close

Enter

Log in using OpenID

Att studera på högskolan | bosniska, kroatiska

embedDownload
Sve o visokoškolskim studijama je na studera.nu
STUDIRATI NA VISOKOJ ŠKOLI
Bosniska/kroatiska/serbiska
Bosanski/hrvatski/srpski
Högskoleverket • Luntmakargatan 13 • Box 7851, 103 99 Stockholm
tfn 08-563 085 00 • fax 08-563 085 50 • e-post hsv@ hsv.se • www.hsv.se
ATT STUDERA PÅ HÖGSKOLAN Bosniska/kroatiska/serbiska
Utgiven av Högskoleverket 2011, sjätte upplagan
GRAFISK FORM Alexander Florencio ILLUSTRATION Nina von Rüdiger ÖVERSÄTTNING Space 360
TRYCK Danagård Litho AB, Ödeshög, juni 2011 TRYCKT PÅ MILJÖVÄNLIGT PAPPER
Studirati na visokoj školi
Ova brošura Zavoda za visoko školstvo je namijenjena
vama, koji živite u Švedskoj, ali ste porijeklom iz druge
zemlje. Možda imate djecu koja razmišljaju o studijima na visokoj školi. Ili vi sami želite nastaviti studirati.
Ovdje, između ostalog, možete saznati kako funkcionira švedska visoka škola, tko tamo studira, kako da
se upišete na visoku školu i kako se možete financirati
u vrijeme studija.
Osobe sa završenom visokom školom su obično
tražene na tržištu rada. Iskustva iz različitih kultura i
poznavanje jezika se također visoko vrednuju, zato što
tržište rada postaje sve više međunarodno.
Visokoškolsko obrazovanje također doprinosi ličnom razvoju. Naučiti ćete kako rješavati probleme i
analitički misliti, te vježbati kako se dobro izražavati
– i pisano i usmeno. To su znanja od kojih uvijek imate koristi.
Visoka škola je za sve
U Švedskoj je visoka škola otvorena za sve, ali kandidati
koji nisu državljani EU/EES zemalja ili Švajcarske plaćaju naknadu za upis i školarinu. Sve više ljudi neki put u
životu studira na visokoj školi. Neki se odmah nakon
gimnazije upisuju na visoku školu, drugi odabiru da neko
vrijeme rade ili putuju po inostranstvu prije nego što
počnu studirati. Uobičajena starosna dob studenta u
Švedskoj je između 20 i 25 godina, ali mnogi su stariji.
Visoka škola je postala sve više multikulturalna. Mnogi inostrani studenti dolaze ovamo preko različitih programa razmjene. Mlade osobe u Švedskoj, koje su inostranog porijekla studiraju na visokoj školi u istoj meri
kao i mlade osobe sa švedskim rodi­teljima. Multikulturalnost se vidi kao dobra kvaliteta visokog školstva i
mnogo toga se radi kako bi se doprinijelo većoj raznolikosti.
1
Univerzitet ili visoka škola?
U Švedskoj ima pedesetak visokih škola i univerziteta
– od Kirune na sjeveru, do Malmö-a na jugu. Večina su
državni. Ima također nekih desetak takozvanih pojedinačnih organizatora obrazovanja koji su akreditovani za
dvanje diploma iz različitih predmeta. Pod pojedinačnim
se misli da nisu državni. Da su akreditovani za davanja
diploma znači da smiju izdati diplomu za neki ili nekoliko od svojih obrazovnih programa.
Nema nikakve razlike u kvaliteti ako je neka škola
univerzitet ili visoka škola. Umjesto toga, razlika je u
tome da univerzitet uvijek može ponuditi istraživačko
obrazovanje nakon završenog temeljnog obrazovanja.
No, čak i visoka škola može biti akreditovana za ispite
na istraživačkom nivou u jednoj ili više oblasti.
U nastavku ove brošure i univerzitet i visoke škole ćemo zvati visokim školama – ista pravila vrijede
za oboje.
2
Ne može se reći da je jedna visoka škola bolja od
neke druge. To ovisi o tome što netko sam misli da je
najvažnije. Neke od visokih škola su se specijalizirale za
neke tipove obrazovanja, na primjer umjetničke predmete ili tehničke predmete. Druge imaju obrazovanja
u mnogim različitim područjima. Zavod za visoko školstvo redovito provjerava kvalitetu obrazovanja.
Ima privatnih poduzeća za obrazovanje, koja se nazivaju univerzitetima ili visokim školama, iako ne održavaju akademski standard. Tamo se često plaća školarina.
Takve škole se ne razmatraju u ovoj brošuri.
Na veb-sajtu Zavoda za visoko školstvo studera.nu
možete naći adrese i podatke za stupanje u kontakt sa
svim visokim školama u Švedskoj.
