom mjeseËno odvoji neko vrijeme za konkretnu pomoÊ nekome u potrebi. Priprema materijala, nabava opreme i analiza istraæivanja Zajedniπtvo i susreti Odjel za djecu i mlade pripremao je razne pomoÊne materijale za rad s djecom i mladima, kao i literaturu za djecu i mladeæ, te nabavljao opremu za izviaËe. Pripremili smo nove pouke za djeËju subotnju πkolu: za viπe razrede osnovne πkole pouke Moj prijatelj te nove pouke za tinejdæere 4YOU. Objavili smo nekoliko brojeva biltena za uËitelje Pustite djecu k meni. U jesen 2010. poËeli smo izdavati Vijesti iz svijeta za djecu za svako tromjeseËje. Restrukturirali smo djeËju subotnju πkolu i oblikovali trogodiπnje cikluse pouka, umjesto dosadaπnjih Ëetverogodiπnjih. Evangelizacija i sluæba Morski kamp 10 • ADVENTISTI»KI PREGLED Nastojali smo potaknuti, obrazovati i ukljuËiti mlade u misionski rad te potaknuti djecu i mlade da sudjeluju u humanitarnom radu i drugim oblicima sluæbe za potrebite osobe. Organizirali smo misionski susret mladih pod nazivom Youth in Mission, u Organizirali smo mnoge susrete i aktivnosti djece i mladih na kojima smo ih duhovno jaËali i poticali stvaranje kvalitetnog krπÊanskog zajedniπtva — Ljetni biblijski teËajevi za djecu, program “Djeca u uËeniπtvu”, First Camp i Ljetni kamp, izviaËko taborovanje u Finskoj, susret tinejdæera u Novom Vinodolskom, turniri u nogometu, koπarci, odbojci, stolnom tenisu... Bogosluæja i duhovnost Poticali smo djecu i mlade na osobni duhovni æivot i ukljuËenje u bogosluæbeni æivot crkve. Poticali smo i organizirali kvalitetna bogosluæja privlaËna mladima i djeci i osmiπljavali ostale duhovne sadræaje. Svake godine sudjelovali smo u organiziranju Meunarodnog djeËjeg festivala i djeËjeg sabora SlatinaFest. Organizirali smo bogosluæja za djecu na kongresima, saborima i ostalim konferencijskim skupovima, kao i razne duhovne sadræaje na taborovanjima, teËajevima i sliËno. Josip PeriπiÊ Financijsko izvjeπÊe Blagajnik: Josip PeriπiÊ Novoizabrana uprava je u svibnju 2007. godine pri preuzimanju duænosti preuzela i obveze prema viπim organizacijama u vrijednosti od 989.767,00 kuna. Postojale su financijske obveze i prema drugim organizacijama, vezano uz zgradu crkve u Puli, uz ADRA-u te obveze koje su proizlazile iz ranijih ugovora, u ukupnoj vrijednosti od oko 2.742.000 kuna. Te obveze su tijekom proπlog mandata u potpunosti podmirene. UnatoË oteæanim financijskim okolnostima u kojima se naπla Hrvatska konferencija, zbog potrebe da podmirimo sve naslijeene i izvanredne obveze, sve redovne aktivnosti konferencije obavljale su se po utvrenim proraËunima. Konferencija je redovito podmirivala svoje obveze prema uposlenicima, umirovljenicima, viπim organizacijama i svim crkvenim odjelima. NakladniËki odjel Direktor: Josip PeriπiÊ U Ëetverogodiπnjem razdoblju izmeu dvaju sabora — od 2007. do 2010. godine — prevedeno je, pripremljeno i razaslano mjesnim crkvama πesnaest nastavaka Pouka iz Biblije za odrasle u nakladi od preko 42.000 primjeraka. Uz svaku biblijsku pouku pripremljen je i izdan PriruËnik za uËitelje, a mjesne crkve su ih za svoje uËitelje dobivale besplatno. Naπa mladeæ je svako tromjeseËje imala na raspolaganju svoju biblijsku pouku pod naslovom Pouke iz Biblije — Izdanje za mlade. DjeËji odjel imao je na raspolaganju pet razina biblijskih pouka i skoro isto toliko priruËnika za uËitelje. PoËetkom 2009. godine smo za tinejdæere sedmog i osmog razreda osnovne πkole i prvog razreda srednje πkole preveli i pripremili niz pouka pod naslovom 4you. To su knjiæice od 143 stranice s tiskom u boji na finom papiru, ilustrirane crteæima koji pomaæu da se poruka lakπe razumije. Od ostale periodike redovito smo izdavali Ëasopise AdventistiËki pregled, Znaci vremena i Odjek. AdventistiËki pregled se, za razliku od prijaπnjih godina, izborio za izlaæenje u boji. Dolazio je u svaki adventistiËki dom redovito svaka dva mjeseca, donoseÊi duhovne Ëlanke, obavijesti, aktualnosti i izvjeπÊa iz crkava u zemlji i inozemstvu. Svake godine u posebnom izvanrednom broju AdventistiËkog pregleda imali smo πtivo za Molitveni tjedan koje se na kraju godine prouËava u svim zemljama svijeta. Za potrebe subotnje πkole izdavali smo svakog tromjeseËja gradivo za voditelje subotnje πkole, Vijesti iz svijeta i PriËe za djecu, a za poslijepodnevno bogosluæje Pitanja iz Biblije. Poticaj za misijski rad mogao se svake subote naÊi u Misionskim stihovima. U 2010. godini crkve su bogatije za joπ jedan materijal: Vijesti iz svijeta za djecu. Svako proljeÊe djeca i mladi imaju svoje vrijeme za molitvu. U razdoblju izmeu dvaju sabora izdali smo Ëetiri knjige za takve prigode: skupina autora, Srce ispunjeno πtovanjem; skupina autora, Ponizni Isus; Lawrence Maxwell, Staza sreÊe i Debbonnaire Kovacs, Penjanje ljestvama uspjeha. Kad zbrojimo sve knjige koje je izdavaËka kuÊa “Znaci vremena” izdala u proπlom Ëetverogodiπnjem razdoblju, dolazimo do brojke od pedesetak naslova. Uz to smo 2008. i 2009. prigodom boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana upriliËili prigodnu ponudu “misijskih paketa knjiga” po iznimno popularnim cijenama. Uz Najljepπe boæiÊne priËe spisateljice Helen Lee Robinson, knjige koja je bila prigodan blagdanski poklon, po prvi puta kod nas izdali smo komplet biblijskih igara koji sadræava dvije igre: Od Egipta do Kanaana i Pavlov æivot. Naπa izdanja dostupna su kod povjerenikâ za literaturu u mjesnim crkvama, u naπoj knjiæari u Zagrebu, na internetskoj adresi www.znacivremena.com i u veÊim knjiæarama u Hrvatskoj. »ak i osobe liπene slobode mogu Ëitati knjige izdavaËke kuÊe “Znaci vremena”; zatvorenici u nekim zatvorima mogu u zatvorskoj knjiænici posuditi naπe knjige. ADVENTISTI»KI PREGLED • 11 Izborni sabor Hrvatske konferencije ZakljuËci Odbora za planiranje 2. Naπe evangelizacije trebaju biti osobno i javno objavljivanje Radosne vijesti, s ciljem da vodimo ljude do odluke da postanu Kristovi uËenici. 3. Trebamo potaknuti svakog vjernika da neprestano uËi od Krista, zadobiva nove uËenike za Njega i sluæi prema svojim duhovnim darovima. SreÊko KuburiÊ, tajnik JUK-a Dvije inicijative U svjetlu inicijative Generalne konferencije “Posegnimo prema gore za svojom duhovnoπÊu (Reaching Up — Spirituality), posegnimo prema van u evangeliziranju (Reaching Out — Evangelism) i posegnimo prema bliænjima i starajmo se za njih (Reaching Across — Nurture)” zasjedao je, radio i planirao Izborni sabor Hrvatske konferencije, 5. lipnja 2011. godine. O toj inicijativi i inicijativi pod naslovom “Oæivljavanje, reforma, evangelizacija i uËeniπtvo” pisali smo u prvom i petom broju proπlogodiπnjeg AdventistiËkog pregleda. Organizacijski odbor sabora Hrvatske konferencije je predloæio, a zastupnici sabora su izglasovali, da se plenum sabora pretvori u Odbor za planiranje. Dok je Organizacijski odbor pripremao svoje prijedloge za glasovanje, i kasnije tijekom rada Odbora za imenovanje, veÊi dio zastupnika je razmiπljao, predlagao i donosio zakljuËke s ciljem ostvarenja inicijative koja dolazi iz Generalne konferencije. ZakljuËci Odbora za planiranje Zastupnici sabora su usmjerili svoju pozornost prema bogosluæju, evangelizaciji, æivotu vjernika — uËeniπtvu, sluæbi i zajedniπtvu. Donijeli su zakljuËke i izglasovali da je u cilju ostvarenja vizije i misije crkve potrebno raditi na ovim toËkama: 1. Naπa bogosluæja trebaju biti nadahnjujuÊe slavljenje Boga koje potiËe nazoËne na osobnu predanost Bogu. 12 • ADVENTISTI»KI PREGLED 4. Vjernici trebaju nauËiti prepoznavati i zadovoljavati stvarne potrebe ljudi i tako im otkrivati Boæji karakter. 5. Trebamo razvijati biblijsko zajedniπtvo koje Êe nas sve poticati na duhovni rast. Æivotno vaæna pitanja Zastupnici sabora pokuπali su dati odgovore na pitanja kao πto su: 1. ©to trebamo uËiniti da bi bogosluæje odgovaralo svim generacijama u crkvi — ukljuËujuÊi djecu, tinejdæere, mlade, mlade profesionalce, obitelji s malom djecom, samce, intelektualce, odbaËene, ljude srednje dobi, starije i sliËno? 2. Koju vrstu pomoÊi trebaju mjesne crkve da bi mogle ispuniti svoje poslanje? 3. Koje inovativne metode evangeliziranja u osobnoj i javnoj evangelizaciji moæemo predloæiti? 4. ©to su postojeÊi problemi i izazovi u prakticiranju svakodnevnog adventistiËkog stila æivljenja? 5. ©to predlaæete kao izvedive zamisli za oæivljavanje i reformu u vaπoj mjesnoj crkvi? 6. ©to moæemo uËiniti da bismo imali dobre odnose s mjesnim vlastima i ustanovama, ukljuËujuÊi i druge vjerske zajednice? 7. ©to moæemo uËiniti da bismo bili prisutniji u æivotu zajednice u kojoj æivimo tamo gdje postoji naπa crkva? 8. Kako naπu crkvu uËiniti zajednicom radosti? 9. Kako razvijati zajedniπtvo koje Êe poticati ljude na duhovni rast? 10. ©to moæemo uËiniti da bismo ojaËali jedinstvo u crkvi? Dok Ëitamo pitanja kojima su se bavili zastupnici, moæemo naslutiti kako su konstruktivno raspravljali u malim skupinama i potom svim zastupnicima predstavljali najvaænije misli. NaËinjen je zapisnik svih prijedloga i predan na razmatranje i primjenu predsjedniku Hrvatske konferencije i Izvrπnom odboru. Procjena provedbe — za godinu dana Zastupnici Sabora su na kraju zasjedanja kao Odbor za planiranje donijeli dva zakljuËka koji su postali posebnost ovog Izbornog sabora Hrvatske konferencije: 1. Da se ovogodiπnji zastupnici Izbornog sabora Hrvatske konferencije sastanu za godinu dana, dakle 2012., kako bi pregledali i procijenili provedbu zakljuËaka Odbora za planiranje. Osim zastupnika i pastora, na ovu procjenu misijskog djelovanja treba pozvati mlade koji su aktivni u mjesnim crkvama. Procjena primjene zakljuËaka Odbora za planiranje objavit Êe se u crkvenom glasilu AdventistiËki pregled. 2. Æelimo da se juæni dio Hrvatske proglasi podruËjem od posebne misijske skrbi. Izvrπni odbor Hrvatske konferencije treba iznaÊi moguÊnosti aktivnijeg misijskog djelovanja na tom podruËju. Najhitnija od svih potreba Vjerujemo da Êe ovi zakljuËci, kao i inicijativa Generalne konferencije, naiÊi na plodno tlo u crkvama i meu vjernicima diljem Hrvatske. Vjerujemo da Êe inicijativa za reformom æivota i djelovanja AdventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj dati takve rezultate da Êe Bog blagosloviti naπu crkvu i cjelokupnom druπtvo preko naπeg djelovanja na materijalnom, duπevnom i duhovnom podruËju. Vjerujemo da Êe se nad svima nama ostvatiti nadahnute rijeËi Duha proroπtva: “Oæivljavanje i reforma moraju se dogoditi pod djelovanjem Svetog Duha. Oæivljavanje i reforma su dvije razliËite stvari. Probuenje oznaËava obnovu duhovnog æivota, osnaæivanje snagâ uma i srca, uskrsnuÊe iz duhovne smrti. (Ellen G. White, Iz riznice svjedoËanstava, sv. 1, str. 128). “Probuenje istinske poboænosti meu nama najveÊa je i najhitnija od svih potreba. To treba biti naπa prva zadaÊa.” (Isto, str. 121) Dosadaπnji Izvrπni odbor Hrvatske konferencije Novi Izvrπni odbor Hrvatske konferencije ADVENTISTI»KI PREGLED • 13 Novi ustroj JUK-a i HK Novi administrativni ustroj Jadranske unije konferencija i Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve Izborni sabor Hrvatske konerencije povjerio je poslove tajniπtva, blagajne i administracije na Jadransku uniju konferencija. Izabran je novi predsjednik Hrvatske konferencije, mr. Zlatko Musija, kao i Izvrπni odbor Ëija Êe glavna zadaÊa biti osmiπljavati i razvijati poslanje crkve. Sve odjelne sluæbe Êe raditi na razini Jadranske unije konferencija, a izvrπena je i popuna odjelnih sluæbi na razini JUK-a. Za tajnika za odnose s javnoπÊu imenovan je Mladen JuriËeviÊ, a za medijsku produkciju tajnik odjela Igor Farago. Za direktora izdavaËke kuÊe “Znaci vremena” imenovan je Mario ©ijan, a za prodekana na AdventistiËkom teoloπkom visokom uËiliπtu imenovan je dr. Igor Lorencin. Za knjigovou i pomoÊnog blagajnika JUK-a imenovan je Josip PeriπiÊ. U Izvrπni odbor Hrvatske konferencije izabrani su ovi Ëlanovi: Zlatko Musija, predsjedavajuÊi, Mladen JuriËeviÊ, Bobo MarËeta, Boæidar AbramoviÊ, Irena StipeπeviÊ RakamariÊ, Josip Salajster, Veselinka »ipliÊ, Jasminka Dobravc Poljak, Mario ©ijan, Boæidarka MavraËiÊ, Pavle ©kulac, Dario KovaËeviÊ i Dejan StanjeviÊ. SreÊko KuburiÊ Branko Bistrović, predsjednik JUK-a Srećko Kuburić, tajnik JUK-a, vrši službu tajnika HK i SK Nebojša Milovanović, blagajnik JUK-a, vrši službu blagajnika HK, SK i AM Zmago Godina, predsjednik Slovenske konferencije Zlatko Musija, predsjednik HK i tajnik za misionstvo JUK-a Slobodan Bobo Marčeta, tajnik za djecu, mladež i izviđače JUK-a Igor Farago, medijska produkcija JUK-a Mario Šijan, direktor “Znaka vremena” Josip Perišić, knjigovođa JUK-a i pomoćni blagajnik Željko Porobija, dekan Adventističkog teološkog fakulteta Đurđica GarvanovićPorobija, ravnateljica Srednje škole Mladen Juričević, tajnik za odnose s javnošću JUK-a 14 • ADVENTISTI»KI PREGLED Branimir Hudek-Tomek, Odjel gradnje i nekretnina JUK-a o m e j u j l Najav »lanovi Izvrπnog odbora Slovenske konferencije ADVENTISTI»KI PREGLED • 15 Intervju Izazovno i dinamiËno zvanje Razgovor s pastorom Ivanom –idarom u povodu odlaska u mirovinu ©to nam moæeπ reÊi o sebi i svojem podrijetlu? Roen sam 