broj 16 jesen 2011. Besplatno kvartovsko glasilo Školske torbe ponovno na leđima đaka Park pravednika Ja sam Mario Carnelutti, pravednik među narodima svijeta Ljekovito “bijelo zlato” Himalajska špilja usred Trešnjevke 120. rođendan Zagrebačkog javnog prijevoza Prvi je tramvaj krenuo upravo s Trešnjevke Zoran Čutura Igranje košarke nikad nisam smatrao “karijerom” nego životom sadržaj Riječ urednice Novosti iz četvrti Dragi Trešnjevčani, Počelo je, počelo... Školske torbe ponovno su na leđima đaka. Da bi ova školska godina bila što uspješnija za 7655 trešnjevačkih školaraca, među kojima je i 1020 prvašića, Dubravka Miljković pripremila je za vas savjete o planiranju vremena. Kako izgleda početak nastavne godine, koje im se sve izvannastavne aktivnosti nude i što se događa kad se male ruke slože i ujedine u humanitarnoj akciji, za vas smo doznali u jednoj od najstarijih škola u kvartu, Osnovnoj školi Horvati, koja će svoj 115. rođendan proslaviti sljedeće godine. Veliku proslavu već je imao jedan od simbola kvarta - zet - pa smo se za vas potrudili i doznali sve o počecima javnog prijevoza koji je svečano obilježio 120. godina. Pruga smo se dotaknuli i u povijesnoj šetnji kvartom, a što se sve tijekom ljeta događalo u naselju, doznali smo i od predsjednika gradskih četvrti. Podsjetili smo vas i na sve radionice koje je organizirao Centar za kulturu Trešnjevka. Zašto voli Trešnjevku, ispričao nam je i Zoran Čutura, košarkaš zagrebačke Cibone i reprezentativac bivše zemlje, a sportaša smo se dotaknuli i u temi o Rukometnom klubu Trešnjevka. Kako je naselje nedavno dobilo Park pravednika, popričali smo i s našim sugrađaninom koji nosi upravo tu titulu. Za vas smo doznali da se u naselju skriva i prava mala špilja od himalajske soli, ali i koji će dio kvarta nakon godina čekanja dobiti nove vizure. Anita Končar Poslovni razgovor Idemo u CeKaTe Trešnjevačka posla od 7 do 107 Zvijezda iz susjedstva Povijesni feljton Kvartovski metronom glas trešnjevke | jesen | str. 2 sadržaj Trešnjevka sjever str. 4-6 Trešnjevka jug Anketa građana Retrovizor Najave događanja u CeKaTeu str. 7-8 str. 9 Intervju: Mirjana Gračan Voditeljica himalajske špilje str. 10-11 Projekt brendiranja četvrti Pregled događanja u CeKaTeu str. 12–13 Ruši se Cimosova zgrada str. 16 rk Trešnjevka Mali klub za veliki rezultat str. 14 str. 15 Sve manje posla za trešnjevačke pilare Ulicama kružim str. 17 Vlakom do Prečkog str. 20-21 Od Trešnjevke do Philadelphije str. 22-24 Sve više bicikala, sve više krađa Kolumna Nives Opačić str. 18-19 Stranac iz susjedstva Jane Kamčikis str. 25 Prvi je tramvaj krenuo upravo s Trešnjevke str. 26-27 str. 28 str. 29 Mormonska crkva oš Horvati str. 30-31 str. 32-33 Kolumna Dubravke Miljković Akcija misionara Intervju: Zoran Čutura Humanitarci u kvartu Igranje košarke nikad nisam smatrao “karijerom” nego životom str. 36–38 Od koturaša do nogometaša Stadion u Kranjčevićevoj str. 39–41 Najava događanja: Natjecanje, koncert, hokej str. 42–43 glas trešnjevke | jesen | str. 3 3 str. 34 Događanja u knjižnicama Riječ, slika, zvuk str. 35 novosti iz četvrti Novo s TREŠNJEVAČKI HEROJI četvr ti Ja sam ti IZ Sjever Mario Carnelutti, pravednik među narodima svijeta Plaketu za plemenitost koja nadvisuje sve dobro što čovjek u sebi nosi dobio je lani u svibnju jer je za holokausta spašavao ugrožene židovske živote Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin K ad je velika zelena površina na križanju Selske i Zagorske dobila službeno ime Park pravednika, mnogi su se Trešnjevčani pitali: ‘’Pa tko su ti pravednici?’’ Jedan je od dvojice živih pravednika Mario Carnelutti, odvjetnik u mirovini, živahni i oštroumni gospodin koji i danas svakodnevno obilazi svoj odvjetnički ured u centru Zagreba u kojem sada rade mlade snage. Plaketu za plemenitost koja nadvisuje sve dobro što čovjek u sebi nosi dobio je u svibnju lani. Židovska zajednica zahvalila mu je jer je spašavajući za holokausta ugrožene židovske živote, pritom riskirajući vlastiti život i život svojih bližnjih, pokazao da nema toga zla koje dobro ne može pobijediti. Sin bogatog tvorničara iz ug ledne zagrebačke obitelji polazio je četvrti razred Muške klasične gimnazije na današnjem Rooseveltovu trgu kad je 1941. godine njegov školski (a i današnji) prijatelj iz razreda Izidor Hahn dospio na popis za koncentracijski logor. Kasno jedne večeri, koju Carnelutti nikad neće zaboraviti, Trešnjevka 4 glas trešnjevke | jesen nazvao ga je uznemireni Izidor žaleći se da ne može doma jer su mu oca ubili, a njega čekaju. Carnelutti nije dvojio ni sekunde. Uz podršku oca (koji je i sam pravednik) smjestili su prijatelja na sigurno. Nesretni Izidor mjesecima se skrivao u pogonu i skladištu tvornice Carneluttijeva oca u Koturaškoj ulici i u Petrijevcima kraj Varaždina. Svi su radnici Carneluttijevih znali da ovi sakrivaju i pomažu Židovima te ne samo što ih nitko nije izdao, nego su se i sami uključili u akciju, donosili hranu i nudili utočište u svojim kućama. Lokalni župnik često je svraćao obitelji Carnelutti i dovodio nove bjegunce, a vozač Đuro u tvorničkom kamionu kojim je razvozio robu prevozio je ljude. ‘’Izidorov tata imao je trgovinu tekstilom u Ozaljskoj, sasvim blizu Lovranske ulice gdje im je bila kuća’’, prisjeća se Carnelutti. ‘’Ustaše su ga ubile na radnom mjestu, u dućanu. Ustrijelili su ga. U našem su razredu bila šestorica dječaka židovske nacionalnosti i svi smo znali što im se sprema i razmišljali smo kako bismo im pomogli. Crkva je pomagala koliko god je mogla. Ne biste novosti iz četvrti www.zagreb.hr Mario Carnelutti (desno) PARK PRAVEDNIKA Park pravednika među narodima službeno je imenovan 14. srpnja kad je Mario Carnelutti, nositelj medalje pravednika, otkrio ploču s nazivom u društvu zamjenice gradonačelnika Jelene Pavičić-Vukičević. Na proslavi imenovanja predsjednik Hrvatskoizraelskog društva Filip Rosenzweig zahvalio je inicijatorima imenovanja, a imenovanju parka nazočio je i izaslanik predsjednika Republike Dejan Jović vjerovali, ali jedno vrijeme prijatelja sam sakrivao u dvoru Nadbiskupije na Kaptolu, samo nekoliko koraka od Glavnog ustaškog stana koji se nalazio dolje prema Jelačićevu trgu. Već tad bio sam skojevac, spremao sam se u partizane, a sâm sam ga doveo i nadbiskup je sve znao’’, priča Carnelutti. Nakon rata Izidor se odselio u Izrael gdje živi i danas. Bio je inicijator i živi svjedok u postupku dodjele priznanja pravednika Mariju Carneluttiju i njegovu ocu Alfredu Carneluttiju koji je odlikovan postumno. Danas i on, baš kao i pravednik Carnelutti, ima 85 godina, troje djece, osmero unučića i nekoliko praunuka. ‘’Dopisujemo se, nekoliko puta smo se posjetili, čujemo se telefonom’’, kaže Carnelutti. Skroman u svojoj dobroti naglašava kako je bilo puno ljudi koji su pomagali neovisno o tome što je spas židovske glave značio gubitak vlastite. ‘’Zvuči nevjerojatno, ali spašavali su čak i njemački vojnici. Poznavao sam jednog SS-ova generala u Zagrebu koji je triput spasio prijateljicu moje sestrične, jednu glas trešnjevke | jesen Renatu koja je 1933. godine pobjegla iz Njemačke kad je počeo progon Židova. Stigla je u Zagreb i neko vrijeme živjela mirnim životom dok se i ovdje nije razvio fašistički pokret. Kako je njezina majka bila nositeljica najvišeg njemačkog ratnog priznanja za zasluge tijekom Prvog svjetskog rata, njemački ju je general triput spasio. Njezinu kćer pak spasio je moj učitelj mačevanja Tireli. On je imao dijete istih godina i na svoju je putovnicu na mjesto fotografije svoje kćeri nalijepio fotografiju male Židovke, ubacio ju u automobil i odvezao u Italiju odakle je otišla u Izrael. Curica je putom prekrila pola lica dekicom praveći se da spava’’, završava Carnelutti svjedočenje o tom tužnom vremenu. Iako je puno ljudi pomagalo, službeno je proglašenih pravednika malo jer je postupak dokazivanja otežan. Mnogi spašeni Židovi u nekoj sljedećoj čistki više nisu bili spašeni, a i vrijeme je učinilo svoje. Danas Mario Carnelutti, jedan od dvojice živućih pravednika u Zagrebu, spokojno provodi svoje umirovljeničke dane jer zna da je za života činio ispravnu stvar. 5 novosti iz četvrti Preimenovanje Puta Jurija Gagarina MALE KOMUNALNE AKCIJE Na sjednici Vijeća gradske četvrti Treš njevka sjever održanoj 8. lipnja vijećnici su jednoglasno prihvatili prijedlog da se Put Jurija Gagarina preimenuje u Šetalište Jurija Gagarina. Taj će se prijedlog dostaviti Gradskoj skupštini na usvajanje. Zrinjevac je uredio dva dječja igrališta, jedno u Voltinom kod Konzuma, gdje je postavio nove sprave i zamijenio stare klupe i koševe, a drugo kraj Mjesne samouprave dr. Ante Starčevića. Radova je bilo i u Zlatarskoj ulici u Ciglenici. Zbog starih podzemnih odvodnih instalacija stanari su se često žalili na poplave u kupaonicama pa je sagrađen novi kolektor za odvodnju i pumpna stanica. Ovog se ljeta puno radilo - asfaltiralo, uređivalo, kopalo, zatrpavalo… 6 Mnogi vjerojatno pamte dane kad su se stanari Nove ceste 1 pobunili te rukama i nogama borili, a Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever u tome ih podržavalo, da im se vrati zelena površina koju je trgovački lanac Lidl planirao asfaltirati za parkirna mjesta svojih kupaca. Na sreću, stanari su se uspjeli izboriti za svoje pravo na (zeleni) grad i danas s ponosom možemo u šetnji livadom sjesti na klupice koje je postavilo Vijeće četvrti. Da je akcija bila pun pogodak, dokazuje i novi stol za ping-pong koji je stalno u pogonu. Stanari okolnih zgrada toliko rado igraju da je problem doći na red, a klupice za odmor pune su igrača šaha, karata ili susjeda željnih čavrljanja. Gradonačelnik posjetio CeKaTe Gradsku četvrt Trešnjevka sjever obišao je početkom rujna gradonačelnik Milan Bandić. U društvu predsjednika te gradske četvrti zagrebački je gradonačelnik obišao nekoliko lokacija na kojima su se tijekom ljeta obavljale rekonstrukcije i radovi. Posjetio je i Centar za kulturu ‘’Trešnjevka’’ gdje se uređuje ljetna pozornica i sanira dvorana. glas trešnjevke | jesen www.zagreb.hr Upornost se isplatila Radovi u Zlatarskoj ulici Rudeš Udruga ‘’Rudešan’’ svake godine u lipnju slavi Dane Rudeša. Ove godine u povodu tradicionalne proslave Vijeće četvrti darovalo je golove za nogomet i koševe na školskom igralištu kod Mjesne samouprave, a postavljen je i stol za stolni tenis. Udruga ‘’Sunce’’ Dio prostorija Mjesne samouprave dr. Ante Starčevića Vijeće gradske četvrti ustupilo je Udruzi ‘’Sunce’’. Udruga će prostor urediti, a nakon toga održavati tečajeve i savjetovanja o problemima ovisnosti, obiteljskoj i bračnoj terapiji i slično. Obnovljene Mirkovečka i Dinarska Zbog postavljanja novih plinovodnih cijevi Mirkovečka ulica bila je raskopana, a sada je potpuno prekrivena novim slojem asfalta. Rekonstruirana je i Dinarska ulica. Park Prve hrvatske štedionice Iako je park uređen, službeno još nije otvoren jer nije postavljena rasvjeta. Naime, Zavod za zaštitu spomenika kulture uvjetuje starinske lampe. Montirani su stupovi javne rasvjete i kroz njih provučeni svi potrebni kabeli, a u tijeku je nabava odgovarajućih svjetiljki. Škola i vrtić na Vrbanima iii – krenulo je Početkom srpnja Gradska je skupština na prijedlog gradonačelnika donijela zaključak o objavi poziva za iskazivanje interesa za gradnju i opremanje osnovne škole i vrtića - Vrbani iii, po sustavu “ključ u ruke”, te objavila poziv za odabir građevinskog izvođača i investitora. Tako je planirano da Grad Zagreb cijenu gradnje i opremanja objekata otplati putem dugoročnog operativnog leasinga, tijekom najmanje pet, a najviše 10 godina, kako se ne bi odjednom opteretio gradski proračun. Pozivaju se zainteresirani ulagači i graditelji da predaju ponudu u roku od 30 dana Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, nakon čega će posebno za tu svrhu osnovano povjerenstvo razmotriti i odabrati najpovoljniju ponudu s obzirom na kvalitetu i rokove gradnje u omjeru s ponuđenom cijenom. Natječajem je predviđena obaveza da izvođač i ulagač sagrade i opreme objekte u roku od godine od dana sklapanja ugovora. Pomažemo sugrađanima Od prodaje ulaznica za manifestacije Dani Prečkog i Urban street fest, koji je održan u lipnju, prikupljeno je oko 10.000 kuna. Cijeli iznos bit će uplaćen na adresu Udruge “Vjeverica” koja djeluje u Petrovaradinskoj ulici nasuprot Doma kulture “Prečko”. Udruga “Vjeverica” okuplja osobe s mentalnom retardacijom, a novac im je bio potreban za uvođenje centralnog grijanja u objektu koji koriste. Dani Trešnjevke jug Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug, njihovi mjesni odbori i Centar za kulturu Trešnjevka organiziraju kulturnu manifestaciju Dani Trešnjevke jug. Radionice za djecu, kazališne predstave, plesni nastupi i koncerti održat će se tijekom listopada, 8., 15., 22. i 29. u trešnjevačkim parkovima. Cilj je događanja poticanje i razvijanje aktivizma građana. Zajedničkim radom možemo utjecati na nadilaženje dobnih, kulturnih i drugih razlika. Kulturni programi mogu pomoći ljudima koji žive jedni pored drugih da se bolje upoznaju i steknu veće međusobno povjerenje. Ovim događanjima želimo omogućiti građanima da upoznaju i uspostave stalnu komunikaciju s vijećnicima Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug i vijećima mjesnih odbora Trešnjevke jug o svim temama vezanim za pojedini kvart i cijelu gradsku četvrt Trešnjevke jug. Jarun Središte događanja tijekom srpnja i kolovoza za stanovnike Trešnjevke jug bilo je jarunsko jezero koje je, kao i puno ljeta prije, ponudilo “utjehu” svima koji nisu imali vremena, novca ili želje skoknuti do mora. Obilje sunca, osvježavajuća voda, čista i ugodna za kupanje, uz bogatu ugostiteljsku ponudu oduševila je kupače, a za njihovu su se sigurnost, kao