PANDORINA KUTIJA 10 Deprecijacija nije čarobni štapić, no i MMF vidi jaku kunu KLAPA - ŠESTA DAB prodaje Sheraton, Leko opet jedini kupac I na šestom natječaju za prodaju udjela u tvrtki H.B.I., koja upravlja hotelima Sheraton i Mlini, jedini zainteresirani je HUP Zagreb Anđelka Leke koji ima pravo prvokupa 16 ponedjeljak 17/5/2010 broj 638 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km ŠEF AIG-a U MAKARSKOJ 4-5 Robert Benmosche, šef vodećeg svjetskog osiguratelja i pelješki vinar, na Dalmacija Wine Expou održanom prošlog vikenda u Makarskoj kazao nam je kako bi Hrvatska 'trebala ljudima pružiti više nego što su očekivali' te opisuje kako je lani 'izvisio' kad Bijela kuća nije priznala da je njegov 'odmor' u Hrvatskoj bio dogovoren Postajete preskupi, morate dati više Šefovi banaka najavili kredite u lokalnoj valuti Za novi model rasta, temeljen na inovacijama i konkurentnosti, banke će trebati novu regulativu koja će omogućiti stvaranje tržišta unutarnjeg duga kako bi se usporilo inozemno zaduživanje za potrošnju, poručili su bankari najvećih regionalnih banaka 6 info&stav indikator 2-3 'Mali' prijelaz za Crnu Goru business.hr Malogranični prijelaz na Debelom brijegu za stanovnike pograničnih područja Hrvatske i Crne Gore bit će otvoren do ljeta, vjerojatno 1. srpnja, prenosi dnevni list Pobjeda. Inicijativu o otvaranju tog alternativnog prijelaza pokrenuli su prije dvije godine lokalni čelnici Herceg Novog i Konavala Kiša uništila 'obnovljenu' fasadu Tijekom kišnog vikenda u Vukovaru i Zagrebu padale su fasade i oštetile automobile. Sa stambene zgrade u vukovarskoj ulici Domovinskog rata pala je gotovo cijela fasada, a u Zagrebu je dio fasade otpao sa zgrade u Savskoj ulici. Usto, dio Splitsko-dalmatinske županije ostao je bez struje Ponedjeljak 17/5/2010 www.business.hr Glavna urednica: Sonja Hodak Zamjenici glavne urednice: Petra Bulić Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić Investor: Josip Jagić Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Igor Medić, Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominković, Blanka Dujić, Mario Kramer, Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 [email protected] IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Ante Babić Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtalić Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cvijić tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 [email protected] Marketing: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1514 fax: +385(0) 1 555 1544 [email protected] Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1527 fax: +385(0) 1 555 1544 [email protected] Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr kontakt Telefon: (01) 555-1-600 E-mail: [email protected] OBRAZLOŽENJE SMJENE U HERA-i Vlada: Odugovlačili su proceduru i remetili tržište HERA: To su gluposti U obrazloženju Vladina zahtjeva za smjenom Upravnog vijeća HERA-e, motiviranom činjenicom da je ta agencija dala i objavila pozitivno mišljenje nekim toplinarskim tvrtkama za povećanjem cijene prije nego što je o tome obavijestila Vladu, stoji da je ta agencija zahtjeve toplinaraca razmatrala punih pet mjeseci. "Takvo odugovlačenje s procedurom donošenja mišljenja i parcijalno razmatranje problema sektora od tijela državne uprave ugrožava cijeli sektor toplinarstva", stoji u obrazloženju. Konstatira se da je HERA donijela i objavila mišljenje za sedam od 11 tvrtki koje su predale zahtjeve, ali ne i za još četiri tvrtke koje su dale zahtjev "čime je povrijeđeno načelo ravnopravnosti stranaka u postupku", a donošenje mišljenja za pojedine tvrtke, a ne i cijeli sektor, nepotrebno je uznemirilo javnost prije nego što je Vlada donijela ikakvu odluku o poskupljenju. Dopune su krive TOMO GALIĆ, smijenjeni predsjednik Upravnog vijeća Snimio hrvoje dominić Na to obrazloženje u HERAi samo odmahuju glavom i kažu da je očito motivirano isključivo smjenom Tome Galića, predsjednika Upravnog vijeća, jer ti navodi, kažu, nipošto ne stoje. Upravno je vijeće odlučivalo nekoliko mjeseci jer je u međuvremenu tarifni sustav za toplinsku energiju mijenjan dva puta, pa su i zahtjevi toplinaraca morali biti dopunjivani. Zahtjevi četiriju tvrtki o čijem se zahtjevu HERA nije oglasila nisu upitni - o njima, ›› biser dana brojka Utvrdi li se da je netko osobno napravio neku grešku, morat će i politički odgovarati. Ako je bilo propusta, onda treba nekoga, kako bi se reklo, i po guzici MINISTAR OBRANE BRANKO VUKELIĆ u izjavi za Kaportal komentirajući slučaj bespravnog doma u Turanjskim Goljakima, u koji je umiješan njegov blizak suradnik, državni tajnik Željko Goršić snimio hrvoje dominić naime, Upravno vijeće nije ni odlučivalo jer nisu bili kompletni. O narušavanju stabilnosti tržišta toplinske energije, kažu u HERA-i, nema ni govora jer je toplinarstvo regulirana, a ne tržišna djelatnost. U toplinarskom sektoru koji je u jedanaest godina nagomilao pola milijarde kuna gubitaka postoji dugotrajno nezadovoljstvo radom Agencije, ali i resornog Ministarstva i Vlade koje nema sluha za njihovu poziciju. Tarifni je sustav, kažu, prekompliciran pa zahtjevi koje šalju HERA-i broje i 500-600 stranica, a njihove se sugestije uglavnom ne prihvaćaju. Iziritirana reakcija A što će u međuvremenu biti s pozitivnim mišljenjima za poskupljenjem grijanja u Velikoj Gorici, Sisku, Zaprešiću, Samoboru i Vinkovcima, te nešto manjem poskupljenju u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Varaždinu, još nije poznato. Iz iziritirane reakcije Vlade na same najave poskupljenja proizlazi kako je malo vjerojatno da će im ono biti odobreno. Nakon smjene