20. prosinca 1947. godine u Osijeku. Moja majka Kata upoznala je adventnu nadu 1958. godine i cijelu svoju obitelj — tri sina, tri kÊeri i muæa — dovela u Boæju crkvu. Bila je predana vjernica, ljubila je Boga i Njegovu crkvu, a Bibliju je proËitala Ëetrdeset i osam puta. Roditelji su mi bili podrijetlom Dalmatinci iz sinjskog i drniπkog kraja, ali su se zbog pekarskog zanimanja doselili u Osijek. Osnovnu i srednju πkolu zavrπio sam u rodnom gradu, a AdventistiËku teoloπku πkolu u Rakovici kraj Beograda, stekavπi zvanje propovjednika 1970. godine. Od tada sam radio u Boæjem djelu na razliËitim poslovima sve do umirovljenja ove godine. Kakvi su bili tvoji prvi propovjedniËki koraci? Najprije sam bio pripravnik u mjesnoj crkvi Zagreb 2, gdje mi je mentor bio propovjednik Rudi Vivoda, a zatim sam bio pripravnik u crkvi Zagreb 1, gdje mi je mentor bio Drago Marin. Radio sam i u crkvi Zagreb 3. U tim crkvama stekao sam neprocjenjiva iskustva s kolegama propovjednicima, s naπim vjernicima i s prijateljima Boæje istine. Kako to da si ponovno dospio u Rakovicu? Iz crkve Zagreb 3 pozvan sam 1972. godine na duænost blagajnika u AdventistiËkoj teoloπkoj πkoli u Rakovici. Godine 1973. sam se oæenio Ljiljanom PejiÊ rodom iz Babine Grede. VjenËao nas je predsjednik tadaπnje Zapadne crkvene oblasti, pastor Janko Poljak u Osijeku. BuduÊi da se AdventistiËka teoloπka πkola 1974. godine zbog izgradnje obilaznice morala preseliti iz Rakovice u Maruπevec, poslani smo kao mladi braËni par u crkveni okrug sa sjediπtem u Zadru. Kako je bilo raditi u potpuno razliËitoj sredini i razliËitom podneblju? TraæeÊi odgovarajuÊi objekt za AdventistiËku crkvu u Zadru, obiπao sam trideset i dvije kuÊe koje su se nudile na prodaju. Na kraju traæenja izluËio sam tri 16 • ADVENTISTI»KI PREGLED oblasti. Te smo godine zamislili i ostvarili prvo veliko krπtenje mladih u fontani ispred dvorca u Maruπevcu, kad su krπtene 133 mlade osobe. Dogaaj je popratila televizija i prikazan je opπiran prilog u nedjeljnom programu religijske kulture. U Maruπevec je tada, prema slobodnoj procjeni, doπlo tri do tri i pol tisuÊe posjetitelja. Doputovali su iz svih jugoslavenskih republika i iz inozemstva, s dvadeset autobusa i viπe od petsto automobila. Na sustavnu i agresivnu ateizaciju druπtva mi smo odgovorili najveÊim okupljanjem adventistiËkih vjernika u naπem uËiliπtu u Maruπevcu. Ivan –idara kao student teologije, 1965. koje su nam odgovarale, i sve su bile na jednom raskriæju u gradu. Od njih je jedna i danas naπa crkva. Kad smo kupili zgradu, opÊinski sluæbenici nam nisu htjeli registrirati objekt kao crkvu, jer da u toj gradskoj Ëetvrti veÊ postoje tri crkve. Zamislite, u doba komunistiËkog sustava morali ste pitati mjesnu zajednicu treba li u svojoj sredini crkvu ili ne?! Na kraju smo uz Boæju pomoÊ ipak uspjeli postiÊi suglasnost i registrirali smo Ëetvrtu crkvu u tom dijelu grada. U meuvremenu smo kao mladi propovjedniËki par dobili dvoje djece: u Osijeku nam se 1974. godine rodila djevojËica Lidija, a u Zadru 1975. djeËak Vladimir. Godine 1978. preselili smo se u crkveni okrug u Koprivnici, a 1979. ponovno smo se selili, u crkveni okrug u Bjelovaru, istodobno opsluæujuÊi i koprivniËki okrug. Neko vrijeme bio si voditelj Odjela djece i mladeæi u ondaπnjoj uniji? Godine 1984. pozvan sam u Beograd na duænost blagajnika u AdventistiËkoj knjiæari “Preporod”, a 1990. izabran sam za voditelja Odjela za djecu i mladeæ u tadaπnjoj Jugoslavenskoj uniji crkvenih Koji izazovi su se pojavili za raspada komunistiËkog sustava i jugoslavenske dræavne zajednice? Kad je pao komunistiËki sustav, 1989. godine, otvorile su se nove moguÊnosti. Kao voditelj Odjela djece i mladeæi imao sam prednost govoriti na saboru mladih u dvorani Saveza komunista u Titogradu, danas Podgorici. Iznajmili smo lijepu dvoranu s tapeciranim sjedalima. S te su govornice desetljeÊima odjekivali ateistiËki govori, a sada sam ja Ëitao iz Biblije i objavljivao Kristov ponovni dolazak. To se ponovilo u viπe gradova. Kako je bilo tijekom teπkog razdoblja meunacionalnih sukoba? Zbog ratnih sukoba vratili smo se 1992. godine u tadaπnju Zapadnu oblast, danas Hrvatsku konferenciju. Povjerena mi je vrlo zahtjevna duænost direktora Humanitarne organizacije ADRA Hrvatska, i tu sam se naporno naradio sve do 1995. godine. Nerijetko bi kasno uveËer stigao veliki kamion s humanitarnom pomoÊi. Supruga i ja bismo se tad presvukli u trenirku i s vozaËem istovarali u skladiπte mnoπtvo paketa humanitarne pomoÊi do dva ili tri sata ujutro. VozaË bi odmah krenuo natrag za NjemaËku ili Englesku, a mi smo u osam sati ujutro bili u uredu na redovitom i stresnom poslu. Pomagali smo mnoπtvu prognanika, skrbili za velik broj naπih vjernika koji su dolazili iz krajeva zahvaÊenih straπnim ratnim razaranjima. Neke smo smjestili u naπoj πkoli u Maruπevcu, neki su otiπli u inozemstvo, a mnogi su tamo ostali jer su pronaπli bolji æivot. Bio je velik izazov posredovati i slati mnoπtvo kamiona humanitarne pomoÊi naπoj braÊi u Sarajevo i u druge dijelove Bosne i Hercegovine. O naπem radu izvjeπÊivali smo objavljujuÊi Bilten ADRA, a mnogo toga moæe se naÊi u godiπtima Odjeka i AdventistiËkog pregleda. Ujedno sam bio i direktor knjiæare “Znaci vremena”, 1992. i 1993. godine. Kao direktor ADRA-e jedne godine sam odræao desetak evangelizacija u razliËitim gradovima u Hrvatskoj. Jesu li po zavrπetku rata doπla mirnija vremena za propovijedanje Evanelja? Od 1995. do 1998. bio sam pastor u crkvenom okrugu Zagreb 1. Od 1998. do 2003. radio sam u crkvenom okrugu sa sjediπtem u GospiÊu, a od 2003. do 2007. u crkvenom okrugu Virovitica. VirovitiËki okrug je okrug s najviπe mjesnih crkava — njih deset. Odræavali smo evangelizacije i sve πto uz njih ide, ukljuËujuÊi i krπtenja, i propovijedao sam na tri radijske postaje: u Virovitici, PitomaËi i Slatini. »etiri godine sam svakog tjedna pisao kolumnu u VirovitiËkom listu — ukupno dvije stotine priloga. Koliko je bio zahtjevan propovjedniËki posao u Dalmaciji? Godine 2007. preselili smo se u Split. Tada je zadarski crkveni okrug pripojen splitskom zbog odlaska nekoliko pastora u mirovinu i velike smjene generacija. Stvoren je crkveni okrug koji pokriva Ëetiri æupanije i najveÊi je u administrativnom ustroju u Hrvatskoj konferenciji — proteæe se od Zadra do Dubrovnika. U Dalmaciju bismo trebali i mogli daleko viπe investirati. Za usporedbu: u Osijeku su u stotinu godina postojanja crkve sluæbovala 52 pastora. U Splitu su u tih stotinu godina sluæbovala 22 pastora. Split je drugi grad po veliËini u Hrvatskoj i izazovi su jako veliki. Tamo bismo trebali slati vrlo iskusne propovjednike. Kako doæivljavaπ svoje umirovljenje? Nakon Ëetrdeset i jedne godine rada otiπao sam u penziju — ali ne i u mirovinu. Volim raditi posao u Boæjem djelu. Volim prouËavati Bibliju i Ëitati knjige, volim opÊu i crkvenu povijest, volim odræavati evangelizacije, volim pisati. Prema svojim moguÊnostima nastavit Êu i nadalje davati svoj doprinos Boæjem djelu. Koliko je tvom propovjedniËkom radu pridonijela tvoja supruga? U cijelom mom radnom vijeku uz mene se nesebiËno ærtvovala i davala mi podrπku moja supruga Ljiljana. Ona mi je bila stvarni suputnik i prijatelj. Svirala je u crkvi, radila u djeËjem odjelu, odlazila sa i proizvode æivotinjskog podrijetla da se pravilno i ujednaËeno hrane. Knjiga je doæivjela osobito dobar prijam izvan krugova naπe crkve, i namjeravamo je uskoro objaviti u elektronskom obliku. Koliko su vaπa djeca pridonijela vaπem radu? Naπa djeca Lidija i Vladimir podræavaju Boæje djelo prema svojim darovima: sviranjem, pjevanjem, prevoenjem knjiga i sudjelujuÊi u svakodnevnom crkvenom æivotu. Nije lako biti dijete u propovjedniËkoj obitelji. Jedanaest puta smo se selili iz grada u grad i joπ pet puta u gradu iz jedne ulice u drugu, ili u istoj zgradi s drugog kata u prizemlje ili obrnuto. Dakle, sveukupno smo se selili πesnaest puta, i djeca to nisu lako podnosila. Ivan –idara s obitelji na Evaneoskom teoloπkom fakuletu u Osijeku, 2007., kad je stekao zvanje magistra teoloπkih znanosti i povijesti crkve, obranivπi tezu o nastanku i razvoju AdventistiËke crkve u Osijeku u razdoblju od 1907. do 2007. godine. mnom u posjete prijateljima, radila kao tajnica unijskog i konferencijskog predsjednika i bila tajnica svih odjela u konferenciji. Prevodila je knjige, radila korekturu za naπa izdanja i sudjelovala u sveukupnom crkvenom æivotu. NajËeπÊe je to djelovanje iz sjene. U unijskim i konferencijskim upravama se puno radi, πto mnogi ne znaju jer to nisu iskusili. Dakako, radi se i u okruzima. Ljiljana je, izmeu ostalog, prikupila mnoπtvo izvrsnih recepata i objavila ih u knjizi Veganski recepti, koja je doæivjela dva izdanja. Time je æeljela pomoÊi svima koji ne jedu meso Koje bi iskustvo posebno izdvojio iz svojega rada? Bilo bi puno iskustava, ali posebno bih ipak izdvojio obraÊenje u Dubrovniku preko interneta. Bio je to mladiÊ Matija Runje koji je saznao biblijsku istinu preko interneta i prihvatio je. Krstio sam ga 2010. godine u moru u Dubrovniku. Vrlo sam se obradovao tom dogaaju. Uviamo da Êe internet odigrati veliku ulogu u objavljivanju Radosne vijesti. VeÊ ima novih iskustava u Hrvatskoj i izvan nje. Treba koristiti taj medij, jer on odgovara posebice mlaima. Ali, nezamjenjive su i “æive poslanice”, jer svatko tko upozna istinu preko interneta, treba biti integriran u æivu crkvu. ©to bi joπ mogao reÊi o propovjedniËkom zvanju? U dinamiËnom propovjedniËkom zvanju susreli smo mnoge divne ljude. ObiËavao sam pri dolasku u novo crkveno okruæje zamoliti vjernike da se mole i za svojega propovjednika. Neki mi i nakon trideset godina znaju reÊi: “Ja se joπ uvijek molim za tebe.” SjeÊam se da je to Ëinila moja majka. Hvala Bogu, ima i onih koji stalno na svojem molitvenom popisu imaju i svoje propovjednike. Uz sav svoj rad uspio sam prevesti tri knjige s engleskog jezika. Napisao sam Ëetiri knjige, od kojih je zasad objavljena Nova nada (Osijek, 2008.), kao moj magistarski rad o povijesti KrπÊanske adventistiËke crkve u Osijeku. Uvijek sam se rado odazivao na suradnju u AdventistiËkom pregledu, gdje mi je dosad objavljeno mnoπtvo Ëlanaka i izvjeπÊa. Odakle ste ti i tvoja obitelj crpili snagu za tolike poslove koje ste uspjeli obaviti? U propovjedniËkom vrlo dinamiËnom poslu bilo bi teπko opstati, kad Bog svakog dana ne bi davao novu snagu. Radio sam sve: od kolportaæe, ËiπÊenja septiËke jame, renoviranja i zidanja, prijevoza mrtvaca u svojem automobilu, ukopa, noπenja paketa s knjigama i Ëasopisima, propovijedanja na javnim evangelizacijama, pozivanja na odluku i krπtavanja. U naπoj kulturi mnogi misle da propovjednik mora sve to znati, biti za sve spreman i uspjeπan. Vaæno je da uvijek i u svemu podupiremo rad svojih propovjednika. BuduÊi da æivimo u posebnom i sveËanom vremenu, kad mnogi znakovi govore da mora doÊi Onaj koji je rekao: “Ne Ëuvaj u tajnosti proroËanske rijeËi ove knjige, jer je odreeno vrijeme blizu!” (Otkrivenje 22,10), potrebni su nam joπ mnogi mladi i stariji sposobni i poboæni ljudi koji Êe se posvetiti radu u Boæjem djelu prema svojim moguÊnostima. ADVENTISTI»KI PREGLED • 17 Osobno iskustvo s Bogom Trideset i pet tisuÊa knjiga (?!) I ma li iπta ljepπe od propovijedanja Radosne vijesti i spaπavanja bliænjih? Vjerujem da nema. Bog nam je dao veliËanstveni posao kojega trebamo obaviti za Njega. Mogao ga je prepustiti anelima, moÊnim biÊima koja nikada nisu pala u grijeh — no On to nije uËinio. Taj posao povjerio je nama! Sama pomisao na to u meni budi veliku æelju da uËinim sve πto mogu kako bih pomogao ljudima da dou do spasenja. Otkad sam se krstio, 10. srpnja 1993. godine, smisao mog æivota je propovijedanje Radosne vijesti i pomaganje ljudima. Zbog toga se ne smatram uzviπenijim niti boljim od drugih. Sva iskustva koja sam dosad stekao zbila su se samo zbog toga πto sam rekao Bogu: “Evo me, mene poπalji!” (Izaija 6,8) Svaki dan zapoËinjem s tom miπlju i dopuπtam Bogu da me poπalje kamo god æeli da za Njega uËinim πto god hoÊe. Jedna od mojih omiljenih misijskih aktivnosti, posao koji posebno volim, jest rad s literaturom — ali na neuobiËajen naËin. BuduÊi da radim posao s nekretninama, Ëesto dolazim u dodir s mnogim ljudima na visokim poloæajima u raznim uredima. Svima je jako drago kad im neπto darujete, i takvi ljudi Ëesto dobivaju darove, ali to su uglavnom boce vina, paketiÊi kave, bombonijere i sliËno. Ali ja im radije darujem neku knjigu duhovnog sadræaja. Samim tim kod ljudi izazovem veliko zanimanje, jer nikada ne primaju darove takve vrste. Nakon darovane knjige, otvorena su mi vrata da im kaæem o Ëemu govori ta 18 • ADVENTISTI»KI PREGLED knjiga. Uvijek se nae barem pet minuta da ljude zainteresiram i potaknem ih na Ëitanje. Kad ih drugi puta susretnem, mogu ih pitati kako im se knjiga dopala. Ovo je samo jedan naËin kako radim s literaturom. Drugi naËin je joπ posebniji. BuduÊi da mi u Hrvatskoj imamo jedinstvenu priliku kupovati odliËnu knjigu o Isusu za svega pet kuna, osobno sam nabavio sedamsto komada knjige Put Kristu. Jedno od mnogih iskustava