i svake godine, brinule spasilačke ekipe. U sklopu pokazne vježbe na Dan plave zastave na Malom jarunskom jezeru 26. srpnja spasioci su izvukli utopljenika iz vode i pružili mu prvu pomoć. Osim upoznavanja s radom spasilačke službe, posjetitelji su mogli uživati u razgledavanju plakata povezanih s osobitostima jarunskog biljnog i životinjskog svijeta, upoznati se sa značenjem plave zastave te dobiti brojne informacije o kvaliteti vode i sigurnosti na vodi, razgledati opremu za spašavanje i opremu za pružanje prve pomoći. Tekst: Vesna Rems Dobrin jug Trešnjevka novosti iz četvrti glas trešnjevke | jesen 7 novosti iz četvrti Ljetna sjednica Unatoč vrućinama, podružnice Zagrebačkoga holdinga, pogotovo Zrinjevac, bile su vrlo aktivne pa su obavljeni brojni radovi iz plana malih komunalnih akcija (mka) za 2011. godinu. U bloku zgrada u Ulici Hinka Wurtha obnovljeno je dječje igralište: postavljene su nove sprave i antitraumatska podloga te je uređena zelena površina. Sve je stajalo 788.543 kune, a plaćeno je iz proračuna za male komunalne akcije Trešnjevka jug. Nove sprave i antitraumatske podloge dobilo je i dječje igralište u ulici Hrgovići Bartolići, kraj okretišta autobusa za Jarun, a za cijeli projekt izdvojeno je 384.289 kuna. U Ulici Stjepana Ljubića Vojvode obnovljeno je manje dječje igralište za što je izdvojeno 167.737 kuna. Prema planu malih komunalnih akcija za 2011., uređeno je dječje igralište u Horvaćanskoj ulici iza zgrade broj 55-59. Obnova igrališta s novim spravama i antitraumatskom podlogom stajala je 368.470 kuna. Oko Dječjeg vrtića Prečko uTijardovićevoj ulici 13 uređene su staze, a sve je stajalo 670.527 kuna. Lunapark ne dolazi na Jarun Vijeće nije odobrilo zahtjev vlasnika lunaparka koji je htio zabavni park postaviti između Jarunske ulice, Jadranskog mosta te križanja Selske ceste i Horvaćanske (nasuprot Studentskog doma “Stjepan Radić“ na istočnoj strani). Predloženo je da se vlasnik lunaparka obrati Sportskorekreacijskom centru “Jarun“ koji ima lokacije za takvu vrstu djelatnosti. glas trešnjevke | jesen Foto: Bruno Konjević 8 Vrućina i ljetni praznici nisu omeli vijećnike Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug pa je 14. srpnja održana 18. sjednica Vijeća. Vijeće je prihvatilo program rada za 2011. godinu koji se uglavnom sastoji od općih smjernica: poboljšanja stanja opće infrastrukture, izrade prostornih planova, uključivanje Vijeća u rasprave o prostornom planiranju, predlaganja i praćenja mjera i akcija za zaštitu i unapređivanje okoliša, bolji rad komunalnih službi, razvoj rada sustava mjesne samouprave s mjesnim odborima i vijećima... Kao jedan od ciljeva u programu je i suradnja Vijeća s javnim ustanovama, između ostalih i s Centrom za kulturu, udruženjima građana, sportskim, kulturnim, zdravstvenim i drugim organizacijama i Udrugom “Sunce“ u projektu “Savjetovalište u zajednici“. Vijećnici su na sjednici odlučili da se dosadašnji član Zapovjedništva civilne zaštite Nikola Ljuban razriješi dužnosti, a umjesto njega imenuje Tihomir Novotni. MALE KOMUNALNE AKCIJE Obnovljeno igralište u Ulici Hinka Wurtha IZMJENA PLANA mka-ov plan u jednoj je stavci promijenjen. Naknadno je uvrštena akcija uređenja križanja Ulica Ferdinanda Budickog, Trpanjske i Ulice Hrvatskog sokola jer križanju nedostaje četvrti krak gdje bi trebao biti spoj križanja. Za ishođenje projektne dokumentacije predviđeno je 96.969 kuna. Struktura se troškova promijenila, a i neke druge stavke doživjele su promjene zbog razlike u predviđenim i poslije dogovorenim cijenama. Tako rekapitulacija troškova za mka u 2011. godinu izgleda: predviđen iznos za mka nepromijenjen je i iznosi planiranih 8,729.000 kuna. Od toga za održavanje prometnica predviđeno je 1,673.219 kuna, za nogostupe i pješačke staze 783.924 kune, za uređenje parkirališta 455.096 kuna, javnu rasvjetu 87.842 kune, za zelene površine i parkove 3,459.495 kuna, uređenje igrališta 1,960.494 kune i uređenje objekata mjesne samouprave 308.930 kuna. novosti iz četvrti MOJA TREŠNJEVKA Tekst: Petra Kostanjšak Foto: Anita Končar anketa građana VLADO BOJANIĆ - Na Trešnjevci postoji veliki prometni problem, a velika je odgovornost na policiji koja bi trebala regulirati promet. Postoji nekoliko problematičnih križanja, poput križanja Ozaljske i Krapinske te niže Čakovečke. Dovoljno govori to što ponekad dok ujutro pijem kavu, čujem zvuk sudara. I vozači bi trebali biti oprezniji – vidim kako svi pričaju na mobitele, bauljaju i uopće ne znaju što rade u prometu. Također, križanja bi svakako trebalo preurediti, a policija poslije kontrolirati kako funkcionira pojedino križanje. NEVENKA NIŽETIĆ - Na Trešnjevci je previše automobila, a ceste su napravljene za promet kakav je bio prije 30 godina. Za takve je prometnice danas jednostavno promet pregust. Nisu samo vozači krivi, iako uvijek ima ‘’ludih glava’’ koje ne poštuju semafore. Ne funkcionira ni zet-ov promet iako ne svojom krivicom. Ulice se trebaju proširiti i mora postojati žuti trak koji će biti isključivo za tramvaje i autobuse, a veliki se promet mora premjestiti na rubne dijelove grada. Također, danas možemo vidjeti kako se u jednom automobilu vozi samo jedna osoba i sve to ima svoje posljedice na promet. ASIM SEJFIĆ - Na križanju Ozaljske i Nehajske morao bi stajati policajac jer je to doista opasno križanje. Za pješake tu vlada stalna opasnost jer je križanje vrlo protočno. Puno je pješaka i automobila koji se istodobno kreću u raznim smjerovima. Mislim da je potrebno napraviti stručnu prometnu analizu ovog i drugih sličnih križanja kako bi se utvrdilo što je problematično da bi se što bolje moglo regulirati promet, posebno za najveće prometne gužve. Također, analiza bi pokazala je li potrebno neki semafor produljiti jer je očito da ovako ne može funkcionirati. TAMARA SPAJIĆ - Ozaljska je kao centralna trešnjevačka ulica vrlo prometna i na velikim križanjima poput ovog kraj tržnice promet bi se morao nekako drukčije riješiti. Zeleno svjetlo za pješake na semaforu vrlo kratko traje, a najveći je to problem za umirovljenike koji ne stignu prijeći cestu. Na Trešnjevci sam od rođenja i smatram da je Ozaljska zbilja kritična prometna točka pa u vrijeme gužvi na području oko tržnice dolazi do kolapsa. Ako se tomu doda nedovoljan oprez vozača, riječ je o vrlo opasnom mjestu. glas trešnjevke | jesen 9 raposl zgovni o vo r ljekovito “Bijelo zlato” Himalajska špilja usred Trešnjevke Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević U Lipovačkoj ulici u obiteljskoj kući smjestila se prva i zasad jedina slana soba s himalajskom solju u Hrvatskoj. Špilje obložene ružičastim blokovima himalajske soli stare više od 250 milijuna godina zaštićene su od zvonjave mobitela, škripe kočnica i tramvaja, a opremljene su samo anatomski oblikovanim ležaljkama, diskretnom rasvjetom i umirujućom glazbom. Boravak u njima ne samo što će opustiti duh i tijelo, nego će ih i pročistiti i regenerirati pa će tijelo samo od sebe uskladiti šećer, tlak, probavu, postat će vitkije, riješit će se celulita i još svačega - tako barem tvrde domaćini himalajske špilje. U kući se, osim male i velike špilje, tople klupe te salinarija s “pješčanikom“ od soli namijenjenog djeci, nalazi i prodavaonica začina, kozmetičkih pripravaka i svjetiljaka izrađenih od himalajske soli. Svi su zidovi, stropovi i podovi obloženi blokovima himalajske soli pa cijelim interijerom dominira ružičasta i bijela boja. Sličnih špilja s himalajskom solju ima u svim europskim gradovima i vrlo su popularne. Iznenađuje podatak da se na tretman u bečkoj špilji čeka i šest mjeseci. “Kod nas, na žalost, to nije slučaj jer naši ljudi nemaju naviku, a mnogi ni mogućnosti koristiti ove usluge“, kaže voditeljica himalajske špilje Mirjana Gračan, starijim čitateljima poznata kao novinarka Vikenda koja je među prvima pratila i pisala o tzv. alternativcima koji su sedamdesetih prošlog stoljeća nicali kao gljive poslije kiše. Mirjana je cijeli život posvetila populariziranju zdravog načina života. Sama međutim ne bi nikada mogla početi s tim posao jer je riječ o investiciji koju, kako u šali kaže, neće vratiti ni za dva života. glas trešnjevke | jesen | str. 10 Voditeljica himalajske špilje Mirjana Gračan GT: Posao sa špiljom pokrenuli ste sa svojim dvjema sestrama. - U poslu smo zajedno Vlatka Beckman Gračan, po zanimanju ekonomistica, Nevenka Gračan, po zanimanju inženjerka agronomije, i ja. Vlatka je investitorica, a Nevenka i ja smo izvoditeljice projekta. GT: Odakle ideja za himalajsku špilju? - Vlatka je godinama živjela u Njemačkoj i u Schwarzwaldu je vidjela jednu takvu špilju pa se zainteresirala. U Europi je himalajska sol postala jako popularna prije osam godina i nicale su mnogobrojne tzv. slane špilje, ali ova u Schwarzwaldu nam je bila uzor prigodom uređenja naše. GT: Koliko je soli uzidano u prostor? - Iz Pakistana smo dopremili 22 tone blokova soli, u dva kontejnera brodom. Sad nam dolazi treći kontejner. Puno je tu bilo posla i ulaganja. GT: Koliko je novca uloženo u projekt? - Dosad smo dovukli tri kontejnera od kojih je svaki stajao oko 20.000 dolara, plus prijevoz, carinjenje, skladištenje, iskrcavanje, a uopće ne računam uređenje kuće koja je naše vlasništvo. poslovni razgovor GT: Vi živite u toj kući? - Ne, preselila sam se u Vukomeričke gorice, ondje imam ekološki vrt, a voće i povrće iz svojeg vrta nudim gostima špilje da se okrijepe dok borave u špilji. GT: Zašto ne valja jadranska sol? Po čemu je himalajska bolja? - Svaka čast Jadranu, ali istraživanja govore da morska sol više nije dobra. Ona se mora pročišćavati i to vam sve govori. Oceani i mora onečišćeni su kemijskim otpadom, izlijevanjem otrovnih tekućina poput žive, ulja i nafte. Himalajska sol najčišća je dostupna sol na kugli zemaljskoj. Taložila se u podnožju Himalaja, sazrijevala više od 250 milijuna godina pod jakim tektonskim tlakom, daleko od vanjskog utjecaja i onečišćenja u zaštićenim uvjetima. I danas se vadi ručno bez upotrebe eksploziva i teških strojeva. Poznata je kao “bijelo zlato“ jer sadrži eone iz pohranjene sunčane svjetlosti, visoki udio minerala i elemenata koji su potrebni za zdravlje, a koje nema naša domaća stolna sol. GT: Preporučujete jedenje, pijenje i udisanje soli. Ne upozoravaju li liječnici da ne treba uzimati previše soli? - Frezenijev institut u Europi analizirao je kristalnu himalajsku sol i dokazao da ima zapanjujuće mnogo važnih minerala i elemenata uključujući kalij, kalcij i magnezij. Ta tri elementa pomažu tijelu da postigne ravnotežu obnavljajući fluide i nadopunjavajući zalihe elektrolitne tekućine kad god se puno znojimo. Minerali u kristalnoj himalajskoj soli uspostavljaju tjelesnu ravnotežu, pomažu u regulaciji pretjerane kiselosti u stanicama, posebno moždanima, pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, apsorpciju čestica hrane kroz crijevni sustav, čišćenje sluzi i šlajma iz pluća kod astme i cističnih fibroza. Himalajska sol jak je prirodni antihistaminik i pomaže pri čišćenju sinusa, sprečava grčenje mišića, učvršćuje kosti, regulira san, prirodni je hipnotizer i sprečava širenje vena na nogama i bedrima. GT: Zanimljive su dekoracije sa svjetiljkama. - Nije to tek dekoracija - ima funkciju. Svjetiljka iznutra zagrijava kamen sa solju i on otpušta negativne ione. Učinak udisanja toplog zraka zasićena solju identičan je onome kad šećete šumom, prolazite ispod slapa ili boravite uz obalu mora. glas trešnjevke | jesen GT: Zašto su oni toliko važni? - Djeluju blagotvorno na zdravlje, a u našem ih okruženju ima premalo zbog uređaja i umjetnih materijala koji osiromašuju broj iona. Danas čak 90 posto vremena provodimo u zatvorenim prostorijama u kojima zbog elektrosmoga udišemo energetski osiromašen zrak. U takvim prostorima ima tek desetak negativnih iona po prostornom centimetru, a organizmu je za normalno funkcioniranje potrebno najmanje tisuću. Poznato je da se ljudi rado odmaraju i ugodno osjećaju u blizini vode, a takvo se stanje pripisuje visokoj koncentraciji kisikovih negativnih iona kojih na takvom području ima od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća po prostornom centimetru zraka. GT: Koliko imate stalnih posjetitelja? - Dosad imamo zabilježeno oko 3000 posjeta, ali oko1000 ljudi, jer računamo da ih negdje trećina ponovo dolazi. Naši su posjetitelji i mladi i stari, ali najviše je visokoobrazovanih srednje životne dobi, oni koji vode brigu o sebi i svojem zdravlju. GT: U šali ste rekli da uloženo nećete vratiti dok ste živi. Kakva je to poslovna logika? U čemu je štos? - Možda vam zvuči čudno, ali nije mi to važno. Mogla sam ovaj novac uložiti u nešto što bi brže zavrtilo kapital, ali željela sam da i Zagreb ima jedno ovakvo mjesto. RECEPT ZA DETOKSIKACIJU Potrebno je jednom mjesečno obaviti detoksikaciju organizma – pročistiti tijelo od nagomilanih otrova. Kadu napunite toplom (ne prevrućom) vodom do visine od oko 20 centimetara. Istresite kilogram himalajske soli i pričekajte da se otopi (oko pola sata). Dolijte mlake vode, ali tek toliko da nakon što legnete u kadu, voda prekrije tijelo. Ostanite u vodi oko 45 minuta.Ovaj tretman pruža koži prirodni sloj koji je štiti od isušivanja. Tijelo otpušta toksine u vodu, a minerali se apsorbiraju. Rezultat je smanjenje kiselosti organizma i ublaživanje kožnih tegoba. Prije kupke ne jedite tešku hranu, a nakon kupke ne brišite se ručnikom, već pustite da tijelo upije vodu. SLANICA ZA ISPIRANJE Na dno staklenke stavite nekoliko grumena himalajske soli. Staklenku napunite kvalitetnom vodom i dobit ćete zasićenu 26-postotnu rastopinu ili slanicu. Lagano žličicom zagrabite slanicu i razrijedite je u čaši vode. Pijte jednu dozu na dan. Za jednopostotnu slanicu ulijte 4 ml zasićene slanice u 100 ml vode koju onda upotrijebite za, primjerice, ispiranje očiju, nosa i usta. 11 u o m ide e T a K e C PROJEKT BRENDIRANJA ČETVRTI Kakvu ulogu Trešnjevka želi i može imati u Zagrebu? Prema istraživanjima sociokulturnoga kapitala što ih je proveo Centar za kulturu ‘’Trešnjevka’’, uočljivo je da stanovnici nemaju jasnu percepciju identiteta svoje četvrti pa svoj odnos prema lokalnoj zajednici doživljavaju samo na razini najužeg susjedstva 12 T rešnjevka kao tradicionalno radnička četvrt proživljava intenzivnu gradnju novih stambeno-poslovnih naselja, procvat poduzetništva i suvremene industrije te vrlo dinamične sociokulturne promjene. Tu su Končar, Ericsson Tesla, RTL, jedini zagrebački tehnološki park i mnoge druge razvojne ‘’lokomotive’’. S druge strane, prema istraživanjima sociokulturnoga kapitala što ih je proveo Centar za kulturu ‘’Trešnjevka’’ (CeKaTe), uočljivo je da stanovnici nemaju jasnu percepciju identiteta svoje četvrti pa svoj odnos prema lokalnoj zajednici doživljavaju samo na razini najužeg susjedstva. Komentari se vrte oko toga jesu li susjedi o.k. ili kakav je međusoban odnos ‘’starosjedilaca’’ i ‘’doseljenika’’, ali priča puca već na pitanju mogu li se susjedi dogovoriti oko neke zajedničke akcije uređenja svog najbližeg okoliša. Naša je lokalna zajednica mjesto gdje rješavamo svoja najvažnija životna pitanja. Ako trenutačno nismo zadovoljni nekim stvarima i ne znamo kako ih unaprijediti ili nemamo perspektive, to ne znači da su stvari zacementirane i da nema rješenja. Naprotiv, to samo znači da se nismo angažirali na pravi način. Pravo je pitanje: ‘’Što mogu učiniti ?’’ Snažan razvojni iskorak koji četvrt Trešnjevka proživljava u svim vidovima društvenog i poslovnog glas trešnjevke | jesen Tekst: Goran Kauzlarić života daje potku za razvoj bogatog društvenog dijaloga koji se može i treba usmjeriti prema kreiranju jasna, moderna i prepoznatljiva identiteta, brenda, ponajprije u komunikaciji sa stanovnicima same četvrti, ali isto tako i prema drugim sredinama u smislu promocije realnih kvartovskih razvojnih potencijala, ljudskih resursa, kulturnih i društvenih djelatnosti, kreativne ‘’industrije’’ pa i turističke ponude. Razvoj društvenog dijaloga Prvi su projektni koraci informiranje i poticanje lokalne javnosti da se aktivno uključi u osmišljavanje i ostvarivanje prepoznatljiva imidža svoje četvrti sukladno vlastitim potrebama, interesima i željama. Projektom se potiče šira javna rasprava o temama koje su relevantne za profiliranje moderne, poduzetne i prosperitetne zajednice. Kakvu ulogu Trešnjevka želi i može imati u Zagrebu? Kako želimo da nas vidi hrvatska javnost? Projekt brendiranja stalan je proces uključivanja javnosti u sve važne razvojne procese, najprije u užim grupama te postupnim širenjem kruga simpatizera, promotora i aktivista. Komunikacijski gledano, to je zahtjevan i kompleksan proces koji ne smije utonuti u sivilo jednosmjerne promocije koja samo prenosi poruke i idemo u CeKaTe 13 Goran Kauzlarić stavove zamišljene u nekim centrima moći. Umjesto toga treba stvarati brze, jednostavne i učinkovite modele dvosmjerna interaktivna komuniciranja. Trešnjevka, Zagreb... Kultura poduzetništva, sociokulturni kapital i poduzetništvo u kulturi neizostavan su dio opće kulture s jakim utjecajem na sve aspekte individualnoga i društvenoga kulturnog života svake zajednice. Aktivno sudjelovanje i kreativno izražavanje građana temeljne su sastavnice javnih potreba u kulturi, a projekt brendiranja Trešnjevke usmjeren je upravo na to da stvaranjem prepoznatljiva kulturnog identiteta ucrta žarišnu točku svih tih procesa s važnim utjecajem na kulturne standarde i četvrti Trešnjevke i raznolike zagrebačke kulturne scene. Uključivanjem javnosti, stručnjaka, znanstvene zajednice, obrazovnih i kulturnih ustanova stvara se platforma za zajedničko djelovanje. I, naravno, ovo nije projekt kratkoga daha koji se može odraditi u nekoliko mjeseci. Planira se stalan dugoročan razvoj projekta uspostavom dinamične provedbene strukture. Projekt brendiranja Trešnjevke kreće u potragu za konstruktivnim oblicima društvenog, javnokulturnog i političkog ponašanja. Osnovni je cilj glas trešnjevke | jesen programske jedinice pokrenuti puno malih akcija koje će okupiti zainteresirane, potaknuti aktivizam i dinamiku, graditi sadržajan javni dijalog o važnim kulturnim temama i ‘’izazvati’’ medije da prepoznaju važnost poduzetništva u svim aspektima društvenog života, osobito u kulturi, te stvarati propulzivnu atmosferu pogodnu za nove iskorake i afirmaciju nadahnuta, prepoznatljiva i privlačna kvartovskog brenda. Kontakt: [email protected], www.mg-press.com CeKaTe Retrovizor OTVORENI DAN TREPS-a 13. 6., DVORANA CENTRA Polaznici plesnih radionica predstavili su publici svoj program pod nazivom “Svjetla pozornice” te svečano zaključili školsku godinu. COOL SCHOOL – RADIONICE ZA LJETNIH PRAZNIKA LIPANJ - SRPANJ Mladi polaznici ljetnih radionica ove su godine od 27. lipnja do 22. srpnja mogli odabrati između čak 11 programa. Ponudili smo im radionice šivanja, filcanja, izrade cvijeća iz krep-papira, izrade pop-up slika i mobila kao i kazališne, glazbene, lutkarske te čak dvije filmske radionice, a sudjelovali su i u igrama bez granica na radionicama “Happy Hour ”. PREDSTAVE DRAMSKOG STUDIJA TNT Dvorana Centra, LIPANJ Polaznici Dramskog studija TNT 4. i 12. lipnja izveli su završne produkcije te prikazali rezultate cjelogodišnjeg rada. Publika je mogla pogledati predstave “Dvije čajne žličice prašine” i “Iz dnevnika jednog zmaja”. KONFERENCIJA: CIVILNO DRUŠTVO SREDOZEMLJA 14 IMPACT CENTAR, ZADAR, LIPANJ Kao članica Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu pri Zakladi “Anna Lindh” 14. i 15. lipnja sudjelovali smo na konferenciji “Civilno društvo Mediterana - jamstvo dijaloga i suradnje”, predstavili svoje projekte iz civilnog društva te dogovorili daljnju suradnju s udrugama i ustanovama iz sredozemnih zemalja. RAZMJENA SURADNIKA UNUTAR ENCC MREŽE DANI TREŠNJEVKE SJEVER TREŠNJEVAČKI PARKOVI, SVIBANJ - LIPANJ Tijekom četiri petka u svibnju i lipnju u suradnji s Vijećem gradske četvrti Trešnjevka sjever i deset mjesnih odbora realizirana su događanja u trešnjevačkim parkovima s raznolikim programom za sve uzraste.U programima su sudjelovala brojna društva, klubovi, zborovi, ansambli i umjetnici. glas trešnjevke | jesen LIPANJ Michael Szuskiewitz iz Kulturnog centra Doroszkarnia iz Varšave gostovao je u lipnju tjedan dana u našem centru i pratio programe. U sklopu iste razmjene Saša Martinović Kunović u lipnju je dva tjedna boravila u DeZeyp Community centru u Bruxellesu u Belgiji. SVEČANOST GLAZBE 20. 6., PARK STARA TREŠNJEVKA Šestu godinu uzastopce Zagrebački glazbeni podij organizirao je koncert u povodu Svjetskog dana glazbe nazvan “Svečanost glazbe - Fête de la musique”. Program je bio posvećen folklornoj glazbi, a nastupili su: Kulturno-umjetničko društvo “Zora” iz Adamovca, Ženski vokalni ansambl “Singrlice” iz Samobora te Folklorni ansambl “Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba. Najave događanja u CeKaTeu 5. PSSST! Festival nijemog filma Pssst! je jedinstven filmski festival u Hrvatskoj jer umjetnost nijemog filma predstavlja na nov, uzbudljiv i zabavan način, nudeći publici više od gole retrospektive i revitalizirajući interes za korijene filmske umjetnosti. Svratite u snoviti svijet pssst!a, i to 11., 12. i 13. studenoga u dvorani Centra. GALERIJA “MODULOR” Izložbe crno-bijelih fotografija U galeriji “Modulor ” od 27. rujna bit će predstavljena izložba “Soba za stvaranje grupe - Prostorija” akademske kiparice Petre Ružić, psihoterapeutkinje Vlaste Štalekar te specijalizantice psihijatrije i apsolventice arhitekture Nikoline Jovanović. Radovi su nastali na terapeutskim umjetničkim radionicama. Od 18. listopada moći će se pogledati izložba fotografija Branimira Butkovića, a tijekom studenoga izložba crno-bijelih fotografija iz arhive naših starih filmova. FILMSKA I VIDEORADIONICA Snimi svoj film – postani Hitchcock Dvomjesečna filmska i videoradionica za sve koji žele upoznati i ovladati tajnama videa i filma održavat će se od 17. listopada do 7. prosinca. Polaznici će se upoznati s osnovama filmske režije, snimanja i montaže. Uz osiguranu digitalnu videotehniku, polaznici radionice snimit će svoj kratki videorad na zadanu temu. Radionicu će voditi prof. Vedran Mihletić, dipl. redatelj, a svaka će specifična tema ugostiti relevantna predavača, profesore s Akademije dramske umjetnosti i autore iz profesionalne prakse. DJEČJA PREDSTAVA S ruksakom po Europi Premijerom u vlastitoj produkciji otvaramo našu kazališnu dvoranu nakon rekonstrukcije. “S ruksakom po Europi” predstava je namijenjena osnovcima. Priča prati putovanje male kune Zlatke kroz svih 27 zemalja Europske unije. 15 SVJETSKI DAN ZBORSKOG PJEVANJA Pjevajte, zborovi svijeta Zagrebački glazbeni podij već 16 godina organizira svečani koncert pod nazivom “Pjevajte, zborovi svijeta”. Svjetski dan zborskog pjevanja obilježava se druge nedjelje u prosincu i tad tisuće pjevača prenose ugođaj zborskog pjevanja jedni drugima i, naravno, publici. Ovogodišnji koncert održat će se u nedjelju, 11. prosinca, u Maloj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski” s početkom u 12 sati. PROSLAVA JESENI Festival trešnjevačkih parkova Pozivamo obitelji da nam se pridruže na druženju u Parku Stara Trešnjevka. Dakle, 23. rujna u 17 sati promenadnim koncertom puhačkog orkestra počet ćemo program, a u 18 sati očekuje vas dječja predstava na otvorenom. Najmlađi će posjetitelji moći sudjelovati u kreativnim radionicama i zabaviti se uz nastup dječjeg zbora, a u 19.30 sati organiziran je ranovečernji koncert Kabare Magare benda. Tijekom događanja moći ćete pogledati izložbu fotografija “Trešnjevačka sjećanja” te izraziti svoje želje za daljnji razvoj i unapređenje kvalitete života na Trešnjevci na za to pripremljenom štandu. SEMINAR Metodika rada s djecom predškolskog uzrasta U Centru za kulturu “Trešnjevka” 22. i 23. listopada održat će se seminar za voditelje plesnih grupa, a autorica i voditeljica projekta Vlasta Kaurić bila je plesna pedagoginja i koreografkinja u Malom kazalištu “Trešnjevka”, u Školi za ritmiku i ples i voditeljica Škole. Članica je Zagrebačkog plesnog ansambla, dugogodišnja stručna suradnica za ples pri Hrvatskom saboru kulture i članica stručnog povjerenstva za plesni amaterizam. Od 1993. godine stručna je suradnica za rekreaciju šd-a “Pliva”, a 1994. promovirana je u zvanje profesorice mentorice za pedagoški i koreografski rad. glas trešnjevke | jesen a a l s po treš 20 NAKON Cimosova zgrada napokon će biti srušena, gradi se novo zdanje Na katu nove zgrade trebali bi biti poslovni prostori, a prizemlje je predviđeno za poslovno prodajni salon i restoran koja na parceli od 7300 četvornih metara planira sagraditi poslovnu zgradu s trgovačkim i zdravstvenim sadržajima, i to prema projektu poznatog arhitektonskog ureda 3lhd. Budući da trenutno građevinsko stanje traži mnogobrojne konstruktivne preinake, investitori su taj projekt promišljali gotovo iz početka pa je postojeći tlocrt kuće oštrih kutova omekšan novom krivuljom koja prati oblik i omogućuje dovoljno prostora i osvjetljenja. Na katu bi trebali imosova zapuštena i nedovršena biti poslovni prostori, prizemlje je predviđeno zgrada na zapadnom ulazu u grad za poslovno-prodajni salon i restoran, a jedan je uz Ljubljansku aveniju nakon goto- dio nove zgrade zamišljen kao poslovno-trgovo 20 godina čekanja i propadanja napo- vački centar od 2500 četvornih metara. Zgrada kon će biti srušena, a taj će dio grada, na će imati oko 300 parkirnih mjesta, a garaže će oduševljenje stanara iz kvarta, dobiti nove biti i u podrumu i na krovu trgovačkog dijela. obrise. Naime, velika i ruševna zgrada Novo ulaganje koje će napokon sanirati gradsko posljednjih je nekoliko godina bila trn u ruglo ne podržavaju samo stranari Vrbana nego oku i susjedima i ostalim Zagrepčanima i gradonačelnik Milan Bandić. jer je postala opasna za prolaznike, a u Inače, kad je o Cimosovoj zgradi riječ, onnjoj su svoj dom našli beskućnici i ovi- dje je 1989. godine slovenska tvrtka Cimos snici. Ruševinu će međutim zamijeniti International imala svoje sjedište za širenje moderna zgrada pa bi već za nešto više automobila marke Citroën, i to za tržište bivše od godine dana ondje trebao niknuti novi Jugoslavije. Poslije rata zgrada je počela propaposlovni centar. Iza investicije vrijedne dati i od tada zjapi prazna što će se, na veselje 23 milijuna eura stoji tvrtka Vrbani centar svih Trešnjevčana, napokon promijeniti. C 16 GODINA ČEKANJA Tekst i foto: Anita Končar čk a v e nj trešnjevačka posla glas trešnjevke | jesen trešnjevačka posla SEZONA GRIJANJA Sve manje posla za trešnjevačke pilare Prostorni metar grabova ili bukova drva može se kupiti za 300 kuna, a pilari će vam ih ispiliti za 50 kuna po prostornom metru glas trešnjevke | jesen Tekst: Anita Končar Foto: Darko Bandić I ako će sezona grijanja brzo zakucati na vrata, čini se da su stanovnici metropole zbog iznadprosječno visokih temperatura za početak rujna zaboravili da će se živa u termometru vrlo brzo spustiti ispod nule te da će onima koji se griju na drva trebati zalihe ogrjeva. Iako su Zagrepčani zaboravili na zimu, trešnjevački pilari nisu pa ih se i tijekom ljeta na poznatoj lokaciji tik uz tržnicu moglo pronaći već od sedam sati. Iako nisu sasvim besposleni, priznali su nam da je kriza zahvatila i njihovu djelatnost. ‘’Tko ima novca, kupit će drva, a tko nema, neće. Tako vam je i u našem poslu, a ljudi imaju sve manje novca, pa tako i mi imamo manje posla’’, požalio nam se jedan od sezonskih pilara. Kazao je kako od svoga posla ne može živjeti pa u slobodno vrijeme i pili i prodaje drva. ‘’Prodajem isključivo grabovo i bukovo drvo, a prostorni metar naplaćujem 300 kuna. Oni koji imaju kupljena drva kod mene ih mogu ispiliti za 50 kuna po prostornom metru’’, rekao je trešnjevački pilar. Iako ogrjev kupuju uglavnom stanovnici periferije, i u zavučenim trešnjevačkim ulicama još uvijek ima kuća koje se griju na drva. Uz to što mnogi još uvijek vole zapaliti vatru u kaminu ili štednjaku, taj je način grijanja još uvijek najpovoljniji. Drva se inače mogu nabaviti i u većim trgovačkim centrima kao i putem oglasa te su, za razliku od sajmova i tržnica, nešto skuplja. Ipak, cijena drva za ogrjev već se nekoliko godina nije mijenjala, a za jednu sezonu većem kućanstvu potrebno je otprilike 12 prostornih metara što pomnoženo s prosječnih 350 kuna donosi računicu od 4200 kuna na godinu, što je još uvijek najpovoljnije u odnosu na ostale energente. 