Restrukturiranje HŽ-a Na kraju procesa HŽ Holding će se ugasiti, a ostat će tvrtke Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura Apsurd domaćeg tržišta zlata Kako je Hrvatska u vrijeme krize od poreznog rekordera postala jedna od najvećih svjetskih izvoznica zlata Novi centri HGK-a Komora kreće u efikasnije poticanje gospodarstva - i to uz smanjenje troškova i bez novih zapošljavanja tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 6-7 aktualno Str. 8 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 3 6 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16. srpnja 2012. Godina LIX / Broj 3736. www.privredni.hr liberalizacija poštanskih usluga / sjajni ulagači: holcim / turistički rezultati / regija / svijet financija Kakvo zdravstvo imamo i što možemo očekivati do 2020.? utvrđen je smjer razvoja... samo, gdje je novac? Informatizacija, ulaganje u ljudske resurse, rad na preventivi i komunikaciji s pacijentima: to je put zdravstva u idućih osam godina >>16-17 Intervju: Alen varenina Hrvati, evo kako do posla u eu-u >> 12-13 >> 19 Nadam se da će dobar primjer osječke Karoline i zagrebačkog Kraša slijediti i drugi privredni subjekti, kaže direktor Karoline Proces ispunjavanja hrvatske kvote u punom je zamahu: počela je i potraga za 249 osoba za potrebe službi Europske komisije A W E UVOD www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. 3 privredni vjesnik regionalni Media Biznis Partner 2012. G(h)ost komentator: Zlata Božić Pavletić, vlasnica Visoke škole Minerva, Dugopolje Boris Vujčić, guverner HNB-a: Nema devalvacije Hrvatska narodna banka nikada ne određuje razinu tečaja, ali vodi politiku stabilnog tečaja i neće dopustiti snažnije oscilacije tečaja kune prema euru. Što se tiče ulaska u eurozonu, mislim da bismo tehnički u nju najranije mogli ući za četiri godine u stvarno idealnim okolnostima. Realno će do toga doći ako ispunimo uvjete, a to ovisi o fiskalnoj konsolidaciji. Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta: Veći poticaji za nova radna mjesta Svako novo radno mjesto poticat ćemo do 9000 eura, ovisno o djelatnosti u kojoj se otvara radno mjesto i razvijenosti regije u kojoj se investicija događa. Povećat ćemo i prosječne iznose poticaja za svako novootvoreno radno mjesto i pokušati pronaći načine kako da se poticaji ostvare što prije, naravno uz poštovanje pravila Europske unije. Moramo biti konkurentni prema stranim investitorima i moramo smanjiti prag koji je bio do sada na 50 radnih mjesta. Omogućit ćemo i manjim tvrtkama koje otvaraju manje novih radnih mjesta da ostvare poticaje. Svako nam je radno mjesto bitno i upravo na tome ćemo posebno raditi ove godine. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade: Oporavak u drugoj polovini godine U drugom dijelu godine mora se dogoditi investicijski ciklus. Nadam se da će to omesti loše prognoze HNB-a i da će investicije ići u korist smirivanja stanja i gospodarskog oporavka pa i završetka godine s BDP-om u plusu. Možda se stvari i nisu odvijale onom dinamikom koju smo mi željeli. Pitanje je hoćemo li u druga dva kvartala uspjeti promijeniti ono što nismo uspjeli napraviti u prvoj polovini godine. U ovom trenutku mogu reći da se nadam da se crne prognoze HNB-a o gospodarskom padu od 1,6 posto neće ostvariti. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Privatne visoke škole nalaze svoje mjesto Treba osvijestiti činjenicu da je obrazovanje jedini izlaz iz krize i da su privatne visokoškolske ustanove odlična nadopuna javnima U trenutku kada se većina privatnih visokih škola osnivala, vladala je percepcija kako se u ove škole upisuju polaznici koji mogu platiti školarinu da bi sigurno dobili diplomu. Međutim, nakon određenog vremena percepcija se promijenila jer su tvrdnje sumnjičavih pobili diplomanti koji su u pravilu brzo dolazili do zaposlenja i još brže napredovali u međunarodnim korporacijama. Minerva je prva privatna visoka škola na splitskom području. Kao takva prošla je kroz porođajne muke i učila je na vlastitim greškama. Danas smo u potpuno drukčijoj i puno boljoj situaciji nego na početku, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju privatne visoke škole zauzet će mjesto koje im je predodređeno, a to je da će postatati prestižni fakulteti s kojih izlaze najkvalitetniji kadrovi. Nakon što smo potpisali sporazum o suradnji s jednom prestižnom austrijskom visokom školom na kojoj studira oko 3000 studenata, Minerva ubrzano kreće prema tom cilju. Zanimljivo je da program privatnih visokih škola u Austriji vlada sufinancira u iznosu od 80 posto te ih po tome izjednačava s državnim sveučilištem. Odnosno, Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler država se jednako odnosi prema privatnim i javnim ustanovama, dok se kod nas visoke škole financiraju iz školarine. Oprema za privatne visoke škole u Austriji, a konkretno ta škola o kojoj govorim ima opremu vrijednu tri miljuna eura, prikupljena je donacijama. Kada bi nama netko u ovom trenutku donirao opremu, to bi samo otvorilo kojekakve sumnje. Iz tog razloga kod nas je potrebna promjena svijesti: treba osvijestiti činjenicu da je obrazovanje jedini izlaz iz Prva generacija studenata koja je završila naš studij bez problema nalazi posao krize i da su privatne visokoškolske ustanove odlična nadopuna javnima. Poznata je stvar da su male tvrtke nositelji gospodarskog razvoja i da možemo napraviti iskorak ako uložimo u obrazovanje njihovih menadžera za ono što im je potrebno u poslu. Jednostavno, male tvrtke sebi ne mogu dozvoliti luksuz da im se radnici specijaliziraju za neko usko područje, već moraju biti educirani za više srodnih zanimanja. Potreban im je interdis- ciplinarni pristup koji je osnova programa niza privatnih visokih škola, pa tako i Minerve. Kombinacija interdisciplinarne ekonomije i informacijskih sustava je studij budućnosti. Radi se o skupom studiju, ali s druge strane vrlo primjenjivom zanimanju. Privatne visoke škole u Hrvatskoj polako pronalaze svoje mjesto pod suncem tako da su i banke počele sufinancirati školovanje na njima. Jedna banka će prvi put omogućiti podizanje kredita za školarinu na Minervi, a studenti će te kredite početi vraćati tek godinu dana nakon što završe studij. Prva generacija studenata koja je završila studij na Visokoj školi Minerva Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: [email protected] Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru bez problema nalazi posao, i to uglavnom u tvrtkama u stranom vlasništvu. Mogu s ponosom reći da je nekoliko njih u vrlo kratkom razdoblju zauzelo rukovodeće pozicije, a neki su postali regionalni voditelji. Njihova prednost je što imaju znanje stranih jezika i interdisciplinarno znanje ekonomije, informatike... Poslodavci naše studente ne moraju slati na tečajeve jezika ili informatike - naprotiv, problem naših diplomanata je to što ih poslodavci ne mogu pratiti. Stoga bi trebalo krenuti obrnutim smjerom, a to je edukacija poduzetnika. Mogu s odgovornošću ustvrditi da će smjerovi u Visokoj školi Minerva, poput kombinacije ekonomije s informatikom te sigurnosti informacijskih sustava, biti sve traženiji u budućnosti. Pogotovo će sve traženiji biti studij sigurnosti koji obuhvaća informatičku sigurnost, korporativnu sigurnost, zaštitu na radu, zaštitu od požara i ostale oblike zaštite. Sigurnost je danas hit u razvijenim europskim zemljama. Ono što nas razlikuje od ostalih studija je činjenica da mi biramo studente, a pritom je osnovni kriterij motiviranost i kreativnost. Jasno, uz nezaobilaznu radišnost. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA ( 25 mlrd kn investicije u infrastrukturu u iduće tri i pol godine Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 200 mil € planirano za nabavu nova 44 putnička vlaka Restrukturiranje Hrvatskih željeznica Oštrim rezovima do brzin vlakova od 200 na sat Na kraju procesa HŽ holding će se ugasiti, a ostat će tvrtke Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura. Tvrtka kći Vuča prijevoza i Carga, a HŽ Infrastruktura ostat će u državnom vlasništvu kao neovisni upravitelj željezničke mreže, prema Igor Vukić [email protected] V lakovi će na glavnim pravcima juriti do 200 kilometara na sat, dok će po regionalnim prugama tutnjati do 120 na sat. Nove lokomotive vući će udobne vagone sa suvremenim putničkim komforom. Konkurencija različitih operatora poduzetnicima će omogućiti niže cijene prijevoza, bržu i sigurniju otpremu. Hrvatske željeznice na tržištu će poslovati ekonomično, bez velikih državnih subvencija. Slika je to kakvu su javnosti prošli tjedan ponudili predstavnici Ministarstva prometa i Hrvatskih željeznica, objašnjavajući predstojeće restrukturiranje HŽ-a. Slika bi trebala biti gotova do 2016. godine. I ranije su najavljivane obnove željezničkog sustava, kupovane su i neke nove kompozicije, razvijani domaći vlakovi. No, stvarna ulaganja nisu pratila najave. Čelnici HŽ-a priznaju da svake godine brzina vlakova pada za 10 posto, vagoni su prosječno stari 25 godina, a gubici koje plaćaju porezni obveznici ogromni. Sada je zvono za uzbunu i poticaj za promjene dala Europska unija. S jedne strane, 1. srpnja iduće godine stiže liberalizacija tržišta željezničkih usluga u kojoj bi novi operatori mogli zadati nove udarce domaćoj tvrtki. Registracijom u Hrvatskoj svoje sudjelovanje na tržištu najavilo je već 11 inozemnih željezničkih operatora. Obnova novcem EU-a S druge strane, EU i druge međunarodne financijske institucije spremne su sudjelovati u financiranju obnove HŽ-a. “Nije više pet do 12 za promjene, nego je već Za redovno poslovanje HŽ-a do kraja godine treba 700 milijuna kuna: 300 za pokriće gubitaka, a 400 za rate kredita davno prošlo 12 i pet. Krajnje je vrijeme da krenemo u proces restrukturiranja”, rekao je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić. Odlučnost u provođenju procesa testirat će se u racionalizaciji radne snage. Prema najavama, do kraja godine iz HŽ-a će otići 2700 radnika od 17.482 koliko ih je sada zaposleno. Zbrinjavanje će stajati 420 milijuna kuna, a otpremnine će dosezati 160.000 kuna, ovisno o stažu zaposlenika. U financiranju otpremnina sudjelovat će Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj. Planom restrukturiranja odljev radnika nastavit će se i kasnije. Do 2016. godine u sustavu HŽ-a trebalo bi biti 4500 lju- Glavni kolodvor u najam, prodaja drugih nekretnina Dio novca za restrukturiranje HŽ namjerava namaknuti i komercijalizacijom nekretnina. Prema riječima Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, planira se preseljenje svih manje potrebnih djelatnosti iz prostora zagrebačkog Glavnog kolodvora. Ti bi se prostori potom iznajmljivali. HŽ inače posjeduje nekretnine koje se procjenjuju na oko dvije milijarde kuna. Uz upravnu zgradu u Zagrebu, koja bi mogla postati hotel, ima i drugih 68 poslovnih objekata, sedam vila i ljetovališta te 1341 stan. Nepotrebne nekretnine će se prodavati, a možda će se graditi i novi objekti, da bi se prostori za pojedine djelatnosti objedinili, uz istodobne uštede. U iduće tri godine u HŽ Infrastrukturi očekuju investicije vrijedne oko 10 milijardi kuna. No za snažniji razvoj to neće biti dovoljno, jer Peričić dodaje da bi time željeznička mreža bila dovedena tek u stanje kakvo je bilo – devedesetih godina. di manje nego sada. Iako predstavnici Uprave ističu da sindikati pokazuju razumijevanje za preustroj kompanije, Branko Kreš, predsjednik Sindikata željezničara, izjavio je da nema potrebe za smanjivanjem broja radnika i da sindikat neće lako pristati na smanjivanje troška rada. Ministar Dončić najavio je i korištenje novca iz europskih fondova za obnovu infrastrukture. Iako priprema projekata kasni i po šest mjeseci, postoje velike mogućnosti za ulaganje u obnovu pruga, posebno na europskim koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku. Test korištenja europskih fondova provest će se i na manjim projektima koji kreću u realizaciju, poput obnove 20 kilometara pruge na pravcu Dugo Selo-Križevci. Ukupne investicije u infrastrukturu u iduće tri i pol godine trebale bi dosegnuti 25 milijardi kuna. Za nabavu nova 44 putnička vlaka planirano je 200 milijuna eura, a za teretne va- gone i lokomotive još 150 milijuna eura. Prije svega treba temeljito restrukturirati cijeli sustav HŽ-a. Posao će koordinirati Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ holdinga. Na kraju procesa HŽ holding će se ugasiti, a na tržištu će ostati tvrtke Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura. Nestat će i holdingova tvrtka kći Vuča vlakova, koja će se podijeliti između Putničkog prijevoza i Carga. HŽ Infrastruktura ostat će u državnom vlasništvu kao neovisni upravitelj željezničke mreže, prema europskim pravilima. Moguća privatizacija Gredelja HŽ Cargo pripremit će se za moguće povezivanje sa strateškim partnerom, www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( još 15 mil € za teretne vagone i lokomotive 5 univerzalne poštanske usluge jednom operatoru “ Davanje je korak unatrag. Ovim prijedlogom zakona javni operator neće nikome pružiti šansu idućih 15 godina. ” Dražen Breglec, član Uprave kurirske tvrtke CityEX Poštanske usluge ne vlakova podijelit će se između Putničkog europskim pravilima odnosno za privatizaciju. Odmah će se pristupiti privatizaciji poduzeća Željezničko ugostiteljstvo i Željeznička tiskara. Remontna poduzeća u Čakovcu i Bjelovaru spojit će se u jedan servisni centar i potom privatizirati. Tvornica željezničkih vozila Gredelj podijelit će se na dva dijela: na tvornicu vagona i lokomotiva te poduzeće koje će se baviti servisiranjem i održavanjem. I tu je moguća privatizacija ili spajanje s nekim drugim poduzećima srodne djelatnosti. Spominje se, primjerice, povezivanje s dijelovima Končara koji također proizvode željeznička vozila. Tvrtke kao što su Pružne građevine, POSIT, Remont i održavanje pruga te PROREG, zatvorit Odmah će se pristupiti privatizaciji poduzeća Željezničko ugostiteljstvo i Željeznička tiskara će se, a njihovi radnici po potrebi raspodijeliti u HŽ Infrastrukturu i druga poduzeća. Valčić je istaknuo da u HŽ-u do kraja godine treba utrošiti 700 milijuna kuna za redovno poslovanje. Oko 300 milijuna je potrebno za pokriće gubitaka, a 400 milijuna otpada na podmirenje ranijih kreditnih obveza. Prema riječima Damira Grgića, predsjednika Uprave Putničkog prijevoza, to poduzeće želi u četiri godine povećati broj prevezenih putnika za 22 posto i smanjiti udio subvencija u prihodima ispod 45 posto. Cilj je sa sadašnjih prihoda od 475.000 kuna po zaposlenom doći do godišnjeg prihoda po zaposlenom od 563.000 kuna. Jedan od rezultata restrukturiranja treba biti i smanjenje troškova rada za 88,3 milijuna kuna. Previše zaposlenih u HŽ Infrastrukturi Poduzeće HŽ Cargo planira u četiri godine udvostručiti financijsku produktivnost i poslovati bez državnih subvencija. Predsjednik Uprave Ivan Lešković kaže da bi na kraju procesa restrukturiranja po jednom zaposlenom godišnje bilo prevezeno 8459 tona tereta, dok je današnji rezultat 4453 tone. Broj zaposlenih trebao bi se do 2016. smanjiti sa 3348 na 1064. Ostvarena ušteda iznosila bi oko 300 milijuna kuna. I poduzeće HŽ Infrastruktura ima previše zaposlenih po europskim mjerilima. U Europi dolazi jedan zaposleni na jedan kilometar pruge, dok je u Hrvatskoj to 2,5 zaposlenih. Za četiri godine broj zaposlenih smanjio bi se za oko 1000, pa bi na kilometar pruge dolazilo 1,9 zaposlenih. Ušteda na trošku rada iznosila bi 150 milijuna kuna. Liberalizacija kuca na vrata Među najvažnijim pitanjima koja će se urediti novim zakonom je ukidanje monopola Hrvatske pošte na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga Boris Odorčić [email protected] S prvim danom iduće godine u Hrvatskoj nastupa potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga. Zbog toga je potrebno donijeti novi zakon o poštanskim uslugama usklađen s Trećom poštanskom direktivom, usmjerenom na stvaranje jedinstvenog tržišta poštanskih usluga u Europskoj uniji. Također, usklađivanje je obveza Hrvatske iz pregovora o pristupanju EU-u. Načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Krešimir Antonović kaže kako se među najvažnijim pitanjima koja će se urediti novim zakonom ističe ukidanje isključivog prava, odnosno monopola Hrvatske pošte (HP) na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga (pošiljke niže vrijednosti do 50 grama). Međutim, kako Hrvatska pošta jedina ima uvjete za pružanje tih usluga na cijelom području Hrvatske, predviđeno je da te usluge pruža sljedećih 15 godina, uz preispitivanje svakih pet godina. A upravo ovaj prijedlog je prošli tjedan na javnoj tribini u HGK‑u, na temu Liberalizacija poštanskih usluga u Hrvatskoj - šansa ili prijetnja, izazvao negodovanje među nekim predstavnicima tvrtki koje se time bave. Nastavak pogodovanja? Oni, naime, tvrde da novi zakon nije temelj za potpunu liberalizaciju tržišta već, naprotiv, njeno prolongiranje te nastavak pogodovanja, odnosno monopola Hrvatske pošte. Novim zakonom ovlast inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poštanskih usluga prenosi se na HAKOM Dražen Breglec, član Uprave kurirske tvrtke CityEX, napominje kako je predloženi zakon u mnogim elementima suprotan načelima struke i poslovanja. “Davanje univerzalne poštanske usluge jednom operatoru je korak unatrag”, naglašava bivši državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Dosad, objašnjava on, tvrtke su mogle dokazati kvalitetu na manjem području jer su mogle poslovati po županijama i tako postupno rasti. “No, ovim prijedlogom zakona javni operator neće nikome pružiti šansu idućih 15 godina”, ističe Breglec, koji je svojedobno bio i član Nadzornog odbora Hrvatske pošte. CityEX stoga predlaže da se prijelaznim i završnim odredbama odredi minimalno prijelazno razdoblje u trajanju od dvije godine u kojem će HP imati status jedinog davatelja univerzalnih poštanskih usluga. Nakon toga, valja analizirati tržište i utvrditi postoji li interes za daljnje obavljanje ove usluge. Prijenos inspekcijskog nadzora Nadalje, novost je financiranje univerzalne poštanske usluge putem kompenzacijskog fonda. Riječ je o pravu na naknadu ako obavljanje te usluge za operatora predstavlja trošak ili nepravedno financijsko opterećenje. Zbog toga se predlaže da u kompenzacijski fond doprinos uplaćuju davatelji zamjenskih poštanskih usluga (pošiljke do dva kilograma). Iznos doprinosa u taj fond ne može biti viši od pet posto prihoda ostvarenog od obavljanja tih usluga. Među- tim, u slučaju da iznosi nisu dostatni za podmirenje troška univerzalne usluge, on će se pokriti iz državnog proračuna. CityEX smatra kako ovo rješenje trenutačno nije najbolje za poštansko tržište. Prema prijedlogu ove tvrtke, trošak univerzalne usluge koji bi predstavljao nepravedno opterećenje za davatelja trebao bi se podmirivati iz javnih sredstava jer ipak se radi o usluzi od javnog interesa za Hrvatsku. “Nije nam poznat nijedan slučaj gdje se javni interes pokrivao iz sredstava davatelja poštanskih usluga na tržištu”, ističe Breglec. Preneseno pak na trenutačne tržišne okolnosti, dodaje on, može se približno izračunati da se u taj fond od ostalih davatelja poštanskih usluga može prikupiti najviše 10 milijuna kuna, što je gotovo nebitan iznos. Valja napomenuti da se novim zakonom, čija je javna rasprava završila prošli tjedan i koji će najvjerojatnije biti donesen u jesen, ovlast inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poštanskih usluga prenosi sa središnjeg tijela državne uprave u nadležnost regulatornog tijela Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). 6 AKTUALNO *vijesti Reorganizacija pa privatizacija Do kraja ove godine iz državnih tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske autoceste planira se izdvojiti naplata cestarine i održavanje u jednu zajedničku tvrtku, koja bi trebala imati ukupno oko 2750 djelatnika. To je oko 550 radnika manje nego što sada radi iste poslove u dvije tvrtke. Nova tvrtka bila bi u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu ARZ-a i HAC-a, ali Ministarstvo prometa planira u sljedećih pet godina tvrtku izvesti na tržište i provesti privatizaciju. Više trošarine 24. srpnja ( 9 t zlata izvezeno iz Hrvatske u samo 4 mjeseca 2012. Rast narudžbi u industriji Hrvatskoj industriji je u svibnju porastao promet na mjesečnoj razini za 7,5 posto, ali je na godišnjoj razini smanjen za 1,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Time je na godišnjoj razini treći mjesec za redom nastavljen pad prometa industrije na godišnjoj razini. Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi u razdoblju od siječnja do svibnja u svakom mjesecu je bilježila rast narudžbi na godišnjoj razini, a rast se kretao od 0,2 posto u ožujku do 55,6 posto u travnju. Kumulativno se u prvih pet mjeseci ove godine bilježi rast narudžbi za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. ( za 33,5 mil € izvezeno zlata iz Hrvatske lani Apsurd tržišta zlata Od poreznog rekordera najvećih svjetskih izvozni S jedne strane izvozimo enormne količine zlata, a s druge strane građani odlaze u inozemstvo investirat i na sve proizvode od zlata plaća se čak 60 posto poreza. Zbog tog poreza nema nikakve ponude i sve cijenu zlata u Hrvatskoj umjetno niskom Goran Šikić [email protected] K Nove, za 15 lipa više trošarine na gorivo primjenjivat će se od 24. srpnja, odlučila je Vlada. Kako kažu ministri, uvažavajući poremećaje na tržištu odnosno neočekivani rast cijena naftnih derivata, donesena je odluka da se primjena izmjene Uredbe o visini trošarina na motorni benzin i plinsko ulje odgodi za dva tjedna. Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. rizna vremena natjerala su mnoge da doslovce izvuku svoje obiteljsko zlato sa sigurnog i prodaju ga, a poslovnice za otkup zlata u posljednjih nekoliko godina niknule su poput gljiva poslije kiše. Tako je iz Hrvatske u ovoj godini, zaključno do svibnja, izvezeno gotovo devet tona zlata, što je gotovo jednako količini zlata izvezenoj u cijeloj 2011. godini, prema podacima Ministarstva gospodarstva koje izdaje dozvole za izvoz ili uvoz zlata pravnim osobama ili obrtnicima registriranim za uvoz i izvoz te robe. “Tržište zlata u Hrvatskoj je iskrivljeno do razine neprepoznatljivosti. Mi smo po tom pitanju, prema mojim saznanjima, najgora zemlja na svijetu”, komentira Sven Sambunjak, vlasnik portala Srebrozlato.com, posvećenog ulaganju u plemenite kovine. Prema Sambunjakovim riječima, Hrvatska ima “porezni svjetski rekord na zlato”, što ima dalekosežne posljedice na tržište. U zemljama EU-a prozvodi od zlata dijele se u dvije različite kategorije – investicijsko zlato i ostalo zlato u koje je uključen nakit. Na investicijsko zlato, a to su prema definiciji poluge određene težine i kovanice, u Zlatari u velikim problemima U odnosu na otkupljivače zlata, koji će pozatvarati poslovnice kada građani više neće imati zlata za prodaju, zlatari su dugoročnija priča, ali se zbog ogromnog poreznog opterećenja nalaze u velikim problemima. Dobar primjer tome je Zlatarna Celje, koja u Hrvatskoj i u Sloveniji ima podjednak broj poslovnica, ali u Sloveniji naprave 80 posto prometa. “Hrvati dolaze u njihove hrvatske poslovnice i gledaju cijene, pa odu u Brežice kupiti jer je u Sloveniji cijena 40 posto niža nego kod nas”, ilustrira Sven Sambunjak. EU-u se ne plaća porez, dok se na ostale proizvode od zlata plaća PDV. U Hrvatskoj pak ne postoji takvo razlikovanje kategorija i na sve proizvode od zlata plaća se ukupno čak 60 posto poreza, što uključuje 25 posto PDVa, pet posto carine i 30 posto takozvanog poreza na luksuzne proizvode. “Ne Dok je granicu u smjeru inozemstva 2011. prešlo gotovo devet tona zlata, u drugom smjeru ušlo je tek 7,2 kilograma postoji poslovna logika da imate malu ili srednju tvrtku i da možete preživjeti takav porez”, naglasio je Sambunjak. Dvostruki odljev kapitala Kako je onda došlo do eksplozije broja poslovnica koje otkupljuju zlato od građana? Njihov poslovni model omogućava im da legalno ne plaćaju nikakav porez jer ne prodaju zla- to već ga samo otkupljuju i izvoze u inozemstvo. “Tako imamo situaciju da je Hrvatska postala jedna od najvećih svjetskih izvoznica zlata budući da izvozimo oko 150 puta zlata više nego što ga uvozimo. Prošle smo godine izvezli zlata u vrijednosti 33,5 milijuna eura, a uvezli u vrijednosti 200.000 eura, kao da imamo zlatni rudnik”, ističe Sven Sambunjak. Doista, dok je granicu u smjeru inozemstva 2011. prešlo gotovo devet tona zlata, u drugom smjeru ušlo je tek 7,2 kilograma, kako otkrivaju podaci Ministarstva gospodarstva. Dakle, postojeći zakonodavni okvir podržava poslovnu logiku da se zlato u Hrvatskoj otkupljuje od hrvatskih građana i izvozi u inozemstvo, ali ne podržava poslovnu logiku da se to zlato otkupljuje od hrvatskih građana i prodaje nekim drugim hrvatskim građanima. Tako s jedne strane izvozimo enormne količine zlata, a s druge strane građani koji žele investirati u zlato odlaze u inozemstvo kako bi to učinili. Sambunjak putem svog portala, u suradnji sa stranim tvrtkama, omogućava građanima investiranje u zlato, pa tako građani legalno izvoze svoj kapital i legalno kupuju investicijsko zlato uz porez od 0 posto u inozemstvu, gdje ga i pohranjuju na sigurnom. Dakle, ne moraju plaćati nikakav porez jer ga ne uvoze u Hrvatsku. Tako imamo dvostruki odljev kapitala - s jedne strane odljev zlata, a nakon toga još i odljev novca kojim se u inozemstvu kupuje zlato. I zapravo, od cijelog tog procesa država praktički nema ništa, ali i dalje zadržava enormno visoke poreze s upitnim učinkom. Razlika u cijeni Također, temeljem činjenice što je taj porez toliko visok, razlika u otkupnoj cijeni u Hrvatskoj i u inozemstvu je dramatična ona se ponekad penje i do 30-40 posto. Drugim riječima, ljudi koji u Hrvatskoj prodaju svoje zlato dobivaju puno manje nego kad bi ga išli prodati u inozemstvo. To je i logično jer se tvrtkama koje otkupljuju zlato ne isplati ponuditi to isto zlato na hrvatskom tržištu. Kad bi oni to mogli ponuditi po konkurentnim cijenama domaćem tržištu, povećana potražnja digla bi cijenu. Međutim, zbog velikog poreza nema nikakve ponude i sve zlato koje se otkupi odlazi u inozemstvo. Stoga takva situacija drži cijenu zlata u Hrvatskoj umjetno niskom u odnosu na cijenu zlata u inozemstvu. Ipak, s vremenom se ta razlika smanjila zbog narasle konkurencije među otkupljivačima, ali i zbog činjenice da cijena zlata već gotovo godinu dana nije drastično rasla. 7 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( za 200.000 € Zlato - sigurno Cijena zlata: kriza i niske kamate tjeraju cijenu uvis istodobno uvezeno do jedne od ica zlata ti u zlato. U Hrvatskoj ne postoji kategorija investicijskog zlata zlato koje se otkupi odlazi u inozemstvo. Takva situacija drži Iz Hrvatske se izvozi oko 150 puta zlata više nego što ga uvozimo, kao da imamo rudnik zlata, ističe Sven Sambunjak Z lato je likvidno, djeljivo, neuništivo i jednostavno za transport. Istovremeno, zlato je jednostavno, dostupno, povijesno dokazano i pouzdano dobro za zaštitu od znatnih i nepredvidivih rizika s kojima se svijet suočava. Osim toga, postoji globalno tržište za zlato i ne postoji rizik duga. Upravo stoga zlato se sve više promatra kao visokokvalitetna gotovina, a sve manje kao roba, što potiče stalni rast cijene. Prema posljednjem izvještaju Erste Grupe pod nazivom Vjerujemo u zlato, cijena zlata tek treba dosegnuti vrhunac s obzirom na niske realne kamatne stope i želju za sigurnim i održivim oblicima štednje i ulaganja. Kako će američke Federalne rezerve nastaviti s politikom nultih kamatnih stopa najmanje do 2014., realne kamate i dalje će biti negativne, što stvara podlogu za daljnji rast cijene zlata. Od srpnja prošle godine cijena zlata u eurima porasla je za 26 posto, ističe Ronald Stöferle, analitičar Erste Grupe. “Kratkoročno se čini da zbog sezonskih učinaka neće biti većih promjena cijene, međutim razdoblje najbolje sezone za zlato počinje u kolovozu. Stoga analitičari Erste Grupe očekuju da će sredinom iduće godine cijena zlata biti oko 2000 američkih dolara, a u duljem roku mogla bi doseći 2300 američkih dolara”, smatra Stöferle. Sada je tržišna cijena oko 1580 dolara za uncu ili 31,1 gram. Rastu cijene pridonosi i potražnja za zlatom tržišta u nastajanju. stopa i globalna dužnička kriza dodatno pogurati cijenu zlata prema gore. Jedan od razloga izvrsnih rezultata zlata je relativni manjak plemenitog metala u usporedbi s arbitrarno tiskanim novčanicama, ističu analitičari. “Zlato je tako visoko cijenjeno zato što je godišnja proizvodnja u odnosu na rezerve tako mala. Zlatne rezerve rastu približno 1,5 posto godišnje. Nasuprot tome, novčana masa raste stopom koja je nekoliko puta veća”, kaže Stöferle. Osim toga, atraktivnost zlata kao sigurnog oblika štednje raste upravo u gospodarski nesigurnim vremenima. Europska središnja banka upravo je spustila kamatne stope na povijesno najnižu razinu te se čini da će se ta razina zadržati dulje vrijeme. Negativne realne kamatne stope predstavljaju savršeno okruženje za zlato, kažu u Erste Grupi. Analitičari visoku kupovnu vrijednost zlata ilustriraju i omjerom cijene piva i zlata. “Na ovogodišnjem Oktoberfestu u Münchenu moglo se kupiti 136 litara piva za jednu uncu zlata. Srednja i povijesna vrijednost je 87 litara. Najviša je vrijednost dosegnuta 1980. kada ste za uncu zlata mogli kupiti 227 litara piva”, kaže Stöferle. (K.S.) Atraktivnost zlata kao sigurnog oblika štednje raste upravo u gospodarski nesigurnim vremenima Dok je 1980. na Europu i SAD otpadalo 70 posto potražnje, danas otpada 20 posto. U proteklih pet godina udio tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70 posto. Bit će samo skuplje Ključno pitanje za investitore - hoće li u narednim godinama odlučujući faktor za tržišta biti inflacija ili deflacija - još je bez odgovora. U vrijeme inflacije preferira se realna imovina, dok se u vrijeme deflacije traži gotov novac. Izgledno je da će produljenje razdoblja negativnih realnih kamatnih Cijena zlata u eurima i dolarima od zadnjeg Izvještaja o zlatu 1900 1400 1850 1350 1800 vatskoj je potpuno liberaliziran, pa su te odredbe o zlatu potpuno apsurdne”, smatra Sambunjak. 1700 1250 1650 1200 1600 1150 1550 1100 1500 zlato u USD 1450 1050 zlato u EUR 1400 1000 06/2012 05/2012 04/2012 03/2012 03/2012 02/2012 01/2012 01/2012 12/2011 11/2011 11/2011 10/2011 09/2011 09/2011 08/2011 07/2011 Što ako zlatu još skoči cijena U sadašnjoj situaciji svjetske monetarne krize svi koji žele stabilizirati ne ići kupovati zlato bez PDV-a i poreza na luksuz. Ne bih se iznenadio da počnu shopping-ture kao što se nekada išlo u Trst. Možda će tada netko gore shvatiti da je sve to apsurdno pa će se stvari početi mijenjati”, zaključuje Sambunjak. EUR 1300 1750 07/2011 Apsurdne odredbe Od svih gospodarskih grana područje vezano uz plemenite kovine je, u usporedbi s EU-om, daleko najnazadnije, ističe Sambunjak koji napominje kako nije problem samo porez, već i druga zakonska rješenja. Primjerice, u Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima postoji odredba koja izričito zabranjuje investicijskim fondovima da ulažu u zlato i u bilo kakve izvedenice. “Takva je odredba nepojmljiva u normalnom razvijenom svijetu. Otvoreni investicijski fond u Hrvatskoj ne smije nuditi građanima da kupe udjel u zla- svoj investicijski portfelj razmišljaju o plemenitim kovinama. “Ako se monetarna kriza i dalje bude komplicirala, bojim se da ćemo kao zemlja strahovito nastradati. Što ako zlato postane još atraktivnije nego sada? U Hrvatskoj nitko neće moći doći do njega”, kaže Sambunjak. Što će se dogoditi kad uđemo u EU? “Carina će se ukinuti, porez će se prerezati na pola, a što se tiče poreza na luksuz, nisam siguran što će se dogoditi, jer ljudi koji se time bave u državnoj upravi ne obraćaju pozornost, pa se može dogoditi da se u pograničnim zonama u Mađarskoj i Sloveniji otvore specijalizirane tvrtke samo za hrvatske građane, gdje će ljudi bez plaćanja cari- Cijena na svjetskim tržištima sada je oko 1580 dolara za uncu, a iduće godine mogla bi doseći i 2000 dolara USD Ulaskom u EU mi ćemo zbog europskih smjernica biti prisiljeni napraviti promjene, smatra Sambunjak, a hoće li one biti duboke i hoće li biti napravljene u trenutku ulaska, to tek treba vidjeti. tu, što je sasvim normalno u inozemstvu gdje uložiš 100 eura i kupiš gram ili dva grama zlata”, kaže Sambunjak. Također, u kaznenom zakonu izrijekom se spominje trgovanje zlatom u Hrvatskoj kao kazneno djelo. Ukratko, postoji jedan vrlo negativan sentiment u Hrvatskoj protiv plemenitih kovina. Zašto bi država bila toliko protiv ulaganja u zlato? “Jedini logičan razlog bi bio taj da država time gubi vlast nad monetarnim sustavom jer je zlato izvan monetarnog sustava. Međutim, te odredbe imale bi logiku kada bi naše devizno zakonodavstvo bilo restriktivno, kada se ne bi smjelo kupovati i prodavati devize. To bi onda imalo smisla, ali tome nije tako – devizni režim u Hr- utočište u krizi 8 AKTUALNO *vijesti Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. skupina kojom će se baviti Centar za EU su članice Komore “ Ciljana koje trebaju pomoć u korištenju fondova Europske unije. Tvrtkama nudimo konkretnu pomoć u realizaciji njihovih projekata. ” Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Pad nezaposlenosti i rast novih prijava Krajem lipnja evidencija Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje pokazala je 294.877 nezaposlenih osoba. To je u odnosu na mjesec ranije 11.179 osoba manje, ali u odnosu na lipanj prošle godine 7366 osoba ili 2,6 posto više. Tijekom lipnja je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno ukupno 19.386 ljudi, što je dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prodaja Croatia osiguranja Vlada je pokrenula postupak izbora savjetnika za privatizaciju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja. U planu je prodaja oko 50 posto vlasničkog udjela tog osiguravatelja. Udio države u toj tvrtki je nešto više od 82 posto temeljnog kapitala. Prema najavama iz Vlade, u prodaju se ide radi jačanja Croatia osiguranja koje s dokapitalizacijom može osnažiti svoj položaj u dijelu životnog osiguranja, a Vladi su bitni i prihodi za pokrivanje deficita. Unatoč prodaji najavljeno je zadržavanje kontrolnog paketa od 25 posto plus jedne dionice kako bi Vlada mogla sudjelovati u donošenju strateških odluka Croatia osiguranja. Rast proizvođačkih cijena Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u lipnju u odnosu na svibanj bile niže za 0,6 posto, a u odnosu na lipanj prošle godine više su za pet posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u lipnju su u usporedbi s istim mjesecom lani proizvođačke cijene energije porasle za 17,1 posto, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,6 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda pale 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto i intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto. Novi centri HGK-a Efikasnije u poticanje gospodarstva Hrvatska gospodarska komora kroz nove centre za Europsku uniju, investicije te poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj želi pomoći poduzetnicima u rješavanju njihovih pitanja, pronalasku investicija i jačanju komunikacije s institucijama Krešimir Sočković [email protected] H rvatska gospodarska komora je početkom ove godine ustrojila tri nova centra - Centar za Europsku uniju, Centar za investicije te Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj. Njima se želi pomoći hrvatskim tvrtkama u pripremi za europske projekte, u pronalaženju investitora i poboljšavanju komunikacije između poslovnih ljudi, institucija i zakonodavaca te u malim poduzetničkim projektima. Uspostavljamo bolju uslugu gospodarstvu, uz smanjenje troškova i bez novih zapošljavanja, ističe potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta sku uniju. Smatrali smo da unutar samog sustava trebamo transparentno komunicirati o pripremi gospodarstva za projekte. Preraspodjelom poslova i s tri nova centra uspostavljamo bolju uslugu hrvatskom gospodarstvu, uz smanjenje troškova poslovanja i bez novih zapošljavanja”, ističe Vesna Trnokop Tanta. “Ustroj novih centara nije uvođenje novih aktivnosti nego poboljšavanje starih kako bismo ojačali komunikaciju s gospodarstvom, promovirali ga i poboljšali njegovu konkurentnost izvan granica naše zemlje”, kaže pot‑ predsjednica HGK‑a za gospodarstvo, europ‑ ske integracije i pita‑ nja EU-a Vesna Trno‑ kop Tanta. “Fokusirani smo na ono što nam dolazi i pripremamo se za ulazak Hrvatske u Europ- Osobni tretman Svaki poduzetnik koji se obrati Komori dobit će osobni tretman, najavljuju u HGK-u. Pomoći će im se u rješavanju njihovih problema, pronalaženju partnera ili korištenju komorskih baza podataka. Tomu bi trebao pomoći i redizajn internetskih stranica zahvaljujući kojemu je moguće pomoću tri klika mišem doći do odgovora na gotovo svako poduzetničko ili investitorsko pitanje. “Od svog osnutka početkom ožujka naš centar je radio na promociji projekata Ministarstva poduzetništva preko županijskih komora”, ističe direktorica Centra za poduzetništvo, inovaci‑ je i tehnološki razvoj Ta‑ jana Kesić Šepić. “Educirali smo poduzetnike kako se kandidirati za projekte Ministarstva i pomagali im pri pisanju prijava. Od jeseni krećemo s novim uslugama za poduzetnike koje će biti napravljene prema paketima. Grupe usluga će biti namijenjene poduzetnicima početnicima, klasterima ili inovatorima. Kako je kod nas vrlo mali broj primjena inovacija u poduzetništvu, radit ćemo na povećanju njihova broja u suradnji s članicama. Jednako nam je važna i komunikacija s ministarstvima i europskim nadležnim tijelima. Moramo ostvariti kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju između kreatora zakona i korisnika tih zakonskih rješenja kako bi se izbjegli problemi u njihovoj provedbi”, ističe Tajana Kesić Šepić. U okviru ovog centra bit će osnovano i udruženje poslovnih savjetnika čiji bi rad trebao pridonijeti certificiranju savjetničkog rada i višoj razini usluga konzultanata različitih kvalifikacija koji sve više rade za hrvatske poduzetnike. Pomoć u korištenju EU fondova “Ciljana skupina kojom će se baviti Centar za EU su članice Komore koje trebaju pomoć u korištenju pretpristupnih i postpristupnih fondova Europske unije”, kaže direktorica Centra za EU Ružica Gelo. “Riječ je o tvrtkama iz poljoprivredno-prehrambene industrije koje su korisnice IPARD programa i poduzetnicima zainteresiranim za sredstva iz programa IPA komponente IIIC. Tvrtkama nudimo konkretnu pomoć u realizaciji njihovih projekata i pomoć pri njihovom pisanju”, ističe Ružica Gelo. Dodala je kako je jednako važan posao ovog centra i sudjelovanje u programiranju, odnosno osiguravanju da neki tvrtkama zanimljivi projekti budu obuhvaćeni financiranjem kroz pojedine programe. “Centar za investicije želi postati referentno mjesto i info punkt za sve one koji imaju namjeru ili potencijal za investiranje u Hrvatsku”, naglašava direktorica Centra za inve‑ sticije Silva Stipić Koba‑ li. “Želimo pružiti potporu rješavanju svih onih procedura, postupaka i koraka koji su potrebni da bi se jedan investicijski projekt ostvario. Namjera nam je prepoznati i mogućnosti privatnog sektora za investiranje u Hrvatskoj i zbog toga pokrećemo katalog, odnosno bazu investicijskih projekata. Trenutačno imamo oko 400 projekata na području cijele Hrvatske koje ćemo objaviti na internetskim stranicama Komore početkom rujna. Tako ćemo na jednostavan način ponuditi investitorima u Hrvatskoj i inozemstvu uvid u to što sve hrvatsko gospodarstvo danas nudi”, zaključuje Silva Stipić. Najviše projekata u ovoj bazi bit će iz sektora energetike, zaštite okoliša i turizma. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 60 kn koštat će upis jednostavnog društva u sudski registar 9 ( 0 kn ovjera izjave o osnivanju kod javnog bilježnika Sjednica hrvatske vlade U posao s kapitalom od 10 kuna Vlada je u pravni sustav uvela “jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću”. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, ukupni troškovi osnivanja tog trgovačkog društva ne bi trebali prijeći 750 kuna Igor Vukić [email protected] P oduzetnički pothvat u Hrvatskoj bit će moguć i s temeljnim kapitalom poduzeća od samo 10 kuna. Izmjenom Zakona o trgovačkim društvima Vlada je u pravni sustav uvela “jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću” koje će moći imati najviše tri osnivača. Određen je i obrazac za izjavu o osnivanju koja će se besplatno potvrđivati kod javnog bilježnika. Za upis u sudski registar osnivači će trebati 60 kuna. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, ukupni troškovi osnivanja tog trgovačkog društva ne bi trebali prijeći 750 kuna, dok se kod klasičnog društva s ograničenom odgovornošću penju i do 3000 kuna. Jednostavno društvo morat će imati zakonske rezerve u visini od če- tvrtine dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvještajima. Ako temeljni kapital jednostavnog društva dosegne iznos temeljnog kapitala klasičnog, onda će se na njega početi primjenjivati pravila klasičnog društva. Obrnuti smjer nije dopušten, istaknuo je Miljenić. Sve zbog EU-a Jednostavno društvo uvedeno je zbog ulaska Hrvatske u EU. Danom pristupanja poduzeća iz drugih zemalja EU-a djelovat će slobodno u Hrvatskoj, prema pravilima slobodnog poslovnog nastana. Budući da u drugim zemljama postoji mogućnost osnivanja jednostavnih društava s malim temeljnim kapitalom, Vlada je izmijenila zakon kako domaći poduzetnici početnici ne bi morali odlaziti u druge dijelove EU-a i registrirati tvrtke da bi potom poslovali u Hrvatskoj. Tamo gdje postoji Izmijenjen je i dio zakona koji govori o odgovornosti članova uprave ako ne pokrenu stečaj na vrijeme mogućnost osnivanja malih tvrtki, primijećen je i trend rasta samozapošljavanja. Izmijenjen je i dio zakona koji govori o odgovornosti članova uprave ako ne pokrenu stečaj na vrijeme. I dalje im prije- ti novčana kazna ili dvije godine zatvora ako prezaduženo poduzeće ne pošalju u stečaj. Budući da su se u praksi sudova pojavile nedoumice na koje se sve članove uprava ta prijetnja odnosi, Vlada je precizirala da su to članovi uprave i likvidatori dioničkih društava, društava s ograničenom odgovornošću, gospodarsko interesnih udruženja i javnih trgovačkih ili komanditnih društava. Novosti ima i u Zakonu o kaznenoj odgovorno- sti pravnih osoba. Povećane su novčane kazne pa će tako poduzeće biti kažnjeno od 5000 kuna do osam milijuna kuna ako je za to djelo fizičkoj osobi propisana kazna od jedne godine zatvora. Za eventualnu kaznu od 15 godina zatvora novčani iznos raste na 15 milijuna kuna. Unesena je i izmjena da poduzeće može izbjeći novčanu kaznu ako samo prijavi počinjenje kaznenog djela. To se može dogoditi i kad u poduzeće, primjerice, dođe nova uprava i primijeti da je stara kršila zakon i počinila kazneno djelo. Poduzeće će i u tom slučaju morati vratiti protupravno stečeni prihod, ali neće biti novčano kažnjeni i zatvoreni. Dosad je u Hrvatskoj doneseno pet pravomoćnih presuda o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba. Samo je u jednom slučaju pokrenuta likvidacija društva pa ministar Miljenić smatra da će se morati razraditi provedba tog propisa. Ponude za Brodotrogir Iz natječaja za preuzimanje brodogradilišta Brodotrogir povukao se Nesma holding iz Saudijske Arabije, izvijestio je ministar gospodarstva Radimir Čačić. Ostala su dva natjecatelja, Jadranska ulaganja obitelji Končar i More Trogir splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića. Oni su podnijeli nove ponude, koje se tek moraju ocijeniti jer nisu zadovoljili u prvom krugu natječaja. Imunološkom zavodu odobreno je jamstvo od 43,2 milijuna kuna za kredit kod Hrvatske poštanske banke. S tim će novcem podmiriti dugove i krenuti u restrukturiranje. Iz zavoda će morati otići 115 radnika od 326 koliko ih sada tamo radi. Raspisan je i natječaj za savjetnika u predstojećoj privatizaciji Croatia osiguranja. Vodno gospodarstvo u 2012. Tehnička pomoć za razvojne projekte Ulaganje od 1,5 milijardi kuna Sa 30 milijuna do tri milijarde kuna Za realizaciju projekata u području vodnoga gospodarstva u ovoj se godini iz proračuna, sredstava Hrvatskih voda i međunarodnih izvora financiranja planira uložiti 1,5 milijardi kuna. Ugovori za prvu tranšu u iznosu od oko 409 milijuna kuna potpisani su prošli tjedan sa 81 komunalnim društvom u Hrvatskoj. Od ukupno 158 potpisanih ugovora, 75 ugovora u vrijednosti 192,7 milijuna kuna odnosi se na sektor vodoopskrbe, a 83 ugovora u iznosu od 217,2 milijuna kuna na odvodnju i pročišćavanje voda. Ugovori za drugu tranšu u vrijednosti od oko 1,1 milijarde kuna, prema najavama, bit će potpisani do rujna. Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, kaže kako je veći dio tih projekata već u različitim fazama završenosti. Radimir Čačić, prvi potpredsjed- nik Vlade i ministar gospodarstva, ističe kako novac za projekte nije i neće biti prepreka, nego to jedino može biti naša sposobnost za njihovu realizaciju. Velika ulaganja u vodokomunalnu infrastrukturu očekuju se iz EU programa, a upravo se pripremaju projektni prijedlozi za dodjelu sredstava. Prema preliminarnim procjenama za programsko razdoblje do polovine 2013. godine, bit će spremno projekata procijenjene vrijednosti od oko 1,7 milijardi kuna. (B.O.) Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a potpisalo je sporazume o tehničkoj pomoći za 32 razvojna projekta, kako bi im osiguralo dolazak u fazu “prihvatljivosti za financiranje” iz fondova Europske unije. U tu je svrhu izdvojilo 30 milijuna bespovratnih kuna. Vrijednost svakog od prihvaćenih projekata veća je od milijun eura, a odnose se na javnu poslovnu ili turističko-kulturnu infrastrukturu. Prihvaćeno je financiranje 12 projekata javne poslovne in- frastrukture vrijednih 190 milijuna eura te 20 projekata u javnoj kulturnoj ili turističkoj infrastrukturi vrijednih oko 300 milijuna eura. Od primatelja pomoći očekuje se da do prosinca izrade projektni zadatak i njegovu prijavu, studiju izvedivosti odnosno analizu troškova i koristi te da razrade projekt. Kako kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, velik je novac na raspolaganju i treba ga uzeti. “Za to su potrebni dobri projekti. Njih imamo, ali ne dovolj- no, i upravo na ovaj način - sufinanciranjem - želimo pomoći jedinicama lokalne samouprave da dovedu projekte do realizacije. Neće nam se skoro ponuditi situacija poput ove da za 30 milijuna kuna dobijemo mogućnost ostvarenja projekata vrijednih tri milijarde kuna”, zaključuje Grčić. (K.S.) 10 PREDSTAVLJAMO ( oko 800.000 kn uloženo u novi objekt OPG Tvorek, Nova Gradiška Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 12 god postoji Klinčić računovodstvo KLINČIĆ RAČUNOVODSTVO, ZAPREŠIĆ Delicije na vratima Slavonije Izlaz iz šume propisa U ponudi ovog gospodarstva su kulen, kulenova seka, panceta, slavonska slanina, čvarci, suha rebra, kosti i mast. Tvorek uskoro očekuje i svoj izvozni broj O PG Tvorek osnovao je Mario Tvorek kojem je proizvodnja suhomesnatih proizvoda u početku bila dodatni posao. Taj njegov hobi prerastao je u ozbiljan posao kojim se danas bavi čitava obitelj. Tvorek voli istaknuti kako je njegovo gospodarstvo smješteno na vratima Slavonije, u Novoj Gradiški, i da posjetiteljima pruža ponajbolje slavonske delicije. U ponudi ovog gospodarstva su kulen, kulenova seka, panceta, slavonska slanina, čvarci, suha rebra, suhe svinjske kosti i mast. ”Mi iskoristimo gotovo čitavu svinju, dok proizvode poput kobasica za kuhanje, krvavice, švargle i slične proizvode prepuštamo drugima. Smatram da jedna obitelj ne bi smjela u poslu svaštariti, nego bi se trebala specijalizirati za određeni dio posla. Svinje uzgajaju naši kooperanti, a mi radimo konačne proizvode”, ističe. Tvorek uskoro očekuje i svoj izvozni broj, i to za izvoz tradicionalnih proizvoda. Pred dovr- šetkom je i novog suvremenog pogona za preradu mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda, u koji je, bez hortikulturnog uređenja i pristupnih puteva, uložio oko 800.000 kuna. Otvaranje tržišta Mario Tvorek ovim se poslom bavi već 15 godina. Živio je i studirao u Zagrebu, tako da je prve prodajne kanale otvorio upravo u glavnom gradu. “Uz zagrebačko otvorili smo tržište Rijeke i Istre, Dalmacija nam je također zanimljiva i upravo radimo na otvaranju tog tržišta. Sudeći po reakcijama publike na prezentacijama akcije Kupujmo hrvatsko, ovogodišnji hit uz čvarke je i - panceta Iako smo u nekim dijelovima Dalmacije prisutni zahvaljujući prijateljstvima, smatramo da na čitavom tom području imamo veliku prigodu. Deset godina prodajemo svoje proizvode u Omišu, a zadovoljni smo i reakcijom građana Kaštela. Tamo smo se pojavili prošle godine u sklopu Jadranskih igara, na štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore na čije se akcije poput Kupujmo hrvatsko redovito odazivamo”, pripovijeda Tvorek. A kad je riječ o poteškoćama u poslu, Mario Tvorek ističe jednu posebno zanimljivu. “Svaki posao ima svoje probleme... Mi smo prošle godine imali problem s nabavom ljute paprike jer je našem kooperantu led uništio plantažu. I, vjerovali ili ne, jedva smo našli količine koje su nam bile potrebne. Možda to nekome čudno zvuči, ali kvalitetnu ljutu papriku je vrlo teško naći, a ona je neophodna, isto kao što je neophodno kvalitetno svinjsko meso. Inače, proizvodimo dva tipa kulena, blaži Mediteranac te ljući Slavonac. Pored čvaraka ovogodišnji hit je i panceta. To sam se uvjerio na svim prezentacijama akcije Kupujmo hrvatsko”, ističe Mario Tvorek. (J.V.) Tvrtka ima tri stalno zaposlene osobe i dva honorarna suradnika - ovlaštenog revizora i sudskog vještaka za računovodstvo P omoć pri osnivanju obrta ili tvrtke, revizija poslovnih knjiga te savjetovanje o tomu kako izbjeći probleme i nesporazume s poreznim vlastima i uskladiti poslovanje sa zakonskim propisima, neke su od usluga koje obrtnicima i poduzećima pruža Klinčić računovodstvo. Prisjećajući se početaka poslovanja, Stjepan Klinčić, suvlasnik tog računovodstva, ističe kako je zajedno sa suprugom početkom 2000. godine jednom poznaniku pomagao u sređivanju računovodstva u prilično velikom vanjskotrgovačkom poduzeću. “On je bio toliko oduševljen našim radom i predanošću tom poslu da nam je stavio na raspolaganje poslovni prostor i informatičku opremu. Tako je započeo naš samostalni rad u računovodstvu. Danas, nakon 12 godina predanog rada, imamo vlastiti poslovni prostor u Zagrebu, četiri računovodstvena programa, a vodimo računovodstvo i pružamo konzultantske usluge za 14 poduzeća i obrtnika”, objašnjava ovaj diplomirani ekonomist. Tvrtka ima tri stalno zaposlene osobe i dva honorarna suradnika - jednog ovlaštenog revizora Računovodstvo je svedeno na podnošenje formaliziranih izvještaja i obračuna i jednog sudskog vještaka za računovodstvo. “Nažalost, ne planiramo novo zapošljavanje iako imamo potrebu jer je gospodarska situacija turbulentna s neizvjesnim krajem”, kaže on. Hibridni računovođe Odnosi s konkurencijom i sličnim računovodstvenim servisima te konzultantskim kućama, nastavlja, su odlični. “Razmjenjujemo iskustva o načinima snalaženja u šumi propisa i uputa o provedbi zakona”, naglašava Klinčić dodavši kako se u ovome poslu pojavio problem hibridnih računovođa. Drugim riječima, licencija za obavljanje računovodstvenih poslova može se dobiti vrlo brzo i jednostavno na plaćenim tečajevima. “Na kraju to obično završi dramatično za poduzetnike, koji vođenje knjiga povjere takvim stručnjacima po izuzetno povoljnim cijenama. Stoga imamo dosta posla s naknadnim sređivanjem, tj. popravljanjem takvih poslovnih knjiga”, napominje. Problem s kojim se tvrtka također susreće u svakodnevnom poslovanju jest taj što je računovodstvo danas svedeno na podnošenje mase formaliziranih izvještaja i obračuna. “Uglavnom se vodi računa o njihovoj formalnoj, obračunskoj ispravnosti – ravnoteži, bez sigurnosti i uvida u njihovu vjerodostojnost. Trebalo bi stoga pojačati kontrolu vjerodostojnosti i zakonitosti računovodstvenog evidentiranja i prikazivanja poslovanja te odlučno i beskompromisno sankcionirati nepoštivanje zakona i normi”, zaključuje Klinčić. (B.O.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( više od 140 mil € ( 20% prihoda Holcim uložio u Hrvatsku ostvaruje se izvozom u susjedne zemlje Holcim Grupa Stoljetni partner građevinskoj industriji Sva ulaganja ove kompanije zadovoljavaju financijske, okolišne i društvene kriterije, u skladu s konceptom održivog razvoja Boris Odorčić [email protected] P roizvođač cementa, betona i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak) Holcim Grupa ove godine slavi 100. obljetnicu postojanja. Počeci poslovanja kompanije sežu u daleku 1912. godinu kada je obitelj Schmidheiny sagradila tvornicu cementa u Švicarskoj. Već oko 1920. počeli su širiti poslovanje u druge zemlje i nastavili rasti u globalnu tvrtku. Danas kompanija ima 80.000 zaposlenika u 150 tvornica cementa, 470 kamenoloma i šljunčara te 1400 tvornica betona. U Hrvatskoj, gdje zapošljava 325 osoba, Holcim je prisutan 20 godina. Od 1992. do danas kompanija je u brojne projekte uložila više od 140 milijuna eura. Važno je napomenuti kako sva ulaganja zadovoljavaju financijske, okolišne i društvene kriterije, u skladu s konceptom održivog razvoja. Prisjećajući se početaka poslovanja, pred sjednik Uprave Holcima Hrvatska Mario Gras sl kaže kako je tadašnja tvornica cementa Koromačno početkom 1990-ih tražila strateškog partnera. Tako je u lipnju 1992. potpisan ugovor o privatizaciji te tvornice, što je do tad bilo najveće ulaganje stranog partnera u neku industrijsku granu u Hrvatskoj. “Nakon značajne rekonstrukcije tvornice cementa i uvođenja međunarodnih standarda, poslovanje smo od 2001. do 2005. proširili na nekoliko tvornica betona u pet županija, a 2006. i 2007. kupili smo tri kamenoloma. Tako smo od jedne tvornice prerasli u tvrtku snažno prisutnu na hrvatskom tržištu građevinskog materijala, koja 20 posto prihoda ostvaruje kroz izvoz u susjedne zemlje”, objašnjava on. Smanjivanje troškova Kompanija kao značajni dio građevinske industrije u potpunosti dijeli sudbinu s gospodarstvom. Dakle, susreće se sa stalnim smanjivanjem potražnje građevinskih materijala, te posljedično i s velikim problemima u naplati svojih potraživanja. “Ipak, Holcim u Hrvatskoj je u 2011. u segmentima betona i agregata ostvario značajno bolji rezultat u odnosu na 2010. godinu. U segmentu cementa, iako je u Hrvatskoj tržište smanjeno za pet posto, ostvaren je rast prihoda od oko četiri posto. Velika pažnja bila je uložena u smanjivanje troškova, ali zbog povećanja cijena nekih materijala i sirovina ukupni su troškovi bili veći za 19 posto. Međutim, ukupno gledajući, Holcim je u zadnje dvije godine poslovao s gubitkom. Pozitivno je da smo u 2011. uspjeli održati udio na tržištu te postići dobru likvidnost. U prvom tromjesečju prodaja je na istoj razini kao i u 2011. godini”, ističe prvi čovjek Holcima Hrvatska. Bez strateškog smjera Valja naglasiti kako proizvodnja cementa i betona, kao i mnoge druge industrije, ostavljaju negativan učinak na okoliš. Holcim stoga redovito nastoji unaprijediti poslovanje kako bi, među ostalim, smanjio emisiju štetnih plinova. “Primjerice, zamjenska goriva su način na koji možemo smanjiti trošak s jedne strane, a s druge, potrebu za prirodnim resursima. Naravno da postoje uvjeti po kojima se to smije raditi i Holcim ih u potpunosti poštuje”, naglašava on dodavši kako je kompanija do sad objavila četiri izvješća predsjednik Uprave Holcima Hrvatska Mario Grassl o održivom razvoju. K tomu, već 17 godina održava dane otvorenih vrata, a od 2003. godine organizira građanski sat na kojem odgovara na pitanja građana te s njima razgovara o planovima. “Ove godine bismo željeli da lokalna zajednica odabere i delegaciju građana s kojom bismo mogli raditi na programima unapređenja. Za takav smo pristup poslovanju dobili razna priznanja, između ostalog, tri puta Indeks društveno odgovornog poslovanja. Zatim, dvostruki smo Holcim je u Hrvatskoj, gdje zapošljava 325 osoba, prisutan 20 godina dobitnici nagrade za zaštitu okoliša, a zahvaljujući doprinosu svih zemalja, Holcim Grupa je već devet godina uključena u Dow Jones indeks održivosti”, kaže Grassl. Najvažniji preduvjeti za uspješno poduzetništvo, smatra on, su predvidljivost, transparentnost i odgovornost svih sudionika u tome procesu. “No, Hrvatska trenutačno nema zacrtan strateški smjer koji će se ostvariti bez obzira na političke promjene, što znači da nema predvidljivosti. Što se tiče transparentnosti, tijekom, primjerice, dobivanja dozvola za rad, ne možemo saznati u kojem dijelu procesa ili kod koga se nalazi naš predmet. Zatim, kod donošenja zakonskih akata ne postoji međuministarska suradnja, tako da su pojedini propisi kontradiktorni, a to se odražava kao nepotrebni gubitak vremena, a time i trošak poduzetnika. I na kraju, državna se uprava ne mjeri po rezultatima i ne snosi odgovornost za obećane rokove”, napominje Grassl. Inače, Holcim sada ne planira širiti poslovanje, a daljnja će ulaganja ponajprije ovisiti o situaciji na tržištu. 12 INTERVJU Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 26% rast robne razmjene Hrvatske i Slovačke u 2012. ( sa 15% više zaposlenih završena 2011. Hrvatsko-slovački poslovni forum ALEN VARENINA, DIREKTOR TVRTKE KAROLINA, OSI Može se i više i bolje Karolina i sinergijski Postoje potencijali za suradnju u području strateškog partnerstva, energetici, graditeljstvu, elektroindustriji... Krešimir Sočković [email protected] U Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu posjeta slovačkog predsjednika Ivana Gašparoviča i poslovnog izaslanstva Slovačke trgovinske i industrijske komore održan je Hrvatsko-slovački poslovni forum. Organizirali su ga HGK i Slovačka trgovinska i industrijska komora, uz podršku Europske poduzetničke mreže Hrvatske i Slovačke. Tijekom Foruma održani su i poslovni razgovori 47 hrvatskih i 14 slovačkih tvrtki u području graditeljstva, strojogradnje, energetike i prehrambene industrije. Robna razmjena Hrvatske i Slovačke u prvom dijelu ove godine bilježi rast od 26 posto, dok je hrvatski izvoz u Slovačku porastao 37 posto. Među dvjema zemljama postoje potencijali za suradnju u području strateškog partnerstva, zajedničkog nastupa na trećim tržištima, energetici, graditeljstvu i infrastrukturi, elektroindustriji i ICT-u, industriji autodijelova, željeznici, turizmu, transportu... “Hrvatska i Slovačka zemlje su slične povijesti, tradicije, kulture, jezika. Ključno je pitanje kako ćemo zajedno osigurati stanovništvu bolji standard i prosperitet”, rekao je na Forumu hrvatski predsjednik Ivo Josipović, ističući kako je malo zemalja s kojima Hrvatska ima tako dobre političke odnose kao sa Slovačkom, no na gospodarskom planu može se i više. I put Slovačke u Europsku uniju bio je težak te je ona morala prevladati brojne prepreke, kazao je slovački predsjednik Ivan Gašparovič. “Hrvatska će za manje od godinu dana postati članica EU-a i to članstvo je važno u uvjetima krize jer obje zemlje same ne mogu riješiti probleme izazvane svjetskom gospodarskom krizom. Hrvatskoj se otvara tržište od pola milijarde potrošača, a Slovačka je od Slovačka je do sada u Hrvatsku uložila 45 milijuna eura, dok hrvatska ulaganja u Slovačku iznose 9,1 milijun eura ulaska u EU za 20 posto povećala standard svog stanovništva”, naglasio je Gašparovič. Dodao je kako je Slovačka zainteresirana za investicije te zajednička ulaganja u treće zemlje, turizam u oba smjera i suradnju na području razvojnih projekata EU-a. Raste broj turista “Hrvatsko gospodarstvo očekuje ulazak Hrvatske u EU s na- dom da će iskoristiti prednosti toga tržišta, ali izražava i bojazan da bi moglo izgubiti tržište i suradnju koju ima sa zemljama Cefte”, kazao je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. “Važan je svaki korak koji će nas povezivati, a Hrvatska može biti premosnica u komunikaciji s drugim zemljama. Isto tako, ohrabruje nas mogućnost zajedničkog nastupa Slovačke i Hrvatske na bosanskohercegovačkom tržištu, te inicijative da Slovaci iskoriste hrvatsku infrastrukturu za izlazak na nova tržišta”, rekao je Vidošević. Inače, prošlogodišnja je robna razmjena Hrvatske i Slovačke iznosila 240 milijuna eura, od čega je hrvatski izvoz u Slovačku bio 88,8 milijuna eura, što je povećanje od 26 posto. Iz Slovačke je pak uvezeno roba u visini od 150,7 milijuna eura, što je povećanje od 17 posto. Hrvatska je u Slovačku najviše izvozila sjedala, šećer, strojeve za obradu i preradu gume i plastičnih masa, papir i lijekove, a uvozila osobne automobile, električnu energiju, žive životinje, naftna ulja te televizijske prijamnike. Slovačka je do sada u našu zemlju uložila 45 milijuna eura u turizam, nekretnine, proizvodnju i distribuciju alkoholnih pića te zauzima 25. mjesto među ino ulagačima u Hrvatsku. Hrvatska ulaganja u Slovačku iznose pak 9,1 milijun eura, i to u prehrambenu industriju te farmaceutiku. Valja napomenuti da je lani Hrvatsku posjetilo 335.000 slovačkih turista, što je povećanje od osam posto. Iskustva osječke Karoline i zagrebačkog Kraša dob kako će ga u budućnosti slijediti i drugi privredni s Svetozar Sarkanjac [email protected] K arolina, tvornica keksa, vafla i slanica osnovana je 1909. godine. Osnovao ju je pekar i slastičar Stjepan Piller, te je nazvao po svojoj kćeri; kasniji vlasnici, nakon Drugog svjetskog rata, naziv su promjenili u Sloboda. Kao jedna od perjanica nekoć bogate lepeze osječke prehrambene industrije, u proteklih je dvadesetak godina tvornica prošla dramatične faze rata, poraća i privatizacije. Nakon što joj je 2002. godine većinski vlasnik postala tvrtka Lura, zatvara se dugogodišnja proizvodnja kruha i slastica, prodaje se maloprodajna mreža i poslovna zgrada. Gasi se višedesetljetni naziv Sloboda, a umalo se ugasila i čitava tvornica. Godine 2006. vlasnik postaje austrijska kompanija Lorenz, a tvrtka životari. Srećom, nije doživjela sudbinu kakva je zadesi- la veći dio osječke industrije devedesetih godina. Desetak posto od predratnog broja radnika (kada ih je bilo više od 2000) dočekao je početkom 2011. još jednu promjenu vlasnika. Karolina je postala dio moćnog sustava Kraš. Iako su neki lokalni političari pod krinkom brige za radnike izražavali skepsu takvim razvojem događaja, prvi put unatrag 20 godina Karolina je povećala broj zaposlenih. Prva faza ulaganja Karolini je donijela, uz značajno povećanje proizvodnih kapaciteta, i proširenje proizvodnog asortimana O tome što se u zadnjih godinu i pol dana događalo u osječkoj Karolini, nakon što je po- stala dio sustava Kraša, razgovarali smo s direktorom Društva Alenom Vareninom. Kada uspoređujete tadašnju Karolinu i ovu danas, u čemu je osnovna razlika? - Prije promjene vlasništva Karolina je bila kompanija s vrlo nesigurnom budućnošću, nejasno definiranom strategijom razvoja i zanemarena u smislu investicija. Sve je to utjecalo na opće raspoloženje zaposlenih. Osjećao se strah i nesigurnost koja se pojavila i prije vlasničkih promjena. Tome su pridonijele i stalne špekulacije i nagađanja o promjeni vlasništva s nerijetko katastrofičnim scenarijima za kompaniju, a koje su se na dnevnoj bazi pojavljivale u medijima u našem okruženju. Karolina danas je potpuna suprotnost. Kompanija jasne i stabilne strategije razvoja u koju je u zadnjih godinu dana uloženo pet milijuna eura. To je omo- Prva zapošljavanja nakon 20 godina Već nakon prve faze ulaganja povećan je broj radnika. Kakvo je trenutačno stanje te hoće li i kada biti novih zapošljavanja? - Prošlu godinu Karolina je završila s gotovo 15 posto više zaposlenih u odnosu na početak godine što je u 2011. bio iznimno rijedak slučaj, kako u ovoj djelatnosti, tako i u našoj regiji. To je prekretnica za Karolinu koja je do sada svaku godinu u zadnja dva desetljeća završavala s manjim brojem zaposlenika u usporedbi s početkom te godine. Taj značajan rast uzrokovan je instaliranjem novih proizvodnih kapaciteta i preseljenjem jednog dijela Kraš asortimana čija je proizvodnja do tad bila u Zagrebu, u Karolinu u Osijek. Takav oblik prijenosa proizvodnje iz Zagreba u Osijek također je rijedak primjer kretanja proizvodnih kapaciteta jer je do sad bio uobičajen suprotan smjer. Nadam se da će ga u budućnosti slijediti i drugi privredni subjekti. 13 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 5 mil € uloženo u zadnjih godinu dana ( još 1909. god *vijesti osnovana Karolina, tvornica keksa, vafla i slanica IJEK Kraš - odličan i efekt bar su primjer prijenosa kapitala i proizvodnje iz Zagreba u Osijek uz nadu subjekti gućilo rast proizvodnje i prodaje te broja zaposlenika što je značajno postignuće u iznimno teškoj poslovnoj godini. Članica smo snažne grupe koja je tržišni lider i čije nam znanje i iskustvo pomažu u razvoju. No, naše se iskustvo također cijeni i osjećamo se ravnopravnim dijelom veće cjeline u kojoj smo pronašli svoju značajnu ulogu. Prilikom stavljanja potpisa na kupoprodajni ugovor, Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik Uprave Kraša, izjavio je kako se “udruživanjem snažnih brendova Jadro i Moto u grupaciju Kraš zatvara arhitektura hrvatske proizvodnje keksa i vafla”. Što je od toga ostvareno u proteklom razdoblju? - Samom akvizicijom dobio se upravo rečeni učinak. Karolinini brendovi pridružili su se Kraševim čineći tako snažnu cjelinu, čime je Kraševa pozicija regionalnog lidera dodatno pojačana. Od početka ove godine, kada je prodaja Kraša preuzela distribuciju Karolininih proizvoda na području Hrvatske, bilježimo značajan rast prodaje Karolininih brendova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je jedan od sinergijskih efekata koji je rezultat Kraševe akvizicije Karoline te su i na dru- bili u situaciji prilagođavanja novom načinu rada uslijed čestih promjena vlasničke strukture tako da smo u tom smislu stekli dosta iskustva. Ovo uklapanje u organizaciju nove grupe prošlo je iznimno glatko i sve zacrtane aktivnosti odrađene su i prije definiranih rokova. Suradnja djelatnika Karoline i Kraša bila je na iznimno visokoj razini i cijeli proces integracije prošao je bez problema. Tome je pridonio i pristup Kraša koji je bio više nego prijateljski te smo se doista osjećali dobrodošli u novoj grupi. I narod kaže da se lako naviknuti na bolje, pa smo se brzo uklopili. gim područjima, kao što su nabava i proizvodnja, zabilježeni značajno poboljšani rezultati u odnosu na odvojeno poslovanje ranijih godina. Prva faza obećanog ulaganja u Karolinu je obavljena. Što je ona donijela Karolini, te što slijedi nakon toga? - Prva i najznačajnija faza ulaganja je završena i ona je Karolini donijela, uz značajno povećanje proizvodnih kapaciteta i proširenje proizvodnog asortimana, rješenje nekoliko ključnih problema koji su tvornicu mučili zadnja dva desetljeća. Pri tome mislim na logično slaganje proizvodnih tehno- logija, novu trafostanicu koja je bila preduvjet za instaliranje novih proizvodnih kapaciteta, kao i uređenje i povećanje skladišnih kapaciteta. Kako su se radnici Karoline uklopili u sustav i način rada Kraša? - Radnici Karoline u zadnjih 10 godina često su Gdje se danas mogu naći proizvodi Karoline? - Budući da na svim tržištima nastupamo preko vlastite prodaje Kraš Grupe, Karolinini proizvodi zastupljeni su u najširoj prodajnoj mreži, odnosno svugdje gdje se pojavljuju i proizvodi Kraša. Za sad je iznimka jedino Srbija gdje Karolinini proizvodi još nisu zastupljeni. Proces pronalaska novih tržišta kontinuirani je posao kojim se bave naše kolege u Krašu. Za sad se realizira i jedan dio izvoza u Sjedinjene Države uz mogućnost porasta izvezenih količina, a radi se i na izvozu u neke od zemalja Bliskog istoka. Nedostaje nam novca Za 2011. godinu prosječni mjesečni prihod kućanstva u Hrvatskoj je iznosio 890 eura, a u Sloveniji 1500 eura, pokazalo je istraživanje GfK-a. Slovenska kućanstva su u prosjeku imala dovoljno prihoda za svoje troškove - 1260 eura, a u Hrvatskoj su prosječni mjesečni troškovi procijenjeni na oko 1188 eura. Svako slovensko kućanstvo moglo je prosječno mjesečno uštedjeti oko 240 eura, a svakom hrvatskom kućanstvu nedostajalo je gotovo 300 eura da bi pokrilo nužne troškove života. Porezni zakon na provjeru ustavnosti Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je antipoduzetnička klima u zemlji sve izraženija, a dodatno je pogoršavaju i neka nova zakonska rješenja. Takvim su u HUPu ocijenjeni i već usvojeni Zakon o porezu na dohodak i Opći porezni zakon, ali i prijedlozi zakona koji su u postupku - zakon o financijskom poslovanju i zakon o minimalnim plaćama. Gospodarstvenike zabrinjava i rješenje o retroaktivnoj primjeni u Zakonu o porezu na dohodak po kojem se oporezuje zadržana dobit u proteklih 10 godina. HUP je stoga najavio provjeru ustavnosti tog zakonskog rješenja. Pao promet u trgovini Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je prema svibanjskim podacima na godišnjoj razini nominalno pao za jedan posto, a realno za 4,4 posto, po- kazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U svibnju je u odnosu na travanj promet bio nominalno veći za 4,9 posto, a realno za četiri posto. Promet u trgovini na malo u siječnju i veljači na godišnjoj je razini blago rastao, a posljednja tri mjeseca bilježi pad, i to najviše u travnju kada je pao realno za 7,3 posto. