ovdje - Glas Grada

GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / IZ DRUGIH MEDIJA
I TAKO SE, ETO, DOGODILO
Na sramotu Dubrovnika
Hotel Petka je renoviran, spomen-ploča je skinuta i nikad vraćena na svoje mjesto.
Ista je inače vrlo lijepa - reljef umjetničke izrade sa natpisom na hrvatskom i
mađarskom jeziku. Otkrili su je 20.04.2007. god. prvi savjetnik veleposlanika Republike
Mađarske u Zagrebu Antal Disztl i zamjenik gradonačelnice dr.Vedran Jelavić
Već duže vrijeme u Glasu Grada postoji jedna
stranica sa izvadcima iz knjige gospara Lukše
Lucianovića “Povijest dubrovačkog hotelijerstva. Vrlo korisno i zanimljivo štivo iz kojeg se
može mnogo saznati o razvoju hotelijerstva u
Dubrovniku od samih početaka pa nadalje.
Svaka takva stranica je uglavnom posvećena
jednom od starih hotela, sa starim fotografijama. U Glasu Grada od 18.7.20l4. bio je na pr.
feljton br.28 - Hotel “Petka”.
U posljednjem broju Glasa Grada (br.514 od
23.0l.20l5.) Feljton br.55 također govori o hotelu “Petka”. U drugom dijelu ovog teksta stoji
(citat): “U ovom hotelu boravili su poznati ljudi
iz političkog i društvenog života prije Drugog
svjetskog rata. Tako je 1927.g. Ivo Vojnović u
hotelu proveo tri mjeseca, a poznati mađarski
pjesnik Lorinc Szabo boravio je u njemu
1932.g. U jednoj svojoj pjesmi spominje “kre-
vet na obali” misleći pritom na “krevet” u hotelu Petka. Želeći obilježiti njegov boravak u ovim
krajevima, koji je inspirirao njegovo pjesništvo,
grad Miškolc i Sveučilište u Miškolcu - fundacija Szabo Lorinc i Katedra za hungarologiju
Sveučilišta u Zagrebu 20.travnja 2007. postavili su u njegovu čast spomen-ploču u predvorju hotela”(završen citat).
Želim se nadovezati na taj dio teksta i obavijestiti
javnost da se SPOMENUTA SPOMEN-PLOČA
VIŠE NE NALAZI U HOTELU “PETKA“! To sam
saznala tek ovoga ljeta, kada sam je htjela
ponovno vidjeti, ali nje nije bilo!
Malo-pomalo sam saznala o čemu se radi.
Naime, pred nekoliko godina došao je novi
direktor odnosno novi vlasnik. Hotel je renoviran, spomen-ploča je skinuta i nikad vraćena
na svoje mjesto. Ista je inače vrlo lijepa - reljef
umjetničke izrade sa natpisom na hrvatskom i
mađarskom jeziku. Otkrili su je
20.04.2007. god. prvi savjetnik veleposlanika Republike Mađarske u Zagrebu Antal Disztl i zamjenik gradonačelnice dr.Vedran Jelavić. Poslije
je upriličena mala svečanost, na kojoj
su govorili predstavnici Sveučilišta u
Zagrebu i Sveučilišta u Miškolcu, još i
naš Luko Paljetak… Saznala sam i to
da je povodom “nestanka” spomenploče sa zida u recepcijskom holu hotela “Petka” bila u Dubrovniku profesorica sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, koja je bila svojevremeno
aktivni sudionik u pripremama za postavljanje spomen-ploče i obraćala se na
mnoge adrese, ali uzalud.
Na kraju je spomen ploča završila u Ženskom đačkom domu, dobrotom upraviteljice istog.
I tako se, eto, dogodilo da je jedna,
godine 2007., pod pokroviteljstvom
Veleposlanika Republike Mađarske u
Zagrebu – svečano postavljena
spomen-ploča u čast poznatom mađarskom pjesniku (Lorinc Szabo) sklonjena od očiju javnosti. NA SRAMOTU
DUBROVNIKU. Tereza Bodor
KONFERENCIJA ZA NOVINARE GO HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
Vlahušić: „Odluka župana da organizira
Večeru od Kandelore je krađa identiteta“
Odluka župana Nikole Dobroslavića
da organizira Večeru od Kandelore je
krađa identiteta Grada Dubrovnika,
kazao je bivši gradonačelnik Andro
Vlahušić na konferenciji za novinare
sazvanoj 28.sijkečnja zbog županove
odluke organizira Večeru u trenutku
kad je Grad zbog nesuvajanja proračuna nije u mogućnosti organizirati.
- Župan je mogao organizirati večeru,
ali ne Večeru od Kandelore koje je
sastavni dio proslave dana Grada
Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha. rekao je Vlahušić, zapitavši se što je
sljedeće što župan namjerava “ukrasti” Gradu.
- Što je sljedeće? Hoće li se odlučiti
skinuti zastavu svetoga Vlaha sa zidina? Hoće li možda useliti u naše prostore? - zapitao se Vlahušić.
Na konferenciji za novinare sazvane
zbog Večere od Kandelore koju je
odlučio organizirati župan Nikola Dobroslavić, predsjednik GO HNS-a An-
dro Vlahušić osvrnuo se i na nadolazeće prijevremene izbore.
- Nadolazeći izbori pokazna su vježba za mladoga predsjednika HDZ-a Grada Dubrovnika. Njega je izabrala županijska ekipa i potpuno mu je jasno rečeno “Ako prođeš, a
oni se nadaju da će proći, bit ćeš mali Mato od kužine, a ako
dođeš u Grad možeš ostati u Komolcu, eventualno sa Šaljom u uredu, ili možeš doći u Petilovrijence 2. Pred dvorom
1 i Ranjina ti ne pripadaju. Mi slavimo tvoju Festu, mi smo to
preuzeli, uzeli smo tvoje simbole i ti se tu nemaš što petljati.
- kazao je Vlahušić.
Istaknuo je kako očekuje od GO
HDZ-a reakciju na odluku župana da organizira Večeru od
Kandelore.
- Naravno da očekujem i pitam
se hoće li GO HDZ-a reagirati
na ovakav nečuveni vandalizam
i reći da su napravili grešku,
ispričati se ljudima i zamoliti ih
da ako već dolaze dođu na
večeru, ali ne na Večeru od Kandelore. Poslati pismo predsjednicima države, jer ih trenutno
imamo dvoje, premijeru, ministrima, veleposlanicima i lažno se
predstaviti kao Grad Dubrovnik
dovoljno govori o onima koji su
to napravili.- rekao je Vlahušić.
- Nalazimo se u kampanji i
građani će izabrati čovjeka, osobu, ženu koji budu njihovi kandidati i koji će braniti njihove interese, identitet i vrijednosti koje
ovaj Grad ima. Kampanja, koja
je počela političkim vandalizmom će biti prljava i teška.
Možemo svašta očekivati.- rekao je bivši gradonačelnik i
predsjednik GO HNS-a Andro
Vlahušić. Nikolina Metković,
dubrovnikpress.hr
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
2
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
E: [email protected]
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
DUBROVNIK SE CRVENI, ALI SE IPAK (NASREĆU) NIJE ZACRVENIO (2)
Dubrovnik se itekako zacrvenio
Zacrvenio se kad je shvatio da ima i takvih kojima je dubrovačka
skladnost nešto nedokučivo, nešto nerazumljivo, nešto neprihvatljivo. Zacrvenio se kad se suočio, po Držiću nagoviještenih ljudi nahvao. I kad takvi ljudi ovaj Grad svojataju i naziv’ju Našim
Gradom. Omamljeni privlačnim mirisom plinskih komora Auschwitz-a, paranoičnih isukanih kama Jasenovca u lešinarskom
instiktu primitivizma pripremaju pohod na preostalo neopljačkano.
Davor Mage
NA KANTUNU KUĆA STOJI (2)
Kako je Živan znao za nas?
Nitko nam te noći nije rekao gdje
smo došli i odakle može doći prodor
jugovojske, već smo zauzeli
položaje na cesti kao bezglavi
Čitajući posljednji broj Glasa Grada slobodan sam napisati nekoliko riječi o događajima o kojima piše gosp. Silvio Market.
Uzbudljivo i dojmljivo je čitati kronologiju Domovinskog rata na našem širem području
poglavito uz objavu podataka koji su kako
kaže autor bili nedostupni 24 godine. Tako
se prvi put u javnost i iznosi podatak o Roti,
a niti sam osobno nisam znao da sam imao
kodni naziv i da sam trebao biti angažiran u
slučaju potrebe na otoku Mljetu.
Točna je tvrdnja autora teksta da smo brodom Argosy prebačeni na otok Mljet. Bilo je
to iza 23 sata 14. rujna 1991. Došavši na Mljet
vozili smo se do nekog mjesta gdje smo
iskrcani s automatskim oružjem i po dvije
ručne bombe. Rečeno nam je da je vojska u
pripravnosti te da budemo na oprezu. Nakon zauzimanja položaja uočio sam u daljini vozila koja se spuštaju s upaljenim svijetlima. Reagirao sam kod zapovjednika koji
mi je rekao da su ta svijetla daleko. I da se
ne brinem. Svanuvši ujutro uočio sam da su
ta svijetla bila na brdu iznad Slanoga, a mi
smo iskrcani na cesti za Saplunaru kod mjesta Korita. Nitko nam te noći nije rekao gdje
smo došli i odakle može doći prodor jugovojske ,već smo zauzeli položaje na cesti kao
bezglavi.
Sutra dan smo zapriječili cestu s dva kamena i čekali razvoj situacije. Pridružili su nam
se i pričuvni policajci s Mljeta koji su skupa s
nama osiguravali taj dio prostora. Mještani
Korita i Saplunare imali su normalnu prometnu komunikaciju između mjesta. Zapovjednik policije je odlazio na razgovore s komandirom vojarne Živanom Pešićem, no bez
uspjeha. Stali smo tu i čekali. Avioni su nadlijetali, brodovi patrolirali u kanalu. Ispod mjesta Korita stajao je minolovac ,a patrolni brod
je zaustavljao brodove na putu za grad i iz
grada. Situacija je bila sve napetija.
1.10. počeo je napad na grad. Komandir
vojarne nadahnut rušilačkim pohodom agresorske vojske šalje nam kako je napisao
“saopćenje”,ultimatum u kojem nas poziva
na predaju. Između ostalog je napisao: “JNA
koju vi nazivate okupatorska nije zaprečila
cestu kao vi i nije ispalila ni jednog metka.
Ovde su meštani i vojska JNA živeli u dobrim odnosima dok ih niste vi pomutili”.
Odakle je Živan znao za nas policajce?
Odakle je znao da smo na cestu stavili dva
kamena??? Dalje piše:” glupo je ginuti kada
nemate ama baš nikakve šanse jer je to
samoubistvo. Nemojmo misliti da smo
bogom dani. Na otoku ima pametnih ljudi,
neka sudbinu sami uzmu u svoje ruke. Predajte oružje, jer su okolo brodovi, a uskoro
ćete izgubiti svaku vezu s pretpostavljenima.
Zatim će doći JNA i postaviti vam zahtev za
bezuvjetnu predaju”.
Dan nakon Živanovog ultimatuma tadašnji
župnik u Maranovićima don Miljenko Babaić
piše odgovor Živanu u kojem nastoji smiriti
nastalu situaciju i poziva Živana na razgovor. Između ostalog piše: “ Zašto prijetite
vojskom? Tko je ta vojska? Ne vjerujem da
vam je draže prolijevati krv i ubijati ove ljude
koje dobro poznajete. Pred njih morate izaći kao zločinac krvave ruke ili čovjek. Zar vi
možete biti zločinac željan nedužne krvi?”
Unatoč župnikovom pismu JNA ne odustaje, već smišljeno provocira. Naime tih dana
puhalo je jako jugo. Zbog nespretnosti
jugokapetana desantni brod je udario od
stijene blizu vojarne i dan nakon toga na
TVCG objavili su reportažu da su mupovci
uništili ratni brod.
Potom je izdana zapovijed o povlačenju u
mjesto Prožura. Tu smo bili stacionirani
desetak dana. Najgore je bilo gledati i
proživljavati nemilosrdnost juogmornarice
nad brodom “Slavija”. Dovoljan je bio mali
neoprez, ili iskra iritiranosti da dođe do inci-
EUROPSKI PARLAMENT - LIFE RADNA SKUPINA
Šuica postala supredsjedateljica
U Europskom parlamentu u Bruxellesu 27.siječnja se formirala nova radna skupina za
praćenje implementacije LIFE programa. Zastupnica Dubravka Šuica je izabrana za supredsjedateljicu radne skupine zajedno s Nicolom Caputom, talijanskim zastupnikom.
Odmah nakon internog glasovanja i izbora za supredsjedateljicu, zastupnica Šuica je
preuzela predsjedanje radnom skupinom i vođenjem sastanka. Program LIFE
(L’Instrument Financier pour l’Environnement), koji u razdoblju od 2014. do 2020.godine
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
denta s teškim posljedicama. “Slavija” je bila
kakva takva veza Dubrovnika s ostatkom
Hrvatske ali i pokretna meta jugomornarici.
Pri prolasku kroz mljetski kanal “Slaviju” bi
presreo ratni patrolni brod radi pregleda i pretresa. Prije nego bi pregled započeo s broda Slavije bi se spustila brodica za spašavanje u kojoj su bila dva časnika s broda
koji su odgovarali životima jer su se s patrolnog broda bojali da se “nešto ne desi” njihovim oficirima i mornarima dok pregledavaju brod. Ovakve prizore nisu mogli gledati
ni mještani Prožure tako da je jedan stariji
čovjek uzeo cijev zavario je na postolje i rekao: ”Moram napravit nešto da sparam prema mornarici.”
Nakon Prožure premješteni smo u Polače.
Došavši u Polače naišli smo na neobičan
prizor. Usred vale plutala je usidrena jedrilica pod njemačkom zastavom naziva “Elegius”. Na jedrilicu smo pošli ja i jedan aktivni policajac. Ja sam otišao pregledati papire jer sam prije rata radio u lučkoj kapetaniji pa sam znao koje isprave mora imati
plovilo pod stranom zastavom. Isprave su
bile uredne . Na jedrilici su bile muške osobe, ali, kasnije sam doznao da su bili špijuni. Za koga su radili ostaje pitanje?
Obilaskom terena u Polačama uočili smo
dva glisera kako plutaju ispod stijena s vanjske strane Mljeta. Nekako smo stupili u kontakt s njima i već za dva dana noću prebačeni na Korčulu. Prošlo je oko mjesec dana
na Korčuli da bi se netko od odgovornih iz
grada sjetio da i mi postojimo, te uputio
naredbu o povratku u grad.
Na kraju ovog kratkog osvrta želio bih zahvaliti gosp. Marketu na velikoj želji i
požrtvovnosti u opisivanju događaja i činjenica iz Domovinskog rata koji nisu smjeli
bili dostupni dugi niz godina. Želim mu da i
dalje u tome ustraje jer veliki broj čitatelja s
nestrpljenjem iščekuje njegove tjedne kolumne.
Mato Bilić
ima oko 3.5 milijardi eura na raspolaganju,
ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, zaustavljanje propadanja prirode i bioraznolikosti, poboljšanje okoliša, zdravlja i
kvalitete života, promicanje održivog korištenja i upravljanja prirodnim resursima i otpadom, razvoj strateških pristupa razvoju i
provedbi politike kao i informiranje/podizanje razine svijesti. Alen Legović
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE LUKE PLOČE D.D.
I dalje ćemo raditi na održivom razvoju Luke i grada
uz aktivno uključivanje građana
Referendum prije studija je bio nepotrebno trošenje novaca, ali poštivat ćemo volju građana
Čuli smo kakav je stav Pločana u ovom trenutku. Na nama je da ga poslušamo i razmotrimo daljnje korake. Kao inicijatori ideje temeljem pozitivnih iskustava brojnih zapadnoeuropskih gradova i luka vjerujemo
da bi ovaj projekt pružio ozbiljan potencijal
za razvoj Luke Ploče, grada Ploča i doline
Neretve, no mi nismo u poziciji donositi
strateške odluke. Ovaj savjetodavni referendum provodio se prije nego što su
napravljene ikakve studije, pogotovo one
koje govore o utjecaju na okoliš ili na ostale gospodarske djelatnosti ovog kraja,
temeljem kojih bi se o toj ideji mogla voditi
argumentirana, a ne emotivna ili politikantska rasprava. Vjerujemo da je zbog toga
veliki dio građana do danas ostao uskraćen
za sve informacije o potencijalnom projek-
tu. Referendum o inicijativi za koju ne postoji niti investitor niti ikakva odluka, niti studija bio je samo nepotrebno trošenje gradskog novca. Odluka gradskog vijeća iz
1995. godine posljednji je dokument
lokalnih vlasti vezan uz taj projekt i u njemu
je jasno naznačen stav lokalne uprave.
Referendum je iskorišten isključivo kao
skretanje pozornosti s pravih problema koje
ovaj grad ima, a koji će nadamo se od
ponedjeljka doći na red. Bez obzira na to
što smatramo da je ovaj referendum bio
nepotreban mi ćemo kao što smo i najavili
poštivati volju lokalnog stanovništva.
Poštovat ćemo sve zakone i propise Republike Hrvatske, kao i odluke mjerodavnih
tijela. Naš stav je da se puni potencijal koji
ova investicija pruža Pločama ne može os-
IZVJEŠTAJNOM SKUPŠTINOM HNS-ove PODRUŽNICE
DUBROVNIK KRENULA KAMPANJA
Nastavimo zajedno
Dubrovnik, 24. siječnja 2015. godine – Pod sloganom „Nastavimo zajedno“ dubrovački HNS i
njegovi partneri kreću u kampanju za još jedan mandat na čelu
Dubrovnika. Slogan i program
javno je obznanio nositelj buduće
liste za Gradsko vijeće i kandidat
za treći uzastopni gradonačelnički mandat, Andro Vlahušić, na izvještajnoj skupštini dubrovačkog
HNS-a. Tom prigodom predstavljeni su programi „Jeste li znali?“,
kojim će se stanovnice i stanovnike Dubrovnika upoznati sa već
ostvarenim projektima, zatim program „Dubrovnik 2015.-2025.“
koji predviđa budući razvoj grada te program za građane pod
nazivom „Nastavimo zajedno“,
prema kojem je kampanja i dobila slogan. Prilika je to bila i za prisjetiti se događanja od dolaska na
čelo Dubrovnika 2009. godine.
Vlahušić je u uvodnom govoru
tako sažeo presjek posljednjih
šest godina koliko je HNS na čelu
Grada, posebnu po pitanju proračuna za kojeg je istaknuo da
su ga srušili HDZ i njihove satel-
VEZANO UZ NAJNOVIJE PRIJEPORE OKO FESTE SV. VLAHA
DUBROVAČKI BISKUP MATE UZINIĆ ŽELI PRIOPĆITI SLJEDEĆE:
Zanemarite svoje
stranačke interese
Žao mi je što se Festa sv. Vlaha koristi za predizbornu kampanju
različitih političkih opcija i u tome ne želim ni na koji način sudjelovati. Nisam prihvatio poziv župana Nikole Dobroslavića na večeru
da bih dao političku podršku bilo kome, nego da bih pozdravio
goste i blagoslovio jelo. Naši prijepori i nesporazumi ne smiju imati
utjecaj na naše tradicionalne goste koji, makar je Grad Dubrovnik
ove godine u specifičnoj situaciji, svejedno trebaju osjetiti da su u
našem Gradu dobrodošli. Također, smatram da bi se mnogi prijepori izbjegli da ova večera u čast svetog Vlaha, koju ove godine
organizira Dubrovačko-neretvanska županija, nije nazvana Večera
od Kandelore. Pozivam sve da do završetka Feste sv. Vlaha zanemare svoje stranačke interese kako bismo svi zajedno, kao vjernici i kao građani, mogli proslaviti Festu sv. Vlaha dostojanstveno,
onako kako to i priliči njezinom ugledu. Mate, biskup
4
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
tvariti bez prihvaćanja projekta od strane
lokalnog stanovništva. Mi ćemo i dalje, kao
i dosad, aktivno tražiti prilike za osiguranje
održivog razvoja Ploča i Luke Ploče kao
gospodarskog pokretača grada. Planiramo
u svim svojim postupcima dodatno uključiti građane kako bi u svakom trenutku bili u
cijelosti informirani. Luka Ploče razvijat će
se sa ili bez ovog projekta. Nadamo se da
će oni koji nose odgovornost za razvoj ovog
grada, kao i udruge koje su bile izrazito
aktivne u osporavanju naše ideje uskoro
prezentirati realne alternativne projekte koje
podržavaju i smatraju prikladnima, a koje
će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski napredak grada.
Luka Ploče d.d.
itske stranke i time Dubrovnik
bacili u proces privremenog stopiranja razvoja i nove izbore.
„Prije šest godina dolaskom na
vlast, zajedno sa SDP-om,
dočekalo nas je 70 milijuna kuna
minusa u proračunu, koji je bio
mali i nerazvojan. Iznosio je 276
milijuna kuna. Proračun 2014.
ostvaren je sa 410 milijuna kuna,
a na računu je ostalo do 15 milijuna kuna plusa. Za Božić je Grad
kupio ljetnikovac Bozdari i vratio
ga u trajno vlasništvo građana
Dubrovnika,’ rekao je ovom prigodom još uvijek dosadašnji gradonačelnik istaknuvši kako su
kritičari koji su srušili proračun
rekli da je on neralan. „Ja se
slažem. Sa 5 posto plusa i onog
koliki će biti u 2015. potrebno će
biti rebalansirati višak sredstava
za gospodarske i razvojne projekte. To pokazuje na koji način
mi nerealno planiramo proračun.“ Stoga je najavio nastavak bitke za interese građana i
daljnje vraćanje zidina, ljetnikovaca, „mora i zraka“ građanima i
Gradu, te naglasio kako će uzi-
mati bogatima dio onoga što su
zaradili u Dubrovniku, ali i razvijati za goste cijeli niz usluga i servisa koji su oni spremni platiti po
tržišnoj cijeni te Građansku karticu za domaće stanovništvo.
Skupštini su prisustvovali i gosti,
predsjednik GO HSS-a Željko
Raguž, predsjednik GO SDP-a
Mladen Gojun, potpredsjednica
GO HSU-a Gordana Jablanov te
dosadašnja nezavisna vijećnica
Olga Muratti, za koje je predsjednik dubrovačke podružnice i član
Predsjedništva HNS-a Andro
Vlahušić istaknuo kako predstavljaju partnere s kojima očekuje
suradnju i u budućem sazivu
Gradskog vijeća, bilo u
predizbornim ili postizbornim koalicijama. Uz njih, kao posebni
gosti, skupštini su prisustvovali i
članovi Središnjeg odbora HNSa, saborski zastupnik, Goran
Beus Richembergh i predsjednik
ŽO HNS-a Dubrovačko-neretvanske županije, Valentin Dujmović.
Hrvatska narodna stranka
-liberalni demokrati,
Podružnica Dubrovnik
RIJEKA DUBROVAČKA
Protupožarni put
čeka sanaciju
Na fotografiji vidite urušenu nerazvrstanu cestu i protupožarni put
Bota - stara Čajkovica na području Rijeke dubrovačke. Za nadati
se da će ovakva šteta nastala nakon nedavnih obilnih oborina
ipak biti prioritet za sanaciju, iako se radi o području Rijeke du-
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
Za pokušaj gradnje TE Ploče odgovoran je isključivo HDZ
Dubrovnik, 26. siječnja 2015. godine –Čestitamo Pločankama i Pločanima na jasno
izraženom stavu protiv izgradnje termoelektrane u njihovom gradu. Odluka donesena na referendumu pokazala je kako
građani ne dijele mišljenje onih koji danas
pokušavaju njihov trijumf okrenuti u svoju
korist.
Naime, usprkos današnjim manipulacijama
pločanskog HDZ-a i njihovog gradonačelnika koji sada prst krivnje za pokušaj gradnje
termoelektrane pokušavaju maknuti sa
sebe i uperiti ga prema Vladi i Ministarstvu
gospodarstva, i gradonačelnik i HDZ-ovci
zaboravljaju kako je danas činjenice lako
pronaći. Pa tako moramo istaknuti da iako
je prozvano ministarstvo dalo potporu
planiranoj investiciji Luke Ploče d.d., na
način da takvu potporu daju bilo kojem pro-
jektu koji zadovoljava sve prostorno-planske, ekološke i duge potrebne uvjete, među
kojima je i provođenje javne rasprave i
posebnice podrška lokalnog stanovništva,
a koju ovaj projekt očito nema, bitno je
navesti kako je od početka naglašavano da
je riječ o komercijalnom projektu te tvrtke,
a ne o projektu od strateškog interesa. Dakle ni Vlada ni Ministarstvo gospodarstva nisu
imali ništa s projektom termoelektrane.
Ono što gradonačelnik Vejić i pločanski
HDZ-ovci danas prigodno zaboravljaju jest
kako su upravo oni bili ti koji su podržavali
gradnju ove termoelektrane, te da su propustili priliku jasno se izjasniti protiv nje u
nebrojeno navrata, pa i na istoj sjednici
gradskog vijeća na kojoj su odlučili da će
se o istom pitanju odlučivati na referendumu. Stoga smatramo kako su raspisivan-
jem referenduma pločanski HDZ-ovci pokušali na građane prebaciti odgovornost,
nadajući se valjda nedovoljnoj izlaznosti ili
po njih pozitivnom rezultatu, kako bi mogli
nastaviti s ovim projektom. Sada kad su
napokon uvidjeli kako zaista javnost diše,
pokušavaju manipulirati javnošću i krivnju
skrenuti na druge.
Mi odluku većine građanki i građana Ploča
svesrdno podupiremo iz razloga jer su je
donijeli na najdemokratskiji mogući način i
ovim putem još jednom im čestitamo na
uspješnom referendumu. A gradonačelnika Vejića i HDZ pozivamo da se suzdrže
od manipulacija vlastitim sugrađanima koji
su ih i izabrali u fotelje iz kojih im danas
žele krojiti sudbinu protivno njihovoj volji.
Valentin Dujmović,
predsjednik ŽO HNS-a DNŽ
PRIOPĆENJE ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
HDZ ne smije i neće privatizirati Festu staru 1043. godine
Dubrovnik, 27. siječnja 2015. godine – Dan
Grada Dubrovnika je blagdan svetog Vlaha.
Blagdan svetog Vlaha je dan Grada Dubrovnika, jer je sveti Vlaho zaštitnik Grada.
