Dim broj 17

obrtnikdimnjaèar
obrtnik
besplatni
primjerak
èasopis za dimnjaèarsku struku
elimo vas informirati
Dimnjaèari i Europska Unija
Str. 2
Stručnjaci u praksi:
Zgrada
prema Direktivi
2010/31/EU
x
Prijedlog mjera
postojeća
Vrsta i naziv zgrade NSZ4 – Ugostiteljsko turistički objekt - Hotel tip
GARNI
K.č. k.o.
Adresa
Mjesto Zagreb
Vlasnik / investitor
Izvođač
Godina izgradnje 2013
%
A+
A
B
C
D
E
F
G
50
150
200
250
> 250
B.M.P. d.o.o.
Mihajlo Vuković. dipl.ing.
P-43/2010
3.4.2013 / 3.4.2023
Energetski pregledi i energetsko
certificiranje zgrada
6. U što većoj mjeri koristiti prirodno dnevno svjetlo.
B
100
Ovlaštena fizička osoba
Ovlaštena pravna osoba
Imenovana osoba
Registarski broj ovlaštene osobe
Broj energetskog certifikata
Datum izdavanja/rok važenja
Potpis
7. Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore u zimskom razdoblju
podizanjem sjenila (zastora) i otvaranjem grilja kada se ugrade.
8. Kod odabira svih novih trošila birati sa boljim energetskim razredom.
9. Koristiti štedne žarulje umjesto običnih.
str. 7
10. Zagrijavati prvi spremnik PTV, a drugi samo po potrebi.
11. Ugraditi solarni sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.
12. U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 25-26 0 C, odnosno
maksimalno najviše 7 0C nižu od vanjske..
13. Redovito (jednom mjesečno) čistiti filtere ventilokonvektora.
14. Ne hladiti prostorije u kojima nitko ne boravi.
15. Prazne sobe samo temperirati.
16.
17.
18.
Podaci o zgradi
AK [m ]
Ve [m3]
f0 [m-1]
H'tr,adj [W/(m2K)]
Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)]
2. Redovito održavanje (servisiranje i podešavanje) termotehničkog sustava grijanja i
hlađenja, najmanje jednom godišnje, osobito prije njegove sezone.
3 Jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.
4. Smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem
sjenila (zastora), ugraditi grilje na način dogovoren s glavnim projektantom. .
5. Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja češćom
kontrolom i regulacijom rada termotehničkog sustava
15
25
- za postojeće zgrade: prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava
zgrade koje su ekonomski opravdane
- za nove zgrade: preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje
bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i
ispunjenje energetskih svojstava zgrade
1. Kontinuirano pratiti utrošak energenata
45,55
Podaci o osobi koja je izdala certifikat
2
Str. 4
Izračun
QH,nd,rel
Energetski certifikat za
nestambene zgrade
nova
Tribulogija dimnjaka zabluda ili
znanstvena èinjenica
2614,66
8170,80
0,29
0,41
25,46
19.
Dimdoznaje
Jačanje poslovanja s velikim sustavima
Bosch Thermotechnik mijenja marke Loos i Köhler & Ziegler u Bosch
Cjelovit asortiman od jednog proizvođača
Bosch Thermotechnik je djelokrug poslovanja s
velikim postrojenjima obuhvatio markom Bosch.
Počevši od 2. srpnja 2012., industrijski kotlovi
koji su nuđeni pod markom Loos, kao i kogeneracijski moduli većeg raspona snage koje proizvodi Bosch KWK Systeme, nekadašnji Köhler
& Ziegler, prodaju se pod markom Bosch. Više
informacija na www.bosch-industrial.com/hr/
broj
17
godina
VII
prosinac
2013
obrtnikdimnjaèar
Editorial
Uvijek
iznova zadovoljstvo mi je predstaviti
:
metode sanacije i kondenzacijsku tehnologiju
zainteresiranim stanarima stambenih zgrada i
njihovim predstavnicima. Zar još uvijek? Kondenzacijska tehnologija i sanacija dimovodnim sustavom s višestrukim priključkom već
je uvelike obrađena tema, predstavljena na
svim zamislivim i nezamislivim skupovima, i u
svim medijima, od stručnih do općepopularnih.
Dosadno, reći ćete. Međutim, zanimanje, pa i
oduševljenje stanara prvi puta suočenih s ovim
jasnim, detaljno razrađenim racionalnim rješenjem, još uvijek pruža osjećaj zadovoljstva.
Posebice stoga što Bosch toplinska tehnika
nudi dokazano kompletno rješenje, koje postoji i
standardno se u Europi primjenjuje već dugi niz
godina. I zaista, suvremeno je ono što odgovara
biti vremena u prostoru u kojem živimo, a ne ono
što je vremenski novo.
U Europu ulazimo već više od desetljeća. Pripremamo se za taj ulazak, predstavljamo tehnologije, dostignuća, najavljujemo promjene zakona,
održavamo skupove. Ovako je to u Njemačkoj,
govorimo, ovako ovdje, onako ondje, navodimo
dokazane referentne primjere. No, ništa se ne
mijenja. I dok na prezentacijskim platnima naših stručnih skupova svih tih godina žive tehnološke naprave budućnosti i zakoni zamišljenog
budućeg društva, život nam teče sasvim drugim
tokom. A realnost ulaska u EU je kao mirisna
sol koja nas budi iz polusvijesti. Kaže ministar,
parafrazirat ću i pojednostaviti, ušli smo u EU i
morat ćemo poštivati zakone. Zvrrrrr, buđenje!
Problemi energetske ovisnosti, emisije stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti,
ekološke održivosti, samo su neki od onih koji,
osim golemog utjecaja na gospodarstvo, zadiru
sve dublje u način života pojedinca. Ignoriranje
problema bilo je možda privlačna metoda, ali posljedice su se u međuvremenu gomilale. I sada
će biti potrebno s njima se suočavati. Bilanca
emisije CO2 nepovoljna je za razvoj industrije,
a cijene prekoračenja su dodatni teret ionako
upitnom razvoju proizvodnje, obavezna energetska iskaznica povlači pitanje energetske
učinkovitosti koja će kod većine zgrada morati
biti unaprijeđena, itd. I tako su sve razine, od
stanovnika do predsjednika države, suočene
s pitanjima čije će rješavanje zahtijevati veliki
trud i troškove. No, i to bi trebalo promatrati kao
jedan od pokretača uspavanog gospodarstva i
financijskog protoka.
Promjene navika su vjerojatno najteže životne
promjene, i teško će ih prosječan građanin svojevoljno prihvatiti. Usprkos racionalnim argumentima. Kao renomirani proizvođač i jedan od
vodećih svjetskih inovatora, ponudili smo znanje i tehnologiju, uvjete i cijene, projektnu i korisničku podršku. I samo još čekamo taj presudni
poticaj. No, mislim da se optimizam u predstojećem vremenu promjena i prilagodbe bez straha
može osloniti na našu uvelike dokazanu stručnu
suradnju, razvijene poslovne odnose i ljudsko
razumijevanje.
DimnjaèariEuropskaUnija
Članovi smo elitnog društva
Europske Unije. Dugo sam bio
protivnik ulaska u Europsku Uniju. Vjerujem da je svatko, tko
je preživio 200 i više dana kao
dragovoljac 1991 godine,
osjećao isto.