17 ulicama kružim Nives Opačić: Melengradska ulica – a može i Milengradska Kao srednjovjekovni grad, Milengrad se spominjao pod raznim imenima (Melengrad, Milengrad, Mellen aliter Zajezda), a prvi spomen datira iz 1309. godine K 18 ad smo se doselili na Trešnjevku (1982. godine), znali smo se muž i ja navečer otputiti u upoznavanje s gradskom četvrti u kojoj ćemo, sva je prilika, živjeti dugo (sretno i valjda doživotno). Ulice su bile mirne i tihe, prolaznici rijetki, vrtovi ispred obiteljskih kuća odisali su ružama svih fela, šebojima, ljiljanima, đurđicama, a i voćaka je bilo neusporedivo više nego danas. Pa Trešnjevka je i dobila ime po trešnjama, kojih je zacijelo moralo biti mnogo kad su obilježile cijeli taj predio grada. Danas se više noću ne šećemo. Grupice glasnih (i prostih) mladića i djevojaka, koji nikada ne sjede na klupi kao (dosad) sav normalni svijet, nego na sjedalu počivaju njihove blatne cipele, a oni – poput kokoši – sjede na naslonu, nisu baš najugodniji špalir kroz koji bih poželjela proći. Zato smo povremene šetnje premjestili na dnevno svjetlo. Bila je pospana nedjelja, po pomaknutom satu već predvečerje, no sunce je još dobrano grijalo. Prolazili smo pokraj utihloga dječjeg vrtića, pa uz park gdje je nekoć bio dječji bazen za kupanje, no više ga nema. Sjećam se da je i na Krešimirovu trgu bio takav bazen, u kojem sam se i ja kupala do glas trešnjevke | jesen kraja 1. razreda pučke škole, a onda sam se odselila. Danas valjda nema tko (ili neće nitko) paziti na djecu, ona su i po riječima dežurnih odgajatelja sve nediscipliniranija, pa je bolje takav javni bazen zasuti nego izazivati vraga. Ne znam samo što su mislili oni koji su takve bazene za dobrobit djece usred grada gradili. Produžili smo do Krapinske ulice i došli u splet malih “zagorskih“ ulica između Krapinske i Trakošćanske. Željela sam posebno vidjeti jednu od njih, kojom sam prošla samo jednom, ima tomu već dosta godina. Zove se Melengradska. Više je razloga zašto me zainteresirala baš ta ulica. Naš prijatelj Marijan Taučer uložio je mnogo vremena, truda, novca, pa i zdravlja da gradina Milengrad na Ivanščici iznad sela Grtovca (općina Budinščina) sasvim ne propadne. Kako je često boravio u Grtovcu, odlučio je čistiti šiblje, drač, kupinje, bršljan i sve ono raslinje koje, ako se ne uklanja, vrlo brzo počne nagrizati i rastakati i najtvrđi kamen. Unutar zidina postavio je stol i klupe da umorni namjernik ima kamo sjesti i odmoriti se. Mjerio je taj burg na nadmorskoj visini od 430 metara (jednom je i pao s litice te se sav slomio), dao izraditi maketu u umanjenom mjerilu, zainteresirao konzervatore za njega, vodio onamo razne stručnjake, planinare, zaštitare prirode i kulturne baštine, što je rezultiralo time da je burg 2008. godine stavljen pod zaštitu. Godine 2009. osnovao je i Bratovštinu Milengrad (udrugu za zaštitu i obnovu srednjovjekovnoga dvorca Milengrada za jugoistočnim obroncima Ivanščice). Najvažnije jest da je ulicama kružim Da ste u toj ulici, znate samo po nekim starijim kućnim brojevima. Prizemnice i katnice s vrtovima i plotovima već su rijetkost za Milengrad uspio zainteresirati i lokalno gnjavio sve “strukture“ da se burg spasi od stanovništvo. Nadam se da će ono htjeti i propadanja. Budući da na Ivanščici / Ivančici znati voditi brigu o baštini koja im je pred ima još mnogo starih gradina, planinari su nosom (bila i prije), a ne sve pretvoriti u utemeljili jednu od svojih transverzala, koja poprište okretanja janjaca. Treba li uopće se zove Stari gradovi Ivanščice, a obuhvanaglašavati da smo na Milengradu i muž i ća Pustu Belu, Grebengrad, Milengrad, ja bili više nego jednom? Marek je uvijek sve Belecgrad, Oštrcgrad i Pusti Lobor. Nekoć svoje goste u Grtovcu vodio na Milengrad, davno prošli smo i nju. Planinarsko društvo a to je bilo na razrednom okupljanju barem iz općinskoga mjesta Budinščine zove se Milengrad. jednom u godini. Dakle, dobro znam kako izgleda gradina Sve sam to imala na umu te nedjepo kojoj je trešnjevačka ulica dobila ime, lje dok sam se vukla s noge na nogu do znam i put do nje, gdje je naporan, a gdje Melengradske ulice da vidim kako danas blag, koliko vremena treba prosječnom izgleda. Sa zapadne strane nema ni ploče hodaču do nje i kakvi su vidici koji pucaju s imenom; na istočnom kraju vidi se da s nje na sve strane. Kad je tako, red je i je tek nedavno pričvršćena. Da ste u toj da vidim ulicu njezina imena. Ona se zove ulici, znate samo po nekim starijim kućnim Melengradska, a ne Milengradska, jer na brojevima. Prizemnice i katnice s vrtovima Trešnjevci stariji nazivi u imenima ulica i plotovima već su rijetkost. Sve je puno nisu rijetkost (pisala sam npr. o Puljskoj tzv. interpolacija, koje to zapravo više i i Bersečkoj ulici). Kao srednjovjekovni nisu, jer su te nove strahote nakalemljene grad, spominjao se pod raznim imenima jedna na drugu – bez ičega između. Kako (Melengrad, Milengrad, Mellen aliter su novi “vizionari“ (bez vizije) i “poduzetZajezda), a prvi spomen datira iz 1309. go- nici“ (u trpanju što više novca u vlastiti dine. Bio je vlasništvo grofova Csesznekyja, džep) željeli zbiti što više ljudi na nevelike Herkffyja i Patačića. Katarina Herković parcele, kućerine s obje strane ulice dopiru (Herkffy) donosi ga 1536. kao miraz Nikoli do samoga kolnika. Cvjetnjaku i voćnjaku, Patačiću, od kojega ta plemićka obitelj kao nerentabilnima, izgubio se svaki trag. dodaje uz svoje ime i pridjevak de Zajezda. Kao babin zub drži se tek pokoja stara Zajezda, sa župnom crkvom, mjesto je blizu kuća, pokazujući negdašnji (ljudskiji) naGrtovca. Kad su Patačići sagradili u njoj čin življenja i druženja sa susjedima oko svoj barokni dvorac, prepuštaju Milengrad štokrla s kavom i kolačima. U to ime popili propadanju, pa se on već 1683. spominje smo kavu u sjenovitom dijelu Krapinske i kao ruševina. Danas je koliko-toliko očuvan, uz zvuke zvona s večernje mise zaputili se usuđujem se reći i marom našega prijatelja kući kroz splet “zagorskih“ ulica: Belečku, Mareka (Marijana Taučera), koji je uporno Loborsku, Kostelsku ... glas trešnjevke | jesen | str. 19 trešnjevačka posla MALI KLUB ZA VELIKI REZULTAT rk Trešnjevka uvijek je bila ekipa za koju se igralo s ljubavlju Tekst: Vedran Brkulj Foto: Bruno Konjević 20 U 58 godina postojanja rk Trešnjevka čak 55 sezona igrala je u najvišem rangu natjecanja. Iza njih su osvojeni Kup Jugoslavije, Kup Svjetske rukometne federacije (ihf ) , a ove godine rukometašice su stigle do drugog mjesta u Prvenstvu Hrvatske što je najveći uspjeh u domaćim natjecanjima u povijesti kluba. Dovoljno za razgovor s klupskom legendom i osvajačicom dviju olimpijskih medalja, Marijanom Cecchini Ognjenović. Početak je kolovoza. Zagreb izgleda kao grad duhova. Na ulicama tek rijetki prolaznici i radnici na gradilištima. Gume na asfaltu doslovno se tope i tko je mogao, pobjegao je na more. Makar i ono zagrebačko. I dok je većini ljeto vrijeme odmora, sportašima je početak priprema za novu sezonu. Vani je 35 Celzijevih stupnjeva, a u maloj Kutiji šibica glas trešnjevke | jesen tek nešto ugodnije. No to je samo Hrvatica koje se mogu pohvaliti privid jer već od prvog treninga zlatnom olimpijskom medaljom. rukometašice Trešnjevke krenule “Četiri godine prije Igara u su punim pogonom. Mjesec dana Los Angelesu, 1980., bile smo u poslije grad je pun ljudi, a radovi Moskvi srebrne. Bilo je to lijepo na prometnicama privode se vrijeme. Osamdesete su bile godikraju. “Zelene” s Trešnjevke na ne ekspanzije ženskog rukometa vrhuncu su priprema za predsto- u bivšoj državi, a i najveći europjeća natjecanja. ski uspjeh Trešnjevke iz tog je razPod paskom trenera Borisa doblja. Osvojile su cure 1982. tek Dvoršaka, sive eminencije osnovani kup ihf-a. Pobijedile Zdravka Malića i tajnice Marijane su tada u finalu ekipu iz Litve”, Cecchini Ognjenović dvadesetak prisjeća se Cecchini Ognjenović. djevojaka ispušta dušu na tereNije to bio međutim prvi veliki nu. Rođena u Voltinom naselju, trofej “zelenih”, koje su osnovane u kojem je na školskom igralištu davne 1953. godine kad je u ix. sredinom šezdesetih učinila pr- trešnjevačkoj gimnaziji profesor ve rukometne korake, Cecchini Vinko Tomljanović postavio teOgnjenović za sebe će reći da je melje današnjega kluba. Prva važTrešnjevčanka od glave do pete. nija “kanta” datira iz 1969. godine Iza nje je sudjelovanje na šest kada je osvojen Kup Jugoslavije. svjetskih prvenstava, rukomet I dok sa sjetom i osmijehom na ima u malom prstu, a uz Janicu licu priča o prošlim vremenima, Kostelić, Đurđicu Bjedov i ru- osvajačica dviju olimpijskih kometne kolegice Jasnu Ptujec medalja na spomen sadašnjosti, i Biserku Višnjić jedna je od pet unatoč dobrim klupskim rezul- trešnjevačka posla Traže se novi rukometni talenti U Trešnjevci su posebno ponosni na svoj podmladak. Stotinjak curica svakodnevno trenira pod budnim okom trenera u nadi da će baš one jednog dana oko vrata staviti olimpijsku medalju. Svake jeseni u Trešnjevci upisuju nove nade pa svi zainteresirani roditelji čije su djevojčice rođene 1998. ili nakon 1998. mogu svoje dijete dovesti srijedom, četvrtkom i petkom u 16 sati u prostorije kluba u Kutiji šibica. “Zelene” s Trešnjevke na vrhuncu su priprema za predstojeća natjecanja Rukometašice su 1982. osvojile tek osnovani Kup Svjetske rukometne federacije (ihf) 21 tatima, samo se namršti, a u glasu se osjeti gorčina. A kako i ne bi! Trešnjevka je najprije pod čudnim okolnostima, za gradnje zgrade Allianz osiguranja, ostala bez vanjskog igrališta, koje je dano na korištenje nogometašima Trešnjevke, da bi ih se potom u nekoliko navrata pokušalo izgurati iz dvorane u kojoj zbog velikog broja klubova i malog broja termina vlada prilična gužva. Na sve to stigla je i recesija pogodivši u domino-efektu nakon gospodarstva i sport. I dok se muški sportski kolektivi još nekako i snalaze, kod djevojaka situacija je puno gora. Sponzora i novca nema ni za lijek. “Svih ovih godina maknuli bi se iz Zagreba barem na sedam dana jer su vrućine u kolovozu teško podnošljive i jer je logično započeti pripreme, što radi bolje aklimatizacije novih igračica, što radi boljeg uhodavanja, negdje glas trešnjevke | jesen izvan matične sredine. Recesija se međutim itekako osjeti i bili smo prisiljeni ostati kod kuće”, priča nam Cecchini Ognjenović. Iako su Trešnjevčanke u prošloj sezoni osvojile drugo mjesto, što je najbolji prvenstveni rezultat u povijesti kluba - koji će za dvije godine ući u sedmo desetljeće postojanja - i time izborile igranje u Europi, u njoj se ipak neće natjecati. “Novac je problem. Imamo kvalitetu proći dva, tri kola, a za to se ne isplati trošiti velika sredstva. Da možemo osvojiti Kup ihf-a, imalo bi smisla, ali ovako ne. Na primjer, lani smo potrošili 15.000 eura samo na avionske karte za jedno putovanje na Island. To si jednostavno više ne možemo priuštiti. Naš godišnji proračun najmanji je od svih klubova u ligi, a i s njim smo bile odmah iza Podravke. S pola milijuna kuna ne može se igrati u Europi i dovo- diti pojačanja. Za to treba tri puta više novca”, naglašava Cecchini Ognjenović. Iako su priželjkivale da im u klubu ostanu dvije ponajbolje igračice, Dragica Đono i Nina Jakupila, to se nije dogodilo. Pomanjkanje novca i bolje ponude iz Zeline i srbijanskoga kluba Zaječara ostavile su Trešnjevku bez dviju vedeta. “Oslanjamo se uglavnom na vlastiti kadar i na cure koje dođu iz drugih gradova na studij u Zagreb. Nailazimo na veliko razumijevanje kod njih jer nije se lako profesionalno posvetiti sportu samo za stan i hranu. Bilo je u povijesti kluba i težih trenutaka, kad se ispadalo i u niže rangove natjecanja, ali Trešnjevka je, siromaštvu unatoč, oduvijek bila dobro društvo i klub za koji se radilo i igralo s velikim entuzijazmom i ljubavlju”, zaključuje Cecchini Ognjenović. trešnjevačka posla Šumino skladište dok se u njemu još prodavao ugljen, fotografirano 2007. KVARTOVSKA povijesna ŠETNJA Vlakom do Prečkog Tekst i foto: Vanja Radovanović 22 T rešnjevka je kvart koji Ferimporta sve do nekadašnje voje od svog nastanka jarne Prečko. Ovaj tekst posvećuodređen željeznicom. jem kolosijeku koji je nekad vodio Ona je Trešnjevci utvr- od ranžirnog dijela Zapadnoga dila sjeverne i istočne kolodvora kraj Črnomerca do granice te dobrim dijelom utjecala bivše vojarne Prečko. na njen nekadašnji karakter naselja Pogledajmo malo u povijest. prvih tvorničkih pogona, skladišta Vojarne su se u pravilu gradile i radničkih kućica. Uz te glavne na rubovima grada i Zagreb u željezničke smjerove, koji Zagreb tome nije bio iznimka. Dvadesetih spajaju sa Slovenijom, Zagorjem prošlog stoljeća u zapadnom je i jugom Hrvatske, Trešnjevka je dijelu grada bilo mnogo vojarni, nekad bila prekrivena i manje počevši od Rudolfove vojarne