koje imam s tom knjigom je zaista neobiËno, i ovim putem ga æelim podijeliti s vama. Kad nemam priliku osobno u ruke nekome darovati knjigu Put Kristu, Ëesto ostavim po primjerak negdje na javnom mjestu. Neki smatraju da se na taj naËin literatura baca u smeÊe, ali ja ne marim za takve primjedbe jer vjerujem u divno Boæje obeÊanje: “Kao πto daædi i snijeæi s neba bez prestanka dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijaËu i kruha za jelo, tako se rijeË koja iz mojih usta izlazi ne vraÊa k meni bez ploda, nego Ëini πto sam htio i obistinjuje ono zbog Ëega je poslah.” (Izaija 55,10.11) ObiËno ostavljam knjige u Ëekaonicama zdravstvenih ustanova i bolnica, na autobusnim postajama i sliËnim mjestima gdje se ljudi zadræavaju i Ëekaju. Imam staru baku koja Ëesto ide k lijeËniku. BuduÊi da joj je veliki problem putovati iz Delnica u Rijeku, kad god treba ja je odvezem. Tako sam jednom otiπao s njom u bolnicu na Suπaku u Rijeci. Dok smo Ëekali na red, ostavio sam nekoliko knjiga Put Kristu na raznim mjestima. Kad smo zavrπili s pregledom, vratili smo se u Delnice. U sve knjige Put Kristu koje poklanjam, nalijepio sam na prvu stranicu naljepnicu s rijeËima: Poπtovani Ëitatelju, Ovo je knjiga o najveÊem »ovjeku koji je ikada æivio — o Isusu. Vjerujem da Êe ti se svidjeti, a kad je proËitaπ, daj je nekome do koga ti je stalo da je i on moæe Ëitati. Puno uspjeha i sreÊe u æivotu! Pozdrav, Tomislav Klub prijatelja Biblije mob: 091/2544-233 e-mail: [email protected] P.S: Ako æeliπ na poklon joπ koju knjigu sliËnog sadræaja, ili neki DVD, javi se! Proπlo je nekoliko dana od naπega posjeta bolnici, kad jednu veËer zazvoni moj mobitel. Zove me neka æena i ne zna kako bi zapoËela razgovor. Najprije me pitala jesam li ja Tomislav. Kazao sam joj da jesam. A ona meni: “Zovem vas u vezi s knjigom...” I tada je krenula s priËom. Ta æena ima kafiÊ u bolnici, i svakog dana dosta ljudi proe kroz njega. Tog dana je uveËer zavrπavala s poslom te se spremala kuÊi. Prije nego je krenula, na jednom stolu je ugledala snop kljuËeva i knjigu Put Kristu. Razmiπljala je Ëije bi to moglo biti i kako bi to mogla vratiti vlasniku. Uzela je u ruke knjigu te je poËela Ëitati onako s nogu. Vrlo brzo je proËitala prvo poglavlje i ostala duboko dirnuta onim πto je proËitala. Prva misao joj je bila: Kad bih barem ja mogla imati tu knjigu! Uzela je kljuËeve i knjigu te ih spremila na sigurno mjesto u kafiÊu pa krenula kuÊi. »im je stigla, zazvonio joj je mobitel. Zvao ju je majstor koji je tih dana kreËio zidove u bolnici. On je pronaπao knjigu koju sam ja ostavio u Ëekaonici. Poæalio joj se da je izgubio kljuËeve i knjigu te je pitao je li ih moæda ona naπla? Rekla je da jest. Zamolio ju je da se vrati do kafiÊa i da mu ih preda, jer bez tih kljuËeva ne moæe uÊi u stan niti upaliti auto, jer se sve nalazi u tom sveænju. Nije joj bilo lako ponovno se vratiti u kafiÊ, no ipak je doπla i vratila majstoru kljuËeve i knjigu. Bio je jako sretan, pa joj je iz zahvalnosti ostavio knjigu. Sad je i ona bila presretna! Vratila se kuÊi i joπ iste noÊi proËitala knjigu. Bila je oduπevljena! Knjiga joj se toliko dopala da je poæeljela imati joπ nekoliko primjeraka koje bi podijelila svojim prijateljima. Tako se odluËila nazvati mene. Zamolila me da joj dostavim joπ deset primjeraka knjige Put Kristu. Za nekoliko dana naπli smo se u Rijeci te sam joj predao knjige. Viπe puta mi se zahvalila i bila je presretna πto smo se sreli. Poklonio sam joj i knjigu Isusov æivot, tako da i nadalje ima πto Ëitati. Oduπevila se spoznajom da je Isus voli, da je umro zbog nje i da je danas poziva k sebi. U njezinom srcu se neπto dogodilo i poËele su promjene. OdluËila je predati svoj æivot Isusu! Primljena knjiga joj je poËela mijenjati æivot. Tu radost koju je stekla, to blago koje je pronaπla u knjizi, htjela je podijeliti i s drugima. Ona je sama krenula πiriti Radosnu vijest i dijeliti s drugima sve ono πto je nauËila iz te knjige. Evo πto se dogodilo s jednom jedinom knjigom koja je doπla u prave ruke! Iskustvo s njom potaknulo me na dublje razmiπljanje o velikoj odgovornosti koju nosim — ja kao pojedinac, i koju nosimo svi kao Boæja crkva na Zemlji. Iz ovog iskustva sam nauËio da je moja obveza πiriti literaturu, a gdje Êe ona na kraju zavrπiti — to viπe nije moje, to je Boæja briga. Da je taj Put Kristu ostao kod mene doma, ne bi se niπta dogodilo. Ovako je, nakon πto sam ga odnio u bolnicu, dospio do deset novih ljudi. ©to Êe dalje biti s tom priËom, vidjet Êemo. Ovo je samo jedno od mnogih iskustava koja imam s literaturom. BraÊo i sestre, dijelimo knjige s Radosnom vijeπÊu svugdje i uvijek! Nemojmo “kalkulirati” kome Êemo dati, a kome neÊemo dati knjigu. Nije na nama da sudimo, niti da odvagujemo. Knjiga, Ëasopis ili traktat koji negdje ostavimo, zasigurno Êe doÊi tamo gdje treba. Budimo uvjereni u to, Bog Êe se veÊ pobrinuti. Danas pred sve nas stavljam veliki izazov: Kupimo barem deset duhovnih knjiga po svom izboru u naπoj knjiæari ili kod povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi. Nakon toga kleknimo i pomolimo se Bogu da nam pomogne podijeliti ih u prave ruke. U Hrvatskoj ima najmanje oko tri i pol tisuÊe nas koji Ëekamo Isusov dolazak. Kad bi svatko posluπao ovaj savjet, vrlo brzo bismo kao Boæji narod zajedno podijelili oko 35.000 knjiga! To zasigurno nije malo, i duboko vjerujem da bi od takve akcije bilo divnih rezultata. HoÊemo li prihvatiti ovakav izazov? UËinimo to πto prije, i vidjet Êemo koje Êemo blagoslove primiti! Nakon πto doæivimo lijepa iskustva s Bogom, bio bih zahvalan i sretan da ih meusobno podijelimo preko stranica AdventistiËkog pregleda. Drage sestre i braÊo u Kristu, Isus dolazi uskoro, bili mi spremni ili ne. Na nama poËiva velika odgovornost koju nam je sâm Bog povjerio. ©to Êemo uËiniti da spasimo svoje bliænje? Na πto Êemo utroπiti svoje vrijeme? I πto Êemo odgovoriti onog dana kad budemo stajali pred Bogom? “Nisam imao vremena za spaπavanje bliænjih” — ili ...? Ujedinimo se joπ danas oko istog cilja: dovrπetka propovijedanja Radosne vijesti. I vi i ja smo pozvani. Bog raËuna i na vas i na mene. Jesmo li spremni prihvatiti izazov? Tomislav MajnariÊ ADVENTISTI»KI PREGLED • 19 PouËna priËa Pastor od deset bodova J este li čuli izmišljenu priču o tome kako se neki pastor susreo s anđelom Gabrijelom kraj bisernih vrata? Pristupio je u očekivanju da uđe u nebesko kraljevstvo, ali umjesto toga, Gabrijel je žalosno odmahnuo glavom: — Žao mi je, ali tvoje ime se ne nalazi na mojem popisu. — Što?! — uskliknuo je pastor ogorčeno. — Kako je to moguće? Mora da je to neka pogreška. Propovijedao sam vjerno Božju riječ više od pedeset godina! — Hmm, — razmišljao je Gabrijel na trenutak. — To bi ti trebalo donijeti deset bodova. — Deset bodova?! A koliko mi je bodova potrebno da uđem unutra? — Dvije tisuće. — — I pedeset godina pastorskog rada vrijedno je samo deset bodova?! Doprinosi li nešto to što veći dio tih godina nisam imao pomoćnika? Gabrijel je slegnuo ramenima: — U redu, dvanaest bodova. — — Što da sad radim? — Anđeo je bacio pogled s kraljevstva dolje prema zastrašujućoj mračnoj rupi u stratosferi. — Ne! Ja ne pripadam tamo! — vikao je pastor. — Kad bih popisao sve dobro što sam činio tijekom tih godina, svakako bi doseglo do dvije tisuće. Tako je! Napravit ću popis. Izvadio je iz svoje aktovke prijenosno računalo. — Hmm, hajde da vidimo... — Njegovi prsti stajali su mirno na tipkovnici nekoliko sekundi, a zatim je počeo bjesomučno tipkati. Konačno, uvjeren da je naveo dovoljno dobrih djela da bi ispunio uvjete za ulazak, predao je računalo Gabrijelu. Anđeo je iskosa gledao ekran, i polako čitao: — Pastor pedeset i plus godina — dvanaest bodova. Krstio na tisuće — sedam bodova. Deset godina volontirao u javnoj kuhinji jedan dan tjedno — dva boda. — Dva boda? — jedva je izgovorio pastor. Gabrijel je nastavio: 20 • ADVENTISTI»KI PREGLED Sve vrijeme dok je Gabrijel ispitivao pastora kod bisernih brata, drugi ljudi su ulazili u grad pozdravljajući arkanđela samo mahanjem ruke. Tako je Grabrijel protiv svoje volje priopćio pastoru loše vijesti. Nije bio čak ni blizu traženih dvije tisuće bodova. Očajan, pastor je eksplodirao: — Ne razumijem! Cijeli svoj život posvetio sam službi Bogu. Zaslužujem bolje! U tom trenutku skupina tinejdžera došetala je do bisernih vrata i pozdravila Gabrijela zagrljajima i osmijesima. I, dok je pastor stajao s drugim ljudima, anđeo im je dopustio da uđu u grad. — Što se to ovdje događa? — požalio se pastor. Sve ovo vrijeme dok sam bio ovdje praveći popis dobrih djela, ljudi su stalno prolazili kroz vrata. Zašto oni ne moraju napraviti popis? Gabrijel se okrenuo pastoru: — Pastore, oni ne igraju igru sakupljanja bodova! *** — Brinuo za četvero usvojene djece — četiri boda. Bio član crkvenog odbora — jedan bod. Bio na misionarskom putovanju u Africi u ljeto 1974. — jedan bod. Sve petice na fakultetu. — Gabrijel je pritom skrenuo pogled s kompjutorskog ekrana na pastora. Propovjednikovo lice se zacrvenjelo. Pročistio je grlo. — Osim iz grčkog — četvorka. Gabrijel je izbrisao s ekrana rečenicu o fakultetu i nastavio. — Poklonio odjeću dobrotvornom društvu, jedan bod. Pomogao oko pronalaženja smještaja za obitelj s četvero djece nakon požara, tri boda. Spasio mačku s drveta? — Ovoga puta Gabrijel je nabrao obrve. Pastor je slegnuo ramenima i postajao sve očajniji. — Podijelio slatkiše sa svojim malim bratom? — Što da ti kažem? — Hmm... — Gabrijel je počeo zbrajati bodove koje je čovjek stekao. — Osam i pol, sedam i pol, trinaest... Auh! Ova poanta mi je oduzela dah. Kao i ovaj pastor, i ja sam igrala igru spasenja. Bila sam odlučna da dobijem nagradu po bilo koju cijenu — da bih nakon mnogo godina iscrpljujuće igre shvatila da to ne mogu postići. Ne mogu nahraniti dovoljno gladnih ljudi, ne mogu pjevati dovoljno himni ili upamtiti dovoljno biblijskih redaka da bih zaradila pravo na vječni život. To je bilo sve do trenutka kad sam podigla svoje ranjeno srce i svoje prazne ruke prema Spasitelju Isusu i prihvatila Njegovu žrtvu na golgotskom križu. Na taj je način Njegovo spasenje konačno postalo moje. Samo tada, kada sam bacila svoju ploču za igranje, svoje predivo, svoje bonus-karte i svoju tablicu s bodovima; samo tada kad sam prestala igrati uzaludnu igru “Odlaženja na Nebo” — mogla sam ući u sigurnost Njegovog kraljevstva i Njegove ljubavi. Nikakva igra, nikakva smicalica, nikakva šala — samo vječni život u Isusu. Kay D. Rizzo Novi propovjednik Jedna mjesna crkva traæila je novog propovjednika. Razmiπljali su koji bi im bio najbolji. Odbor je mnogo ispitivao i istraæivao, ali nikako nisu mogli donijeti odluku. Jedan kandidat je dobar govornik, ali je sklon sukobima; drugi je miran i poπten, ali ne zna raditi s mladima; treÊi je vedre naravi, ali nije okretan i marljiv... I tako unedogled. Bio je to problem koji nisu mogli rijeπiti viπe od godinu dana. Na jednom takvom skupu, kad su veÊ svi bili premoreni, dotadaπnji propovjednik je rekao da zna za jednoga: dobar je govornik i poznat je kao evanelist, neumoran je, gorljiv i na njegovo propovijedanje su se mnogi obratili. Ali on ima i nekoliko mana: nikad nije u svojoj crkvi, a niti kod kuÊe; zapravo, svoju crkvu jedva i ima. Neprestano je u sukobu: posvaao se sa svojim najboljim suradnikom pa su se raziπli i joπ se nisu ponovno sastali. Bio je tri puta u zatvoru; nije sasvim jasno zbog Ëega, ali se zna da mu je bilo sueno kao kriminalcu i da je pet puta bio osuen. Ne dræi se ustaljenih naËina propovijedanja i time izaziva ostale protiv sebe. No, iskren je Ëovjek pa i sam za sebe kaæe da je najgori, a to bi se moglo i dokazati. Bez obitelji je, a nagovara i druge da se ne æene... Odbornici crkve nisu viπe dopustili propovjedniku da nastavi dalje. Jednoglasno su povikali da im takav propovjednik ne treba. No, ipak ih je zanimalo kako se spomenuti zove. Njihov dotadaπnji propovjednik im je odgovorio: “Zove se apostol Pavao!” Propovjednikova supruga ... S vatko Êe se sloæiti: na svijetu nema dvije æene koje bi bile iste. Pa ipak, od propovjednikove æene oËekuje se uglavnom uvijek isto. Jasno je da je nemoguÊe udovoljiti svim tim zahtjevima u jednakoj mjeri; pa ipak, propovjednikove supruge obiËno padaju u nemilost crkve. Zaπto? Odgovor Êemo zasigurno naÊi u zahtjevima koji se pred nju postavljaju. Pregledajmo te zahtjeve i zakljuËimo koliko su pravedni. ©to sve mora propovjednikova supruga u Treba odræavati kuÊu u savrπenom redu, kako bi bila spremna za svaki nenajavljeni posjet. u Treba biti ljubazna domaÊica i sugovornica te dobra kuharica koja pred gosta iznosi birana jela. (Propovjednikova supruga obiËno ima “tanji proraËun od prosjaka”, a u naπim uvjetima uglavnom nema osobnih primanja; tako s propovjedniËkim braËnim parom Crkva ima na raspolaganju dva djelatnika za jednu plaÊu.) u Treba biti atraktivna i dobro obrazovana — misle jedni. Drugi su joj spremni prebacivati da se samo πepuri, da je ohola i da razbacuje crkveni novac na svoju odjeÊu i dotjerivanje. u Treba pjevati u crkvenom zboru, dræati vjeronauk, voditi