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 3,6 mil ( to je 5% više turističkih dolazaka u šest mjeseci ove godine nego u istom lanjskom razdoblju Turistički rezultati u prvom polugodištu 2012. Rast turističkog prometa Prema strukturi turista najbrojniji su bili Nijemci koji su ostvarili četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Iza njih slijede Austrijanci, Slovenci i Česi Sanja Plješa [email protected] U natoč gospodarskoj krizi i oslabljenom standardu građana, u šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 3,6 milijuna turističkih dolazaka što je pet posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je registrirano 14,8 milijuna noćenja, također pet posto više, podaci su sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu. U ukupnoj strukturi turističkog prometa stranci su ostvarili tri milijuna dolazaka ili osam posto više, te 13 miliju- na noćenja - sedam posto više nego u prvom polugodištu 2011. godine. Na predstavljanju turističkih rezultata ministar turizma Veljko Ostojić je rekao kako se ove godine Zabrinjava pad dolazaka Talijana od sedam posto u odnosu na prošlu godinu očekuje ponavljanje prošlogodišnjeg broja dolazaka i noćenja, uz rast financijskog prihoda od tri do pet posto. Prema strukturi turista najbrojniji su bili Nijemci koji su ostvarili četvrtinu ukupnog turističkog prometa. Iza njih slijede Austrijanci, Slovenci i Česi. No prilično zabrinjava pad dolazaka Talijana od sedam posto i njihovih noćenja od šest posto u odnosu na prošlu godinu. Ostojić je takav rezultat objasnio gospodarskom situacijom u toj zemlji, pa se stoga očekuje da će ove godine umjesto 39 milijuna na odmor krenuti 33 milijuna Talijana što je gotovo 20 posto manje nego lani. To će se, naravno, odraziti i na konačni turistički rezultat u Hrvatskoj jer su Talijani jedni od naših najbrojnijih i najvjernijih gostiju, rekao je Ostojić. Pritom je naglasio kako je u šest mjeseci ove godine zabilježen i pad dolazaka domaćih gostiju od 5,5 posto što je rezultat smanjenog standarda naših ljudi. U svim županijama u šest mjeseci ove godine zabilježen je porast turističkog prometa, pri čemu je ministar posebice izdvojio porast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji što je posljedica odlične pripreme ovogodišnje turističke sezone u toj županiji. Poboljšavanje zakonodavnog okvira za rast turizma Fokusirani na jačanje konkurentnosti Ove jeseni nas čekaju sveobuhvatne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Radimo i na izmjeni Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o pružanju usluga u turizmu, najavio je ministar Veljko Ostojić Jozo Vrdoljak [email protected] P rigodom službenog posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji ministar turizma Veljko Ostojić osvrnuo se na segment razvoja privatnog smještaja, najavljujući kako Ministarstvo turizma u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom priprema novi projekt: riječ je o formiranju nacionalne udruge privatnih iznajmljivača. U sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji ministar je sudjelovao na konferenciji za medije povodom izbora najboljeg obiteljskog i malog hotela koji organizira Slobodna Dalmacija. Pritom je istaknuo važnu ulogu malih i obiteljskih hotela koji pridonose autentičnosti hrvatskog turizma. “Projekt obiteljskih i malih hotela je nešto što pridonosi kvaliteti, posebnosti i autentičnosti hrvatskog turizma. Turizam sadašnjosti i budućnosti temelji se na doživljajima, emocijama, autentičnosti i posebnosti. Za razliku od velikih, mali hoteli omogućuju gostu direktan kontakt s vlasni- kom, što gosti izuzetno cijene. Takav pristup pridonosi njihovom doživljaju i zadovoljstvu”, rekao je. Ministar je naglasio kako će uspjeti oni koji ovakav oblik ponude uspiju spojiti s novim načinima tržišnog komuniciranja. Prema njegovu mišljenju, ključno za hrvatski turizam je pitanje konkurentnosti, a njime će se Ministarstvo turizma intenzivno baviti kroz tri skupine aktivnosti. Prva skupina je poboljšavanje zakonodavnog okvira. “Od iduće godine ugostiteljske usluge i usluge smještaja oporezivat će se po stopi od 10 posto. Ove jeseni nas čekaju sveobuhvatne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Radimo i na izmjeni Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o pru- žanju usluga u turizmu”, istaknuo je Ostojić. Drugi segment aktivnosti za podizanje konkurentnosti odnosi se na definiranje uvjeta financi- U suradnji s HGK‑om, Ministarstvo radi na formiranju nacionalne udruge privatnih iznajmljivača ranja i poticanja investicija, dok se treći odnosi na marketinške i promidžbene aktivnosti. “Težište komunikacijskih aktivnosti usmjerit ćemo prema ponudi u predsezoni i posezoni te na treća tržišta, odnosno tržišta koja nisu dovoljno dobro obrađena”, otkriva Ostojić. Ministar turizma istaknuo je važnost Strategije razvoja hrvatskog turizma čiji se završetak izrade očekuje u rujnu ove godine. Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić prognozirao je rast pokazatelja za pet posto, dok bi iduće godine, zahvaljujući najavljenim mjerama poticanja dolazaka u pred i posezoni, taj rast mogao biti i veći. 15 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( oko 8 mlrd € ukupna turistička potrošnja prošle godine ( sa 85% sudjeluju inozemni turisti u toj potrošnji Croatia Business Open Umag 2012. Turizam kao faktor razvoja Potrebno je poboljšati kvalitetu privatnog smještaja, ali i izgraditi od 14.000 do 21.000 hotelskih soba u što, procjenjuje se, treba uložiti od 3,5 do 4,5 milijardi eura. Očekuje se i izgradnja 10.000 mjesta u kampovima za što će se utrošiti 0,6 milijardi eura Sanja Plješa [email protected] H rvatski se turizam u nekoliko proteklih godina bitno promijenio, a sada je vidljivo kako ima jasan smjer razvoja. Poznati su i nositelji promjena koji utječu na to da turizam postane pokretač gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, rečeno je na poslovnom skupu Croatia Business Open Umag 2012., održanom na temu Turizam kao faktor razvoja. Kada je riječ o utjecaju turizma na ukupno gospodarstvo, uglavnom se govori o statističkim podacima koji uključuju turističke dolaske domaćih i inozemnih gostiju te broj noćenja. No, pravi turistički utjecaj vidljiv je kroz turističku potrošnju. Protekle je godine turistička potrošnja iznosila oko osam milijardi eura, a 2010. godine 7,3 milijarde eura. Pritom je važno naglasiti kako inozemni turisti u ukupnoj turističkoj potrošnji sudjeluju sa 85 posto, a procjenjuje se kako njihova prosječna potrošnja iznosi oko 50 eura dnevno. “Turizam u Hrvatskoj ima bitno veći utjecaj nego u bilo kojoj drugoj mediteranskoj konkurentskoj zemlji, a prepostavka je da našem turizmu tek predstoji rast”, rekao je Neven Ivandić sa zagrebačkog Instituta za turizam. Govoreći o potencijalu rasta turističke potrošnje do 2020. godine, Ivandić je procijenio da će do te godine inozemna turistička potrošnja iznositi od 7,1 do 8,7 posto godišnje tj. dosegnuti 12 do 14 milijardi eura za osam godina. Potenci- U planu je kandidatura Pule za europski glavni grad kulture jal domaće turističke potrošnje rast će po stopi od dva posto godišnje, na 1,7 milijardi eura u 2020. godini. Ukloniti ograničenja Kako bi se to sve zaista i dogodilo, potrebno je ukloniti razna ograničenja koja prijete hrvatskom turizmu. To su, prije svega, ograničenja iz institucionalnog okruženja, a potrebno je i bolje iskoristiti zapuštene državne objekte, prije svega nekadašnje Hrvatskoj treba još odredišta poput Istre Croatia Business Open Umag 2012. održao se već drugu godinu u Umagu kao prateći događaj ATP teniskog turnira Croatia Open. Poslovni skup održan je u organizaciji Zagrebačke banke i Istarske županije, a pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Otvarajući Croatia Business Open Umag, predsjednik Josipović je rekao kako je turizam interdisciplinarna djelatnost, a svi ministri u Vladi zapravo jednim dijelom djeluju kao ministri turizma. “Volio bih da u Hrvatskoj postoji desetak Istri jer neki drugi dijelovi nisu tako turistički razvijeni. No, zato trebamo znati kako na pravi način privući investitore”, zaključio je Josipović. vojne objekte. Osim toga, treba poticati poduzetništvo i obogatiti destinacijski lanac vrijednosti raznih proizvoda. Kako bi se povećala konkurentnost domaćeg turizma, potrebno je izgraditi od 14.000 do 21.000 hotelskih soba u što, prema procjenama, treba uložiti od 3,5 do 4,5 milijardi eura. Uz to, očekuje se izgradnja dodatnih 10.000 mjesta u kampovima za što će se utrošiti 0,6 milijardi eura, te podignuti kvaliteta privatnog smještaja. Ivandić je napomenuo kako treba izgraditi tridesetak golf terena te desetak zabavnih parkova. U marinama je potrebno izgraditi dodatnih 8000 do 10.000 novih vezova za što će se utrošiti oko 0,4 milijarde eura. Slijedom svega toga, Ivandić tvrdi kako će 2020. godine turizam u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti sudjelovati od 11,5 do 14 posto. Na upit o tome jesu li brojke i statistički rezultat pravo mjerilo utjecaja turizma na hrvatsko gospodarstvo, ministar turizma Veljko Ostojić je odgovorio kako su brojevi nužni kao pretpostavka za kvalitativne učinke u turizmu. “S jedne strane možemo biti sretni što imamo turizam kao generator rasta ukupnog gospodarstva. Turistički razvoj mora biti što je moguće kvalitetniji i upravo je rast konkurentnosti tog sektora ključan za sadašnji trenutak u domaćem turizmu”, rekao je Ostojić. Dodao je kako se uskoro očekuje veliki zaokret u investicijama u turističku djelatnost. Golf u Istri O tome koliko može turistički sektor potaknuti gospodarski razvoj u Hrvatskoj govorio je i istarski župan Ivan Jakovčić koji je rekao kako je turi- zam planirana aktivnost čiji razvitak traži suradnju javnog i privatnog sektora. Pritom je napomenuo kako je Istra pravi primjer Turizam je osjetljiv na vanjske događaje, stoga taj sektor treba dodatno njegovati, kaže Dubravko Mihaljek turistički razvijene regije, ali iako ima vrlo konkurentan turistički proizvod, još ima dosta potencijala koje treba razviti. “Postojeći privatni sektor u suradnji s lokalnim istarskim zajednicama velikim koracima kroči naprijed. Velika su ulaganja, a posebice se razvijaju greenfield projekti. Istra je među prvim županijama u Hrvatskoj prije 10 godi- na izradila Master plan turizma, a uskoro će taj plan doživjeti reviziju kako bi se vidjelo što treba unaprijediti”, istaknuo je Jakovčić. Dodao je kako je u planu izgradnja nekoliko golf igrališta te kongresnog i kulturnog centra u Istri. Osim toga, u planu je kandidatura Pule za europski glavni grad kulture. O izvorima rasta i ulozi turizma u Europi i Hrvatskoj govorio je Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja iz Basela. On je ustvrdio kako na razvoj turizma utječu ekonomska i financijska kretanja u svjetskoj privredi. U sljedeće dvije godine i dalje se očekuju nepovoljna konjunkturna kretanja, a riječ je o dubljim strukturnim problemima koji usporavaju globalni ekonomski rast. Za pokretanje ekonomskog rasta trebaju postojati povoljni uvjeti, kazao je Mihaljek napomenuvši kako u sljedećoj godini Međunarodni monetarni fond predviđa ekonomski rast u Hrvatskoj po stopi od jedan posto. S obzirom na to da je turizam jako osjetljiv na vanjske događaje, primjerice promjene želja potrošača i političke događaje, taj sektor treba dodatno njegovati. Mihaljek je rekao i kako se turistički trendovi sve više mijenjaju, pa nam tako turistička niša više nisu obitelji s djecom i tome se, prema njegovom mišljenju, trebamo prilagoditi. “No, dolaze nam novi turisti s dalekih tržišta, pa im trebamo prilagoditi turističku ponudu”, zaključio je Mihaljek. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( na 17. mjestu od 34 zemlje ( 446 mil € u EU fondu Hrvatska po Europskom indeksu zdravstvene zaštite moglo bi biti za unapređenje zdravstva Kakvo zdravstvo imamo i što možemo očekivati do 2020.? Konsenzus o smjeru razvoja, ali ostaje Informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javnozdravstvene akcije te po s pacijentima - ključni su instrumenti razvoja zdravstva u idućih osam godina Jasminka Filipas [email protected] Z akasnili smo, nismo iskoristili pretpristupne fondove jer nismo imali strategiju, rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući nedavno u Grožnjanu Nacrt nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2020. godine. Ta bi strategija, nakon javne rasprave koja je upravo u tijeku, u rujnu trebala biti prihvaćena u Saboru. Strategija, na kojoj inače još od veljače radi sedamdesetak stručnjaka i o kojoj je već postignut konsenzus struke i socijalnih partnera uvjet je, pored ostalog, da zdravstvene ustanove i nevladine organizacije iz tog sektora mogu aplicirati za sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. “Ne radimo to samo zbog EU-a, nego prvenstveno zbog svih građana Hrvatske”, istaknuo je Ostojić naglasivši kako će informatizacija zdravstva, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javnozdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima biti ključni instrumenti razvoja zdravstva u idućih osam godina. Objašnjavajući zašto treba ulagati u ljudske resurse, podsjetio je kako u odnosu na prosjek EU-a imamo ma- njak liječnika, farmaceuta i primalja, napomenuvši kako samo stomatologa imamo dovoljno. Strategijom se, dodao je, predviđa i reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova. Predviđeno je, među ostalim, povezivanje domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne bolničke službe. Prioriteti su i izrada kliničkih smjernica, jačanje preventivnih aktivnosti i očuvanje financijske stabilnosti zdravstva kroz razvoj privatnih - dopunskih zdravstvenih osiguranja. Okrupnjavanje javne nabave Ostojić je nedavno sudjelovao i na sastanku Vijeća EU-a za zapošljavanje, socijalnu, zdravstvenu i potrošačku politiku (EP- Posebno zabrinjavanjuće je stanje vezano uz zdravstveno ponašanje stanovništva, navodi se u Strategiji SCO) u Luksemburgu. Na sastanku se govorilo i o programu EU-a za područje zdravstva za raz- Konačno integracija informacija? Jedna od mjera koja se može očekivati je integracija informacija i uspostavljanje komunikacije svih razina zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna, tercijarna) te zdravstvenog sustava i pacijenata. Time će se uspostaviti i sustav za praćenje zdravstvene statistike i pokazatelja kvalitete rada, koji onda služe i za analizu podataka i izradu izvješća korisnih pri odlučivanju upravljačkih tijela u zdravstvu. Nadalje, unaprijedit će se ili tek uvesti eLista čekanja, eNaručivanje, eDoznake za ortopedska pomagala, eLista lijekova, eZdravstveni karton, ePatronaža... Uz jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa (mogućnost viših razina obrazovanja i napredovanja, mobilnost...), predviđa se i izobrazba upravljačkog kadra te razdvajanje organizacijsko-financijskog i medicinskog upravljanja. Prioriteti su i poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te jačanje interdisciplinarne suradnje (rehabilitacija u zajednici, zaštita mentalnog zdravlja u zajednici, palijativna skrb...). doblje od 2014. do 2020., čiji je cilj poticanje inovacija u zdravstvu, povećanje održivosti zdravstvenih sustava, poboljšanje zdravstvene zaštite te zaštita od prekograničnog širenja bolesti. Europska komisija predložila je da se za taj program osigura 446 milijuna eura, a konačna brojka ovisit će o rezultatima pregovora o višegodišnjem proračunskom okviru za to razdoblje. Zbog gospodarske krize razgovaralo se i o načinu smanjenja troškova u zdravstvu, a jedan od prijedloga je i okrupnjavanje javne nabave cjepiva, lijekova i drugih medicinskih pripravaka. Ostojić je tom prilikom rekao da je Hrvatska već započela s okrupnjavanjem nabave za neke generičke lijekove, prehrambene proizvode i energiju, što pokazuje da je Hrvatska barem u nečemu ispred nekih zemalja članica EU-a. U mnogočemu nije, a to pokazuje i Nacrt strategije, u kojoj se na gotovo 400 stranica iznosi i detaljna analiza zatečenog stanja u svim sektorima zdravstva te Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača objavljen ove godine, po kojem se Hrvatska, u konkurenciji 34 europske zemlje, nalazi na 17. mjestu sa 655 bodova. To je napredak u odnosu na 2009. godinu, kada se nalazila na 23. mjestu. Na vrhu ljestvice je Nizozemska sa 872 boda, a na samom dnu Srbija sa 451 bodom. Ocjenjuju se, između ostalog, prava i informiranje pacijenata, čekanje na zdravstvene usluge, ishodi liječenja, opseg i dostupnost zdravstvenih usluga te dostupnost besplatnih i drugih lijekova. Zaključno, a to se navodi i u strategiji, Hrvatskoj predstoji još mnogo rada na unapređivanju aspekata potrošačkih prava pacijenata, i to prvenstveno u pogledu skraćivanja prosječ- 17 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( na 222 lokacije mogao bi se u Hrvatskoj razvijati zdravstveni turizam ( tek 10% od toga sada se koristi (ukupno 18 lječilišnih centara) pitanje novca oboljšanje komunikacije nova nije akreditirana, a ni akreditacijski standardi nisu validirani, ne postoje niti standardi opremanja ambulanti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti), nedovoljna učinkovitost i djelotvornost (nestručno upravljanje, bolnički sustav nije prilagođen potrebama stanovništva, nedovoljna transparentnost financiranja...), slaba ili neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite (problem se najviše osjeti na otocima i drugim slabo naseljenim mjestima gdje se ni ljekarnama ne isplati raditi), te razmjerno slabi Jedan od prijedloga je i okrupnjavanje javne nabave cjepiva, lijekova i drugih medicinskih pripravaka nog vremena čekanja na zdravstvene usluge. Pet ključnih problema Stručnjaci koji su radili na strategiji identificirali su pet ključnih područja strateških problema u našem zdravstvu: slaba informatička i druga povezanost te kontinuitet u liječenju (pacijenti primjerice preskaču primarnu razinu i traže liječenje u bolnicama), neujednačena ili nepoznata kvaliteta zaštite (ni jedna usta- pokazatelji zdravlja. Naime, kako se navodi, iako je vidljiv trend smanjivanja ukupne stope smrtnosti i smrtnosti od mnogih bolesti, te su stope u usporedbi s europskim prosjecima i dalje visoke. Posebno je zabrinjavajuće stanje vezano uz zdravstveno ponašanje stanovništva i rizične čimbenike poput pušenja, pretilosti i pretjerane konzumacije alkohola. Sve teže socioekonomsko stanje dodatno ugrožava zdravstveno stanje stanovništva, a ne postoji, dodaje se, ni kultura preuzimanja osobne odgovornosti za vlastito zdravlje niti odgovornog korištenja zdravstvene zaštite. Razvojni pravci, prioriteti i mjere Uz rješavanje nagomilanih akutnih problema, kao što je zatečeni dug veći od sedam milijardi kuna, Ministarstvo zdravlja zacrtalo si je za naredno razdoblje iznimno puno posla. Jasno, dinamika provođenja konkretnih mjera ovisit će, među ostalim, i o novcu koje Ministarstvo namjerava povući iz europskih kohezijskih fondova te o stanju u državnom proračunu, kao i mogućim problemima koji će nastati prilikom ulaska Hrvatske u EU (primjerice, odlazak liječnika i drugog medicinskog osoblja u EU, zbog čega će Hrvatska biti primorana na “uvoz” tih stručnjaka). Kako se navodi u strategiji, reforma zdravstva provodit će se postupno, s vizijom da se kroz preventivu i pravovremenu dostupnost liječenja i rehabilitacije poveća kvaliteta života. Inače, strategija se može pronaći na internetskim stranicama Ministarstva zdravlja, gdje se u okviru javne rasprave do 20. srpnja mogu dati prijedlozi i komentari. Što je s pravima pacijenata? Đula Rušinović Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata i potpredsjednica Svjetske udruge za medicinsko pravo, slaže se s ključnim problemima u zdravstvu, no pita što je s novcem za zaštitu prava pacijenata. Trenutačno se ne vidi da su za tu svrhu osigurana posebna sredstva. Podsjeća i kako je postojeći informatički sustav vrlo problematičan, zbog