na uočljivom mrežom industrijskih sadašnjem Trgu Franje Tuđmana kolosijeka koji su pružali svoje kra- preko vojarni na Črnomercu (Ilica kove (neki ih pružaju još i danas) i Prilaz baruna Filipovića) pa do prema svim važnijim pogonima i vojarne u Selskoj pokraj križanja s skladištima u cijelome kvartu: od Baštijanovom koja je u to doba bila gradske ’’munjare’’, čiji je kolosijek označena kao ’’logor’’ i vjerojatno i danas prohodan, preko carinskog je služila za taborovanje vojnika i skladišta, Končara, Šume i bivšeg vojne vježbe. Na žalost, ni jedan glas trešnjevke | jesen od tadašnjih planova grada ne pokriva područje Prečkog pa nije poznato je li vojarna već tada postojala. Ipak, više je izvora potvrdilo da se vojni objekt već nalazio na tom mjestu uoči Drugog svjetskog rata što plan grada iz 1950. godine jasno pokazuje. Ne zaboravite, u tom su razdoblju Prečko i Špansko (kojem u stvari prema sadašnjoj podjeli pripada područje vojarne) bili tek dva omanja sela na gradskoj periferiji. U poslijeratnoj Jugoslaviji vojarna je bila, prije svega, skladište i, pretpostavljam (kojem, u stvari, bez dokaza u pisanim dokumentima ili izvještajima iz prve ruke) da je tada sagrađen spomenuti kolosijek, i to vjerojatno u pedesetima, prije urbanizacije Prečkog i trešnjevačka posla Ulazna vrata u Šumino skladište, fotografirano 2007. Uz glavne željezničke smjerove koji Zagreb spajaju sa Slovenijom, Zagorjem i jugom Hrvatske, Trešnjevka je nekad bila prekrivena i manje uočljivom mrežom industrijskih kolosijeka Španskog do koje je došlo između šezdesetih i osamdesetih. U međuvremenu brzo je širenje grada ’’obgrlilo’’ vojarnu sa svih strana i osamostaljenjem Hrvatske (u Domovinskom ratu vojarna je oslobođena 28. rujna 1991.) odbrojeni su joj dani. Godine 1997. sa svojih 150.000 četvornih metara korisnog prostora prodana je Gradu Zagrebu i ondje je sad poznato POS-ovo naselje OraniceŠpansko te kartodrom Špansko. Toliko o povijesti vojarne koja se nalazi u gradskoj četvrti Susedgrad, no graniči s Trešnjevkom po čijem teritoriju do nje dolazi trasa kolosijeka. Sam se kolosijek od glavnog željezničkog smjera i ranžirnog dijela kolodvora odvaja nedaleko od križa- glas trešnjevke | jesen nja Golikove i Tomislavove ulice. Tomislavovu ulicu prelazi na još i danas dobro vidljivom mjestu s uspornikom između Predavčeve i Lapačke ulice. Iako je kolosijek zarastao u travu i nisko grmlje, još je uvijek prohodan i u povremenoj upotrebi za Končarev pogon do kojeg vodi jedan od ogranaka. Nakon prelaska Tomislavove ulice kolosijek ulazi u Šumino bivše skladište u kojem se nekad prodavao ogrjev, koji se dovozio upravo tim putom, i u kojem se kolosijek grana u nekoliko smjerova: jedan prelazi Klanječku ulicu i ulazi u Končar, drugi odlazi desno prema već davno napuštenom Ferimportovu bivšem skladištu, a kolosijek prema Prečkom prelazi Golikovu ulicu nešto južnije (bez danas vidljivih tragova) i uz stare zgrade Pupinova naselja kreće prema jugozapadu. Na tom se području uz rubove vrtova još nazire nizak nasip kolosijeka, brežuljak nekadašnjeg prijelaza preko Hanamanove ulice te trasa prema potoku Kustošaku koja je sada pretvorena u neodržavani pješački put. Prije nekoliko godina zapušten most preko Kustošaka obnovljen je zaslugom Vodoprivrede, koja je uredila šetnicu uz potok, no nastavak trase prema Rudeškoj ulici, iako prohodan, vrlo je zapušten i služi kao divlje odlagalište otpada. Rekonstrukcijom Rudeške ceste prije dvije godine izvađene su tračnice pa taj prijelaz više nije vidljiv. Ne može se vidjeti ni početak na- 23 trešnjevačka posla Trasa kroz Rudeške ogranke: tračnice se mogu vidjeti pred ulazom u privatni vrt Kolosijek preko Tomislavove ulice, fotografiran 2007., danas je zarastao u travu i grmlje Tračnice preko Ratarske ulice, izlazak iz bivšeg Kemikalijina skladišta Starog znaka za prijelaz željezničke pruge (Andrijin križ) više nema 24 stavka trase kroz Rudeške ogranke su također još vidljive tračnice, će i sama trasa koja je mogla postati jer ju je zatvorio zid skladišta koje i naglo skreće prema istoku uz dobrodošlom pješačko-biciklističse smjestilo dijelom i na trasi, a današnju Zagrebačku aveniju s kom stazom u Rudešu, podalje slično je učinio i vlasnik jedne od kojom je usporedno vodila sve od glavnih prometnica. Čini se kuća Rudeškog ogranka 2 koji ju je do vojarne. Na mjestu kolosijeka da je to sudbina svih zamisli koje pretvorio u vrt (tračnice se mogu danas se nalazi park, a željeznički nemaju komercijalnu prođu. Moja vidjeti pred ulazom u vrt!). most kojim je nadsvođen potok je preporuka: Krenite u ovu malu Trasa skreće prema jugu i pro- Vrapčak danas je pješački most industrijsko-povijesnu šetnju i lazi kroz zapušten prostor gdje Zagrebačke avenije. Na posljetku, obiđite trasu još danas jer vrlo vjese nekad nalazilo Kemikalijino trasa prelazi Zagrebačku cestu rojatno za dvije do tri godine više skladište, a koje je danas, čekajući iz koje su prije nekoliko godina neće biti potpuno prohodna i neće gradnju, neformalno šetalište i izvađene preostale tračnice. imati obilježja nekadašnje pruge! boravište beskućnika. Na tom se Na kraju, vidljivo je kako podijelu trase nalazi i jedan od naj- malo iščezavaju dijelovi toga koljepših detalja: vrlo lijep drvored losijeka i kad jednog dana budu jablana. izvađene posljednje tračnice iz Po izlazu iz skladišta trasa spomenutih triju kolnika, neće prelazi Ratarsku ulicu (uz još mu biti traga. Ostat će samo priče uočljive tračnice) te se nastavlja o manevarki koja je nekad dva do uz osnovnu školu i vrtić. Iza njih tri puta tjedno vukla pokoji vagon prelazi i Jablansku ulicu, gdje u smjeru Prečkog. Na žalost, nestat glas trešnjevke | jesen trešnjevačka posla stranac na trešnjevci GT: Bili ste nemirna duha i još kao mladić otišli ste od kuće. - Otišao sam s 23 godine. Kao konobar dobio sam posao u Srebrenom i Kuparima kod Dubrovnika. Bio sam vrijedan i poduzeće me poslalo u Zagreb na usavršavanje 1957. godine, a ja se više nisam htio vratiti. Grčki Barmen miješao koktele za Nixona, Hruščova, Tita... Jane Kamčikis za svoja je pića na natjecanjima diljem svijeta osvojio brojne medalje J ane Kamčikis odavno je napustio rodno Drošero, grčko mjestašce šezdesetak kilometara udaljeno od Soluna, i doselio se na Trešnjevku. Za razliku od mnogih koje ljubav odvuče na drugi kraj svijeta, Jane je krenuo trbuhom za kruhom. Ovaj umirovljeni barmen i koktel-majstor miješao je koktele za Orsona Wellsa, američkog predsjednika Nixona, Hruščova, Nehrua, a Josipa Broza Tita redovito je pratio na gostovanja u Kumrovec, Plitvice, Banske dvore... Za svoje koktele osvojio je na natjecanjima diljem svijeta brojne medalje koje i danas krase vitrinu u dnevnom boravku njegova stana. Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin toga nema. Pretpostavljam da je u pitanju štednja. GT: Svojedobno ste puno pomagali Grcima kad bi se u Zagrebu našli u nevolji. - Kad god bi nastao neki problem, policija bi došla po mene da im prevodim. Jednom je neka Grkinja krenula iz Njemačke, gdje je radila, GT: Zašto? vlakom doma. Zapravo je - Dobio sam posao u hotelu bila pred porodom i uzela je Palace na Zrinjevcu, poslije rodiljski dopust. Kada je vlak u Esplanadi. Tu sam upobio pred Zagrebom, dobila je znao svoju današnju suprugu trudove i završila u Petrovoj Darinku koja je također radila bolnici. Policija je došla po u Esplanadi i - oženio se. mene da prevodim jer nitko Danas imamo sina i kćer i čini nije znao s njom komunicirati. mi se da oduvijek živim na Kad sam stigao u bolnicu, Trešnjevci. Isprva smo živjeli u prepoznao sam ju jer je bila iz Glamočkoj ulici, ali je poplava mog sela. 1964. uništila kuću i sve je GT: Miješali ste koktele za mnoge teže bilo popravljati, pa smo svjetske face? se preselili u Badalićevu gdje - Bio sam dobar u svom poslu, živimo i danas. a radio sam u dobrim hoteGT: Hrvatski govorite odlično. lima - u Esplanadi, a poslije Nitko ne bi rekao da ste Grk. u Intercontinentalu. Tada je - Dobro mi idu i jedan i drugi ondje dolazila svjetska krema. jezik. Radeći u ugostiteljstvu Imao sam mašte i volio sam morao sam brzo naučiti jezik svoj posao. Pazio sam na i uistinu nitko ne bi rekao da detalje. A to je važno u svakom sam stranac. Održavam reposlu. dovito kontakte s dvoje svojih GT: Kakve su koktele pili poznati? sunarodnjaka koji žive tu kod - Primjerice, Tito je obožavao trešnjevačkog placa i kada se koktel s Bijelim konjem, a nađemo, naravno, govorimo poslije, pred kraj života, radije grčki. je pio čisti Chivas. GT: Na kojem jeziku razmišljate? GT: A Orson Wells? - Na grčkom. - Volio je Claret cobbler, kraGT: Jeste li aktivni u nekoj udruzi san osvježavajući napitak. koja okuplja Grke u Hrvatskoj? GT: Može recept? - Grka u Zagrebu ima jako - U visoku čašu stavi se led. Na malo - možda 15 ili 20. jednu kockicu leda ide žličica Prijašnjih godina grčko je grenadine, žličica maraskina, veleposlanstvo priređivalo žličica narančastog curaçaoa. domjenke za Dan državnosti i Promiješa se i dopuni do vrha Dan antifašizma pa bismo se crvenim vinom (opol). Mora družili, ali u posljednje vrijeme biti jako hladno. glas trešnjevke | jesen | str. 25 od 7 od 7 do 107 d o 10 7 Znanstvenik iz Ostrovičke Tekst i foto: Davor Ivanov 26 Od Trešnjevke do Philadelphije Mladi znanstvenik sljedeću će akademsku godinu, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, provesti na Sveučilištu Drexel u Philadelphiji gdje će sudjelovati u istraživačkom programu u laboratoriju za autonomne sustave M atko Orsag, diplomirani inženjer elektrotehnike i znanstveni novak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, jedan je od pet Hrvata koji su dobili prestižnu Fulbrightovu stipendiju za akademsku godinu 2011./2012. Ta ugledna stipendija mladim znanstvenicima pruža priliku za istraživački rad na sveučilištima u sad-u, a svojedobno su je dobili i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski te Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica za javnu diplomaciju nato-ova glavnog tajnika. Potkraj rujna Matko će se s Trešnjevke preseliti u daleku Philadelphiju gdje će na Sveučilištu Drexel sudjelovati u istraživačkom programu u laboratoriju za autonomne sustave. Iako mu je tek 26 godina, iza sebe ima brojne akademske i poslovne uspjehe. Dobitnik je čak triju nagrada ‘’Josip Lončar’’ za izvrstan uspjeh tijekom studija, kao i rektorove nagrade 2007. godine. Njegovi samostalni i grupni znanstveni radovi objavljeni su u brojnim glas trešnjevke | jesen domaćim i inozemnim stručnim publikacijama, a prezentirao ih je na stručnim skupovima održanim u Grčkoj, Italiji i Kini. Među projektima na kojima je surađivao ističe izradu robota za hidrodinamičku obradu betona koji, između ostalog, služi za obnavljanje tunela i mostova tako da u sklopu sanacije uklanja slojeve starog betona. U okviru natječaja koji je raspisala Hrvatska zaklada za znanost, sudjelovao je i u izradi prijedloga projekta za nadzor požara koji uključuje izradu bespilotne letjelice koja prati smjer širenja vatre te šalje upute robotskim jedinicama na zemlji da bi se što preciznije predvidio smjer kretanja požara i time ubrzalo njegovo gašenje. Trenutačno je polaznik doktorskog studija na zagrebačkom fer-u gdje se na Zavodu za automatizaciju i računalno inženjerstvo bavi istraživanjem robotskih i autonomnih sustava, što će nastaviti i tijekom studija u Philadelphiji. Najnoviji uspjeh i odlazak u sad bio je povod za razgovor s mladim znanstvenikom koji je od 7 do 107 svoje prve uspjehe ostvario iz obiteljske kuće u Ostrovičkoj ulici, iza trešnjevačke tržnice. ‘’Odlazak u Philadelphiju jedinstveno je iskustvo zahvaljujući kojem ću moći raditi u vrhunskom laboratoriju s najsuvremenijom tehnologijom, okružen svjetski priznatim stručnjacima’’, kaže Matko i dodaje kako mu je u dobivanju stipendije puno značila potpora fakulteta i mentora, dr. sc. Stjepana Bogdana, profesora koji je i sam dobitnik Fulbrightove stipendije. Ističe kako će mu trebati neko vrijeme da se privikne na novu sredinu te da će mu Trešnjevka nedostajati jer je, kako kaže, idealan kvart koji pruža brojne mogućnosti pa tako često s prijateljima zaigra nogomet na školskom igralištu, ode na plivanje u Dom sportova ili s djevojkom Nives trenira ples. Iako je već od malih nogu pokazivao interes za robotiku igrajući se lego-kockama i izrađujući vlastite robote, oduvijek se zanimao i za umjetnost, posebice glazbu. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu, a već je 10 godina član Akademskoga harmonikaškog orkestra ‘’Ivan Goran Kovačić’’ s kojim je osvojio brojne nagrade na glazbenim natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. ‘’Iako naizgled ne djeluju srodno, glazba i matematika imaju puno dodirnih točaka’’, kaže Matko čiji je prvi objavljeni znanstveni rad proučavao upravo tu vezu, analizirajući glas trešnjevke | jesen | str. 27 boje i doživljaj zvuka pomoću programskog paketa Mathematica. Za sebe kroz smijeh kaže kako je tipičan geek koji uživa u fantasyju i znanstveno-fantastičnim romanima i filmovima, no napominje kako se u životu trudi isprobati što više stvari te neprestano stjecati nova znanja i spoznaje u čemu će mu svakako pomoći i osvojena stipendija. U budućnosti bi se želio nastaviti baviti istraživačkim radom na fakultetu ili nekoj drugoj znanstvenoj ustanovi . Po svemu sudeći, čeka ga bogata i uspješna karijera. S fakultetskim kolegama na jedrenju Fokus rada mladog znanstvenika predstavljaju bespilotne letjelice 27 od 7 do 107 Oprez, lopovi vrebaju! Sve više bicikala, sve više krađa Tekst: Petra Kostanjšak L 28 Unatoč tomu što ponekad ni lanac nije dovoljan, iz Policijske uprave zagrebačke upozoravaju građane da uvijek zaštite i zaključaju svoje bicikle, čak i ako samo moraju skoknuti do dućana, pošte ili slično ijepi sunčani dani na ulice su izmamili brojne bicikliste pa su se, uz one kojima je to glavno prijevozno sredstvo, prema zelenim gradskim oazama biciklima uputili i oni željni rekreacije. Međutim, uz vječnu borbu s neuređenim ili nepostojećim biciklističkim stazama te neprilagođenim rubnicima i ponekad nesusretljivim vozačima automobila, biciklisti se neprekidno suočavaju s još jednim teškim problemom - kako uspješno zaštititi svoje metalne ljubimce od bezobzirnih kradljivaca. Naime, kako u Zagrebu raste broj biciklista i bicikala, tako raste i broj krađa. U prvoj je polovini ove godine na području našega grada ukradeno 368 bicikala što je osjetno veći broj u odnosu na lani. Vrlo velik broj bicikala ukraden je upravo na Trešnjevci, što zapravo i nije neobično s obzirom na veliku površinu koju Trešnjevka sjever i jug zauzimaju. U ovoj, ne baš tako slavnoj utrci, pobijedila je Trešnjevka jug gdje je ukraden 41 bicikl, a na Trešnjevci sjever ukradeno je 30 bicikala. U istom razdoblju u susjednom Trnju ukradena su 53 bicikla, a u centru grada najviše - njih 55. Što se tiče razriješenih slučajeva i pronađenih bicikala, nije utješna činjenica što su u tom razdoblju u Zagrebu razriješena 64 slučaja krađe bicikala, dakle tek 17 posto vlasnika dozna što se doista dogodilo njihovim omiljenim prometalima. Na žalost, kradljivci bicikala operiraju na razne načine i ponekad lanac nije dovoljan. Upravo je potkraj kolovoza policija stala na kraj serijskom kradljivcu bicikala koji je bicikle krao po cijelom gradu, među ostalim i u Tratinskoj ulici. Bicikle je 29-godišnji lopov krao tako da bi škarama za metal rezao zaštitne lance kojima su bicikli bili vezani pa bi se ukradenim biciklima odvezao s mjesta zločina. Stoga i ne čudi što već uz kupnju prvog bicikla vlasnik počinje strahovati kako zaštititi svoj bicikl od krađe - koliko jak mora biti zaštitni lanac i može li on uopće spriječiti krađu. Unatoč tomu što ponekad ni lanac nije dovoljan, iz Policijske uprave zagrebačke upozoravaju građane da uvijek zaštite i zaključaju svoje bicikle, čak i ako samo moraju skoknuti do dućana, pošte ili slično, jer upravo taj dan može biti onaj koji će pamtiti po tome što su ostali bez svog bicikla. Policija upozorava da se bicikli kradu na ulicama, ali također i iz šupa, stubišta, podruma te dvorišta koja su često slabo osigurana pa i o tome treba voditi računa. glas trešnjevke | jesen Nekoliko savjeta : όό Bicikle kupujte kod ovlaštenog trgovca όό Zabilježite karakteristike bicikla, a ako nema brojeva na okviru bicikla, dajte bravaru da na bicikl unese neki prepoznatljiv broj i znak όό Zaključavajte vrata stubišta ili dvorišta u kojem se nalazi bicikl jer će kradljivci prije same krađe prvo “provjeriti” navike zaključavanja odnosno nezaključavanja prostorija ili bicikla όό Uvijek zavežite bicikl i ne ostavljajte ga dugo bez nadzora od 7 do 107 120. rođendan zagrebačkog javnog prijevoza Prvi je tramvaj krenuo upravo s Trešnjevke Tekst: Petra Kostanjšak 29 U jesen prije točno 120 godina na zagre- promijenilo. Prugama su još donedavno vozili bačkim ulicama pojavio se prvi tramvaj stari tramvaji domaće proizvodnje iz Đure koji su tada vukli konji. Na mjestu današ- Đakovića, potom su u Zagreb stigle češke tatre njeg Tehničkog muzeja nalazila se prva remiza i tzv. katice, zatim stari austrijski ‘’genšeri’’ pa odakle je 5. rujna 1891. krenuo tramvaj. Vukao najmoderniji niskopodni tramvaji konzorcija ga je konj Belko, njime upravljao vozač Ferdo, a Končara i Gredelja. Prošao je i dug put od starih karte je prodavao kondukter Vid. Tramvajska papirnatih karata pa sve do kupnje tramvajske pruga bila je duga osam kilometara, a tramvaj karte putem mobitela. Kad je prvi tramvaj je vozio brzinom od 7,5 kilometara na sat. U to krenuo na svoj put, teško je bilo zamisliti kako doba konja je bilo dva puta više nego tramvajskih će Zagreb i njegovi tramvaji izgledati za 120 gokola, a jedan bi konj prevalio put od 26 do 28 ki- dina, baš kao što je nama teško zamisliti kako će lometara na dan. Tramvaj je bio prava atrakcija zagrebačke ulice izgledati u sljedećem stoljeću. za mali Zagreb, a nova kola iz tvornice Witzer iz Proslava 120. rođendana javnog prijevoza Graza izazvala su senzaciju te se prvog dana u u Zagrebu organizirana je ondje gdje je sve šest ljetnih i deset zatvorenih kola prevezlo više i počelo - u Tehničkom muzeju. U dvorištu od 20.000 Zagrepčana, što je bila gotovo polovina Tehničkog muzeja nastupio je zet-ov pustanovništva Zagreba. hački orkestar koji slavi 85. obljetnicu te Danas je Zagreb milijunski grad, a tramvaj Zagrebačke mažoretkinje, a bila je organizije bio i ostao simbol našega grada. Na 116.346 rana i svečana vožnja tramvajem oslikanim kilometara pruga zet dnevno preveze goto- motivima iz prošlosti. U muzeju je postavvo milijun putnika u 15 redovnih dnevnih i ljena izložba ‘’Zagrebački električni tramvaj četiri noćne, a grad pokriva i mreža od 134 1981.- 2011.’’ autorice Nede Staklarević koju građani mogu pogledati do 8. listopada, i to autobusne linije. U posljednjih se 120 godina gradskog pri- od utorka do petka od 9 do 17 sati te subotom jevoza na ulicama i u tramvajima mnogo toga i nedjeljom od 9 do 13 sati. glas trešnjevke | jesen od 7 do 107 AKCIJA MISIONARA Mormonska crkva nema ograde jer želi biti dio zajednice Tekst i foto: Anita Končar Pripadnici Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana susjede su razveselili besplatnim pranjem automobila 30 glas trešnjevke | jesen od 7 do 107 V Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana nastala je u sad-u u 19. stoljeću, a osnovao ju je Joseph Smith. Što se tiče njihova djelovanja u Hrvatskoj, misionarski rad nije počeo sve dok Krešimir Ćosić, košarkaška zvijezda, nije bio pozvan na Sveučilište Brigham Young 1969. godine te postao članom Crkve. Danas ona postoji u nekoliko hrvatskih gradova, a svoje ogranke imaju i u većini županija. Što se metropole tiče, prva adresa na kojoj su se smjestili bila je ona na Svačićevu trgu, a prije dvije godine smjestili su se na Jarunu. O Trešnjevčanima kao susjedima imaju samo riječi hvale, a njihova je filozofija da ni jedan dio oko crkve nije ograđen jer - kako su nam objasnili - žele biti dio zajednice. glas trešnjevke | jesen ratili ste se s godišnjeg odmora i vašem je limenom ljubimcu potrebno pranje, a dobri susjedi iz kvarta organizirali su akciju tijekom koje će taj posao učiniti za vas, i to besplatno. Zvuči nevjerojatno? E, pa nije. Baš su takvu akciju za sve Trešnjevčane, kao i ostale posjetitelje Jaruna, potkraj kolovoza organizirali mormoni, pripadnici Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, koja se nalazi na Kutanječkom putu. Naime, kao i u prethodne dvije godine, mladi su misionari oprali sve automobile čiji su vlasnici bili dovoljno znatiželjni i dovezli ih u dvorište njihove crkve. Iako zauzvrat posjetitelji nisu morali učiniti ama baš ništa, ponuđen im je obilazak crkve, a usput su mogli doznati sve što nisu znali, a zanima ih, o vjerovanju članova Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. U crkvi nam je rečeno kako su do ideje o besplatnom pranju automobila došli slučajno te kako nije riječ o samopromociji. No, u svakom slučaju, riječ je o originalnom načinu privlačenja pažnje. Glavni im je cilj, ističu, biti na usluzi i upoznati ljude s evanđeljem. ‘’Pranje automobila samo je jedna služba, a mi želimo ljudima biti na usluzi. Dok im peremo automobile, ponudimo im i obilazak crkve da bi se ljudi s nama mogli bolje upoznati’’, objasnio nam je mladi misionar iz Amerike Ethan Jacobsen koji je u Hrvatsku stigao prije gotovo dvije godine. Iako skromno priznaje da nije jezik baš najbolje savladao te da je hrvatski prilično težak, bilo nam je jasno da je svoju lekciju i više nego dobro odradio, jer nam je sve uspio objasniti bez imalo teškoća. Inače, Ethan je samo jedan od oko 60.000 misionara koji diljem svijeta, i to obično po dvije godine, obilaze unaprijed dogovorene zemlje 31 i gradove, a sve kako bi prenosili poruke o Isusu Kristu. “Prije nego što sam došao u Hrvatsku, imao sam dvomjesečni tečaj jezika, a zatim sam jezik učio ovdje”, kazao je mladi misionar koji će uskoro put rodne Amerike. Priznao nam je i kako mu se svidjelo u Hrvatskoj pa je uvjeren da će se jednoga dana vratiti. Inače, dvjestotinjak članova njihove crkve u Hrvatskoj prilično je aktivno te organizira i brojne druge akcije kao i besplatne tečajeve stranih jezika za djecu i odrasle. Iako je tijekom akcija pranja automobila oprano i sedamdesetak automobila, prvo pitanje svih znatiželjnika koji su odlučili obići crkvu uglavnom je glasilo: ‘’U što vi vjerujete?’’ ‘’Kada im kažemo da vjerujemo u Boga, iduće pitanje uglavnom je koje su osnovne razlike između nas i katolika’’, kazao je Sven Sambunjak, učitelj u nedjeljnoj školi koji se mormonima pridružio 1999. godine , a prije toga, kako nam je priznao, bio je čak i ateist. Objasnio je i kako pripadnici te crkve osim u Bibliju vjeruju i u još neke zapise među kojima je i Mormonova knjiga, koja je pak slična Bibliji. Među pitanjima na koja članovi Crkve često moraju odgovarati i ona su o njihovoj nedjeljnoj službi te je li posjetiteljima dopušteno doći na nedjeljne sastanke Crkve. Svi koji se i prije dolaska u crkvu žele informirati o vjerovanju mormona, detaljne informacije mogu pronaći i na njihovim internetskim stranicama te doznati i neke zanimljive podatke, poput onoga zašto ih nazivaju mormonima. ‘’Ljudi nas često nazivaju mormonima. To je nadimak koji su nam ljudi dali jer vjerujemo da je Mormonova knjiga riječ Božja, knjiga koja stoji uz Bibliju i koja je još jedno svjedočanstvo o Isusu Kristu’’, stoji među odgovorima. od 7 do 107 ošHorvati 32 Malo ih je, ali su najveći humanitarci u kvartu Tekst: Anita Končar Foto: Arhiva škole / Društvo arhitekata Zagreba U sklopu Knežija Cupa 2011., koji su organizirali bivši učenici, prikupio se novac za kupnju interaktivne ploče glas trešnjevke | jesen od 7 do 107 Š kolske torbe ponovno su na leđima trešnjevačkih đaka, i to na njih 7655, koliko ih ove godine polazi osnovne škole u kvartu. Da na sve te učenike trebaju posebno paziti i vozači koji često jure pokraj škola, upozorili su početkom rujna i gradski oci i pravobraniteljica za djecu, a apeli su se najviše odnosili na 1020 trešnjevačkih prvašića. Kako prolaze prvi dani u jednoj od najstarijih zagrebačkih škola te koje će sve aktivnosti i ove godine ponuditi svojim učenicima, doznali smo od mr. sc. Biseke Matić-Roško, ravnateljice Osnovne škole Horvati. Kao i prijašnjih godina u njihovoj se školi, koja će iduće godine proslaviti 115. rođendan, ove godine upisalo malo više od 300 učenika među kojima je 40 prvašića. Unatoč tomu što njihova škola nije među najvećima u kvartu, mogu se pohvaliti brojnim izvanškolskim aktivnostima, međunarodnim projektima pa i dobrim rezultatima na državnim natjecanjima. Da su njihovi učenici vezani uz školu i nakon što završe osmi razred, dokazuje i to što su upravo bivši učenici pokrenuli humanitarnu akciju u kojoj je prikupljen novca za kupnju školske opreme. Tako su na školskom igralištu bivši učenici Mario Tomas, braća Ivan, Antun i Franjo Brandt te Jakov Grcić, organizirani u Društvo športske rekreacije ‘’Knežija’’, u lipnju organizirali malonogometni turnir pod nazivom Knežija Cup 2011. i, naravno, postigli cilj. Naime, Osnovna škola Horvati već osam godina provodi program integracije i školovanja djece s cerebralnom paralizom, a kako bi im olakšali nastavu, pokrenuta je humanitarna akcija prikupljanja novca za kupnju interaktivne ploče. ‘’U školu je trenutačno upisano devetero učenika s cerebralnom paralizom koji su u redovnome programu. Naime, mi smo, prema gradskoj mreži škola, određeni kao punkt i kod nas se upisuju djeca s teškoćama koja žive u ovom dijelu grada”, objasnila je ravnateljica škole. Svim učenicima, a i nastavnicima, napredak u radu osigurala je upravo interaktivna ploča koja im osjetno olakšava ne samo učenje, nego i komunikaciju sa školama partnerima koje imaju u cijelome svijetu. Škola je naime putem programa Agencije za mobilnost i programe eu-a uključena u projekt s još devet škola pa će učenici uskoro posjetiti i neke od europskih gradova. “To je dragocjeno iskustvo za sve učenike jer imaju prigodu upoznati svoje vršnjake, naučiti kako ravnopravno raditi u ekipi i steći samopouzdanje”, istaknula je Matić-Roško. Da njihovi učenici nemaju problema sa samopouzdanjem te da su prilično uspješni, dokazuju i neka imena koja su ondje stekla svoje osnovnoškolsko obrazovanje. Tako je u Osnovnoj školi Horvati pisati naučio Pero Budak, a u školskim je klupama sjedio i Đuro Njavro, Vlatko Pavletić i Lana Klingor. glas trešnjevke | jesen Nakon više od 100 godina sele se na novu adresu Osnovna škola Horvati nakon više od 100 godina trebala bi promijeniti adresu. Naime, u sklopu projekta ‘’Šarengradska” Grad namjerava tom 1800 metara dugom prometnicom povezati Jadranski most i Ulicu Florijana Andrašeca kraj Cibonina tornja, a za potrebe tog projekta škola se mora srušiti i sagraditi nova. Projektna dokumentacija za novu školu već je izrađena, a prvu nagradu na natječaju dobio je arhitekt Hrvoje Njirić iz arhitektonskog ureda Njirić + arhitekti d.o.o. Gradnja bi trebala početi na mjestu nekadašnjeg reciklažnog dvorišta na Knežiji. 