Gradski ured za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša,
izgradnju grada, graditeljstvo,
komunalne poslove i promet
Gradski komunalni redar za
dimnjačarske poslove - grad
Zagreb
“Domovinski rat je bio
rat za samostalnost i
odcjepljenje od jedne
unije, pa nam je teško
padala misao ponovnog
učlanjenja u drugu uniju,
tim više što je druga
unija podsjećala na
prošireni sastav prve
unije. ”
“Svrha uspostave
dimnjačarskih područja
jest omogućiti
ovlaštenom područnom
dimnjačaru izvođenje
zadaća čišćenja i
kontrole koje su mu
zakonski naložene. ”
2
Domovinski rat je bio rat za samostalnost i odcjepljenje od jedne unije, pa nam je teško padala misao
ponovnog učlanjenja u drugu uniju,
tim više što je druga unija podsjećala na prošireni sastav prve unije.
Od skeptika ulaska u Europsku Uniju postao sam strastveni zagovaratelj članstva jer svakim danom vidim sve više prednosti. Prvi razlog
zašto volim Europsku Uniju je taj
što se od Hrvatske očekuje da se
ponaša na način prosječnog člana
Unije, a od takvog ponašanja smo
se od 1991. do danas jako udaljili. Moja očekivanja su da ćemo u
sljedećih 6 mjeseci do godine dana
od totalnog nereda ući u kreativan
red. Kako u dimnjačarstvu, tako i
u ostalim institucijama sistema.
Smatram da bi uloga Hrvatske u
Europskoj Uniji mogla biti jednaka
ulozi Floride u Americi, ako ne i
veća od nje. Uloga, značaj i radne
obaveze dimnjačara među prvima
će se morati prilagoditi onima koje
vladaju u Europskoj Uniji. Europska Unija je prepoznala opasnost
od požara i opasnost od udisanja i
najmanje količine ugljičnog monoksida, a budući stanovnici Hrvatske
s tom analizom su dobro upoznati.
Naravno da postoje i one neznalice, o kojima smo pisali u prošlom
broju, koji će i dalje poput papagaja
ponavljati riječ „investicije“ iako
je svakom dimnjačaru, ali i ostalim
pametnim Hrvatima jasno da je investicija druga riječ za Bangladeš
u kojem bi za 200,00 kn mjesečno
radili bez ikakvih prava. Srećom,
Bogu hvala, to se neće dogoditi i
mi ćemo se prilagoditi dolasku
dragih nam novih sugrađana, kako
znanjem tako i propisima.
Za početak, krenimo od toga da
država Hrvatska ima 537 dimnjačarskih područja. Dimnjačarska
područja određuju lokalne i regionalna samouprava prema Zakonu
o komunalnom gospodarstvu. Broj
majstora dimnjačara u Republici
Hrvatskoj je na današnji dan 118.
Majstor dimnjačar koji osvoji koncesiju zove se ovlašteni dimnjačar. Ovlašteni područni dimnjačar
osoba je koju je nadležno upravno
tijelo imenovalo kao ovlaštenog
područnog dimnjačara za određeno dimnjačarsko područje. Radove
čišćenja i kontrole smiju izvoditi
samo ovlašteni područni dimnjačari ili njihovi obrtnički pomoćnici.
Trgovačka društva trebala bi u slučaju podnašanja zahtjeva za dimnjačarsko područje ispuniti uvjete
koje propisuje Zakon o obrtu, a što
u konkretnom slučaju znači da bi
morala zapošljavati majstora dimnjačara za svako područje za koje
se natječe. Svako dimnjačarsko
područje bi trebalo imati majstora
dimnjačara neovisno je li on zaposlen u trgovačkom društvu, svom ili
tuđem obrtu. Prema toj matematici
ili imamo previše dimnjačarskih područja ili imamo premalo majstora
dimnjačara.
Istina je, kao i obično, negdje u
sredini. Puka matematika govori
da nam nedostaje 419 majstora
dimnjačara. Hoćemo li u narednom
periodu školovati naše dimnjačare
ili ćemo, da bi zadovoljili Europske
propise, uvesti majstore dimnjačare, još nije jasno.
Druga pretpostavka je da postojećih 537 dimnjačarskih područja
smanjimo na 118, koliko imamo
majstora dimnjačara. Pitanje je
na koji način uređujemo dimnjačarska područja? Tko ih određuje
odgovorili smo na početku: lokalna
i regionalna samouprava. Kako ih
određuje?
Dimnjačarska područja dijele se
tako:
1. da je zajamčena požarna sigurnost, zaštita ljudi od trovanja kao
i zaštita okoliša
2. da ovlašteni područni dimnjačar
može propisno obavljati svoje
zadaće
3. da su prihodi od redovitih naknada iz njegovih zadaća, nakon
odbitka obaveznih troškova poslovanja, takvi da ovlaštenomu
područnom dimnjačaru osiguravaju primjeren dohodak
4. da su dimnjačarska područja po
mogućnosti jednako vrijedna i
da po mogućnosti obuhvaćaju
cjelovito područje.
Međutim, i tu dolazi do određenih
problema. U praksi se uvijek iznova
događa da vlasnici kuća zahtijevaju
provođenje radova čišćenja i kontrole od strane nekog drugog, a ne
nadležnog ovlaštenog područnog
dimnjačara. To obrazlažu time što
s ovlaštenim područnim dimnjačarom nije moguća suradnja.
Izričita odredba je da se slobodna
ili novoformirana dimnjačarska područja moraju odmah popuniti, jer
ova obveza nadležnog upravnog
tijela proizlazi već iz načela sigurnosti. Upravno tijelo mora popuniti
slobodno dimnjačarsko područje
odmah ili bolje rečeno bez odgađanja, to jest bez skrivenog odugovlačenja. Dimnjačarsko područje postaje slobodno kad je imenovanje
ovlaštenog područnog dimnjačara
završilo, u slučaju smrti i kad je
vrijeme korištenja isteklo. Ako se
može predvidjeti da će upražnjeno
područje biti ukinuto, tijelo može do
ukidanja područja „privremeno“ izvršavanje zadaća čišćenja i kontrole na slobodnom području povjeriti
„zamjeniku“.
Što dalje govori Europska Unija?
Ona govori da ovlašteni dimnjačar
sudjeluje kod pregleda ložišta, kod
tehničkog prijema objekata i kod radova na području zaštite od imisije
te racionalnoga korištenja energije.
Uspostavljanje dimnjačarskih područja predstavlja zapravo monopol
čišćenja i kontrole dimnjaka i ložišta i predstavlja bitne osnove prava
na slobodu izbora. Naime, ako se
uspostavljaju fiksna dimnjačarska
područja, iz toga proizlazi da se vlasnici kuća, koje se nalaze na dimnjačarskom području, moraju služiti
uslugama nadležnog ovlaštenog
područnog dimnjačara kako bi dali
izvesti radove čišćenja i kontrole,
i da, s druge strane, ovlašteni područni dimnjačar mora u tim kućama obaviti sve radove koji spadaju
u njegov djelokrug. Monopol dimnjačarskog područja ima na strani
piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.
potrošača prisilnu obvezu sklapanja
ugovora s nadležnim ovlaštenim
područnim dimnjačarom. Potrošači
često napadaju ovu odredbu argumentom da nije spojiva s načelima
slobodnog tržišnog gospodarstva.
Uvjerio sam se da uspostavljanje
fiksnih dimnjačarskih područja, u
kojima ovlašteni područni dimnjačar snosi odgovornost za propisno
izvođenje zadaća za koje je zadužen, najučinkovitije i najjednostavnije omogućuje kontrole koje će
provoditi država, a koje su potrebne
zbog požarne sigurnosti i zaštite
zdravlja. Kad bi se ukinula dimnjačarska područja i kada bi postojala
sloboda nadmetanja u dimnjačarskom poslu, ne bi se više mogla pojedinom vlasniku obrta nametnuti
odgovornost za to da vlasnici kuća i
stvarno daju izvoditi potrebne radove čišćenja i kontrole. Tada, naime,
više ne bi bilo određeno koji dimnjačar bi morao izvesti radove u pojedinim kućama. Uprava se, sukladno
tomu, više ne bi mogla ograničiti
na to da nadzire propisno obavljanje profesije ovlaštenih područnih
dimnjačara, štoviše, ona bi u svrhu osiguranja požarne sigurnosti, u
istom opsegu kao do sada, morala
kroz kontrole u pojedinim kućama
osigurati ispunjavanje obveza čišćenja. Upravni trošak potreban u
tu svrhu bio bi nerazmjerno visok.