To svi znaju i to je tako već više od tisuću
godina. Dan Dubrovačko-neretvanske županije je blagdan sv. Leopolda Mandića. To
je tako nešto manje od dvadesetak godina.
To nije isto i nikada neće biti.
Kao što se sveti Vlaho slavio desetljećima u
kojima katolička proslava nije imala potporu
javne vlasti, kao što se slavio u vremenima
prije nego što je Dubravka Šuica uvela Večeru od kandelore, tako će se slaviti i ove godine. U organizaciji Grada Dubrovnika i Katoličke crkve.
Nitko drugi nema pravo privatizirati tu svetkovinu, a osobito jedna politička stranka koja
bi, prema najavama HDZ-ovog župana Nikole Dobroslavića, uzurpirala vlast u Dubrovniku i u ime gradske vlasti organizirala
domijenak.
Ako gospodin Dobroslavić želi počastiti izabranu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović te stranačke šefove Karamarka i
Brkića, neka to napravi vlastitim ili stranačkim
sredstvima i u vlastitoj režiji, ali neka to ne
dovodi u vezu s tradicijom starom 1043.
godine. Na takvo svetogrđe i neplansko
brovačke koje gradske
nadležne službe i odjeli
vrlo često ne drže sastavnim dijelom Grada
kada se radi o žurnim
popravcima i ulaganjima
u ovakvu vrstu komunalne infrastrukture. Rijeka
očito još uvijek mora
čekati bolje dane...
Gradski kotar Komolac
trošenje javnog novca nema pravo.
Treba doduše priznati da tradicija HDZ-a
podrazumijeva da se novac građana troši
na vlastitu stranačku promociju, ali tradicija
proslave svetog Vlaha ipak je dulja i važnija.
Građani su županu dali mandat da izgradi
centar za zbrinjavanje otpada, u čemu već
šest godina nije pomakao ni milimetra. Dali
su mu mandat da izgradi vezove za domaće
ljude na Batali, ali na tu potrebu Dubrovčana već se četiri godine oglušuje. Također,
dali su mu mandat da upravlja srednjim
školama, a na području Grada Dubrovnika
ni u jednu nije uloženo ništa otkad Dobroslavić obnaša županijsku vlast. Studentski
dom također zapinje u realizaciji zbog nesposobnosti HDZ-ovog kadra, a za poplave
u Župi Dubrovačkoj izdvojili su smiješnih i
simboličnih 50 tisuća kuna. Sve to građanima Dubrovnika neusporedivo je važnije od
elitističkog eventa crnih odijela i večernjih
haljina, ali dubrovačko-neretvanski HDZ ima
drukčije prioritete. Njima je važnije organizirati domijenke za sebe i svoje šefove proračunskim novcem, a potrebe građana niti
analiziraju niti ispunjavaju.
Dobroslavić nema ovlast trošiti novac na
domijenak 2. veljače jer mu stanovnici Lastova, Mljeta ili Opuzena nisu dali mandat da
troši novac na proslavu Dana Grada Dubrovnika. Takvi domijenci, večere i čašćenje nisu dio tisućljetne tradicije slavnog Dubrovnika i njegove Feste, i nepojmljivo mi je
i krajnje nepristojno da jedna politička stranka zloupotrebljava sv. Vlaha za politikanstvo i samopromociju pred stranačkim šefovima.
Mario Tevšić, član Županijske skupštine
i Predsjedništva ŽO HNS-a DNŽ
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Betonska
ploča
Sa Straduna odlučih se šetando
kroz
Ulicu
Celestina Medovića prema
Prijekom. Na
dnu
skalina
između Ulice
Medovića i Prijeko, postavljena
je željezna rešetka za odvod
vode. Iznad nje
je, što se može
vidjeti na fotografiji, netko
donio i ostavio
betonsku ploču, baš iznad rešetke. Ona,
vjerujem, služi za lakše penjanje, ali je problem kada za vrijeme kiše nadire voda.
Odvodni kanal je, uz to, i začepljen. Odgovorni, uhitite se posla i riješite ovaj problem.
Zdravko Trojanović Trojo
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE PU DUBROVAČKO NERETVANSKE
Prezentirano stanje sigurnosti
U Policijskoj upravi dubrovačkoneretvanskoj 27.siječnja je održana
konferencija za medije na kojoj je
prezentirano stanje sigurnosti na
području Policijske uprave u prošloj
godini. Uz načelnika Policijske uprave Tonćija Radibratovića, o rezultatima rada i stanju sigurnosti govorili
su i voditelj Službe policije Nikola
Nalbani, voditelj Službe kriminalističke policije Đuro Đurković i voditelj
Službe za granicu Vlaho Lujo.
Prioriteti u radu koje je Policijska
uprava dubrovačko-neretvanska
definirala za prošlu, 2014. godinu
uspješno su realizirani te se temeljem toga, ali i temeljem sigurnosnih
pokazatelja stanje sigurnosti za
prošlu godinu ocjenjuje kao izuzetno dobro. Posebno je istaknuto da
su se Dubrovnik kao i cijela Dubrovačko-neretvanska županija time
potvrdile kao jedna od najsigurnijih
turističkih destinacija.
U prošloj 2014.godini na području
Policijske uprave dubrovačko-neretvanske evidentirana su ukupno 1
303 kaznena djela, što predstavlja
povećanje za 5,6% u odnosu na
2013. godinu. Sveukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 84%.
U strukturi kriminaliteta najbrojnija su
kaznena djela iz oblasti općeg kriminaliteta sa 67% udjela među kojima
ističemo smanjenje broja teških
krađa za 28% i krađa za 13% u odnosu na godinu ranije.
Zabilježen je porast broja otkrivenih i
prijavljenih kaznenih djela iz oblasti
organiziranog za 112% i gospodarskog kriminaliteta za 11% , gdje
policija zadire u tamnu brojku kriminaliteta, otkriva i procesuira počinitelje kaznenih djela nadležnim državnim
odvjetništvima.
Evidentirano je ukupno 1009 zapljena raznih vrsta droga, što je povećanje za više od 9% u odnosu na
2013.godinu, a što se vrsta droga
tiče, najviše je zaplijenjeno marihuane i to skoro 400 kg, gotovo 17 kg
heroina, više od 1 kg kokaina i dr.
Također je zabilježen pad broja
prekršaja iz javnog reda i mira za 4%
gdje svakako ističemo tuče koje prate
navedeni trend. Prekršaja iz ostalih
zakona evidentirano je 4 740, među
kojima su najbrojniji prekršaji iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga,
o nadzoru državne granice i o strancima.
Unatoč velikom broju turista i brojnim
javnim okupljanjima, gdje svakako
ističemo osiguranja važnih međunarodnih skupova koja su prošle godine održana u Dubrovniku, a koja su
protekla sigurno i bez incidenata, nismo zabilježili teže oblike narušavanja javnog reda i mira, niti napade na
strane turiste.
PRIOPĆENJE PU DNŽ
Udaljen iz službe
25.siječnja, oko 16.30 sati, na Obali hrvatskih mornara u Korčuli, policijski
službenici Policijske postaje Korčula
zatekli su 30-godišnjaka kako u kontejner za smeće ubacuje kartonsku kutiju
paste za zube, a u kojoj su se nalazile
dvije hermetički zatvorene vrećice sa
ukupno 54,7 g droge amfetamin –
speed.
Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa
drogama, 30-godišnjak će nakon
dovršenog kriminalističkog istraživanja
biti predan pritvorskom nadzorniku ove
Policijske uprave.
- Policijski službenici Službe kriminalističke policije proveli su kriminalističko
istraživanje nad
43-godišnjim
policijskim službenikom zbog sumnje
da je počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede na štetu 33-godišnjaka.
Naime, njega se sumnjiči da je tijekom
ranih jutarnjih sati, jučer, 25. siječnja, u
prostorijama Policijske postaje Gruda
udario i teže ozlijedio 33-godišnjaka,
prethodno dovedenog u prostorije
6 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
policije nakon što je u alkoholiziranom stanju i bez osobnih
isprava zatečen na cesti D-8
u mjestu Srebrenom.
Ozlijeđeni 33-godišnjak je nakon ukazane liječničke pomoći pušten kući.
Policijski službenik je s današnjim danom udaljen iz
službe do okončanja disciplinskog postupka, a zbog
sumnje da je počinio navedeno kazneno djelo policija protiv njega podnosi kaznenu
prijavu nadležnom državnom
odvjetništvu.
Tjedno izvješće za promet
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske
zabilježeno je devet prometnih nesreća. Radi s o osam
prometnih nesreća s materijalnom štetom i jedna s
ozlijeđenim osobama u kojoj
je jedna osoba lakše ozlijeđena.
Glasnogovornica
Marija Gjenero
Na prometnicama koje su u nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u 2014.godini dogodilo se
ukupno 719 prometnih nesreća. U odnosu na 2013.godinu bilježimo pad ukupnog broja prometnih nesreća za
15% te pad broja poginulih osoba u odnosu na godinu
ranije za 50%. Naime, u sedam prometnih nesreća smrtno je stradalo devet osoba. Najčešći uzrok svih prometnih nesreća i dalje je vožnja nepropisnom brzinom i brzinom neprimjerenom uvjetima i stanju na kolniku. Tu
svakako ističemo da smo ciljanim preventivno-represivnim aktivnostima usmjerenim na sankcioniranje
prekršaja, odnosno ponašanja u prometu koja prema
našim analizama dovode do prometnih nesreća, u prošloj
godini povećali ukupan broj sankcioniranih prometnih
prekršaja i to za 11%.
Na svim graničnim prijelazima, njih ukupno 23, tijekom
2014.godine u oba pravca zabilježeno je 21 013 521
prelazaka putnika, što je 3% više u odnosu na godinu
ranije. Od značajnih rezultata granične policije izdvajamo 636 zapljena droga na graničnim prijelazima, potom,
porast otkrivenih ukradenih vozila na graničnim prijelazima kao i broj osoba zatečenih u pokušajima nezakonitih
prelazaka državne granice. U prošloj, 2014.godini, pomorska policija uzaptila je tri strane ribarice koje su nezakonito prešle državnu granicu zbog obavljanja gospodarskog ribolova.
Unatoč vrlo velikom broju turista, čiji je broj iz godine u
godinu sve veći, stanje sigurnosti održava se na vrlo visokoj razini.
Prioriteti u radu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su i tijekom ove 2015.godine zadržati ovako povoljno stanje sigurnosti kako naših sugrađana i njihove imovine, tako i gostiju kojima je sigurnost od iznimne
važnosti prilikom biranja destinacije u kojoj će provesti
odmor. Policija će kroz svoj rad nastojati ostvariti još bolju
suradnju s građanima te institucijama, kako na lokalnoj
razini kroz Vijeća za prevenciju tako i na svim ostalim
razinama, a sve s ciljem boljeg osjećaja sigurnosti naših
sugrađana. Glasnogovornica Marija Gjenero
STON
Inicijativni odbor Hrvatske
konzervativne stanke
Dana 22. siječnja Stonu u prostorijama Vile Korune održan
je sastanak inicijativnog odbora Hrvatske konzervativne
stranke pod predsjedanjem koordinatora kap. Iva Silića
poznatijeg kao dogradonačelnika grada Korčule. Uz nazočnost predstavnika općine Župe dubrovačke i općine Trpanj sastanku su nazočili brojni članovi i simpatizeri Ruže
Tomašić koja uskoro preuzima mjesto predsjednice hrvatskih konzervativaca.
Za koordinatore gradova i općina imenovani su i to; za grad
Korčulu kap. Ivan Silić, grad Ploče Ivica Ćopo, grad Opuzen
Suzana Mušan, općina Orebić Kazimir Opačak, općina Janjina Zoran Rašić, općina Ston Mario Domagoj Vlahušić, općina Dubrovačko primorje Marin Gjivović, općina Trpanj dr.
Davor Jurišić te za grad Dubrovnik bivši predsjednik HSP
AS Dubrovnik Slobodan Vukotić.
Pristupnice su tom prilikom hrvatskim konzervativcima uz
gore spomenute potpisali Ilija Raguž, prof. Frano Pavlović i
Pero Ljubišić koji je izjavio da će hrvatski konzervativci izaći
samostalno na predstojeće izvanredne lokalne izbore za grad
Dubrovnik i Korčulu.
Hrvatskim konzervativcima te simpatizerima Ruže Tomašić
prema najavama pristupit će gotovo svi bivši članovi
podružnica HSP AS sa područja DNŽ. Slobodan Vukotić
DUBROVAČKI MUZEJI I OVE GODINE NUDE BOGAT PROGRAM ZA SVE KATEGORIJE POSJETITELJA
U petak deveta Noć muzeja u Gradu
Radionicama za djecu i stručnim vodstvima kroz stalne postave i povremene izložbe
Dubrovačkih muzeja, u petak (30. siječnja)
u 18 sati počet će deveta dubrovačka Noć
muzeja.
Dubrovački muzeji se ovoj državnoj manifestaciji već tradicionalno priključuju bogatim programom, koji se odvija na četiri različite lokacije i to u Kneževu dvoru, žitnici
„Rupe“ te tvrđavama sv. Ivan i Revelin.
Početak programa je i ove godine namijenjen najmlađim posjetiteljima, pa će se tako
u Kneževu dvoru u 18 sati, u suradnji s
Društvom arhitekata Dubrovnik, a u sklopu
projekta kandidiranja Dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture, održati radionica
“Mala škola arhitekture - Dubrovnik 2020”.
Istovremeno će u žitnici „Rupe“, u suradnji
s gospođom Teom Batinić, biti održana art
radionica izrade maski, namijenjena djeci
od 10 do 15 godina starosti. Broj sudionika
ove radionice je ograničen na svega 12, pa
će se moći uključiti ona djeca koja prije
dođu.
Od 18 sati bit će otvorena i prigodna izložba
Pomorskog muzeja „Brodovi okovani u
ledu“, a moći će se razgledati i novi predmeti u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja - restaurirani satni mehanizam
iz 18. stoljeća s dubrovačkog gradskog
zvonika, kao i pripadajući brojčanik
„Sunce“.
Središnji dio ovogodišnje manifestacije organiziran je u Atriju Kneževa dvora u 19 sati,
a riječ je o predstavljanju slikovnice „U vremeplovu Republike“, novog izdanja Dubrovačkih muzeja iz edicije Pavlin i Đivov
vremeplov. Pavle i Đivo su, naime, edukativne maskote Dubrovačkih muzeja, a na
predstavljanju će ih utjeloviti dubrovački
glumci Glorija Šoletić i Edi Jertec, dok će
naratorica biti Tana Michl, učenica 7. razreda OŠ Marin Držić.
Program se nastavlja predavanjima,
prezentacijama i videoprojekcijama na svim
lokacijama Dubrovačkih muzeja, a završno druženje je planirano u žitnici „Rupe“,
uz nastup klape „Oštro“ i prigodni
domjenak. Tada će biti izvučen i dobitnik
nagradne igre koju Dubrovački muzeji organiziraju svake godine u sklopu ove manifestacije.
U muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru bit će osiguran prigodni popust na suvenire i publikacije Dubrovačkih muzeja.
PROGRAM NOĆI MUZEJA – 30. siječnja
2015.
Knežev dvor (Kulturno-povijesni muzej)
18.00: Stručno vodstvo kroz stalni postav
18.00 - 01.00: Stalni postav
18.00 – 01.00: Izložba „Rimski carski novac“
18.00 – 01.00: Izložba „Božidar Gjukić ratne fotografije 1991./1992.“
18.00 – 01.00: Izložba o tijeku restauracije
toranjskog satnog mehanizma majstora P.
Baletina iz 18. st.
18.00 – 19.00: Radionica za djecu „Mala
škola arhitekture – Dubrovnik 2020“
(Radionica će biti realizirana u organizaciji
Društva arhitekata Dubrovnik;
voditelji:
Ida Polzer, Davor Bušnja, Lukša Suhor,
Sanela Budalica Meco)
19.00: Predstavljanje slikovnice „U vremeplovu Republike“ iz edicije Pavlin i Đivov
vremeplov. (naratorica: Tana Michl; Pavle:
Glorija Šoletić; Đivo: Edi Jertec)
20.00: Predavanje o tijeku restauracije
toranjskog satnog mehanizma Paska Baletina iz 18. st. (Renata Andjus, Dubrovački
muzeji; Ana Stolar, studentica Sveučilišta
u Dubrovniku)
20.30: Prezentacija rezultata
istraživanja Viline špilje iznad Omble (dr. sc. Domagoj Perkić; Dubrovački muzeji, Arheološki muzej)
21.00: Predavanje o zbirci stakla
Marojice
Bijelića
iz
Dubrovnika(Marina Filipović; Dubrovački muzeji, Kulturno-povijesni muzej)
21.30: Predavanje na temu Domovinskoga rata uz PowerPoint
prezentaciju (Varina Jurica Turk i
Mišo Đuraš; Dubrovački muzeji,
Muzej suvremene povijesti)
Tvrđava sv. Ivana (Pomorski muzej)
18.00: Stručno vodstvo kroz stalni postav
18.00 – 01.00: Stalni postav
18.00 – 01.00: Izložba „Brodovi okovani u
ledu“
20.00: Predavanje o kružnim putovanjima
parobroda ‘Kraljica Marija’ i ‘Princesa Olga’
Jugoslavenskog Lloyda 1930-ih godina, uz
prikazivanje dvaju filmova iz Hrvatskog
državnog arhiva (Đivo Bašić; Dubrovački
muzeji, Pomorski muzej)
Tvrđava Revelin (Arheološki muzej)
18.00: Stručno vodstvo kroz dvije arheološke izložbe
18.00 – 01.00: Izložba „Revelin: Arheološka istraživanja /Prostorni razvoj/Ljevaonica“
18.00 – 01.00: Izložba „Ranosrednjovjekovna skulptura Dubrovnika i okolice“
18.00 – 01.00: Videoprojekcija procesa
rada na izradi replike pluteja iz crkve sv. Petra Velikog u Dubrovniku
19.00: Predavanje o klesanju replike pluteja iz crkve sv. Petra Velikog u Dubrovniku,
uz prezentaciju replike (Vedran Kundić,
konzervator-restaurator; Arheološki muzej
Narona, Vid)
Žitnica Rupe (Etnografski muzej)
18.00: Stručno vodstvo kroz stalni postav
18.00 – 01.00: Stalni postav
18.00 – 01.00: Izložba „Ludi bali i pazari“
18.00 – 19.00: Art radionica karnevalskih
maski 1 - Izrada maski tehnikom kaširanog
papira(Stručni suradnik: Tea Batinić. Radionica je namijenjena djeci od 10 - 15 godina; broj sudionika je ograničen na 12 djece)
19.00: Predavanje na temu Karneval –
nekad i danas; tradicija maskiranja u Dubrovniku (Ivica Kipre; Dubrovački muzeji,
Etnografski muzej)
23.00: Nastup klape Oštro, domjenak i izvlačenje dobitnika nagradne igre
*Nagradna igra
*Prigodni popust na suvenire i publikacije Dubrovačkih muzeja u muzejskoj
prodavaonici u Kneževu dvoru
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
7
Tel: 020 313 005
8
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Preporučen mi je zahvat na nosu zbog devijacije septuma zbog kojeg teško dišem kroz nos.
Radite li to u Poliklinici? Ja bi i minimalno korigirao nos. Jeli i to moguće?
- Nos je najistureniji dio lica. Njegova veličina i oblik daju izražaj
čitavom licu. Ako niste zadovoljni izgledom svog nosa, malim
i jednostavnim zahvatom moguće je promijeniti njegov izgled
u skladu s vašim željama i objektivnim mogućnostima. – odgovara dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije,
član Američkog društva plastičnih kirurga (ASPS) koji surađuje
sa Poliklinikom Marin Med. U Polikliniku dolazi otprilike jednom mjesečno. Prima, i s Dubrovčanima razgovara (i operira)
o svim njihovim željama. To su najčešće liposukcije i korekcija nosa, a kod muškaraca i korekcija slabina i trbuha te ginekomastije.
-Neke osobe imaju prirođeno velik i deformiran nos, dok drugi zadobiju deformaciju nakon neke povrede. Često je vanjska deformacija nosa udružena sa deformacijom unutarnjih
struktura nosa koje uzrokuju otežano disanje. U jednom zah-
vatu se uvijek ispravljaju oba nedostatka. Bit operacije nosa
je u mijenjanju potkožnih struktura; najčešće modeliranjem
kostiju i hrskavice preko kojih se adaptira koža na novu podlogu. Zahvat se izvodi unutrašnjim rezovima, ili malim rezom
na prednjoj pregradi nosa. U modeliranju nosa ponekad se
dodaje hrskavica da bi se ispravile neke teže nepravilnosti,
npr. jako spušten vršak ili zakrivljen nos. Određeni broj pacijenata zahtijeva samo zahvat uspostave dišnog puta, tzv. funkcionalnu operaciju, bez mijenjanja vanjske strukture nosa.
Svakako, nakon pregleda u Poliklinici detaljno će vam biti
objašnjen zahvat i svaki detalj. Naravno da je svaki nos individualan i zahtjeva osobni pristup. Najvažnije je da nos pristaje licu nakon zahvata, a takav krajnji rezultat donekle se može
približiti i kompjuterskom simulacijom.- zaključio je dr. Zambelli.
prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - ambulanta u petak 30.siječnja 2015.
dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - ambulanta u srijedu i četvrtak, 4. i 5. veljače 2015.
dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - ambulanta u četvrtak i petak, 5. i 6. GlasGrada
veljače 2015.
- 515 - petak 30. 1. 2015.
9
GRAD DUBROVNIK
ODJECI KONGRESNOG SAJMA CONVENTA LJUBLJANA
UDRUGA NAVIJAČA HAJDUKA
TORCIDA MOKOŠICA U
SURADNJI S GRADOM
DUBROVNIKOM
Dubrovnik i dalje među tri
najbolje destinacije srednje i
jugoistočne Europe
U izboru regionalnog izdanja „KONGRES Magazin“ između
četrdeset i pet gradova srednje jugoistočne Europe Dubrovnik
je ponovno izabran uz Istanbul i Prag jednom od tri najbolje
kongresne destinacije u našoj regiji. Nagradu je primila direktorica TZ grada Dubrovnika Romana Vlašić na svečanosti u
okviru kongresnog sajma Conventa Ljubljana na kojemu se
predstavila kongresna ponuda Dubrovnika. Tijekom kongresnog sajma Conventa, reginalnog okupljanja kongresnih profesionalaca Kongresni ured TZ grada Dubrovnika bio je domaćinom objeda za sudionike sajma, na kojemu su se služili lokalni
speciajliteti , sve uz glazbeni nastup Klape Kaše. J.T.
ZA REKONSTRUKCIJU I PROŠIRENJE LAPADSKE OBALE
Izdana lokacijska dozvola
Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje dana 20. siječnja 2015. izdao je
lokacijsku dozvolu za projekt rekonstrukcije i proširenja
Lapadske obale. Rekonstrukcija Lapadske obale započinje
na raskrižju s ulicom Nikole Tesle, a završava na raskrižju
kod benzinske postaje Orsan. Prometnica je projektirana kao dvosmjerna s
uzdužnim i kosim parkirališnim prostorima. Od početka zahvata do ljetnikovca
Sorkočević širina kolnika je šest metara,
a od ljetnikovca do kraja zahvata 6,50 metara. Uz prometnicu desnom stranom
predviđen je zeleni pojas i šetnica.
DLJI
IZ OŠ LAPAD
Konferencija za
medije
Dječjim rukama
složeno
Povodom predstavljanja pretprograma 66. Dubrovačkih ljetnih igara u ponedjeljak, 2. veljače u 12,30
sati, u Festivalskoj palači, održat će
se konferencija za medije, na kojoj
će govoriti: Ivana Medo
Bogdanović, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara, Mladen Tarbuk, v.d. intendanta Igara, Mani Gotovac, v.d. pomoćnice intendanta
za dramski program te Mladen Janjanin, v.d. pomoćnika intendanta za
glazbeni program. K.L.
Učenici OŠ Lapad od prvog
dana u velikom broju i rado
sudjeluju u projektu Mladi i
Grad
skupa.
Veliku
kreativnost pokazali su u radionici Dječjim rukama
složeno. Od recikliranog materijala izradili su Primorku u
naravnoj veličini. Zahtijevalo
je to dvomjesečni rad u njihovo slobodno vrijeme. Nisu
žalili ni vrijeme ni trud jer su u
radionici uživali. Profesorica
Antonija Muhoberac Kesovija oduševljena je njihovom
kreativnošću i marljivošću. Primorka danas krasi školski hol
izazivajući veliku pozornost i divljenje svih koji dođu u našu
Školu. Čestitamo profesorici Antoniji, kao i učenicama koje su
najzaslužnije za ovaj prekrasan uradak dječjim rukama složeno,
a one su: Lara Čular, Martina Grizelj, Ana Vrbica i Laura Stojić.
Doris Raguž
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Kraljica majka
Milka Podrug Kokotović i Vladimir
Posavec Tušek u Kazalištu Marina
Držića igraju snažnu duo dramu
“Kraljica majka” - 30. i 31. siječnja
u 20 sati. Redatelj je Ivan Leo Lemo,
a autor teksta Manlio Santanelli.
Predstava je na repertoaru u petak
i subotu na maloj sceni Teatra Bursa, a otkrit će zapanjujuće tajne i
detalje iz prošlosti zapetljanih života majke i sina. Likovi Regine i Alfreda su u kompleksnom odnosu oni žive na sceni u punoj snazi - unatoč sudbini u kojoj se odražavaju
sukob, ljubav, teret i želja za izbavljenjem. Ulaznice se mogu unaprijed rezervirati na telefon 321 088 ili
na e-mail: blagajna @kazalistedubrovnik.hr. Ž.D.
FESTA DUBROVNIK 2015.
Izložba Jagode Lasić u Luži
Uz Festu dubrovačkog zaštitnika i blagdan sv.Vlaha, otvorena
je samostalna izložba dubrovačke umjetnice Jagode Lasić u
Luži, predvorje Kina Sloboda, u nedjelju 25. siječnja 2015. Ova
izložba dio je i izložbenog programa četrnaeste kulturno – zabavne manifestacije Festa Dubrovnik 2015.