33 od 7 do 107 Nova školska godina Planiranje vremena sigurna je karta za školski uspjeh Tekst: Dubravka Miljković Početak školske godine stresan je i za školarce i za njihove roditelje. Da bi se izbjegao neuspjeh, za vas smo prikupili neke savjete V 34 K ako sigurno ne do živjeti uspjeh : ažne odluke treba donijeti već na početku školske godine, 1. Započni dan bez plana. Počni ti se u tome sjajno snalaziš, a poa dan bez planiranja svog raditi ono što je još prekjučer tre- znato je i da su svi kreativci povremena siguran je put do neuspjeha. balo biti gotovo, ali tad nisi imao malo neuredni. Komu smeta - ne Kako planirati svoje vrijeme za Glas vremena jer si dovršavao referat mora gledati. Istraživanja pokazuju da učeTrešnjevke, piše dr. sc. Dubravka koji si trebao predati prošlog tjedMiljković, prof. na, ali nisi mogao jer ti je umrla nici i studenti koji imaju neuredan baka. Drugi put. U ovoj školskoj radni stol dnevno u prosjeku troTajna uspjeha godini. Ukaže li se kakvo vrijeme še sat na prekopavanje po stvaVeću su skupinu studenata na u kojem bi mogao obaviti nešto rima tražeći one koje im trebaju, početku prve godine studiranja za sutra, ne daj se navući jer – što ali i gubeći vrijeme s onima koje su našli a koji im ne trebaju. To testirali različitim testovima bi radio sutra? 2. Neka drugi upravljaju tvojim je sedam izgubljenih sati tjedno. kako bi utvrdili njihove stavove o učenju, načinu učenja, radnim vremenom. Prihvaćaj sve pozi- Vjerojatno pretjeruju, možda se navikama i svemu ostalom što se ve za izlazak svojih prijatelja. dva dana u tjednu uopće ne prismatra važnim za uspjeh u učenju. Poslovi ti neće pobjeći. Na kraju, bližiš radnom stolu pa i ne možeš Nakon četiri godine ponovno uglavnom ih uvijek i obaviš: na izgubiti sedam sati. I zapravo nisu ih pronašli i snimili dokle su brzinu i s većim ili manjim zakaš- kad ništa nisi tražio sat vremena; dogurali sa studiranjem i koliko njenjem, ali napreduješ - sve se nakon pet minuta odlučuješ kako su u tome uspješni. Ono što je manje zbog toga uzrujavaš. ti to baš i nije nužno. A ne treba najviše razlikovalo uspješne od 3. Životna ravnoteža? Glupost! zaboraviti ni da puno puta stvar manje uspješnih bilo je - planira- Svaku umjerenost hitno izbaci iz nađeš otprve. nje vremena. Uspješni studenti života. Neki kažu kako u životu 5. Nemoj dovoljno spavati. imali su plan rada (čak su imali postoji sedam glavnih područja: Istraživanja pokazuju da se i popise aktivnosti koje moraju zdravlje, obitelj, novac, društvo gotovo tri četvrtine učenika i obaviti), jasnu ideju o tome što (druženje), intelektualni razvoj, studenata redovito žali kako su ih sve čeka idućeg tjedna i koji su duhovni razvoj i profesionalno iscrpljeni. Većina ih pritom čak im prioriteti. Nisu se od drugih napredovanje. Dugoročno, važ- kaže kako dovoljno spavaju, ali dali nagovoriti na stvari koje se no je uspostaviti ravnotežu u da ne spavaju dobro. Dani su im nisu uklapale u njihov plan uče- svih tih sedam područja. Kako ispunjeni stresom, a pred kraj nja, radnim su danom najviše bili nema izgleda da se svakom od školske godine stvari im izmiangažirani učenjem, rijetko su tih područja u podjednakoj mjeri ču kontroli: nastoje raditi više radili noću uoči ispita, nisu gubili posvetiš svaki dan, odustani od iako ne nužno i pametnije (neki vrijeme na gluposti i vjerovali su namjere da kakvu-takvu ravno- čak uistinu nemaju vremena za kako uvijek ima prostora za - još težu uspostaviš i tijekom godine. spavanje). bolje korištenje vremena. Jer, što je drugo godina nego skup Ponavljanje je majka učenja - stara Početak školske godine dobra dana. 4. Okruži se neredom. Na radni je prigoda da se donesu neke važje izreka. Onaj tko ju je smislio stol natrpaj sve što bi ti tijekom možda je mislio baš na ponavne odluke. Dakle... školske godine moglo zatrebati. ljanje razreda. Nemoj baš ti pasti Pa mora ti biti pri ruci! Uostalom, kao njena žrtva. glas trešnjevke | jesen R z od od 77 do do 107 107 Trešnjevačke knjižnice Riječ, slika zvuk Tekst i foto: Maja Cvek KNJIŽNICA VOLTINO KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA Ljetna razbibriga u Knjižnici Voltino Ivan Puljić, Jozefina Lada, ‘’Hrvatskim velikanima’’ ‘’Rijeka snova’’ (sonetni vijenci, II. izdanje) Jozefina Lada, članica i dopred- Knjižnica Voltino tijekom ljeta nudila je zanimljive aktivnosti U prostorima Knjižnice Tina namijenjene svojim mlađim ko- Ujevića održane su tijekom srpnja risnicima. Središnja izložba ljeta večeri poezije. Pjesnik Ivan Puljić, nosila je naziv ‘’Slikovnice, naše inače dugogodišnji predsjednik prijateljice’’. Autori ove izložbe Udruge umjetnika ‘’Tin Ujević’’, bili su učenici trećeg razreda OŠ predstavio je drugo izdanje svoVoltino, i to pod vodstvom učitelji- je zbirke poezije pod nazivom ca Ksenije Gluhak i Ane Marije ‘’Hrvatskim velikanima’’. Riječ je Čorko. Slikovnica govore o sve- o zbirci sonetnih vijenaca što je, mu što zaokuplja njihove male prema riječima autora, i najdraži autore (likovi iz lektire, ekologija, oblik njegova umjetničkog izragodišnja doba itd.). žavanja. Ta je večer poezije bila i jedna od akcija Udruge umjetnika ‘’Tin Ujević’’ u povodu obilježavanje 120. obljetnice rođenja poznatog pjesnika. Program je Pogled i govor duše vodio Ivan Puljić, a u glazbenom Tijekom lipnja Knjižnica Knežija dijelu nastupio je pjesnik i glazbeustupila je svoj prostor za izložbu nik Neven Dužević koji je izvodio radova slikara iz Hrvatske udru- uglazbljenu Ujevićevu poeziju. ge gluhoslijepih osoba ‘’Dodir’’. Kristijan Bezuh, Marijan Jurenec, Ivan Vručina i Milan Vručina, članovi umjetničke radionice koja djeluje u sklopu te udruge, dobili su prigodu da još jednom pokažu kako i gluhoslijepe osobe mogu biti i prisutne i uspješne u umjetničkom stvaralaštvu. KNJIŽNICA KNEŽIJA sjednica Udruge umjetnika ‘’Tin Ujević’’, Vukovarka koja niz godina živi u Zagrebu, predstavila je svoju petu zbirku poezije ‘’Rijeka snova’’. Tom je prigodom predstavljena zbirka prave ‘’ženske’’ poezije čije su inspirativne teme život, ljubav, tuga za nestalim suprugom, ali i stradnja Vukovara te ljubav i čežnja za slavonskom ravnicom. Knjigu poezije predstavio je Ivan Puljić, a stihove iz knjige interpretirala je Sanja Grčić. Što nas čeka u knjižnicama KNJIŽNICA VOLTINO U najavi za jesenski program stoji da se od početka sjeka grafike, koji studira u klasi profesora F. Para. rujna radionica origamija prebacuje u poslijepodnev- Najavljuje se i aktivna suradnja Osnovne škole Voltino nu smjenu, pa knjižnica poziva svoje članove, kao i i Knjižnice Voltino u Mjesecu hrvatske knjige kad ostale zainteresirane, da se prijave na tu kreativnu će četiri učiteljice iz škole organizirati radionice u radionicu. Nadalje, slijedi izložba Tee Stražičić, stu- knjižnici. Planirano je otvorenje izložbe fotografija dentice animacije na Akademiji likovih umjetnosti, ‘’Voltino nekad i sad’’, dramski igrokazi, likovne rai Mirana Šabića, studenta s iste akademije, ali s od- dionice, kvizovi, izrada slikovnica... glas trešnjevke | jesen | str. 35 zVIJE SUSJE DSTVA ZDA IZ 36 Igranje košarke nikad nisam smatrao “karijerom” nego životom ZORAN ČUTURA glas trešnjevke | jesen Razgovarala: Nina Ožegović Foto: Bruno Konjević Jarunu kao kvartu definitivno fali određenih sadržaja, pa tako i kino, ali ih drugim prednostima nadoknađuje. S obzirom na to da sve svoje elementarne potrebe mogu zadovoljiti u krugu od dva kilometra oko kuće, sad već odlazak u centar doživljavam izletom koji zahtijeva opsežne pripreme I ako Zoran Čutura, košarkaš zagrebačke Cibone i reprezentativac bivše zemlje, s kojom je osvojio zlato i broncu na Svjetskom košarkaškom prvenstvu, već odavno ne igra, mnogi ga pamte kao jednog od najprepoznatljivijih heroja tadašnje košarke. Počeo je igrati s 16 godina u Industromontaži, a 1981. godine prešao je u Cibonu i kao profesionalac odigrao 13 sezona. Igrao je na krilu, a najviše ga pamte po tome što je pogađao, uvijek točno i precizno, iz nemogućih pozicija. No pamte ga i po duhovitosti te elokventnosti. Najveću slavu postigao je sredinom osamdesetih kada je igrao zajedno s pokojnim Krešimirom Ćosićem i Draženom Petrovićem, Mihovilom Nakićem, Androm Knegom i drugima. Iako je imao prilika, nije htio otići igrati u inozemstvo, a po završetku profesionalne karijere bio je kraće vrijeme tzv. sportski direktor Zrinjevca, a onda se počeo profesionalno baviti novinarstvom. Danas je poznati sportski novinar i kolumnist Novog lista, a na Trešnjevci na Jarunu živi već punih 25 godina. zvijezda iz susjedstva poremećaj hipofize pa naraste kao gljiva poslije 01 Najveće uspjehe postigli ste sredinom kiše, roditelji će vrlo brzo u njemu početi gledati osamdesetih kada je Cibona, u kojoj su tada potencijalni izvor zarade, a ne ljudsko biće. igrali pokojni Dražen Petrović i Krešimir Ćosić, Na žalost svih nas, to je normalno jer roditelji s dvije titule šampiona harala Europom. Uz svojim radom nikako ne mogu priskrbiti ono što to, bili ste u reprezentaciji bivše zemlje koja je može takav klinac bavljenjem sportom, ma kako osvojila dvije medalje na Svjetskom prvenstvu. predano i pošteno radili u nekoj firmi u kojoj Kako iz današnje perspektive gledate na to dobivaju plaću ili je ne dobivaju ili je dobivaju s razdoblje uspjeha i slave? debelim zakašnjenjem. Status košarke u državi - Što se tiče same faktografije, imam i zlatnu nam je loš, jer se mi Hrvati uvijek identificiramo medalju s Europskog prvenstva 1990. i srebrnu s pobjednicima, a u košarci nemamo pobjednika s Olimpijskih igara 1988. Kad smo već kod već jako dugo i ne sluti se da bi se mogli pojaviti, reprezentacije sfr j-a, kažimo da sam imao niti na klupskom niti na reprezentativnom nivou. privilegij igrati s generacijom koja je bila nešto 03 Počeli ste sa 16 godina u tadašnjoj mlađa, pokojni Dražen, Kukoč, Rađa, Stojko Industromontaži, a zatim ste se od 1981. godine Vranković, Paspalj, Divac, Đorđević, Zdovc, za u Ciboni počeli profesionalno baviti košarkom. koju mi je tada bilo jasno da će dominirati Što je bilo presudno za odabir košarke? svjetskom košarkom još dugo godina nakon što - Biološki sam sazrio dosta brzo, rano sam smo zajedno ‘’odradili’’ taj kraj osamdesetih. Što narastao, a išao sam u školu ‘’Božidar se i dogodilo, samo što ti ljudi više nisu igrali u Maslarić’’ na Borongaju, koja je imala neku istoj reprezentaciji. Ni dan-danas mi nije baš košarkašku tradiciju, i vrlo su me brzo poslali u stopostotno jasno zašto sam i ja bio s njima, tadašnju Industromontažu, današnji Zrinjevac, vjerojatno zato što sam malo prevodio, malo koji je iz te škole ‘’vukao’’ klince. Prvi mi je igrao, malo djelovao kao kohezivno sredstvo, trener bio Zoran Marković i od njega sam umio sam spojiti dvije-tri suvisle rečenice što naučio osnove. Sve poslije išlo je nekim je ostavljalo dobar dojam. I bio sam jedini igrač logičnim putem, pa i taj odlazak u Cibonu iz Zagreba u reprezentaciji dosta dugo... No, nakon vojske (jna, Šuvarova generacija), iako cijelo to razdoblje, uključujući i reprezentaciju su me zvali svi veliki klubovi sfr j-a. i Cibonu, daleka je prošlost i tako ga i tretiram. Ne gledam snimke utakmica (imam ih točno tri), 04 Kako se dogodio prijelaz od “simbola Cibone” do sportskog novinara Novog lista ne gledam sa sjetom požutjele fotografije, niti sa i jeste li u tom poslu našli zadovoljstvo? suzom u oku u besanim noćima vadim medalje - Posao je izabrao mene, a ne ja posao - radio iz ladice i ljubim ih. Bilo, prošlo, gotovo, lijepo sam kao sportski direktor Zrinjevca kad me se povremeno sjetiti. Možda takav stav proizlazi nakon slučajnog susreta tadašnji urednik iz toga što igranje košarke nisam nikad smatrao sportske rubrike Jutarnjeg lista Darko Kolombo ‘’karijerom’’ nego životom, i to dijelom života pozvao da kod njega pišem kolumnice, i vrlo sam koji je jednako vrijedan kao i oni dijelovi koji su brzo prešao na dnevni ritam rada. Pa je uslijedio prethodili tom ‘’razdoblju uspjeha i slave’’, kao i ugasli Sportplus pa sad Novi list. Zadovoljstvo oni koji su došli nakon toga. i nezadovoljstvo u novinarstvu vjerojatno je isto 02 Zna se reći da se u to vrijeme, prije 25 godina, kakvo je u većini ostalih poslova, a ima svojih i košarka igrala više sa srcem te da je manje prednosti i mana. Prednost je to što ne moram bila biznis. Koje su, po vašem mišljenju, važne sjediti od osam do četiri ili pet u nekom uredu, razlike nekad i danas? mana to što moram biti na dispoziciji sedam - Otkad sam počeo igrati, recimo sredinom dana u tjednu. U novinarstvu kojim se bavim ne sedamdesetih, do danas raspadale su se države, postoji kategorija slobodnih vikenda... Mislim nastajale su nove, bili smo u ratu, mijenjali su da sam pismen, a pišem o nečemu što jako dobro se režimi, predsjednici, pali su Blizanci, na poznajem, to je moja prednost. No, sigurno rubu smo trećeg svjetskog rata već poprilično ćemo se složiti u tome da danas u hrvatskom dugo. Normalno je da se i globalna košarka novinarstvu takve referencije nisu ni presudne promijenila, normalno je da se promijenila ni dovoljne da autor bude poštovan. Dovoljno je košarka u Hrvatskoj. Sigurno nisam počeo igrati imati telefon, laptop i fotoaparat, biti prisutan zbog novca, niti sam igrao zbog novca - tada tamo gdje su ‘’selebovi’’ u našoj iskrivljenoj je novac bio posljedica, a ne uzrok kao danas. verziji - i novinarstvom se može baviti doslovce No, i to je shvatljivo u aktualnoj socijalnoj svatko s ceste. situaciji u kojoj živimo - ako neki klinac ima glas trešnjevke | jesen 37 zvijezda iz susjedstva 38 08 Što vam se najviše sviđa u kvartu - način života, 05 Odrasli ste na Borongaju, a sada već mir i blizina jezera, a što biste promijenili godinama živite na Jarunu na Trešnjevci gdje na Jarunu? Kao velikom obožavatelju filma, se nalaze čak tri sportske dvorane: Dom nedostaje li vam kino na Jarunu? sportova, Cibonina dvorana i Kutija šibica. Je - Jarunu kao kvartu definitivno fali određenih li Trešnjevka najsportskiji zagrebački kvart? sadržaja, pa tako i kino, ali ih drugim - Na Jarunu sam dvadeset i pet godina. prednostima nadoknađuje. S obzirom na Najsportskiji kvart? Iskreno, nemam pojma, bez to da sve svoje elementarne potrebe mogu obzira na te tri dvorane. Na pragu pedesete zadovoljiti u krugu od dva kilometra oko kuće, vjerojatno bih relevantnije mogao pričati o sad već odlazak u centar doživljavam izletom gastronomskoj ponudi Trešnjevke nego o koji zahtijeva opsežne pripreme. Od rute do sportskoj ponudi Trešnjevke. Trešnjevka je parkinga... Da je Jarun nešto posebno miran - i ogroman kvart, zapravo se sastoji od puno nije baš. Barem lokacija na kojoj živim. Ipak je ‘’potkvartova’’ i svaki od njih ima neku svoju ovo prolazan kvart kuda se ide u klubove na priču. Mislim, možemo se zadržati na Jarunu jezeru, kvart koji je građen u doba hiperinflacije, kamo ljudi odlaze džogirati, voziti bicikl, šetati, pa ima dosta iznajmljenih stanova u kojima su igrati badminton, uopće ne moramo diskutirati o studenti ili neka druga kategorija podstanara. A organiziranom sportu. takvi baš i nemaju obzira prema okolini. No, ako 06 Postoje li odgovarajući uvjeti za razvoj se nekud odselim, kad mi sve dojadi, odselit ću košarke te općenito sporta na Jarunu, odnosno se daleko kako bih vrijeme provodio gledajući Trešnjevci, kod klinaca? Propagira li se sport u kokosove orahe kako zriju, a ne u neki drugi školi i slično? zagrebački kvart. Možda je u pitanju samo - Moja su djeca odrasli ljudi - sin Tomislav navika i inercija, ne znam ni sam. ima 28, a kći Hana 23 godine, i ne znam kakvi su sad uvjeti za sport ovdje. Kad su oni bili školskog uzrasta, sve je bilo u redu s usmjeravanjem u sport, a ponovo ću se udubiti u problematiku kad dobijemo unuke. 