čega je ugrožena ne samo privatnost građana, već je zbog njega moguća i zamjena identiteta. Tako se prošle godine dogodilo da su pacijentici koja je trebala operirati kralježnicu u dubrovačkoj bolnici izvadili zdravi bubreg. “Treba nam neovisna institucija za zaštitu prava pacijenata”, rekla je Đula Rušinović Sunara, dodavši kako se u Hrvatskoj na pacijente još uvijek gleda samo kao na bolesnike koji o svemu moraju šutjeti. Udruga o problemima pacijenata govori i piše već 14 godina, ali - kako je rekla predsjednica Udruge - zdravstvene vlasti dosad nisu pokazale veći interes za rješavanje tih problema. Nada se ipak kako će ministar Ostojić to promijeniti. Zdravstveni turizam: Iskorišteno samo 10 posto potencijala U Hrvatskoj postoje 222 lokaliteta s povoljnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih je tek 10 posto u eksploataciji u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara. “Kao i druge mediteranske zemlje, tako je i Hrvatsku zahvatio val wellness centara koji nude medicinske i druge tretmane za njegu i čuvanje zdravlja, pa se 2005. godine čak 80 hrvatskih hotela deklariralo kao wellness hoteli. Međutim, Hrvatska zasad još nema čvrsto utvrđenu i razrađenu koncepciju razvoja turizma u cjelini, pa tako ni zdravstvenog turizma. Specifičnost tog turizma, manifestirana njegovom interdisciplinarnošću, svakako otežava procedure usuglašavanja legislativnih rješenja”, navodi se u strategiji. Nedostaju, naime, odgovarajući normativni akti o zdravstvenim uslugama u turizmu koji bi omogućili da se pod jednim krovom obavlja zdravstvena i turističko-ugostiteljska djelatnost. Potrebno je i ulagati u kapacitete hotelijerske i zdravstvene suprastrukture sukladno zahtjevima suvremene svjetske turističke potražnje što podrazumijeva obrazovanje kadra te povećanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu. 18 EUROGLAS “ Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. Neki su kamenovi maleni, neki enormni, ali ciglu po ciglu jačali smo međusobnu suradnju, a to je, po meni, sama srž zajednice. Radili smo u tom duhu milimetar po milimetar stvarajući rezultate. Helle Thorning-Schmidt, danska premijerka ” Danskih pola godine na čelu Unije Pregovorima i strpljenjem do zajedničkog jezika Tijekom danskog predsjedanja u pravnu je stečevinu konačno ugrađena Direktiva o energetskoj efikasnosti koja će dati temelj stvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta i uštedama u potrošnji energije Lada Stipić-Niseteo [email protected] ˇ S estomjesečno predsjedanje Europskom unijom za Dance je nedavno zaključeno “savršenim kompletiranjem napora” - summitom EU-a sa sporazumom o rastu i radnim mjestima. Ni taj sporazum, naravno, neće riješiti sve europske probleme, ali će kroz promociju razvoja i rasta osvijetliti put prema boljitku za onih 17 milijuna nezaposlenih Europljana. Sve to uz mjere koje produbljuju integriranje unutarnjeg tržišta EUa. “Nismo se uvijek voljeli”, našalila se danska premijerka Helle Thorning-Schmidt, ali je, “uz pregovore, strpljenje, uvjeravanje i argumentaciju nađen zajednički jezik” za mnoge probleme koji opterećuju svakodnevicu i država i njihovih stanovnika i vlada. Rezultata rada predsjedajuće zemlje bilo je zaista mnogo. Možda je najbitnije istaknuti one s dugoročnim posljedica- ma poput ostvarenog cilja da se u bazu zajedničke pravne stečevine konačno ugradi Direktiva o energetskoj efikasnosti. Direktiva daje temelje stvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta i putem ušteda u potrošnji energije promijenit će život svim stanovnicima EU-a, nekima više - jer se tek trebaju navikavati na senzore, eolke i štedljive strojeve, na izolaciju objekata i dvostruka stakla, na poticaje za štednju, na energetske profile objekata. Uspjeh je također i dogovor o europskom patentu - već i zbog činjenice da su se o tom veoma zdravorazumskom potezu političari natezali dobra tri desetljeća. Resor ministra za europske poslove Dansko je predsjedništvo diskretno posredovalo između 27 nacionalnih administracija usklađujući mjere izlaska iz ekonomske krize i poticaje oporavka, naglašene nužnim daljnjim integracijama, naročito u eurozoni. Premijer- ka Thorning-Schmidt je u oproštajnom obraćanju europarlamentarcima citirala proročke riječi njemačkog kancelara Konrada Adenauera iz ranih pedesetih: “Jedinstvo Europe bilo je san nekolicine, postalo nadom mnogih, a danas je nužnost za sve nas”. Pozvala se na solidarnost - najvažniju Za danskog predsjedanja na svim su skupovima prisutni bili i predstavnici Hrvatske vrstu cigle u europskom zdanju, od temelja pa naviše. “Neki su kamenovi maleni, neki enormni, ali ciglu po ciglu jačali smo međusobnu suradnju, a to je, po meni, sama srž zajednice. Radili smo u tom duhu milimetar po milimetar stvarajući rezultate”, kazala je premijerka. Dansko je predsjedništvo zaključilo šest mje- seci intenzivnog rada na europskim poslovima i može se vratiti domaćem terenu. Opseg i složenost zadataka, pogotovo nužnost koordinacije veoma različitih aspekata istih pitanja opravdalo je odluku vladajuće koalicije da prvi put u povijesti Danske uvede resor ministra za europske poslove. Nikolai Wammen je bio prisutniji i zaposleniji od svog vanjskopolitičkog kolege, opći su poslovi nadmašili vanjske. Mladi ministar za Europu patrolirao je između članica noseći se s problemima koji su sezali od različitih ideja za izlazak iz krize i usvajanja novih mjera koordinacije politika, preko direk- tive o uštedama energije do početka pristupnih pregovora s Crnom Gorom (s uvertirom beskrajnih sati pregovaranja, uvjeravanja i kovanja konsenzusa, pogotovo kad se Carl Bildt sjetio da želi dodatna jamstva protiv lokalnih mafijaša). Ministar za europske poslove postaje nužnost – i ovo je lekcija koju bi trebale iskoristiti nacionalne administracije koje još nemaju tu specijalnu poziciju. Uvijek prisutni Hrvati Za danskog predsjedanja na svim skupovima – s izuzetkom onih o temama proširenja što je tradicija – prisutni su bili i predstavnici Hrvatske, i to na svim razinama, od specijalista iz Misije Republike Hrvatske pri EU-u do premijera. Svima je aktivna, direktna participacija u svoj šarolikosti i složenosti europskih poslova više nego koristila za sagledavanje šire slike, a valjda i za sakupljanje ponekog praktičnog iskustva o načinima izvlačenja iz krize, poticanja gospodarstva, organiziranja rada državnih organa. Hrvatska se aktivno priključila koaliciji prijatelja kohezije, zemljama koje u novom srednjoročnom proračunu žele zadržati sredstva solidarne potpore razvoju radi hvatanja priključka s najbogatijim članicama zajednice. Sjajni rezultati “predsjedništva vode iz slavine” Dansko predsjedništvo EU-a okrstilo je svoj stil rada sintagmom “predsjedništvo vode iz slavine”. U Danskoj i šire zavrijedili su pljesak jer je to “prvo predsjedništvo EU-a s certificiranom održivošću”, u skladu sa standardima ISO20121 za održivo vođenje skupova, svojom praksom potvrdilo političko usvajanje elemenata “zelenog rasta” i održivih rješenja. Danska filozofija je štednja kroz bezbroj sitnih koraka – od kojih je voda iz slavine u vrču, umjesto kupljene u boci, tek jedan od elemenata opće štednje. Sva energija korištena u Danskoj za vrijeme onih nekoliko tisuća radnih sastanaka koji su održani tijekom njihova šestomjesečnog predsjedanja za- jednicom pristigla je od vjetroelektrana, otpad je raspoređivan u 16 kategorija (dok se u većini zemalja razvrstavanje u sedam ili osam kućica smatra ekološkom senzacijom), svi akreditacijski bedževi delegata dali su se reciklirati, rezervirane su samo hotelske sobe s eko certifikatima, darovi su ograničeni, a delegati i gosti nisu dobivali standardne konferencijske pakete (torbica, olovka, privjesak, kalkulator...). Korištene su samo organske dekoracije, nije bilo rezanog cvijeća nego samo lončanice, tepisi su bili od ekoloških materijala, jelovnici temeljeni na sezonskim namirnicama od kojih su polovinu osigurali lokalni opskrbljivači, svi mliječni proizvodi bili su organski, posluživan je med iz košnica instaliranih na vrhu Bella centra (do bizarnosti modernističke, reprezentativne građevine na obodu Kopenhagena)... I još mnogo toga. Ponašanje Danaca na čelu EU-a odlična je škola državnim upravama koje još ne znaju kako, u žrvnju mjera štednje, brojne male korake složiti u veliki. 19 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 1,5% od 55.000 zaposlenih ( 249 osoba hrvatska kvota u svim europskim institucijama traži se za potrebe službi EK-a Kadroviranje na EU način Izbor ljudi nije igra Stil rada, pogotovo EK-a, a koji nije stran ni drugim institucijama, jest žestok radni ritam, timski rad, posao se obavlja dok ne bude gotov bez obzira na vrijeme i čovjek mora biti stručnjak Lada Stipić-Niseteo [email protected] J edan je dio Europske komisije siguran da Hrvatska ulazi u Europsku uniju 1. srpnja dogodine. Proces ispunjavanja hrvatske kvote zaposlenih u punom je zamahu – riječ je o 1,5 posto od 55.000 u svim europskim institucijama. Hrvatska kvota jest petogodišnja derogacija od pravila po kojem su svim kandidatima jednaki izgledi za posao da bi se u institucijama našao broj građana Hrvatske primjeren broju stanovnika. Potpredsjednik EK-a Maroš Šefčovič predao je plan zapošljavanja hrvatskih državljana koji je prihvaćen i počela je potraga za 249 osoba za potrebe službi EK-a. Valja napomenuti i kako se računa da će ostale institucije zajednice apsorbirati još 200 građana najnovije članice. nike odjela za prevođenje, njih 149. U hrvatsku kvotu spada i jedna funkcija na razini glavnog direktora (ili njegovog zamjenika) jedne od općih uprava EK-a, tri mjesta za direktora odjela i 13 za razinu srednjeg rukovodećeg osoblja. Kadrovska pojačanja kompletira osoba koja mora biti iz Hrvatske – hrvatski povjerenik. Lakše novim članicama Šefčovič tvrdi kako EK traži najbolje ljude. Posao je lakši u novim članicama EU-a jer je tu dosta zainteresiranih (u starijim vrhnje poberu velike tvrtke koje i najbolje plaćaju). Za plaću od 4000 eura naviše kadar iz Hrvatske mora se prilično oznojiti jer stil rada, pogotovo EK-a, a koji nije stran ni drugim institucijama, jest žestok radni ritam, timski rad, posao se obavlja dok ne bude gotov bez nekoga puno zivkaju, odmah se pitamo što s njim nije u redu”, šali se slovački povjerenik. Osim što za posao u Komisiji žele euroentuzijaste i dinamične osobe, tražit će i stručnjake. Ne zna se tko je na Selekcija se provodi do te mjere da uzmanjka potrebnih profila čak i kad se na startnoj crti pojave tisuće kandidata Proces su otvorili jezični stručnjaci za hrvatski, prevoditelji i tumači, pravnici-lingvisti. Na jesen ili najkasnije do kraja godine slijedi novi krug natječaja, u pravilu otvorenih svim građanima 28 zemalja, ali s preferiranjem građana Hrvatske i to za administratore općeg usmjerenja, asistente, jezične stručnjake, načel- obzira na vrijeme i čovjek mora biti stručnjak. Narav posla u institucijama EU-a pretpostavlja nagle promjene okolnosti, sraz različitih običaja, korištenje jezika, brzu komunikaciju, kompjuterske vještine, otvorenost novostima. Testiranje se sastoji od serije filtera. Čuvene “intervencije za svojega” ovdje nemaju šanse. “Ako za redu, EK će na svoju listu potreba pokušati izvući ono što Hrvatska može dati, recimo eksperte za turizam ili pomorstvo ili ekologiju, tumači Šefčovič podsjetivši kako će u idućim godinama jedan od pluseva u komunikaciji s čekaonicom EU-a biti baš i jezik, uz iskustva Hrvata u procesu koja ne bi trebala biti zaboravljena. U priči o kadrovskoj strani pristupanja EU-u povjerenik ne zaboravlja tzv. administrativne kapacitete. Kadrova manjka na svim razinama. Sada kad u svakodnevicu ulazi europska komponenta, stručnjake će trebati sveučilišta, regionalne i općinske uprave, velike i manje tvrtke. Konačno, i svaki ministar neizostavno traži specijalista savjetnika za europska pitanja. Sve to pretpostavlja solidno poznavanje EU-a, ne u smislu trivijalija “koje svaki klinac može ‘izguglati’”, nego razumijevanja djelovanja složene mašinerije kako bi se dogovorene politike što prije, lakše, bezbolnije i efikasnije transponirale u život. Nije riječ samo o fondovima (gdje predstoji prilično posla samo za osposobljavanje administracije za planiranje i ulaganje raspoloživog novca), primarno su to vitalne promjene acquisa. Primjerice, nedavno usvojena Direktiva o ener- getskim uštedama tražit će totalno pretresanje i mijenjanje građevinske prakse, školovanja, planiranja i projektiranja. A takve odluke gotovo svakodnevno stižu iz institucija EU-a. Cilja se i na studente A da izbor ljudi nije igra pokazuje i priča kako se selekcija provodi do te mjere da uzmanjka potrebnih profila čak i kad se na startnoj crti pojave tisuće kandidata. Uz pismene testove kandidati u Centru za procjenu prolaze ispitivanje u situacijama s kakvima će se susretati na poslu. Za najviše pozicije, direktorske i glavnog direktora, kandidati će proći “grilanje” suočavajući se s baražnom vatrom pitanja nadležnog povjerenika, naravno i Šefčoviča kao glavnog Komisijinog kadrovika. Budućem povjereniku iz Hrvatske put se otvara tek ako ponuđenog kandidata (javna je tajna da se Hrvatska opredijelila za nesumnjivo najboljeg poznavatelja europskih poslova u zemlji, Nevena Mimicu) prihvati predsjednik EK-a. Potom treba preživjeti rešetanje europarlamentaraca koji su u tom poslu sve osim ugodni i obzirni. Stoga se ne može ni tvrditi da je pozicija povjerenika politička: on ipak treba i znati i moći. Prosječan kandidat s rezervne liste za zapošljavanje u EK-u star je 30 do 34 godine, u izboru se balansiraju spol i dob jer je EK među rijetkima koji će angažirati najstarije radnike, uvažavaju različitosti koje će na radnom mjestu lijepo odraziti šarenilo Europe. Nije zgorega spomenuti da EK lovci na kadrove ciljaju i na studente završnih godina tražeći istinske talente. Osim stalnih radnih mjesta europske institucije angažiraju brojne stručnjake na određeno vrijeme ugovarajući angažman o konkretnom poslu, što ne ovisi o nacionalnim kvotama nego o proračunu. SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-93/11 Zagreb, 20. ožujka 2012. SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-95/11 Zagreb, 20. ožujka 2012. PRESUDA PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Mirjana Hundrić iz Zagreba, Karažnik 37, protiv prijavljenog ZID-CEMPROM d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti prijavljenog, Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja Antun Marjanović iz Zagreba, Karažnik 37, protiv prijavljenog MANDUŠA d.o.o., Zagreb, Karažnik 13, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti prijavljenog, presudio je presudio je Prijavljeni: “ZID-CEMPROM” d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, Prijavljeni: “MANDUŠA” d.o.o., Zagreb, Karažnik 13, odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. srpnja 2008. godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijaviteljice i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to: •na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011., •cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište u kolovozu 2011., •zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra, •na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2, •nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu, pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 19. prosinca 2008. godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijavitelja i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to: •na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011., •cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište u kolovozu 2011., •zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra, •na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2, •nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu, pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude. JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-101/11 Zagreb, 20. ožujka 2012. PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Zlatke Benček iz Zagreba, Karažnik 37, protiv prijavljenog ZID-CEMPROM d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 20. ožujka 2012., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti prijavljenog, presudio je Prijavljeni: “ZID-CEMPROM” d.o.o., Zagreb-Lučko, Kanalska 2b, odgovoran je što je protivno svojim obvezama iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 18. lipnja 2008. godine, propustio udovoljiti zahtjevu prijaviteljice i otkloniti nedostatke na stanu i zgradi u Zagrebu, Karažnik 37 i to: •na vanjskom zidu pristupnog ulaza na parkiralište i na ulazu u zgradu nastale su pukotine, nakon kiša koje su padale u svibnju i lipnju 2011., •cijeli vanjski zid je na više mjesta napuknuo i odvojio se od asfalta i nagnuo se na susjedno zemljište u kolovozu 2011., •zid nema ogradu iako je visina prema susjednom zemljištu 2-3 metra, •na stubištu u dijelu iznad elektroormarića prodrla je voda i ostavila mrlju veličine 0.5m2, •nisu postavljeni protupožarni aparati na svakom katu, pa nije to učinio niti u predloženom roku od 15 dana, a niti kasnije sve do pokretanja ovog postupka, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. MERIDIJANI 21 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( manje od 10 mil $ koštat će let na Launcheru One Pohvala odugovlačenju Posao u orbiti Cilj: revolucija putovanja u svemir dr. Uroš Dujšin N Britanski milijarder Richard Branson najavio je kako će njegova svemirska tvrtka Virgin Galactic uskoro lansirati male satelite po znatno povoljnijoj cijeni od sadašnjih Krešimir Sočković [email protected] R ichard Branson, britanski milijarder i vlasnik svemirske tvrtke Virgin Galactic, objavio je kako planira izgraditi novu raketu koja bi trebala lansirati u Zemljinu orbitu male satelite po znatno nižim cijenama od današnjih. Njegova dvostupanjska raketa Launcher One moći će ponijeti više od 220 kilograma svemirskog tereta za manje od 10 milijuna dolara po letu. Sadašnja komercijalna cijena lansiranja je tri do četiri puta veća. Raketa će se lansirati s letjelice-nosača White Knight s visine od 15 kilometara, a prvi komercijalni let planiran je za 2016. godinu. U tijeku su testiranja ovog sustava u pustinji Mojave. Kompanija je objavila kako su već primili rezervacije za nekoliko desetaka lansiranja. “Naš je cilj napraviti revoluciju u putovanju u svemir. S ovom raketom satelit će si moći priuštiti tvrtke, velike kompanije i nacionalne svemirske agencije, ali i Pogled u svijet inovatori s manje novca”, kaže Branson. Jedna od tvrtki koja želi koristiti Virginovu novu uslugu je i Skybox Imaging, kompanija iz Silicijske doline koja je najavila kako je osigurala 91 milijun dolara za mrežu satelita s kamerama visoke rezolucije. Istovremeno, tvrtke GeoOptics, Spaceflight i Planetary Resources najav- Kompanija je objavila kako su već primili rezervacije za nekoliko desetaka lansiranja ljuju svoje projekte koji također trebaju Virginove usluge. GeoOptics planira mrežu osjetilnih satelita, Spaceflight proizvodi male i lagane satelite, a Planetary Resources želi oploditi novac svojih bogatih investitora vadeći visokovrijednu rudu s asteroida. Astronauti i “tajkunauti” Virgin Galactic je tvrtka koja se tek treba do- kazati. Osnovana je kako bi ušla u projekt razvoja komercijalnih letova na platformi s koje je 2004. godine lansiran prvi civilni komercijalni podorbitalni svemirski let s ljudskom posadom. Plod njihove investicije je druga generacija nosača i letjelica koja će napraviti revoluciju i u jeftinim turističkim svemirskim putovanjima. Do sada su turisti-astronauti plaćali milijune dolara za obuku i let u svemir državnim svemirskim agencijama. Krajem ove godine ili početkom iduće, prvi od 529 putnika koji su platili kartu za suborbitalni svemirski let brodom SpaceShipTwo Virgin Galactica, trebali bi iz zemaljske luke u američkom Novom Meksiku krenuti u svemir. Karte za svemirski let prodavane su po cijeni od 200.000 američkih dolara, a zanimljivo je da je broj putnika koji čekaju polijetanje SpaceShipom Two veći od ukupnog broja svih dosadašnjih svemirskih letača - astronauta, kozmonauta, (kineskih) taikonauta i, u posljednje vrijeme, “tajkunauta”. e postoji ništa što bi vaše misli usredotočilo bolje od roka, ističe Economistov kolumnist. Kad god njegov izdavač počne kvocati, njegova se pažnja koncentrira na sljedeće stvari: 1.) treba li odrezati nokte na rukama, 2.) treba li hitno prošetati psa i 3.) treba li pogledati elektronsku poštu - jer bilo bi nepristojno ne odgovoriti na upit jednog studenta sa Sveučilišta u Tomsku. Nažalost, život postaje sve složeniji za one koji gube vrijeme. Poduzeća koja ovise o isporukama na vrijeme, ne mogu trpjeti za- kašnjenja. Burze trguju milijunima dionica svake minute. Kanali cjelodnevnih vijesti bombardiraju nas informacijama, a blogovi i tvitovi pružaju oluju instant-komentara. Situacija je tako gadna da četvrtina Amerikanaca svakodnevno jede brzu hranu. Poslodavci postaju sve bolji u istrebljivanju traćenja vremena... Desk, američka tvrtka koja povezuje poslodavce s nezavisnim autorima, preko interneta hvali se svojim softverom koji pruža kupcima “nenadmašivu mogućnost” nadziranja ljudi koje angažiraju. Lani je Tokijska burza skratila pauzu za ručak od ugodnih 90 minuta na bijednih 60. Tvrtke visoke tehnologije kao Google i Hewlett Packard koje su se nekada hvalile da svojim zaposlenicima daju vremena za bavljenje vlastitim projektima, sada skraćuju trajanje “vremena za prtljanje” ili ga znatno pažljivije nadziru. Čip za hlađenje No oni koji odugovlače imaju ugrađen “čip za hlađenje”. Poduzetnici stalno govore kako im je potrebno više kreativnosti. Tu oklijevanje može pomoći. Upitan kako napisati roman, Ernest Hemingway je odgovorio da prvo što treba učiniti je – počistiti frižider. Steven Johnson, istraživač procesa inovacije, tvrdi da su neki među najboljim novitetima “zakašnjele ideje”. Nestléova ideja da prodaje kavu u malim pakiranjima bila je neuspješna tri desetljeća; danas vrijedi milijarde. Te su misli nadahnute dvama tekstovima o teoriji menadžmenta: jednim opskurnim člankom čiji je autor Brian Gunia sa sveučilišta Johns Hopkins, a objavljen je u časopisu Academy of Management Journal, i popularnom novom knjigom Wait: The Art and Science of Delay. Njen autor Frank Partnoy tvrdi kako previše ljudi ne uspijeva prepoznati ono što znaju dobri govornici i komičari: da uspjeh ovisi o tome kada treba nešto odložiti i na koliko dugo. Važno je stvari učiniti ne prvi nego dobro – a to če- sto zahtijeva nešto više vremena. Warren Buffett, najuspješniji svjetski investitor, drži dionice dugoročno, a ne zato da ih stalno mijenja. Zato je i napisao da “letargija na granici s lijenošću ostaje temeljem našeg stila investiranja”. Fabius Maximus, rimski general s nadimkom Cunctator (oklijevalo), iscrpio je Hanibalovu vojsku izbjegavajući direktne bitke. Partnoy pak tvrdi da ljudi moraju naučiti kako upravljati odlaganjem jednako kao što trebaju naučiti upravljati bilo čime drugim. Kome treba brzina Ipak, jednostavna pravila upravljanja vremenom vrijede za odugovlačenje kao i za bilo što drugo. Zato ne treba odlagati probleme koji se mogu pogoršati ako ih se ignorira, kao npr. plaćanje računa za kreditnu karticu. A pravljenjem popisa onoga što treba napraviti uglavnom se zavaravate kako biste odredili vaš drugi po važnosti zadatak, usput odlažući izvrša- Poduzetnici stalno govore kako im je potrebno više kreativnosti. Tu oklijevanje može pomoći vanje onog prvog i najvažnijeg. To izgleda prilično pametno, iako samo napola. No Partnoy ima pravo kada upozorava na rastuću opsesiju poslovnih ljudi da stvari obave brzo tek brzine radi. Zato neka nam pravilo bude ono sadržano u staroj i mudroj ruskoj poslovici: jutro je pametnije od večeri – ili u onoj njemačkoj: za dobru je stvar potrebno vrijeme. Bolje nego – čistiti hladnjak kao Hemingway. 