Tridesetak radova osebujne dubrovačke umjetnice u tehnici
akrila na platnu predstavljaju motive crkve sv.Vlaha, procesije
i folklornih običaja dubrovačkog kraja. Jagoda Lasić član je
Dubrovačke udruge likovnih umjetnika i sudionica brojnih skupnih izložaba i kolonija, a izlagala je samostalno više od
dvadeset puta. Dobitnica je više nagrada i priznanja Hrvatskog
Sabora Kulture, kao slikar pojedinac. Radove Jagode Lasić
publika će moći vidjeti u Luži sve do 25. veljače. J.T.
10 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Humanitarni
koncert „Svi za
Pava“
Udruga navijača Hajduka Torcida Mokošica u suradnji s Gradom Dubrovnikom poziva vas
na veliki humanitarni koncert
„SVI ZA PAVA“ koji će se održati
2. veljače 2015. (ponedjeljak) u
20 sati u Sportskoj dvorani u
Dubrovniku.
Na koncertu nastupaju Oliver
Dragojević i Dupini, Hari
Rončević, Jole, Klapa Kaše i
Klapa Ragusavecchia.
Prihod od prodaje ulaznica i
pića namijenjen je za oporavak
Pava Hađije, teško stradalog u
prometnoj nesreći. Zdravstveno
stanje i dalje je teško te zahtijeva daljnje liječenje u inozemstvu. Troškovi rehabilitacije su
veliki, a mi ne želimo i ne smijemo reći da ne možemo dalje!
Napominjemo da su se za ovu
prigodu, uz izvođače i našeg
sponzora HDS, i svi drugi odrekli svojih honorara. Sve prateće
službe i osoblje doniraju svoj
rad i opremu. Od pozornice, ozvučenja, rasvjete, prijevoza, ton
majstora, scenskih tehničara,
stolica, do medicinskog osoblja, konobara i redara.
Karte možete kupiti po cijenama: tribina 70 kuna, parter 100
kuna i VIP 150 kuna, na sljedećim prodajnim mjestima:
Grad: Caffe bar Micro i Caffe bar
Galerija
Mokošica: Caffe bar Kiss i Klub
navijača Hajduka Torcida Mokošica
Cavtat: Caffe bar Mihael
Gruda: Caffe bar Mirakul
Čilipi: Caffe bar Sierra
Lapad: Caffe bar Belfast i Caffe
bar Fashion
Burbon: Caffe bar Modena
Gruž: Pizzeria La Luna
Slano: Caffe bar Gajeta
Ston: Caffe bar Kantun
Vojnović: Caffe bar Street
I.Glavica: Caffe bar Dix
Župa: Club 23
Za VIP rezervacije kontakt broj je
+385 99 518 3345. Jedan čovjek
sam ne može učiniti puno, ali
puno ruku i velikih srca može
učiniti velika djela! Ljubav i podrška zajednice mogu našem Pavu
dati jednu novu priliku!
GRAD DUBROVNIK
DEVETNAEST NOVINARA IZ CIJELOG SVIJETA - JEDNOGLASNO:
DUBROVAČKE LJETNE IGRE
Dubrovnik je savršeni Kraljev grudobran! Noć muzeja i u Festivalskoj palači
U Dubrovniku je proteklog vikenda, 24. i 25.siječnja 2015., u organizaciji svjetski poznate producentske kuće HBO, te u suradnji s
Embassy Films Croatia, HTZ predstavništva u Londonu i Turističke
zajednice grada Dubrovnika, boravila grupa od devetnaest inozemnih novinara na putovanju na
kojem su upoznali jednu od
najvažnijih lokacija snimanja planetarno popularne serije „Igra prijestolja“ – Dubrovnik „King’s Landing“. Grupu od devetnaest novinara sačinjavali su predstavnici
globalnih medijskih kuća s više
kontinenata, a impresije o našem
gradu kao prijestolnici sedam kraljevstava opisuju riječju – savršen!
Novinari – predstavnici globalnih
medijskih kuća s više kontinenata
, iz britanskih, kanadskih, francuskih, njemačkih, belgijskih, meksičkih, australskih i nizozemskih
medijskih kuća : MTV, MTV.co.uk,
The Sun, The Daily Star, Yahoo
Movies, Metro, Metro News, E
Talk, Radio Times, SFX / Games
Radar, IGN, News Ltd., Gamestar
i Reforma, upoznali su Dubrovnik
kao Kraljev grudobran. Bili su
smješteni u hotelu Excelsior, koji
je bio domaćin pića dobrodošlice,
a iste večeri, u subotu 24. siječnja
Turistička zajednica grada Dubrovnika organizirala je tematsku
večeru u restoranu Ragusa 2.
Poseban jelovnik pripremljen za tu
prigodu bio je sastavljen od recepata iz knjige inspirirane serijalom
Igra prijestolja – A Feast ofice and
Fire. Sastojao se od sljedova poput
Variva od govedine i ječma,
pečene piletine s medom i
grožđicama, salate s jabukama i
pinjolima, te prženim jabukama,
jelima u kojima su uživali i likovi iz Noć muzeja tradicionalno se održava posljednjeg petka u siječnju u više od sto gradova i mjesta u Hrvatskoj, a ovogodišnjoj,
serije „Igra prijestolja“.
Novinari su bili iznenađeni, a poseb- jubilarnoj, desetoj manifestaciji, pridružuju se i Dubrovačke ljetne
no su ih se dojmili „dodaci“ ovom igre koje s prigodnim programom otvaraju vrata Festivalske
jelovniku – domaći sir i sir iz ulja, palače, 30. siječnja od 18 sati do 1 poslije ponoći na adresi od
pršut rezan ispred njih i dubrovačke Sigurate 1.
prikle. U suradnji s turističkom agen- Program u Festivalskoj palači počinje u 18 sati s kratkim precijom Elite travel organizirana je tura davanjem o projektu kandidature Dubrovnika za Europsku pr„Igra prijestolja“, na kojoj je stručna ijestolnicu kulture 2020., nakon čega slijedi otvaranje izložbe
vodička, ujedno i sama (anti)razglednica prikupljenih tijekom zadnja dva mjeseca u skobožavateljica serije i statistica, Iva- lopu akcije naziva ZA ŠTO DU?BROVNIK. Akcija je to u kojoj
na Radić, sudionike ture vodila na su anketirani građani svih uzrasta s pitanjem kakav Dubrovnik
većinu lokacija snimanja protekle zamišljaju u budućnosti, a izložba će predstaviti te njihove imagčetiri godine, od Lovrijenca, Pila, inacije i vizije grada. U 19 sati održat će se Mala radionica dizaSvete Marije, Kneževog Dvora, zid- jna za djecu koju će voditi Jelena Perišić i Ana Kljaković Gašpić,
ina i tvrđave Minčeta, sa završetkom dizajnerice čiji je rad pobijedio na natječaju za vizualni identitet
u Arboretumu Trsteno. Novinari, kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture. Od
ujedno i obožavatelji serije, pre- 20 sati pa sve do iza ponoći omogućeno je razgledavanje Fespoznavajući lokacije, bili su odušev- tivalske palače uz vodstvo. Publika će biti upoznata s iznimno
ljeni ljepotom Kraljevog grudobra- zanimljivom poviješću palače koja je danas u vlasništvu Dubrovačkih ljetnih igara, uz glazbeni intermezzo u izvedbi
na.
Najpoznatija HBO produkcija i naj- Glazbene radionice Sorgo i mali tratamenat. Pripremljena je i
gledanija serija ikad, snima se u Du- nagradna igra u kojoj mogu besplatno sudjelovati svi posjebrovniku od 2011. godine, a pre- titelji, a izvlačenje dobitnika je u 23 sata.
ma obrazloženju razloga dolaska u „Kandelora, zima fora“, laž ili ne, Igrama se svakako bliži ljeto
Dubrovniku od strane glavnih pro- već tri dana nakon Noći muzeja 2015., kada će tradicionalno
ducenata Davida Beniofa i na Kandeloru, 2. veljače, biti predstavljen pretprogram nadoD.B.Weissa opis Kraljevog grudo- lazeće festivalske sezone. Karla Labaš
brana u knjigama George Martina
podudara se s izgledom i pozicijom Dubrovnika. U kratkim fil- U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU
movima koji se objavljuju uoči svake nove sezone emitiranja , DUBROVNIK
produkcijski tim i glumci iz serijala , neskriveno iskazuju oduševljenje Dubrovnikom, gostoprimstvom stanovnika i Hrvatskom. Prema poznatim svjetskim medijima, poput američkog Buzz Feed Program
portala koji se bavi filmskom industrijom, Dubrovnik je trenutno 18.00-18.30 Predavanje “Riječna
najvažnija lokacija za Igru prijestolja s obzirom da „igra“ ulogu kornjača među nama”
prijestolnice Sedam kraljevstava.
18.30-18.45 Kviz znanja
Dubrovnik je u svijetu sve prepoznatljiv i kao Kraljev grudobran 18.45- 20.00 Kreativna radionica
(King’s Landing), organiziraju se specijalizirane ture obilaska „Šareni oklop“
„Putevima Igre prijestolja“, novinari iz svijeta istražuju historijske 20.00 -21.00 Otvorenje izložbe
lokacije i sve više svjetskih medija prepoznaje Dubrovnik kao ide- „Riječna kornjača“
alnu filmsku destinaciju.
21.00-21.30 Predavanje “Borba za
Putovanje devetnaest novinara HBO je organizirao uoči izdavan- spas riječne kornjače još uvijek traja DVD-a četvrte sezone, a najavio također da će se 8.veljače na je”
HBO kanalima emitirati video pod nazivom „A Day in the Life“ u
PMD
kojem se pojavljuje i Dubrovnik. J.T. i S.M.
Noć muzeja 2015.
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
glazbene izražaje.
U Atelijeru Pulitika nastupit će
bend Garden Street Trio koji je
sastavljen od glazbenika koji su
Osim u Umjetničkoj galeriji, Noć već dugi niz godina prisutni na
muzeja obilježit će se i u Galeriji dubrovačkoj sceni. Alan Polzer
Dulčić Masle Pulitika te u Atelije- na bubnjevima, Toni Butigan na
ru Pulitika. U Galeriji Dulčić Masle klavijaturama i Adem Gušić na
Pulitika publika će moći uživati u bas gitari šetaju od chilla do jazglazbenim notama Tea Marti- za ili funka dok se kameleonski
novića na klaviru. Martinović je ne stope s okolišem. Oba prorođen u Dubrovniku u drugoj grama počinju u 20 sati, a traju
polovici prošlog stoljeća. Počeo do ponoći.
je svirati klavijature u dobi od Osim u glazbenom dijelu progračetiri godine. Samouk, kuriozan ma, posjetitelji će moći uživati i u
i uporan. Bavi se podjednako retrospektivnoj izložbi duelektronskom i akustičnom brovačkog umjetnika Pera Šanglazbom, reproduciranjem i ko- tića Pažljiva kronika tišine, čiji se
mponiranjem,
studijskom jedan dio nalazi u Galeriji Dulčić
produkcijom. Zaljubljenik je u Masle Pulitika, dok je drugi dio u
improvizaciju i spontane
Atelijeru
GlasGrada
- 515 Pulitika.
- petak 30. 1. 2015. 11
Bogat program za Noć muzeja na sve tri lokacije
Umjetnička galerija Dubrovnik i
ove godine je za sve posjetitelje
pripremila poseban program za
Noć muzeja, koji će se obilježiti
u petak, 30. siječnja 2015. godine. Publiku će u 20 sati dočekati
svjetski poznati video-autor, konceptualni umjetnik i performer,
Damir Nikšić iz Sarajeva, koji na
zabavan, a nadasve kreativan
način obrađuje teme koje bi se
trebale ticati svih nas.
Program pod nazivom Posljednji vlak, podnaslova Caramelle
non ne voglio piů! objedinjuje
glazbu, video-radove i performanse autora šire poznatoga po
radovima The Conductor, Pablo’s Rock, Pronađi službeno lice,
O kapitalima, Poremećaj, Sarajevski salon, Holiday Art Market
itd.
Uz ovaj jedinstveni program koji
će se izvoditi u prizemnom dijelu muzeja na Pločama, posjetitelji
će moći istu noć pod stručnim
kustoskim vodstvom s početkom u 21 sat obići i retrospektivnu izložbu povodom 100. godišnjice smrti velikana hrvatskoga slikarstva Miroslava
Kraljevića, koja je u Umjetničkoj
galeriji Dubrovnik otvorena do
nedjelje, 8. veljače 2015. godine.
ŽUPA DUBROVAČKA
BRANITELJSKA ZADRUGA EKO-ŽUPA
Najam samostana Sv. Vićenca u Čelopecima
Prije tri mjeseca Braniteljska zadruga Eko-Župa uzela je u dugoročni najam Dominikanski samostan
Svetog Vićenca u Čelopecima.
Ugovor o najmu samostanskog
kompleksa i okolnog zemljišta potpisan je na rok od 25 godina, a
njime je zadruga dobila dugoočekivane prostore i zemljište za
rad i proizvodnju koji su im je bili
neophodni za razvoj već započetih
djelatnosti, a Dominikanci su osigurali zaštitu svojih nekretnina od
daljnje devastacije i propadanja.
Prema riječima članova zadruge,
cilj ovog projekta je osigurati obnovu i kontinuirano održavanje samostanskog kompleksa čime bi
se zaštitila ova vrijedna kulturno-povijesna
i prirodna cjelina u Župi dubrovačkoj, te uključila u kulturnu, društvenu, turističku i ugostiteljsku i dr. ponudu. Naime, crkva Sv. Vinka Ferrerskog i Samostan, jedini s klaustrom na prostoru općine Župa dubrovačka, zaštićeni su spomenici kulture, a datiraju iz 16 st.
Namjena ovog samostana se kroz povijest
se nije značajnije mijenjala. Naime, po svjedočenju otaca Dominikanaca bio je to radni samostan, njihovo gospodarstvo, odakle su plodovi distribuirani u grad, te prehranjivali dominikansku zajednicu u Dubrovniku.
Braniteljska zadruga Eko-Župa je na tom
tragu , kroz svoj projekt, na sličan način
planirala koristiti navedeni kompleks. Ob-
jekt će prilikom obnove i korištenja najvećim
dijelom zadržati svoj u prvobitnu namjenu,
te otvoriti vrata svakome tko ga
bude želio posjetiti i vidjeti čime se
zadruga bavi. Uz to će se na jednom mjestu moći vidjeti neke zanimljive stvari iz kulturne, etnografske, arheološke i druge baštine
Župe dubrovačke.
Planirano hortikulturalno uređenja kompleksa s nasadima aromatičnog bilja i zelenim labirint
parkom, te zanimljivostima i
atrakcijama, također je mamac
budućim posjetiteljima. U realizaciji ovog projekta zadrugari ističu
iznimnu i konkretnu potporu
Općine Župa dubrovačka i
Načelnika općine, kojima se ovim
ponovno zahvaljuju . Općina je
otvoreno poduprla ovaj projekt, a
branitelji će nastojati kroz projekt bude koristan za širu društvena zajednica, te da
Župa u cjelini ima od njega značajnu korist. Interes za ovaj projekt su iskazale i turističke agencije koje su prepoznale mogućnost prezentacije naše ponude turistima. Naime, blizina grada i postojeća infrastruktura dobar su preduvjet i za organiziran
dolazak turista autobusom.
FILM “KOLARIN” FILMSKE RADIONICE ŽUPA
Na Međunarodnom festivalu u Španjolskoj
Kratki igrani film “Kolarin”, prošlogodišnji uradak filmske radionice
Župa koju u suradnji s OŠ Župa dubrovačka vodi Miro Bronzić iz Škole
filma Šipan, prikazat će se 28.siječnja na Forumu mladih Grda Dubrovnika.
Istovremeno, iz grada Placencia na
sjeveru Španjolske stigla je potvrda da je ovaj film uvršten u međunarodnu konkurenciju tamošnjeg
filmskog festivala mladih. Tako će
se ovaj zanimljivi uradak župskih osnovnoškolaca naći u konkurenciju s
filmovima iz čitavog svijeta, a zanimlji12 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
vo je i da se u samom promo spotu
festivala pojavljuju i kadrovi koje su za
svoj film snimili mladi župljani.
MATICA HRVATSKA PREDSTAVILA
Časopis Dubrovnik 4./2014.
Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u četvrtak
22. siječnja navečer u Saloči od
zrcala Narodne knjižnice Grad
četvrto izdanje časopisa „Dubrovnik“ za 2014. godinu.
Vinicije B. Lupis iz rubrike studija
predstavio je svoj rad o armenskim zlatarskim temama, odnosno pokušaju rekonstrukcije jednog izgubljenog fenomena periferijske umjetnosti.
- Armenska povijest umjetnosti uistinu je složen
kulturni fenomen u svjetskoj povijesti umjetnosti jer se gotovo zadnjih tisuću godina može
govoriti o umjetnosti dijaspore, izvan središnjeg
nacionalnog prostora istaknuo je Lupis. Ujedno je predstavio i studiju
Anite Zelić Tomaš o kanonizaciji
u svjetskoj i hrvatskoj
književnosti, odnosno kanoniziranja hrvatske književnosti u djelima likovnih umjetnika Bukovčeve epohe.
Iz rubrike o baštini Nikša Violić
osvrnuo se na svoj tekst o ljetnikovcima na području Gruža i Lapada, istaknuvši kako je riječ o
nastavku osvrta na dubrovačke
ljetnikovcima.
DEŠA-DAN LJUTE NARANČE NA KANDELORU
Sav prihod namijenjen Pavu
U sklopu feste sv. Vlaha, DEŠA-Dubrovnik, u suradnji s udrugom
„Dubrovačka naranča, i ove godine organizira Dan ljute naranče na
Kandeloru, 2.veljače, u prostoru Luže. Ova manifestacija je već tradicionalno postala dio Feste sv. Vlaha, u kojoj sudjeluju svi renomirani hoteli s dubrovačkog područja, kao i pekarnice, slastičarne i restorani. Manifestacije će, i ove godine, imati humanitarni karakter te će
se sav prihod ove godine namijeniti za pomoć našem teško strad-
- Rad je zamišljen kao povijesna šetnja Gružem i Lapadom rekao je Violić.
Akademik Luko Paljetak je iz rubrike o drami istaknuo djelo „Balada o bečkom šniclu“ Georgea Taborija, mađarskog Židova,
koji se u Hollywoodu proslavio pisanjem scenarija i režiranjem
filmova. Iz rubrike o prozi Paljetak je istaknuo djela austrijskog
pisca Ericha Freida te Korčulanina Josipa Meštrovića, a iz rubrike o poeziji djela Vesne Aralice i Miroslava Pelikana.
O studiji Mirjane Malovan „Dubrovački trgovci Radulovići u
Apuliji“ govorili su Vinicije B. Lupis i Jelena Obradović Mojaš.
- Autorica prati fascinantan životni put prvog poznatog člana
obitelji, Frana Marinova, trgovca, brodovlasnika i kapetana koji
je vješto osigurao prestiž i autoritet te vrlo plodonosno umrežio
pomorske veze s Napuljskim Kraljevstvom - kazala je Obradović
Mojaš.
Antun Česko predstavio je prilog namijenjen ogledima, i to Slavice Stojan o Paljetkovom prijevodu Shakespeareove
drame ‘Romeo i Giulietta’, ali i Ivana Pederina, Josipa
Lisca, Đura Maračića, Fabijana Lovrića te svoj ogled na
poeziju dubrovačkog slikara Josipa Škerlja.
U četvrtom izdanju časopisa „Dubrovnik“ za 2014. godinu još se mogu naći tri osvrta Luka Paljetka na djela
Feđe Šehovića, Marine Vukašin Nodilo i Mara Jovića,
kao i osvrti Gradimira Gojera, Josipa Lisca, Slavice Stojan, Borisa Njavra, Dina Hajdarevića te Antuna Nodila.
Predstavljanje su svojom izvedbom uveličali Sebastijan
Vukosavić i mladi gitarist Lovro Barišić. Baldo Marunčić
alom sugrađaninu, Pavu Hađiji. Sve slastice će biti napravljene
sa džemom od ljute naranče, a sudjelovat će svi renomirani
dubrovački hoteli (Rixos, Excelsior, Lacroma, Petka, Park, kao i
renomirane dubrovačke slastičarnice (Pupica, Ana, Dolce Vita,
Pogača Babin kuk). DEŠINE članice će napraviti kolačiće sa
džemom od ljute naranče. Pozivamo sve sugrađanke i sugrađane da nam se pridruže na Kandeloru u Luži od 10 do 17
sati, te na taj način doprinesu obilježavanju Dana ljute naranče,
kao i humanitarno pripomognu akciji za našeg mladog sugrađanina
VJERNICI IZ MANDALJENE
U posjetu nekadašnjoj
Poljičkoj Republici
Vjernici župe sv. Marije Magdalene u Mandaljeni sa
župnikom don Vilimom Petrovićem su se u subotu,
24. siječnja uputili na jednodnevan izlet u mjesta bivše
Poljičke Republike. To je prvi od tri planirana župna
izleta ove godine. Krenuvši u ranim jutarnjim satima,
vjernici su prvo posjetili Svetište Majke Božje lurdske
u Vepricu i obišli ga. Najzanimljiviji dio su mnogima
bile u mramor ugravirane poruke koje ljudi već godinama donose na dar Majci Božjoj, u znak zahvalnosti za svoje uslišane molitve. Boravak u Vepricu
ipak nije dugo trajao, pa su nakon euharistijskog slavlja kojeg je predvodio župnik don Vilim krenuli dalje,
do Omiša. Tamo ih je dočekao lokalni vodič s kojim
su posjetili Gradski muzej i vidjeli ostavštine Rimskog
U EKO CENTRU U MOKOŠICI
Eko radionica sapuna
Pod motom: „Reciklirajmo za budućnost“ pozivamo sve naše eko aktiviste
da dođu u u subotu 31.siječnja 2015 u 18 sati u naš topli Eko centar u
Mokošici kada ćemo imati malu eko radionicu sapuna koje ćemo raditi od
starih komadića sapuna, uz nekoliko kapi lavandinog ulja i nekoliko žlica
čaja od lavandinog cvijeta. Nakon eko radionice sapuna uz veselo druženje
slasna okrjepa –domaće palačinke s džemom od dubrovačkih ljutih naranača
i ljekoviti čajevi od šipka i lipe koje ćemo zajedno pripremiti u našem Eko
centru. Završetak druženja oko 19, 40. Voditeljica: Jadranka Šimunović
Carstva. Obilazeći dalje bivši
teritorij Republike, posjetili su
svetište sv. Leopolda Mandića,
posebno u jednu
ruku zato što je
smješteno u špilji, a u drugu ruku
zbog svečevog
porijekla iz Herceg Novog te
njegove titule
zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije.
Zadnje mjesto
koje su posjetili
bio je spomenik
poljičke junakinje
Mile Gojsalić. Do njenog lika, međutim, nisu mogli doći,
ali su, popevši se na stijenu iznad, mogli zato uživati u
pogledu koji puca na rijeku Cetinu. Umorni i izgladnjeli,
izletnici su se uputili na ručak u konobu „Seljačka kuća“,
u kojoj su probali specijalitete tog područja, poput soparnika, i dobro se zabavili. Međutim, svemu dođe kraj, te su
se izletnici dolaskom večeri oprostili od domaćina i uputili
natrag u svoju župu. Vjernici župe Mandaljene su pokazali veliko zadovoljstvo izletom, koje ih je potaknulo na
još željnije iščekivanje izleta u Lourdes u svibnju, te zatim,
krajem ljeta, u Posavinu i Slavoniju.
Milka Maria Varela
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE:
U ZAGREBU
Županija će biti domaćin Večere od
Kandelore
Župani o zakonu o pomorskom
dobru i morskim lukama
„Župan Nikola Dobroslavić bio je
prinuđen reagirati na situaciju u
kojoj je bivša vlast u Gradu Dubrovniku odlučila ne pozivati uzvanike na ovogodišnju Festu sv.
Vlaha, premda je za pozivanje i
Večeru od Kandelore, prema
riječima Povjerenika Vlade RH
Niko Pavlovića, imala i organizacijske i financijske kapacitete.
Nakon obavljenih razgovora s
više gospodarstvenika koji su ponudili pomoć u organizaciji, s
festanjulima ovogodišnje Feste i
rektorom crkve Sv. Vlaha te
razgovora s Povjerenikom
nametnula se ocjena da je neprihvatljivo zbog raspuštanja gradske vlasti umanjivati Festu sv.
Vlaha nepozivanjem uzvanika.
Budući da Vladin Povjerenik
smatra da ne može odstupiti od
odluke bivšeg gradonačelnika da
se ne organizira pozivanje i
Večera, Županija je odlučila biti
domaćin uzvanicima i skupa s
gospodarstvenicima i festanjulima organizirati Večeru od Kandelore. Na večeri će se osigurati uloga i mjesto Grada kroz Povjerenika Vlade. O namjeri je
obaviješten dubrovački biskup
monsinjor Mate Uzinić koji je
potvrdio dolazak na tradicionalnu Večeru. Obavještavamo javnost da se danas upućuju pozivi
državnom vrhu, diplomatskom
zboru i drugim uzvanicima koje
Županija poziva u svečanim prigodama, u kojima ih se poziva na
Festu Sv. Vlaha i na Večeru od
Kandelore koja će se organizirati
u hotelu Hilton na Kandeloru, 2.
veljače u 20,00 sati.”
Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Zagrebu na 34. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija na kojemu se
raspravljalo o planu rada i financijskom planu rada HZŽ u 2015.
godini te o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama nacrtu novog Statuta HZŽ.