Galićeva Upravnog vijeća treba formirati novo, toplinarci će vjerojatno trebati predati nove zahtjeve, a ogrijevna je sezona zapravo pred vratima. Toplinarske tvrtke, kojima je samo ove godine Inin plin poskupio 40 posto, tonut će u još veće dubioze pa se čini kao da je Vladi u interesu njihov stečaj ili možda varijanta prema kojoj bi građani ove zime ostali hladnih radijatora. Nina Domazet [email protected] 2 zagrebačka kafića zatvorena su nakon što je sanitarna inspekcija u noći sa subote na nedjelju utvrdila kako se u njima učestalo kršio Zakon o ograničavanju uporabe duhana. Nakon anonimnih dojava, obavljeni su izvidi u 16 objekata, protiv četiri kafića pokrenut je optužni prijedlog uvodnik Bankari, cinizam i hladni burek TROŠAK POSLOVANJA Na konferenciji EBRD-a zabilježili smo i izjavu jednog dužnosnika banke koji davanje mita sa osmijehom od uha do uha opisuje kao redoviti trošak poslovanja Josip Jagić, [email protected] E uropska banka za obnovu i razvitak već dvadeset godina pomaže razvoj slobodnog poduzetništva, transparentnost poslovanja i infrastrukturnu obnovu zemalja postsocijalističke istočne Europe. Od početka poslovanja u Hrvatskoj u našu zemlju ta je banka uložila hvalevrijednih dvije milijarde eura i nastavit će podržavati hrvatski put u blagostanje, što je vrijedno podrške. No, konferencija EBRD-a u Zagrebu prošlog tjedna, dezinficirana suncem u petak i oprana kišom u subotu, ipak je mirisala na cinizam epskih razmjera, koji se širio iz izjava okupljenih govornika. Jer kako inače nego cinizmom nazvati glavni apel cjelokupne konferencije, koji se sastoji u inzistiranju na tome da se država, tvrtke i građani počnu zaduživati na domaćem tržištu u domaćoj valuti kako bi se spriječilo inozemno zaduživanje. Zaista je osvježenje čuti to od istih bankara koji su dosad gotovo sve vrste potrošačkih kredita za građane, stambenih kredita ili kredita za tvrtke davali u najmanju ruku s valut- foto kovA»EV/CROPIX ›› Glavni apel konferencije EBRD-a bio je da se svi počnemo zaduživati na domaćem tržištu u domaćoj valuti kako bi se spriječilo inozemno zaduživanje. A tko je bankare sprječavao da kredite daju bez osiguranja valutnom klauzulom? nom klauzulom ako ne izravno u stranoj valuti. Tko ih je sprječavao da kredite daju bez osiguranja valutnom klauzulom. Ili obvezne mirovinske fondove kojima upravljaju banke da kupuju državni dug na domaćem tržištu bez valutne klauzule, bilo da je riječ o obveznicama ili trezorskim zapisima, na koje je Ministarstvo financija moralo staviti valutnu klauzulu kako bi odobrovoljilo fondove koji ne vjeruju u stabilnost tečaja kune. Ili ranojutarnju subotnju izjavu Ljerke Puljić, potpredsjednice Agrokora, koja je zazvala reformu javne uprave i administracije i njihovu veću efikasnost i transparentnost, kad ni Agrokoru transparentnost nije na vrhu liste priorieta, u najmanju ruku. Nije li cinizam i izjava jednog dužnosnika EBRD-a u Hrvatskoj, kojega neću imenovati, a koji davanje mita sa osmije- hom od uha do uha opisuje kao redoviti trošak poslovanja (koji valjda financira i EBRD?), a stiskanje dobavljača i odlaganje rokova plaćanja kao uobičajenu i prihvaćenu, čak dobru poslovnu praksu. Na završnom domjenku, Croatia Networking Lunchu, glavno je jelo, u skladu s državnom politikom štednje, bio hladni burek s mesom. No, nije bilo jogurta da spere okus hladnog bureka i cinizma. tema 4-5 ŠEF AIG-a U MAKARSKOJ Prvo izdanje prvog dalmatinskog v čovjeka vodećega svjetskog osiguratelja, dubrovačkog 'vikendaš Benmosche: Posta morate dati više d Robert Benmosche, glavni izvršni direktor AIG-a i pelješki vinar, na Dalmacija Wine Expou održanom prošlog vikenda u Makarskoj kazao nam je kako bi Hrvatska 'trebala ljudima pružiti više nego što su očekivali' te opisuje kako je lani 'izvisio' kad Bijela kuća nije priznala da je njegov 'odmor' u Hrvatskoj bio dogovoren Šetajući prvim dalmatinskim vinskim sajmom Dalmacija Wine Expo, što je prošlog vikenda održan u Makarskoj, malo je kome za oko zapeo ležerno odjeveni prosijedi, visoki gospodin, izražena američkog naglaska, koji s nehinjenim zanimanjem hodočasti od štanda do štanda, kuša vina i komentira kvalitetu. Zapravo, malo je tko prišao njemu, on je bio taj koji je prilazio izlagačima propitkujući i interesirajući se o vinskom biznisu. Samo nekolicina okupljenih znala je da se među ljubiteljima vinara zatekao glavni izvršni direktor najvećega svjetskog osigurateljskog diva AIG-a - Robert Benmosche. Još manje ljudi zna da je titulu "čovjeka koji je Obami rekao ne" Benmosche zaradio upravo zahvaljujući Hrvatskoj. Točnije, njezinim vinogradima. Berba je važnija Benmosche, dugogodišnji šef osigurateljske kuće MetLife, u mirovini je odlučio uživati baš u trenutku kada ga je američki predsjednik Barack Obama zamolio za pomoć - da preuzme posr- nuli AIG. Benmosche im je već tada jasno dao do znanja - vi trebate mene, ne ja vas. Obaminu pozivu Benmosche se, naime, odazvao, ali postojao je problem - počela je berba u njegovu vinogradu na Pelješcu. Benmoschea je ljubav prema hrvatskom vinu u startu diskreditirala kao ozbiljnog spasioca AIG-a jer tamošnjim medijima nije dugo trebalo da se raspišu kako se direktor AIG-a samo tri tjedna od početka rada odmara u Hrvatskoj. Danas, nepunih godinu dana nakon svega, Benmosche za Business.hr kaže kako se na berbu obvezao prije američkog poziva u pomoć i nije dopustio da mu poziv poremeti prioritete. Tamošnjoj administraciji objasnio je, kaže, kako zahtjevnu fotelju može preuzeti tek nakon berbe, no američkoj se vladi žurilo. S toga je s njima dogovorio da posao preuzme odmah, a onda uzme dvotjednu stanku kako bi riješio