sestrinske sastanke, iÊi s muæem u posjete, posjeÊivati novoroenu djecu i njihove majke i donositi osobite poklone; treba peÊi kolaËe za sabore, Ëistiti crkvu, loæiti, svirati glasovir i orgulje... (Usput, napomenimo da ona pritom ima supruga i djecu.) Pokuπati biti “idealna æena pastira” i æeljeti udovoljiti svima znaËi poËiniti duπevno samoubojstvo, razboljeti se psihiËki i fiziËki. No svaka propovjedniËka supruga pokuπat Êe napraviti πto viπe moæe i neÊe se tuæiti na svoju sudbinu i obilje posla. Stoga bismo je, umjesto da je kritiziramo i ogovaramo, trebali pokuπati razumjeti. Dobri odnosi u crkvi i njezin napredak mogu ovisiti o izraæavanju naπeg razumijevanja. Kako se postaviti? u Molimo se za propovjednikovu suprugu; i ona provodi mnogo vremena u molitvi za druge. u Izrazimo joj svoje poπtovanje. Ona treba Ëuti kako nam neπto znaËi. PreËesto je u sjeni svojega muæa. u Oprostimo joj ako se svaki put ne stigne s nama rukovati. Ima mnogo onih kojima je razgovor potrebniji. u Ne oËekujmo je na svakom crkvenom sastanku. Moæda sluæi na nekom drugom mjestu. u Ne upuπtajmo se u ogovaranje i ne vjerujmo glasinama. Uljudno opomenimo one koji su tome skloni. u Ne pokuπavajmo od nje izvlaËiti informacije. Ona je obvezna Ëuvati povjerljive informacije. u Ne kritizirajmo njezinog muæa i djecu. I oni su samo ljudi. Molimo se za njih, to Êe im pomoÊi daleko viπe. u Ne osuujmo je. Moæda ne znamo za sve okolnosti koje su je navele na neki postupak; a da znamo, moæda bismo mislili drukËije. u Oslobodimo je nepotrebnih odgovornosti, primjerice kuhanja za posebne prigode, pospremanja nakon sastanaka i sliËnih poslova koji traæe mnogo vremena, a moæe ih obaviti netko drugi. Imajmo poπtovanja za njezin poloæaj i vrijeme. u Ohrabrimo je da uzme vrijeme za odmor i opuπtanje. Moæda joj crkva moæe platiti put na neki seminar za æene ili tjedan dodatnog obrazovanja i usavrπavanja. ADVENTISTI»KI PREGLED • 21 Za djecu Kopanje za bicikl Tko je ikada čuo za tako nešto? Kopanje za bicikl! Ali, istina je. Taj dječak je doista kopao za bicikl. Sigurno pomišljaš: Mora da je bio sav hrđav kad ga je iskopao. O, ne, nije bio hrđav. Bio je svijetao i sjajan kako samo može biti posve nov i lijep bicikl. Evo kako se to dogodilo. Bobby, kojemu je bilo samo jedanaest godina, želio je bicikl već duže vrijeme. Zapravo, neprestano je tražio svojega oca da mu ga kupi. Ali kad god bi oca pitao za bicikl, on bi odgovarao: — Žao mi je, Bobby, ali trenutno nemamo novca za bicikl. Moraš još malo pričekati. Tako je Bobby čekao i čekao, a u međuvremenu su svi njegovi prijatelji dobili bicikle; neki kao božićni poklon, a neki kao rođendanski poklon. — Postoji li neki način da zaradim dovoljno novca pa da si kupim bicikl? — upitao je. — Čini mi se mudrim to što govoriš. — rekao je otac. — Koliko ja znam, to je najbolji način da dođemo do novca za ono za što mislimo da nam je potrebno. Zaraditi! Ako zaradiš novac za bicikl, Bobby, kažem ti da ćeš mu se radovati deset puta više nego da ti ga je poklonio bogati ujak. — Ali što bih mogao raditi da zaradim novac? — upitao je Bobby. — Volio bih prekopati vrt, a budući da za to nemam vremena, trebao bih naći nekoga tko će to učiniti umjesto mene. Ako si spreman dobro prekopati zemlju i počupati korijenje, bit ću 22 • ADVENTISTI»KI PREGLED radostan da se dogovorimo oko posla kao i s bilo kim drugim. — Hoćeš li mi doista platiti isto koliko bi platio nekom drugom? — upitao je Bobby sumnjičavo. — Hoću. — rekao je otac. — Tebi će za to trebati više vremena nego čovjeku koji bi to prekopao pomoću stroja, ali ćeš na kraju dobiti plaćen jednaki iznos za učinjen posao kao što bih ga dao i nekom drugom. Bobby, što kažeš na to? — Odmah počinjem s radom! — rekao je Bobby. — Ali trebaš mi pokazati kako se kopa. I otpočeo je s radom. Da ste ga samo mogli vidjeti kako kopa! Kakvo oduševljenje, kakva upornost! Rano ujutro, prije no što bi krenuo u školu, Bobby je već bio u vrtu. I ponovno se vraćao na posao poslijepodne kad se vratio kući. Kopao je vrt metar po metar, bez gunđanja i prigovaranja, i bez potrebe da ga se stalno opominje da ustraje na poslu. Radio je s ljubavlju, kao da želi prekopati vrt bolje od bilo kog drugoga. Zapravo, kopao je tako ravnomjerno da je površina rahle zemlje uskoro nalikovala na veliki smeđi stol. Otac je bio presretan i rekao je da više voli da Bobby kopa vrt, nego bilo tko drugi, na što je Bobby bio ispunjen ponosom i zadovoljstvom. I nastavio je štihati još više i upornije. Čak je majka ponekad mučila muku da ga dozove na objed. Više puta je ostajao kopati nakon što se spustio mrak, i svi su se pitali kako još uvijek vidi. Napokon je dug i težak cilj postignut. Kakva je to bila radost u Bobbyjevom srcu kad je jednoga dana došao i objavio: — Tata, sve je učinjeno! Pristigao je još sretniji trenutak kad mu je otac platio. Bobby je novac pospremio u džep, osjećajući se bogatim. Bilo je i drugih sličnih poslova koje je u međuvremenu odradio. Došao je i dan kad su Bobby i otac otišli u grad u potragu za biciklom. Što mislite, je li Bobby pazio na svoj novac? Svakako da je pazio! S najvećom brigom bi pregledao svaki bicikl i ispitivao prodavača u trgovini sva moguća pitanja. Napokon je odlučio, platio bicikl i napustio trgovinu sa svojim dragocjenim biciklom. Budući da mu otac nije dopustio voziti kroz gusti gradski promet, najveći dio puta do kuće ga je gurao. Ali nije gunđao, jer se radovao što drži sjedalo i upravljač svojega novog bicikla. Kad je uspoređivao svoj bicil s biciklima drugih dječaka u susjedstvu, bio je siguran da je njegov daleko dragocjeniji do svih. I, ako vam smijem otkriti tajnu, Bobby još uvijek voli taj svoj bicikl, iako je sada star pet godina i premalen da se na njemu vozi. Vidite koliko je taj bicikl, zarađen kopanjem, bio za njega vredniji negoli da ga je jednostavno dobio na poklon. Možda postoji nešto što žarko želite, a ne možete to dobiti jer nemate novca. Zašto ne pokušate kopati na neki način? Arthur S. Maxwell Kako se osjeÊati bolje V jerojatnost da te muči glad je pola-pola. Ne — da umireš od gladi. Ti uopće nemaš tanke noge i napuhan trbuh. Ne kopaš po kontejnerima za smeće da bi našao nešto za doručak. Ne boluješ od rahitisa, skorbuta, beri-beri ili pelagre. Ti si, zapravo, jako gladan — a možda si i debeo. Prema američkim statistikama, četiri od deset dječaka i šest od deset djevojčica u tinejdžerskoj dobi su neuhranjeni. Zbog osiromašene prehrane, polovina svih mladih osoba ne dostiže normalan razvoj u svojim postignućima. Moguće je da te često muče glavobolje i da si živčan i razdražljiv. Moguće je i da si većinu vremena umoran. Možda ti i učenje vrlo teško pada. Možda ti se čini da se tvoje molitve odbijaju od stropa poput lopte. Ili možda za neko vrijeme ne osjećaš ama baš ništa. Ako si neuhranjen, posljedice ćeš osjećati u kasnijim godinama. Ako si djevojka, veća je vjerojatnost da ćeš u godinama koje slijede rađati nedonoščad i boležljivu djecu. Ako si mladić, izlažeš se riziku srčanih i drugih bolesti. U svakom slučaju, ako se tvoja prehrana na neki način ne popravi, živjet ćeš manje godina i manje ćeš uživati u njima nego da ti je prehrana kako treba. Kosa će ti biti lošija, koža će ti imati više staračkih pjega, imat ćeš manje zuba i lošiji zadah. A moguće je da nikada nećeš shvatiti zašto. Kad umireš od gladi i kada ti neki “Samarjanin” dade kruha i mlijeka, rezultati će bi fantastični. Ali kad si samo “gladan” i odlučiš unijeti promjene u svoj način prehrane, ishod neće biti tako uočljiv. Možda ćeš doći u kušnju da digneš ruke od cijelog podviga još prije nego što stvarno počne djelovati. Međutim, ako se počneš uravnoteženo hraniti; za mjesec dana, tri mjeseca ili za godinu dana možeš stvarno postati druga osoba. Da bi se doista bolje osjećao, nije potrebno mučiti se nekom odvratnom dijetom, već se možeš hraniti hranom koju najviše voliš. Znaj: za zdravlje nije potrebno biti mučenik. Smatraš li da je skidanje prekomjerne težine u ovom trenutku važnije od pravilne prehrane? Znaj: moguće je da se hraniš dobrom hranom, a da ipak gubiš po jedan kilogram tjedno — uzimanjem triju obilnih obroka dnevno i nikada se ne osjećajući posebno gladnim. Svoj jelovnik možeš sastaviti uz jednostavno poznavanje četiriju osnovnih skupina hrane. O njima si svakako učio u školi. Za mladog adolescenta: tri ili četiri šalice mlijeka, tri mjerice žitarica ili kruha, tri mjerice proteinske hrane, pet mjerica voća, povrća ili sokova. Kad jednom zadovoljiš svoje osnovne potrebe, možeš dodati i masnoće ili slastice. Ako to pretvorimo u svakodnevni jelovnik, to bi prije svega značilo da moraš imati dobar doručak. Tanjur mlijeko proteini povrÊe æitarice voÊe www.procvatzdravlja.com žitarica s mlijekom, komad kruha s maslacem, ili namazom od kikirikija, zdjelica voća, sok od naranče, možda jedno jaje. Smatraš li da ne možeš toliko pojesti? Pokušaj se tako hraniti nekoliko dana, pa ćeš vidjeti koliko će ti uštedjeti vremena u razdoblju oko 10 sati prije podne, kada obično jedeš svašta i ništa. Idealno je da tvoj glavni obrok bude u podne — glavno jelo: jedan krumpir, povrće, salata. Ali ako je tvoj dnevni raspored takav da glavno jelo dolazi tek uvečer, vodi računa da odvojiš vrijeme za dobar mali ručak. Ono što možeš jesti “s nogu” je sendvič, jabuka, mrkva, mlijeko. Čini li ti se da je to mnogo hrane? Ako nisi jeo ništa između obroka, sigurno ćeš biti dovoljno gladan da pojedeš sve, pa i još nešto povrh toga. Možda misliš da ćeš se udebljati? Ako jedeš samo onu hranu koja je sadržana u ove četiri skupine, ne dodajući maslac, preljeve za salatu, slatkiše i druge poslastice koje debljaju, nećeš se udebljati — čak ni s kruhom i krumpirom (ukoliko, naravno, sve ovo nisi počeo kao mršava osoba). Vrlo vjerojatno ćeš gubiti na težini. Većina ljudi može unositi umjerenu količinu dodataka, uz one osnovne sastojke hrane, i održavati normalnu poželjnu težinu. Ako želiš saznati više o onome što ti treba i zašto ti to treba, dobar vodič za ujednačenu prehranu bila bi određena izdanja o zdravoj i pravilnoj prehrani koja daju podrobnija objašnjenja o tom problemu. Prema tome, ako se ubrajaš u one koji obvezatno preskaču doručak, koji “tamane” slatkiše, u mala čudovišta koja “umiru od gladi”, pokušaj za promjenu s ove četiri skupine namirnica. Sam ćeš sebe više cijeniti. Tvoji roditelji će možda reći da si ti “zlatno dijete”, iako možda neće pozdraviti tvoju promjenu načina prehrane: “Ona je već nadišla svojih sedamnaest godina.” Možda ćeš ustvrditi da je škola puno zanimljivija nego prije. Više ti se neće spavati na satu; moći ćeš se usredotočiti na ono što radiš; možda ćeš svoje domaće zadaće završavati za dvostruko kraće vrijeme, ili istom količinom rada poboljšati svoje ocjene. Moguće je da ćeš imati i više prijatelja. Nitko se ne želi družiti s osobom koja je uvijek preumorna za bilo koju aktivnost, ili pak uvijek u nekakvoj depresiji. Možda ćeš steći tješnju zajednicu s Kristom. Umjesto da zaspiš nad Biblijom, možda ćeš zaključiti da uživaš kad je čitaš. Umjesto da se samo diviš misionarima i kolporterima, možda ćeš stvarno početi razgovarati i surađivati s Gospodinom. Izvan svake sumnje, zapravo možeš biti siguran da činiš “pravu stvar” za svoju budućnost. Tom promjenom činiš jedan značajan korak u smislu pretvaranja svog sadašnjeg života u život koji će biti sadržajniji i korisniji tebi osobno, osiguravajući time i bolje zdravlje za svoju (buduću) djecu. Što uopće možeš izgubiti osim, možda, nešto nepotrebne težine? LaVonne Neff ADVENTISTI»KI PREGLED • 23 Srednja πkola u Maruπevcu æele reÊi Hvala svim ljudima koji su ærtvovali svoj æivot u nuklearnoj elektrani Fukushima kako bi spasili mnoge ljudske æivote i sprijeËili daljnje πirenje radijacije. Treπnja Êe Ëuvati spomen na njih i podsjeÊati nas na vrijednost samopoærtvovnosti. Kampanja “Odaberi svoju πkolu” i sajam poslova I ove je godine naπa πkola sudjelovala u kampanji “Odaberi svoju πkolu”, koju organizira Varaædinska æupanija kako bi se svi uËenici koji zavrπavaju osnovnu πkolu i njihovi roditelji informirali o srednjim πkolama u æupaniji. Kampanja je zavrπila Sajmom poslova 29. oæujka 2011. u Varaædinu. Zahvalni smo Varaædinskoj æupaniji za takvu moguÊnost! OpÊina Maruπevec udijelila priznanje i nagradu dr. Dragutinu Mataku OpÊina Maruπevec je i ove godine, dodjeljujuÊi priznanja i nagrade, uzela u obzir i djelovanje pojedinaca iz naπe ustanove. Priznanje i nagradu za humanitarni rad, promicanje imena Maruπevec u svijetu i angaæman u druπtvu primio je profesor i pastor dr. Dragutin Matak, koji se na sveËanosti dodjele nagrada u ime svih nagraenih slavljenika obratio okupljenima te izrazio zahvalnost za prepoznavanje pozitivnih napora. Tom je prigodom otvorena i nova zgrada OpÊine Maruπevec. Na skupu su bili dræavni, æupanijski i opÊinski predstavnici vlasti te uglednici iz crkvenog i kulturnog æivota. Odgojna akcija “Prunus serrulata — Kiku Shidare Sakura” Obiljeæen Svjetski dan nepuπenja Ispred djevojaËkog internata 6. travnja 2011. zasaena je treπnja japanskog porijekla, Ëiji je naziv Prunus serrulata — Kiku Shidare Sakura. Ova japanska treπnja koju su posadile uËenice odgojne skupine πto je vodi odgajateljica Maja Car nosi i hrvatsko ime. S namjerom da svima nama, a i generacijama koje dolaze, upute svoju viπestruku poruku, uËenice su joj nadjenule ime Hvala. Sadnja ovog drveta koje svojim povijenim granama podsjeÊa na æalosnu vrbu ne samo da je eko-projekt i izraz njihove borbe protiv radioaktivnog i ostalog oneËiπÊenja, veÊ je i izraz njihove duboke suÊuti i tuge zbog poginulih i unesreÊenih stanovnika Japana. Ujedno, uËenice U utorak, 31. svibnja uËenici naπe πkole Saraja Elez, Gabriela Mayer ToliÊ i Filip Marenjak sudjelovali su u aktivnosti πto ju je u suradnji s naπom πkolom organizirao Zavod za zdravstvo Varaædinske æupanije i Centar za ovisnosti na Ëelu s ravnateljicom dr. Irenom StipeπeviÊ RakamariÊ. Ove godine Svjetski dan nepuπenja istaknuo je tri stvari koje spaπavaju æivote: protupoæarni aparat, pojas za spasavanje i Deklaraciju o ograniËavanju duhanskih proizvoda. Naπi uËenici su zorno prikazali graanima Varaædina kako spasiti ljudski æivot te uz πtand s edukativnim materijalima na FranjevaËkom trgu promicali zdravlje i dijelili prolaznicima cvijeÊe. 