22 HRVATSKA & REGIJA Sto najvećih u BiH JP Elektroprivreda BiH na prvom mjestu Na temelju tradicionalne ankete Sto najvećih kompanija u BiH, prema određenim kriterijima ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i veličini investicija - utvrđen je redoslijed tvrtki. Po ukupnom prihodu, u prošloj godini na prvom mjestu nalazi se JP Elektroprivreda BiH sa 956,9 milijuna konvertibilnih maraka. Ova kompanija je zauzela i prvo mjesto po ulaganjima u zaštitu okoliša, energetsku efikasnost te humanitarne projekte lokalnih zajednica, više od 148 milijuna KM. EP BiH bila je lani i najveći investitor u BiH sa 218,4 milijuna ma- raka ispred BH Telecoma sa 123,6 milijuna KM i Željeznica FBiH također sa 123,6 milijuna KM. Po ostvarenom izvozu u prošloj godini prvo mjesto je pripalo kompaniji ASA Prevent Group Sarajevo sa 528,1 milijun KM, drugi je mostarski kombinat Aluminij sa 465,2 milijuna KM i željezara Arcelor Mittal Zenica sa 367,7 milijuna maraka. Prvo mjesto na rang-listi srednjih poduzeća pripalo je trgovačkom lancu Mercator, drugo Bosnalijeku, a treće Sarajevskom kiseljaku. Raiffeisen banka dobila je nagradu Kristalna prizma za poslovne rezultate postignute u 2011. godini. Najuspješnije osiguravateljsko društvo lani je bilo Sarajevo osiguranje, a Mikrofin iz Banje Luke bio je najbolji u sektoru mikrokreditnih organizacija. (Z.L.) *vijesti Pokvario se “končarevac” Prototip modernog niskopodnog elektromotornog vlaka koji su Željeznice FBiH kupile od kompanije Končar za 5,3 milijuna eura nije krenuo, kako se očekivalo, put Ploča, ali je zato proglašen poslovnim vlakom na relaciji Zenica-Sarajevo-Mostar. Međutim, već nakon nekoliko vožnji vlak se pokvario. Kako su saznali mediji, otkazala su dva od četiri motora koliko je potrebno za njegovo normalno funkcioniranje. Pokazalo se da je kupnja tog vlaka čisti promašaj, iako još nije isplaćen, jer je njime putovalo samo desetak putnika. Gorenjka na prodaju Slovenska prehrambena kompanija Žito počela je s prodajom jednog od poznatijih brendova Slovenije, čokolade Gorenjka. Brend Gorenjka se procjenjuje na između pet i sedam milijuna eura, a Slovenci očekuju kupca iz regije. Interes za kupnju, prema slovenskim izvori- ma, pokazalo je Zvečevo, a spominju se još i Kraš, Soko Štark, Swisslion Takovo i Pionir. Smederevska željezara traži kupca Željezara u Smederevu je do početka godine bila u vlasništvu američke tvrtke U.S. Steel koja ju je prodala srbijanskoj vladi za jedan dolar. Srbijanska je vlada do 10. rujna produljila rok u kojemu se očekuje da se pojavi novi strateški partner za željezaru, jer ponude za kupnju nije bilo u prvom roku koji je trajao do 5. svibnja. Potencijalni strateški partner se traži u Ukrajini, Rusiji, Indiji i Luksemburgu. Prodaju komplicira i činjenica da se nije formirala nova vlada unatoč tome što su parlamentarni izbori bili prije dva mjeseca. Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( zbog 47 mil KM raspala se koalicija šest stranaka BiH konačno ima proračun za ovu godinu S proračunom došla i najteža politička kriza Nestabilna politička situacija dodatno je pogoršala ekonomsku krizu. Samo u Federaciji je u tri mjeseca ugašeno 2348 tvrtki i obrta, a bolje nije možda je i gore - ni u srpskom entitetu Zdravko Latal [email protected] P arlament Bosne i Hercegovine je nakon više od šest mjeseci političkih natezanja usvojio proračun za ovu godinu i s njim ušao u jednu od najtežih poslijeratnih političkih kriza. Raspada se vladajuća koalicija šest stranaka i to samo zbog 47 milijuna konvertibilnih maraka, oko 22,4 milijuna eura. Naime, proračun u iznosu od 950 milijuna KM, plus nešto više od 200 milijuna KM inozemnih kreditnih obveza, izglasovali su zastupnici pet od šest vladajućih stranaka. SDA je bila protiv, smatrajući da će spornih 47 milijuna biti nepremostiv manjak, uz ocjenu da takav budžet urušava državne institucije na račun entiteta koji su svoje proračune u proteklih nekoliko godina udvostručili. Ocjena o nedovoljnim sredstvima za normalno poslovanje je bila točna, ali su visinu proračuna diktirale međunarodne financijske institucije i nužna štednja. U suprotnom ne bi bilo pregovora o novom stand-by aranžmanu s MMF-om, čiji predstavnici upravo ovih dana vode pregovore s premijerima državne i dvije entitetske vlade. A i ovako skresani proračun ne jamči uspjeh pregovora u kojima BiH traži novi financijski pojas za spašavanje od maksimalno milijarde do minimalno 800 milijuna KM. Bilo kako bilo, SDA je platila ceh i prvi put od prvih stranačkih izbora 1990. godine iz vlasti otišla u opoziciju. Dug raste, pada sve drugo Nestabilna politička situacija je ovog vrelog ljeta dodatno usložnila izrazito tešku ekonomsku krizu. Tijekom prva tri mjeseca ove godine samo u Federaciji BiH ugašeno je 2348 tvrtki i obrta, a ništa bolje, ako ne i teže stanje je u srpskom entitetu. Ako bi se takav trend nastavio, u zemlji će do kraja godine biti odjavljeno gotovo 20.000 malih poduzeća, odnosno za trećinu više nego lani. U Drugom ekonomskom izvješću Svjet- Ako se ovakav trend nastavi, u zemlji će do kraja godine biti odjavljeno gotovo 20.000 malih tvrtki ske banke o ekonomskom stanju u zemljama Jugoistočne Europe, tzv. SEE6, nagovještavaju se još lošiji dani. Ove zemlje, a napose BiH, Srbija i Crna Gora, neće na kraju godine doseći stanje BDP-a iz 2008. godine. Analitičari Svjetske banke očekuju da će BiH imati skroman rast BDP-a od 0,5 posto godišnje, manji nego što su očekivali sredinom 2011. godine. Praktično, propalo je pet godina poslovnih aktivnosti. Rezultati prvog kvartala ove godine su zabrinjavaju- ći, industrijska proizvodnja je pala za devet posto, izvoz za 10 posto, smanjena je potrošnja i inozemne investicije, a javni dug je u rastu za oko 40 posto. Na ove negativne trendove u dobroj mjeri su utjecali problemi u eurozoni, a o kretanju ekonomija država EU-a umnogome će ovisiti i naredne godine kretanja u SEE6. U najboljem slučaju BiH bi u 2013. godini mogla dostići ekonomski rast koji je imala prije pet godina. Optimističniji guverner S nešto malo više optimizma na ekonomsko stanje u zemlji gleda Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, koji ocjenjuje da BiH nije u recesiji, ali jest u krizi. On vjeruje da će rast BDP-a u ze- mlji iznositi 1,5 posto, za razliku od Svjetske banke koja “tipuje” na 0,5, a i prognoze EBRD-a koji je rast BDP-a procijenio na jedan posto. Guverner svoj optimizam zasniva na intenziviranim investicijama u infrastrukturu i najavljenim velikim poslovima u energetskom sektoru. I novi stand-by aranžman s MMF-om, koji on očekuje, bit će dodatni poticaj oživljavanju gospodarstva. Kozarić ovih dana očekuje dolazak predstavnika međunarodnih bonitetnih kuća Moody’s Investor Service i Standard&Poor’s, u nadi da će zbog usvajanja proračuna kreditni rejting BiH biti nešto poboljšan, što bi se opet moglo odraziti na povećan ulazak stranog kapitala u zemlju. 23 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 170.000 zaposlenih *vijesti i 26.000 umirovljenika dobilo manja primanja Konsolidacija na slovenski način Štednja koja vodi u dramatične podjele Još nema pobuna zbog najnovijeg zahvata u plaće i mirovine, ali se pojedini nerazumni postupci mogu osvetiti stabiliziranju ekonomije Franjo Kiseljak [email protected] I z ureda slovenskog premijera Janeza Janše pokušali su brzim priopćenjem djelovati na javnost, posebno na umirovljenike i zaposlene u javnom sektoru koji su u srpnju na osobnim računima u bankama prvi put iskusili praktično djelovanje famoznog zakona o uravnoteženju javnih financija. Do 10. srpnja 170.000 zaposlenih u javnom sektoru, a prije toga 26.000 umirovljenika čije mirovine nisu pokrivene mirovinskim doprinosima uplaćenim isključivo u Sloveniji, ali su nadograđene raznim dodacima na teret državnog proračuna, dobilo je umanjene plaće i mirovine. Svi su znali što je izglasovao parlament i na što su pristali sindikati suočeni s neugodnom spoznajom da nema više upumpavanja svake godine 2,5 milijardi eura inozemnog novca radi održavanja standarda iznad realnih domaćih mogućnosti, ali je uvijek stresno doživjeti činjenicu da štedni zakon nije napisan samo za REZ U PLAĆE RADI URAVNOTEŽENJA JAVNIH FINANCIJA druge, nego da je i iz tvog novčanika izvukao nekoliko desetaka ili stotina eura. Iz premijerovog ureda brzo su objavili da je i Janez Janša dio javnog sektora te da je i njegova srpanjska plaća kalirala sa 6238 na 5981 euro (u bruto iznosu). Koliko je to doista primirilo umirovljenike s mirovinom većom od 622 eura koji su jednim potezom pera ostali bez uobičajenog dodatka za godišnji odmor, vidjet će se sljedećih dana. Reakcije na stabilizacijske uskrate prilično su masovne, još ne i buntovno-prevratničke, mada neki već nagovještavaju prekoredne parlamentarne izbore kao sredstvo za promjenu smjera za koji mnogi u Sloveniji smatraju da nije dobar, još manje da je pravedan. Manje svima Mirovine su smanjene svim umirovljenicima čija se prava dijelom pokrivaju novcem iz državnog proračuna. Umirovljenici koji su dio staža odradili izvan Slovenije u okviru bivše Jugoslavije, borci NOB-a te zaslužni sportaši i kulturni radnici – svi prosječna plaća isplaćena prije Zakona o uravnoteženju financija (€) provedeno sniženje plaća, prosječno u postotku Zdravstvo 1923 0,8 Socijalna skrb 1299 0,9 Državna uprava 3,4 Vladine službe 2083 Ministarstva 1805 Odgoj i obrazovanje 1798 4,3 Kultura 1801 1,5 Znanost 2046 1,4 Sniženje ukupno za javni sektor 2,9 su u srpnju dobili manje mirovine. Ivo Daneu, legendarni košarkaš, dobio je 350 eura manju mirovinu. Veno Taufer, dobitnik Prešernove nagrade, rekao je da će se snaći i sa 1413 eura mirovine koja je do srpnja inače iznosila 1450 eura, ali da je sramotno za državu da uzima tamo gdje je inače malo i gdje će malo dobiti. Iznenađen i razočaran bio je i Miro Cerar, legendarni olimpijac na konju s hvataljkama, čija je mirovina skresana za 350 eura. U javnom sektoru nisu svi prošli jednako loše. Slovenski sindikati pristali su na osam posto niže plaće u cijelom javnom sektoru. Sniženje je provedeno u kombinaciji s posljednjom tranšom povećanja iz višegodišnjeg projekta uravnoteženja plaća u javnom sektoru, pa je stvarno sniženje za cijeli sektor završilo s prosječno 2,9 posto nižim Janša nije dao da se dira u prava sudionika 10-dnevnog rata za samostalnost Slovenije, ali je zarezao u mirovine preostalih partizana plaćama. Zaposleni u odgoju i obrazovanju, zbog popravka plaća u prethodnim fazama usklađivanja, sada su morali pristati na 4,3 posto ustega. U kulturi i znanosti s plaćama su reterirali samo za 1,5 posto, jer su ih sve dosad mimoilazili mehanizmi usklađivanja. Tužbe Ustavnom sudu Borci NOB-a doživjeli su najnovije mjere štednje kao akt političke odmazde. Janša nije dao da se dira u prava sudionika 10-dnevnog rata za samo- stalnost Slovenije, ali je zarezao u mirovine preostalih partizana. S još nekim nepromišljenim potezima (nije zvao borce NOB-a na proslavu Dana državnosti) te preimenovanjem pojedinih vojnih objekata, zasjeklo se duboko u pukotinu tradicionalnih političkih podjela. Dodatno produbljavanje podjela djelovat će i na ekonomski oporavak zemlje. Bit će otežan i usporen! Sanacijska priča imat će i svoj sudski nastavak. Više udruga podnijelo je tužbu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odluka kojima su srezane mirovine za najmanje 26.000 umirovljenika. Nezadovoljni građani drže neustavnim potez kojim su samo obaviješteni o smanjenju mirovine. Smatraju da im je trebalo dostaviti odgovarajuće rješenje da bi mogli iskoristiti pravo na upravni postupak. Gorenje seli proizvodnju iz Švedske Proizvodnju strojeva za pranje rublja i posuđa iz grada Vara u Švedskoj Gorenje je odlučilo preseliti u Sloveniju. U tvornici Aska sa 500 zaposlenih, koju je Gorenje preuzelo ne tako davno, ostaje samo 50 radnika u razvojnom odjelu te u odjelu za upravljanje robnom markom. Troškovni razlozi prinudili su Gorenje na još jednu selidbu – dio proizvodnje već je detaširan u Srbiju. Razlozi za takve proizvodne rokade doista su uvjerljivi: proizvodnja u Švedskoj 2,5 puta skuplja je nego u Sloveniji, a proizvodnja u Sloveniji triput je skuplja od one u Srbiji. Na dražbi i kupci iz Hrvatske Javna dražba 354 kamiona i prikoličara Viator&Vektora u stečaju privukla je u Ljubljanu kupce iz Slovenije, Hrvatske i Rumunjske. Štefan Hudek iz Varaždina kupio je devet kamiona Iveco za svoju tvrtku koja se bavi međunarodnim transportom. Isklična cijena za većinu kamiona kreće se od 15.400 do 21.340 eura. Kamioni su prešli između 500.000 i 800.000 kilometara. Sljedeća dražba počinje s još nižim cijenama. Mršava pljenidba u LB-u Predsjednik uprave stare Ljubljanske banke Borut Ožura pohvalio se novinarima da bosanski štediša nije uspio naplatiti 81.000 dolara svojih deviznih štednih uloga, usprkos odluci suda iz Njemačke da se u banci provede pljenidba. Stara Ljubljanska banka prenijela je svu imovinu na Novu Ljubljansku banku, pa je sudski izvršitelj mogao zaplijeniti samo tri stolca, pet slika, dva gotovo odbačena kompjutora i stari mehanički stroj za pisanje. Sve zaplijenjeno sudski izvršitelj procijenio je na 250 eura. 24 STIL *vijesti Novi vizualni identitet Daruvara Turistička zajednica Daruvar-Papuk nedavno je predstavila novi logotip i slogan za područje Daruvara koje je osmislila zagrebačka tvrtka Logic Marketing. Novi vizualni identitet izrađen je prema smjernicama za turističko pozicioniranje daruvarskog kraja što su ih ranije odredili stručnjaci savjetodavnih tvrtki MarCon iz Splita i DDS iz Barcelone. Sloganom Voli život Daruvar se promovira kao odredište koje voli život jer se nalazi na izvoru zdravlja. Turisti iz Hong Konga posjetili Vukovar Skupina od tridesetak turista iz Hong Konga posjetila je Vukovar te obišla mjesta stradavanja hrvatskih građana tijekom Domovinskog rata. Turiste iz Hong Konga primio je vukovarski gradonačelnik Željko Sabo. Dolazak skupine s Dalekog istoka rezultat je poslovne suradnje turističke agencije Uniline i agencije Danubiumtours iz Vukovara. To je ujedno i poslovni projekt turističke tvrtke Uniline koji je nedavno započeo s aktivnostima na tragu strateškog plana integriranja velikog broja putnika s tržišta Kine i Dalekog istoka, a putem Unilineovog predstavništva u Šangaju. Poljski film osvojio Zagreb TourFilm festival U organizaciji zagrebačke Turističke zajednice i tvrtke Balduči film te pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića nedavno je u Zagrebu održan Prvi međunarodni festival turističkog filma - Zagreb TourFilm festival. Uručene su 22 nagrade te glavna nagrada Grand Prix koju je dobio poljski film Polska - feel invited. U konkurenciji za nagrade u četiri kategorije i grand prix bila su 132 filma iz 37 zemalja. Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 30.000 butelja ( oko 25.000 popijeno tijekom tri dana sajma posjetitelja bilo na Interfestu U Novom Sadu održan 9. međunarodni festival vina Interfest Hrvatski vinari još nisu dovoljno zastupljeni Ljubitelji vina u Novom Sadu dobro poznaju hrvatska vina, no redovito ističu kako su nedostupna. S druge strane, crnogorski i makedonski vinari na ovom tržištu rade jako dobar posao Jozo Vrdoljak [email protected] O vogodišnji, deveti po redu festival vina Interfest, od 5. do 8. srpnja okupio je u Novom Sadu 120 izlagača iz 15 zemalja. Novost je da su ove godine prvi put sudjelovali vinari iz zemalja tzv. novog vinskog svijeta - iz Australije, Južne Afrike i Južne Amerike. Na ovom sajmu već tradicionalno nastupaju vinari iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Mađarske, Španjolske, Italije, Portugala, Austrije i Francuske. “Sudeći prema broju izlagača koji su došli ove godine u Novi Sad, te načinu na koji su nastupali, ovogodišnji Interfest je pokazao da je kriza polako iza nas”, rekla je direktorica festivala Nataša Budisavljević. “Interfest je po mnogo čemu dokazao da je otporan na krizu, a tome u prilog govore i podaci o broju posjetitelja i broju prodanih butelja vina. Naime, ovogodišnji Interfest posjetilo je oko 25.000 ljubitelja vina, a na njemu je popijeno više od 30.000 butelja različitih vina. Uglavnom, Interfest posjećuju tri skupine ljudi: poslovni ljudi i vinski profesionalci, građani željni zabave jer je u sklopu festivala bogat zabavni program, te prijatelji i poslovni partneri izlagača i organizatora festivala. Ove godine zamijećena je i četvrta skupina posjetitelja - turisti - koji samo zbog Interfesta posjećuju Novi Sad”, istaknula je Nataša Budisavljević. Podizanje vinske kulture Interfest je manifestacija koja je učinila puno na podizanju vinske kulture u najvećem vojvođanskom gradu, ali je i jedina manifestacija u regiji koja se ne financira isključivo o trošku izlagača. Naime, većina vinskih festivala i sajmova koncipirana je tako da vinari plaćaju izložbeni prostor, imaju obvezu besplatno posluživati posjetitelje manifestacija, plaćaju sudjelovanje na radionicama, a prihodi od ulaznica uglavnom idu organizatorima. Interfest, osim zakupa izložbenog prostora, izlagačima ne naplaćuje ništa drugo. Osim toga, izlagači od vaučera koje posjetitelji kupuju imaju postotak tako da troškove nastupa u potpunosti pokriju, a većina ih i zaradi jer slobodno mogu prodavati vino. Nastup hrvatskih vinara, koji su u pravilu najbrojniji inozemni izlagači, unazad nekoliko godina organizira Hrvatska gospodarska komora Za- Makedonski vinari godišnje u Srbiju plasiraju vina u vrijednosti 15 milijuna eura greb. Ove godine u organizaciji nastupa sudjelovale su HGK Pula i HGK Dubrovnik. Hrvatski vinari koji su nastupili u organizaciji HGK-a nastupali su pod zajedničkim brendom Vina Croatia. Pored toga, na Interfestu tradicionalno i zasebno su nastupile tvrtke Agrokor vina (na zasebnom prostoru u sklopu hrvatskog štanda), Badel te već tradicionalno Grad Vodnjan, Turistička zajednica Grada Vodnjana i Poljoprivredna zadruga Vodnjan, a od ove godine pridružila im se i Općina Oprtalj. Zapažen nastup i ove su godine, kao i ranijih, imali proizvođači maslinovog ulja Ipša i Chiavalon. “Ljubitelji vina u Novom Sadu jako dobro poznaju hrvatska vina. Međutim, redovito ističu nedostupnost naših vina”, rekao je Edo Tanović, predstavnik istarske tvrtke Kalavojna vina. “Kad je riječ o Novom Sadu, ima ih samo u ponekom restoranu i ponekoj vinoteci i supermarketu. Pogotovo se to odnosi na vina privatnih poznatijih proizvođača. S druge strane, na ovom tržištu su jako dobro zastupljena makedonska i crnogorska vina. Makedonci su i na ovogodišnjem Interfestu imali izuzetno dobro osmišljen nastup, pa ni- koga ne bi trebao začuditi podatak da upravo makedonski vinari godišnje u Srbiju plasiraju vina u vrijednosti 15 milijuna eura”, dodao je Tanović. Matuško: Isplati se ulagati Pelješki vinar Mato Violić Matuško ovo tržište smatra vrlo perspektivnim. A upravo on spada među rijetke hrvatske vinare koji su sa svojim vinima na srbijanskom tržištu ušli u najprestižnije klubove i restorane. “Procijenio sam da se na ovo tržište isplati ulagati, tako da smo ostvarili određene rezultate, posebice u najpoželjnijoj kategoriji skupih vina. Moram reći da sam zahvaljujući dobrim lobistima i distributerima uspio pozicionirati svoja najbolja vina ovdje. Da sam čekao da to netko drugi za mene napravi, ne bih se dosad pomaknuo s mjesta”, naglasio je Violić. HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( 2,5 mil kn dobit ostvarena prošle godine ( više od 80% prihoda Mono realizira na tržištima SAD-a i EU-a Mono - jedan od većih domaćih izvoznika softvera Sjajne zvijezde osječke Silicijske doline Njihovi softveri se koriste u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 70 zemalja svijeta Svetozar Sarkanjac [email protected] I ako su tek u fazi “djetinjstva”, jer tek im je devet godina od osnivanja, osječka tvrtka Mono za projektiranje informacijskih sustava jedan je od većih hrvatskih izvoznika softvera. Uspjeli su se profilirati kao tvrtka sposobna proizvesti najsloženija aplikativna rješenja: njihovi softveri se koriste u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi, u više od 70 zemalja svijeta. Njihovih 19 zaposlenika prošle je godine stvorilo prihod od 5,2 milijuna kuna, pa je ostvarena dobit na kraju godine dosegnula iznos od gotovo 2,5 milijuna kuna. Više od 80 posto prihoda Mono realizira na tržištima SAD‑a i EU‑a. Novartis, Pfizer, Aventis Sanofi, Astra Zeneca, Zambon i druge multinacionalne kompanije koriste programska rješenja ove tvrtke. Posebno je zanimljiv Softver SBA Open (softver za elektroničku obradu kreditnih aplikacija) koji je tvrtka Mono razvila za američku agenciju Small Business Administration (SBA) koja se bavi podrškom malim tvrtkama, a najistaknutija aktivnost joj je davanje jamstava na kredite. Praćenje tehnologije Mono je bio jedan od pokretača ideje da