O STRATEŠKOJ STUDIJI I OKVIRNOM PLANU I PROGRAMU
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Zamjenica Vučković na javnom
izlaganju
Predstavnice Dubrovačko-neret- OPP-a, te davanje preciznijih prevanske županije zamjenica žup- poruka kako očuvati krajobrazne
ana Marija Vučković i v.d. značajke, a time i dohodak iz
pročelnice UO za zaštitu okoliša najvažnije gospodarske aktivnosDijana Tomašević-Rakić sud- ti Dubrovačko-neretvanske župjelovale su na javnom izlaganju anije.
o Strateškoj studiji i Okvirnom Marija Vučković je zatražila dodatplanu i programu istraživanja i ek- no javno izlaganje u Dubrovniku,
sploataciji ugljikovodika na obzirom da je 6 od 10 dozvola za
Jadranu, organiziranom od istraživanje dodijeljeno za postrane Agencije za ugljikovodike dručja u Dubrovačko-neretvani Ministarstva gospodarstva RH. skoj županiji. Nastavno, izrazila je
Izlaganje i rasprava u kojima su zabrinutost zbog unaprijed
sudionici iz civilnog, javnog i gos- utvrđenih parametara površine
podarskog sektora iznosili svoje istražnih područja i njihove udalprimjedbe na prezentirane doku- jenosti od obalne crte kopna/otomente, a odgovarali predstavni- ka na 6, odnosno 10 km. Izdaci Agencije za ugljikovodike i vanje dozvola s tako unaprijed
izrađivači dokumentacije, trajalo utvrđenim parametrima, bez
je gotovo pet sati.
obzira što će se ugovori potpisati
Dijana Tomašević Rakić je tek nakon usvajanja cjelokupne
tijekom rasprave naglasila kako dokumentacije, pretpostavlja da
bi bilo ispravno da se Okvirni plan strateška studija utjecaja na okoi program donosio koordinirano liš Okvirnog plana i programa
s Morskom i obalnom strategi- istraživanja definirane parametre
jom, čiju izradu i usvajanje uopće nije ispitivala.
očekujemo, jer bi se na taj način Konačno, istaknule su predriješili konflikti u planiranju gos- stavnice Dubrovačko - neretvanpodarskog razvoja obalnog po- ske županije na javnom izlagandručja. Dodatno je iznijela i ju, postavlja se pitanje jesu li susprimjedbe u vezi s nedostatkom jedne zemlje na odgovarajući
zasebne obrade krajobraznih način uključene u procjenu doznačajki, smatrajući da je zadaća kumentacije prema Konvenciji o
strateške procjene utjecaja na procjeni utjecaja na okoliš preko
okoliš usmjeravanje i korigiranje državnih granica (ESPO konven14 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Također, na sjednici se raspravljalo i o nacrtu novog Statuta
HZŽ. Nakon sjednice župani su obišli branitelje koji prosvjeduju ispred zgrade Ministarstva branitelja u Savskoj ulici.
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA VLAŽNIH STANIŠTARAMSARSKA KONVENCIJA
Snimanje milenijske fotografije
Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa (Ramsarska konvencija, 2. veljače) Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačkoneretvanske županije organizira snimanje milenijske fotografije
koje će se održati 7. veljače 2015. godine s početkom u 11,00
sati u zaštićenom području, posebnom ornitološko-ihtiološkom
rezervatu Delta Neretve - jugoistočni dio (ispred autokampa Rio).
Milenijsku fotografiju Delte Neretve će kroz projekt „Milenijska
fotografija“ snimiti Šime Strikoman, a kako bi sama akcija uspjela, potrebno je sudjelovanje minimalno 200 osoba. Tema
fotografije biti će logotip Ramsarske konvencije s naznakom
CRO, obilježjem države.
cija), jer će, ukoliko nisu, sutra i one započeti ili provoditi svoje
programe istraživanja bez odgovarajućih konzultacija s Republikom Hrvatskom, što bi moglo dovesti do negativnih posljedica po okoliš i gospodarstvo naše županije.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN I NAČELNIK KONAVALA OBIŠLI CAVTAT I GRUDU
TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ
Dom umirovljenika na Grudi za Uskrs
Sajam EMITT Istanbul 22. – 25. siječnja
Župan Nikola Dobroslavić,
načelnik Općine Konavle Luka
Korda i ravnatelj Doma zdravlja
Dubrovnik Branko Bazdan obišli
su ambulantu u Cavtatu i novoizgrađeni Dom umirovljenika
na Grudi. Tom je prilikom ravnatelj
Bazdan kazao kako je u obnovu
fasade ambulante u Cavtatu i
zamjenu prozora i vrata uloženo
oko 500 tisuća kuna. Na Grudi je
sredstvima Općine Konavle
izgrađen 36 milijuna kuna vrijedan Dom umirovljenika. Prema riječima ravnateljice Lucije Pušić dom bi trebao početi s radom za Uskrs. Kapacitet doma je
oko stotinu kreveta. Načelnik Konavala Korda izrazio je zadovoljstvo izgradnjom doma te je dodao kako se nada da će se i problem sa strujom za dom
uskoro riješiti. Isto tako, Korda se zahvalio Županiji na uređenju ambulante u
Cavtatu.
Na sajmu EMITT u Istanbulu (22.-25.siječnja) nastupila je i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije. Hrvatska turistička zajednica je odustala od nastupa na ovom sajmu, te je zbog važnosti ovog tržišta
TZ Dubrovačko neretvanske županije odlučila nastupiti samostalno. Nakon što je Turistička zajednica Grada Zagreba također odlučila nastupiti na sajmu EMITT,
dogovoreno je da se nastupi sa zajedničkim štandom
veličine 16 m2. U 2015. godini po 19. put u Tuyap centru u Istanbulu bilo je više od 4000 izlagača iz 70-tak
zemalja svijeta, koji su predstavili svoju ponudu na „Istočno Mediteranskom sajmu turizma i putovanja“ –
EMITT-u. Ovogodišnji nastup na sajmu EMITT je dobar
nastavak predstavljanja turističke ponude Dubrovačko-neretvanske županije na tržištu Turske, i to na ovom
najvećem turističkom sajmu u ovoj zemlji.
DUNEA
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije
nastupila je i na sajmu Holday World Show u Dublinu,
a koji se održao po 26. put, od 23.-25.siječnja. Nastupila je zajedno s Turističkom zajednicom Zadarske županije i Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije na štandu od 15 m2. Na dublinskom sajmu sudjelovalo je oko 1000 turističkih organizacija iz više od
50 zemalja svijeta. Prošlogodišnji broj posjetitelja Holiday World Show-a je bio preko 55.000, što je 11% više
nego prethodne godine, a porast njihovog broja u sličnom omjeru je bio i ove godine. Uz brojne direktne letove
iz Irske za zračnu luku Dubrovnik, te vrlo visoku poziciju irskih turista u ukupnom broju gostiju Dubrovačkoneretvanske županije u 2014. godini, ovaj sajam je postao nezaobilazan u promidžbenim aktivnostima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.
Predstavljen novi projekt ‘’Ćiro’’
Na konferenciji za novinare, održanoj
26.siječnja. predstavljen je novi EU
projekt “Bicikliranje kroz prošlost – revitalizacija stare uskotračne željeznice
ĆIRO” odobren u sklopu IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013.
i to među prvima na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Nositelj projekta na razini županije je
Općina Konavle dok su ostali hrvatski partneri Turistička zajednica
Općine Konavle i Regionalna razvojna agencija DUNEA koja je bila
zadužena za prijavu projekta. Vodeći
partner u BiH je Javno poduzeće Vjetrenica – Popovo polje. Projekt traje
24 mjeseca, ukupna vrijednost mu je
643.266,42 eura, a proračun hrvatskih
partnera iznosi 292.605,95 eura, od
čega je 83,85% bespovratnih sredstava sufinancirano kroz EU fodnove.
- Riječ je o projektu kojim nastavljamo aktivnosti na razvoju ruralnih područja naše županije, s naglaskom na
ruralni turizam, a ovim projektom
Konavle će dobiti dodatnu ponudu i
nadogradnju na postojeće turističke
sadržaje – rekla je na konferenciji za
novinare direktorica DUNEA-e Melanija Milić.
Opći cilj projekta je doprinijeti
povezivanju prekograničnog
područja županije i Hercegovine putem uspostave nove
zajedničke turističke ponude.
Projektom je predviđena revitalizacija trase stare uskotračne
željeznice kao biciklističke
staze koja će imati ulogu
svojevrsnog “muzeja na
otvorenom” posvećenog
prošlosti “Ćira”.
Zamjenik načelnika Općine
Konavle Božo Lasić istaknuo je kako
će se provedbom projekta od daljnjeg propadanja očuvati ova izuzetna
trasa, a rezultatima doprinjeti bogatijoj turističkoj ponudi. Naime, očekuje
se da će do završetka trajanja projekta na području Konavala 8 km staze
biti spremno za bicikliranje i pješačenje.
Kako je pojasnio viši stručni suradnik
u DUNEA-i Bruno Bebić, uključeni su
radovi postavljanja signalizacije, rasvjete i novih odmarališta duž nove
biciklističke staze na njezinim najatraktivnijim lokacijama. Nadalje, predviđene su i aktivnosti korištenja same
staze kao nove turističke ponude i to
jačanjem kapaciteta lokalnih dionika
putem radionica, studijske posjete
drugim sličnim uspješnim projektima,
organiziranjem promotivnih utrka duž
staze, kao i nabavka bicikala koji bi
bili na raspolaganju krajnjim korisnicima staze (biciklisti, turisti, lokalno
stanovništvo). Kako bi staza odgovarala zahtjevima modernog doba
predviđena je i uspostava sustava QR
kodova i GPS mapiranje što će krajnjem korisniku omogućiti da se detaljno upozna s prošlošću željeznice
putem vlastitog mobilnog uređaja.
Holiday World Show - Dublin,
23.-25. siječnja
New York Times Travel Show - New York,
23.-25. siječnja
U New Yorku je održan sajam New York Times Travel
Show. Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske
županije imala je svoj drugi nastup na ovom sajmu, no
ove godine kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke
zajednice, uz veličinu štanda od 6m2. Sajam se održao
u kongresnom centru Javits. Turistička zajednica Grada Dubrovnika također je zajedno s Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala
u radu i financiranju našeg dijela štanda. Prvi dan sajma namijenjen je bio isključivo profesionalcima, dok
su druga dva dana bila predviđena za široku publiku i
profesionalce. Bilo je 500-tinjak izlagača iz 150 zemalja svijeta. Uz nastup na sajmu sudjelovali su i na workshopu za američke turističke profesionalce koji je organizirala Hrvatska turistička zajednica.
Sajam FITUR Madrid
28. siječnja - 1. veljače
Na sajmu Zbog izmijenjenih pravila nastupa Hrvatske
turističke zajednice na sajmovima, po prvi put Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije nastupa na ovom sajmu kao suizlagač na štandu Hrvatske
turističke zajednice, i to na dijelu od 7 m2. S obzirom
da su Španjolci na visokoj poziciji po broju posjeta naše
županije, a broj chartera iz Španjolske prema Dubrovniku se konstantno povećava u TZ-u su se odlučili na
dodatnu promidžbu na ovom sajmu.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 15
GLAS PLOČA
GRADSKA VLAST I GRADONAČELNIK VEJIĆ SVOJIM
SUGRAĐANIMA OMOGUĆILI IZJAŠNJAVANJE
ODLUKA PROTIV IZGRADNJE TERMOELEKTRANE NA UGLJEN NA PODRUČJU
GRADA PLOČA
Referendum uspio, Pločani Ovo je jasna i glasna poruka Pločana svima!
Referendum je slijedio donešenu Derekli NE termoelektrani
klaraciju kojom se Gradsko vijeće
Pločani su se u nedjelju 25. siječnja 2015.godine izjašnjavali o potencijalnoj izgradnji termoelektrane na
ugljen u Pločama. Na referendum je izašlo preko 60
% birača (njih 5260), a na temelju rezultata glasovanja na svih 16 glasačkih mjesta u Pločama, utvrđeno
je da je bilo :
446 glasova ZA
4771 glasova PROTIV,
te je u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. Zakona
o referendumu, većinom glasova birača koji su pristupili lokalnom referendumu, donešena
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA ODGOVARA:
O svemu će odlučiti i zadnju
riječ dati struka
Ploča protivi inicijativi izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama.
Zapravo je jedna od točaka same
Deklaracije, a ovim referendumom
kao najdemokratskijim načinom izjašnjavanja, gradska vlast je zapravo, unatoč svim pritiscima, omogućila svojim sugrađanima omogućila da
i sami kažu što misle o jednom
ovakvom projektu.
„Ovo je jasna poruka mojih sugrađana. Ovaj referendum obvezujući je samim
time što je toliko ljudi reklo svoje NE projektu termoelektrane. Treba ovu našu
poruku čuti i Ministarstvo i sve odgovorni akteri priče“, rekao je Vejić.
PLOČANSKI HDZ MOBILIZIRAO ČLANSTVO NA IZLAZAK NA REFERENDUM
Pločani, taman kad su pomislili da su s borbom gotovi, iz Ministarstva gospodarstva osvrnuli su se na
rezultate referenduma priopćenjem u kojem kažu:
“Stav Ministarstva gospodarstva je da svakako treba
uzeti u obzir volju građana, a konačnu odluku o projektu treba donijeti struka. Taj privatni projekt je Ministarstvo podržalo kao što bi podržalo i svaki drugi
razvojni projekt, koji smanjuje uvoz energenata, povećava hrvatsku proizvodnju i zaposlenost, ali uz ključan uvjet poštivanja najviših ekoloških standarda i
imajući u vidu brojna pozitivna iskustava zapadnoeuropskih gradova i luka”.
Je li vjerovati da će se Ministarstvo oglušiti o 4771
glas PROTIV i na ovako glasnu poruku Grada Ploča,
zanemariti i protivljenje Gradskog vijeća, gradonačelnika, Županijske skupštine...ostaje za vidjeti,
ali jedno je sigurno: grad Ploče vodio je povijesnu
borbu i lavovskom voljom bio PROTIV projekta termoelektrane i to su pokazali svima!
SVI ZAJEDNO PROTIV
Udruge
zadovoljne
Zadovoljne su rezultatom i
ovako velikom izlaznošću i
udruge i građanske inicijative,
koje su sudjelovale u aktiviranju građana protiv termoelektrane.
Iz udruge Škanj poručili su da
je ovo zajednička pobjeda
nad primitivizmom u kojoj se
oduprlo privatnim interesima.
PLOČANSKI SDP TAKOĐER
ZAHVALJUJE SVIMA KOJI SU IZAŠLI
Pločanski SDP izrazio je zadovoljstvo rezultatima referenduma. Predsjednik Mišo Krstičević osvrnuo se u
svojoj izjavi na,kako kaže tranziciju HDZ-a,no ni osvrt ni odgovor nije dao na činjenicu da Ministarstvo
gospodarstva i Vlada RH,odnosno SDP-ov državni
vrh kaže kako za konačnu odluku čekaju struku, bez
obzira na ovako jaku poruku pločanskog naroda.
16 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Predsjednik GO HDZ Ploče i pločanski gradonačelnik Krešimir Vejić, zahvalio
je svojim članicama i članovima što su prepoznali važnost izlaska na referendum. „Danas znamo da je to najsnažnija poruka Vladi Republike Hrvatske o
stavu stanovništva Ploča i lokalne samouprave kojeg će morati poštivati. Danas smo pokazali zajedništvo i dokazali da lokalni referendumi, uz iskrenu i jaku
potporu gradskih vlasti, mogu uspjeti“.
I NEKOLIKO DANA POSLIJE
Politikanstvo, pa i na ovako životnu temu, ne prestaje
I danima poslije, umjesto zajedništva u
pobjedi, novinski napisi i optuživanja.
Neki iz dobro starog običaja, a neki iz
potrebe medijske eksponiranosti.
Žalosti činjenica da ovako životna tema
nema pravo na predah od političkih insinuacija, pa tako možemo pročitati
ovih dana optužbu vijećnika Ćope upućenu gradonačelniku, a zbog kako
kaže skandalozne izjave u kojoj traži od
Ministarstva gospodarstva i Vlade RH
da poštuju volju građana. Gradonačelnik odgovara: “Oprostite
vijećniče što sam se drznuo Vašoj Vladi uputiti apel da poštuju volju građana
Ploča”. Nadalje, oglasio se i županijski
HNS obrušivši se na gradonačelnika
Vejića ne uzimajući u obzir da je
otvorenu potporu projektu termoelektrane u Pločama dao upravo ministar
Vrdoljak, stranački kolega gdina. Dujmovića. Upravo dopise ministra Vrdoljaka u svom odgovoru dao je gradonačelnik Vejić. U nadi su Pločani da
će se ova za njih tako životna tema osloboditi svih dodatnih varijacija i akcija, te
političkih manipulacija. Svoje jasno NE
su rekli, a gradonačelnik Vejić osigurat
će da to protivljenje dođe do ušiju onih
na kojima će sutra biti konačna odluka
GLAS PLOČA
POLJOPRIVREDNICI S PODRUČJA GRADA PLOČA SLOŽNI:
Poništiti Natječaj za zakup
Na sastanku s gradonačelnikom i predsjednikom
Gradskog vijeća poljoprivrednici s područja Ploča traže
poništenje Natječaja za zakup zemljišta do donošenja
Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Niz poziva ministru poljoprivrede i Agenciji za poljoprivredno
zemljište za hitnim sastankom,
od strane poljoprivrednika s
područja grada Ploča mjesecima nije urodio plodom.
Prvi takav poslan je još
27.studenog 2014. kada su poljoprivrednici tražili hitan susret
s ministrom, ali i sa samom
Agencijom kako bi ukazali na
niz nelogičnosti i neslaganja
natječaja za zakup sa stvarnim
stanjem na terenu, te izrazili
svoje nezadovoljstvo samim
uvjetima.
Podsjećamo, ukazivali su već
tada na:
- prekratak rok od 15
dana za prijavljivanje, s
obzirom na opsežnu dokumentaciju koja je bila
tražena;
- predug rok od 50 godina za zakup poljoprivrednog zemljišta;
- nedovoljnu pomoć od
strane Savjetodavne
službe za informiranje
poljoprivrednika, a koji
su prema funkciji predviđenoj natječajem;
- način bodovanja koji bi
išao u korist poljoprivrednika da su u
natječaj uzete u obzir
Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom
zemljištu, što su poljo-
privrednici naveli i kao jednu od
najvažnijih .
Nadalje, apelirali su na činjenicu da Agencija nije uzela u obzir
niti uvažila prijedlog Grada
Ploča o proizvednim cjelinama,
već su ih prekrajali prema vlastitom nahođenju bez stvarne
slike terena.
S obzirom da odgovora na ovaj
dopis nije bilo odgovora, a uzimajući u obzir na realnu mogućnost da 120 obitelji s područja Ploča koje se bave poljoprivredom ostane bez jedinog
izvora prihoda, gradonačelnik
Ploča Krešimir Vejić sljedeći je
apel za hitnim sastankom, u ime
poljoprivrednika
poslao
07.siječnja 2015. u kojem podsjeća da se radi o vrlo važnoj
stvari i životnom problemu poljoprivrednika i da je radni sastanak hitno potreban.
„Smatram da se u okolnostima
postojećeg natječaja nisu se u
mogućnosti realno i ravnopravno natjecati radi svih
nedorečenosti natječaja, a u
ovakvim uvjetima niti predstavnici Grada Ploča ne mogu
sudjelovati u radu Povjerenstva.
Apeliram na Agenciju i Ministarstvo poljoprivrede i predlažemo
poništenje natječaja do stupanja na snagu novog Zakona koji
će omogućiti povoljnije bodovanje za domaće stanovništvo“,
inzistirao je gradonačelnik Vejić.
Iz Ministarstva oglasili su se tek
dopisom 21.siječnja u kojem su
gradonačelnika obavijestili da
su od Agencije za poljoprivredno zemljište zatražili očitovanje
o ovom problemu.
Poljoprivrednici su odmakom
vremena iskazivali sve veće
nezadovoljstvo, a veći skupni
radni sastanak održali su u
Pučkom otvorenom učilištu u
petak 23.siječnja na kojem se
skupilo njih sedamdesetak. U
razgovoru s gradonačelnikom
Vejićem i predsjednikom Gradskog vijeća Mihaljevićem, dogovorili su i daljnje nastojanje kako
bi Agencija i Ministarstvo poslušali njihove probleme, dvojbe,
ali i prijedloge.
„Suludo je ići u Natječaj u situaciji kad je postojeći Zakon loš.
Natječaj se treba zamrznuti do
stupanja na snagu Izjmjena i
dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu ,“ izjavio
je Jurica Kraljević, glavar
Mjesnog odbora Komin.
Okupljeni poljoprivrednici složni su da je jedino rješenje situacije u
kojoj su se našli zbog
nepovoljnih
uvjeta
Natječaja, poništenje
istoga do donošenja
Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te i nadalje inzistiraju na sastanku s ministrom i
ravnateljicom Agencije.
„Ministre, dođite i vidite
stvarno stanje, poslušajte naše prijedloge“,
zaključili su poljoprivrednici.
NAJAVLJUJEMO POKLADNU GALA VEČER
Požurite po svoje
ulaznice
S obzirom na dosadašnju rezervaciju velikog
broja ulaznica, obavještavamo sve koji ne žele
propustiti priliku za najluđu i nezaboravnu zabavu da na vrijeme osiguraju ulaznice.
Pokladna Gala večer održat će se 13. veljače
u Hotelu Bebić u Pločama. Za samo 80 kn
uživajte u večeri, piću i majstorima zabave: Ivi
Amuliću, Zorici Andrijašević -Donni i lokalnim
glazbenicima. Maskenbal je festival kreativnih
ljudi, a najkreativniji bit će bogato nagrađeni.
NOVČANE NAGRADE ZA NAJBOLJE GRUPNE MASKE:
1.MJESTO- 2.000,00 kuna
2.MJESTO- 1.500,00 kuna
3.MJESTO- 1.000,00 kuna
Bogate nagrade očekuju i najbolje, najotkačenije i najdomišljatije pojedince.
NAPOMENA: U utrci za novčane nagrade mogu sudjelovati samo oni
koji su se spremno, hrabro, zabavno i urnebesno predstavili točkom u
trajanju od najmanje 3 minute. Rasplešite se, glumite, pjevajte i ludujte!
Pokažite da ste najbolji... jer samo najbolji pobjeđuju!
Rezervirajte svoje ulaznice pozivom na broj 091/766 64 64 ili porukom na
mail: [email protected]
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 17
LUKA GUŠTIN, STUDENT IZ SLOVENIJE NA ERASMUS RAZMJENI
U Dubrovniku se ne
osjećam kao broj
Luka Guštin, student druge i zadnje godine diplomskog studija ekonomije na
Univerzi v Ljubljani, smjer Međunarodno
poslovanje (International Business),
studirao je u okviru Erasmus programa na
Sveučilištu u Dubrovniku, a potom iskoristio mogućnost Erasmus stručne prakse,
koju je obavljao u Službi za međunarodnu
suradnju Sveučilišta.
„Prvi put bio sam na studijskoj razmjeni 2011./
2012. u Gironi u Španjolskoj. Život mi se ondje
jako svidio, i brzo nakon povratka u Sloveniju
želio sam dobiti nova međunarodna iskustva
te upoznati nove ljude iz drugih zemalja, no
ovaj put odlučio sam otići negdje bliže. Zbog
povijesnih i kulturnih razloga, pa i zbog malo
drukčijeg načina života, za svoju drugu
razmjenu odabrao sam zemlje zapadnog Balkana. Došao sam u Dubrovnik, iako sam
gledao i Sarajevo i Podgoricu, jer je odabir
kolegija na engleskome bio velik, i bez problema sam uspio naći kolegije koje su mi se
nakon završetka studijske godine priznali
umjesto onih koje bih inače bio polagao u
prvoj godini diplomskog studija u Ljubljani.
Nakon dolaska u Dubrovnik, Služba za
međunarodnu suradnju pripremila nam je dobrodošlicu, i s članovima ESN okruženja pomogla nam je oko papirologije i prilagođavanja na život u Dubrovniku. No, što se toga
tiče, meni je bilo malo lakše jer sam već prije
dobro razumio hrvatski; naime, glazba, humorističke TV serije i filmovi iz zemalja bivše
Jugoslavije još uvijek su popularni u Sloveniji,
pa tako i mi iz mlađe generacije ostajemo u
kontaktu s jezicima iz ove regije. Usto, ruku
na srce, slovenski i hrvatski imaju puno sličnih
riječi. Već prije dolaska morali smo naći
smještaj sami, preko oglasa na internetu. Tu
su informacije najčešće na hrvatskome, ali
većina stanodavaca govori engleski, tako da
mogu i studenti iz inozemstva, pogotovo iz
država izvan „slovansko“ govorećeg (Slavic
speaking) područja organizirati smještaj prije
dolaska u Dubrovnik. Tako, jedna od najvećih
mana studentskog života u Dubrovniku je da
nema studentskog doma, a privatni su
smještaji najčešće više prilagođeni turistima,
uz kratak boravak u tom stanu ili apartmanu.
Svakako, studenti na razmjeni u Dubrovniku
imaju pravo skoro na sve studentske pogodnosti koje imaju i domaći studenti. Na primjer,
mogu se priključiti studentima Sveučilišta u
Dubrovniku na raznovrsnim sportskim aktivnostima, koje se izvode čak četiri dana u
tjednu, a onda su tu tri bitne iskaznice, za koje
se svaki student brine da ih ne bi izgubio, a to
su X-ica (za subvencioniranu prehranu u menzi), kulturna iskaznica, kojom se može posjetiti
kulturna
Gradu
te otići u
18 široka
GlasGrada
- 515ponuda
- petak u30.
1. 2015.
kino, i autobusna mjesečna karta. S pravom
na te iskaznice mogli smo smanjiti, po meni,
jako visoke troškove prehrane i prijevoza, pa
i života u Dubrovniku općenito. Ako usporedim životne troškove u Dubrovniku s
Ljubljanom, gdje sam pune tri godine živio,
može se u Dubrovniku dobiti jeftiniji privatni
smještaj, ali taj je još uvijek skuplji od slične
vrste smještaja u jednom od studentskih domova u Ljubljani. U suprotnome, cijene hrane,
pojedinačne karte gradskog autobusa, usluge
printanja i fotokopiranja, cijene parkinga i tako
dalje, smatram visokima, čak i zimi, kada se
Grad odmara od naporne ljetne sezone. No,
ipak je uz lagani život kraj mora, uz smireniji
tempo života i ugodniju i topliju zimu nego
što je to u Ljubljani, moguće
zaboraviti i na tu manu Dubrovnika. Uvijek sam želio živjeti blizu mora, a Dubrovnik kao
jako popularna turistička destinacija, s nekoliko kultnih
spomenika, činio mi se kao adekvatan izbor, no moram naglasiti da mi se Grad više sviđa prije i poslije visoke turističke sezone. Čuo sam i prije dolaska
da Dubrovnik ima mlado
Sveučilište, i da je puno manje
ako ga usporedimo s ljubljanskim, što je bio i drugi razlog za
odabir ove destinacije studijske
razmjene. Naime, Ljubljana ima,
ako malo zaokružim, toliko
studenata koliko Dubrovnik
stanovnika, a samo Ekonomski
fakultet toliko studenata koliko
cijelo Sveučilište u Dubrovniku,
i ubrzo sam u tome vidio prednosti. Profesori su nas mogli bolje upoznati i
mi njih, pa smo na taj način stvorili opušteniji
odnos; zvali su nas čak po imenu, što je na
našem fakultetu u Ljubljani rijetkost. Usto,
zbog manjih grupa studenata moguća je bila
bolja interakcija. Tijekom studijskog boravka
odslušao sam nekoliko zanimljivih kolegija na
Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju;
profesori imaju puno znanja i iskustva, neki
od njih podučavali su i u inozemstvu, pa tako
mogu predavati još zanimljivije i interaktivnije.