24 • ADVENTISTI»KI PREGLED PoveÊano zanimanje uËenika za upis Prema podacima koje smo dobili od ravnateljice adventistiËke Srednje πkole s pravom javnosti u Maruπevcu, mr. sc. –urice GarvanoviÊ-Porobija, unatoË viπem bodovnom pragu raste zanimanje za upis u tu πkolu. U prvom upisnom krugu, od 4. do 6. srpnja, prijavljeno je 46 uËenika, 30 za program medicinska sestra/tehniËar opÊe njege i 16 za program opÊe gimnazije. Prema odluci upisnog povjerenstva i postavljenih kriterija te prema kapacitetima πkole, upisano je 25 uËenika u medicinski program, u kojemu viπe nema upisnih mjesta, i 16 uËenika u gimnazijski program, u kojemu je ostalo joπ 8 upisnih mjesta za drugi upisni rok 11. srpnja te jesenski 22. kolovoza. U medicinskom programu minimalni je bodovni prag podignut s 36 bodova na 41 bod. Plan πkole da upiπe 48 uËenika s izvrsnim vladanjem i odliËnim i vrlo dobrim opÊim uspjehom ostvaruje se na oËekivan i zadovoljavajuÊi naËin. AdventistiËka Srednja πkola u Maruπevcu s pravom javnosti je odgojno-obrazovna ustanova s uËeniËkim domom, koja prednost daje odgojnim ciljevima. UnatoË tome, i baπ zbog toga, obrazovanje na srednjoπkolskoj razini optimalno priprema mlade ljude za æivotne pozive ili daljnje πkolovanje na sveuËiliπtima u Hrvatskoj i u svijetu. ©kola je otvorena za sve uËenike bez obzira na vjersko ili nacionalno podrijetlo, koji cijene krπÊanske vrijednosti: ljubav prema bliænjemu i sluæbu onima koji pate i trebaju pomoÊ. ©kola upisuje uËenike u dva programa: 1. opÊa gimnazija, 2. medicinska sestra/ medicinski tehniËar. PraktiËna nastava se izvodi u OpÊoj bolnici u Varaædinu. U internatu, odnosno uËeniËkom domu, posluæuje se zdrava vegetarijanska hrana koja unapreuje intelektualne potencijale i utjeËe na ponaπanje. UËenike upuÊujemo na zdrav stil æivljenja, na redovno spavanje, vjeæbanje i rad, na apsolutnu apstinenciju — puπenje, alkohol i druga sredstva ovisnosti najstroæe su zabranjeni. UpuÊujemo ih nadasve na kreativan æivot uz glazbu i poeziju te prijateljstvo. Uz preporuku za upis u ovu πkolu navodi se i sljedeÊe: pruænje cjelovite, holistiËke skrbi uËenicima, a odgojna filozofija ukljuËuje: l Razvitak visoke razine miπljenja — cilj je nauËiti uËenike da misle, a ne da budu samo reflektori tuih misli, i razvitak karaktera — da nauËe razluËivati dobro i zlo, samostalno izabiruÊi dobro; l IstraæivaËke i poduzetniËke projekte — ©kola potiËe profesore da zajedno s uËenicima istraæuju prirodu, kao i podruËje druπtveno-humanistiËkih znanosti; l Suradnju u uËenju — uËenje u skupinama, a ne borbu pojedinaca za ocjene; l Iskustvo sluæbe druπtvenom okruæenju — humanitarne akcije, zdravstveno educiranje i sliËno. AdventPress Prof. Igor Plohl oræao dirljivu prezentaciju U utorak, 31. svibnja u πkoli je odræana iznimno lijepa prezentacija naπeg gosta iz Slovenije, prof. Igora Plohla, koji je zbog nesreÊe izgubio moguÊnost hodanja. No, iako u kolicima, organizirao je svoj æivot tako da je zaposlen u bolniËkoj πkoli te obavlja sve æivotne potrebe samostalno. On nam je predstavio svoju slikovnicu za koju je napisao tekst, dok su crteæe izradili uËenici niæeg osnovnoπkolskog uzrasta. Slikovnica prenosi njegovo iskustvo priËom o lavu Rogiju koji viπe nije mogao hodati. Njegove πape viπe nisu mogle ostavljati otiske na tlu, ali je Rogi i dalje mogao u svijetu ostavljati svoj trag. Poruka je prezentacije bila da se unatoË teπkoÊama moæe biti potreban i produktivan te da prijatelji mogu puno pomoÊi. Hvala, prof. Plohl! UËenici su bili vrlo dirnuti. Dan zamjene uloga Danom zamjene uloga, u kojemu su uËenici postali profesori i ostali zaposlenici, a profesori uËenici, ostvareno je dublje razumijevanje izmeu sudionika u naπoj πkoli. Takoer se na taj naËin unaprijedilo i raspoloæenje. “Mislila sam da ravnateljica nema tako puno posla! Sada je puno bolje shvaÊam. Nije sve tako jednostavno rijeπiti kao πto mi mislimo”, rekla je zamjenska ravnateljica Lidija PlavπiÊ, koja je zajedno sa zamjenskom pedagoginjom Miom Vabec toga dana imala dosta posla, ali su se kao i svi ostali uËenici iznimno dobro dræali u svojim novim ulogama. Zanimljiv dan! –urica GarvanoviÊ-Porobija ravnateljica Srednje πkole u Maruπevcu s pravom javnosti ADVENTISTI»KI PREGLED • 25 Iz Sudanske misije S Bogom je i nemoguÊe moguÊe! S udan je zemlja na sjeveroistoku Afrike, povrπinom najveÊa zemlja u Africi i deseta po veliËini u svijetu. Kroz Sudan teËe Nil, najdulja rijeka na svijetu: 6.670 kilometara. Sudan znaËi “zemlja crnih ljudi”, a staro ime Sudana, Kuπ, spominje se u Bibliji na mnogo mjesta. Sudan ima oko Ëetrdeset i dva milijuna stanovnika i povijest koja seæe do drevnih vremena. Usko je povezan s povijeπÊu Egipta, s kojim je bio politiËki ujedinjen. »ak su i neki faraoni bili Sudanci ili Kuπani. Novija povijest Sudana obiljeæena je graanskim ratovima uzrokovanim etniËkim, vjerskim i ekonomskim sukobima izmeu Sjevera, u kojemu preteæito æive Arapi i Nubijci, i Juga, gdje je stanovniπtvo preteæito krπÊanske i animistiËke vjere. AdventistiËka crkva u Sudanu AdventistiËka crkva u Sudanu sluæbeno djeluje od 1974., iako su prvi misionari stigli u Sudan joπ 1927. godine. TrenutaËno postoje dva misijska polja — Sudansko polje, koje pokriva petnaest dræava na sjeveru Sudana i pet dræava na jugu; i Juæno sudansko polje, koje pokriva pet juænih dræava Sudana — πto govori da se Sudan sastoji od dvadeset i pet dræava. Posljednjih nekoliko godina naπa crkva i druge denominacije uæivaju donekle podnoπljivu vjersku slobodu u propovijedanju i uspostavljanju osnovne crkvene strukture. Po prvi puta u povijesti Sudana AdventistiËka crkva prepoznata je kao vjerska zajednica, na temelju Ëega joj je omoguÊeno kupovati i registrirati nepokretnu i pokretnu imovinu. To prije nije bilo moguÊe, pa je crkva morala kupovati nekretnine na imena pastora i pojedinih vjernika. Sad radimo na prenoπenju vlasniπtva s imena pojedinaca na crkvu kao ustanovu, πto je sloæen i spor proces. Nove okolnosti omoguÊile su nam kupnju trokatne zgrade u srediπtu Kartuma, prije dvije godine, koju smo unajmljivali gotovo dvadeset godina. Sudan ima oko 16.000 adventististiËkih vjernika, od kojih je neπto viπe od polovice na podruËju Sudanskog misijskog polja. Propovijedanje Evanelja u Sudanu obavlja se evangelizacijama, seminarima i osobnim prouËavanjem Biblije. Tako se broj vjernika poveÊava svake godine za gotovo tisuÊu, unatoË mnogim poteπkoÊama i opasnostima u kojima ljudi æive, rade i propovijedaju. 26 • ADVENTISTI»KI PREGLED Projekt Malakal na jugu Sudana LogistiËki problemi Malakal je glavni grad dræave Gornji Nil, i u njemu smo poduzeli iznimno zahtjevan projekt izgradnje. Prvi razlog bio je izgraditi dio infrastrukture za buduÊe novo misijsko polje koje Êe pokrivati tri dræave Gornjeg Nila, a drugi je investiranje u razvoj i ostvarivanje dodatnih prihoda od iznajmljivanja prostora humanitarnim i drugim organizacijama. TreÊi razlog jest Ëinjenica da je dræava prije petnaest godina dala AdventistiËkoj crkvi veliko zemljiπte u gradu Malakalu na uporabu na dvadeset i pet godina kako bi izgradila πkolu, crkvu i druge potrebne objekte za dobrobit crkve i πire zajednice. BuduÊi da se i nakon petnaest godina veÊi dio zemljiπta nije koristio, dræava je zaprijetila da Êe uzeti zemljiπte koje se ne koristi. Tako je uprava u dogovoru s mjesnom crkvom podijelila to zemljiπte na vrlo dobroj lokaciji na tri dijela. Jedan dio dodijeljen je mjesnoj crkvi, drugi je odvojen za πkolu, a treÊi je odreen za upravne zgrade, urede i stanove buduÊe konferencije. BuduÊi da crkva u tom dijelu Sudana snaæno raste, a podruËje je golemo, sve to zahtijeva reorganizaciju misijskog polja kako bi se vjerniπtvo bolje posluæivalo i kako bi propovijedanje Evanelja bilo uspjeπnije. TrenutaËno na tom podruËju imamo Ëetiri tisuÊe vjernika i osamdeset crkava u trima crkvenim okruæjima u kojima rade tri rukopoloæena propovjednika i deset biblijskih uËitelja. NaËinili smo plan izgradnje deset ureda, triju malih vila koje po potrebi mogu biti stambeni i uredski prostori te Ëetiriju garsonijera — sveukupno neπto viπe od tisuÊu kvadratnih metara korisnog prostora. Plan je usvojen na Izvrπnom odboru Sudanske misije i predstavljen Izvrπnom odboru BliskoistoËne unije kojoj Sudan pripada. Od unije je zatraæen kredit od 650 tisuÊa dolara za izgradnju objekata, a vraÊat Êe se od iznajmljivanja zgrada. Zamisao da se sagradi neπto tako veliko tisuÊu kilometara juæno od Kartuma, gdje nema gotovo niËega za gradnju, zvuËi kao neostvarivo. Osim πto je u Malakal trebalo dovoziti sav graevinski materijal πleperima iz Kartuma, dodatni problem bili su loπi putovi i put kroz pustinju i savane, gdje zapravo puta i nema. Dodatni problem je nesigurnost na cestama, gdje razne bande napadaju vozila. Ipak, snaga vizije i veliko povjerenje u Boga bili su jaËi od svih problema. Iako je Malakal glavni grad dræave Gornji Nil, gospodarski je vrlo nerazvijen i siromaπan. MoguÊnost nabave bilo kakvog graevnog materijala i alata je nikakva. Ako bi se neπto i pronaπlo, cijene su nekoliko puta viπe od cijena u Kartumu. Pijesak i πljunak se uopÊe ne mogu naÊi u Malakalu, nego smo ga dovozili iz mjesta Kosti, udaljenog petsto kilometara. Blokovi za gradnju, elektromaterijal, vodovodne instalacije, vapno, vrata i prozori, cement, æeljezo, lim, agregat za struju od 110 KW, keramika, mijeπalice za beton, namjeπtaj za opremanje prostorija... i sve drugo πto je potrebno dovozilo se iz Kartuma. Sve to trebalo je prevesti u Malakal u roku od tri mjeseca, jer su putovi na jugu otvoreni samo pet mjeseci, od sijeËnja do kraja svibnja kad poËinje kiπno razdoblje i kad postaju neprohodni. Do kiπne sezone namjeravali smo sve staviti pod krov i zavrπiti vanjske radove, a potom raditi unutarnje radove. Zidari iz Hrvatske imali su radnu vizu na πest mjeseci i cijeli se posao morao zavrπiti u tom roku. Dakle, nije smjelo biti nikakvog kaπnjenja u izvoenju radova. Zbog svega toga i joπ mnogoËeg drugog ulazak u ovaj projekt izgledao je mnogima “ludom zamisli.” IzvoaËi radova Jedan od velikih izazova bilo je pronalaæenje kvalitetnih graditelja i radnika. Zapravo, pronaÊi dobre zidare meu lokalnim stanovniπtvom nije uopÊe moguÊe, a pogotovo ne takve koji Êe se dræati zadanih rokova i kvalitete radova. Zbog toga smo morali dovesti ljude od povjerenja — majstore iz Hrvatske. Pozvao sam petoricu zidara profesionalaca, suprugu jednoga od njih kao kuharicu i jednog menadæera i koordinatora svih aktivnosti, koji Êe sluæiti i kao prevoditelj. Za njih je dolazak u Sudan znaËio i viπe nego samo zaraivanje za æivot. Trebalo je ostaviti svoje obitelji i raditi na temperaturama od preko 40 °C po devet ili deset sati dnevno, osim subotama. PomoÊni radnici su bili veÊinom mladi iz crkve — ali oni nisu navikli raditi viπe od tri do Ëetiri sata dnevno. Sad se moralo raditi πest dana u tjednu po desetak sati. Morali smo ih uËiti rukovati pojedinim alatima i strojevima i pomoÊi im da razviju radne navike i toËnost dolaæenja na posao. Nedostatak vode U Malakalu je stalna nestaπica pitke vode, iako u Nilu ima dovoljno vode. Vodovodna mreæa ne postoji svagdje, a tamo gdje je ima opskrba vodom je vrlo neredovita, uglavnom samo nekoliko sati noÊu. Tako smo preko noÊi prikupljali po jednu do dvije baËve vode za sljedeÊi dan, πto nije bilo dovoljno ni za piÊe a kamoli za radove. Dnevno nam je trebalo tridesetak baËava vode zapremnine dvjesto litara. Svakodnevno smo morali iÊi po nekoliko puta vozilom Adre po vodu na rijeku. NeproËiπÊena voda iz Nila bila je za gradnju, a filtrirana voda, koju smo dobivali od francuske humanitarne organizacije Solidaritè, bila nam je za piÊe. Trodnevni rat Drugog dana nakon poËetka radova, 23. veljaËe 2009., sasvim neoËekivano je izbio rat. Ujutro smo zaËuli pucnjavu i vidjeli kako narod i vojnici trËe na sve strane. Sukobile su se sluæbena vojska Juga i ujedinjena vojska Juga i Sjevera. Sukobi su