Izabrati obrazovanje
Na veb-sajtovima visokih škola možete dobiti informacije o njihovim obrazovanjima. Adrese i linkove svih
visokih škola možete naći na studera.nu. Možete također naručiti njihove kataloge obrazovanja tako što ćete
kontaktirati željenu visoku školu.
Ako vam je pri planiranju studija na visokoj školi
potreban savjet ili pomoć, možete se obratiti savjetniku za profesionalno usmjeravanje. Oni rade u gimnazijama, u općinskim centrima za obrazovanje odraslih i
u visokim školama. Čak i zavod za zapošljavanje može
dati informacije o studijima.
Kolegij ili studijski program?
Sva visokoškolska obrazovanja se sastoje od kolegija,
no ipak postoje dva načina kako studirati. Ili sami kombinirate kolegije koji će ući u vašu diplomu. Ili polazite
obrazovni studijski program u kojem je visoka škola
unaprijed odlučila koji će kolegiji biti obuhvaćeni. Svi
obrazovni studijski programi vode do diplome.
Kada studirate u okviru obrazovnog studijskog programa imate zagarantirano mjesto u svim kolegijima
koji u njega ulaze. Ako tokom obrazovanja polazite
takozvane samostalne kolegije morate se međutim prijaviti i biti prihvaćeni na svaki pojedini kolegij.
Obrazovanja se mogu organizirati kao puni studiji ili
djelomični. Ako ne želite ili ne možete preseliti u neko
mjesto u kojem postoji visoka škola, možete studirati na daljinu. To znači da možete studirati iz kuće ili
iz nekog centra za učenje u vašoj općini. U centrima
za učenje se nalaze savjetnici profesionalnog usmje-
ravanja koji vam mogu pružiti savjet i pomoć. Ponekad je potrebno putovati u mjesto u kojem se nalazi
visoka škola. Pročitajte više o obrazovanju na daljinu
na studera.nu.
Ovako se boduje obrazovanje
Svi kolegiji i studiji daju visokoškolske bodove. Jedan
semestar studija daje 30 visokoškolskih bodova. Jedna
studijska godina daje 60 visokoškolskih bodava. Četverogodišnje obrazovanje daje 240 visokoškolskih bodova.
Tri tipa diploma
Kada ste završili vaše obrazovanje, možete zatražiti
diplomu u onoj visokoj školi u kojoj ste studirali. Postoje tri tipa diploma u visokoj školi – opća diploma, umjetnička diploma i stručna diploma.
3
Na osnovnom nivou postoje dvije različite opće
diplome: visokoškolska diploma [högskoleexamen] (2
godine) i diploma preddiplomskog studija – baccalaurea/
us [kandidatexamen] (3 godine). Na naprednom nivou
postoje također dvije različite opće diplome: diploma dodiplomskog studija [magisterexamen] (1 godina)
i diploma poslijediplomskog studija [masterexamen] (2
godine).
Obrazovanja koja vode određenoj profesiji daju
stručnu diplomu. Primjeri takvih obrazovanja su medicinska sestra, diplomirani inženjer i psiholog.
Na studera.nu možete vidjeti koje različite diplome postoje.
Prijave i upisi
Osposobljenost
Kako bi studirali na visokoj školi morate imati određena predznanja. Za sva obrazovanja se traži takozvana
osnovna osposobljenost. Kako bi ste ispunili zahtjev za
osnovnu osposobljenost morate imati diplomu cijelokupnog nacionalnog ili posebno sačinjenog obrazovnog
programa i i najmanje prola­znu ocjenu sa 2 250 gimnazijskih bodova uključujući i najmanje prolaznu ocjenu iz
osnovnih kurseva iz predmeta švedskog ili švedskog kao
drgugog jezika, engleskog jezika i matematike.
Ako ste završili gimnaziju u inostranstvu, koja osi­
gurava osposobljnost za studiranje na visokoj školi u vašoj domovini, ispunjavate zahtjev za osnovnu
osposoblje­nost u Švedskoj ukoliko imate zadovoljavajuća znanja iz švedskog, engleskog i matematike.
Osnovnu osposobljenost možete, također, dobiti i
putem takozvane stvarne kompetencije. Za više infor-
4
macija o procjeni stvarnih kompetencija pogledajte vebsajt željene visoke škole.
Međutim, za većinu obrazovanja potrebno vam
je dodatno predznanje, takozvana posebna osposo­
bljenost. Posebna osposobljenost je različita za razli­čita
obrazovanja i kolegije. Neka obrazovanja, na primjer
umjetnička, imaju također posebne prije­mne ispite.
Ako nemate potrebnu osnovnu ili posebnu ospo­
sobljenost, postoje različiti načini da je steknete.
Gimnazije, općinski centri za obrazovanje odraslih,
«komvux» [općinsko obrazovanje odraslih] i narodne
škole, imaju obavijesti o tome.