Ne samo Sveučilište nego i Dubrovnik relativno su mali, no to ima i svoje prednosti kao
i mane. Jedna od prednosti je ta da je lakše
upoznati ljude preko kojih se možeš uključiti
u različite aktivnosti. Tako, za vrijeme studijske
razmjene dobio sam svoja prva iskustva na
radiju; naime, studentski radio Sveučilišta u
Dubrovniku - UNIDU radio - ima u svom programu posebnu emisiju na engleskom jeziku, gdje sam sudjelovao i jako mi se sviđalo,
te sam cijeli semestar nastavio. No, svoj boravak u Dubrovniku nakon završetka studijske
godine neočekivano sam produžio za malo
više od pet mjeseci. Nakon informativnog posjeta različitim hotelima u okviru kolegija Marketinški kanali dogovorio sam se za stručnu
praksu u odjelu ljudskih resursa u Hilton Imperial hotelu, što mi je bilo vrlo pozitivno osobno i karijerno iskustvo, a samo nekoliko
dana prije završetka ove prakse preko programa Erasmus, dobio sam e-mail od svog
Sveučilišta u Ljubljani da Sveučilište u Dubrovniku omogućuje stručnu praksu u Službi
za međunarodnu suradnju, također preko
Erasmus programa. Bilo je to samo koji dan
prije nego što sam planirao kupiti kartu za
povratak u Sloveniju. No drago mi je što sam
odlučio ostati pa da sam prihvatio tu mogućnost da se studenti koji su došli na
razmjenu u ovoj studijskog godini, obrate
meni za savjet i da im pomognem na temelju
svojeg iskustva. Istaknuo bih i odličnu radnu
atmosferu sa zaposlenicima Službe za
međunarodnu suradnju i Sveučilišta općenito, koja omogućuje, naime, s pravom mjerom profesionalnosti, isto tako
neformalne i kolegijalne odnose
i pozitivnu opuštenost, koja
samo može pogodovati većoj
produktivnosti. Nažalost, Erasmus studenti koji žele doći na
osposobljavanje, dakle praksu
u Dubrovnik, nemaju istih prava kao studenti na razmjeni, pa
tako ovisi o poslodavcu hoće li
im omogućiti dodatnu zaradu ili
primanja u naravi. No, novca za
socijalni život još uvijek ostaje,
a toga u Dubrovniku ne fali, iako
je prilagođen veličini grada.
Svejedno smatram da veličina
grada nije najbitnija nego su bitniji ljudi koje upoznaš, a ljude
sličnih interesa uvijek možeš
naći, čak i u manjim gradovima,
te svoje slobodno vrijeme
raspodijeliti po svom gustu,
tako da mi se Dubrovnik s tog
aspekta čini sasvim dostatno velikim. Kao što
sam već spomenuo, svakako veći gradovi
imaju i veću ponudu sadržaja, ali zbog toga
se je i lakše izgubiti; i osjećati se kao broj, a u
Dubrovniku se nisam nikad tako osjećao. No,
slažem se da ako bi u Dubrovniku ostalo ili
došlo više studenata i mladih ljudi, domaćih
ili studenata iz inozemstva, to bi samo imalo
pozitivne utjecaje na grad, koji će konkurirati
za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Čini
mi se da Sveučilište u Dubrovniku dobro ostvaruje svoju viziju, ali prostor za poboljšanja
i daljnji razvoj tu još uvijek postoji, pogotovo
izgradnjom studentskog doma, uz veću ponudu studijskih smjerova i veću ponudu
kolegija, pa i cijelih studijskih programa na
engleskom jeziku. Nadam se da će se povećati i broj studenata sa Sveučilišta u Dubrovniku na razmjeni jer sad, kad znam što
bih propustio da nisam otišao u Gironu ili
Dubrovnik, bilo bi mi uistinu žao.“
OMILJENA DUBROVAČKA TRADICIJA
Tombula na Sv. Vlaha
U rano poslijepodne na Festu sv. Vlaha, prema tradiciji
koja po dubrovačkom povjesničaru Josipu Bersi datira još iz 1842.godine, ispred palače Sponza ponovno
će se igrati tombula. Omiljena igra Dubrovčana, koja
na parčev dan okupi barjaktare, gospođe i gospare,
svečano odjevene stanovnike okolice, festanjule, djecu
i sve namjernike, održat će se 3.veljače s početkom u
16 sati. Dobra zabava bit će tako i ovog Sv.Vlaha,
kartele su spremne, naranača i jaja uvijek se nađe!
Grad i Turistička zajednica pozivaju na tradicionalnu
tombulu čiji je čisti prihod namijenjen za dnevni boravak Društva distrofičara invalida cerebralne i dječje
paralize i ostalih invalida Dubrovačko – neretvanske
županije.
Ženske noge - 77, štap od metle -11, nono - 90, juda 13, mulac -1, karakteristične su dubrovačke interpretacije brojeva koji se izvlače i uzvikuju, izazivaju uzdahe i komentare, a terna, činkvina i tombula dobici su
koji motiviraju, ljute i raduju! Tombula na Stradunu tradicionalna je i na žalost pomalo zaboravljena manifestacija, iako je ova igra duboko ukorijenjena u dubrovačku tradiciju i obiteljski život, pa je i u današnje
vrijeme u domovima mnogih
ostala omiljenom zabavom
svih generacija. Tombula na
Stradunu u duhovitih je Dubrovčana, sklonih ruganju,
podrazumijevala i “zakidivanje”, gađanje ljutim narančama i jajima, stoga su se
brojevi izvlačili na taraci palače Sponza.
Tombule na Sponzi
svojim se stihovima
spominje i akademik
Paljetak sjećajući se i
legendarnog lika Frana Miša koji je izvlačeći brojeve bio
izložen komentarima i
škercama, pogocima i
smijehu okupljenih na
poljani ispred parčeve
crkve. Sretni uzvik
“Imam, imam!” izazivao je znatiželju nazočnih dok bi sretnik
hitao prema Sponzi
uspoređujući
izvučene brojeve s onima na svojoj karteli.
Nerijetko je potencijalni dobitnik razočaran jer se među
označenim brojevima
na njegovoj karteli potkrao koji pogrešan, a
time je i dobitak izmaknuo... Svako izvlačenje broja publika komentira, neki
negoduju drugi se raduju, ali svi su dobro raspoloženi i zabavljaju se. Dobra zabava bit će tako i ovog Sv.Vlaha, kartele su spremne, naranača i jaja
uvijek se nađe, Grad i Turistička zajednica pozivaju na tradicionalnu tombulu čiji je čisti prihod namijenjen za dnevni boravak Društva distrofičara
invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih invalida Dubrovačko – neretvanske županije.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 19
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Igmanski marš - 1942.
pri temperaturi od - 40
Uz velike gubitke, u noći 27. na 28. siječnja 1942. godine, pri
temperaturi od minus 40 stupnjeva, borci Prve proleterske brigade
krenuli su usiljenim maršem uz planinu Igman u srednjoj Bosni.
Kada je, već sredinom siječnja 1942. godine, otpočela velika njemačko-ustaška ofanziva u istočnoj Bosni, Prva proleterska udarna brigada našla se u njenom središtu. Od Romanije, Prače i Rogatice do Vlasenice, Olova i Vareša njeni bataljoni su vodili teške
borbe. Veliki gubici na Pjenovcu i Bijelim Vodama i uspješno napredovanje okupatora koji je povratio ranije izgubljene gradove i ovladao svim prometnim pravcima u istočnoj Bosni, doveli su
glavninu Prve proleterske udarne brigade NOVJ u vrlo neizvjesnu
situaciju.
Bila je koncentrirana na malom prostoru, na sjevernim padinama
Romanije, u rejonu Pusto Selo-Gajevi-Rakova Noga, gdje nije bilo
uvjeta za dalje zadržavanje. Zato je komanda izdala naređenje o
usiljenom maršu preko planine Igman. U Igmanskom maršu u
prvoj godini NOB-e u Drugom svjetskom ratu, glavnina Prve proleterske brigade tokom druge neprijateljske ofanzive prešla je sto
kilometara od Jahorine do Foče, preko Sarajevskog polja i planine Igman. Marš više od 700 boraca, od kojih i 50 ranjenih i
bolesnih, trajao je 18 sati kroz dubok snijeg, pri ledenom vremenu
i temperaturi od minus 40 stupnjeva.
U maršu su promrzla 172 borca pa su nekima bez anestezije amputirani smrznuti dijelovi tijela. Igmanski marš je postao legenda,
zbog zamisli, inicijative i odlučnosti Štaba Prve proleterske brigade, zbog njegove procjene neprijatelja i postignutog iznenađenja, a najviše zbog nadljudskih napora, izdržljivosti i discipline boraca Prve proleterske te čudesnog junaštva, posebno onih promrzlih prilikom teških operacija u fočanskoj bolnici.
Te Igmanske legende prisjetili su se i ove godine brojni antifašisti
iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja pristigli na komemoraciju na Igmanu, prošle subote, 25. siječnja, obilježavajući tako
73. obljetnicu Igmanskog marša. Uz druženje, polaganje vijenaca
i cvijeća te odavanje počasti igmanskih herojima i preko njih, iznova svim borcima za slobodu, u susret skorašnjoj velikoj sedamdesetoj obljetnici pobjede nad fašističkih okupatorima i zlotvorima. U toj pobjedi, koju će proslaviti sav slobodoljubivi antifašistički svijet, golemi je doprinos boraca NOR-a i među njima oko 250
tisuća hrvatskih partizana od kojih je više od šezdeset pet tisuća
dalo život za slobodu. kl
U ponedjeljak - druženje u 17!
Prvi put u ovoj godini, u ponedjeljak, 2. veljače, s početkom u 17
sati, Udruga antifašista Dubrovnik organizira u svom prostoru
druženje. dubrovačkih antifašista. Uz voditelja, prvog dubrovačkog
DJ Gordana Prišlića – Vjevericu, u dvosatnom programu bit će
riječi o Danu sjećanja na holokaust i Igmanskom maršu 1942 godine te o Festi sv. Vlaha. U zabavnom dijelu, uz tradicionalne igre,
riječju, slikom i pjesmom slijedit će prisjećanje na nedavno preminule zabavno glazbene velikane: poznatog sarajevskog kantautora i velikog prijatelja Dubrovnika Kemala Montena te grčkog
glazbenika, svojedobno svjetsku pop i rock zvijezdu Demisa Roussosa.
Svojim članovima, borcima NOR-a i antifašistima,
hrvatskim braniteljima, građanima Dubrovnika
i Dubrovačko-neretvanske županije
čestitamo
DAN GRADA DUBROVNIKA
I BLAGDAN SVETOG VLAHA
UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK
ZAJEDNICA UDRUGA ABA
DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
DRUŠTVO TITO DUBROVNIK
20 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
PREDŠKOLCI DJEČJEG VRTIĆA PALČICA UČILI
Kako pomoći sebi i drugima
Unatoč kišnom vremenu u srijedu 21.
siječnja 2015. godine PUZS Dubrovnik je u suradnji s predstavnicima
žurnih službi u
Dječjem
vrtiću
„Palčica“ u Dubrovniku održao
prezentaciju za
predškolce u sklopu provođenja
programa edukacije djece iz područja zaštite i spašavanja. Službenici
Odjela preventivnih i planskih poslova učili su mališane ulozi žurnih
službi, korištenju jedinstvenog telefonskog broja za hitne situacije
112, prepoznavanju opasnih predmeta i s opasnih situacija, te kako
mogu pomoći sebi i prijateljima u nevolji. Nakon prezentacije djeci
su podijeljene edukativne bojanke DUZS-a, a odgajateljicama promotivni materijali na temu zaštite i spašavanja. Na edukaciji djece
sudjelovali su uz predstavnike PUZS-a i predstavnici Prometne
policije, Gorska služba spašavanja - Stanica Dubrovnik, kao i Zavod
za hitnu medicinu
Dubrovačkoneretvanske županije. Predstavnici žurnih službi
djeci su neposredno približili
svoj rad demonstracijom opreme
ispred vrtića.
POZIV
ZA PODNOŠENJE
PISMA NAMJERE ZA
ZAKUP POSLOVNOG
PROSTORA
I.
Zračna luka Dubrovnik d.o.o. poziva sve zainteresirane fizičke
i pravne osobe da dostave pisma namjere za zakup slijedećih
poslovnih prostora na Zračnoj luci Dubrovnik:
1) Prostor mehaničke radionice površine 180 m2 zatvorenog
(uključuje uredski prostor, radni prostor, skladište i sanitarni
čvor) i 144 m2 otvorenog prostora.
2) Skladišni prostor površine 270 m2 .
II.
Zainteresirane osobe su dužne u pismu namjere osim naziva i
adrese navesti prostor koji želi uzeti u zakup kao i djelatnost
koja bi se obavljala u tom prostoru.
Zainteresirane osobe moraju biti registrirane za djelatnost koju
žele obavljati.
III.
Pisma namjere dostavljaju se zaključno do 27.02.2015.g.
u pisanom obliku neposredno ili poštom preporučeno s naznakom
„ Pismo namjere za zakup poslovnog prostora -ne
otvarati”
na sljedeću adresu:
Zračna luka Dubrovnik d.o.o.
Dobrota 24, 20213 Čilipi.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 21
22 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Zečevi a ne ovce
Papa Frano bi mog’o, nekom drugom prilikom i našim uglednim Hrvatima
poručit’, da se od katolika ne očekuje ni da kradu, lažu i ubijaju. Pa da to
još čuju i njegovi namjesnici na Kaptolu, koji su često, takve grijehe nekima
opraštali i bez ispovijedi... onako... dopisno
Sveti Otac je, na povratku iz mnogoljudnih
i mnogogladnih Filipina, još jedamput
potvrdio, da je protiv kontracepcije i
pobačaja, ali i nešto novo, što se ni’ko još
prije njega nije sjetio rijet. Rek’o je, da se
od katolika ne očekuje da se množe ‘poput
zečeva’. Drugim riječima, on je za odgovornost prilikom množenja. Nek’ se množe,
kojima se može!
Ovo je mnogima bilo sjajno! Inspirirani su
mnogi komentatori. Pa neki od njih, koji su
se tek počeli krstit’ (od čuda), nakon izbora
dobroga Pape Frana kažu, ovaj Papa živi u
istom stoljeću, u kojemu i mi ostali. A što
se tiče zeca, zec je vazda bio puno draža
beštija od - ovce. Nekako, Bože mi oprosti,
svaki put, kad’ te s oltara prozovu ovcom,
dođe ti, da zablejiš.
Odma’ su neuki analitičari htjeli znat’, je li
Papa to mislio samo na Filipince, s
obzirom, da je o’tamo dolazio, ili možda,
na cijeloj zemlji treba smanjit’ broj malih
zečića, kad’ se već ne može velikima podignut’ životni standard. Jer, o temu se radi,
pretpostavljaju oni. A ne, voli li ne’ko djecu,
tamo na Filipinima, ili ne voli. Zato je Papa
spomenuo odgovornost prigodom
množenja. Vidio je on, da u takvim zemljama, što je god čovjek siromašniji, gladniji i
žedniji, sve se više osjeća odgovoran za
demografski rast svoje nacije. Tamo na
Filipinima.
A do takvih spoznaja je narod doš’o, slušajući one, kojima najviše vjeruje. A oni su narodu rekli, da je to - Božja volja.
Kako je krenulo, Papa Frano bi mog’o,
nekom drugom prilikom i našim uglednim
Hrvatima poručit’, da se od katolika ne
očekuje ni da kradu, lažu i ubijaju. Pa da to
još čuju i njegovi namjesnici na Kaptolu, koji
su često, takve grijehe nekima opraštali i
bez ispovijedi... onako... dopisno. Za sad’
im je samo poručio, da će biskup na Krku
bit’- veseli i ponizni fratar iz Slavonije.
Hrvatska je zakoračila u 21 stoljeće. U nas
djeca više neće bit’ gladna. Evo, ovih dana
su javili iz EU, kako će sve naše škole ostvarit’ pravo na subvenciju za zdrave
obroke, uz uvjet da naše Ministarstvo poljoprivrede uspije uredno ispunit’ prijavu i
predat’ je u Briselu. Osim što bi učenike
razveselio zdrav obrok, europski bi, topli
obrok, usput malo rasteretio i kućne
budžete, ali i one lokalnih i regionalnih vlasti...
Ako sve bude išlo kako treba, to bi mog’o
bit’ pilot projekt novog idealnoga društva,
u kojemu će svi građani živjet od neke vrste
socijalne pomoći, pod uvjetom, da Ministarstvo socijalne skrbi, uredno popuni
prijavu i predaju je Briselu.
Nakon jednomjesečne prigodne stanke,
započela je prva ovogodišnja sjednica
Sabora, na čijem je dnevnom redu 75 točaka. Zasjedanje je počelo aktualnim satom,
a prije uključenja u TV prijenos , nisu nas
niti upozorili, da snimka koji slijedi,
sadrži uznemirujuće
prizore. Od govora
samoga Premijera,
koji je spominj’o
crtiće, pjesme i još
neizmišljene japanske metle, pa do zabavnoga
kviza,
između ministara i
saborskih zastupnika. Svi su bili nekako
uznemireni, a najveći
dojam je ostavio Ministar branitelja, koji se
požalio, kako ga od
branitelja šatoraša,
čuvaju dva policajca,
kad’ ide po kruh u pekaru. Dok je o temu govorio, ministru se učinila gučula u grlu. Došlo
mu da reče, dobro ljudi, majku mu, dosta ste
ginuli za domovinu.
Sjedite, popijte nešto.
A u predvečernjim satima, okupili su se samo
oni odabrani iz vlada- Piše: Mario Klečak
jućeg SDP-a na sastanku Predsjedništva stranke. Ocijenili su,
da im je njihov kandidat’ na predsjedničkim
izborima izgubio, ali za dlaku. Sam je kriv
za to, uvjereni su bili. A oni su ovim gubitkom samo ojačali. Jedinstvo partije nije nikad’ bilo jače. Nema unutarstranačkih sukoba, a zadnjih su se godina odrekli mnogih
članova. Izgleda nije otrcana fraza, da je za
svaki uspjeh potrebno puno, puno- odricanja!
Njihovi protivnici pak misle, da uskoro više
nećemo živjeti u partijskoj državi. Predviđaju, da će vladajuća partija postat’ - stranka.
Ali bar do tad’, nema više divljanja Švicarca. Ti mrski moćnici su socijalnu državu
pretvorili u - socijalni slučaj. Sad’ mogu bit’
mirni oni, koji su kreditom kupili skroman
stančić, pa su ostali bez posla, ili im je plaća
nikakva, ali i oni, koji su kupili vile, jahte,
poslovne prostore, limuzine. Pravda za sve!
Hrvatska Narodna Banka baš i nije sretna
tom odlukom Sabora, ali će se na to naviknut’, čim im ne’ko reče, zašto se uopće zovu
Hrvatska i Narodna.
Pločani su glasovali na referendumu o
gradnji termoelektrane na ugljen u njihovu
gradu. Bili su protiv, jer tvrde, da će garbun ugrozit’ zdravlje ljudi, zasmrdit’ i zagadit’ ljepote cijele neretvanske doline i južne
Dalmacije. K’o u Bakru i Kaštelima!
Ali to ne brine Vladu. Njih brine, što već sad’
uvozimo trideset posto struje, a za koju
godinu još i više. Bolje uvozit’ garbun, nego
struju, misle oni. Čude se, što se Pločani
pale, na nekakvu ekologiju, ekološku proizvodnju, poljoprivredu, čisti zrak i slične
utopije povratka prirodi. Pa da opet zavlada nedirnuta, prirodna močvara, puna masnih jegulja, žaba i komaraca.
Ko još nije čuo za stare Grke? Kolijevka
znanosti i demokracije, Grčka, u povijesti
je svojim postignućima zadužila ostatak
svijeta. Sad, kad’ je ostatak svijeta zadužio
Grčku, za par stotina milijardi Eura, oni se
zabrinuli. Pa su, na parlamentarnim izborima, pristali na najbolju ponuđenu, čarobnu formulu, bezbrižnog življenja. Odlučili su
radit’ onako, umjereno, kako njima odgovara, trošit’ isto, koliko i cijeli razvijeni svijet,
od kojega su se i zadužili. Jedino nisu
dokučili, kako vraćat’ milijarde dugova, a
uz to i dalje sanjat’ o lagodnu i bezbrižnom
životu, jutarnjem izležavanju i doručku u
krevetu. Europa se nada, da će s vremenom pristat’ i na manje. Da će bit’ sretni, ako
ih mimoiđe, slikovito rečeno, da ih za
marendu priključi na - infuziju.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena
i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371.
2005.g., prva registracija 2007.
Registriran godinu dana.
120000km. 35000kn. 091 626
2406.
Prodajem biciklu Capriollo,
1100 kn, nova 2000 kn. Stara 1
god. Garažirana. Veličina Xl. 091
989 8916.
BEVERLY 200-6500 kn i BEVERLY 500-14500 kn (oba freško registrirana). 098 192 7649.
Prodajem drva za ogrijev. 092
258 7517.
STANOVI
Prodajem motor Piagio X9 200
kubika, generalno obnovljen,
neregistriran. 099 574 9142.
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
PLOVILA
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
GARSONJERE
Iznajmljujem garsonjeru na
Zvekovici, na duže vrijeme. 098
951 3174.
Iznajmljujem garsonjeru, isključivo radnicima na duže vrijeme. Tel.419 574.
Iznajmljujem garsonjeru na
Zvekovici, na duže vrijeme. 098
951 3174.
SOBE
Iznajmljujem sobu pored pošte
Lapad isključivo ozbiljnoj zaposlenici. 091 884 6373.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljujem prostor na Pločama na ulazu u Stari Grad. 098
243 699.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107.
Prodajem 4 čelične felge 15’za
Ford Focus sa dobrim zimskim
gumama i Ford ratkapama.
6jx15 ET52,5. 091 616 1617.
POSAO
POMOĆ I NJEGA
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u
domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje
kuća i apartmana), ugradnja
laminata i pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna.
Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
Radim sve vrste bravarije brzo i
kvalitetno. Dolazim na teren
odmah. 092 269 8477.
Radim sve vrste kućnih i
okolokućnih poslova jeftino i
brzo. 091 222 4418.
RAZNO
VOZILA
Prodajem tanka suha drva za
špaher i pizzerije, cijena 350
kuna metar kubni. 091 597
7520.
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
’15.g. 213000km. Cijena po
dogovoru. 091 5400 137.
RENAULT Kangoo 1,5 DCI,
Banak stolarski s dvije moršeškripca prodajem za 500 kn.
098 699 655.
Drvena plastificirana pasara 7.7
m, samogradnja by Mr. Franko
Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se nalaze
pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095 812 8042.
Prodajem Opel Kadett 1.4 LS
iz 1990, benzinac, prešao
85000 km, u odličnom stanju,
registriran do 04/’15. 098 185
5559.
Prodajemo tendu. 099 793
5050.
OSOBNI ODNOSI
Tražim ženu od 60-ak godina za
pomoć u kući suživot. Zvati prije podne ili kasno poslijepodne.
478 193
Njegovateljica pruža usluge
pokretnim i nepokretnim ljudima. 098 1761 360.
Gospodin želi upoznati dame za
druženje..odličan đeparac. 099
826 1327.
Njegovateljica traži posao 24
sata. 00387 64 455 3981.
Tražim ženske osobe za
druženje i vezu. 099 684 6578.
ULICAMA MOGA GRADA
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
Prodajem drva za ogrjev. 091
677 3799
Tovara starog 10 godina, zdravog, uškopljenog, neizrađenog,
bez somara, povoljno prodajem. 756 158, 099 500 1588.
Prodajem termo peć malo korištena, ko nova za 400 kn. 092
269 8477.
Irish pub
"The Gaffe"
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
515 - naručitelja,
petak 30.OIB,
1.njegovo
2015.prebivalište, odnosno boravište.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (21)
Ivica Šurjak bio i ostao svjetska klasa,
u svakom smislu riječi
Bez nekog vidljivog razloga napuštena čak dva objekta JNA – artiljerijske bitnice na Šipanu i Mljetu,
koje su im uvelike mogle olakšati predviđenu oružanu agresiju na dubrovačkom području
U iščekivanju trajekta Badija u Trsteniku, i
sa skrivenom željom ukrcaja na „Perast“,
svakodnevno sam se susretao „Strancem“
i dobivao sve više čudnih, nevjerojatnih informacija o stanju u dubrovačkom akvatoriju. Puno toga što sam čuo je bila potpuna nepoznanica za mene. Kako su dani
odmicali i kako sam dobivao sve više podataka, tako mi je „Stranac“ uz sve te
obavještajne podatke stalno ponavljao: Informiranje, razmišljanje, reagiranje... Reagiranje mora biti racionalno, ne emocionalno, jer će te to dovest u pogibelj, 100%...
Bio mi je već pomalo dosadan s tim postulatom, no kasnije, taj njegov postulat se
pokazao potpuno točnom strategijom
razmišljanja i djelovanja kroz moj ratni period. 12.10. 1991., „Stranac“ mi je dao novi
broj telefona gosp. Miljenka Bratoša (satelitski telefon), i odredio krajnji rok za normalno prebacivanje na Mljet – trajektom, (
20.10.1991.- nedjelja).
Ukoliko do tog datuma ne bude moguć
transfer, valja dojaviti o spisima već odabranoj dvojici policajaca na Mljetu (Matu Biliću ili Nikoli Matani ), putem policijske radio
stanice. Ako ni to ne bude moguće, ili se u
međuvremenu dogode neočekivane stvari,
morao sam se javiti gosp. Tripu Sindiku (
HRM ) u Prapratnom, koji bi me odmah
Šurjakovim gliserom prebacio na Mljet.