prije dogovoreni posao u pelješkom vinogradu. "Jedan je medij objavio kako sam otišao na odmor, a ostali su to prenijeli", započinje Benmosche, koji ne izgleda kao netko koga novinski napisi previše diraju. "No, to su mediji", pomirljivo će pa objašnjava kako se nitko iz Obamine administracije tijekom hajke o njegovu "odmoru" u Hrvatskoj nije medijima potrudio objasniti da je cijela stvar dogovorena. "Tu sam izvisio", sa smiješkom će Benmosche. "Imao sam obvezu prema ljudima u Hrvatskoj, nisam ih mogao iznevjeriti", objašnjava. Promocija vina A upravo se na tom "incidentu" Hrvatska mogla svijetu prezentirati kao vinska destinacija. Od vinara okupljenih na sajmu moglo se, naime, čuti razmišljanje kako je malo uloženog novca Hrvatske gospodarske komore moglo pokrenulo PR priču o hrvatskim vinogradima koji su Benmoscheu bili važniji od bilo kakve fotelje ili krize. "No, u sklopu HGK ne postoji ni agencija koja se bavi isključivo vinima, što je primjerice slučaj u Austriji", komentirao je razočarano jedan od vinara. Benmosche je uvjeren kako bi se Hrvatska kao vinskog sajma, Dalmacija Wine Expo, privuklo je i prvog ša' i pelješkog vinara business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 ajete preskupi, da biste dobili više ROBERT BENMOSCHE, glavni izvršni direktor AIGa, dubrovački 'vikendaš' i pelješki vinar, ležerno odjeven s nehinjenim je zanimanjem hodočastio od štanda do štanda, kušao vina i komentirao kvalitetu foto ravlic/cropix vinska destinacija mogla plasirati u svijetu. Govoreći o izvozu hrvatskih vina, prstom upire u dugogodišnju prijateljicu Mariju Mrgudić, koja ga je i dovela na sajam. "Mare proizvodi najbolja vina u Hrvatskoj, no problem je što ga ne proizvodi dovoljno pa ga u Americi uvijek ponestane", sa smiješkom će Benmosche. Upravo mu je Marija Mrgudić pomogla kada je kupovao vinograde na Pelješcu. Mrgudić, koja i sama tamo ima vinograde, a vino izvozi u SAD i Švicarsku, na Benmoscheov neskroman kompliment odgovara skromno: "Radim vino kao i drugi, ništa posebno, radim s ljubavlju". Upravo je Business.hr bio prvi od hrvatskih medija kojemu je Benmosche ljetos otvorio vrata svoje dubrovačke vile. Dogodilo se to netom nakon što je sjeo u fotelju posrnulog AIGa, koji je američkim poreznim obveznicima tada trebao vratiti 80 milijardi proračunskih dolara s kojima je administracija Baracka Obame odlučila spasiti tu tvrtku. Prilikom tog posjeta poručio nam je da se previše uzdamo u turizam. Ipak, o hrvatskom turizmu ima samo riječi hvale. DALMACIJA WINE EXPO Došao i 'revolucionar' Grgić Dalmacija Wine Expo, prvi vinski sajam u Dalmaciji, ugostio je u Makarskoj 80-ak vrhunskih izlagača vina, sireva i maslinova ulja, uključujući i "vinarskog revolucionara" Mikea Grgića. Taj 88-godišnji vinar rođen je pokraj Metkovića, prijateljevao je s Ronaldom Reaganom, a njegova se vina i danas rado ispijaju u Bijeloj kući. Danas živi u Kaliforniji, ali rado se, kaže, vraća u Hrvatsku, i to ponajprije zbog lijepih žena. "Za one koji ga ne znaju, usporedbe radi, on je u vinarstvu nešto kao Michael Jordan u košarci. To je čovjek koji je revolucionarizirao vinsku industriju. Kada je u Parizu 1976. organiziran 'blind tasting', pobijedio je njegov Chardonnay dovodeći tako u pitanje dominaciju francuskih vina", riječi su kojima Grgića opisuje Zoran Paunović, jedan od organizatora sajma. S kolegom Milanom Ožićem došao je na ideju da stvori dalmatinsku verziju istarskog vinskog festivala Vinistra. Odaziv vinara na njihov prijedlog bio je gotovo automatski, svi su se složili u jednom - to je ono što Dalmaciji treba. MIKE GRGIĆ, ugledni američki vinar podrijetlom iz Metkovića (desno) s Roberom Benmo scheom, šefom AIGa (drugi sli jeva) i njego vom suradni com Marijom Mrgudić foto ravlic/cropix "Hrvatska ima tople ljude", kazao nam je prošlog vikenda o hrvatskim ugostiteljima. Govoreći o nadolazećoj sezoni, Benmosche kaže kako visoke cijene u većini slučajeva govore o kvaliteti, a ključ uspjeha za Hrvatsku je da "ljudima treba pružiti više nego što su očekivali". "Hrvatska postaje možda malo preskupa. Morate dati više da biste i dobili više", kaže nam Benmosche. Isti problemi Svijet danas muče isti problemi kao i u trenutku kada je on zasjeo u AIG-ovu fotelju, samo drukčijeg intenziteta. Američkog milijardera to ni ovaj put nije odvratilo od vinskog biznisa u Hrvatskoj. U Dubrovniku će se zadržati četiri dana, a onda se vraća na posao u SAD-u. Sve oči uprte su u Grčku i zemlje za koje se strahuje da će doživjeti njezinu sudbinu. Svjestan je toga i Benmosche, pa kaže kako i SAD, kao i ostatak svijeta, brine zbog Europe. Ipak, smatra da se američko gospodarstvo polako oporavlja. Branka Suvajac [email protected] tema 6-7 KONFERENCIJA EBRD-a Zaključno obećanje EBRD-a: Poma financijskih tržišta te ulaganje u diverzifikaciju i modernizaciju Šefovi regiona najavili kredite FraNCUSKA MINISTRICA financija Christine Lagarde (druga sdesna), predsjednica Odbora guvernera EBRDa, koji je odobrio povećanje kapitala EBRD-a sa 20 na 30 milijardi eura radi provedbe strategije do 2015. godine, s ministrom financija Ivanom Šukerom, premijerkom Jadrankom Kosor i prvim čovjekom EBRD-a Thomasom Mirowom Snimio sa©A ∆ETKOVI∆ Za novi model rasta, temeljen na inovacijama i konkurentnosti, banke će trebati novu regulativu koja će omogućiti stvaranje tržišta unutarnjeg duga kako bi se usporilo inozemno zaduživanje za potrošnju, poručili su bankari najvećih regionalnih banaka Europska banka za obnovu i razvitak nastavit će u 2010. pomagati članicama u konsolidaciji javnih financija, jačanju otpornosti njihovih financijskih tržišta te ulaganju u