Ispit za visoku školu
Ako zadovoljavate osposobljenošću za neko obrazovanje, ispit za visoku školu je dobar način da pobolj­šate
vaše šanse da budete primljeni. Ispit se organi­zira dva
puta godišnje i vi ga možete polagati koliko god puta
želite. Rezultat ispita vrijedi pet godina. Nećete nikada ništa izgubiti ako izađete na ispit za visoku školu –
možete se istovremeno prijaviti i na temelju ocjena i na
temelju rezultata ispita za visoku školu. Ako imate više
rezultata ispita za visoku školu, računa se onaj najbolji.
Više obavijesti i materijala u vezi prijave na ispit postoji
na visokim školama i na www.hogskoleprov.nu.
Vježbajte sa interaktivnim i starim ispitima za visoku školu
na studera.nu.
Prijava na visokoškolske studije
Zavod za usluge u visokom školstvu, VHS, u suradnji s
visokim školama vodi upise za većinu kolegija i studija.
Popunjavate veb-prijavu na www.antagning.se. Ako imate
zaštičen identitet, lične podatke koji su pod oznakom
tajnosti ili ako se ne možete prijaviti zbog nekih drugih razloga preko veb-sajta, možete zatražiti da vam se
pošalje formular. Nazovite i naručite ga kod VHS-a na
broj telefona 08-613 99 00.
Sve što treba da znate pre izbora studija naći ćete
na studera.nu. Prijavu popunjavate ba www.antagning.se.
Možete se također obratiti sveučilištu ili visokoj školi
tamo gdje želite studirati, kako bi saznali više o kolegijima i studijima.
Na visokoj školi je školska godina podijeljena na dva
semestra. Jesenji semestar započinje u augustu/septembru i završava sredinom januara, a proljetni semestar
započinje sredinom januara i završava u junu.
Prijem na obrazovanja se organizira dva puta godišnje i posljednji dan za prijave je:
• 15 april za obrazovanja koja započinju na jesen i
• 15 oktobar za obrazovanja koja započinju u proljeće.
Ako želite studirati ljeti, visoke škole vam nude dosta
kratkih i različitih kolegija. Poslednji dan za upis na ljetne kolegije je 15. marta.
Sve što treba da znate pre izbora studija naći ćete na
studera.nu.
5
Kako se financirati kao student
Za švedsko visokoškolsko obrazovanje se ne plaćaju
pristojbe za državljane EU/EES ili Švajcarske. No, ako
ste student morate naravno imati novaca za između
ostalog hranu, stan i studijsku literaturu. Najuobičajeniji način da se financirate u vrijeme studija je da tražite finacijska sredstva u vrijeme studija od Centralnog
odbora za pomoć pri studiju, CSN. Financijska sredstva
u vrijeme studija se sastoje od dva dijela:
• studentske potpore, novca koji dobivate, i
• studentskog kredita, novca koji posuđujete.
Možete odabrati da zatražite samo studentsku potporu, a možete dobiti studentski kredit i za djelomične studije.
Financijska sredstva za studiranje na visokoj školi
možete dobiti najdulje 240 tjedana. Studentsku pot­
poru u vrijeme studija možete dobiti do navršene 54.
godine, dok se pravo na zajam postepeno smanjuje od
kada ste navršili 45 godina.
Na pravo na financijska sredstva u vrijeme studija ne
utječe koliko novaca imate na banci ili koliko vaša obitelj
zarađuje. Međutim, postoji granica koliko vi kao student
smijete zarađivati tokom pola kalendarske godine, a da
to ne utječe na financijska sredstva u vrijeme studija.
Za dobivanje kredita nije vam potreban jamac. Međutim, morate steći određen broj bodova kako bi stekli
pravo na nastavak studija.
Ako niste švedski državljanin, za vas vrijede posebna pravila. Više obavijesti o financijskim sredstvima u
vrijeme studija možete dobiti od CSN-a.
6
Vratiti natrag sredstva
Studentski kredit počinjete otplaćivati najranije šest
mjeseci nakon što ste dovršili vaše studije. Koliko ćete
vraćati kredita godišnje ovisi o njego­voj veličini, kamati
i koliko imate godina. Više obavijesti o vraćanju možete
dobiti na Internet stranici CSN-a www.csn.se.
Stipendije i stambeni dodatak
U Švedskoj ne postoji tako puno stipendija za studente visojih škola. One koje postoje nisu dovoljne kako
bi se na temelju njih moglo izdržavati. Može se reći
da postoje sredstva za studiranje umjesto stipendija.
Biblioteka ima više obavijesti o tome gdje možete tražiti stipen­dije. Više obavijesti o stipendijama možete
naći na studera.nu.