Naravno, ne moram posebno napominjati da u te radove ne spadaju
poslovi projektiranja, saniranja i
nadgledanja izgradnje dimnjaka,
kojima su se neki dimnjačari, u ne
tako davnoj prošlosti, služili kako bi
povećali svoju dobit.
Svrha uspostave dimnjačarskih područja jest omogućiti ovlaštenom
područnom dimnjačaru izvođenje
zadaća čišćenja i kontrole koje su
mu zakonski naložene. Podjelu
dimnjačarskih područja mora izvršiti nadležno upravno tijelo. Ne može
se smatrati dopuštenim da stručna
udruga dimnjačara pripremi podjelu
do te mjere da nadležno upravno
tijelo samo ne djeluje, odnosno da
samo usvoji predloženu podjelu.
Koje se obavljene aktivnosti mogu
smatrati radovima čišćenja i kon-
èasopis za dimnjaèarsku struku
trole treba odrediti kroz Pravilnik o
čišćenju i kontroli. U Pravilniku o
čišćenju i kontroli treba zaključno
odrediti koje je pojedine radove čišćenja i kontrole ovlašteni područni dimnjačar dužan izvoditi. Kroz
ovakvo utvrđenje navedeni poslovi
ostaju rezervirani za ovlaštenog
područnog dimnjačara. Samo on
i, pod njegovom odgovornošću,
njegovi pomoćnici smiju obavljati
takve radove. Kršenje ovog propisa
predstavlja prekršaj.
I ovdje treba biti jako odgovoran.
Navest ću zadnji primjer iz Zagreba.
Korisnik stana u stambenoj zgradi
sa 6 etaža postavio je novu hidromasažnu kadu. Postojeći plinski
atmosferski bojler mu nije dovoljno
brzo punio kadu pa se posavjetovao sa stručnjakom iz branše plinskih bojlera. Stručnjak iz branše
savjetovao mu je jači, brži plinski
bojler s ventilatorom. Plinoinstalater je ustanovio da je dimnjak čist
i da po svojim tehničkim karakteristikama zadovoljava propisane
standarde za predloženi novi bojler
te izvršio zamjenu plinskog bojlera.
Epilog: jedan stanar na predmetnoj zgradi je uživao u svojoj novoj
hidromasažnoj kadi, dok se drugi
stanar otrovao udisanjem ugljičnog
monoksida. Pitanje je kako je to
moguće i tko je kriv? Izvanzemaljci? Predsjednik? Gradonačelnik?
Dakle ovako:
1. Dimnjak je ispravan.
2. Plinski bojler je ispravan.
3. Jedan stanar je zadobio teško
trovanje ugljičnim monoksidom
To su činjenice.
Što se dogodilo?
Plinoinstalater nije zatražio kontrolu područnog dimnjačara već
je zaključio da ispravan dimnjak
i ispravno plinsko trošilo moraju
ispravno raditi i ne mogu izazvati
trovanje. Pogrešno. Na postojeći
dimnjak nije bilo spojeno samo to
zamijenjeno plinsko trošilo, nego,
dugi niz godina, i još jedno o kojem
plinoinstalater nije imao saznanja.
Oba plinska trošila su bila atmosferska i radila su na principu podtlaka. Kada je plinoinstalater montirao
plinsko trošilo s ventilatorom koje
radi na principu predtlaka zatvorio
je, ne znajući, mogućnost odvoda
plinova izgaranja atmosferskom
trošilu, čime je došlo do povrata
ugljičnog monoksida u prostoriju
korisnika atmosferskog plinskog
bojlera. Čisto hipotetički raspravljano, ova situacija se dogodila, ali
se i nije morala dogoditi. Naime,
plinski bojleri rade diskontinuirano.
Oni rade samo kada ih upotrebljavamo. Svaki bojler za sebe radi besprijekorno, ali ako oba rade u isto
vrijeme, odmah, trenutno, dolazi
do povrata ugljičnog monoksida u
prostoriju atmosferskog bojlera.
Moglo se dogoditi da nikada ne
rade u isto vrijeme.
Ovakva situacija se događa i u
Europskoj Uniji i zato su dali toliku
važnost dimnjačarskoj službi. Smisao odredbe kontrole usklađenosti
rada dimnjaka i trošila znači da nije
dovoljno imati samo ispravan dimnjak i ispravno trošilo, već i njihov
usklađen rad. Nije u prvom planu
osiguranje dohotka ovlaštenih područnih dimnjačara, taj je dohodak
zajamčen već kroz ustanovljenje
fiksnih dimnjačarskih područja i
kroz obvezu čišćenja i kontrole,
već da se ovakve stvari koje su
navedene u gornjem primjeru više
nikada ne dogode. Štoviše, poglavito se utvrđuje odgovornost za
propisno obavljanje radova čišćenja i kontrole. Kad bi i druge osobe
smjele obavljati radove propisane
u skladu s pravilima o čišćenju i
kontroli usklađenosti rada dimnjaka
i ložišta, u pojedinačnom bi slučaju
bilo teško utvrditi tko je odgovoran
za neispravno stanje uređaja koji
podliježu obvezi čišćenja i kontrole,
a samim time bi i sigurnost građana bila bitno smanjena pa čak do
razine nereda.
Visokoučinkovita kondenzacijska
tehnologija - idealno rješenje za
sanaciju stambenih zgrada
Kondenzacijski uređaji Bosch i Buderus sadrže tvornički ugrađenu dimovodnu
zaklopku, te su time već tvornički spremni za sanaciju s korištenjem pretlačnog
sustava, odnosno sustava s mogućnošću priključka većeg broja uređaja na
jedan dimovod.
www.bosch-climate.com.hr, www.buderus.com.hr
3
obrtnikdimnjaèar
Stručnjaciupraksi
piše:MarkoJakobović dipl.ing.stroj.
[email protected]
TRIBOLOGIJADIMNJAKA - Zabluda
iliznanstvenaèinjenica ?
:
grčka riječ : TRIBO (=trljati)
Leonardo da Vinci
(1452.-1519.) – otkrio dva zakona
trenja (otpor trenja, odnos težine
i sile)
Charles-Augustin de Coulomb
(1736.-1806.) – zakon trenja i
viskoznosti
Charles Hatchett (1760.-1820.) –
prvi test trenja (trošenje zlatnih
novčića)
Peter Jost (1921.) – „The Jost
Report, 1966.“ (utrošak novca u
UK zbog trenja)
David Tabor (1913.-2005.) –
stupanj interakcije između
površina
Definicije
Napomena: Kod dimovodnih sustava nema pojave adhezije !
Faza I : Stvaranje mikropukotine,
redovito ispod površine.
TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna
znanost o trenju i trošenju. Istraživanja na području tribologije
usmjerena su na smanjenju negativnih posljedica trenja i trošenja,
koja se očituju direktnim gubicima
(energije, materijala) i indirektnim
gubicima (zastoji, održavanje, pouzdanost, sigurnost, utjecaj na
okoliš).
Faza II : Propagacija mikropukotine.
Slika 3 : Adhezija
TROŠENJE je progresivni gubitak
materijala s radnih površina tijela, uslijed dinamičkog kontakta s
drugim tijelom ili fluidom. Sustavi
u kojima se pojavljuju procesi trošenja nazivaju se tribosustavi. Takvi su svi sustavi kod kojih postoji
relativno gibanje između pojedinih
dijelova.