diverzifikaciju i modernizaciju korporativnog sektora te malog i srednjeg poduzetništva, što su glavni strateški ciljevi EBRD-a, zaključna je poruka direktora te banke Thomasa Mirowa na zatvaranju 19. godišnje konferencije EBRD-a održane u Zagrebu. Rezanje troškova države i fiskalna disciplina, nužnost promjene modela ekonomskog rasta kroz potrošnju, kao i potreba promjene dosadašnjeg modela financiranja potrošnje građana bile su glavne poruke najmoćnijih bankara iz regije na najposjećenijem panelu u petak, prvog dana konferencije. Potrošeni model Gospodarski razvoj zemalja bivše Jugoslavije, ali i većine zemalja pri- agat ćemo konsolidaciju javnih financija, otpornost korporativnog sektora i malog poduzetništva business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 alnih banaka e u lokalnoj valuti Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Groupa, i Manfred Schepers, potpredsjednik EBRD-a za financije, složili su se o potrebi strože regulacije tržišta duga, a Treichl je zazvao i zabranu sekuritizacije zbog pohlepnih bankara Snimiosa©A ∆ETKOVI∆ Hrvatska će jedina u CEE regiji ove godine zabilježiti pad BDP-a padnica bivšeg istočnog bloka, u posljednjih je petnaestak godina bio utemeljen na rastu potrošnje domaćih potrošača, što je i razumljivo s obzirom na nepostojanje konzumerističkog društva u periodu prije toga, no takav model razvoja konačno je udario u zid, poručuju bankari. Zbog neefikasnosti proizvodnje i gospodarskih politika koje nisu dovoljno podržavale izvoz novonastala potrošnja financirana je zaduživanjem, a kako novca na domaćem tržištu zbog niže produktivnosti i kompetitivnosti nije bilo dovoljno, građani su se za kupnju uvozne robe zaduživali u bankama koje su novac dobivale iz inozemstva. Takav je model potrošen, složili su se bankari, a da bi se uspostavio novi model temeljen na inovacijama i konkurentnosti gospodarstava, kakav je već na snazi u najnaprednijim malim gospodarstvima poput Češke i Slovačke, banke će trebati novu regulativu, koja će omogućiti prije sve- Zemlja 2008. 2009. 2010. 2011. Albanija BiH Bugarska Hrvatska Rumunjska Srbija 7,8 5,4 6,0 2,4 7,3 5,5 4,0 (4,0) (5,0) (5,8) (7,1) (3,0) 3,5 1,0 0,0 (0,9) 1,0 1,5 5,0 3,0 3,0 2,5 3,5 2,5 Bjelorusija Rusija Ukrajina 10,2 5,6 2,1 0,2 (7,9) (15,1) 4,0 5,0 3,5 4,5 4,5 4,0 5,0 (5,9) 3,4 3,9 CE Češka Mađarska Poljska Slovačka Slovenija SEE CIS CEE total 2,3 0,6 5,0 6,2 3,5 ga stvaranje tržišta unutarnjeg duga kako bi se usporilo inozemno zaduživanje zemalja za potrošnju. Takvo novo tržište duga trebalo bi omogućiti vladama tih istih zemalja da prodaju svoj dug u potrebnim količinama na domaćem tržištu, ali isto omogućiti i tvrtkama kojima je po- (4,1) (6,3) 1,7 (4,7) (7,8) 1,0 0,0 2,7 2,8 0,5 2,5 2,9 3,2 4,5 2,5 Izvor: Raiffeisen Research treban novi dužnički kapital, zaključak je bankarskog panela. Posuđivanje u lokalnoj valuti, što bi trebale promovirati same banke, dovelo bi i do stvaranja održivog i snažnog lokalnog tržišta duga na kojem bi aktivno mogle sudjelovati i kompanije, smatra Andreas Trei- tema KONFERENCIJA EBRD-a Zaključno obećanje E konsolidaciju javnih financija, otpornost financijs diverzifikaciju i modernizaciju korporativnog sek 8-9 ›› Najviše posuđujemo građanima jer nemamo komu drugome. Svaki put kad dođem u Hrvatsku začudim se od čega vi živite. Imate najveće plaće u regiji iza Slovenije, a nepostojeću industriju Herbert Stepic, glavni izvršni direktor Raiffeisen Internationala Snimio saša Ćetković chl, glavni izvršni direktor Erste Groupa. Pritom bi glavna nit vodilja i banaka i tražitelja kredita trebala biti: ne posuđuj u stranoj valuti ako nemaš prihode u stranoj valuti. "Ne postoje dobro pripremljeni preduvjeti za posuđivanje u vlastitoj valuti, a nema smisla da se građani zadužuju na šest mjeseci, i to u dolarima, kako bi kupili hladnjak", oštrom je usporedbom objasnio glavni izvršni direktor Raiffeisen Internationala Herbert Stepic. Agenda za rast EBRD pak želi pomoći u smanjenju neosiguranih posudbi u stranoj valuti i ovisnosti o vanjskom kapitalu, što se tijekom globalne gospodarske krize pokazalo najvećim ranjivostima zemalja u regiji. "S oporavkom u regiji važno je hitno rješavanje tih ranjivosti, s novim pogledom i pristupom koji spaja znanje i stručnost ključnih sudionika: vlada, međunarod- brojka 10 milijardi eura vrijednost je u Zagrebu prihvaćene dokapitalizacije EBRD-a, čiji će kapital tako biti povećan sa 20 na 30 milijardi eura kako bi se provela planirana strategija do 2015. godine nih financijskih institucija, banaka i drugih zainteresiranih", izjavio je glavni ekonomist banke Eric Berglof. To je ključni dio EBRDove Agende za novi rast regije, a ponajviše je usmjerena na rješavanje gospodarske neuravnoteženosti, među kojima i neusklađenosti između vanjskih i domaćih izvora financiranja. Svoj doprinos EBRD će, među ostalim, davati kroz operacije financiranja u lokalnoj valuti, tehničku suradnju radi razvoja infrastrukture domaćeg tržišta, ulaganje u dionice radi jača- TODORIĆ IZVUKAO DŽOKER 'Finaliziramo akviziciju u Rusiji vrijednu 200 mil. eura' Ivica todorić, prvi čovjek Agrokora, kazao je kako je novac za rusku akviziciju već prikupljen Snimio saša Ćetković Agrokor će u sljedeća dva mjeseca finalizirati novu investiciju u Rusiji vrijednu oko 200 milijuna eura, a riječ je o akviziciji u mesnom segmentu. Novac je već prikupljen, a ugovori bi trebali biti potpisani za otprilike dva mjeseca. Najavio je to u petak Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor, na radnom doručku u organizaciji EBRD-a na temu konkurentnosti. "Teško je biti konkurentan u utakmici s globalnim