Za studente koji plaćaju školarinu da bi studirali u
Švedskoj postoje stipendije za koje se može konkurisati na univerzitetima i visokim školama. Na studera.nu
ćete naći adrese svih visokih škola.
Ako ste mlađi od 29 godina ili imate djecu, možete
također tražiti stambeni dodatak. Pročitajte više na
Internet stranici Zavoda za socijalno osiguranje www.
forsakringskassan.se.
Za studije je potrebno vrijeme
Može biti teško paralelno raditi uz studije. Puni studiji
pretpostavljaju isto tako puno posla kao i puno radno
vrijeme, to jest 40 sati tjedno. Vri­jeme, koje nije vezano za predavanja je namenjeno da uložite u samostalno učenje.
Studentski stanovi
Postoji više oblika stanovanja za studente. Ako ste upisani na neko obrazovanje u mjestu u kojem stanu­jete
možete naravno odabrati da nastavite stanovati tamo
gdje stanujete danas. Možete, također, iznaj­miti studentsku sobu ili sobu u studentskom hod­niku. Ako stanujete u studentskom hodniku dijelite kuhinju s drugim
studentima.
Preko veb-sajtova visokih škola možete saznati kako
možete da iznajmite studentski stan preko željene visoke škole.
Posredovanje obavljaja visoka škola, studentska organizacija ili stambeno poduzeće.
Može biti teško naći studentski stan, pa je važno da
ga počnete tražiti na vrijeme, posebno ako namjeravate studirati u većem mjestu.
Na studera.nu ćete naći adrese svih visokih škola
u Švedskoj i informacije o garancijama za studentske
stanove.
Posao nakon studija
Ako želite dobiti obavijesti o različitim zvanjima i kakvi
su im izgledi u budućnosti, te kakvo je obrazovanje
potrebno za njih, možete se obratiti zavodu za zapošljavanje. Internet stranica Zavoda za zapošljavanje
www.arbetsformedlingen.se sadrži vrlo dobre informacije o zvanjima i koja obrazovanja vode do njih. Također, na studera.nu postoje prognoze tržišta rada za
različite grupe obrazovanja.
Ako imate završeno visokoškolsko obrazovanje iz
druge zemlje, Zavod za visoko školstvo ga može procijeniti. Tada će vam Zavod za visoko školstvo reći kojoj
švedskoj diplomi odgovara vaša inostrana diploma.
Kada tražite posao ta izjava to čini lakšim kako za
vas tako i za poslodavca. Za zvanja za koje je potrebno
ovlaštenje, legitimacija ili slično, procjenu rade drugi
organi državne uprave. Zavod za visoko školstvo ima
o tome više obavijesti.
Lakše je dobitoi posao ako imate visokoškolsko obrazovanje. Nezaposlenost je manja među akademskim
građanima nego među onima koji nemaju visokoškolsko
obrazovanje.
7
Što je Zavod za visoko školstvo?
Zavod za visoko školstvo je centralni državni organ
uprave, koji radi s pitanjima koja se tiču univerziteta i
visoke škole. Zavod radi sa proverama kvalitete, nadzo-
rom, praćenjem, razvojem visokog obrazovanja, ispitivanjima i analizama, procjenama inostranih obrazovanja
i informacijama o studiju.
Da li želite više primjeraka?
Ova brošura je prevedena na više jezika. Na albanski,
arapski, bosanski/hrvatski/srpski, engleski, francuski,
jednostavan švedski, perzijski, somalijski, španjolski,
8
tajlandski i turski jezik. Da li trebate više primjeraka? Idite na www.studera.nu/broschyrer. Brošura je
besplatna.
Podaci o kontaktima
Zavod za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen)
tel: 0771-416 416, www.arbetsformedlingen.se
Centralni odbor za pomoć pri studijima (CSN)
tel: 0771-276 000, www.csn.se
Zavod za visoko školstvo (Högskoleverket)
tel: 08-563 085 00, studera.nu
Zavod za migracije (Migrationsverket)
tel: 0771-235 235, www.migrationsverket.se
Zavod za visoke profesionalane škole (Myndigheten för yrkeshögskolan)
tel: 010-209 10 00, www.yhmyndigheten.se
Zavod za usluge u visokom školstvu (VHS)
tel:08-725 96 00, www.antagning.se
studera.nu
Zavod za visoko školstvo informiše o visokoškolskim studijama ovom i drugim brošurama, kao i
putem veb-sajta studera.nu. Zatražite naš informativni materijal od savjetnika za profesionalno
usmjeravanje ili ga besplatno naručite na veb-sajtu.
Na studera.nu se nalazi sve o tome kako funkcionišu visoke škole. Možete saznati više o prijemnom ispitu za visoku školu, studiranju u inostranstvu, prognozama tržištas rada i možete uporediti obrazovanja.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
452 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content