Zanimljivo je i hvale vrijedno spomenuti
kako je Ivica Šurjak dao svoj brzi i skupocjeni gliser na korištenje HRM - hrvatskoj ratnoj mornarici, bez da je tražio ikakvu nadoknadu za taj svoj čin. Legendarni igrač
Hajduka, bio je i ostao svjetska klasa, u
svakom smislu riječi. Na otoku Mljetu se
ipak bila dogodila posebna napetost, kada
je u večernjim satima, 8.10.1991. – četvrtak, ispaljena crvena signalna raketa sa otoka, koja je dala potvrdu ophodnim brodovima JRM-e da su lokalni špijuni JNA spremni djelovati u „ime Jugoslavije“.
Ta spremnost je značila pogubljenje ljudi
koji su na spisku za egzekuciju i pripremljen „teren“ za iskrcaj jugo mornarice na
otok. Od ostalih informacija koje sam
dobivao, izdvojit ću i ove: Pojačane ophodnje brodova JRM-e u rujnu 1991. po dubrovačkom akvatoriju bile su prouzročene
i time što je baš početkom rujna Komanda
9. vojno-pomorskog sektora Boka (KVPSB),
a pod čiju nadležnost je pripadalo cijelo
dubrovačko područje, donijela odluku o
“planu reorganizacije jedinica”, kojom nar-
eđuje napuštanje nekih vojnih objekata u
dubrovačkoj općini, te se navodi: “obustaviti funkcije jedinica na lokacijama obalne
baterije „Šipan“ na ostrvu Šipanu i obalne
baterije „Goli“ na rtu Goli, ostrvo Mljet”- vojarna na zapadu otoka, te; „dio materijalnih
sredstava premestitii, a dio konzervisati“.
Nakon toga, povući posade „baterija“, a
čuvanje “objekata” povjeriti ljudima “iz
najbližih mesta”. O toj odluci KVPS Boka,
kao i popratnoj pojavi tzv., “pojačane aktivnosti brodova i ljudstva” na tim lokacijama u to vrijeme, bila je obaviještena i općinska vlast u Dubrovniku, kao i otočne mjesne
Ivica Šurjak, ljevonogi topnik i domoljub
zajednice, pa su čak i zamoljene za suradnju dok traju radovi, kao i poslije tog perioda, a sve zbog “osiguranja infrastrukture
objekata”.
Ovo iseljavanje počelo je 4. rujna 1991. i
prema planu trebalo je biti obavljeno do 28.
rujna iste godine. Doista je neobično bilo
ponašanje JNA, odn., KVPS Boka, jer je u
drugim dijelovima Hrvatske (a kasnije i u
BiH), svim sredstvima branila svoje objekte.
Tako su bez nekog vidljivog razloga napustena čak dva objekta JNA – artiljerijske bitnice na Šipanu i Mljetu, koje su im uvelike
mogle olakšati predviđenu oružanu agresiju
na dubrovačkom području. Razlog takvog
miroljubivog ponašanja
leži u nekim “osobitim” Piše: Silvio Market
kontaktima koji su postojali između Dubrovnika i Kumbora. Naime,
tijekom cijele 1991. godine općinsko vodstvo Dubrovnika na čelu sa gosp. Petrom
Poljanićem je bilo u stalnim kontaktima s
zapovjedništvom KVPS Boka - kapetanom
bojnog broda Krstom Đurovićem i njegovim
zamjenikom, također kapetanom bojnog
broda Ivanom Milišićem. Čak je i u medijima isticano kako su odnosi Dubrovnika s
Kumborom vrlo dobri. Kontakti i razgovori
s njima su održavani sve do pred sam
početak agresije na Dubrovnik, kada su
obojica maknuta s tih mjesta.
Neposredno pred sam napad na Dubrovnik
objavljena je vijest da su Đurović i Milišić
uhićeni i smijenjeni, nakon čega je uslijedio demant, te je Krsto Đurović navodno
ostao na dužnosti još nekoliko dana, da bi
5. listopada JNA objavila vijest kako je kapetan bojnog broda Krsto Đurović pod vrlo
čudnim okolnostima poginuo u helikopterskoj nesreći u Konavlima. To je bila još jedna od laži vrhuške JNA, jer se kasnije ispostavilo kako je Đurović uhićen, ispitivan i
zlostavljan zbog odbijanja izdavanja
naredbe JRM-i za napad na Dubrovnik, te
smaknut
od strane KOS-a (Kontraobavještajne službe), 29.9., u nedjelju.
Zbog tog, opći napad na Dubrovnik koji je
trebao početi 26.9.-četvrtak, je odgođen,
te je počeo 1.10.- utorak. JNA je formalno
Krsta Đurovića držala u službi do 5.10., te
je prikazano kako je on izdao naredbu za
napad, međutim, samu naredbu napada na
Dubrovnik po već napisanom scenariju
izdao je ratni zločinac Miodrag Jokić, koji
je postavljen na njegovo mjesto 30.9.1991.ponedjeljak, nakon smaknuća Đurovića.
Smjenu i ubojstvo Đurovića, JNA, odnosno KOS su skrivali od javnosti, a sve zbog
prikaza tzv. „jedinstva“ unutar vojnih redova.
Za razliku od Crnogorca Đurovića, kojega
JNA nije mogla predstaviti kao “izdajnika”,
zbog njegove nacionalnosti i tzv. „čojstva i
junaštva Crnogorskog“, njegovog zamjenika, Hrvata, Ivana Milišića, odmah se stavilo
na optuženičku klupu. On je uhićen pod
optužbom da “nije želeo da učestvuje u
štabnom procesu na delu teritorije Hrvatske”, odnosno, da je kao vojnik odbio
izvršiti naređenja pretpostavljene komande
o napadu na Dubrovnik. U svojoj obrani
pred vojnim sudom u Nišu, Ivan Milišić je
rekao kako ne može sudjelovati u izvršenju takvog zadatka, i zatražio je da mu prestane služba u JNA, no umjesto razrješenja
s dužnosti osuđen je na šestogodišnju robiju.
(nastavlja se)
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 25
PRAIZVEDBA SRŠENOVE INGLEZARIJE “NA SVETA TRI KRALJA” U
REŽIJI IVICE KUNČEVIĆA
Koncepcijsko vrludanje
Poticajan i inspirativan Vlahinićev koncept teatra “na
dubrovačku” u prvome scenskom oživotvorenju ostao je
glumački nedorečen
U studenom prošle godine
Jasni Jukić je i službeno
Piše: Božo Benić istekao izdašan četverogodišnji mandat na čelnoj
poziciji dubrovačke kazališne kuće. Bilo je
to razdoblje izrazito predanog rukovodstva, prožetog istaknutom stručnošću,
strogom profesionalnošću i upravljačkom
zrelošću, na osnovi koje su napokon
okončane nagomilane financijske
poteškoće, a zatim su riješeni i drugi problemi praktične naravi. Jasna Jukić modernizirala je kazališnu opremu, obnovila dio kazališne zgrade, te u funkciju vratila komornu scenu Teatra Burse. Ipak, ono što će
dubrovačka kazališna memorija ponajviše
pamtiti iz perioda njezina mandata jest paleta repertoarne inventivnosti, te bogata, tematski raznovrsna i najvećim dijelom kvalitetna dramska produkcija, koja je uz seriju probranih gostovanja, pozorno osluškivala bilo
dubrovačke publike, pritom uvijek nastojeći
scenom udovoljiti njegovim ustaljenim kazališnim čežnjama. Jasnu Jukić je na rukovodećoj poziciji Kazališta Marina Držića
naslijedio redatelj Ante Vlahinić, Dubrovčanin koji je već svojim inauguracijskim odabirom najavio koncepcijski zaokret. Prepoznavši zabrinjavajuće učestalo zanemarivanje baštine u ukupnosti svekolike hrvatske kazališne stvarnosti, Vlahinić najavljuje njegovanje izričaja “na dubrovačku”
kao glavnu repertoarnu značajku dubrovačkog teatra u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Uporište takvoga promišljanja pronalazi u samome Dubrovniku
kao ishodištu hrvatske kulture s prebogatom dramskom i kazališnom tradicijom, koja
ga upućuje i obvezuje da svojim scenskim
prizivima nadiđe okvire koje mu pokušava
26 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
nametnuti domaći kazališni mainstream.
Međutim, Vlahinićeva repertoarna koncepcija nikako ne podrazumijeva repeticiju
kanonskih djela dubrovačkih književnika,
već se temelji na pokušaju inovativnog osmišljavanja i oživljavanja novih scenskih
izraza, pristupa i postupaka “na dubrovačku”. Na takvom tragu nastaje inglezarija “Na Sveta tri kralja” redatelja, dramskog pisca i pjesnika Matka Sršena,
strastvenog zaljubljenika i u Držićevo i u
Shakespeareovo književno pero, te
odličnog poznavatelja komediografije tog
tipa. Sršenova inglezarija zapravo je dosjetka koja se naslanja na čuvene frančezarije Marina Tudiševića, prevoditelja i pisca iz
18. stoljeća, koji je svojedobno prepjevao
Molierea na dubrovački dijalekt. Kao vrstan
pisac i dramaturg, Sršen je radnju Shakespeareove komedije “Na Tri kralja ili Kako
hoćete” maestralno transponirao u dubrovačku sredinu Držićeva doba, zaodjenuvši slavno Shakespeareovo djelo u isti onodobni duh i jezik, istovremeno se oslanjajući na prepoznatljiv komički mehanizam
najvećega hrvatskog komediografa. Posljedično, Sršenova ambijentalizacija i adaptacija kazališni je izazov u obličju harmonične simbioze Držićeve i Shakespeareove literarne ostavštine s izrazitim primjesama suvremenoga dubrovačkog trenutka.
Ipak, sjajan je prepjev dijelom opterećen
nepotrebnim. To se ponajprije odnosi na
pretjeranu i suvišnu uporabu prostota, koja
ni u jednom trenutku ne razotkriva svoje
dramsko uporište, već iritantnom nametljivošću nerijetko odvlači pozornost s onog
komediografski suštinskog.
Usprkos realnim pretpostavkama kako će
praizvedba Sršenova teksta u režiji Ivice
Kunčevića, velikoga
dubrovačkog “meštra od teatra” s golemim kazališnim
iskustvom
i
istančanim senzibilitetom za dubrovačku baštinu
izroditi još jednim
kreativnim scenskim
produktom, predstava “Na Sveta tri
kralja” skrojena je
kao čudnovati bipolarni metež tradicionalnog i suvremenog, istodobno
protkan iznimno nejasnim htijenjima
pogubljenim među
upitnim krajnostima.
Okosnicu redateljeva koncepta čini
naglašena groteska i to kroz sveprisutnu
tematiku preoblačenja, maškaravanja i
zamjenu identiteta, te izravni suodnos s motivom ljubavi razapetim u oprečnosti
neprekidne borbe razuma i srca. Nažalost,
taj koncept nije pronašao sretno scensko
obličje, te je rezultirao predstavom dvojbenih estetskih značajki, lišenih alibija i začuđujućeg nesklada scenografije, kostimografije, glazbe i koreografije. Kontinuirano
slijepo scensko vrludanje među oprečnim
polovima tradicionalnog i suvremenog
izričaja na trenutke je vodilo u sveopći scenski kaos. Iako funkcionalna, jednostavna i
ne osobito inventivna scenografija Ivice
Prlendera njegovo je već viđeno rješenje i
to ponajprije u predstavi “Don Juan” u
produkciji neovisne Kunčevićeve kazališne
grupe Teatra Manje je više. Raskošna kostimografija Danice Dedijer djelovala je kao
razložno rješenje u kontekstu karakternog
portretiranja Sršenovih likova, no u odnosu spram klasičnih Sorkočevićevih notnih
zapisa, suvremenih glazbenih kreacija dvojca Ive Letunića i Konrada Lovrenčića, te
popratne koreografije Zrinke Japunčić
djelovala je karikaturalno.
U takvim je okolnostima koncepcijskih vrludanja i glumački prinos bio skroman. Za
potrebe uprizorenja Sršenova prepjeva, dubrovački glumački ansambl proširen je s
troje gostujućih imena. Zijad Gračić solidno je odigrao kneza, no svoju općepoznatu
scensku autoritativnost i karizmu ovoga
puta nije uspio izrazitije glumački artikulirati. Slična suzdržanost ovladala je i Natašom
Dangubić, koju je uloga djevojke Pere, veći
dio predstave prerušene u mladića Pjerina, priječila u osjetnijem scenskom iskoraku. Tek se Maro Martinović kao raskalašeni konte Dživo istaknuo svojom scenskom
komikom i dojmljivom glumačkom energijom. Raspodjela uloga među domaćim
ansamblom bila je očekivana, ali je također otkrila neke zanimljive pojedinosti. Glorija Šoletić u ulozi razvratne kontese Mare,
Izmira Brautović kao spletkarošica Gruba,
te Branimir Vidić kao šašavi konte Džono
utjelovili su likove čiji im komediografski
portreti glumački ponajviše odgovaraju i
kakvih su već odigrali na desetine u svojim
karijerama. Istodobno, ponajbolji glumac
dubrovačke kazališne kuće Frane Perišin
kao budalasti dundo Niko, otkrio je kako
glumcu njegovih interpretativnih mogućnosti i kazališnih dosega ovakve uloge
nikako ne pristaju. Od ostatka ansambla
svojom se ulogom izdvojila još Mirej Stanić
kao kurtizana Propumanica, no ponajviše
karakternom osebujnošću i komičnošću
svoga lika. Tako je poticajan i inspirativan
Vlahinićev koncept teatra “na dubrovačku”
u prvome scenskom oživotvorenju ostao
glumački nedorečen. Naposljetku, sputan
režijskom bojažljivošću u smislu izrazitije orijentacije k suvremenoj i inovativnoj kazališnoj interpretaciji dubrovačke baštine,
spomenuti je koncept ostao zarobljen u
kaotičnoj stilskoj mješavini, zbog čeg je
naposljetku stvar i izmaknula kontroli i nepovratno odlepršala u kič.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 27
SRETNA DOBITNICA MARIJA LONČAR PREUZELA PEMO
GLAVNU NAGRADU - AUTOMOBIL GOLF TSI TRENDLINE
Ispred PEMO hipermarketa upriličena je dodjela glavne nagrade
PEMO super nagradne igre ’20 godina po Vašem gustu’ sretnoj
dobitnici gospođi Mariji Lončar. Ključeve novog automobila GOLF
TSI Trendline uručili su Dragan Gjaja i Mevludin Mehić, djelatnici
koji su u tvrtki PEMO zaposleni već 20 godina te zajedno s tvrtkom
PEMO posebno slave ovu značajnu obljetnicu. Gospođi Mariji zaželili
su ugodnu i sigurnu vožnju i mnogo prijeđenih kilometara u PEMO
golfu. Prilikom preuzimanja automobila vidno sretna i uzbuđena
gospođa Marija Lončar zahvalila se od srca tvrtki PEMO na prekrasnom automobilu, koji je dobrodošao poklon njenoj obitelji na početku
2015. godine. “Moja obitelj i ja nikad ništa nismo dobili u nagradnim igrama i ovo je za nas veliko ugodno iznenađenje. Kad sam
dobila poziv iz PEMO tvrtke da sam ja sretna dobitnica nisam mogla vjerovati, srce mi je jako lupalo i potekle su mi suze radosnice.
Od srca hvala PEMO tvrtki na ovom divnom automobilu! Inače
PEMO su naše omiljene prodavaonice, a moja butiga je PEMO u
Mokošici, gdje kupujem spenzu svaki dan” istaknula je gđa. Lončar.
Srdačno čestitamo i svim ostalim sretnim dobitnicima i veliko hvala
svim vjernim kupcima koji su u protekla tri mjeseca sudjelovali u
nagradnoj igri. Zahvaljujemo se i svim našim partnerima koji su
pomogli u realizaciji
nagradne igre, a to
su: PBZ Card, American Express, T-mobile,
Eurodaus,
Ledo, Ožujsko, PIK,
Croatia Airlines, INA,
pivnica Dubrava
Babin Kuk, restoran
Magellan, restoran
Buono i restoran Lapad.
28 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Ova super nagradna igra s izuzetno bogatim fondom nagrada, koja
je započela 15. listopada prošle godine i trajala je do 15. siječnja
ove godine, zahvala je svim vjernim PEMO kupcima na 20 godina
vjernosti.
PEMO prodavaonice već su 20 godina uvijek prvi izbor kupcima na
širem dubrovačkom području zbog vrhunske kvalitete i velikog asortimana prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, od kojih se ističe
dnevna ponuda svježeg voća i povrća, svježeg mesa domaćeg
podrijetla, te kruh, slastice i gastro dio iz vlastite pekarnice. PEMO
dubrovačke trgovine izdvajaju se ljubaznošću i šarmom svojih trgovaca, koji su uvijek na usluzi svojim vjernim kupcima.
PEMO prodavaonice i u 2015. godini pripremaju brojna iznenađenja i nastavljaju s priređivanjem nagradnih igara, koje PEMO vjerni
kupci rado prihvaćaju.
www.pemo.hr
Foto: Ivana Bory, Fotostar
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 29
30 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
62. ZAGREBAČKI FESTIVAL
Silente pobjednik
Dubrovačka grupa Silente pobjednik je 62. Zagrebačkog festivala održanog u prepunoj dvorani Hypo Event Centra. Među
21 novom pjesmom, stručni žiri kojeg su činili direktori domaćih
glazbenih festivala (Splitski, Šibenski, RockOff i CMC) odlučio
se za pjesmu Čudna ili čudesna razigranih Dubrovčana. Njeni
autori, braća Tibor i Sanin Karamehmedović, nisu krili svoje
oduševljenje nagradom izjavivši kako je već samo sudjelovanje na Zagrebačkom festivalu bila velika stvar za Silente. Novo,
modernije ruho Zagrebačkog festivala naišlo je na odobravanje kritike i publike, a o tome najbolje svjedoči podatak kako se
za festival tražila karta više. Televizijski prijenos uspješno su
vodile Nevena Rendeli i Ana Radišić, a sve pohvale zaslužuje i
besprijekorni festivalski orkestar pod producentskom palicom
Nikše Bratoša. Tijekom prijenosa dodijeljena je i nagrada za
najemitiraniju pjesmu s prošlogodišnjeg, 61. festivalskog izdanja, a njen dobitnik je Aljoša Šerić, frontman grupe Pavel i autor
pjesme Čuvaj me, koja svakako spada i u jedan od radijskih
hitova godine. dubrovniknet team Foto: Dario Njavro
DPDS DUBROVNIK
Nastavak radova “Na Andriji”
Početkom siječnja ove
godine tvrtka Dom
izgradnja je nastavila radove na uređenju arheološkog lokaliteta
“Na Andriji” kojim bi se
uredila javna odvodnja.
Treba podsjetiti da su
tijekom 2012. i 2013.
godine završena arheološka istraživanja na
lokalitetu koje je obavila tvrtka Arheo plan. Nakon toga su izvedeni građevinski radovi kojim su
učvršćeni statički ugroženi zidovi, kako potporni zid tako i
ostaci zida crkve sv. Marka.
Nakon završetka sadašnjih
radova pristupit će se izradi
projekta kojim bi se čitav
lokalitet uredio kao arheološki park otvoren za posjetioce.
Svi dosad obavljeni i ugovoreni radovi iznose oko
1.500.000,00 kuna.
Uprava DPDS-a
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
SMJEŠTAJNI OBJEKTI KOJI SU RADILI IZMEĐU DVA
SVJETSKA RATA
Uvod
Hotel „Pošta“, koji je počeo raditi prije Drugog svjetskog
rata i radio sve do 1952./53. g imao je burnu prošlost o
kojoj će biti riječi u ovom feljtonu. U Dubrovniku za dugo
vremena u 19. stoljeću nije bilo stalnog, javnog konačišta.
Mnogi znatiželjnici, turisti, koji su stizali Llovdovim parobrodima tokom četvrtog, petog i šestog decenija 19. st., nisu se
pretežno zbog toga ni zadržavali u Dubrovniku dulje od
usputnog izletničkog razgledavanja, da bi potom istim parobrodom produžili dalje. Oni pak posjetioci, koji bi se u
Dubrovniku zadržali više od jednog dana, našli bi smještaj
u kućama pojedinih građana i za to plaćali po slobodnoj
pogodbi. Vuk Karadžić je npr. boraveći u Dubrovniku 1838,
odsjeo kod svog prijatelja Jeremije Gagića, ovdašnjeg
ruskog konzula. Ida Duringsfeld je, boraveći u Dubrovniku
1853-1854, našla smještaj u kući pomorskog kapetana Vlaha Budmania. A Ivan Kukuljević je, boraveći u Dubrovniku
1856, odsjeo u jednoj sobi pri gostionici »K Pelegrinu«. Gostioničari su, dakle, već u šestom deceniju 19. st., s obzirom
na dulje boravke pojedinih posjetilaca Dubrovnika, uvidjeli
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
potreba da imaju i poneku sobu za
konačenje tih posjetilaca.
Prvi je u Dubrovniku u šestom deceniju 19. stoljeća ostvario tu potrebu gostioničar Andro Mitrović. Njegova gostionica, koja je započela radom 1854. godine, nalazila se u
dvorcu na Pilama, (nekad direkcija
„Atlasa“ a danas prodavaonica DM)
u kojem je djelovao i već spomenuti
»Casino«.Vlasnik tog dvorca od
1849. bio je Eduard Bona. Mitrović
je, pored jela i pića koje je nudila njegova gostionica, izdavao i sobe za
konačenje. Prema tome, ta je gostionica u Dubrovniku — kao što je
vidljivo iz jednog kasnijeg reklamnog
oglasa — bila prvo gradsko svratiste.
Početkom sedmog decenija 19. st.
to se svratiste i gostionica predstavljaju jednim imenom: »Hotel Miramar«. Bio je to, dakle, prvi hotel u
Dubrovniku. (IP)
Feljton br. 56
Hotel „Pošta“
Hotel „Pošta“ nalazio se na Pilama - nekad zgrada direkcije „Atlasa“, a danas prodavaonica DM-a. Imao je petnaestak soba, a 1938.
g bio u vlasništvu Koste Đurđevića.
U ovoj zgradi je Andro Mitrović 1854. g. otvorio gostionicu, a nekoliko godina kasnije uredio je kao hotel. Sredinom tridesetih godina
prošlog stoljeća u zgradu useljava pošta, radi nekoliko godina, a
onda se opet preuređuje u hotel – ovaj put pod nazivom hotel
„Pošta“.
Nastavio je raditi kao hotel poslije Drugog svjetskog rata i to samo
nekoliko godina. Neno Kljunak bio je zadnji direktor tog hotela.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
32 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
SASTANAK SEKCIJE HOTELIJERA PRI HGK – ŽUPANIJSKOJ KOMORI DUBROVNIK
Zašto novinari nisu bili pozvani?
Ne samo da vlasnici hotelskih objekata i hotelskih poduzeća na sudjeluju u javnom
i turističkom životu našeg grada već brane svojim suradnicima da davaju bilo kakve
izjave o najobičnijim događajima iz hotelskog života
U hotelu „More“ održana je 23. siječnja 2015. sjednica Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja Dubrovačko-neretvanske županije, koja djeluje u
okviru HGK – Županijske komore Dubrovnik.
Na pitanje zašto nisu bili pozvani novinari javljeno
je da su oni to osobno zahtijevali. Na sjednici je
bilo riječi o trendovima i ostvarenom turističkom
prometu za razdoblje od siječnja – rujna 2014.g.
na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku te o ostvarenim financijskim rezultatima hotelijera, na temelju ankete za prvih devet mjeseci
2014.g. Spominje se broj dolazaka, broj noćenja
i neki drugi podaci koji su se dogodili pred skoro
četiri mjeseca. Bilo je riječi i o financijskim rezultatima ali opet nešto što se davno dogodilo. Nije
ni čudo što nisu pozvali novinare koji bi ih svakako pitali kako to da svi u zadnje vrijeme govore o
cjelogodišnjem poslovanju a oni u svojim izvještajima o rezultatima ostvarenih pred četiri mjeseca.
Mislimo kako je ova ozbiljna strukovna organizacija trebala stručnije obraditi ove materijale. Međutim, puno je zanimljivije ono što su naveli kao
zaključak. Citiramo ga: svi hotelijeri koji su prisus-
tvovali sjednici Strukovne grupe slažu se da se
na nivou destinacije moraju pokrenuti konkretne
akcije s ciljem produženja sezone. Prvenstveno
se tu misli na ožujak, travanj, listopad i studeni.
Potrebno je okupiti sve relevantne dionike turističkog sektora (hotelijere, ugostitelje, Zračnu luku,
avioprijevoznike, predstavnike Grada i Županije,
turističke zajednice), zbog donošenja zajedničkih
mjera i aktivnosti, s ciljem formiranja dugoročnog
plana produženja sezone. Hotelijeri su spremni
finanacijski sudjelovati u ostvarenju ovog cilja.
Iako je hotelski sektor najvažniji dio gospodarstva Grada i Županije i ostvaruje preko 50% sveukupnih noćenja, ne može sam utjecati na
produženje sezone.
Jedino zajedničkim snagama kroz destinacijski
menadžment može se utjecati na produljenje sezone što će rezultirati novim investicijama, novim
radnim mjestima i većim prihodima svih dionika.
Druge alternative nema.
Da su ovi zaključci doneseni 2000. g. (novi milenij
s novim turizmom) ovi zaključci bi bili hvale vrijedni. Drugim riječima, pitamo se, što se učinilo
DUBROVAČKI VODIČI
Dodatno se educirali o županijskim vinima
U subotu, 24. siječnja 2015. u hotelu Royal Princess u Dubrovniku na inicijativu Društva turističkih vodiča Dubrovnik održana je vinska radionica za njihove članove, a u organizaciji regionalnog festivala Dubrovnik FestiWine, Hrvatskog
Sommelier kluba te regionalne razvojne agencije
DUNEA. Na radionici je sudjelovalo 30ak članova Društva turističkih vodiča.
Radionica je upoznala sudionike sa vinogradarstvom i vinarstvom u Hrvatskoj s naglaskom
na Dubrovačko-neretvansku županiju, a također
ih se provelo kroz osnove proizvodnje bijelih,
crvenih, rose i pjenušavih vina. U sklopu iste
sudionici su prošli tehnike degustacija odabranih županijskih vina. Kroz taj divan svijet mirisa i okusa ih je proveo gospodin Franjo
Francem, poznati hrvatski enolog, jedan od osnivača, potpredsjednik i predavač Hrvatskog
sommelier kluba, te Sandi Paris, voditelj
edukacije Hrvatskog sommelier kluba, četverostruki pobjednik nacionalnih prvenstava Hrvatske
koji je sudjelovao je na dva europska i dva sv-
jetska prvenstva, održanim u Beču i Montrealu.