igračima. Devedesetih je bilo gotova nemoguća misija u tranzicijskim zemljama kupiti tvrtku, restrukturirati je i učiniti uspješnom. Tako je i danas, ali danas najveći svjetski igrači Agrokor gledaju s poštovanjem", kazao je Todorić. Najavio je uskoro i ugovor o sindiciranom kreditu kojim će se refinancirati kratkoročne obveze u iznosu od 350 milijuna eura. Kao najvažnije za svaku kompaniju istaknuo je ulaganje u menadžment. "Mi smo malo tržište i tvrtke koje smo kupili, poput Leda, tada su imale jednog konkurenta i tržište od 20 milijuna ljudi. Danas je ta kompanija na tržištu izložena konkurenciji i konkurira na stranim tržištima", kaže Todorić. Kad su preuzeli Ledo, on je imao 15 milijuna eura prometa, a danas ima 300 milijuna, dodao je Todorić, dok je EBIT tada iznosio milijun eura, a danas je 50 milijuna eura. "Hrvatsku čeka ulazak u Europsku uniju, ali mi smo kao poslovni subjekt već dvadeset godina u Europskoj uniji", istaknuo je Todorić. Gilles Mettetal iz EBRD-a najavio je da će EBRD nastaviti pratiti Agrokor te da su zadovoljni dosadašnjim iskustvom s hrvatskim koncernom. "Kada su nam se obratili iz Agrokora, gospodin Todorić je imao reputaciju tajkuna i prva nam je pomisao bila da to nije nešto u što želimo ulagati. No, kada smo vidjeli kakve su to tvrtke i o čemu je riječ, danas smo zadovoljni što se Agrokor razvio u pravi koncern u kojem je razvijeno korporativno upravljanje", kazao je Mettetal. Jurica Novak iz McKinseya istaknuo je kako je Agrokorov rast na razini 20 posto godišnje prije krize po prometima jako dobar. Njihove analize pokazale su da je Todorićev trgovački lanac Konzum vodeći među globalnim EBRD-a: Pomagat ćemo skih tržišta te ulaganje u ktora i malog poduzetništva nja lokalne baze investitora te posebice kroz podupiranje mirovinskih fondova i osigurateljskog sektora. Veću ulogu u financiranju tvrtki i države na domaćem tržištu trebale bi odigrati i burze, istaknuo je Schepers iz EBRD-a, te ocijenio kako je u regiji previše samostalnih burzi, a nedovoljno ulagača spremnih na njima dati novac za tvrtke. Thomas Mirow, direktor EBRD-a, potvrdio je da će ta banka nastaviti igrati jednu od glavnih uloga u pomoći oporavku i razvoju regije, zbog čega je i odobrena dokapitalizacija u vrijednosti deset milijardi eura, u visini 50 posto dosadašnjeg temeljnog kapitala. Rast BDP-a 0,3% No, nije bio optimističan u pogledu brzine oporavka. Iako je dobra kapitaliziranost banaka u regiji i njihovo poslovanje po klasičnim bankarskim principima, što uključuje neulaganje u rizičnu i imovinu koja se kasnije pokazala toksičnom, od bankarskog šoka spasila većinu zemalja regije, osim Ukrajine, oporavak će biti spor i neujednačen. Valja očekivati rast nezaposlenosti, još veće fiskalne troškove, pad bankarskih dobiti, ovisnost o inozemnom financiranju. Kao da to nije dovoljno, u problemima je i glavni trgovinski partner - zapadna Europa, upozorio je Mirow. Najnovije EBRD-ove prognoze predviđaju stopu rasta za regiju u 2010. od 3,7 posto, prema u siječnju prognoziranih 3,3 posto, a za iduću godinu očekuje se rast 4 posto. Za Hrvatsku EBRD prognozira prosječan rast BDPa u 2010. godini 0,3 posto, što je 0,3 postotna boda manje nego u siječanjskoj prognozi od 0,6 posto. Za 2011. godinu za Hrvatsku se prognozira rast 1,8 posto. Hrvatska je po ocjeni EBRD-a i dalje ranjiva zbog uglavnom nereformiranog državnog sektora i visokih valutnih rizika. Josip Jagić franjo luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, i Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokroa trgovačkim lancima prema prihodu po četvornome metru, ispred Metroa, Mercatora i Wallmarta, a po EBID- Snimio saša Ćetković TA maržama i prihodima po zaposlenom je u prosjeku s ostalim globalnim lancima. Romana Dugandžija business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave Droge Kolinske, nije želio otkriti pojedinosti o procesu prodaje Snimio saša Ćetković DROGA KOLINSKA Krizu prebrodili uz jeftinije oglašavanje i prodaju brendova Droga Kolinska nije bila zaštićena od krize zato što posluje u prehrambenoj industriji, kako analitičari često pokušavaju opravdati ulaganje u taj sektor kao defanzivni u krizi, izjavio je na panelu o ponovnom pridobivanju ulaganja za kompanije nakon krize Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave te slovenske kompanije koja se nalazi pred prodajom. Za Drogu Kolinsku kriza se nekako poklopila s početkom restrukturiranja i rasprodaje robnih marki koje nisu bile percipirane dijelom temeljnog poslovanja. Dodatno, u Drogi su odlučili 40 posto srezati troškove oglašavanja, što su učinili tako da su izvršili pritisak na medije da snize cijene 40 posto, a zadržali su jednaku prisutnost u medijima kroz oglase. Uspjeli su uštedjeti više od devet milijuna eura kroz prodaju 'non-core' robnih marki, a imali su i sreće, kaže Vučićević, jer njihovi su vodeći brendovi u krizi postali još jači, ojačale su i trgovačke marke, a brendovi između dobrim su dijelom oslabili ili čak nestali. Vučićević je na pitanje Business.hr-a o ponudama za preuzimanje odgovorio kako su cijene koje sada ulagači nude za udjel u kompaniji mnogo bolje, čak 25 posto u odnosu na one prije godinu dana koje su "bile tužne". O detaljima postupka prodaje nije želio govoriti jer ga na šutnju obvezuje kompanija, ali je kazao kako je zadovoljan zbog nadolazećih promjena u kompaniji i nada se da će novi vlasnik u potpunosti prepoznati vrijednost brendova koje ima Droga Kolinska. Kompanije na tržištima od Slovenije do Rusije borile su se s krizom i nedostatkom likvidnosti na različite načine i čini se da su uspjele iz recesije izvući određene pouke