Osijek postane hrvatska Silicijska dolina i sjedište brojnih tvrtki koje se bave proizvodnjom softvera. “Mono radi na projektu Osijek Software City zajedno s tvrtkama Adcon, Inchoo, Farmeron i K-Informatika, koje trenutno Imamo sreću da radimo u struci u kojoj se može iz Osijeka raditi s klijentima u cijelom svijetu, ističe direktor i osnivač tvrtke Denis Sušac zajedno zapošljavaju više od 80 ljudi i izvozno su orijentirane”, naglašava direktor i osnivač tvrtke Mono Denis Sušac. Kako nisu usko specijalizirani, u ovoj tvrtki rade i velik broj aplikacija za razna područja, a dosta vremena i energije ulažu u praćenje tehnologije. “Imamo sreću da radimo u struci u kojoj se može iz Osijeka raditi s klijentima u cijelom svijetu jer je fizička prisutnost relativno nevažna i nema fizičke razmjene robe. Jedini preduvjet je kvalitetna, obrazovana i motivirana radna snaga”, ističe mladi informatičar čija je tvrtka, pored niza stručnih nagrada za razne projekte, ove godine dobitnik i Zlatne kune HGK-ŽK-a Osijek u kategoriji malih tvrtki. Kad je riječ o pronalaženju klijenata, posebice većih, Sušac priznaje kako se, čak i u njihovu slučaju, mnogo kontakata i poslovnih uspjeha temelji na usmenoj predaji. “Ipak, s povećanjem obujma posla i broja radnika ojačali smo i taj marketinško-komunikacijski dio. Danas nije teško organizirati oglašavanje i prisutnost u relevantnim online medijima”, kaže Sušac. Dok u Hrvatskoj s Državnim inspektoratom i HEP-om već dulje vrijeme rade, kako kaže, vrlo ozbiljne i uspješne projekte, još uvijek ima mnogo prostora za bolju suradnju s domaćim tvrtkama. “Bez kvalitetnih IT rješenja danas nema poslovnog napretka, tako da se nadamo da ćemo uspjeti ostvariti suradnju s više hrvatskih tvrtki, poput ovih koje smo imali priliku upoznati na dodjeli Zlatne kune”, ističe Sušac. Monov Poslomat O kvaliteti i značaju programskih rješenja i pro- jekata njegove tvrtke govori i Zlatna nagrada dodijeljena za projekt Poslomat.hr - inovativni, besplatni servis za zapošljavanje. Na konferenciji Web::Strategija 13 – Kupac zvan čežnja koja je održana u ožujku, Monov Poslomat.hr je bio jedan od tri dobitnika te prestižne nagrade koja se dodjeljuje za najinovativnije domaće web projekte. U vrijeme visoke razine nezaposlenosti Poslomat. hr je vrlo koristan projekt koji spaja popularne društvene mreže i potrebu za što kvalitetnijom prezentacijom svih onih koji nude, traže ili mijenjaju posao. Ističe se time što omogućava izravnu komunikaciju poslodavaca i posloprimaca, što često može biti presudan faktor pri zapošljavanju. Rješenje za američki HBOR Jednoj američkoj agenciji nedavno ste prodali programsko rješenje izdavanja jamstava za poduzetničke kredite. O čemu je riječ? - Riječ je o aplikaciji SBA Open. Osmišljena je za klijente koji rade s agencijom američke federalne vlade Small Business Administration, koja pruža podršku njihovim malim i srednjim poduzetnicima. Trenutno im je najpopularnija aktivnost dava- nje jamstava na bankovne kredite, što je posebno značajno nakon kreditne krize iz 2008. godine. Svaki kredit za poduzetnika kojem država daje jamstva mora proći kroz jasno definiran, ali i dosta složen proces koji naš sustav znatno ubrzava i olakšava. Kod nas bi ekvivalent ove agencije bio HBOR, ali se radi o bitno različitim procesima gdje direktna primjena naše aplikacije ne bi bila mogu- ća. Nama su ovakvi high profile klijenti i aplikacije dobra referenca i ilustracija vrste rješenja koje možemo proizvesti: ako smo u stanju izraditi aplikaciju za bitno veće okruženje, sigurno bismo to bili u stanju učiniti i za domaćeg partnera. S druge strane, rješenja i tehnologije koje koristimo u sustavima za medicinu, farmaciju, zapošljavanje i slično mogu se direktno preslikati u domaća okruženja. *vijesti Mobiteli u oblaku U Zagrebu se 27. rujna održava šesta konferencija MobilityDay, u organizaciji tvrtki Mobendo i Citus. Konferencija je usmjerena na donosioce odluka, IT profesionalce i razvojne inženjere koji mobilna rješenja koriste i upotrebljavaju u svakodnevnom poslovanju, ili pak razvijaju rješenja za mobilne uređaje i mobilne platforme. Krovne teme konferencije ove će godine biti mobilna rješenja i pametni uređaji povezani kroz računalni oblak. Business Exchange u Moskvi Pulska tvrtka Business Exchange razvila je web platformu koja omogućava generiranje i dijeljenje preporuka. Sustav Business Exchange poduzetnicima štedi vrijeme i novac, i to tako da mreže preporuka prenesu u online okruženje gdje one postaju podaci koje je moguće mjeriti, distribuirati i njima učinkovito upravljati. Business Exchange je jedini hrvatski startup kojem je upućen poziv da od 18. do 30. rujna sudjeluje na turneji GOAP (Geaks on a Plane) u četiri grada - Moskvi, Tallinu, Zagrebu i Berlinu. Najstariji hrvatski korisnik Facebooka Emporia Telecom, kompanija koja razvija, proizvodi i prodaje mobilne telefone za starije osobe, okončala je natječaj za najstarijeg hrvatskog korisnika Facebooka. Pobjednik je 81-godišnjak Juraj Radovčić iz Umaga. Za sudjelovanje na natječaju kandidati su trebali od 12. travnja do konca svibnja poslati na Facebook stranicu Emporia Telecom Hrvatska ime, prezime i dob. Ukupno se prijavila 21 osoba iz cijele Hrvatske. Radovčić je, na upit što misli o Facebooku, odgovorio kako ga koristi za kontaktiranje prijatelja i dopisivanje. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Douglas Coupland MARSHALL McLUHAN Nemate vi pojma o mojemu djelu! Naklada Ljevak Coupland je napisao sažetu biografiju teoretičara medija koja njegov život i rad tumači iznutra. Kao kanadski sunarodnjak, on je idealni kroničar nevjerojatnog proroka McLuhana čija se vizija globalnog sela – danas poznatog pod nazivom internet – ostvarila u 21. stoljeću. Doista se možemo složiti s rečenicom koju McLuhan izgovara u filmu Annie Hall: “Nemate vi pojma o mojemu djelu!” Čitajući Couplanda možemo barem malo ispraviti tu nepravdu. Neda Miranda Blažević-Krietzman Marilyn Monroe, moja majka Fraktura Pripovijetke Nede Mirande Blažević-Krietzman protežu se od kalifornijskih obala do Darde, od New Yorka do Zagreba, od slabo obrazovanih iseljenika do vrhunskih intelektualaca, od mladića i djevojaka s iPadima do staraca s PTSP-om. Autorica u svakoj od 13 priča oživljava ljude čije su sudbine i životne situacije itekako stvarne i moguće. Usto u priče upleće slavne umjetnice i umjetnike, glumce, pjevače i pisce, koji direktno ili indirektno utječu na njene junake. Nikolaj Terlecký CURRICULUM VITAE Disput Riječ je o neobičnom životopisu, jednoj tužnoj, tipično ruskoj epskoj priči, protkanoj finim crnim humorom. Na dramatičnom životnom putovanju od Rusije preko Češke do Švicarske svi su njegovi suputnici stvarne osobe, a mnogi su poznata imena, ponajprije iz književnih krugova. Pritisku totalitarizma, koji se u Curriculumu osjeća posredno, kroz vlastita i tuđa iskustva ograničavanja osobnih sloboda i zloporabe moralnih načela, Terlecký oponira vjerom u neuništivu ljudsku težnju k dobru. David Isaacs Izgrađivanje karaktera Vodič za roditelje i učitelje Verbum Temeljeći knjigu na uvidima razvojne psihologije i općeljudskim vrijednostima, autor pred čitatelja stavlja 24 ključne ljudske vrline čijim usvajanjem dijete sazrijeva i izgrađuje vlastitu osobnost. Dajući načelne smjernice na temelju konkretnih primjera, on istodobno ostavlja dovoljno slobode za donošenje i primjenu vlastitih individualnih kriterija u odgoju s obzirom na konkretnu djetetovu osobnost i životnu situaciju svake pojedine obitelji. Iaia Caputo ŽENE NIKADA NE STARE Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. nove knjige: Odgovornost direktora Vrijedan priručnik za članove uprava i nadzornih odbora Polazeći od novog Kaznenog zakona koji ukida stare kvalifikacije i uvodi novi opis kaznenih djela, u ovoj knjizi na jednom su mjestu sabrani svi ključni aspekti odgovornosti menadžera i poduzetnika P osao direktora sastoji se od neprestanog promišljanja i donošenja odluka, od kojih su mnoge rutinske, neke usmjeravajuće, a neke strateške naravi. Odluke moraju biti svrsishodne, profesionalno utemeljene i ekonomski vezane uz ostvarivanje ciljeva poslovne politike i najboljih interesa trgovačkog društva. Podrazumijeva se, također, da sve Prikladan trenutak, konkretan sadržaj i kvaliteta neke odluke stvar su slobodnog izbora nositelja poduzetničkih rizika odluke moraju biti zakonite, djelotvorno provedene i sukladne kriteriju etičke odgovornosti u poslovanju, odnosno standardima dobre prakse korporativnog upravljanja i osobne odgovornosti direktora za uredno i savjesno vođenje poslova društva. Prikladan trenutak, konkretan sadržaj i kvaliteta neke odluke stvar su slobodnog izbora nositelja poduzetničkih rizika i direktorskih mandata, a manevarski prostor ograničen je pravilom koje donositelje tih odluka upuću- je da ne smiju činiti samo ono što je izrijekom neke pravne norme zabranjeno. Pri tome vrijedi nepisani aksiom da nema prava bez dužnosti ni ovlasti bez osobne odgovornosti. Time su općenito određeni okviri poduzetničke, pravne i strukovne odgovornosti članova uprave, upravnih i nadzornih odbora. Ta odgovornost pretpostavlja se i veže uz delegirano povjerenje u nositelje mandata i njihov status zastupnika društava kapitala u poslovnom i pravnom prometu na tržištima rada, roba i kapitala, i zato je osobno adresirana. Neusklađena praksa Velika većina direktora i članova nadzornih odbora u realnom sektoru gospodarstva nisu pravnici nego pripadnici drugih struka, mahom iz reda tehničke inteligencije. Čak ni verzirani stručnjaci za trgo- vačko pravo i pravo društava vrlo često nemaju jedinstvena stajališta o različitim aspekatima osobne odgovornosti direktora i nadzornika, osobito glede pitanja iz područja sukoba interesa, propusta dužne pozornosti, sadržaja pravila struke ili raspolaganja dioničkim opcijama. O tome svjedoči i neusklađena sudska praksa trgovačkih, građanskih i kaznenih sudova. Dostupna lektira iz poslovnih časopisa, novina i stručne periodike fragmentarno, često puta površno i pogrešno razmatra pojedine aspekte odgovornosti direktora, a za konzultiranje stručnih komentara zakonskih tekstova i znanstvenih rasprava poslovni ljudi naprosto nemaju vremena. Zato je gradivo ove knjige obrađeno u formatu priručnika namijenjenog poduzetnicima i menadžerima, sa svrhom da im olakša orijentaciju i uvid u kritična pitanja njihove formalne i stvarne odgovornosti kod donošenja poduzetničkih odluka, u vođenju poslovanja i zastupanju društava kapitala. Polazeći od novog Kaznenog zakona koji ukida stare kvalifikacije i uvodi novi opis kaznenih djela, u ovoj knjizi na jednom su mjestu sabrani svi ključni aspekti odgovornosti menadžera i poduzetnika. (D.Ž.) Planetopija O autorima Živimo u društvu koje cijeni mladost i ljepotu. Neke žene ponosno nose svaku svoju boru, ali ima i onih koje su žrtve straha, nesigurnosti i panike pred zrcalom. Na osnovi svoga iskustva te razgovarajući s drugim zrelim ženama, Iaia Caputo pokušava odgovoriti na pitanje zašto su žene izgubile pravo na starenje i kako to pravo ponovno osvojiti te, cijeneći unutarnje bogatstvo koje samo zrelost može donijeti, uživati u ispunjenom životu. Jakša Barbić je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednik HAZU-a, autor kapitalnih djela iz trgovačkog prava i prava društava te znanstveni savjetnik Ustavnog suda. Za doprinos u znanosti odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Esad Čolaković je osnivač i glavni menadžer HUM CROMA-e od 1990. Autor je više knjiga i stručnih radova iz područja korporativnog upravljanja te izvornog modela menadžerskog ugovora koji je danas najcitiraniji standard za uređivanje statusa članova uprava. Petar Novoselec je umirovljeni redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Autor je udžbenika kaznenog prava i niza drugih radova iz istog područja, a bio je i član radne skupine koja je pripremila Kazneni zakon iz 2011. godine. 27 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Konzervirano voće i povrće Zemljišta, dvorišta, pola kuće i kombajn Zemljište u Kaštel Sućurcu procijenjeno na 78 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 30. kolovoza na Općinskom sudu u Splitu, soba 53/II., u 9.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 24. kolovoza u 11.30 sati. Osiguranje u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti nekretnine uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. 2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na br. 101-2636-11 te dostaviti na uvid uređujućem sucu do početka održavanja dražbe. Industrijska dvorišta u Šibeniku procijenjena na 39,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja gospodarsko zemljište ukupne površine 2845 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. kolovoza u 10.40 sati, na Općinskom sudu u Šibeniku u sobi 8. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Razgledavanje je moguće po zahtjevu kupca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije sedam dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-183-416-117. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Po- tvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Zgrade i zemljište u Dubrovniku procijenjene na 20 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, pomoćni objekt, dvorište i pašnjak ukupne površine 7290 četvornih metara na Čibači. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. kolovoza u 10 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku u sudnici broj 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Pola kuće u Rogoznici procijenjeno na 3,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću od 525 četvornih metara u Ulici Ante Starčevića 22. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. listopada u 11.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, u sobi 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Razgledanje je moguće po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, po dolasku na Općinski sud u Šibeniku, soba 9. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-1411-087. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Kombajn vrijedan 1,6 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja stroj John Deere tip 9780 CTS. Dražba za ovo vozilo održat će se 20. srpnja, u Gabrek GT-u, Strmec Samoborski, Samoborska cesta b.b. Stroj se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Oprema, nekretnine, strojevi i oranice procijenjeni na 122 milijuna kuna. Na dražbi će se naći dio imovine agrokombinata iz Đurđevca koji uključuje silose, tvornicu stočne hrane, hladnjaču, tovilište, voćnjak, pogon za preradu mesa, pekaru, laboratorij i oranice u desetak okolnih katastarskih općina. Dražba za ove nekretnine i pokretnine održat će se 3. kolovoza. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Imovina se prodaje po grupama. S nekretninama se prodaju i pripadajuće pokretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefone 091/4835 005, 091/4835 004, 091/4835 000. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto procijenjene imovine. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Nova Đakovčanka, Đakovo. Tvrtka nudi konzervirano voće i povrće iz svojeg asortimana. Kontakt: Branko Mauzer, [email protected], +385 31 812390 +385 98 9804592. ve, alkoholne napitke, pripremu hrane za djecu i sportaše, brašno, čips... Zemlje interesa: Nizozemska, Švedska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija. Kontakt: Martina Perešin Šulog, [email protected], +385 1 3312582, +385 99 3312582. Kiseli kupus Madig-Mrežnica, Ogulin, www. madig-mreznica.hr. Tvrtka je proizvođač ogulinskog kiselog kupusa koji proizvodi i prodaje kao: 1. Ogulinski kiseli kupus vakuum - glava 2. Ogulinski kiseli kupus - rezani (1/2 kg, 1 kg, 2,5 kg) 3. Mix za sarmu (1 kg). Kontakt: Ana Magdić, [email protected], +385 47 535541 Zastupanje Borovo-kožna obuća, Vukovar, www. borovoko.hr. Tvrtka je proizvođač obuće s dugogodišnjom tradicijom i kontinuiranim razvojem vlastitih proizvoda, traži zastupnike za promidžbu i prodaju obuće koji dobro poznaju međunarodno tržište obuće. Zemlje interesa: EU, Rusija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Vesna Jarić, [email protected], +385 32 492173. Kava Zastupanje Prehrana, Varaždin, www.prehrana-varazdin.com. Tvrtka proizvodi kiseli kupus i repu, bučino ulje te jabučni i vinski ocat. Traži trgovinsko posredovanje u prodaji vlastitih proizvoda na zapadnim i ostalim tržištima. Zemlje interesa: Švicarska, SAD, EU. Kontakt: Domagoj Koprek, direktor@prehrana-varazdin. com, +385 42 241644. Egzotično voće Šulog, Donja Bistra, www. exotic-king.com. Tvrtka nudi but ternut, hokaido i muškatnu tikvu, kiwano, pepino, marakuju, tamarillo, pasifloru, meksičku chilli papriku/habanero/jalapenjo, physalis, lubenicu: zelenu izvana-žutu unutra, žutu izvana-crvenu unutra/, mini lubenicu, jeju dinju, batat slatki krumpir, plavi krumpir, kumato rajčicu, mini rajčicu, ljubičastu i žutu mrkvu, suhe gljive: vrganje, lisičarke, trubače, puze, bukovače, šampinjone. Traži se poslovni partner za preradu navedenih proizvoda u voćne pripravke/koncentrate za jogurte i ostale mliječne proizvode, sirupe i sokove, marmelade i džemo- Tombia, Split, www. gloria.hr. Tvrtka se bavi preradom kave i vlasnik je brenda Gloria. Ima vlastiti uvoz kave iz Brazila, pržionicu u industrijskoj zoni Dugopolje, pored Splita, distribuciju, te spada u jedan posto najboljih hrvatskih tvrtki. Proizvodi: mljevenu kavu, espresso kavu, capuccino: classic, chocolat, vanilla; instant kavu 3 u 1. Kontakt: Ljiljana Miodrag, ljiljana. [email protected], +385 91 2504612. Zastave Grafko-Caspar, Varaždin, www.grafko-caspar.hr. Tvrtka nudi zastave, kao i sve ostale digitalne tiskovine na tekstilu i PVC-u. Kontakt: Igor Šerdoner, igor@ grafko-caspar.hr, +385 42 332555, +385 98 340440. Agregat Holcim mineralni agregati, Nedešćina, www.holcim.com/hr. Tvrtka nudi Holcim Inducal - agregat posebno prilagođen primjeni u industriji, koristi se kao punilo ili funkcionalni dodatak u različitim industrijskim procesima. Kontakt: Vjekoslav Visković, [email protected], +385 1 6591100. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Uređenje i opremanje knjižnice Grad Gospić nabavlja usluge uređenja i opremanja Gradske knjižnice. Rok dostave ponuda je 3. kolovoza. ka pješačkih staza i puteva. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza. Vatrogasne medalje Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja vatrogasne medalje. Rok dostave ponuda je 30. srpnja. Uniforme Zagrebački holding nabavlja uniforme za zaštitare-čuvare. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Popravak pješačkih staza i puteva Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge poprav- nabavlja sigurnosne zatvornice. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza. Održavanje javne rasvjete Općina Zenica nabavlja usluge održavanja javne rasvjete. Rok dostave ponuda je 7. kolovoza. Regija Zastave Skupština Crne Gore nabavlja zastave. Rok dostave ponuda je 18. srpnja. Sigurnosne zatvornice Poduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 28 SVIJET FINANCIJA ( za 42,9 % smanjen *vijesti Vanjski dug 45,9 milijardi kuna Prema podacima HNB-a, bruto inozemni dug je u ožujku lagano porastao u odnosu na veljaču, no na godišnjoj je razini i dalje u padu. Inozemni dug je na kraju ožujka iznosio 45,9 milijardi eura, što je za 112,5 milijuna eura ili 0,2 posto više nego krajem veljače. Od ožujka 2011. godine inozemni se dug smanjio za 1,6 milijardi eura ili 3,4 posto. Tome je najviše pridonijelo smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora, odnosno sektora trgovačkih društava. U isto vrijeme je vanjski dug države nastavio rasti. Jeftiniji krediti za posao OTP banka i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG) potpisale su Sporazum o poslovnoj suradnji kako bi osigurale povoljnije uvjete financiranja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva kroz pet novih jamstvenih programa. Riječ je o jamstvenim programima Novi poduzetnici, Poljoprivrednici, Likvidnost, Rast i Inovacije. Visina jamstava koja će se izdavati ovisi o pojedinom programu te će se kretati i do 80 posto iznosa odobrenog kredita odnosno glavnice. Kredit za kombajne IFC, član Grupe Svjetske banke, odobrio je 12 milijuna eura kredita hrvatskoj podružnici talijanskog proizvođača poljoprivredne mehanizacije Same Deutz-Fahr žetelice. Sredstva su dana kao potpora razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj i Istočnoj Europi, kažu u Svjetskoj banci. Novac bi ta županjska tvrtka trebala upotrijebiti u povećanju proizvodnih kapaciteta, a time pridonijeti i povećanju prihoda poljoprivrednika i razvoju malog poduzetništva. Tvrtka Same Deutz-Fahr žetelice je lani imala prihod od 272 milijuna kuna što je 57,5 posto više nego 2010. Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. neto gubitak srednjih poduzetnika Financijska agencija Lanjska neto dobit malih podu Veliki su poduzetnici ostvarili 7,4 milijarde kuna konsolidiranog financijskog rezultata, a srednji 201 mi V eliki su poduzetnici u Republici Hrvatskoj prošle godine ostvarili 7,4 milijarde kuna konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti razdoblja (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka velikih poduzetnika), dok su srednji imali 201 milijun kuna neto gubitka, a mali 20 milijuna neto dobiti, pokazuju podaci Financijske agencije. Ti podaci pokazuju kako je protekla godina bila uspješnija nego 2010. za sva tri sektora. Najbolje rezultate ostvarili su mali poduzetnici, s ostvarenih 20 milijuna kuna neto dobiti, nakon 3,6 milijardi kuna neto gubitka u 2010. godini. Srednji su također smanjili neto gubitak za 42,9 posto jer je ostvaren 201 milijun kuna neto gubitka, nakon 353 Prosječne mjesečne neto plaće kod velikih poduzetnika lani su iznosile 5943 kune milijuna kuna neto gubitka u 2010. godini. Veliki su povećali neto dobit za 17,5 posto, ostvareno je 7,4 milijarde kuna neto dobiti, nakon 6,3 milijarde kuna neto dobiti u 2010. godini. To je prije svega, navode u Fini, re- zultat jednokratnih prihoda brodogradnje, zbog izvlaštenja imovine odlukom hrvatske vlade. Zadnjih godina sektor velikih poduzetnika ima dominantnu ulogu u poslovanju poduzetnika. Tako je u 2011. godini taj sektor sudjelovao sa 0,4 posto udjela u broju poduzetnika, 32,6 posto u broju zaposlenih, 48 posto u ukupnom prihodu, 45 posto u dobiti razdoblja, 28,9 posto u gubitku razdoblja, 51,8 posto u investicijama u novu dugotrajnu imo- vinu te sa 7,4 milijarde u neto dobiti razdoblja (ukupna dobit minus ukupni gubici). Ukupni rezultat poduzetnika svih veličina bio je 7,2 milijarde kuna (neto dobit razdoblja). Sektor srednjih poduzetnika sudjelovao je u 2011. godini sa 1,3 posto udjela u broju poduzetnika, 18,4 posto u broju zaposlenih, 18,2 posto u ukupnom prihodu, 12,8 posto u dobiti razdoblja, 17,2 posto u gubitku razdoblja (201 milijun kuna) te 16,2 posto u investicijama u novu dugotrajnu imovinu. Najviše plaće kod velikih poduzetnika Sektor malih poduzetnika, pak, lani je sudjelovao sa UKUPNI PRIHODI, DOBIT I GUBITAK PODUZETNIKA, PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA Hrvatski poduzetnici ostvarili prih Visinom ukupnog prihoda prednjači Grad Zagreb čiji su poduzetnici lani ostvarili 52,7 posto ukupnih P rema podacima Financijske agencije, raspoređenost poduzetnika po županijama je neravnomjerna, karakterizira je velika disperziranost malog broja poduzetnika po županijama s jedne strane, te velika koncentracija broja poduzetnika na samo nekoliko županija s druge strane, što se već dulje vrijeme ne mijenja. Najviše je poduzetnika koncentrirano na području Grada Zagreba s čijeg je područja obradom obuhvaćeno 32.144 poduzetnika, odnosno 32,6 posto svih podnositelja godišnjih financijskih izvještaja za 2011. godinu. Grad Zagreb i Zagrebačka županija čine poduzetnički potencijal od 38.209 poduzetnika, ili 38,8 po- sto svih poduzetnika Republike Hrvatske. Po broju poduzetnika slijede županije Splitsko-dalmatinska (11,5 posto), Istarska (9,2 posto), Primorsko-goranska (8,9 posto) te Zagrebačka (6,2 posto). Sljedeću skupinu čini 13 županija s udjelom broja poduzetnika u rasponu od 1,4 posto (Koprivničko-križevačka) do 4,1 posto (Osječko-baranjska), a tri su županije s manje od po jedan posto ukupnog broja poduzetnika (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska). U 2011. godini poduzetnici Republike Hrvatske ostvarili su ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna, što je 5,8 posto više nego prethodne 2010. godine. Visinom ukupnog prihoda, kao brojčanim reprezentantom opsega poslovnih aktivnosti, prednjači Grad Zagreb čiji su poduzetnici lani, kao i prijašnjih godina, ostvarili nešto više od polovi- ne ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva (52,7 posto). Rashodi povećani u 20 županija Tome pridonose velika državna javna i druga velika poduzeća, koja svoju aktivnost obavljaju i na područjima drugih županija (HŽ, HT, Hrvatske pošte, HEP, Ina, Hrvatske šume i Hrvatske vode), kao i veliki trgovački lanci, sjedišta kojih su, gotovo u pra- Ukupni prihodi, dobitak i gubitak nakon oporezivanja po županijama u 2011. godini (iznosi u milijunima kuna; udjel u %) Županija Ukupan prihod Iznos Dobit razdoblja Udjel Iznos Udjel Gubitak razdoblja Iznos Udjel Neto financ. rezultat 1. Bjelovarsko-bilogorska 7.213 1,2 197 0,6 179 0,7 18 2. Brodsko-posavska 7.719 1,2 194 0,6 253 1,0 -59 3. Dubrovačko-neretvanska 4. Grad Zagreb 5. Istarska 6. Karlovačka 8.834 1,4 494 1,5 872 3,4 -378 329.321 52,7 16.502 50,1 10.655 41,4 5.847 29.286 4,7 2.012 6,1 1.960 7,6 52 7.583 1,2 660 2,0 242 0,9 418 7. Koprivničko-križevačka 9.541 1,5 247 0,8 163 0,6 84 8. Krapinsko-zagorska 9.829 1,6 385 1,2 543 2,1 -157 9. Ličko-senjska 1.801 0,3 74 0,2 77 0,3 -3 10. Međimurska 10.674 1,7 422 1,3 242 0,9 180 11. Osječko-baranjska 25.958 4,2 827 2,5 1.299 5,0 -472 29 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. ( za 17,5 % povećana RBA Krediti u svibnju milijardu kuna manji nego u travnju neto dobit velikih poduzetnika uzetnika 20 milijuna kuna ilijun kuna neto gubitka 98,3 posto udjela u broju poduzetnika, 49,1 posto u broju zaposlenih, 33,8 posto u ukupnom prihodu, 42,2 posto u dobiti razdoblja, 53,9 posto u gubitku razdoblja, 32 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu te sa 0,3 posto u neto dobiti razdoblja (20 milijuna kuna). Za svoj su rad zaposleni kod velikih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravateljskih društava, kao i proteklih godina, prema godišnjim financijskim izvješćima, imali najveće obračunate prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u prošloj godini, kada su prosječne mjesečne neto plaće kod ve- Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2011. godini po veličini poduzetnika (iznosi u milijunima kuna) Opis Ukupno Mali Srednje veliki Veliki Broj poduzetnika 98.530 96.855 1.316 359 Broj zaposlenih 851.386 417.685 156.545 277.156 Ukupan prihod 624.807 210.876 113.779 300.152 Ukupni rashodi 612.393 208.483 113.297 290.613 Porez na dobit 5.234 2.373 684 2.177 Dobit razdoblja (nakon oporezivanja) 32.911 13.890 4.222 14.799 Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja) 25.731 13.870 4.423 7.438 7.180 20 -201 7.361 32.990 10.555 5.347 17.087 4.729 3.845 4.939 5.943 Konsolidirani financijski rezultat - dobitak ili gubitak razdoblja Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne plaće u kunama Izvor: FINA likih poduzetnika iznosile 5943 kune, što je 25,7 posto više od prosjeka svih poduzetnika (4729 kuna). Zaposleni kod malih poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih finan- cijskih institucija, kao i proteklih godina, imali su prema godišnjim financijskim izvješćima najmanje obračunate prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u 2011. kada su prosječne mjesečne neto plaće kod malih poduzet- nika bile 3845 kuna, što je 18,7 posto manje od prosjeka svih poduzetnika. Prosječne mjesečne neto plaće kod srednjih poduzetnika bile su 4939 kuna, što je 4,4 posto više od prosjeka svih poduzetnika Hrvatske. hod od 624,8 milijardi kuna prihoda hrvatskoga poduzetništva vilu, u Gradu Zagrebu, a prodajni su im prostori locirani diljem zemlje. Daleko iza Grada Zagreba je udio drugih županija u ukupnom prihodu svih poduzetnika: Splitsko-dalmatinska sa 6,5 posto udjela, Primorskogoranska 5,8, Zagrebačka županija 5,5 i na kraju Županija sa samo 0,3 posto udjela Ličko-senjska županija. Struktura ukupnih rashoda veoma je slična strukturi ukupnih prihoda. Važno je napomenuti da su u odnosu na 2010. godinu ukupni prihodi povećani u 20 županija, i to od 2,4 posto u Zadarskoj županiji do 14,5 posto u Ukupan prihod Iznos Dobit razdoblja Udjel Iznos Udjel Lani su ukupni prihodi povećani u 20 županija, i to od 2,4 posto u Zadarskoj, do 14,5 posto u Primorskogoranskoj županiji Gubitak razdoblja Iznos Udjel Neto financ. rezultat 12. Požeško-slavonska 3.238 0,5 77 0,2 117 0,5 -40 13. Primorsko-goranska 36.479 5,8 4.195 12,7 1.679 6,5 2.515 14. Sisačko-moslavačka 10.046 1,6 284 0,9 1.107 4,3 -823 15. Splitsko-dalmatinska 40.516 6,5 3.246 9,9 2.879 11,2 367 16. Šibensko-kninska 6.260 1,0 170 0,5 383 1,5 -213 17. Varaždinska 21.210 3,4 770 2,3 478 1,9 291 18. Virovitičko-podravska 4.471 0,7 223 0,7 170 0,7 53 19. Vukovarsko-srijemska 9.471 1,5 301 0,9 400 1,6 -99 10.705 1,7 417 1,3 906 3,5 -489 20. Zadarska 21.Zagrebačka Ukupno RH Izvor: FINA 34.641 5,5 1.215 3,7 1.127 4,4 88 624.807 100,0 32.911 100,0 25.731 100,0 7.180 Primorsko-goranskoj županiji. Ukupni prihodi su smanjeni samo u Istarskoj županiji, za 4,9 posto. U isto vrijeme ukupni rashodi smanjeni su također samo u Istarskoj županiji, i to za 2,8 posto. U 20 županija ukupni rashodi su povećani i kreću se u rasponu od jedan posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 17,1 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ukupni krediti bankovnog sustava potkraj svibnja iznosili su 289,7 milijardi kuna što je za milijardu kuna manje u odnosu na travanj. Tome je najviše pridonijelo smanjeno kreditiranje korporativnog sektora čiji su krediti na mjesečnoj razini smanjeni za 4,1 milijardu kuna. U odnosu na kraj 2011. ukupni krediti su zabilježili minimalan rast od 0,1 posto, na 392 milijuna kuna, što je isključivo posljedica rasta kredita državi budući da su oni porasli za 6,3 milijarde kuna ili 17,1 posto. Krediti državi u ukupnim kreditima čine oko 14 posto i potkraj svibnja iznosili su 43,3 milijarde kuna. Krediti poduzećima, koji u strukturi ukupnih kredita čine oko 40 posto, u odnosu na kraj 2011. su se smanjili za 4,6 posto te iznose 113,3 milijarde kuna, dok krediti stanovništvu (u strukturi uku- pnih kredita čine oko 44 posto) stagniraju te iznose 128,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena godišnja stopa rasta od 2,2 posto što je najniža stopa od svibnja 2010. Analitičari RBA do kraja godine ne očekuju intenziviranje kreditne aktivnosti banaka jer je potražnja za kreditima poduzeća ograničena teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali tu se pojavljuje problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Druga aukcija za Program razvoja gospodarstva HBOR bankama ponudio 410 milijuna kuna U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana je druga aukcija za Program razvoja gospodarstva na kojoj je HBOR poslovnim bankama ukupno ponudio 410 milijuna kuna. HBOR je na natječaju ponudio 240 milijuna kuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 170 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. Banke su tražile i više sredstava pa su prihvaćene ponude svih ponuđača, no proporcionalno su smanjene. Prihvaćene su ponude Erste&Steiermärkische Banka za iznos kvote od 10 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 3,95 posto, Hrvatske poštanske banke za iznos kvote od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana ka- mata za korisnika biti 3,8 posto, Hypo Alpe-AdriaBanka za kvotu od 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,85 posto, Istarske kreditne banke Umag u iznosu od pet milijuna kuna uz kamatu 3,65 posto, Međimurske banke u iznosu od 3,28 milijuna kuna uz kamatu od 4,1 posto, Privredne banke Zagreb za kvotu od 118,2 milijuna kuna uz kamatu od 4,1 posto, dvije ponude Raiffeisen Banka Austria od kojih je jedna od 98,5 milijuna kuna uz ponderiranu kamatu od 4,1 posto, a druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od 3,9 posto, te Societe Generale-Splitske banke za kvotu od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,8 posto. (K. S.) 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3736, 16. srpnja 2012. Tržište novca Zagreb Napetost u očekivanju izdanja obveznica Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković U tjednu iza nas završilo je jedno razdoblje održavanja obvezne pričuve i započelo je novo razdoblje. Od srijede kada je započelo novo razdoblje, došlo je i do promjena na novčanom tržištu. Ponuda novca je skromnija, dok je potražnja za viškovima porasla. Za razliku od početka prošlog razdoblja kada smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve nisu imale značajnijeg utjecaja na visinu kamatne stope, ovoga puta kamatna stopa zabi- u mil. kn Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Promet 9.7.’12. - 13.7.’12. 2.7.’12. - 6.7.’12. u% 400 3 300 2 200 1 100 0 9.7.2012. 10.7.2012. 11.7.2012. lježila je rast. Razlog rasta kamatne stope nije samo u novom razdoblju održavanja obvezne pričuve, već i očekivanju mogućeg izdanja državnih obveznica krajem mjeseca srpnja. 12.7.2012. 0 13.7.2012. Na Tržištu novca Zagreb do utorka je ponuda kuna višestruko bila veća od potražnje, da bi se od srijede odnosi ponude i potražnje promijenili, potražnja za kunama naglo je porasla, dok je ponuda ponedjeljak utorak kuna skromna. Kamatna stopa je nakon duljeg vremena porasla. Prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila je 0,47 posto, dok je prosječna dnevna iznosila 0,73 posto. Prošlog tjedna Mini- Hrvatsko devizno tržište valuta EUR Srednji tečaj za devize australski dolar 6,244066 CAD kanadski dolar 6,040499 JPY japanski jen (100) 7,739233 CHF švicarski franak 6,235224 GBP britanska funta 9,482374 USD američki dolar 6,134557 EUR euro 7,485386 primjena od 14. srpnja 2012. 9.7. Izvor: HNB ri lipe i zaključno je vrijedio 6,13 kuna. Od početka mjeseca porastao je za gotovo 20 lipa. Euro je tjedan započeo i završio na 7,49 kuna, a vri- no izgubila je vrijednost prema američkom dolaru. Dolar je u proteklom tjednu porastao za četi- AUD 7.52 10.7. 11.7. 12.7. jednost mu se mijenjala manje od lipe. Slično je bilo i sa švicarskim frankom. Tijekom tjedna vrijednost mu se održala na 6,24 kune. USD 6.14 CHF 6.26 7.51 6.12 6.25 7.50 6.10 6.24 7.49 5.08 6.23 7.48 5.06 6.22 7.47 5.04 6.21 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. Međunarodno tržište kapitala Tjedan u blagom minusu Prošli tjedan indeksi svjetskih burzi klizali su naniže. Tek u petak nakon što su kineske vlasti najavile potpore za rast gospodarstva, burze su krenule 5700 FTSE 100 5680 u plus povučene vrijednostima dionica rudarskog i energetskog sektora. Kineski BDP porastao je za 7,6 posto u odnosu na godinu ranije što je 0,1 ma12800 Dow Jones 12740 nje od očekivanja i to je ujedno najmanji porast kineskog gospodarstva u protekle tri godine. Na negativne tjedne trendove utjecalo je i rušenje rej2950 12680 2910 5640 12620 2890 5620 12560 2870 5600 12500 2850 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. CAC40 3180 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 6550 13.7. DAX 6510 9.7. 8830 3140 6430 8770 3120 6390 8710 6350 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 11.7. 12.7. 13.7. NIKKEI 225 8890 6470 9.7. 10.7. 8950 3160 3100 NASDAQ 2930 5660 3200 četvrtak petak starstvo financija nije održalo aukcije trezorskih zapisa i za sada je neizvjesno kada će se održati sljedeća aukcija. Nakon duljeg vremena osjeća se blaga napetost i neizvjesnost na novčanom tr- žištu, kao što smo već spomenuli, zbog novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, ali najviše zbog mogućeg izdavanja obveznica koje bi kratkoročno izazvalo smanjenje likvidnosti. Mirovinski fondovi Dolar nastavio rasti Trema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je bila stabilna prema švicarskom franku i euru, srijeda 8650 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. 13.7. tinga Italije na razinu dva koraka od “smeća”. To je srušilo i vrijednost talijanskih državnih obveznica. Na američkom tržištu negativne trendove je poduprlo i izvješće o porastu potrošačkih cijena. Na taj rast najviše je utjecao porast cijena hrane. Usprkos rastu cijena analitičari ne strahuju od veće inflacije. Mirex nastavlja rasti Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka porasla na 163,9721 bod. U tjednu je vrijednost porasla za 0,2459 bodova. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 166 166 164 164 162 162 12.6. 22.6. 2.7. 12.7. 9.7. 10.7. 11.7. 12.7. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.7.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 169,4363 166,9479 152,5537 161,5319 163,9721 178,2761 203,5092 119,7795 138,6175 144,7845 152,7986 100,0352 108,6079 192,6685 188,3488 202,3996 146,7656 125,1722 104,9739 164,3338 109,6578 120,7358 171,3803 150,8928 125,4072 107,1166 140,3772 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3736, 16. srpnja 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 538,410 milijuna kuna Konzum dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 34,244 milijuna kuna što je porast od 12,57 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. AD Plastik d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Riviera Adria d.d. Valamar Adria Holding d.d. Konzum d.d. INA-industrija nafte d.d. sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,20 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.678,05 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 918,74 boda što predstavlja porast od 0,53 posto. tjedna promjena +0,26% -8,33% 0,00% +1,81% +0,99% +1,21% +5,96% -2,08% +7,69% +0,43% zadnja cijena 203,52 4,62 115,00 214,00 1.020,02 77,57 12,45 90,71 153,99 3.720,00 promet 8.116.425,40 2.267.811,63 2.052.510,38 1.978.356,65 1.521.946,97 1.503.013,59 1.385.241,93 1.193.698,21 1.170.788,14 923.430,33 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 34.244.880,36 kn Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 8,116 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 203,52 kune što je porast od 0,26 posto. Najveći porast zabilježila je dioni10 dionica s najvećim rastom cijene Koka d.d. Sunčani Hvar d.d. Elektrometal d.d. Valamar grupa d.d. Validus d.d. Belišće d.d. Konzum d.d. Žitnjak d.d. Auto Hrvatska d.d. Zvijezda d.d. ca Konzuma koja je porasla za 7,69 posto te je trgovanje završila na 153,99 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Ingre koja je pala za 8,33 posto te je tr- tjedna promjena +22,40% +21,42% +16,47% +13,48% +11,25% +10,00% +7,69% +6,77% +6,34% +6,33% zadnja cijena 150,00 28,00 99,00 74,90 4,45 550,00 153,99 142,00 314,82 3.188,00 promet 12.990,00 23.492,00 4.572,00 67.611,07 5.045,00 4.400,00 1.170.788,14 568,00 218.666,09 165.426,40 INVESTICIJSKI FONDOVI pala za 4,57 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je ZB global kojem je vrijednost udjela porasla za 1,91 posto, a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets Balanced s porastom od 0,63 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond Raiffeisen Prestige kojem je vrijednost udjela smanjena za 1,43 posto. Najuspješniji obveznički fond bio je ZB bond s rastom od 1,66 posto. Pratio ga je Erste Bond s porastom od 0,53 posto. Najveći pad kod obvezničkih imao je PBZ Bond fond koji je iz- gubio pola posto vrijednosti. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 1,61 posto. (M.R.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) od 6. do 12. srpnja 2012. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € 94,2529 -0,05 kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 12,1176 8,2713 109,6200 105,4900 130,0400 61,3456 10,9279 124,9731 43,6000 63,4073 76,8615 66,5300 89,5530 89,4100 19,6273 40,0673 28,4191 20,9882 62,3693 47,0216 56,3172 66,1113 92,6251 11,9224 23,0400 6,0301 34,5288 87,4064 42,3005 485,0964 69,4967 75,6500 124,7402 89,8579 9,1948 98,4664 81,5540 86,5491 9,1927 91,0400 79,1103 97,2900 101,6500 -0,45 -0,46 -0,07 -0,99 -0,31 -0,71 -2,07 0,10 -0,98 -0,11 -1,12 -0,37 -0,57 1,89 0,01 -0,32 -1,25 -2,17 -0,62 1,19 -2,35 -2,74 -1,38 -3,53 0,00 -1,31 -0,55 0,37 -0,30 2,66 -0,52 -0,01 -2,58 -1,67 -0,19 -1,03 -0,65 0,38 -0,75 -0,59 -4,57 -0,56 -0,16 Valuta POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART Naziv(fond) Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € 103,5600 132,2000 93,3522 10,0904 126,6800 112,2157 80,8712 90,3018 7,6829 75,0433 4,6919 59,8167 9,0071 114,9278 102,0300 -0,39 1,91 -0,12 -0,19 -0,13 -0,06 -0,36 -0,27 -0,38 0,63 0,18 -0,78 -0,22 0,10 -1,43 € € € € € kn € € 176,1800 11,7500 179,1100 134,7765 133,6600 172,8391 131,8219 114,8044 1,66 0,21 -0,31 -0,50 0,53 0,02 0,38 0,32 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn 137,7135 169,7721 145,0316 131,5133 151,5700 144,6700 144,3840 127,1262 137,5794 127,7281 121,1834 11,2518 113,5946 85,3781 110,8700 103,3795 102,3900 102,1771 1244,0443 0,05 0,04 0,05 0,07 0,04 0,03 0,05 0,02 0,05 0,05 0,06 0,07 0,06 1,61 0,15 0,05 0,06 0,06 0,07 Valuta MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity zadnja vrijednost 1.678,0500 918,7400 95,4546 109,6873 govanje završila na 4,62 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,267 milijuna kuna. Devet od deset 10 dionica s najvećim padom cijene Jadrankamen d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Ilirija d.d. Holding Lošinjska plovidba d.d. Badel 1862 d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Tehnika d.d. Lavčević d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. tjedna promjena +0,20% +0,53% +0,07% +0,17% najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene. tjedna promjena -50,00% -18,84% -15,52% -15,07% -14,10% -12,79% -11,76% -11,19% -10,91% -10,72% zadnja cijena 10,00 267,00 245,00 53,50 70,00 1.599,50 15,00 816,02 98,00 22,32 promet 25.900,00 1.068,00 2.450,00 25.583,80 591.719,16 1.599,50 1.485,00 171.789,60 882,00 42.436,00 *vijesti Više od trećine fondova u plusu Proteklog je tjedna 36 od ukupno 89 fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu su NFD Aureus MENA (+2,66 posto) i ZB aktiv (+1,89 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash Banka Brod postala KentBank Banka Brod je promijenila naziv u KentBank te proširila svoju djelatnost. Banka je dobila novo integralno rješenje kojim joj je odobreno pružanje svih dosadašnjih usluga te su ažurirane usluge platnog prometa i dodane usluge obavljanja faktoringa. Ova je banka u većinskom vlasništvu Eksen Holdinga iz Istanbula, koji drži 81 posto upisanog temeljnog kapitala, i s njim ima pravo na 99,7 posto glasova na glavnoj skupštini. Premije osiguranja u padu U prvoj polovini godine ukupna premija svih društava za osiguranje pala je jedan posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a iznosila je 4,89 milijardi kuna. Od toga se na neživotna osiguranja odnosi 3,7 milijardi kuna, a u ovom segmentu pad premije iznosi 1,9 posto. Istodobno je premija životnih osiguranja povećana 1,9 posto, na 1,17 milijardi kuna. Najveći tržišni udio u osiguranjima drži Croatia osiguranje sa 34,1 posto što je za 0,9 posto manje nego prošle godine. Drugi je Allianz Zagreb koji drži 12,1 posto tržišta što je za 1,3 posto više nego sredinom prošle godine. Dividenda Konzuma 1,70 kuna Konzum će svu svoju prošlogodišnju dobit - 345 milijuna kuna - zadržati, a dividendu će isplatiti iz dijela zadržane dobiti ostvarene u 2005. godini, stoji u prijedlogu odluka skupštine društva koja će se održati 22. kolovoza. Dividenda će po dionici iznositi 1,70 kuna, a ukupno će se isplatiti 38,6 milijuna kuna. Prihodi Konzuma u prošloj su godini iznosili više od 13 milijardi kuna i po prometu je nakon Ine najveća tvrtka u Hrvatskoj. Nove obveznice Plodina Riječke Plodine izdale su 50 milijuna kuna obveznica koje dospijevaju 10. srpnja 2015. Kamatna stopa je fiksna, isplaćuje se polugodišnje i iznosi devet posto. Izdanjem ove obveznice Plodine su osigurale novac za raniju otplatu ranijih dijela obveznica koje dolaze na naplatu u ožujku iduće godine. Pokrit će se dosadašnje obveznice vrijedne 37,3 milijuna kuna. Plodine sada na tržištu imaju obveznica vrijednih ukupno 112,7 milijuna kuna.
© Copyright 2024 Paperzz