07 Je li vaša kći Hana odabrala odbojku kao rezultat odgoja te činjenice što su joj roditelji nekadašnji aktivni sportaši ili je to više bio utjecaj škole? - Kombinacija svega i još ponečega. Hana je stalno bila najviša u razredu, sada ima 190, siroto dijete, i stalno su je naganjali emisari iz svih mogućih sportova i klubova kako bi je doveli. Ona se bavila plesom, a s 10-11 supruga Gordana odvela ju je u Dom odbojke, koji nam je na kilometar od stana, ‘’da malo pogleda’’. Jednom kad je došla na odbojku, više nije dvojila čime će se baviti, a vjerojatno i sad misli da je to njezin izbor. Naravno, Gordana je bivša odbojkašica, i to odlična, ali da je Dom odbojke u Dubravi - sigurno je ne bismo tamo vodili na treninge. Kako su se stvari poslije razvijale - mlade nacionalne kategorije, studij na Berkeleyju, igranje u Njemačkoj, seniorska reprezentacija - vjerojatno nismo pogriješili u izboru. glas trešnjevke | jesen n o je vi t j po l fe i n s Velodrom u Kranjčevićevoj sagrađen je 1955. godine S avska cesta dijeli Kranjčevićevu od Koturaške, a velodrom, trkalište za bicikliste, ukazuje na povezanost nastanka sportskih sadržaja na tom prostoru tijekom pretprošlog i prošlog stoljeća. Tri godine nakon što je Hrvatski klub biciklista ‘’Sokol’’ sagradio prvi velodrom na prostoru sportskih igrališta uz današnju Klaićevu, Kačićevu i Ulicu Kršnjavoga, 1894. sagrađen je velodrom i u Koturaškoj. U to doba biciklisti su se zvali koturašima pa otud i ime ulice. Velodrom u Kranjčevićevoj sagrađen je 1955. godine, a uz nužne dogradnje i danas služi za održavanje brojnih natjecanja. Projektant je bio inženjer Milan Zrinjski koji se u godišnjim izvješćima Tehničkog fakulteta u Zagrebu navodi kao diplomant arhitekture 1956., a u dokumentima Biciklističkoga kluba Zagreb kao prvak Kluba 1947., 1948., 1950. i 1953. godine... Za zagrebačke bicikliste 1977. bila je jedna od najtežih godina. Naime, 30. studenoga 1977. u velikom požaru na stadionu Sportskog društva Zagreb potpuno su izgorjele drvene tribine na zapadnoj strani stadiona. Požar je izbio noću i kad je primijećen, već je bilo kasno. Zbog godišnje inventure najveći broj bicikala bio je smješten ispod tribina. Ostalo je samo desetak upotrebljivih - oni su bili kod vozača koji su ih tek trebali dopremiti. Sve je ostalo uništeno. Zdenko Kahlina, kroničar Kluba, bilježi: ‘’Izgorjeli su skupi talijanski bicikli koje su vozili najbolji članovi Kluba, članovi tadašnje državne reprezentacije, Ivan Čolig, Ivan Bobovčan, Branko Bedeković, Vlado Fumić i drugi. Izgorjeli su klupski dresovi, gume, alat… čak i muzejske vrijednosti, kao što je bio bicikl iz 1900. godine.’’ Počeci se natjecateljskog biciklizma i nogometa na Trešnjevci isprepleću. Prva S tadion u kranjčevićevoj Tekst : Fernando Soprano Foto : Bruno Konjević / Nogometni leksikon Od koturaša do nogometaša Stadion u Kranjčevićevoj ulici podsjeća na začetke nogometa i biciklizma u nas, a po prvom postrojavanju Zbora narodne garde 28. svibnja 1991. godine, mjesto je obilježavanja početka stvaranja Oružanih snaga Republike Hrvatske glas trešnjevke | jesen 39 povijesni feljton 40 dva nogometna kluba, Prvi nogometni i 1912. godine kad je postao staleški klub pa športski klub (pnišk) i Hrvatski akadem- je svojem nazivu dodao stalešku oznaku. ski športski klub (hašk) osnovani su 1903. Pod nazivom Hrvatski tipografski športski godine. hašk se smjestio na Sveticama, a klub Zagreb djelovao je od lipnja 1912. do pnišk je nakon samo jedne utakmice na srpnja 1918. godine. Športski klub Zagreb terenu u blizini Miramarske ceste potražio djelovao je od kraja 1919. do travnja 1941. novu lokaciju. Odlučili su preurediti zapu- godine. Nogometna sekcija djelovala je u šteni velodrom uz Koturašku u nogometno Fiskulturnom društvu Zagreb koje je osnoigralište oko kojeg je uređena i prva atlet- vano 10. listopada 1946., fuzijom četiriju ska staza u Zagrebu, dugačka 500 metara. dotadašnjih klubova. Dakle, biciklisti su napustili Koturašku, a Na Tratinskoj cesti, u današnjoj nogometaši su odlučili poduprijeti sportaše Kranjčevićevoj ulici, Hrvatski športski sklonije atletskim diciplinama. klub Concordia uređuje vlastito nogoIstočno od Savske, uz Cvjetnu cestu, na- metno igralište 1918. godine. Budući da lazio se i teren Hrvatskog športskog kluba su osnivači bili srednjoškolci, Klub je 1906. Zagreb koji je osnovan 1910. godine. Put osnovan pod nazivom Srednjoškolski do nastupa nogometaša istoimena kluba u športski klub i pod tim je imenom igrao Kranjčevićevoj ulici bio je postupan. Valja do 1911. Do Prvog svjetskog rata odigrao navesti da su ime grada Zagreba nosila če- je brojne utakmice s domaćim i inozemnim tiri nogometna kluba, a nk Zagreb jedini je klubovima. Nakon Prvog svjetskog rata koji i danas djeluje. Prvi, Hrvatski športski predratni članovi su s članovima predratne klub Zagreb djelovao je od 1910. do lipnja hšk Viktorije obnovili rad kluba pod ime- Najprije “zeleni” u Concordiji, a potom “plavi” u Dinamu. S lijeva: Monsider, Lojen, Etlinger, Wölfl, Cimermančić, Reberski, Pleše, Strugar, čuče: Kokotović, Golob i Kacian Zvonko Monsider, legendarni golman Concordije glas trešnjevke | jesen Concordia iz 1910. godine. S lijeva, stoje: Kerhin, Ebert, Stampfl, dr.Juraj Kleončić, Reno Rosmanith, pro. Prikryl, Sekulić, Bafić, Cesarec, Roman Rosmanith, Justin i Kras povijesni feljton nom Concordia-Viktorija, no ubrzo se vraća Bosnić (1925.-1932.) te L. Thaller (1933.staro ime Concordia. Jedna od najvažnijih 1940.). Najpoznatiji igrači bili su: I. Pavelić, akcija bila je gradnja igrališta na Tratinskoj D. Babić, I. Belošević, Z. Jazbec, S. Kodrnja, cesti (današnji stadion u Kranjčevićevoj), Z. Monsider, S. Pavletić i K. Muradori. Od tad najvećeg u Zagrebu, koja je završe- ostalih sportaša najpoznatiji su bili tenisač na 1921. Dotad je Concordia nastupala F. Punčec i atletičar I. Buratović. Klub je na srednjoškolskom igralištu zvanom djelovao i za ndh, a 1945. preimenovan Elipsa, već spomenutom prostoru sport- je u Zeleni 1906. U čast Concordije, koja skih objekata omeđenih Rooseveltovim je sagradila stadion, nk Zagreb je za treću trgom, Klaićevom, Kačićevom i Ulicom boju dresova izabrao zelenu. Na stadionu ima mjesta za 8850 gledaKršnjavoga. Na igralištu Concordije odigrana je 1931. prva utakmica pod rasvjetom, telja. Godine 1931. na igralištu Concordije a sastale su se reprezentacije Zagreba i odigrana je prva utakmica pod rasvjetom, Madrida. U sastavu kluba, osim nogo- a 1987. grom je pogodio prve stadionske metne, djelovale su i sekcije za mačevanje, reflektore u ovom dijelu Europe. Nove laku atletiku, hokej na travi, skijanje, haze- reflektore stadion je dobio 2008. godine. nu, tenis i stolni tenis. Nogometna sekcija osvojila je Prvenstvo Jugoslavije 1930. i 1932. te Prvenstvo Hrvatske 1942. Do 1940. Momčad Concordije osvojla je prvenstvo 1930. godine (gornja) predsjednici Kluba bili su: E. Rosmanith (1906.-1911.), J. Reberski (1912.-1922.), R. Godine 2002. momčad je bila prvak hnl-a. S lijeva stoje: Milinović, Rosmanith (1923.), M. Pajnić (1924.), M. Stavrevski, Pirić, Ješe, Olić, Vasilj trener Kranjčar, čuče: Franja, Duro, Hasančić, Poldrugač i J.Buljat (donja) glas trešnjevke | jesen 41 kvartovski metronom kvartovski Metronom ZLATNA PIRUETA ZAGREBA 2011. DOM SPORTOVA, 8.-11. PROSINCA 42 Od 8. do 11. prosinca na klizalištu Doma sportova održavat će se Zlatna pirueta Zagreba 2011. Riječ je o 44. međunarodnom natjecanju u umjetničkom klizanju, jednom od najstarijih klizačkih priredbi ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Na Pirueti tijekom povijesti natjecala su se i nastupala mnoga zvučna imena iz svijeta klizanja. Sve je naime počelo u prosincu 1967. kao prijateljski susret Zagreba i Sofije na otvorenom klizalištu Šalate, a od početnih šest država koje su tada sudjelovale (Austrija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Čehoslovačka i Hrvatska), broj se uoči Olimpijskih igara u Sarajevu popeo na 26 zemalja sudionica. I dok su od samog početka održavana natjecanja u konkurenciji klizačica, klizača i sportskih parova, 1981. u natjecanje je uvršten i ples. U početku se priredba održavala na otvorenom, no budući da su ponekad vremenske neprilike ometale priredbu, 1972. riješene su sve brige jer je Zagreb dobio natkriveno klizalište u Domu sportova. Upravo tada natjecanje je dobilo ime koji nosi i danas - Zlatna pirueta Zagreba - a nakon preseljenja Pirueta je doživjela i svjetski uzlet te zaslužila ugled koji i danas uživa. glas trešnjevke | jesen Tekst: Petra Kostanjšak PARTY UNITED CIJELI ZAGREB, 1. LISTOPAD, 21 sat U Zagrebu 1. listopada u 21 sat počinje treći klupski spektakl pod nazivom Party United koji u metropolu dovodi zvijezde elektroničke glazbe i najpoznatije klupske brendove. Za one koji ne znaju, Party United cjelonoćni je provod u zagrebačkim klubovima od kojih svaki nudi različiti glazbeni program. Ulaznica stoji 70 kuna, a u nju je uključen besplatni šatl-autobus koji će cijelu noć kružiti gradom i posjetitelje prevoziti od kluba do kluba. Premijeran nastup u Hrvatsku imat će najbolji klub na svijetu Space Ibiza, koji će se u konkurenciji najboljih zagrebačkih klubova predstaviti svojim spektakularnim subotnjim programom Cafe Ole. Prvi put u Zagreb dolazi i Ministry of Sound - najpoznatiji svjetski brend plesne glazbe - na čijem će partyju nastupiti njujorški DJ i producent Sandy Rivera. Kako sve ne bi bilo u znaku elektroničke glazbe, nastupit će tu Gin Cooler i beogradski funkybend Zemlja gruva. Posjetitelje za kraj očekuje poseban nastup Massima i Ljetnog kina. Protekla dva izdanja Partyja Uniteda privukla su više od 20.000 posjetitelja, a očekuje se da će ove godine zainteresiranih za tulumarenje po gradu biti još i više. Detaljnije informacije o klubovima i izvođačima mogu se pronaći na internetskoj stranici www.partyunited-zagreb.com. kvartovski metronom Glas Trešnjevke Glavna urednica Anita Končar Zamjenica glavne urednice Petra Kostanjšak Art direktor Trpimir Ježić Novinari Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Vedran Brkulj Kolumnistice Nives Opačić, Dubravka Miljković Lektura Ana Stipčić HOKEJ NA LEDU, EBEL LIGA LEDENA DVORANA DOMA SPORTOVA, JESEN-ZIMA S početkom u rujnu pa tijekom jesenskih i zimskih mjeseci Zagrepčani ponovno mogu uživati u sportskom ledenom spektaklu te s tribina navijati za zagrebački hokejaški klub Medveščak u novoj sezoni Erste Bank Eishockey lige. Domaće utakmice KHL-a Medveščak igraju se u Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu, a cijena ulaznice za jednu utakmicu iznosi 40 kuna. Ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Eventima, kao i 90 minuta prije utakmice na blagajni na ulazu u Dom sportova. Ulaz za djecu do osam godina, kao i za osobe s invaliditetom, je besplatan, ali uz valjanu besplatnu ulaznicu koja se također može nabaviti na navedenim mjestima. Tako je na domaćem terenu za 30. rujna zakazana utakmica Medveščaka protiv ljubljanske Olimpije, a 9. listopada protiv KAC-a iz Klagenfurta. Cijeli raspored za iduće mjesece može se potražiti na internetskim stranicama kluba - www.medvescak.com. Suradnici u ovom broju Veselko Leutar, Nina Ožegović, Fernando Soprano, Vanja Radovanović, Davor Ivanov, Goran Kauzlarić, Bruno Konjević Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb Uz potporu gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug Za nakladnika Ljiljana Perišić Tisak Vemako tisak Dinamika izlaženja kvartalno Telefon 01 30 27 411 01 30 27 032 Faks 01 30 24 247 e-mail [email protected] MB 3239632 Žiro-račun ZABA 2360000 -1101429565 Naklada 5000 primjeraka ISSN 1846 –503 X glas trešnjevke | jesen 43 centar za kulturu trešnjevka upisi: do 30.9. igraonice za djecu (4-8godina) engleska tečajevi (8-15 godina) plesna glazbena engleski likovna plesni gitara likovni afrički bubnjevi dramski programi za mlade i odrasle engleski za odrasle autogeni trening film i video kazališni gitara [email protected] www.cekate.hrtel: 30 27 411, 30 24 247
© Copyright 2024 Paperzz