Faza I : Abraziv „a“ tvrdoće Ha
pod djelovanjem normalne komponente sile Fn prodire u materijal,
ali samo u konstituent „3“ koji je
mekši od abraziva.
Faza II : Djelovanjem tangencijalne
komponente sile Ft ostvaruje se
mikrorezanje. Čestice trošenja su
spiralne strugotine (duktilni materijali) ili krhotine (krhki materijali).
Napomena: Kod dimovodnih sustava nema pojave abrazije !
Faza I : Nastajanje adhezijskog
spoja različitog stupnja jakosti na
kontaktu izbočina.
Slika 1 : Shema tribosustava
Raznovrsnost uvjeta kontakata
(geometrijski oblik, stanje površine, materijal, način i brzina relativnog gibanja, temperatura) uzrokuje
veliki broj pojavnih oblika trošenja.
Kod svakog od njih dolaze do izražaja različita svojstva materijala pa
zato otpornost trošenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo već
naziv za grupu svojstava.
Postoje četiri osnovna mehanizma
trošenja: abrazija, adhezija, umor
Faza III : „Ispadanje“ čestice trošenja, obično oblika pločice ili iverka.
Napomena: Kod dimovodnih sustava nema pojave umora površine !
Erozija
Erozijsko trošenje je posljedica
djelovanja djelića fluida (bez
ili uz prisutnost krutih čestica
nošenih fluidom) koji velikim
brzinama udaraju o površinu tijela. Erozijsko se trošenje može
smanjiti: eliminacijom krutih
čestica iz fluida, smanjivanjem
relativne brzine fluida, promjenom kuta udara fluida u tijelo,
izborom pogodnog materijala i
pogodnim izmjenama obrade
materijala postupcima inženjerstva površina.
Faza I : Pojava lokalnog turbulentnog strujanja fluida.
4
(metoda „suhi pijesak/gumeni kotač“, ASTM G 65-85)
Zaključno
- Laboratorijsko ispitivanje uzoraka materijala (testovi u kojima
se ispituju laboratorijski pripremljeni uzorci) ;
- Laboratorijsko ispitivanje gotovih dijelova (testovi u kojima se
ispituju gotovi dijelovi) ;
Slika 6 : Ispitivanje materijala u uvjetima abrazije
Slika 5 : Erozija
Ispitivanje materijala u uvjetima abrazije
Napomena: Kod dimovodnih sustava nema pojave erozije !
Faza III : Otkidanje čestice (eventualno). Oblik čestica trošenja
ovisi o uvjetima, a uglavnom je
lističast.
površine i erozija. Mehanizmi trošenja opisuju se pomoću jediničnog događaja, tj. slijeda događaja koji prethode otkidanju jedne
čestice trošenja s radne površine
tijela. Svaki realni proces trošenja
sastoji se od jednog, dva ili više
osnovnih mehanizama trošenja
koji djeluju u vremenskom slijedu
ili istovremeno.
Slika 8 : Ispitivanje materijala u uvjetima adhezije
Ispitivanje materijala u uvjetima erozije (sl.7)
Faza II : Raskidanje adhezijskog
spoja. Čestica trošenja ostaje
spontano „nalijepljena“ na jednom
članu kliznog para.
Slika 2 : Abrazija
- Eksploatacijsko ispitivanje (ispitivanje tijekom eksploatacije).
Faza II : Erozijsko trošenje materijala u smjeru strujanja iza nepravilnosti na površini.
Ispitivanje otpornosti trošenju
Slika 4 : Umor površine
Slika 7 : Ispitivanje materijala u uvjetima erozije
Kod strujanja dimnih plinova u
dimnjaku nema niti jednog značajnijeg oblika triboloških pojava
između fluida i unutarnje stijenke
dimovoda. Naime, sile fluida na
površinu te brzine strujanja su premale za značajniji utjecaj na stjenku dimnjaka (plinska atm. ložišta
= 2…4 m/s , plinska pretlačna ložišta = 5…10 m/s). Uspoređujući
s brzinama fluida u npr.
izlaznoj sapnici plinske
turbine (cca. 600 m/s)
takve brzine su premale
za bilo kakav erozijski
utjecaj na dimovod.
Podredno, dimni plinovi
ne sadrže krute čestice
koje bi imale potrebnu
tvrdoću da ostvare mikronapukline na unutarnjoj stijenci dimovoda.
Nasuprot dimovodu, određene
komponente sustava grijanja su
interesantne za tribološka istraživanja (npr. ležaj radijalnog ventilatora plinskog zatvorenog grijača vode, pumpa potrošne tople
vode u sustavu grijanja, strujanja
u sapnici trostupanjskog plamenika uljnog kotla, strujanje vode
u bakrenim cijevima itd.) ali nisu
dovoljno ispitane tijekom same eksploatacije.
èasopis za dimnjaèarsku struku
Stručnjaciupraksi
piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.
Ložištanakrutagorivaitrovanja ugljiènimmonoksidom
Do sada sam u člancima u DIM-u i
na stručnim skupovima dimnjačara
obrađivao problematiku trovanja
ugljičnim monoksidom isključivo
iz perspektive plinskih ložišta i s
njima povezanim dimnjacima. To
je tako s razlogom, jer su trovanja
ugljičnim monoksidom i danas relativno česta pojava, s tendencijom
smanjenja broja smrtno stradalih,
ali ne i broja slučajeva trovanja.
Nepravilnosti koje prethode trovanju su:
- neodgovarajuća ventilacija prostora,
- neispravan dimnjak,
- neispravan plinski aparat,
- kombinacija prethodno nabrojanih
Najčešći scenarij izgleda ovako:
plinski aparat tipa B11 i na otvorima ugrađena PVC izo-stolarija.
Možemo se nadati da je smanjenje
broja smrtnih slučajeva dijelom
i posljedica našeg angažmana u
propagandi s tematikom trovanja
ugljičnim monoksidom.
Kroz te slučajeve trovanja ugljičnim
monoksidom od plinskih aparata i
dimnjaka provlače se i pojedinačni
slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom korištenjem ložišta na kruta
goriva.
Trovanja
U zadnjih nekoliko godina zabilježeni su sljedeći slučajevi trovanja
ugljičnim monoksidom iz ložišta na
kruta goriva:
-
okolica Novog Marofa,
-
okolica Samobora,
-
okolica Knina,
-
Zagreb,
-
okolica Dubrave Vrbovečke.
Okolica Novog Marofa – Mladi
bračni par je 2009. godine živio u
vikendici. Za grijanje su koristili peć
na kruta goriva. Tijekom noći došlo
je do trovanja ugljičnim monoksidom. Dvogodišnje dijete je umrlo, a
roditelji su završili u bolnici otrovani
monoksidom.
Okolica Samobora, mjesto Slapnica – mladi bračni par je 2010. godine u obiteljskoj kući smrtno stradao
od trovanja ugljičnim monoksidom.
Izvor monoksida je bila peć na kruta
goriva koja se nalazila u sobi u kojoj
su supružnici spavali.
Okolica Knina, mjesto Oklaj –
2009. godine do trovanja je došlo
u trošnoj obiteljskoj kući jer su za
loženje koristili brikete koje su ložili
na podu u otvorenom ložištu – jednogodišnja beba je smrtno stradala, a ostali ukućani su završili s
teškim otrovanjem.
Vratimo se na početak priče. Kako
osmom mjesecu trudnoće je smrtno stradala, a suprug je bio u stanju
teškog trovanja.
Sredinom 80-tih je nadograđen
dimnjak (slika 2) za ugradnju peći u
još jednu sobu kuće (soba u kojoj
se 2012. god. stradali supružnici).