trajali tri dana i poginulo je 130 vojnika i civila, a mnogo kuÊa i trgovina je oπteÊeno. Osobna sigurnost nam je bila ugroæena, ali Bog nas je Ëuvao da se nikome niπta nije dogodilo. U roku od dva dana su gotovo svi stranci evakuirani i napustili su grad. Ostali smo samo mi i moæda joπ ponetko. Razgovarali smo o neprilici u kojoj smo se naπli i πto uËiniti. Jednoglasno smo odluËili da neÊemo iÊi nikamo, nego da ostajemo i nastavljamo raditi ako nam okolnosti dopuste. Po izbijanju sukoba zraËna luka je bila zatvorena punih mjesec dana, te smo tako Nadica i ja umjesto planiranih deset dana ostali s naπim ljudima punih mjesec dana. Kad su se nakon mjesec dana razne organizacije poËele vraÊati u Malakal da nastave s radom, mi smo veÊ stigli do krova. Iznenadili su se kad su vidjeli πto smo mi za njihovog izbivanja napravili. Hrana i zdravstveni problemi Opskrba namirnicama u Malakalu je oskudna i za sudanske uvjete. Meso je glavna hrana za one koji si ga mogu priuπtiti, uz ribu iz Nila, dok je grah svakodnevna hrana siromaπnih. PovrÊe i voÊe je rijetko i vrlo skupo, a prodaje se na komade. Iako smo se trudili odræavati osobnu higijenu na najviπoj razini, ipak nismo mogli izbjeÊi probavne smetnje, glavobolju i iscrpljenost. Imali smo sreÊe da se nitko nije ozbiljnije razbolio, jer u Malakalu vladaju kolera, malarija i tifus. Pogaanje i cjenkanje Kupnja tolikog graevnog materijala bila je veliki izazov, jer je sve trebalo kupiti u Kartumu i prevesti u Malakal kamionima, a poneπto brodom i avionom. BuduÊi da se u Sudanu u veÊini trgovina ne istiËu cijene, nego vam trgovac iz glave kaæe cijenu, morate biti dobro upuÊeni u cijene i cjenkanje. Kad trgovci, uglavnom Arapi, vide bijelca, onda diæu cijene. PopriliËno je iscrpljujuÊe za sve se s njima cjenkati, no ipak se na kraju isplatilo. Tako smo uπtedjeli na desetke tisuÊa dolara. Jedno privatno Vrijedni i hrab poduzeÊe traæilo je ri graditelji iz Hrvatske koji 107 tisuÊa Malakal — st su ostvarili pr oj e: Ivo, –uro, ojekt ameriËkih dolara za Stojka, Nadic ËuËe: Mirko, N a, Miroslav i Dra en ad i Zvonko izgradnju 150 go; metara puta po naπem imanju u Malakalu, da bismo na kraju uspjeli sagraditi taj put za samo mi to iznimno cijenimo. Ali ne petnaest tisuÊa dolara. Dvije graevinske zaboravite svoju glavnu zadaÊu, a to je tvrtke ponudile su nam predraËun za propovijedati Krista narodu u Malakalu!” U izgradnju svih zgrada po sustavu “kljuË u potpunosti se slaæemo s gospodinom ruke”. Jedna je traæila tri, a druga Ëetiri guvernerom. Projekt Malakal nije samo milijuna dolara. Mi smo sve to izgradili gradnja prekrasnih zgrada, i one nisu same sami za svega 650 tisuÊa dolara — i to sebi cilj i svrha. One su dio πireg plana kvalitetnije, bræe i u roku. kojim æelimo postiÊi joπ uspjeπnije propovijedanje Radosne vijesti narodu onoga kraja. Svi oni trebaju nadu i JeziËne zapreke kakvoÊu æivljenja koju daje jedino Isus Komuniciranje meu radnicima na Krist. Da, s Bogom je i nemoguÊe moguÊe! gradiliπtu bila je joπ jedna nevolja, ali i zanimljivost. Nije bio problem samo s Sedmero odabranih naπim ljudima, nego i svi Sudanci nisu govorili engleski veÊ arapski ili svoje Sedmero hrabrih koji su se usudili plemenske jezike, pa su onda oni trebali doÊi u Sudan i graditi Boæje djelo su: prevoditelja sa svojega jezika na arapski ili Zvonko KovaËeviÊ, Nenad MilovanoviÊ, Ivo engleski, da bi se onda prevelo na Mendeπ i –uro –uriÊ kao zidari, glavni hrvatski. Gradiliπte je tako podsjeÊalo na inæenjer Drago –uriÊ i Stojka –uriÊ kao babilonsku zbrku i pometnju. Mogao se kuharica te Mirko –idara kao koordinator, Ëuti engleski, arapski, hrvatski, nuer, πuluk, menadæer, prevoditelj i vozaË. Hvala im joπ dinka pa Ëak i etiopski jezik. jednom za sve πto su uËinili! Iznad svega hvala Bogu koji nas je saËuvao od nebrojenih opasnosti. UnatoË svemu, Cilj je ostvaren uspjeli smo ostvariti ovaj projekt Njemu na UnatoË svim izazovima, nakon toËno slavu i na blagoslov ljudima u Sudanu. 158 dana naπ projekt u Malakalu je Danas, dvije godine nakon πto je zavrπen. Nevjerojatno, ali istinito! Bilo je projekt zavrπen, sve zgrade su iznajmljene dovoljno samo pet mjeseci i osam dana za raznim humanitarnim organizacijama, a njegovo dovrπenje. Radnici iz Hrvatske su gostinjske sobe putnicima koji ostaju po mogli poÊi svome domu i svojim nekoliko dana. Oni koji jednom dou k obiteljima. Vjernici crkve u Malakalu, koji nama, zavole to mjesto, i kad ponovno su svakodnevno pozorno pratili πto se dou opet su naπi gosti. Svi radije dolaze u zbiva na gradiliπtu pored njihove crkve, naπe garsonijere nego u hotele u gradu. Tu bili su svjedoci ovog velikog i su im osigurani struja i voda, klima-ureaji, nevjerojatnog pothvata. sobe su Ëiste i uredne, uz okruæenje kakvo Gotovo cijeli grad, ukljuËujuÊi i nitko nigdje u gradu ne nudi. Godiπnji vladine duænosnike, priËao je i joπ uvijek prihod od iznajmljivanja premaπio je proπle priËa o tome πto su uËinili adventisti. godine dvjesto tisuÊa dolara. To je neπto Pokazalo se da je cijeli projekt bio velika πto niti najveÊi optimisti nisu mogli promocija AdventistiËke crkve u Malakalu i oËekivati. Hvala Bogu, naπ san se ostvario! πire. Guverner dræave Gornji Nil je izjavio: “Predivno je πto adventisti rade u Malakalu, Miroslav i Nadica –idara ADVENTISTI»KI PREGLED • 27 AdventistiËki teoloπki fakultet Teoloπki simpozij u Maruπevcu Po prvi puta u svojoj povijesti Teoloπki fakultet u Maruπevcu ugostio je jedan pravi teoloπki simpozij. U velikoj dvorani su se tijekom tri dana (24. do 26. lipnja) mogla Ëuti raznovrsna struËna predavanja iz podruËja biblijske teologije, hermeneutike, etike, crkvene povijesti, pedagogije... Svoja su istraæivanja iznosili i adventistiËki teolozi sa svih strana svijeta (Rusija, Engleska, Sjedinjene AmeriËke Dræave, Srbija) te vrlo kvalitetni protestantski teolozi iz Hrvatske (Osijek, Zagreb, Krapina). Razina svih predavanja je bila visoka, zahtijevala je struËnost i vrlo paæljivo sluπanje, ali je u dvorani neprestano sjedilo sedamdesetak teologa, pastora, studenata i vjernika. Oni koji su imali priliku biti drugdje na teoloπkim simpozijima dobro znaju da je to priliËno visoka brojka, viπa nego na mnogim drugim razvikanim mjestima. Uz to, jedino su na ovom simpoziju u publici sjedili i obiËni vjernici zainteresirani za spoznaju duhovne istine. Petak naveËer i subota bili su rezervirani za bogosluæja, ali s puno intelektualnog sadræaja primjerenog ovakvim skupovima. Odræana je tribina o sudjelovanju crkve u druπtvu, a Branislav Mirilov (petak naveËer), Æeljko Gregor (subota ujutro) i Bojan Godina (subota popodne) iznosili su produbljena gledanja na vjeËne biblijske istine. Bilo je iznenaujuÊe puno posjetitelja u NEWBOLD COLLEGE Otkrijte različitosti! Njegujte duhovnost! Učite za život! Newbold College vas očekuje! TED vam daje stipendiju koja pokriva 100% školarine i 50% smještaja i hrane! Upiti i prijave: [email protected] ili [email protected] 28 • ADVENTISTI»KI PREGLED Maruπevcu, svi su mogli uæivati u obilju kvalitetne duhovne (a i tjelesne) hrane. Ovaj je simpozij bio za nas potpuno novo iskustvo, vremena za pripremu je bilo priliËno malo, ali je na koncu ispalo dobro iznad svih naπih oËekivanja. Imajmo u vidu da na ovim prostorima ovako neπto organiziraju samo joπ u KatoliËkoj crkvi, a definitivno je pokazano kako je ovakvo okupljanje potrebno i naπoj crkvi i opÊenito protestantima s ovih prostora. Maruπevec ima komparativne prednosti za organizaciju takvih okupljanja i veÊ sada moæemo najaviti da Êemo sljedeÊi ovakav simpozij odræati poËetkom ljeta 2013. godine. Dodajmo da Êe se do kraja godine objaviti zbornik radova s ovog simpozija, kako bi se sa svim upoznala i πira teoloπka i akademska javnost. Naπi teolozi imaju πto za reÊi πiroj krπÊanskoj javnosti i iznimno je vaæno da se grade razliËiti putovi za iznoπenje vjeËne evaneoske vijesti. VeÊ su iziπle dvije knjige povezane sa simpozijem — za struËniju je javnost objavljena doktorska disertacija dr. Igora Lorencina (na engleskom), Hospitality Versus Patronage: An Investigation of Social Dynamics in the Third Epistle of John, dok je za πiru vjerniËku populaciju objavljena kratka i zanimljiva knjiga dr. Bojana Godine, Tko smo mi? — AdventistiËki identitet u postmodernom svijetu. Ove se knjige po pristupaËnim cijenama mogu naruËiti od ATF-a. Zahvaljujemo se svima koji su svojim posjetom, radom ili materijalnim sredstvima pomogli odræavanju simpozija. Vaπa Êe nam suradnja biti potrebna i nadalje. Æeljko Porobija Promjena u vodstvu AdventistiËkog teoloπkog fakuleta Nedavni Izborni sabor Hrvatske konferencije prouzroËio je i da se na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu u Maruπevcu odigra znaËajna kadrovska promjena. Namjesto dosadaπnjeg prodekana za nastavu, Zlatka Musije, koji je otiπao na duænost predsjednika Hrvatske konferencije, izabran je novi prodekan, Igor Lorencin. Lorencin je svoje teoloπko obrazovanje — magisterij i doktorat — stjecao u NjemaËkoj (Friedensau) i Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama (SveuËiliπte Andrews), a pastoralno iskustvo u Chicagu i u crkvi Zagreb 1. Iako je nesumnjivo potreban i zagrebaËkoj crkvi, potrebe djela u ovom trenutku iziskuju njegov dolazak u Maruπevec. Od jeseni Êe zapoËeti s ovom novom fazom svojega rada, unijeti novu snagu i elan u naπ fakultet, i svi mi mu u tome æelimo obilje uspjeha i Boæjih blagoslova! Æeljko Porobija ADVENTISTI»KI PREGLED • 29 AdventistiËki teoloπki fakultet Ostvarenje projekta Prikupljanje sredstava Ovaj poziv upuÊujemo svim vjernicima, crkvama i ustanovama AdventistiËke crkve u zemlji i inozemstvu. NovËana sredstva moæete uplatiti individualno (na æiro-raËun ili na ruke) i skupno (vjernici i odbor mjesne crkve mogu uplatiti zajedniËka sredstva na æiroraËun ili na ruke). Ako æelite, moæete i sami (on-line) kupiti te knjige i poslati ih na naπu adresu (time se rjeπava problem slanja novca). Vaæno je da nas u tom sluËaju kontaktirate zbog dogovora o izboru naslova i broja primjeraka. Popis knjiga moæete zatraæiti na e-mail: [email protected] ili na telefon +385 42 290-790. Projekt u buduÊnosti KNJIGE ZA MARU©EVEC U povodu obiljeæavanja osamdeset godina teoloπkog obrazovanja u Hrvatskoj, AdventistiËko teoloπko visoko uËiliπte u Maruπevcu provodi projekt nabave knjiga za knjiænicu i izdavanja vrsnih teoloπkih knjiga na hrvatskom jeziku. Cilj projekta je prikupiti financijska sredstva koja Êe pomoÊi studentima u pristupu kvalitetnoj i suvremenoj knjiænoj grai, πto je preduvjet za uspjeπno obrazovanje. Ciljevi i zadaci 1. Knjige za knjiænicu Knjiænica AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta u Maruπevcu ima 4.950 naslova, ili oko 9.000 primjeraka knjiga namijenjenih studentima teologije. Meutim, veÊi dio tih knjiga starijeg je datuma. U posljednjih nekoliko godina financijska sredstva nisu bila dovoljna da bi se sustavno nabavljao dovoljan broj novih knjiga. Osim toga, otvaranje izvanrednih studija zahtijeva dodatan broj primjeraka. Stoga bismo u ovoj jubilarnoj godini æeljeli uz vaπu pomoÊ nadoknaditi ovaj nedostatak. Cilj nam je do 1. lipnja 2012. kupiti 400 knjiga novijeg datuma. U to su ukljuËene razne knjige — udæbenici, priruËnici, enciklopedije i biblijski komentari (tiskana i digitalna izdanja). ProsjeËna nabavna cijena jedne knjige je 30 • ADVENTISTI»KI PREGLED oko 200 kuna (25 eura), πto znaËi da je u tu svrhu potrebno prikupiti oko 80.000 kuna. 2. Izdavanje novih knjiga SljedeÊa potreba jest nedostatak kvalitetnih i prikladnih knjiga/udæbenika na hrvatskom jeziku. U ovom trenutku postoji tek mali broj biblijsko-teoloπkih knjiga na hrvatskom jeziku usklaenih s ciljevima naπeg studija. Iz toga razloga velika je potreba za prevoenjem ili pisanjem knjiga/udæbenika na hrvatskom jeziku koje Êe studentima na AdventistiËkom teoloπkom visokom uËiliπtu pomoÊi da se s Biblijom i teologijom upoznaju na prikladan naËin. Stoga je naπ cilj do 1. lipnja 2012. prikupiti 70.000 kuna (9.500 eura) za izdavanje novih knjiga. To Êe biti dovoljno za prijevod, lekturu, autorska prava, prijelom i tisak prva dva udæbenika. Ove knjige, kao i buduÊa izdanja, sluæit Êe ne samo naπim redovnim i izvanrednim studentima, veÊ i studentima na drugim teoloπkim fakultetima u Hrvatskoj i okruæju, vjernicima AdventistiËke crkve i mnogim drugima koji su zainteresirani bolje upoznati Bibliju i njezinu vjeru. Na taj naËin ne æelimo zadovoljiti samo potrebe na fakultetu, veÊ pomoÊi crkvi i druπtvu da bolje upoznaju biblijske sadræaje. Potreba za nabavom nove literature ovim prikupljanjem svakako neÊe stati. Cilj nam je svake godine nabaviti najmanje 200 novih knjiga. I sljedeÊih godina pojedinci ili crkve mogu donirati iznos za kupnju jedne ili viπe knjiga. Ovim vas ohrabrujemo da postanete stalni prijatelji AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta time πto Êete svake godine darovati odreena sredstva (recimo odreen broj knjiga) za fakultetsku knjiænicu. ©to se tiËe izdavanja udæbenika na hrvatskom jeziku, plan je da novËana sredstva koja donirate u sljedeÊih dvanaest mjeseci budu obrtna