Članovi Društva turističkih vodiča Dubrovnik iskazali su veliku zainteresiranost za radionicu ovakve
vrste te su prepoznali važnost poznanstva hrvatskih vina i stjecanja mogućnosti da svoja znanja prenesu na posjetitelje. Zadaci turističkih vodiča
su da posjetitelje Dubrovačko-neretvanske županije upoznaju s poviješću, kulturom i ljepotama
koje ona sadržava a u koje sasvim sigurno pripadaju vinogorja i posebnosti naših vina.
Hrvatski sommelier klub (HSK) djeluje u Hrvatskoj
EUROPSKI DOM DUBROVNIK
iti, ali se treba odmah primiti posla. Kako bi se
u ovaj obiman posao uključili što veći broj zainteresiranih ustanova, poduzeća i sugrađana
različitih profesija i iz različitih sektora, u goste
je pozvan Tomislav Korov, svećenik iz Vinkovaca, doktorand na Fakultetu za menadžment
u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci
(doktorski studij „Menadžment održivoga razvoja“). Velečasni Korov je na temu o doprinosu Katoličke crkve razvoju vjerskoga turizma i
njegovoj implementaciji u sveukupnu turističku
ponudu već magistrirao i sudjelovao u nekoliko okruglih stolova u različitim dijelovima Hrvatske.
Okrugli stol
Europski dom Dubrovnik organizirao je sredinom tjedna u dvorani u samostanu svete Klare
okrugli stol i to zbog vrlo skore 1700-te obljetnice mučeničke smrti svetoga Vlaha. Cilj ovoga
okrugloga stola bio je ne samo javno razgovarati sa zainteresiranim sugrađanima o Festi
2016. – ali i čitavoj 2016. godini, nego i dogovoriti konkretne programe i aktivnosti. Organizator poručuje kako za pripremu programa stoji
na raspolaganju godina dana, tijekom koje se,
ako se to uistinu želi, može dosta toga naprav-
ovih petnaest godina na ovom polju
zajedničke suradnje? Ništa. Imali smo
mi „destinacijski menadžment“ ali od
toga nije bilo ništa. Hotelijeri se nisu
baš značajno uključili u njegov rad.
Zašto? Pa zato što se nisu uključili
vlasnici hotelskih objekata i hotelskih
poduzeća. Oni se nalaze negdje
sakriveni u svojim kancelarijama i
nigdje se ne pojavljuju. Ne sudjeluju
u bilo kojim javnim nastupima, javnim Lukša Lucianović
izjavama, humanitarnim akcijama i sl. www.dubrovnikZar ne bi bilo lijepo da su se hoteli
turistinfo.com
uključili u humanitarnu akciju skupljanje pomoći za oporavak Pava Hađije. Možda su to i učinili,
ali se nigdje ne spominje a trebalo bi biti obrnuto.
Ne samo da vlasnici hotelskih objekata i hotelskih poduzeća
na sudjeluju u javnom i turističkom životu našeg grada već
brane svojim suradnicima da davaju bilo kakve izjave o najobičnijim događajima iz hotelskog života kao što su tko je
poznati došao u njihov hotel, kakav je bio doček Nove godine, koja škola je organizirala maturalnu zabavu ili nešto
slično.
Kao zaključak mogli bi reći kako je Zakon šutnje prisutan u
dubrovačkom hotelijerstvu. Ne talasaj javnost ni u bilo kojem
pogledu, rekli bi, njihovo je pravilo.
U svakom pogledu, pozdravljamo ovaj zaključak i čekamo
da vidimo što će se napraviti po ovom pitanju. Posebno bi
nam bilo drago još snažnije uključivanje vlasnika hotela i
hotelskih poduzeća u javni i turistički život našeg grada.
od 1993., a od 1994. godine kao član Svjetskog udruženja
sommeliera (L’Association de la Sommellerie Internationale
– ASI).
Glavna zadaća HSK je napredak profesije sommeliera,
produbljivanje svijesti o kulturi hrane i pića i edukacija profesionalaca kao i građanstva. To podrazumijeva i promociju
hrvatskog vinarstva, kao i prezentaciju Hrvatske u što boljem turističkom, ugostiteljskom i vinarskom svjetlu u svijetu,
što se uspješno ostvaruje zahvaljujući natjecanjima i sastancima u organizaciji Međunarodnog udruženja sommeliera.
Svoje ciljeve HSK ostvaruje priređivanjem i organizacijom
nacionalnih natjecanja, održavanjem profesionalnih i neprofesionalnih tečajeva, stručnih predavanja, stručnih putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu, održavanjem zajedničkih sastanaka i skupova, izdavanjem stručne publikacije i ostalim
aktivnostima.U prvi plan svojih aktivnosti HSK stavlja edukaciju što je rezultiralo organizacijom sada već značajnog broja
tečajeva i treninga u različitim dijelovima Hrvatske.
SUH - organizira
IZLET U KOTOR
(nedjelja) 08.02.2015.
Program:
Polazak s Pila 7.00 h
Odmor u Zelenici 8.45 9.00 h
Dolazak u Kotor 9.30 h
Misno slavlje 10.30 h
Procesija
Polazak iz Kotora 13.00 h
Ručak (po želji) u
restoranu „Maraska“ oko 14.00 h
Polazak za Dubrovnik 16.30 h
Dolazak u Dubrovnik u 18.30 h
Cijena izleta 80.00 kn.
Cijena ručka (po želji) 10 eura.
(aperitiv, juha, salata, pečenje, kolač)
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 33
ŠPORT
PRVA HRVATSKA VATERPOLO LIGA
Jugašice nadigrale Viktoriju
Vaterpolistice dubrovačkog Juga pobjedom su otvorile 2015. godinu, odnosno nastavak natjecanja 1. Hrvatske vaterpolo lige. Ekipa Siniše Zonića olako se
suprostavila Viktoriji iz Šibenika, fenjerašu Prve lige.
Dubrovkinje su slavile 13:9, a po četvrtinama 5:1, 3:1,
3:4, 2:3. Jugašice su tako preko Viktorije iz Šibenika
stigle do svoje druge pobjede. Prvi uspjeh ostvarile su
22. studenog također na svom bazenu kada su nadigrale Primorje 11:9. Jedini poraz dubrovačke vaterpolistice upisale su u 6. prosinca u Zagrebu gdje su
poražene od Mladosti 13:5. Ženski vaterpolo klub Jug
je do svoje druge prvenstvene pobjede stigao u sastavu: Mara Tošić (11 obrana), Katarina Čučić (2 pogotka), KellyGentry (1), Nera Budalica, Ana Cvitanović (1),
Anamarija Reić - Rebov (2), Nina Božić, Jasna Peručić,
Nikolina Klešković, Lucija Topić i Martina Nadilo (7).U
5. i 6. kolu Dubrovkinje su u ulozi gosta. Prvo će u Split
(14. veljače) igrati protiv Suzuki Bure, a potom put
Rijeke gdje ih očekuje susret protiv Primorja (21. veljače). Idući domaći nastup Jugašice igraju protiv Mladosti (28. veljače). Davor Lopin
REGIONALNA VATERPOLO LIGA-SKUPINA B
Jugaši ostavili Primorac na -11
Vaterpolisti Jug Croatia osiguranja uspješno su zaključili posljednje kolo skupine B Regionalne vaterpolo
lige. Momčad Miha Bobića na bazenu u Gružu pobjedom nad Primorcem iz Kotora 16:5 ‘zagrijala’ se za
ono najvažnije - okršaj protiv mađarskog Szolnokija
koji će se igrati u srijedu, 28. siječnja također u Gružu.
Nije bilo puno dileme oko pobjednika ovog susreta,
pa su Dubrovčani već i uoči ove utakmice bili mislima
oko utakmice protiv Mađara. Kotorani su uoči ovog
susreta znali da neće igrati u daljnjem tijeku natjecanja Regionalne lige. Jugaši su pak odavno osigurali
poziciju broj jedan skupine B. Do uspjeha protiv Primorca, a pod vodstvom Miha Bobića, Jug je igrao u
sastavu: Popadić - Batina (14 obrana), Pavličević,
Merčep, Younger (3), Fatović (2), Marković (1), Bušlje,
Visković (2), Buconić (1), Bicari (2), Bautović (1), Jarak, Ivanković (4). Jugaši idu dalje kao vodeća momčad
sa stopostotnim učinkom; u dvanaest odigranih kola sigurnih dvanaest pobjeda.
DRUGI DIO PRVENSTVA - Po 4 prvoplasirana kluba
iz svake grupe čine ligu za prvaka i plasman (prenose
se bodovi i gol razlika s utakmica klubova s kojima se
igralo u prvom dijelu prvenstva i koji su se plasirali u
ligu za prvaka i plasman). Svaki klub igra liga sustavom
kod kuće/u gostima još 8 utakmica s klubovima iz suprotne grupe, a koji su bili među 4 prvoplasirana.
TREĆI DIO PRVENSTVA - FinalFour (četiri prvoplasirane ekipe nakon drugog dijela prvenstva iz grupe za
prvaka i plasman). U polufinalnim utakmicama sastaju se prvoplasirani protiv četvrtoplasirane ekipe, a
drugoplasirani protiv trećeplasiranog. Pobjednici igraju finalnu utakmicu. Pobjednik finalne utakmice ujedno je i prvak Regionalne lige, dok će poražena
ekipa zauzeti drugo mjesto. Davor Lopin
III. KOLO HRVATSKOG KUPA ZA MLAĐE
KADETE, KADETE I MLAĐE JUNIORE
5 medalja za Aedium
III. kolo Hrvatskog kupa u badmintonu, u konkurencijama: mlađi kadeti (do 13 godina), kadeti (do 15
godina) i mlađi juniori (do 17 godina), odigralo se u
subotu i nedjelju , 24. i 25.01. 2015. u Velikoj Gorici.
Na turniru su nastupili i članovi Badmintonskog kluba Aedium iz Dubrovnika. Ukupno je na turniru sudjelovalo 90-tak igrača iz 7 badmintonskih klubova, a
igrači
Aediuma su- osvojili
ukupno30.
5 medalja.
34 GlasGrada
515 - petak
1. 2015.
HRVATSKI KUP
Square u četvrtfinalu, Pločani
zakoračili
Grobnik je odustao od Kup natjecanja. Potvrdu o
odustajanju sudionika dobili smo u ponedjeljak ujutro
iz vodstva MNK Grobnik, člana 2. Hrvatske malonogometne lige - zapad, javljaju iz MNK Square.Square tako
odlukom stožera Grobnika neće u Čavle (Mravince),
već će ravno u četvrtfinale Kupa Hrvatske. Vrijedi istaknuti i vrlo uspješan nastup našeg Porto Tolera, člana
2. HMNL – Jug, koji je u Vrgorcu, protiv istoimenog
domaćina, a inače prvoligaša, slavio u prvoj utakmici
osmine finala 3:1. Uzvrat se igra u Pločama 24. veljače. Dodajmo da se završnica Kupa Hrvatske (Final
8) igra sredinom mjeseca travnja. Davor Lopin
PRVA B HRVATSKA VATERPOLO LIGA
Drugi poraz Bellevuea
Vaterpolisti Bellevuea ni u drugom kolu 1. B Hrvatske
vaterpolo lige nisu uspjeli doći do pobjede. Nakon
poraza u Sisku 14:13, ‘Belvijaši’ su na bazenu u Gružu
doživjeli i drugi poraz - s jednim pogotkom razlike.
Nakon Siscie, Bellevue je poražen od Jadrana iz Kostrene 10:9 (3:3, 1:1, 3:2, 4:2). Utakmica je bila izjednačena sve do treće četvrtine kada su Dubrovčani
poveli 7:4. Iako su i u posljednjoj četvrtini imali +2 (8:6),
‘Belvijaši’ nisu uspjeli održati prednost te su na kraju
poraženi 10:9. Spomenimo da je Bellevue minutu prije kraja imao napad s igračem više za izjednačenje,
međutim nije ga iskoristio. U trećem kolu Bellevue
odlazi na drugo gostovanje, ovaj put u Zagreb za tjedan
dana. VK Bellevue - VK Jadran Kostrena 9:10 (3:3, 1:1,
3:2, 2:4)VK Bellevue - Rozić, Mrvičić, Šteta (1), Sršen,
Gigović, Buconić (1), Pavličević, Tullio (4), Bogdanović
(1), Vrdoljak (1), Jubić, Šturica, Srhoj, Merčep (1) VK
Jadran Kostrena - Krolo, Klapan (2), Šehić, Brala (1),
Damjanović, Višnić, Frajman (1), Popović (1), Blažić,
Gudić (2), Ševeljević, Cuomo (3). Davor Lopin
PRVA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA
Square ‘Uspinjačom’ do pete pobjede
Square je nastavio tamo gdje je stao u 2014. godini.
- pobjedom je otvorio drugi dio natjecanja 1. Hrvatske
malonogometne lige. Dubrovački malonogometaši u
Gospinom polju pred više od 650 gledatelja nadigrali su zagrebačku Uspinjaču 8:2 (3:0). Pogotke su za
Square postigli: Rangotov (3), Daničić (2), Cvjetković,
Bačić i Tikvica.
NAVIJAČI SQUAREA ZA PAVA - Uoči samog početka utakmice navijači Squarea razvili su veliki transparent za Pava Hađiju ‘’Pavo izdrži, Square je uz
tebe’’. Dodajmo da je sav prihod od prodanih ulaznica namjenjen za neophodno liječenje Pava Hađije.
SQUARE OSTAO NA 4. MJESTU Square je s ovim
uspjehom ostao na četvrtom mjestu 1. HMNL, najelitnijeg ranga malog nogometa u Hrvatskoj. Nakon
12 odigranih kola Dubrovčani su upisali pet pobjeda, tri remija i isto toliko poraza i na svom kontu imaju 19 bodova. U petak, 31. siječnja Square gostuje u
Solinu u sklopu 13. kola Prve malonogometne lige.
Davor Lopin
Mia Čerjan je osvojila dva 2. mjesta, i to u pojedinačnim konkurencijama do 15 godina i do 17 godina. Barbara Janičić je osvojila 2. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji do 13 godina, i 3. mjesto u
konkurenciji parova do 13 godina sa suigračicom iz
kluba Andreom Vlašić.
Lukša Zlošilo je osvojio 2. mjesto u konkurenciji parova do 15 godina sa suigračem iz Čakovca. Uz
spomenute igrače, uspješan nastup imali su i: Katarina Matana, Maris Guca, Nikolina Kabiček, Leona
Milković, Marin Šućur, Anotnio Težak, Luka Čučević i
Antonio Butigan. Mirko Janičić
FOOTBALL KLUB DUBROVNIK SHARKS
POZIVA:
Novi članovi su dobrodošli!
Novoosnovani Football klub Dubrovnik Sharks poziva sve zainteresirane da postanu članovi kluba. Klub
već aktivno djeluje i trenira 7 mjeseci a u planu im je
već ovu godinu zaigrati u Hrvatskoj ligi FLAG footballa te sudjelovati na dva turnira. Za sve ove pothvate potrebni su im novi članovi, zato su svi zainteresirani dobrodošli! Osnovat će i juniorsku sekciju u
koju se mogu pridružiti svi od 7 do 14 godina, a
naravno mogu se pridružiti i oni od 15 godina i stariji
za seniorsku ekipu. Svi zainteresirani mogu doći na
teren u ACI Marini Dubrovnik u nedjelju, 1. veljače u
14,00, pogledati naš trening te se prijaviti ukoliko su
zainteresirani za članstvo i aktivno bavljenje američkim
footbalom. Ukoliko niste u mogućnosti doći na trening, možete nam se javiti na našu facebook stranicu
“Dubrovnik Sharks” ili na broj mobitela 091 520 9786.
Marko Miletić, Dubrovnik Sharks,
predsjednik kluba
B 1. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA
Dubrovkinje preokretom do 11.
pobjede
Odbojkašice Dubrovnika nisu imale prevelikih problema kontra Splita 1700., fenjeraša skupine B 1. Hrvatske odbojkaške lige. Istina, povele su Splićanke
1:0 (25:21), no sve je ostalo pripalo Dubrovkinjama
koje su tako iz preokreta stigle do svoje nove pobjede. Ekipa Mirjane Vreće do 11. pobjede stigla je
nakon nešto više od 80 minuta igre. Prvi set pripao je
potpuno zasluženo gošćama iz Splita. Vodstvo
tijekom cijelog seta, a potom i najveća prednost od
pet poena razlike Splićanke su zadržale i povele
25:21. U drugom setu poen za poen sve do sredine
seta kada Dubrovkinje ubacuju u šestu brzinu i odlaze na nedostižnu razliku. Uvjerljivo i zasluženo –
visokih 25:16! Ni u trećem setu Dubrovkinje nisu ispuštale prednost koju su stekle odmah na otvaranju.
Za vodstvo 2:1 (25:14) u setovima nije trebalo više
od 15-ak minuta. Do nove, jedanaeste, pobjede Dubrovkinje su stigle nakon nešto više od 80minuta igre,
na kraju je bilo 3:1 (21:25, 25:16, 25:14, 25:18) .Do
kraja regularnog dijela natjecanja preostala su još dva
kola. U 13. kolu Dubrovkinje gostuju kod Drenove, a
potom u posljednjem kolu dočekuju Novu Gradišku
(7./8. veljače). Doigravanje za prvaka Hrvatske krenuti će tjedan dana nakon posljednjeg kola regularnog dijela prvenstva. Davor Lopin
SUPER LIGA-USPJEŠAN LIBERTAS MARINKOLOR
Pobjede nad Osijekom i Kutinom
U subotu 24.siječnja odigrane su utakmice 8.kola.
STK Libertas-Marinkolor gostovao je u Osijeku i Kutini i ostvario dvije vrijedne i sigurne pobijede sa po
4:1, te i dalje drži treće mjesto na tablici. Naredno
kolo igra se 7. veljače, a na traženje STK Dr Časl,
zbog obaveza u Euro ligi, utakmica s LibertasMarinkolorom odigrat će se 14.veljače u Zagrebu.
3. Turnir „Ljubešnica”
Na turniru mladih igrača i igračica“Ljubešnica” igranom 24. i 25. siječnja nastupili su i mladi igrači STK
Libertas Marikolora. Lidija Vranješ nastupila je kao
juniorka i kao kadetkinja, a Nedjeljko Ogresta, Ivan
Šeparović, Filip Mikulić i Ante Jupek kao juniori. Svi
igrači pokazali su dobru igru u grupama,a plasman
u finalnu grupu ostvarila je Lidija Vranješ koja zauzima 12. mjesto najboljih kadetkinja u Hrvatskoj.
V.Komarica
STOLNI TENIS-PRVENSTVO
DUBROVNIKA
Pobjede favorita
Završilo je 11. kolo 37. Prvenstvo Dubrovnika u stolnom tenisu. Pri čemu su u 1 ligi tri
utakmice završile očekivano pobjedama
favorita dok je u jedna utakmica bila neizvjesna do samog kraja. Ekipa Marinkolora,
došla je lako do pobjede protiv ekipe Geoplan XYZ rezultatom 7:3 pri čemu su Filip
Mikulić i Joško Martinović očekivano došli
do pobjede kako pojedinačnih tako i u paru.
OŠ Cavtat-Konavljanin pobijedila je ekipu
Geoplan rezultatom 6:4. Pobjedničku ekipu
do pobjede je i ovaj puta doveo najbolji igrač Vedran Đurđević s maksimalnim pojedinačnim pobjedama, dok je do sada najbolji igrač lige Nedjeljko Ogresta zabilježio
2 poraza. Lapadkolor je došao lako do pobjede protiv ekipe Lea travel rezultatom 9:1.
Najkorisniji i najbolji igrač utakmice bio je
Milo Stražičić iz ekipe Lapadkolor s 3 pojedinačne pobjede. Uvjerljiva je bila i ekipa
Eurokarbon koja je pobijedila Šampinjone
9:1. Najkorisnija i najbolja igračica utakmice bila je Barbara Vlahović s 3 pojedinačne
pobjede. Nakon 11. kola u 1. lizi na postolje najboljeg igrača u pojedinačnoj
konkurenciji stupio je Filip Mikulić iz ekipe
Marinkolor, koji je poveo listu s 31 pobjede
i 95 dobivenih setova. Poredak: Marinkolor
33, Geoplan 28, OŠ Cavtat Konavljanin 27, SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK
Geoplan 24, Eurokrbon 20, Lea Travel 17, Piše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački
Geoplan XYZ 16, Šampinjoni 11. U 12.kolu,
31.siječnja se sastaju: Marinkolor-Eurokarbon, Šampinjoni-Lapadkolor, Lea Travel-OŠ
Cavtat-Konavljanin, Geoplan-Geoplan XYZ. Iako je Sveti Sava do kraja života bio
Sveti Sava
Sva tri susreta završila
rezultatom 10:0
I u 2 ligi sve tri utakmica završile su očekivano pobjedama favorita. Dubrovnik je lako
došao do pobjede protiv ekipe Libertasa rezultatom 10:0. Pobjednička ekipa prepustila je samo jedan set protivničkoj ekipi. Isti
rezultat ostvario je i Srđ protiv ekipe Agram
life rezultatom 10:0. I u ovom susretu je pobjednička ekipa prepustila samo jedan set
protivničkoj ekipi.I treći susret je završio istim rezultatom, samo što je ekipa Halo 92
rutinski i lakše od očekivanog savladala
Luku Sorkočevića. Najbolji igrač pobjedničke ekipe bio je Mario Obrovac koji je svojoj ekipi donio 3 pojedinačne pobjede kao i
pobjedu u paru. Nakon 11. kola u 2. lizi najbolji pojedinačni rezultat ostvario je Mario
Obrovac s 33 pobjede i fantastičnim skorom od 99 dobivenih i svega 2 izgubljena
seta. Poredak: Dubrovnik 32, Halo 92 30,
Srđ 22, Luka Sorkočević 21, Libertas 16,
Agramlife 11. U 12.kolu, 31.siječnja se sastaju: Dubrovnik-Srđ, Luka SorkočevićAgramlife, Libertas-Halo 92.
Josip Sudarević
BOĆANJE-TURNIR TROJKI NA GORNJEM BRGATU
Nadramije, Bajo, Sukno i Soko pobjednici
Završen je zimski turnir
trojki na Gornjem Brgatu.
Pobjednici su postali
Pero Nadramija, Srećko
Bajo, Niko Sukno, Maro
Soko i Pasko Nadramija.
Na turniru je nastupilo 35
trojki, od čega čak 7 sa
Pelješca, a jedna od tih
peljeških trojki je ženska
ekipa BK Putniković koja je ne samo nastupila u muškoj konkurenciji, nego i ostvarila
2 pobjede u grupi. Trud ekipa sa Pelješca
se isplatio jer je trojka Gornje Vrućice u sastavu Nenad Milović, Branimir Mastilica,
Tonći Butjerić i Ante Vujčić ostvarila povijesni uspjeh plasmanom u polufinale, te osvajanje 3. mjesta. Drugo mjesto osvojili su
prošlogodišnji pobjednici ovog turnira Luko
Kelez, Nikola Sambrailo, Mato Miloslavić i
Nikola Pendo. Četvrto mjesto izborili su Josip Glavinić, Dario Miljević, Perica Miljević i
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Pobijedio par Jančić-Radić
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik
odigran je U ponedjeljak 26.01.2015. u hotelu Royal Princess. Nastupilo je trinaest
parova uz Cross-Imps obračun. Pobijedili su
Miho Jančić i Toni Radić. Ukupna klupska
lista se može vidjeti na: http://www.
crobridge.com/clubs/dubrovnik/
rang_lista.asp
PRVI DUBROVAČKI
ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
Mato Vezilić. Najbolje trojke su nagrađene
osvajanjem medalja i novčanim nagradama.
Na kraju turnira upriličeno je zajedničko
druženje uz tratamenat za sve natjecatelje i
ostale prisutne prijatelje boćanja od strane
organizatora Tonćija Bašića i Pepila Knega.
Rezultati završnog dana, polufinala: J.
Glavinić, D. Miljević, P. Miljević - L. Kelez, M
Miloslavić, N. Sambrailo 3:13, N. Milović, B.
Mastilica, T. Butjerić - S. Bajo, N. Sukno, M.
Soko, P. Nadaramija 9:13. Finale: S. Bajo,
N. Sukno, P. Nadramija – L. Kelez, N. Sambrailo, M. Miloslavić (N. Pendo) 9:6.
Luko Hendić
A-2 LIGA KOŠARKAŠA
Dubrovčani izgubili u Splitu
Košarkaši Dubrovnika poraženi su na Gripama od KK Mislav u sklopu 13. kola A-2
lige. Iako su Dubrovčani gotovo cijelu utakmicu bili bolja momčad, čak imali prednost
13 poena razlike, domaćin je na kraju uzeo
sve – bilo je 78:75 za s(p)retnog domaćina.
Dubrovnik je protiv Mislava igrao u sastavu: Sarić 3, Habul 16, Vidović, Katić, Meštrović 6, Dubelj 11, Vodopija 26, Kušt 7, Jović.
U subotu, 31. siječnja Dubrovnik u Gospinom polju (16 sati) dočekuje Adriatic iz Splita. Davor Lopin
istinski monah, i, kako se kaže u njegovom žitiju, prenio „svaki uzor Svete
Gore u svoje otačastvo“ (Domentijan),
to još ne znači da je samo provodio
dane u isposništvu, nego putuje kroz
narod i poučava ne samo o duhovnim
stvarima već i o svjetovnim
Veliki njemački pjesnik Gete rekao je: „Da bi
u svijetu napravio epohu, za to su, kao što je
poznato, potrebne dvije stvari: prvo da čovjek
ima dobru pamet i drugo da ima veliko naslijeđe“. To je, po njemu,
uslov da se napravi epohalno djelo koje ne podliježe ni vremenskom ni
prostornom ograničenju.
Sveti Sava imao je i jedno i drugo. Bog mu je od samog rođenja podario izuzetnu pamet, a sa velikim i svetim hrišćanskim naslijeđem upoznao
se od rane mladosti u roditeljskom domu, koje je kasnije uobličio kroz
monaški podvig u Svetoj Gori, kao i preko susreta sa svetim i mudrim
ljudima ondašnje ekumene (vaseljene), posebno u Vizantiji, toj prvoj
hrišćanskoj državi. Učio je i od mnogih učenih ljudi, a istovremeno svojom pronicljivošću učio je i iz narodnog iskustva, tog neiscrpnog izvora
mudrosti. Imao je izgrađeni ukus, tako da je crpio samo ono što je dobro i duši korisno. Bio je kao medonosna pčela, koja slijeće samo na
one cvjetove koji daju ono najbolje. Njegov smisao za izabiranje dobra
proisticao je iz njegove ogromne ljubavi prema Bogu i ljudima.