o nužnosti kontrole troškova i načinu financiranja poslovanja, složili su se sudionici panela Winning back investment održanog u subotu, drugog dana konferencije. U vremenu jeftina novca, od 2005. do pred kraj 2007. godine, financijski direktori kompanija nisu morali tražiti kredite od EBRD-a, istaknuo je Kamen Zahariev, direktor sektora upravljanja rizičnom imovinom u EBRD-u. Tada su kamate bile niske, a očekivanja povrata investicije u roku nekoliko godina, pa su financijski direktori mogli čekati ponude banaka za kratkoročne kredite uz niske kamatne stope. Danas EBRD ima puno više posla, naglasio je Zahariev, rekavši kako svi financijski direktori danas žele dugoročne kredite, i to po povoljnijim uvjetima EBRD-a. Josip Jagić dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 PBZ I RBA EBRD dao 45 mil. € za kredite poduzetnicima Zagreb. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojila je 45 milijuna eura za financiranje hrvatskoga gospodarstva kroz dvije kreditne linije. Privrednoj banci Zagreb osigurala je 20 milijuna eura za kreditiranje malih i srednjih poduzeća, a Raiffeisen banci Austria kreditnu liniju od 25 milijuna eura za financiranje trgovine u Hrvatskoj. RBA će novac usmjeriti ka hrvatskim izvoznicima i uvoznicima kroz kreditne linije za financiranje trgovine kao što su jamstva i gotovinski predujmovi za financiranje prije i poslije izvoza te za lokalnu distribuciju lokalne robe. Novcem dodijeljenim PBZ-u financirat će se projekti malog i srednjeg poduzetništva kojima se poboljšavaju ekološki, zdravstveni i sigurnosni standardi poslovanja te povećava kvaliteta hrvatskih proizvoda u skladu sa EU standardima. Cilj je ojačati konkurentnost domaćih tvrtki kako bi se bolje pozicionirale na tržištu Unije. "Taj je kreditni aranžman podržan bespovratnim poticajima Europske komisije namijenjenim hrvatskih tvrtkama i uključuje sveobuhvatnu pomoć. Odabrani konzultanti pomagat će klijentima u strukturiranju i pripremi investicijskih projekata radi dostizanja standarda EU i dobivanja poticaja“, stoji u priopćenju EBRDa, koji je dosad u razne sektore hrvatskoga gospodarstva uložilo 2,2 milijarde eura. M. G. brojkE 20 milijuna eura dobio je PBZ za kreditiranje poboljšavanja standarda poslovanja 25 milijuna kuna dobio je RBA za kreditiranje uvoza i izvoza Deprecijacija nije čarob no i MMF vidi prejaku ku PANDORINA KUTIJA Argument nužnog čuvanja stabilnog tečaja zbog skorog ulaska u eurozonu MMF je izbio iz ruku Hrvatske narodne banke napomenuvši da će euro realno biti uveden tek u srednjem odnosno dugom roku, čime je i tečaj upao u priču o nužnom restrukturiranju gospodarstva Raspravu o opravdanosti jakog tečaja kune koja se otvori uvijek kada se govori o izvozu i lošoj međunarodnoj konkurentnosti Hrvatske, no pod snagom autoriteta guvernera Željka Rohatinskog brzo se i ugasi, ponovo je pokrenuo Međunarodni monetarni fond koji je u zaključnoj izjavi nakon posljednjeg kruga konzultacija s Vladom i HNB-om naglasio da "bi tečaj kune mogao biti blago precijenjen". Iako MMF upozorava na sve opasnosti deprecijacije kune zbog velike valutne izloženosti domaćeg gospodarstva, poruka iz MMF-a jasnija je to više što navodi da su "realni izgledi da euro bude uveden tek u srednjeročnom, odnosno dugoročnom razdoblju". Naime, HNB se dosad u raspravi o deprecijaciji kune uvijek koristio argumentom brzog ulaska u eurozonu kojim je izbijao argumente ekonomista koji su deprecijaciju vidjeli kao početak gradnje novog izvoznoga gospodarstva. Trgovački lobi Zvonimir Baletić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, tvrdi da je kuna jako precijenjena, i to već godinama. "U zadnjih 17 godina išlo se na stabilnost tečaja. Dok su sve valute u svijetu padale, kuna je bila stabilna, što ZVONIMIR BALETIĆ, Ekonomski institut: Kad se gospodarstvo oporavi, zemlje će krenuti s protekcionističkim mjerama pa ćemo trebati još više deprecirati Snimio SAŠA ĆETKOVIĆ u ovim vremenima zadaje mnoge probleme. Prvi je problem koliko deprecirati kunu u odnosu na valute zemalja naših trgovinskih partnera. Kad globalno gospodarstvo i zaživi, zemlje će krenuti s protekcionističkim mjerama, što znači da će kunu trebati deprecirati više nego valute u zemljama parterima", kaže Baletić. Tečaj je, naglašava Baletić, stvorio nemoguće uvjete za ZDESLAV ŠANTIĆ, SG-Splitska banka: Moramo prvo provesti strukturne reforme pa tek onda raspravljati o tečaju investiranje i izvoz. "Nekim interesnim skupinama poput trgovaca i uvoznika zasigurno odgovara jaka kuna, kako bi oni uvozom mogli brzo zaraditi. Osim toga, stabilan tečaj već se proglašava nacionalnim ponosom, što je glupost - tečaj nije sveta krava kojoj se moramo klanjati", oštar je bio Baletić. Baletiću u prilog ide i činjenica konstantne apreci- Snimio hrvoje dominiĆ jacije realnog tečaja kune koja je, prema posljednjim podacima iz Biltena HNB-a, u posljednjih 5 godina realno ojačala desetak posto. U isto je vrijeme pokrivenost uvoza izvozom pogoršana. Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, samo je kratko poručio: "Monetarne vlasti sada bi konačno trebale poslušati MMF". Ipak, bankarski su ekono- CIJENE U POLJOPRIVREDI Stočarski proizvodi 12,4% jeftiniji Zagreb. Cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani pale su osam posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Takav je pad izazvala prije svega stočarska proizvodnja, gdje su cijene pale čak 12,4 posto. Cijene biljnih proizvoda porasle su pritom 1,1 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Pritom je u godinu dana najviše porasla cijena maslinova ulja - čak 30,2 posto, a slijede cvijeće i sadnice sa 14,1 posto. Zato je cijena voća pak pala 14,6 posto, dok je krmivo pojeftinilo 10,1 posto. U stočarskoj je proizvodnji porasla samo cijena konjskog mesa (9,1 posto) te cijene 'ostalih stočarskih proizvoda' (12,9 posto), dok su najveći pad zabilježili svinjetina (17,8 posto) i mlijeko (16,9 posto). Cijena govedine smanjena je 11,5 posto, a peradi samo 1,1 posto. P. B. bni štapić, unu IVAN MILOLOŽA, MUNJA: 'Tečaj nam je nanio strahovitu štetu' Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, kazao je kako je stabilan tečaj kune nanio golemu štetu hrvatskome gospodarstvu, a sada smo došli do situacije da deprecijaciju i ne možemo provesti iako je nužna. "Tečaj kune nije napravio štetu samo u posljednje tri godine nego je riječ o vremenu kada je utvrđen način određivanja tečaja. Izvoz se godinama destimulira, a naše je tržište malo i nema velik priljev deviza. Sada je valjda svima postalo jasno da moramo deprecirati kunu do njezina realnog tečaja, koji bi iznosio oko 9,5 kuna za euro. Isto tako nam je jasno da to sebi ne možemo priuštiti jer realan sektor rastom plaća ne može pratiti deprecijaciju", rekao je Miloloža. Slikovito se izrazivši, Miloloža je Hrvatsku danas usporedio s duty free shopom u kojem je 90 posto robe stranog podrijetla. misti mnogo blaži u komentaru MMF-ove izjave. Promjena u MMF-u Zdeslav Šantić, makroekonomist SG-Splitske banke, objašnjava da je MMF shvatio da je model privlačenja stranog kapitala primjenjivan na zemljama regije promašen i rizičan, zbog čega oni posljednjih mjeseci počinju progovarati o deprecijaciji lokalnih valuta. "Iako je MMF svojom procjenom poručio da je kuna možda blago precijenjena, puno je jasnije naglasio da bi njezina deprecija- cija u ovo vrijeme donijela daleko više negativnih učinaka", rekao je Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist Splitske banke. "Naime, nema čarobnog poteza koji će spasiti gospodarstvo - deprecijacija bi donijela znatno povećanje duga. Osim toga, ako se krene u restrukturiranje gospodarstva, svu će kapitalnu opremu trebati uvesti, tako da nam ne preostaje ništa drugo nego krenuti u strukturne reforme pa tek onda raspravljati o tečaju", rekao je Šantić. Nikola Sučec brojka 1,1 posto porasle su cijene biljnih proizvoda u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal prošle godine OGLAS VULKANSKA BLOKADA Ryanair kažnjen zbog nebrige Rim. Niskobudžetna zrakoplovna tvrtka Ryanair morat će platiti kaznu u iznosu tri milijuna eura jer njezini djelatnici nisu ispunili sve zahtjeve putnika, na koje ih obvezuje zakon, tijekom travnja kada je vulkanski oblak blokirao većinu europskoga zračnog prostora. Tu je informaciju objavio list La Republicca pozivajući se na iz- vješće talijanske Agencije za sigurnost letova ENAC. List je izvijestio o najmanje 178 slučajeva koji se odnose na nezadovoljstvo putnika jer zaposlenici Ryanaira nisu ispunili svoje obveze prema njima u zračnoj luci Campino nadomak Rimu u vrijeme blokade uzrokovane vulkanskim oblakom. U nekim slučajevima cijele obitelji nisu ponuđene dovoljnom količinom hrane, vode, smještajem ili mogućnošću alternativnog leta. U pomoć su tada priskočili ENAC i zaposlenici zračne luke Ciampino. H dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 SPORNA PRODAJA Prihvaćena tužba Itasa za odmaralište Varaždin. Trgovački sud u Varaždinu prihvatio je u petak tužbu koju je podnio Itas u stečaju radi pobijanja pravnih radnji, točnije triju kupoprodajnih ugovora o prodaji odmarališta tvrtke u Metajni u Pagu, koje su i dio kaznenog postupka protiv bivših odgovornih osoba u ivanečkoj tvornici alatnih strojeva. Odmaralište s četiri objekta, čiju je vrijednost tijekom postupka vještak procijenio na oko tri milijuna kuna, Itas 2003. godine najprije prodaje za 320 tisuća kuna poduzeću B=Breza u vlasništvu Bojana Brezovca, ujedno člana NO-a Itasa kojim je predsjedala njegova majka Marija Brezovec, bivša ivanečka gradonačelnica. Poduzeće B=Breza, koje je iznos iz ugovora kompenziralo s Itasom temeljem ugovora o zastupanju čije je po- bijanje u tijeku, odmaralište 2004. prodaje Marivi, poduzeću u vlasništvu Marije Brezovec, koje kao direktor vodi sin Bojan, dok godinu dana kasnije Mariva sklapa kupoprodajni ugovor s Borisom Putarom. Sukladno presudi koja još nije pravomoćna, Putar treba Itasu u stečaju izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva nad odmaralištem u vezi s kojim je izdana privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja. I. K. NOVI SPREMNICI Ugovori Janafa i Hande Zagreb. Janaf i Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (Handa) sklopili su dugoročne ugovore o skladištenju sirove nafte i naftnih derivata. Time su ostvareni preduvjeti za izgradnju novih spremnika za potrebe navedenoga skladištenja, koji će se prema ranije objavljenim informacijama graditi u Sisku i Omišlju. B.hr Optimistični iako je 9% turista SOLIDAN BOOKING Iako se najavljivala pojačana animacija domaćih gostiju, njih je bilo 15 posto manje nego u prva četiri mjeseca lani, a stranaca je došlo pet posto manje. Hotelijeri su ipak razmjerno optimistični zahvaljujući, među ostalim, Grčkoj i islandskom vulkanu "Uz ovoliko turista na Stradunu možemo očekivati dobru turističku sezonu", prorokovala je premijerka Jadranka Kosor prošloga tjedna u Dubrovniku. Međutim, stvaran se uvid ne može temeljiti na šetnji Stradunom, već praćenjem statistike, a ona otkriva da je u prva četiri mjeseca 2010. zabilježeno čak devet posto manje gostiju nego u istom razdoblju lani. Iako se najavljivala pojačana animacija domaćih gostiju, oni su najviše podbacili - statistika ih bilježi 15 posto manje