Veličina sobe je cca 12m2. Radi se
o dimnjaku izrađenom od azbestnih
cijevi (tzv. salonitnim cijevima) bez
toplinske izolacije. Dno dimnjaka
se nalazi u betonskom bloku unutar kojeg se nalazi zazidan sabirač
čađe. Visina dimnjaka je cca 6m,
a na visini cca 2m od donjeg ruba
dimnjaka nalazi se priključak. Radi
se o horizontalno položenoj čeličnoj
cijevi duljine 1m. Spoj cijevi i dimnjaka je izveden na način da čelična
cijev dolazi do dimnjaka, na dimnjaku je napravljen otvor, a prostor
između priključne cijevi je obložen
staklenom vunom i zažbukan. Pregledom dimnjaka utvrđeno je da je
cijev dimnjaka čista i prohodna, dok
je u priključnoj cijevi blizu priključka
pronađen komad staklene vune koji
je manjim dijelom blokirao cca 10%
poprečnog presjeka cijevi. Na priključak je bila spojena peć na kruta
goriva snage 8kW. Tijekom 2012.
godine su na kući neki prozori zamijenjeni novim PVC izo-prozorima. To
je napravljeno i u predmetnoj sobi u
kojoj se nalazi peć na drva.
Tijekom očevida ispitao sam funkcioniranje dimnjaka kod zatvorenog
i otvorenog prozora. Rezultat je bio
očekivan, tijekom rada peći kod zatvorenog prozora došlo je do povrata dimnih plinova u sobu, i obratno,
kada je prozor bio odškrinut, do povrata nije došlo.
tanje kako postupiti u ovom slučaju
i nagovoriti stranke da surađuju s
dimnjačarom.
Zaključak
Nabrojani i opisani slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom iz ložišta
na kruto gorivo govore da su ložišta
na kruto gorivo podjednako opasna
s aspekta trovanja ugljičnim monoksidom kao i plinski aparati. S
obzirom na produbljavanje ekonomske krize i cijenu plina, sve veći je
broj ljudi koji s plina kao energenta
za grijanje prelaze na ložišta na kruto gorivo (najčešće drva). Razlika
između plinskih aparata i ložišta na
kruta goriva je u tome što su dimnjačari jedine stručne osobe koje
kontroliraju i održavaju ložišta na
kruta goriva pripadajuće dimnjake.
Stoga su područni dimnjačari najvažnija karika za sigurnost korisnika
ložišta na kruta goriva!
Agencija za istraživanje
nesreća i ozbiljnih nezgoda
zrakopolova
Slika 2: Naknadno izgrađen salonitni dimnjak
Važno je napomenuti da su supružnici prostoriju koristili kao spavaću
sobu, drugo: vremenski uvjeti su
bili otežani za rad dimnjaka zbog
maglovitog vremena.
Slika 1: Kuća u kojoj je došlo do trovanja
nastaje ugljični monoksid? CO
nastaje nepotpunim izgaranjem,
odnosno nepotpunim vezivanjem
ugljika i kisika. Sva kruta, tekuća i
plinovita goriva u sebi sadrže ugljik,
koji je njihov građevni element.
Ugljik je znači građevni element
ugljena, drva i svakog drugog krutog goriva. Da bi se stvorili idealni
uvjeti za izgaranje krutog goriva do
svake molekule goriva potrebno je
dovesti točno određenu količinu
zraka. Takav proces izgaranja je
vrlo teško osigurati u ložištima na
kruta goriva. Stoga se u ložištima
na kuta goriva dijelom odvija i proces nepotpunog izgaranja, u kojem
nastaje ugljični monoksid.
Zagreb-Bliznec – u obiteljskoj kući
je od trovanja monoksidom smrtno stradao vlasnik. Uzrok trovanja
je loženje krutog goriva u trošnom
štednjaku u prostoriji u kojoj je spavao.
Okolica Dubrave Vrbovečke – u
Dubravi Vrbovečkoj dogodio se najnoviji slučaj trovanja ugljičnim monoksidom iz ložišta na kruto gorivo.
Trovanje se dogodilo tijekom noći
sa subote na nedjelu 24./25.studenog 2012. Nesreća se dogodila u
klasičnoj obiteljskoj kući koja ima
dva dimnjaka od opeke sagrađena
unutar kuće. Osobe su nastradale u
jednoj sobi u kojoj je spavao mladi
bračni par. Supruga, koja je bila u
Područni dimnjačar je do trenutka nesretnoga događaja trovanja
ugljičnim monoksidom i stradavanja trudnice tek bio dobio koncesiju
i nije završio snimanje terena na kojem godinama, možda i desetljećima nije bio područnog dimnjačara.
Otac oštećenog je rekao da sami
održavaju dimnjake, a sporni dimnjak su očistiti dva tjedna prije
tragedije, te da su inače svaka dva
tjedna čistili dimnjak.
Nakon nesretnog događaja i očevida kojim je utvrđen niz nepravilnosti koje su dovele do trovanja
ugljičnim monoksidom, novoimenovani područni dimnjačar dolazi
na lokaciju radi pregleda, međutim
stranke ga odbijaju pustiti u dvorište, a kamoli da ga pripuste dimnjacima, uz obrazloženje da oni sami
održavaju dimnjake. Postavlja se pi-
Slika 3: Kvaliteta rada peći spojene na salonitni dimnjak
Slika 4: Detalj spoja dimovodne cijevi
5
obrtnikdimnjaèar
DimMob–prvamobilnaaplikacija
skrojenaiskljuèivozapotrebeDIMNJAÈARA
:
DimMob je prva mobilna aplikacija koja može više nego bilo
koja druga mobilna aplikacija
namijenjena dimnjačarima:
1. Povezivanje baze Dim 2.4 s mobitelom i razmjena podataka u oba
smjera. Baza Dim 2.4 predstavlja
centralno mjesto svih podataka
o klijentima. Podaci se s jednog
mjesto šalju na mobitele dimnjačara, a isto tako, sve transakcije
obavljene na terenu na kraju radnog dana šalju se sa svih mobitela u centralnu bazu Dim 2.4.
2. Izdavanje fiskalnih računa. Za
razliku od svih do sada viđenih
fiskalnih računa, jedino DimMob
izdaje personalizirane račune –
svaki račun glasi na prezime i ime
osobe vlasnika kuće s podacima
o adresi. Zahvaljujući personaliziranim podacima, imate mogućnost povezivanja izdanog računa
na terenu i centralne baze Dim
2.4 na kraju radnog dana.
3. Ispis obavijesti. U slučaju da je
ulazak u kuću onemogućen, postoji opcija ispisa Obavijesti kojom obavještavate vlasnika kuće
o nemogućnosti obavljanja zakonom propisane obaveze čišćenja
dimnjaka i najavljujete ponovni
dolazak za neki novi planirani datum i vrijeme.
6
Imajte pregled u stvarnom vremenu što se događa na terenu iz svog
ureda.
Donosite odluke temeljem stvarnih
podataka s terena.
Imajte uvid u profitabilnost i učinak
svakog zaposlenika.
Što točno dobivate korištenjem
aplikacije DimMob1.0:
1. Potpunu kontrolu učinkovitosti
nad vašim djelatnicima na terenu
temeljem izdanih računa i obavijesti.
2. Potpunu i pravovremenu informaciju o tome:
a. tko je izdao račun ili obavijest –
koji dimnjačar
b. u kojoj kući je izdan račun ili ispisana obavijest
c. kada je izdan račun ili obavijest –
točan datum i vrijeme
d. koje usluge su naplaćene - stavke računa.
3. Zaključak dana – i prije samog
povratka dimnjačara s terena
vi već imate informaciju o svim
izdanim računima te iznosu
dnevnog utrška po svakom
dimnjačaru.