Jer, kako opet veli Gete, „svuda učimo samo od onoga koga volimo“.
Sveti Sava je imao „dušu koja voli istinu i koja je prima gdje god je
nađe“. Tu Istinu, koja je Hristos, nalazio je svuda.
Sveti Sava je posebno njegovao sabornost u Crkvi. Zato, po riječima
njegovog biografa Domentijana, on saziva Sabor u Žiči kad je zapovijedio „da dođu veliki igumani i časni črnci (monasi), popovi i đakoni i sav
narod hristoimenitih ljudi na objavljenje svete istinite Hristove vjere...“
Pa onda, utvrdivši se u vjeri, da se raziđu u svoja područja gdje će
propovijedati i svjedočiti Pravu vjeru, koju je i onda i danas i vazda bilo
teško sačuvati u ovom svijetu. Jer, kako neko reče, čuvanje prave vjere
koja kroz ljubav djela, slično je čuvanju upaljene voštanice na jakoj buri.
Ako bismo nekako pokušali da rezimiramo Savin plan rada, mogli bismo reći da se on ogleda u njegovom trudu na ličnom usavršavanju i na
upućivanju pastve ka zadobijanju Carstva Nebeskoga, onoga carstva
za koje Hristos kaže da je unutra u nama. Dakle, da na ovom svijetu
postignemo takvo stanje koje nam je garant da ćemo ući u radost Gospoda našega (v.Mt 25,23). To je i Hristov plan, a Sava je vjerni sluga
Hristov koji, poput apostola, proroka, svetitelja, mučenika..., djela na
njivi Gospodnjoj. I tako nas sve do današnjeg dana vodi putem „koji
vodi u život“, i vodiće svoj narod do kraja vijeka
Jedan veliki filosof kaže da „čovjek živi od prošlosti u sadašnjosti za
budućnost“. Svetog Save i mnogih Hristovih ugodnika, sjećamo se baš
iz tih razloga, tj. da nam budu „pravila vjere i obraz krotosti“.
Budući da je Sveti Sava živio u vremenu kada se utvrđivala i mlada
srpska država, u njegov plan rada se uklapala i obaveza kako uobličiti
državu koja bi bila prijatna za život ljudi. I on je, kao i mnogi veliki ljudi
prije njega, razmišljao kako stvoriti dobrog i pobožnog vladara, kao i
njegove najuže saradnike. Tu je bila od presudne važnosti prava vjera
koja kroz ljubav djela. Samo pomoću nje se mogla utvrditi pravda i
pravičnost u društvu. Tu mu je itekako pomoglo njegovo naslijeđe koje
je ponio iz roditeljskog doma, a u kome se njegovala prava vjera. Njegov otac Stefan Nemanja je po toj vjeri živio i, po prirodi stvari, na Savu
uticao, a posredno i na srpske vladare.
Iako je Sveti Sava do kraja života bio istinski monah, i, kako se kaže u
njegovom žitiju, prenio „svaki uzor Svete Gore u svoje otačastvo“ (Domentijan), to još ne znači da je samo provodio dane u isposništvu, nego
putuje kroz narod i poučava ne samo o duhovnim stvarima već i o svjetovnim. On „nije bio pasivni posmatrač događaja, niti ličnost koja se
nije primjećivala. On je imao udjela u vođenju i unutrašnje i inostrane
politike za dug period...“
Iz Savina života i rada po svemu se vidi da je on uistinu bio veliki čovjek.
A „veliki ljudi jesu teleskopi društveni, koji vide mnogo dalje i dublje
nego svi milioni sitnih očiju“. On je i veliki mislilac, a „veliki mislioci jesu
osvajači vremena, koji vjekovima vladaju umovima ljudskim“. On je i
najveći duh svoga naroda. A „veliki duhovi jesu kazaljke na satu, koje
kazuju koje je doba u životu jednog naroda“. On nam i danas govori
koje je doba u našem životu.
Samo, da
li ga- razumijemo?
GlasGrada
- 515
petak 30. 1. 2015. 35
U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA
Premijera predstave „Da draga“
U organizaciji Studentskog katoličkog
centra
Dubrovnik
(SKAC_DU), održala se
premijera predstave
„Da draga“ u kazalištu
Marina Držića u četvrtak, 22.siječnja 2015.
U glavnim ulogama komedije koje je publika
dočekala s oduševljenjem je mladi bračni par
iz Bosne i Hercegovine kojeg
glume Ivan Perić i Krešimir Puljiz, te su se doselili u Europsku
uniju, odnosno Hrvatsku u potrazi za boljim životom. No, glavna tema predstave su njihovi
međusobni odnosi, gdje se najviše očituje kako su muškarci s
Marsa, a žene s Venere, no ipak
su se našli na Zemlji i sada su u
potrazi za kompromisom.
Da je Dubrovnik prepoznao pravu senzaciju, očitovalo se u iznimno velikom broju gledatelja.
Naime, oni koji je nisu pogledali a žele, bit će u mogućnosti
uskoro, riječi su to redatelja
Tomislava Tomičića.
Ulazak je bio slobodan, a predstava je imala humanitarni kar-
akter, te svi koji su htjeli imali su
mogućnost donirati sredstva za
pomoć sugrađaninu, Pavu
Hadžiji. „Inače, pripremali smo
se nekih mjesec dana, te smo
išli na uži krug SKAC-a. Tek sam
sad na poklonu vidio koliko je
ljudi došlo tu i šokirao sam se,
te sam još pod doživljajem, te
se nadam da će ovo biti poticaj
da bude što više ovakvih
događaja u Gradu“ ispričao je
Ivan Perić, jedan od glavnih glumaca.
Predstava je nauživala brojne
hvale i hvalospjeve, te je
iznenadila i same glumce, a
građani se nadaju još većem
broju ovakvih događaja.
Mila Petrušić
DUHOVNA OBNOVA U DUBROVAČKOJ KATEDRALI
Radost uz poučne primjere
Pater Marko Glogović, voditelj i osnivatelj udruge Betlehem koja
se bori da se svako začeto dijete rodi, održao je 24. i 25. siječnja
2015. duhovnu obnovu za vjernike u katedrali Gospe Velike u
Dubrovniku. Organizator je katedralna župa, te je duhovna obnova bila namijenjena prvenstveno roditeljima prvopričesnika i krizmanika, ali je bila i otvorena svim zainteresiranim.
Čitava duhovna obnova je bila u veselom tonu kojeg je popratio
zbor mladih katedralne župe te molitvene zajednice Effatha te je
cijela katedrala bila na nogama, držeći se za ruke i slaveći Boga i
Duha Svetoga, te grleći i blagoslivljajući jedni druge što je poanta
ove duhovne obnove koja je bila popraćena i šaljivim dosjetkama
patera. Pater Marko, provincijal Hrvatske pavlinske provincije u
Hrvatskoj je poznat kao redovnik koji je svoj život posvetio borbi
za život i nerođene, gdje je na kraju misnog slavlja posebnim blagoslovom blagoslovio djecu i trudnice. Mila Petrušić
OD 6. DO 8. VELJAČE 2015.
Prvi Aklapela Masterclass
Nakon uspješne tri godine festivala Aklapela, u ovu, četvrtu, ulazimo s Masterclassom za voditelje klapa i klapske pjevače. Aklapela
Masterclass će se održati u hotelu Astarea u Mlinima od petka 6.
veljače do nedjelje 8. veljače 2015. a pod budnim okom dr. sc.
Joška Ćalete, umjetničkog voditelja festivala Aklapela. Osim kreatora
masterclassa, mo. Ćalete, predavači i voditelji radionica, su renomirana imena klapskog svijeta, istinski znalci klapske pjesme, Nikola
Buble, Rajmir Kraljević, Krešimir Magdić, Marko Rogošić, Ante Rados, Mojmir Čačija i Duško Tambača. Na masterclass je trenutno
prijavljeno 80-ak klapskih voditelja i pjevača iz cijele Hrvatske i inozemstva. Dubrovnik PartneR agencija, Anđela Matić
36 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 37
U ZAGREBU
Predstavljena monografija
Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku
U Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt, u utorak, 27. siječnja je predstavljena monografija Katedrala Gospe
Velike u Dubrovniku. Knjigu su predstavili akademik Tonko Maroević, dr. sc. Željka Čorak, Ivan Viđen i dr. sc.
Katarina Horvat-Levaj, urednica knjige. Predstavljanje su organizirali Institut za povijest umjetnosti, Katedralna župa Dubrovnik i ArTresor naklada. Opsežna likovna monografija objavljena je u srpnju 2014. godine u
suizdanju Gradske župe Gospe Velike iz Dubrovnika i Instituta, a rezultat je višegodišnjeg interdisciplinarnog
istraživanja grupe autora: Miho Demović, Igor Fisković, Katarina Horvat-Levaj, Marin Ivanović, Jelena Ivoš,
Vjera Katalinić, Vinicije B. Lupis, Milan Pelc, Daniel Premerl, Radoslav Tomić, Stanislav Tuksar, Ivan Viđen,
Danko Zelić, Paolo Mofardin (fotograf), Ivan Tenšek i Ivana Valjato-Vrus (arhitekti).
U KOMAJIMA ŠESNAESTA PO REDU
KONZERVATIVNA STRANKA-PODRUŽNICA OREBIĆ
Festa svetoga Vinka
Kazimir Opačak predsjednik
Vinogradari i vinari Komaja u Konavlima okupljeni u udruzi
Kokam i ove su godine šesnaestu za redom proslavili blagdan
svetoga Vinka 22. siječnja i tom festom jedinom takvom u
DNŽ simbolično označili početak nove vinogradarske i vinarske godine. Svečanosti kojima taj konavoski kraj njeguje
tradiciju i običaje vezane uz lozu i vino počele su okupljanjem u vinariji obitelji Crvik gdje im je domaćin ugledni konavoski vinar Andro Crvik i rodonačelnik vinskih festa u Konavlim zaželio dobrodošlicu, počastio ih jelom i vinom izrazivši
želju da ova godina u vinogradarstvu i vinarstvu bude uspješnija od lanjske.
Okupljanje u Androvoj vinici kao i uvijek do sad nije prošlo
bez pjesme posvećene svetom Vinku i vinu koja je postala
zaštitnim znakom te i drugih komajskih vinskih festa. Slijedilo je rezanje loze, a zatim je sa spomenika vinovoj lozi u središtu Komaja skinut petlitarski bocun s vinom postavljen na
blagdan Blagovjesti 25. ožujka prošle godine. Bocun je po
običaju skinuo vinar Mato Pendo koji je zatim družinu poveo
u svoju konobu gdje se uz prikle koje je pripremila njegova
supruga Drage kušalo vino iz bocuna – mješavina plavca,
kadaruna i dalmatinke berbe 2013. godine. Litra se kao i proteklih godina spremila u arhiv. U ime udruge Kokam sve je
pozdravio i nazdravio vinom predsjednik Đuro Pendo, a
druženje se uz svirku i pjesmu, nastavilo u konobi Pera Novakovića u Čilipima. Ove godine komajskim vinogradarima i
vinarima, njihovoj klapi Kokam pridružila se i klapa Subrenum, članovi klape Maestral i prijatelji Komaja i Konavala
među kojima i poznati hrvatski enolog, sada tajnik Društva
somelijera Hrvatske Franjo Francem i vodeći hrvatski somelijer
Sandi Paris. Joško Jelavić
U Orebiću je osnovana prva podružnica Hrvatske Konzervativne Stranke
u DNŽ. Na osnivačkoj skupštini u nazočnosti zastupnice u Europskom
parlamentu i od nedavno članice te stranke Ruže Tomašić za predsjednika je izabran Kazimir Opačak, za potpredsjednike Mario Vekić i
Mario Glavaš i za tajnika Darko Jaković. U izvršnom odboru još je pet
članova. Nazočilo je 80 – ak ljudi, većinom bivših članova HSP-a dr.Ante
Starčević koji su iz nje istupili nakon što je to učinila bivša predsjednica
te stranke Ruža Tomašić. Kazimir Opačak, Mario Vekić i Anto Radović
sada će kao članovi i vijećnici Hrvatske Konzervativne Stranke imati
svoj klub u Općinskom vijeću Općine Orebić. Joško Jelavić
BILJARSKI KLUB OREBIĆ
Pobjednik Matija Ivičević
Bakulić
U organizaciji biljarskog kluba Orebić u Orebiću je održan turnir u biljaru na kojem je sudjelovalo 27 natjecatelja iz kluba domaćina i biljarskih
klubova Dubrovnik i Pupnat, jedinih koji djeluju u DNŽ. Prvo mjesto
osvojio je član biljarskog kluba Dubrovnik i bivši prvak Hrvatske Matija
Ivičević – Bakulić, koji je u finalu pobijedio svog klupskog kolegu Anta
Berkovića. U polufinalnim susretima Matija Ivičević – Bakulić bio je bolji
od domaćeg igrača Anta Kurilija, dok je Ante Berković bio bolji od Mate
Farca iz Pupnata. Taj turnir bio je najveće natjecanje u organizaciji biljarskog kluba Orebić koji je osnovan 2011. godine i okuplja dvadesetak
aktivnih članova. Bila je to ujedno i prigoda za druženje, međusobno
bolje upoznavanje i popularizaciju biljara osobito među mladima.
Joško Jelavić
HKD NAPREDAK U SV.KLARI PREDSTAVILO KNJIGU
STANISLAVA VUKOREPA
O povijesti osnovnog
školstva u općini Neum
U do kraja ispunjenoj dvorani Svetog Oca Ivana Pavla II.
u samostanu Sveta Klara u četvrtak, 22. siječnja predstavljena je monografija „Povijest osnovnog školstva u
općini Neum“ autora Stanislava Vukorepa, dugogodišnjeg
iscrpnog istraživača povijesti hercegovačkog kraja. Ovu vrlo zanimljivu monografiju
predstavili su urednica ovog izdanja Vera Konjevod, profesor hrvatskog jezika i
ravnateljica Osnovne škole „Alojzije Stepinac“ u Neumu, o nekadašnjim školama
neumskog kraja smještenim na raznim lokacijama u Hrasnom, Hutovu, Gracu i Neumu, , njih ukupno 19 koje su nekad bile pune učenika, a danas su prazne i napuštene zgrade, govorio je recezent knjige akademik Mladen Bevanda, dugogodišnji profesor pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dok je o samom autoru,
Stanislavu Vukorepu u ime suizdavača HNK Napredak govorio predsjednik dr Marinko
Marić. Program su svojim glazbenim nastupima svakako učinili još ljepšim članovi
HKUD Hutovo u svojim narodnim nošnjama, te završnom izvedbom Linđa. B.Nj.
38 GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
UDRUGA BRANITELJA
Izlet u
Ljubuški
Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet
14.02.2015. u Ljubuški.
Polazak sa Pila u 6 sati
ujutro a povratak u ranim
večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane
da nam se pridruže u
našem zajedničkom i veselom druženju,kao i da
obavezno potvrde svoj
dolazak.
Za sve informacije javiti
se na broj Udruge branitelja na 333 324 ili na
417 034 ili 091 571 7963.
UČIMO HRVATSKI
U SJEĆANJE
Don Jerko Pejić (1931.-2015.) Čamac, barka i lađica
Don Jerko Pejić, svećenik Dubrovačke biskupije,
preminuo je 22. siječnja 2015. u svećeničkom
domu u Dubrovniku.
Rođen je u Sovićima, BiH, 16. siječnja 1931. godine. Gimnaziju je pohađao u Rumi, Dubrovniku
i Splitu, a teologiju u Splitu. Za svećenika je zaređen u Dubrovniku 25. rujna 1955. Svoju pastoralnu službu započeo je u kolovozu 1956. kao
bilježnik u Biskupskom Ordinarijatu i istovremeno
je upravljao gradskim crkvama Gospe Karmelske, sv. Nikole i sv. Roka. U kolovozu 1957. imenovan je upraviteljem župe Zaton. U Zatonu ostaje do 1965. kada biva imenovan župnikom na
Lastovu. Župničku službu na Lastovu vršio je do
26. studenog 1993. godine. Od 1993. pa do svog
umirovljenja u rujnu 2006. pastoralno je skrbio
za župu na otoku Koločepu. Sprovodna misa za don Jerka Pejića bila je
u subotu, 24. siječnja u župnoj crkvi sv. Petra na Boninovu, nakon čega
je održan sprovodni obred na groblju Boninovo.
OD SRIJEDE 28.SIJEČNJA 2015.
Besplatne pripreme za
maturu iz psihologije
U srijedu, 28. siječnja u prostorijama Obiteljskog savjetovališta Dubrovačke
biskupije, Kovačka 8 u Dubrovniku, počele su besplatne pripreme za
državnu maturu iz predmeta Psihologija. Zainteresirani maturanti neka se
jave na e-mail: [email protected]
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Gospar Đivo Krilanović uplatio je
humanitarnu donaciju od 200 kuna. Udruga se zahvaljuje na donaciji.
Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik, 098 608 742.
DVA SKALINA, UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA - Ispravak: U spomen na dragog prijatelja kapetana Nikšu
Lučića, umjesto vijenaca prilažu: Ivo i Frane Radinković 300 kn, Zlatko
i Nikica Kličan 300 kn, Zoran i Đina Radinković 300 kn, Denis i Nikolina
Lončarica 200 kn. Umjesto vijenca za pok. Slobodana Zorića, obitelj
Iveković uplaćuje 300 kn.
———
Niko Laptalo uplaćuje 100 kn u sjećanje na pok. Nikšu Lučića. Umjesto cvijeća za pok. Anu Mustapić, obitelj Labaš uplaćuje 200 kn. U
spomen na dragog prijatelja Nedjeljka - Tina Trče, obitelj Vinka i Josipa Čenića uplaćuje 500 kn. Obitelj A. i B. Mojaš, donacija 120 kn. U
spomen na Tilda Sokola, umjesto cvijeća, 300 kuna daruju Lucija i
Feliks Šaut. U spomen na majku dr. Buhić, umjesto vijenca, 600 kn
prilaže Interni odjel OB Dubrovnik. Umjesto vijenca za pok. Tina Trče,
obitelj Rihter uplaćuje 300 kn. Udruga zahvaljuje na donacijama. Molimo da tekst uplate dostavite putem telefona/telefaksa 416 221, ili na Email [email protected]
UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: U spomen na dragu
gđu. Lulu Musladin, Vinko Raguž Lučić s obitelji, 200 kn. U spomen na
nonu Lulu, Ariana Bagarić s obitelji, 100 kn. Toplo zahvaljujemo svima,
koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke
2407000–1100302492. Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email:
[email protected]
Iako za sada u ovom našem podneblju nema dvojbi
koju od riječi u naslovu koristiti za označavanje manjega plovila za nekolicinu osoba, jer mi to još uvijek imenujemo po tradiciji ‘barka’ u hrvatskom književnom
jeziku se danas rabe riječi barka, lađica i čun te turcizam čamac, koji je u posljednje vrijeme zauzeo vodeće
mjesto. Što je pri tome dobro i pravilno, a što nije napisala je u priručniku Hrvatskog radija – Jezični savjeti mr.
Sanja Vulić iz Zavoda za lingvstička istraživanja HAZU
sljedeće:
“U hrvatskoj jezičnoj tradiciji te riječi uopće nije bilo. U
uporabi je u novije vrijeme, a u hrvatskoj se leksikografiji
javlja tek nakon što ju je Vuk Karadžić zabilježio u svojemu >Srpskom rječniku<. Ukratko, ta riječ prodire u hrvatski jezik u prošlom stoljeću.
Zanimljivo je da u sredozemnom dijelu Hrvatske, tj. u
krajevima s pomorskom i ribarskom tradicijom, mala
djeca uopće ne znaju što znači riječ čamac, dok su im
izrazi barka i lađica sasvim razumljivi. U ostalim pak
dijelovima Hrvatske turcizam čamac jest sasvim uobičajena riječ. Razlog tomu treba tražiti upravo u nedovoljnoj povezanosti s jadranskom tradicijom. A upravo je
barka opće jadranski izraz, dok su lađica i čun stare
hrvatske riječi praslavenskog podrijetla. Premda u pomorskoj terminologiji svaka od tih triju riječi označuje
specifičnu vrstu plovila, u svakodnevnoj su uporabi one
uglavnom istoznačnice.
Stoga, nije potrebno isključivo rabiti turcizam čamac kao
općenit naziv za manja plovila”.
Zanimljivo je da u srednjoj Dalmaciji i dalje prema sjeveru, u posljednje vrijeme prevladava izraz brod bez obzira
je li riječ o najmanjoj pjatački ili ribarskom leutu što se
spominje i u pjesmi: … a ja sam je brodom zvala, što,
očito je, autorici ovoga teksta nije bilo poznato. T.K.
ZELENI FORUM
Tko to baca smeće?
Eko Omblići i Zeleni forum uputili su otvoreni eko apel
Komunalnim službama Grada i Mokošice s upitom, tko to
baca smeće u podnožju mokoškog Velikog potoka-Stare
Mokošice i na vrhu povijesnih kamenih serpentina ispod
Petrova sela? Tko to namjerno uništava netaknutu prirodu
– pita se voditeljica Jadranka Šimunović u ime zelenih
aktivista, te poziva odgovorne da pronađu i kazne krivce.
Obavijest o smrti
ANTUN ŠIMUNOVIĆ
ANICA BRONZIĆ, 1918.
EDITA KATIĆ, 1922.
ANTE BILIĆ, 1925.
KATE GLUMAC, 1927.
MIHO PENDO, 1927.
PAVE MOSTAHINIĆ, 1927.
DUBRAVKA ALFIREVIĆ, 1929.
NIKO SEKO, 1929.
Don JERKO PEJIĆ, 1931.
NEDELJKO KOSOVIĆ, 1931.
NIKO MIŠIĆ, 1933.
MARE ARBUTINA, 1934.
MILA BEŠLIĆ, 1941.
ANE SENJO, 1947.
BORIS RADAN, 1947.
NIKO ŠEPUT, 1949.
DINKA MARTINOVIĆ, 1949.
NINE KULIŠIĆ, 1952.
HAJRUDIN ZELENKIĆ, 1953.
DIANA POLJANIĆ-MRKOGAĆA, 1964.
MARIJETA KARAMAN, 2008.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015. 39
VATERPOLO-EUROLIGA
LOPUD
Jug CO-Szolnok 11:9
Prijetnja prolaznicima
U 4.kolu Eurolige-skupine
B Jug CO je u srijedu
28.siječnja u Gružu, pred
oko 700 gledatelja, pobijedio najbolju mađarsku momčad Szolnok 11:9 (4:3,
1:2, 4:1, 2:3), te je s četiri
pobjede u isto toliko susreta na prvom mjestu
grupe. Iako je šest kola do kraja, već se sa sigurnošću može reći
da će Jug CO u Barcelonu na ogled sa šest najboljih europskih
momčadi.
Jug CO: Bijač (6 obrana), Macan, Bošković (1), Janović (3), Younger (1), Ivanković, Marković, Bušlje, Visković (2), Bicari (1), Obradović (3), Popadić-Batina. Trener: Miho Bobić.
Szolnok: Nagy, Gocić, Madaras (3), Vamos (1), Jansik, Mezei,
Aleksić, Toth (1), Da. Varga, De. Varga, Kiss, Mitrović (4), Decker
(11 obrana). Trener: Sandor Cseh.
Sudili su Koganov (Azerbejdžan) i Margeta (Slovenija). Delegat je
bio Moliner (Španjolska).
Ruševne i dotrajale građevine, stalna su opasnost po život za ljude
koji svakodnevno prolaze pokraj njih. Posebno su opasne za vrijeme vremenskih neprilika - jakog vjetra, kiše i dr... Zabrinuti čitatelji
su nas obavijestili da se jedna takva zgrada nalazi i na otoku Lopudu.
Nadamo se da će vlasnik nekretnine poduzeti odgovarajuće mjere
da bi se otklonila opasnost koja prijeti prolaznicima. M.T.
HPD DUBROVNIK
Radna akcija čišćenja i
markiranja planinarskih staza
Pozivaju se članovi HPD Dubrovnik za sudjelovanje na radnim akcijama čišćenja i
markiranja planinarskih staza
Nuncijata-Strinčjera;Stara Mokošica - Prve Moči i ostalih pješačkih staza na području Grada Dubrovnika. Čišćenje
započinje već ovoga vikenda
31.siječnja i nastavit će se sve
do 5.travnja. Sve informacije
možete dobiti na sastanku
društva svakoga četvrtka u
19,30 sati na Širokoj ulici broj 4.
Prošle nedjelje 25. 01. 2014.
održan je jednodnevni izlet na
Orjen pod nazivom “Igre na
snijegu” na Orjenu na kojem je
sudjelovalo 25 članova
društva,te nekoliko građana
Dubrovnika. Po lijepom i tihom
vremenu najmlađi su se sanjkali, a stariji su uspjeli po dubokom
snijegu planinariti do Orjenskog
sedla. Nakon lijepo provedenog
dana u prirodi, dežurna ekipa u
Planinarskom domu Vrbanj
pripremljen je objed i okrjepa za
sve sudionike izleta.
Sljedeći izlet pod nazivom “Igre
na snijegu - na Orjenu”planiran
je ovisno o visini snijega - u nedjelju 8.2.2014. Više na www.
hpd-dubrovnik.hr
FILMSKI DOGAĐAJ GODINE
Pala prva klapa kriminalističke serije “CSI Dubrovnik”
misao
tjedna
Protekli tjedan započelo je snimanje dugo iščekivane kriminalističke
serije CSI Dubrovnik. Visokobudžetni projekt koji se snima u koprodukciji portala Izuzetno.com i Loop productiona okupio je samu
kremu dubrovačkog glumišta, pa su tako glavne uloge pripale Nenadu
Jovanovu i Borisu Keri, široj javnosti poznat po urnebesnim prijenosima s dubrovačkih
nogometnih terena. Napete situacije iz života
policijskih detektiva Tome i Borne
svjetlo dana bi trebale ugledati već
na proljeće, za
kada autori najavljuju premijeru.
D.K.
40
Najbolji način da pobjegnete od problema je da ga riješite
GlasGrada - 515 - petak 30. 1. 2015.
Alan
Saporta