sredstva koja Êemo koristiti za izdavanje novih knjiga/ udæbenika sljedeÊih godina. Unaprijed zahvaljujemo na vaπoj velikoduπnosti! Vaπi u Kristu Æeljko Porobija, dekan Igor Lorencin, prodekan UPLATA NA ÆIRO RA»UN Podaci potrebni za slanje iz Hrvatske Primatelj: KrπÊanska adventistiËka crkva, AdventistiËko uËiliπte Maruπevec Maruπevec 82, 42243 Maruπevec Æiro-raËun ZagrebaËke banke: 2360000-1101737770 Poziv na broj: 05 1570374-3551 Podaci potrebni za slanje novca iz inozemstva Primatelj: KrπÊanska adventistiËka crkva, AdventistiËko uËiliπte Maruπevec Maruπevec 82, 42243 Maruπevec, Croatia Banka: ZAGREBACKA BANKA D.D., 10000 Zagreb, Paromlinska 2, Croatia IBAN CODE: HR7823600001101737770 SWIFT CODE: ZABAHR2X Životna oklada Prva mogućnost: Bog ne postoji. Druga mogućnost: Bog postoji! B laise Pascal, francuski filozof, matematičar i fizičar iz 17. stoljeća, tvrdio je da svaka osoba mora donijeti jednostavan, ali životno važan izbor. Svidjelo nam se to ili ne, moramo se odlučiti za ili protiv Boga. Pascal je to nazvao kockanjem ili okladom koju nitko ne može izbjeći. Tvrdio je da naš život ulažemo u jednu od dviju mogućnosti: Prva mogućnost: Bog ne postoji. Ako je tako, tada nije bitno kako odlučimo, jer ne postoji nitko kome bismo morali položiti račune. No, naravno, ako Bog postoji, onda riskiramo pakleno uništenje! Druga mogućnost: Bog postoji! Ako se ispostavi da je to istina, nagrada je beskonačna. Pascal je svojim sumnjičavim prijateljima i ovisnicima o kockanju govorio da samo ova oklada ima smisla. Recimo da, zajedno s devedeset postotaka stanovnika svijeta, odlučimo vjerovati u Boga. Što zatim? Tko je Bog? Što je On učinio? Što On želi? Što On nudi? Mnoštvo mitova i religija jasno otkriva da ljudi žele nekoga obožavati. Sveti spisi imaju mnogo toga zajedničkog. Nude objavu o Bogu i čovjeku. Razvijaju moralni kôd i zahtijevaju povjerenje i vjernost zbog spasenja. Mnoge filozofske i religijske knjige postavljaju pitanja umjesto nas, ali ne mogu nam dati točne odgovore. Naposljetku, budući da se moramo okladiti, trebali bismo uložiti sav svoj ulog na pobjedničkog konja. Pritom je ključno znati koji je pravi. Od svih knjiga, Biblija je jedinstvena. Pruža nam priču o Stvoritelju koji je stvorio svijet iz ljubavi, spasio ga iz ljubavi, a iz ljubavi će ga i obnoviti. Govori nam tko je On i tko smo mi. Govori nam što želi za nas i kako to možemo dobiti. Ali Biblija nam ima reći više od bilo koje druge vjerske knjige. Niti jedan sveti spis ne zapisuje drevnu povijest na takav način da ju je moguće točno potvrđivati arheološkim otkrićima. Koja druga knjiga je pretkazala budućnost na takav način da dopušta podrobnu provjeru pomoću povijesnih izvora? Nadalje, Biblija sadrži objave ili otkrivenja čije se podrijetlo mora smatrati višim od ljudskog. Dok su se u Egiptu, Indiji, Babilonu, Rimu i Grčkoj gradili veličanstveni hramovi bezbrojnim božanstvima, tko je rekao Mojsiju da postoji samo jedan Bog? Kako bi Petar, skromni ribar iz Galileje — čak i nakon cijeloživotne meditacije — mogao otkriti da je Bog ljubav? Niti jedan drugi sveti spis nikad nije izjavio da je ljubav temelj cijeloga svemira i da je ona opis karaktera njegovog Stvoritelja. Takve stvarnosti mogao je otkriti samo Stvoritelj osobno. Biblija tvrdi da zna tko je Bog i tko smo mi. Izvješćuje nas o prošlosti i navješćuje nam budućnost. Govori nam kako trebamo živjeti i kako primiti spasenje i sreću. Ona tvrdi da je sâm Bog njezin autor. Budući da se moramo okladiti, trebali bismo uložiti baš ovdje. Iskustvo i slijed budućih događaja će uskoro pokazati da je sve to bilo mnogo bolje od dobre oklade. To je najrazboritiji ulog u životu! “Da, dolazim uskoro!” (Otkrivenje 22,20) John Reynaud ADVENTISTI»KI PREGLED • 31 Iz naπih crkava tijekom vremena, tako da je krajem proπle godine stupio u kontakt sa sestrom Vericom BalabaniÊ koja mu je na svom πtandu ponudila adventistiËku literaturu i pozvala ga u varaædinsku crkvu. Nakon intenzivnog prouËavanja svih biblijskih istina Radovan je odluËio svoj æivot predati Bogu i uËiniti zavjet s Bogom biblijskim krπtenjem. Rekao je: “Bilo je veÊ vrijeme… Uhvatio sam zadnja vrata na zadnjem vagonu vlaka koji vodi u vjeËni æivot…” Uz prigodan program sveËani obred krπtenja obavljen je prije podne u subotu 16. travnja na radost naπeg novog brata Radovana i brojnih vjernika koji su zahvaljivali Bogu za novi dokaz milosti prema ljudima koji joπ nisu upoznali spasenje kroz Isusa Krista. Tihomir Sabo “Povratak u buduÊnost” u Virovitici Uskrπnji koncert u Delnicama U petak, 29. travnja 2011. godine, u dvorani KrπÊanske adventistiËke crkve u Delnicama upriliËili smo uskrπnji koncert. U æelji da svojim sugraanima prenesu radost zbog Kristovog uskrsnuÊa, kao i nadu u Njegov skori drugi dolazak, mladi iz crkve organizirani u sastav Plamen izveli su desetak krπÊanskih pjesama, pod vodstvom Maje Kezele. Njihovi posebni gosti bili su Vokalno instrumentalni sastav Dim iz Delnica, s kojima surauju veÊ drugu godinu zaredom. S obzirom na to da se istu veËer u gradu odræavala joπ jedna priredba na kojoj su se mogli kuπati goranski specijaliteti, zadovoljni smo odazivom graana. Svojim dolaskom koncert su uveliËali i gradonaËelnik Delnica Marijan Pleπe sa svojom suprugom, predsjednik KUD-a Delnice kao i voditeljica Gradskog zbora. Nakon koncerta proveli smo neko vrijeme u ugodnom zajedniËkom druæenju uz kolaËe i sok. Radosni smo πto svojom pjesmom moæemo na dostojan naËin proslaviti naπeg Gospodina i obradovati srca svojih bliænjih. Svi zajedno se nadamo da Êe ovakvih koncerata biti joπ mnogo i da Êemo imati joπ puno prilika da pokaæemo ljudima koliko volimo naπeg Boga. Melanija MajnariÊ Obred krπtenja u Varaædinu U subotu 16. travnja mjesna crkva Varaædin ponovno je imala trenutke radosti u povodu krπtenja drage nam osobe i likovnog umjetnika Radovana ©vetaka. Brat Radovan je dugogodiπnji poznanik AdventistiËke crkve. Viπe od trideset godina on prouËava Sveto pismo, a svojedobno je s njim prouËavao biblijske istine pastor Janko Poljak iz Maruπevca. Boæja rijeË je Ëinila svoje 32 • ADVENTISTI»KI PREGLED Niz duhovne obnove pod nazivom “Povratak u buduÊnost”, koji se od sredine pa do kraja veljaËe odræavao tijekom tri vikenda u prostorijama KrπÊanske adventistiËke crkve u Virovitici, pobudio je veliko zanimanje javnosti. Poruke iz Boæje rijeËi koje je iznosio magistar teologije Slobodan Bobo MarËeta, a koje su se odnosile na izgradnju moralnih naËela mladeæi, davanja utjehe i upuÊivanje na pravi smisao æivota svake veËeri, punile su dvoranu KrπÊanske adventistiËke crkve u Virovitici i oduπevljavala prisutne. I upravo zbog velikog zanimanja posjetitelja organizator je odluËio nastaviti s predavanjima u navedenom prostoru svake nedjelje poËevπi od 13. oæujka s poËetkom u 19 sati. PredavaË je bio pastor KrπÊanske adventistiËke crkve Neven ReliÊ, iskusni govornik koji iza sebe ima mnoπtvo uspjeπnih nastupa u javnosti. Ljubiπa Æivojnov Meunarodni malonogometni turnir u Oroslavju U nedjelju, 29. svibnja 2011. godine, u Oroslavju u Hrvatskom zagorju odræan je osmi Meunarodni malonogometni turnir u organizaciji ©portskog druπtva “Ferdinand Budicki” iz Oroslavja i u suorganizaciji KrπÊanske adventistiËke crkve iz Bistranskih Novaka. Ove godine turnir je po prvi puta odræan na otvorenim nogometnim terenima u Oroslavju, za πto se pobrinula uprava grada na Ëelu s gradonaËelnikom. Malonogometni turnir okupio je jedanaest momËadi s podruËja Republike Hrvatske, a gosti turnira bile su momËadi iz Srbije i Makedonije. Skup i Ëitavu priredbu, uz vodstvo ©portskog druπtva “Ferdinand Budicki”, pozdravio je i gradonaËelnik Oroslavja, gospodin Ivan Tua. NazoËnima su predstavljeni i projekti “Bookcrossing — knjige na slobodi” i djelatnost KrπÊanskog izviaËkog druπtva “Rakovi” iz Zagreba. Na turniru koji je okonËao zavrπnom utakmicom oko 19 sati, pobijedila je ekipa Adra iz Zagreba, Ëiji je voditelj Daniel –idara, Crkva Rijeka centar na izletu u Veneciji Vjernici, prijatelji i mladi iz crkve Rijeka centar bili su na svom treÊem jednodnevnom izletu autobusom, u nedjelju 8. svibnja 2011. godine, a odrediπte je bila Venecija. Dobra iskustva s prethodnih sliËnih putovanja ohrabrila su nas da svakih nekoliko mjeseci planiramo jedno takvo putovanje. Bila je to prilika za joπ bolje upoznavanje, zbliæavanje i druæenje. Skoro cijelim putem autobus je bio ispunjen razdraganom pjesmom. Idealno sunËano vrijeme i znamenitosti Venecije koje je jedan dio putnika prvi put vidio doprinijeli su dobrom raspoloæenju. Usput smo razgovarali i o onom πto je najvaænije — o odnosu s naπim Spasiteljem i o dobrim odlukama koje su donijeli prijatelji Boæje rijeËi koji se spremaju uËiniti zavjet s Bogom joπ ovog tromjeseËja. dok je drugo mjesto zauzela ekipa iz –eletovaca u Slavoniji, a treÊe klub iz sela Matenci u blizini Donje Stubice. Priredba je zavrπena podjelom pehara i priznanja zasluænima. Bila je to prilika da se svim nazoËnima predstavi rad ©portskog druπtva “Ferdinand Budicki” i da se upoznaju i druæe mladi krπÊani i njihovi prijatelji domaÊini. Zlatko –urin i Neven KlaËmer govor i kratki program odræao je pastor Tihomir Sabo. Æelja svih nazoËnih bila je da Bog obilno blagoslovi naπeg malog Karla svim blagoslovima Neba i pruæi mu zaπtitu na njegovoj æivotnoj stazi, te da majci Mireli i ocu Darku podari nebesku mudrost, zdravlje i strpljivost u odgajanju njihovog sina Karla za ovaj æivot, ali i za vjeËni æivot. Tihomir Sabo Miroslav Lorencin PosveÊenje djeteta u Varaædinu Prekrasne sunËane subote, 7. svibnja ove godine, majka Mirela –ula Furjan i otac Darko Furjan doπli su iz Zagreba sa svojim predivnim sinom Karlom, po prvi put u mjesnu crkvu majke Mirele, sa æeljom da se tu u Varaædinu obavi sveËanost posveÊenja njihovog sina. U nazoËnosti uæe i πire rodbine, pozvanih gostiju iz Zagreba te velikog broja vjernika varaædinske crkve, u drugom dijelu bogosluæja molitvu posveÊenja uz prigodan Misijska akcija mladih u Splitu Petnaestak mladih odlučilo je ovog ljeta provesti određeno vrijeme u evanđeoskoj službi građanima Splita i obližnjih otoka, kao i turistima koji će posjetiti prelijepu Dalmaciju. Naša misijska akcija trajat će od 8. do 17. srpnja 2011. Koristit ćemo sve dostupne metode dosezanja ljudi — od kolportaže, preko anketiranja, dijeljenja letaka, dijeljenja narudžbenica i upisivanja zainteresiranih u Dopisnu biblijsku školu, ili Dopisnu zdravstvenu školu, nastupa u javnim prostorima, stvaranja kontakata na plaži i u gradu, pjevanja na ulicama i trgovima i dijeljenja duhovnih knjiga i traktata. Znamo da su ljudi u Dalmaciji vrlo srdačni i da potrebuju Radosnu vijest kao i svi mi. Stoga vas molimo da nas poduprete svojim molitvama da svaka knjiga koju budemo darovali dođe u prave ruke. Svaka donacija u obliku knjiga ili na bilo koji drugi način je dobrodošla. Vjerujemo da će Bog biti uz nas i da će mnogi ljudi kroz ovaj rad doći do još veće spoznaje o Božjoj ljubavi. Tunde Torma ADVENTISTI»KI PREGLED • 33 Iz naπih crkava Proljetni sabor u Bistri Tradicionalni sabor KrπÊanske adventistiËke crkve u Bistranskim Novakima ove je godine odræan 28. svibnja 2011. godine. DomaÊini su ovaj sabor organizirali uoËi Meunarodnog malonogometnog turnira ©portskog druπtva “Ferdinand Budicki” iz Oroslavja. Sabor je odræan u dvorani KrπÊanske adventistiËke crkve u Bistranskim Novakima, a okupio je stotinjak vjernika iz samog mjesta, okolice i susjednih zemalja Srbije i Makedonije. Bogati bogosluæbeni program organizirali su i vodili vjernici ove mjesne crkve. Prijepodnevni program obilovao je pjesmom, duhovnim porukama mjesnog pastora i srediπnjom biblijskom temom gostujuÊeg govornika, pastora iz Skoplja Tome Trajkova. U svojoj poruci ohrabrio je prisutno vjerniπtvo na nepokolebljivu vjeru i pouzdanje u Boga u svakoj prilici, πto je bilo i geslo sabora: “Zaπto ja vjerujem?” DomaÊini su, zajedno s gostima iz ostalih crkava u Hrvatskom zagorju te Zagreba, pripremili bogat objed i druæenje u popodnevnim satima. Skup je zavrπen popodnevnim bogosluæjem na kojemu smo, osim pjesama i duhovne poruke pastora Trajkova, mogli uæivati u osobnim iskustvima s Bogom prisutnih mladih krπÊana na ovom bogosluæju. Zlatko –urin i Neven KlaËmer Divizijski tajnik za misiju u Rijeci Pastor Janos Kovacs-Biro je nakon uspjeπne evangelizacije u Rijeci, krajem 2010. godine, obeÊao da Êe ponovno posjetiti naπ grad u lipnju 2011. godine. Za tu je prigodu upriliËeno zajedniËko bogosluæje za crkve rijeËkog okruga u novoj crkvi Rijeka Centar. Pastor Kovacs nas je sve ohrabrio temom iz Ëetvrtog poglavlja 34 • ADVENTISTI»KI PREGLED Poslanice Efeæanima, govoreÊi nam o jedinstvu Tijela crkve kojemu je glava sam Isus Krist. Pastor SreÊko KuburiÊ je prevodio, a mladeæ je pod vodstvom pastora Mateja LukπiÊa pripremila obilje pjesama kojima smo zajedniËki slavili Boga. DomaÊice su se pobrinule za prepuni stol. Dok je u petak proveo vrijeme s jezgrom nove crkve, diveÊi se prostoru koji smo dobili u najam od grada Rijeke, pastor Kovacs je rekao: “Moæda niste ni svjesni kako lijep i funkcionalan prostor imate! Na