4. Preglednost i nadzor nad
kompletnosti obavljenih radova na terenu – pregled po
ulicama do razine kućnog
broja i imena i prezimena vlasnika kuće.
O
Tehnologija:
1. Bilo koji postojeći mobitel (Samsung, HTC, LG…)
s verzijom Android 2.3.5 ili
noviji, preporučena veličina
ekrana je 3,5’’.
2. Mobitel mora imati opciju
korištenja interneta – potrebno i za fiskalizaciju računa i
prijenos podataka između
baze Dim–> mobitel->Dim.
3. Mogućnost izdavanja personaliziranih računa i kad nemate
pristup Internetu, a povratkom
u područje gdje Internet postoji
odradi se samo proces fiskalizacije računa.
4. Za ispis računa i obavijesti trenutno se koristi mobilni printer
STAR-SMT300 (bluetooth), a na
zahtjev postoji mogućnost prilagodbe ispisa i na druge mobilne
printere.
èasopis za dimnjaèarsku struku
Energetskipreglediienergetsko
certificiranjezgrada(8.)
Stambena zgrada ili prostor se svrstava u jedan od 8 razreda energetske
potrošnje od A+(≤ 15 kWh/m2a) do
G (>250 kWh/m2a) temeljem specifične godišnje potrebne toplinske
energije za grijanje za referentne klimatske podatke po kvadratu korisne
površine.
Nestambena zgrada ili prostor se
svrstava u jedan od 8 razreda energetske potrošnje od A+(≤ 15 %) do
G (>250 %) temeljem relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske
energije za grijanje u %, a omjer je
godišnje potrebne energije grijanje za
referentne klimatske podatke po kvadratu korisne površine i dopuštene
specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.
U budućnosti će se u En Certu obavezno osim energije potrebne za grijanje navoditi potrebna energija za
hlađenje, za pripremu tople vode, za
rasvjetu i ostale sustave zgrade, sve
s ciljem izračuna ukupne potrošnja
energije u zgradi do razine primarne
energije. Na taj način će se ustanoviti
i emisija CO2 potrebna za proizvodnju
utroška energije, što će se na kraju
naplatiti od korisnika, odnosno vlasnika.
En Certom se predočuju energetska
svojstva zgrade ovisno o izvedbi i
samoj zemljopisnoj lokaciji zgrade.
Zgrade ovisno o godini gradnje, dakle
samoj izvedbi, imaju uglavnom očekivani energetski razred. Na potrošnju energije imaju utjecaj i različiti
tehnički sustavi koji troše energiju u
zgradi, način njihovog korištenja, kao
i navike korisnika.
Energetski pregled je postupak kojim
se temeljem snimka stanja zgrade i
sustava koji troše energiju, računa
distributera za potrošnju energije tijekom zadnje 3 godine i proračuna dobivaju podaci za analizu. Metodologiju energetskog pregleda propisalo je
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU). Nakon analize
stanja potrošnje energije predlažu
se konkretne mjere za povećanje
energetske učinkovitosti postojeće
zgrade. U energetskom pregledu sudjeluju obavezno ovlašteni stručnjaci
iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike, elektronike i
strojarstva. O energetskom pregledu
sastavlja se Izvješće propisano Metodologijom i dostavlja se MGIPU.
Investitor ili vlasnik zgrade dužan je
ovlaštenoj osobi koja provodi energetski pregled osigurati sve podatke
za neomatan rad, a osobito: podatke
o potrošnji energije u zadnje 3 godine, tehničku dokumentaciju o sustavima koji se pregledavaju, izvješća o
prethodnim energetskim pregledima,
o redovitim pregledima i servisima,
slobodan pristup sustavima, razgovor
s korisnicama o načinu koirištenja
energije u zgradi. Distributeri energije
i vode za zgrade dužni su bez naknade
dostaviti podatke kojima raspolažu u
roku od 30 dana od dan zaprimanja
zahtjeva.
Izmjenama Pravilnika o energetskim
pregledima građevina i energetskom
certificiranju zgrada (»Narodne novine« br. 29/13) dopušteno je da se
Proračuni propisani Pravilnikom o
energetskim pregledima građevina
i energetskom certificiranju zgrada
(»Narodne novine« br. 81/12) koji se
provode prema Metodologiji provođenja energetskog pregleda građevina, u dijelu koji se odnosi na proračun i modeliranje toplinskih gubitaka
za stvarne uvjete korištenja, odnosno
potrebne (isporučene) energije, u sustavima grijanja, pripreme potrošne
tople vode, hlađenja, ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije,
te potrebne energije za rasvjetu, provode nakon 30. lipnja 2013.
Propisi iz područja energetske učinkovitosti
Propisi koji su na trenutno na snazi
iz područja energetskog certificiranja
su:
• Zakon o učinkovitom korištenju
energije i neposrednoj potrošnji
Narodne novine 152/08, 55/12
• Uredba o ugovaranju i provedbi
energetske usluge u javnom sektoru Narodne novine 69/12
• Pravilnik o kontroli energetskih
certifikata zgrada i izvješća o
energetskim pregledima građevina, Narodne novine 81/12
• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za
osobe koje provode energetske
preglede građevina i energetsko
certificiranje zgrada, Narodne novine 81/12, 64/13
• Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Narodne novine
81/12 , 29/13
• Metodoogija
• Algoritam
Propisi o energetskim pregledima
građevina i energetskom certificiranju
zgrada kao energetskoj učinkovitosti
iz domene Ministarstva graditeljstva
i prostornog uređenja, objavljuju se
na njihovim web stranicama www.
mgipu.hr i stalno ažuriraju.
Obveze od 1.srpnja 2013.
koje prozilaze iz propisa
Energetski certifikat se izdaje za zgrade ovisno o namjeni korištenja, a dijele se na:
SZ
Stambene zgrade: s jednim
stanom i sa dva ili više stanova,
NSZ Nestambene zgrade različite
namjene
Nestambene zgrade se dalje dijele
prema namjeni na zgrade uredske
namjene, obrazovne namjene, bolnice, hoteli, sportske građevine, zgrade
veleporodaje i maloprodaje, ostale
nestambene zgrade,
Nestambene zgrade se još označavaju znamenkom, npr. NSZ24 = ugo-
provodi svake dvije godine od dana
dostave izvješća o redovitom pregledu, a kod plinskih kotlova svake 4
godine.
stiteljsko turistički objekt, s ciljem
realnije usporedbe različitih zgrada
po namjeni
Izdavanje energetskog certifikata nije
potrebno za nove i postojeće zgrade
kao i uporabne cjeline u zgradama
koje se prodaju, iznajmljuju, daju na
leasing ili daju u zakup a koje imaju
uporabnu korisnu površinum manju
od 50 m2,
Obavezni su redoviti godišnji pregledi sustava grijanja, sustava grijanja i
hlađenja kao i sustava klimatizacije
po drugim propisima. Kod redovitog
pregleda sustava grijanja potrebno je
izvršiti potrebna mjerenja od ovlaštene osobe prema posebnom propisu
iz područja zaštite okoliša kojim se
uređuje obavljenje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija
u zrak iz stacionarnih izvora.
Zgrada javne namjene ili samostalna
uporabna cjelina koja se koristi za
javnu namjenu, od 1. srpnja 2013,
ako ima ukupnu korisnu površinu
Zgrada
prema Direktivi
2010/31/EU
x
nova
Izračun
%
A+
A
B
C
D
E
F
G
45,55
15
25
50
Ovlašteni projektant
strojarskih instalacija
- za postojeće zgrade: prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava
zgrade koje su ekonomski opravdane
- za nove zgrade: preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje
bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i
ispunjenje energetskih svojstava zgrade
1. Kontinuirano pratiti utrošak energenata
2. Redovito održavanje (servisiranje i podešavanje) termotehničkog sustava grijanja i
hlađenja, najmanje jednom godišnje, osobito prije njegove sezone.