tom prostoru sa stotinu stolica, koji je Ëesto pun posjetitelja i mladih, mogu vam pozavidjeti mnogi gradovi i u Europi! Koristite ga za duhovne, druπtvene i socijalne sadræaje koje moæete ponuditi graanima Rijeke!” U subotu poslijepodne imali smo krπtenje u moru. Pastor Miroslav Lorencin krstio je tri mlade osobe: Marka Grabara, koji je dijete naπih roditelja, Anedija StipanoviÊa, koji je s nama doπao u kontakt preko interneta i Pave BlaæanoviÊa, studenta s Banovine. Dok je sunce zalazilo nad Kvarnerom, na obali mora je nas stotinjak zajedno s krπtenicima radosno pjevalo o onom danu kad sunce neÊe nikad zaÊi, i zaæeljeli smo da ovakvih subota bude viπe. Miroslav Lorencin Krπtenje u crkvi Zagreb 2 Prva subota u lipnju ove godine bila je radosna za vjernike crkve u RakovËevoj ulici u Zagrebu, kao i za vjernike novoosnovane crkve Zagreb Centar te crkve Zlatar. Okupili smo se da zajedno s prijateljima i rodbinom dviju krπtenica proslavimo njihovu predaju æivota Bogu. Bila je to sveËana subota s puno pjesme, zajedniπtva i oduπevljenja. Kroz bogati program vodio nas je braËni par MilovanoviÊ. Pastor Dejan StanjeviÊ uputio je prigodnu duhovnu poruku u kojoj nas je potaknuo na razmiπljanje zaπto se krπtavamo te πto djeluje na um preporoene odrasle osobe koja se odluËi za biblijsko krπtenje uronjavanjem. Pastor Neven KlaËmer uputio je krπtenicama pitanja o njihovom vjerovanju i kratko ih predstavio. Saznali smo da se Dragica iz Zlatar Bistrice godinama poznaje s vjernicima tamoπnje male i srdaËne crkve, a sada se odluËila postati dijelom crkvene obitelji. Ivana je mlada odluËna djevojka, studentica koja volontira u udruzi za pomoÊ oboljelima od malignih bolesti. Posebno smo radosni kad mlada osoba, na pragu æivota, stane na Boæju stranu, a upravo to je sluËaj s Ivanom, koja je te subote postala punopravna vjernica crkve u RakovËevoj. Tijekom obreda krπtenja bilo je puno pjesme zahvalnosti Bogu na Njegovoj velikoj milosti i ponuenom spasenju. U zavrπnom dijelu sveËanosti je pastor Darko KovaËeviÊ ugodnim rijeËima pozvao prijatelje koje je Sveti Duh potaknuo da pred svima izraze svoju namjeru da sudjeluju u sljedeÊem biblijskom krπtenju. Dobrodoπlicu novim sestrama i zajedniËko prigodno druæenje nastavili smo na zajedniËkom ruËku u crkvenim prostorijama. Biserka Cukina Posjet crkvi u Bosanskoj Gradiπki Vjernici mjesnih crkva iz Zagorja i Zagreba u subotu 7. svibnja 2011. godine sluæbeno su posjetili sestrinsku mjesnu crkvu u Gradiπki u Bosni i Hercegovini. Ovom meunarodnom susretu pridruæila se i glazbena skupina Agape iz Zagreba, koja je tog dana odræala cjeloveËernji koncert u novom Kulturnom centru u tom gradu. Subotnje jutarnje bogosluæje u prelijepoj crkvi u Gradiπki odræali su gosti predvoeni pastorima Nevenom KlaËmerom i Darkom KovaËeviÊem. Bogat program sastojao se od glazbenog dijela, vijesti iz gostujuÊih crkava, panel rasprave na temu pouke iz Biblije, djeËjeg programa te srediπnje duhovne poruke koju je imao gostujuÊi pastor u Zagrebu, australski evanelist David Currie. U ime domaÊina skup su pozdravili predsjednik KrπÊanske adventistiËke crkve u Bosni i Hercegovini, pastor Radule BaπiÊ, i mjesni pastor Æelimir StaniÊ, ujedno domaÊin i glavni organizator ovog susreta. Skupu je nazoËilo oko dvjesto vjernika iz okolice Gradiπke i susjednih crkava iz Hrvatske. DomaÊini su se pobrinuli da nakon duhovne okrepe, svi gosti budu i tjelesno nahranjeni. U predveËerje tog dana Gospel skupina Agape iz Zagreba odræala je koncert pred prepunom dvoranom novoureenog kulturnog centra u srediπtu Gradiπke. Sluπateljstvo su obradovali kvalitetnim izvoenjem πarolikog opusa duhovne glazbe, na sveopÊe zadovoljstvo sluπateljstva. Program posjeta trajao je Ëitav dan, a naveËer su gosti kuπali i ostale poznate bosanske specijalitete. DomaÊini i gosti razvili su pozitivan duh zajedniπtva tako da je skup potrajao gotovo do ponoÊi. Neven KlaËmer PosveÊenje djeteta u DraπkoviÊu Tog nedjeljnog poslijepodneva, 26. lipnja ove godine, majka Tamara i otac Danijel BukviÊ donijeli su u ukraπenu mjesnu crkvu DraπkoviÊ svojega sina Benjamina sa æeljom da se u Boæjem domu obavi molitva blagoslova i posveÊenja nad njim. U nazoËnosti uæe i πire rodbine iz DraπkoviÊa i –eletovaca te pozvanih gostiju iz Kriæevaca, DraπkoviÊa i drugih mjesta, uz glazbeni program i molitvu posveÊenja prigodni govor odræao je pastor Tihomir Sabo. Æelja svih nazoËnih, a posebno roditelja te djeda i baka s obje strane, bila je da Bog blagoslovi malog Benjamina svim blagoslovima Neba i pruæi mu zaπtitu na njegovoj æivotnoj stazi. Isto su tako izraæene æelje da dobri Bog podari majci Tamari i ocu Danijelu nebesku mudrost, zdravlje i strpljivost u odgajanju njihovog sina za ovaj i za vjeËni æivot. Nakon sveËanog obreda u mjesnoj crkvi svi gosti su pozvani na druæenje i domjenak u domu obitelji BukviÊ. Tihomir Sabo “Kad majka zavoli Isusa, odmah Êe poæeljeti odgojiti svoju djecu za Njega. DjeËje sklonosti moæete u ranoj dobi oblikovati bolje nego πto mislite. Neka se Isusovo dragocjeno ime Ëesto izgovara u vaπem domu.” — Ellen G. White, Manuscript 17, 1893. ADVENTISTI»KI PREGLED • 35 Dogaanja Kongres adventistiËke mladeæi u Maruπevcu Trinaesti po redu kongres mladeæi Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve odræan je od 19. do 22. svibnja u Maruπevcu. Viπe od tristotinjak mladih iz Ëak osam zemalja okupilo se oko zajedniËkog gesla: “Godina s Biblijom — Ëitaj, istraæuj i æivi”. Govornik je bio oduπevljeni pastor iz Brazila Jonatas Ferreira, koji je mlade vodio kroz Boæju rijeË, poticao ih i hrabrio da svoj æivot temelje samo na Bibliji i predaju ga Bogu. Sadræajan i bogat program obradovao je sve mlade. Spomenut Êemo neka dogaanja: zanimljiva bogosluæja, krπtenje mladih (krπtene su Ëetiri djevojke, a na poziv govornika na podij je iziπlo dvadesetak mladih te na taj naËin obznanilo da svoju vjeru u Isusa æele potvrditi biblijskim krπtenjem), koncerti na otvorenom, duhovne radionice, sportske aktivnosti, puno druæenja, pjevanja i prijateljstava. Posebnost kongresa bio je lijepo osmiπljen i pripremljen “projekt baloni”. U nebo je puπteno petstotinjak balona, a na svakom od njih se nalazio letak s tekstom iz Novog zavjeta. Na taj naËin odaslan je cijeli Novi zavjet s porukom da osobe koje nau 36 • ADVENTISTI»KI PREGLED balon dobivaju nagradu. Posebice onaj balon koji dospije najdalje. Na livadi i s balonima u rukama, mladi su svojim tijelima ispisali ime ISUS, te na taj naËin ujedinjeni jedno uz drugo stajali i pokazali πto ih povezuje i tko je njihova nada. Po dolasku malog zrakoplova ispuπtali su balone u zrak, te je tako ovaj duhovni performans s balonima ovjekovjeËen snimanjem i fotografiranjem. UpriliËene su i radionice s temama pobaËaja, poloæaja æena u crkvi, medija i tinejdæera, depresije i samoubojstva tinejdæera, osobnih vrijednosti i granica. U okviru kongresa odræano je i rukopolaganje dvojice mladih pastora, Miπe Havrana i Slobodana Bobe MarËete. Sluæbi rukopolaganja nazoËili su kolege propovjednici iz crkvene uprave i pastorskog zbora Hrvatske konferencije, kao i vodstvo Jadranske unije konferencija. Sluæbu rukopolaganja predvodio je pastor Janos Kovacs Biro, tajnik za misiju pri Transeuropskoj diviziji KrπÊanske adventistiËke crkve sa sjediπtem u Engleskoj. Slobodan Bobo MarËeta i Mladen JuriËeviÊ Europski skup profesora teologije Europski skup profesora teologije (ETTC) održava se svake druge godine na nekom od adventističkih teoloških fakulteta. Od 27. travnja do 1. svibnja 2011. stotinjak profesora teologije s adventističkih teoloških fakulteta s područja triju divizija — Transeuropske, Euroafričke i Euroazijske — okupilo se na rumunjskom teološkom fakultetu u Cerniki pokraj Bukurešta. Bila je to prilika za upoznavanje kolega, razmjenu misli među profesorima i međusobno obogaćivanje. Za profesore je posebno korisno čuti o pitanjima, problemima i izazovima s kojima se susreću njihove kolege na drugim fakultetima, kao i o rješenjima koja su tijekom svojeg rada pronašli. Na taj način kolege si međusobno pomažu i obogaćuju jedni druge. Tema ovogodišnje konferencije bila je “Adventistička eshatologija”, pa su tako i svi radovi i prilozi predavača bili s područja eshatologije. Adventističko visoko učilište Maruševec na tom skupu predstavljali su profesori Dragutin Matak, Zlatko Musija, Darko Pirija, Tihomir Sabo i Igor Lorencin. Bili su tu i predstavnici Biblijskog istraživačkog centra (BRI) iz Generalne konferencije u Washingtonu DC, koji su svojim izlaganjima doprinijeli skupu. Rumunjski teološki fakultet se pokazao odličnim domaćinom, a sljedeća ovakva konferencija zakazana je za dvije godine na Adventističkom teološkom fakultetu u Bejrutu u Libanonu. Bit će to nova prilika za razmjenu misli među profesorima, a tema će biti misijsko dosezanje europskog kontinenta. Dr. Igor Lorencin SUSRET STARIH P»ELI∆ANA Dobrodoπli na susret starih PËeliÊana u subotu 20. kolovoza 2011. godine s poËetkom u 9.30 sati! Prijave: 033/ 770-281 ili: [email protected] ADVENTISTI»KI PREGLED • 37 Iz iseljeniπtva Posjet adventistima u Australiji Udruga hrvatskih adventista Australije (UHAA) tradicionalno svake godine odræava sabor na kojemu se sastaju vjernici naπeg podrijetla iz cijele Australije. Ovogodiπnji sabor odræao se u Jindabyneu od 22. do 25 travnja. Na saboru je izabrano novo vodstvo Udruge hrvatskih adventista Australije, pa Êe tako u sljedeÊem razdoblju Udrugu voditi predsjednik Marko LevatiÊ iz Melbournea, tajnik Jason Jakovac iz Brisbanea i blagajnik Marko Jakovac iz Sydneya. Gosti govornici na saboru bili su Slobodan Bobo MarËeta iz Hrvatske i Branimir Schubert, koji je trenutno na duænosti u Australskoj diviziji. Cijeli vikend proπao je u ugodnom druæenju i bratskom ozraËju. U nedjelju smo se popeli na najviπi vrh Australije, Kosciuszko, koji sa svojih 2.228 metara predstavlja poseban doæivljaj prirode i Boæje veliËine. Na vrhu se uz australsku zavijorila i hrvatska zastava. Veselo druπtvo su nam u jutarnjoj πetnji pravili klokani, koji su uvijek spremni za dodatni zalogaj. Gost Bobo MarËeta je prije sabora pozvan sa svojom obitelji u posjet naπima crkvama u Sydneyu, Brisbaneu i Melbourneu. Naπu braÊu i sestre u ovim gradovima povezuje veliko gostoprimstvo, ljubaznost i susretljivost, a iznad svega ukusna hrana kod svih naπih domaÊina. Bez obzira na veliku udaljenost od domovine Hrvatske, svi su zainteresirani za njezin boljitak i posebice rast i napredak KrπÊanske adventistiËke crkve. Neki od braÊe i sestara æive u Australiji veÊ viπe od pedeset godina, a neki manje, no svi osjeÊaju nostalgiju za domovinom i rado se prisjeÊaju lijepih trenutaka svojega djetinjstva i æivota u Hrvatskoj. Radujemo se πto smo upoznali puno novih lica, ali jednako tako πto smo vidjeli i neka s kojima se dugo nismo sreli. Imali smo priliku upoznati gradove u kojima smo boravili i posjetiti Avondale College s kuÊom u kojoj je æivjela Ellen G. White tijekom svojega boravka u Australiji. Naπa djeca su se posebno radovala klokanima, koalama, pingvinima i pticama prekrasnih boja. Australija je prelijepa zemlja s puno posebnosti i neobiËnosti za nas Europljane. To je zemlja lijepih krajolika, neobiËnih biljaka i æivotinja. Najviπe se radujemo πto smo sa svojom braÊom i sestrama doæivjeli jedinstvo u Kristu i proveli nezaboravno vrijeme. Zahvaljujemo se svima na toplom prijamu i gostoprimstvu. Radujemo se novom susretu — ako ne ovdje na Zemlji, onda zasigurno u vjeËnosti. Slavica MarËeta Australski Tour PUTUJTE S NAMA U JORDAN, IZR AEL, TURSKU, GR»KU, HRVATSKU I ITALIJU! 1. MOGU∆NOST 25.—30. rujna 2011., autobus, zrakoplov Zagreb—Pula—Venecija—Torino (Valdenπke doline)—Rim (povratak iz Rima, sami kupujete aviokartu) Hotel, doruËak, veËera i putovanje autobusom: 770 AUD 2. MOGU∆NOST: 2.—11. rujna 2011., zrakoplov, autobus Zagreb—Amman (Jordan)—Mt Nebo—Petra—Tiberias (Izrael)—Galilejsko jezero—Kapernaum—Kana—Nazaret—Megido—Haifa—Jerihon—Mrtvo more—Jeruzalem—Betlehem—Tel Aviv (sami kupujete aviokartu); Hotel, doruËak, veËera i putovanje autobusom: 1960 AUD 3. MOGU∆NOST: Neka od kombinacija koja vam odgovara... Kontakt: Damir Posavac, e-mail: [email protected], +61432593299, www.simplesite.com/TheBibleTour2011 38 • ADVENTISTI»KI PREGLED »estitamo! Kristie Michelle Gibson iz Brisbanea i Kristijan ©ipec iz Brisbanea vjenËani 6. oæujka 2011. u Brisbaneu, Australija. VjenËao pastor Vlado StojanoviÊ. Maja Kriænjak iz Maruπevca i Daniel Car iz Sunje vjenËani 12. prosinca 2010. u Maruπevcu. VjenËao pastor Dragutin Matak. Ljiljana i Goran Moslavac dobili su kÊi Saru, 15. lipnja 2010. u Grubiπnom Polju. »estitamo! “Kad majka zavoli Isusa, odmah Êe poæeljeti odgojiti svoju djecu za Njega. DjeËje sklonosti moæete u ranoj dobi oblikovati bolje nego πto mislite. Neka se Isusovo dragocjeno ime Ëesto izgovara u vaπem domu.” (Ellen G. White, Manuscript 17, 1893.) Estera Mikuπa iz Daruvarskog Brestovca i Boæidar Monjik iz KonËanice vjenËani u Daruvaru 24. travnja 2011. godine. VjenËao pastor Tihomir ÆestiÊ. ADVENTISTI»KI PREGLED • 39 40 • ADVENTISTI»KI PREGLED
© Copyright 2024 Paperzz