3 Jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.
4. Smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem
sjenila (zastora), ugraditi grilje na način dogovoren s glavnim projektantom. .
5. Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja češćom
kontrolom i regulacijom rada termotehničkog sustava
6. U što većoj mjeri koristiti prirodno dnevno svjetlo.
B
100
150
200
7. Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore u zimskom razdoblju
podizanjem sjenila (zastora) i otvaranjem grilja kada se ugrade.
8. Kod odabira svih novih trošila birati sa boljim energetskim razredom.
9. Koristiti štedne žarulje umjesto običnih.
10. Zagrijavati prvi spremnik PTV, a drugi samo po potrebi.
11. Ugraditi solarni sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.
250
> 250
Podaci o osobi koja je izdala certifikat
Ovlaštena fizička osoba
Ovlaštena pravna osoba
Imenovana osoba
Registarski broj
Regi
oj ovlaštene osobe
Broj energetskog certifikata
Datum izdavanja/rok
izdavanja
važenja
Potpis
12. U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 25-26 0 C, odnosno
maksimalno najviše 7 0C nižu od vanjske..
13. Redovito (jednom mjesečno) čistiti filtere ventilokonvektora.
14. Ne hladiti prostorije u kojima nitko ne boravi.
B.M.P. d.o.o.
Mihajlo Vuković. dipl.ing.
P-43/2010
15. Prazne sobe samo temperirati.
3.4.2013 / 3.4.2023
17.
16.
18.
Podaci o zgradi
AK [m2]
Ve [m3]
f0 [m-1]
H'tr,adj [W/(m2K)]
Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)]
B.M.P
Prijedlog mjera
postojeća
Vrsta i naziv zgrade NSZ4 – Ugostiteljsko turistički objekt - Hotel tip
GARNI
K.č. k.o.
Adresa
Mjesto Zagreb
Mjes
agreb
Vlasnik / investitor
Izvođač
Godina izgradnje 2013
QH,nd,rel
Energetski certifikat za
nestambene zgrade
Na tržištu nekretnina Energetski certifikat (u daljem teksti En
Cert) zgrada i dijelova zgrada
od 1. srpnja ove godine je
zakonska obveza u Republici
Hrvatskoj.
piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.
2614,66
8170,80
0,29
0,41
25,46
veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015.
veću od 250 m², mora imati EnCert
zgrade izložen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade, obično
kod glavnog ulaza u zgradu.
Javno se izlažu 1. stranica na kojoj je
strelicom na energetskoj skali označen energetski razred zgrade i 3. stranica koja koja sadrži prijedlog mjera
za poboljšanje energetskih svojstava
zgrade koje su ekonomski opravdane
kod postojećih zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano
na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede
energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod
novih zgrada (vidi sliku).
Za izradu i javno izlaganje EnCert odgovoran je Vlasnik zgrade, a korisnik
zgrade dužan je omogućiti njegovu
izradu i javno izlaganje. Rok važenja
EnCerta je 10 godina.
Energetski pregled se obavezno provodi za zgradu koju veliki potrošač
koristi za obavljanje svoje djelatnosti,
javnu rasvjetu, zgrade javne namjene
neto površine veće od 500 m2 (od
9.srpnja 2015 veće od 250 m2),
zgrade ili dijelove zgrada koje podliježu obvezi energetskog certificiranja,
sustave grijanja u zgradama s kotlom
ukupne nazivne snage 20 kW i veće,
sustave hlađenja i klimatizacije u
zgradama ukupne nazivne snage 12
kW i veće. Energetski pregled se provodi svakih 5 godina.
Redoviti energetski pregled sustava
grijanja s kotlom efektivne nazivne
snage većom od 100 kW obvezno se
19.
Kod kupoprodaje i iznajlmljivanja zgrada, poslovnih prostora od 1. srpnja
2013. potrebno je priložiti En CERT.
Vlasnik zgrade dužan je prilikom
prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili
davanja u zakup zgrade ili njene samostalne uporabna cjelina osigurati
energetski certifikat i dati ga na uvid
potencijalnom kupcu, unajmljivaču ili
zakupoprimcu.
En Cert je sastavni dio ugovora o kupoprodaji.
Kod oglašavanja u medijima zgrada
koje se prodaju, iznajmljuju, daju na
leasing ili u zakup ili njihovih samostalnih uporabna cjelina, se u oglasu
mora navesti i energetski razred te
zgrade ili njezine cjeline.
Prije početka uporabe nove zgrade
odnosno puštanja u pogon potrebno
je osigurati i En CERT, to se odnosi i
na stare zgrade koje nemaju uporabnu
dozvolu.
Energetsko certificiranje i energetski
pregledi zgrada i ostalih građevina
koje troše energiju nije nepotreban
i suvišan trošak. Nakon ovih postupaka i provedene stručne analize,
moraju se ustanovti mjere kojima
se postiže energetska učinkovitost u
zgradi. Primjenom ovih mjera postiže
se višestruka korist, jer angažmanom
projektanata, proizvođača različitih
sustava zgrade i izvođača vlasnik odnosno korisnik zgrade smanjuje troškove za energiju investicijom koja u
konačnici mora biti znatno manja od
dosadašnjih troškova za energiju.
7
obrtnikdimnjaèar
RazgovorsgospodinomStjepanomCrljenom,
vlasnikomdimnjaèarskogobrta”Dimiæ”
:
DIM: Gospodine Crljen, predstavite
nam za početak ovog razgovora
svoju tvrtku. Kako ste ušli u ovaj
posao, koliko dugo radite, koje
područje pokrivate, kako ste
postali dimnjačar?
Gos. Stjepan Crljen, vlasnik
SC: Dimnjačarski obrt „Dimić“
u vlasništvu Stjepana Crljena
osnovan je 1994 god. nakon
zatvaranja poduzeća Dimnjak u
kojem sam počeo raditi 1987 god,
kao šegrt nakon završene srednje
građevinske škole, smjer dimnjačar.
U samom početku, dimnjačarski
obrt zapošljavao je jednog radnika
, da bi danas u obrtu radilo 6
radnika. Dimnjačarski obrt bazirao
se isključivo na dimnjačarskim
poslovima, kojima se bavim zadnjih
26 godina, te sam u tom razdoblju
stekao i zvanje „majstor dimnjačar“.
Od samog osnutka, obrt radi na
području grada Zagreba, općina
Medvešćak. Zanimanje dimnjačara
izabrao sam sasvim slučajno, jer u
mojem slavonskom selu Šumeću,
odakle dolazim u Zagreb na
školovanje, već su bila tri dimnjačara,
drugi razlog je taj da sam odrastao
u siromašnoj obitelji gdje mi roditelji
nisu mogli priuštiti svakodnevno
putovanje u Slavonski Brod na
školovanje pa me je stric povukao
sebi u Zagreb, gdje sam upisao
srednju Građevinsku školu Zvonko
Brkić za smjer dimnjačar.
DIM: Zanimanje dimnjačar
često asocira na čađu i čišćenje
dimnjaka, međutim slika poslova
se značajno promijenila. Što su
sve zadaci današnjeg modernog
dimnjačara?
SC: Bez obzira na veliku plinofikaciju
i moderne tehnologije sve čišćeg
loženja, i dalje su ostali korisnici koji
lože na tkz. prljava goriva, tekuće i
kruto. Stoga dimnjačar i dalje mora
nositi crnu uniformu, žičanu četku
(štoser), štrik s kuglom, partviš,
ključeve i šernu, a ne može posao
dimnjačara obavljati u bijeloj kuti
s laptopom ispod ruke, kako neki
misle. Jasno je da je tehnologija
grijanja i ložišta otišla naprijed, te su
stoga i sami dimnjačari bili prisiljeni
uložiti znatna sredstva u svoja
znanja i nabavu novih aparata, čime
je poboljšana sigurnost i kvaliteta
usluge, te samim tim i sigurnost
korisnika.
DIM: Jeste li zadovoljni položajem
dimnjačara u Hrvatskoj?
SC: Ovo je pitanje vrlo delikatno
i moram vam reći da sam jako
razočaran sa sadašnjim položajem
dimnjačara u Hrvatskoj. Kako da
budem zadovoljan sa stanjem
dimnjačara u Hrvatskoj, kada pravila
i propise donose lokalne samouprave
koje za mišljenje struku ništa ne
pitaju. U struku su došli takozvani
menadžeri, koje nije briga za
sigurnost korisnika usluge nego samo
za financijsku korist. Moram naglasiti
da je dimnjačarska služba komunalna
djelatnost i da bi, kao takva, trebala
brinuti da svojim poštenim radom
anulira mogućnost požara, trovanje
stanara, eksplozije. Nadalje,
dimnjačar bi trebao biti glavni akter
što se tiče struke, a ne, kao sada,
komunalni redar, koji se postavlja
iznad struke i uzima si ovlasti koje
mu nisu propisane zakonom o
komunalnom gospodarstvu. Žalosno
je za dimnjačarsku struku da nad 23
koncesionara, koliko radi u gradu
Zagrebu, mora provoditi kontrolu 5
komunalnih redara. Još je žalosnije,
da u struci imamo preko noći
novonastale majstore dimnjačare
koji nemaju ni dimnjačarsko odijelo,
a kamoli da znaju složiti osnovni
dimnjačarski alat.
DIM: Na koje probleme najčešće
nailazite?
SC: Problema u dimnjačarskoj
struci ima toliko puno da bi se
mogli napisati elaborati, a najčešći
problemi su stari dotrajali zidani
dimnjaci koji više ne zadovoljavaju
minimalne tehničke uvjete za
priključenje novih ložišta, prekobrojan
broj priključaka na jedan dimnjak,
nova stolarija s gumenim brtvama
(što onemogućava dovoljan dotok
svježeg zraka potrebnog za siguran
rad atmosferskih ložišta), strujni
ventilatori, kuhinjske nape i klima
uređaji, a u zadnje vrijeme i akutna
pojava sve većeg broja fasadnih
uređaja koji niču kao gljive poslije
kiše. Jedan od češćih problema
također je nalaz o ispravnosti
dimnjaka, oko čega se često
sukobljavamo s korisnikom. Ako
mi utvrdimo neku neispravnost na
dimnjaku, te predložimo njegovu
sanaciju, gotovo 60% ljudi reagirat
će na nas ljutnjom , jer mu to
stvara dodatne i nepredviđene
troškove. U tom smislu je posve
nevjerojatno da im tog trena uopće
nije na pameti njihova vlastita
sigurnost, a svi dobro znamo kakve
se štete i tragedije mogu izroditi iz
neispravnog dimnjaka. Sigurno ćete
se složiti da ti isti ljudi nikada ne
bi doveli u sumnju negativan nalaz
liječnika ili automehaničara ako im
ovaj priopći da s njihovim zdravljem
ili automobilom nešto nije u redu.
Najnoviji problemi nastali su s
distributerom plina GPZ-om koji pune
plinsku instalaciju u novogradnjama
na osnovu zapisnika od nadzornog
inženjera i na takav način degradiraju
dimnjačarsku struku.
DIM: Očekujete li pozitivne
pomake ulaskom Hrvatske u EU?
SC: Ulaskom u EU smatram da
neće doći do bitnog poboljšanja
u struci, osim ako se na nivou
Države ne donese jednaki Zakon o
dimnjačarstvu, kao što je to praksa
u državama EU. Ovdje moram
napomenuti da je poslovni odbor
sekcije dimnjačara grada Zagreba
u suradnji sa svojim članovima
sekcije, gradom Zagrebom, Boschom i Plinoservisom Kuzman prevelo
njemački zakon o dimnjačarstvu, koji
je pročišćen i spreman za objavu
i usuglašavanje u mjerodavnim
ustanovama. No, postoje određene
strukture ljudi koje jednostavno ne
žele da to izađe na vidjelo dana.
DIM: Svakodnevno ste u
komunikaciji s krajnjim korisnicima
plinskih uređaja i kotlova na
kruto gorivo. Jesu li ljudi svjesni
opasnosti od ugljičnog monoksida?
SC: Svakim dolaskom kod naših
korisnika na obavljanje dimnjačarske
usluge, obavezno upozoravamo
na sve opasnosti od ugljičnog
monoksida koji je tihi ubojica bez
boje, okusa i mirisa, ali nažalost,
potpuna svijest o tome što pričamo
svojim korisnicima višestruko se
poveća kada se u sredstvima javnog
informiranja izađe natpis o tragičnom
događaju trovanja ugljičnim
monoksidom, te nakon takvog
natpisa slijede višestruki pozivi
napokon osviještenih i zabrinutih
građana za sigurno korištenje
svojih ložišnih uređaja. Većina ljudi,
nažalost, i dalje razmišlja kako se
tragedija uvijek događa „nekom
drugom“
DIM: Je li posao dimnjačara
atraktivan za mlade ljude?
SC: Moram prije svega reći da je
dimnjačarski posao tradicionalno
zanimanje staro preko 500 godina,
koje, samim tim, ima svoju povijest
i pravila kako se dimnjačar mora
ponašati i nositi dostojanstveno svoju
crnu uniformu. Svi mladi ljudi uvijek
su dobrodošli u zvanje dimnjačara,
ali moraju poštivati pravila. Nažalost,
to se u dosadašnjoj praksi baš i
nije pokazalo u puno slučajeva kao
dobro i kvalitetno rješenje jer se
mladi ljudi odlučuju na zanimanje
dimnjačar na nagovor roditelja radi
stipendije koju dobiju od grada
Zagreba za građene Zagreba i ostalih
lokalnih samouprava za područje
Republike Hrvatske, te nagrade za
praksu koju dobiju od obrtnika koji
ih izučava. Da bi priča bila žalosnija,
ti mladi ljudi dolaze na praksu kod
obrtnika s kojim su sklopili ugovor o
naukovanju, i tek onda počinju muke
po Mateju za obrtnika jer je mladim
ljudima u javnosti krivo interpretirana
dimnjačarska struka.
DIM: Kako vidite svoj osobni razvoj
i razvoj svoje tvrtke?
SC: Razvoj svog obrta i mene kao
dimnjačara vidim i dalje u struci u
kojoj ću se i dalje usavršavati i pratiti
novu tehnologiju ložišta, educirajući
se kada god se pruži prilika putem
seminara, prezentacija i ostalog.
Nagradnaigra
Odgovor na nagradno pitanje 16. broja glasi c) 20
Buderus sportsku torbu osvojili su: Ivica Ćurković - Koprivnica,
Alen Peteh - Pula, Belec Štefanija - Velika Gorica. Čestitamo!
Nagradno pitanje za DIM broj 17:
Ako mjerimo analizatorom dimnih plinova na mjernom mjestu zraka
potrebnog za izgaranje, vrijednost CO2 mora biti:
Buderus metar
a) 0,0-0,2%
b) 20-21 %
c) podatak nije bitan
Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu:
Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza
Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno do 15.01.2014. a troje čitatelja s točnim
odgovorom osvajaju Buderus metar.
Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju
Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre.
UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”
impressum
Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno
upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.
Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail [email protected]
Direktor: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.;
Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj. • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka
• Časopis DIM je besplatan. Izlazi 3 puta godišnje. • prosinac 2013.
Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane
postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.
8

Download Report