nego lani. Stranaca je pak doš- lo pet posto manje. Najveći pad ukupnog broja gostiju, čak 19 posto, bilježi splitska regija. Drugdje je pad između pet i deset posto, pri čemu je situacija u Istri i na Kvarneru nešto bolja nego u Dalmaciji. Hiperdamping Ti su podaci prešućeni na konferenciji za novinare održanoj u petak u Ministarstvu turizma. "Dosadašnji su rezultati očekivani, ožujak je bio i iznad očekivanja, travanj dobar, a to očekujemo i u svibnju", rekao je resorni ministar Damir Bajs. Srećom, u prva četiri mjese- U DUBROVAČKOJ GRUPI Jadranski luksizni hoteli kažu kako prema rezervacijama za lipanj bilježe 12-postotno povećanje prihoda u odnosu na lani, a i u srpnju i kolovozu također očekuju bolje rezultate Snimio saša ćetković ca Hrvatska ugosti samo manji postotak ukupnoga godišnjeg broja turista, pa za popravak statistike ima vremena. "Najave bookinga nisu loše, a i sektor je optimističan", rekao je ministar Bajs. Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, ocjenjuje da je indeks optimizma s lanjske dvojke prerastao u četvorku, a zbog povećanog optimizma oče- kuje se da neće biti prošlogodišnjeg hiperdampinga. Zlatko Kukec, predsjednik Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske, osvrnuo se na situaciju u Grčkoj rekavši da će se "dio njihovih gostiju sigurno odlučiti za dolazak u Hrvatsku". Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistre i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu, rekao je da će "ova sezona biti kao i prošla ili iznad te razine". Za prognozu smo zamolili još neke hotelijere, koji su uglavnom optimistični. Zrinko Kamber, član Uprave Valamara, kaže da prema trenutačnom stanju bookinga u lipnju očekuje rezultate slične lanjskima, a u glavnoj sezoni očekuje porast prometa do tri posto. "S obzirom na trend odgođenog bookinga, teško je dati bilo kakve precizni- NAJNIŽA OD 2000. U travnju godišnja stopa inflacije 0,6% Zagreb. Prema posljednjim podacima DZS-a, u travnju je inflacija pala sa 0,9 na 0,6 posto, što je njezina najniža razina od 2000. Godišnji rast cijena ponajviše je posljedica viših cijena energije. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 5,9%, unutar koje najveći rast cijena bilježe tekuća goriva, i to 34,7% te plin 19,6%. Rast cijena od 6,8% zabilježen je u prometu. Na pad potrošačkih cijena opet su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića 3,0% te pad cijena odjeće i obuće 3,8%. U odnosu na ožujak ove godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više su 0,4%. Rastu su najviše pridonijele cijene odjeće i obuće, koje su porasle 4,6%, te cijene goriva i maziva za osobna vozila ,koje su više za 2,9% u odnosu na ožujak. B.hr 9% manje PREUSMJERAVANJE Dodatnom promocijom iskoristiti stanje u Grčkoj U Liburniji, Valamaru i JLH slažu se da bi problemi u Grčkoj mogli djelomično preusmjeriti zanimanje gostiju prema Hrvatskoj. No u Valamaru ističu da bi se "na odluku o izboru Hrvatske kao alternativna odredišta moglo utjecati dodatnom ciljanom promocijom na nacionalnoj razini". "Hoće li hrvatski turizam profitirati od te situacije, ovisi o nacionalnim kampanjama HTZ-a i Ministarstva turizma na emitivnim tržištima", primjećuju i u JLH-u. je prognoze. U usporedbi sa 2009., ekonomski oporavak na emitivnim tržištima nešto je izvjesniji, ali ne treba zaboraviti na situaciju u Grčkoj, pad vrijednosti eura i neizvjesnost u zračnom prometu uzrokovanu vulkanskom prašinom", rekao nam je Kamber. Bliže destinacije U Liburnia Riviera Hotelima (LRH) booking je približno isti kao i lani, "što ne znači da će predsezona biti bolja. Dapače, očekuje se pad broja noćenja zbog storniranja u zadnji čas uzrokovanih problemima s vulkanskom prašinom, ali i kišom koja tjera dio individualaca na skraćivanje boravka". Zbog straha od novih vulkanskih aktivnosti dio gostiju koji još nisu uplatiti svoj odmor birat će bliže destinacije, a o tome hoće li to biti baš Hrvatska od- lučivat će i cijena, kažu u LRH-u. Hoće li, međutim, vulkanska prašina ugroziti Dubrovnik, jedinu hrvatsku aviodestinaciju? "Unatoč vulkanskoj krizi, u travnju su svi hoteli grupacije JLH ostvarili rezultat na razini 2009., iako smo izgubili 150.000 eura zbog otkaza kongresa", rekla nam je Nikolina Vicelić, članica Uprave Jadranskih luksuznih hotela (JLH). "U svibnju očekujemo porast prihoda pet posto. Prema rezervacijama za lipanj, bilježimo 12-postotno povećanje prihoda u odnosu na lani, a očekujemo i više s obzirom na last minute booking. U srpnju i kolovozu također očekujemo bolje rezultate, no još je rano iznositi prognoze s obzirom na trend last minute rezervacija", rečeno nam je u JLH-u. Saša Paparella Maja Grbić OGLAS dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 EBRD Potpisano 40 mil. € za osječki Avenue Mall Zagreb. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osigurava paket financiranja putem duga i vlasničkog udjela u iznosu od 40 milijuna eura tvrtki GTC nekretnine istok za gradnju trgovačkog centra Avenue Mall Osijek, a ugovor o tomu u petak su u Zagrebu potpisali predstavnici EBRD-a i GTC grupe. EBRD-ovih 40 milijuna eura uključuje zajam za financiranje projekta, pri čemu polovicu iznosa osigurava EBRD, dok ostatak sindicira Raiffeisen Zentralbank Österreich. EBRD u financiranju sudjeluje na dva načina pa će tako postati i vlasnikom 20-postotnog udjela tvrtke developera, istaknuo je EBRD-ov direktor za industriju, trgovinu i agrobiznis Alain Pilloux. Ukupno ulaganje u osječki trgovački centar procjenjuje se na oko 55 milijuna eura. Otvorenje tog trgovačkog centra očekuje se početkom 2011. godine. B.hr S POTPISIVANJA Sylvia Gansser Potts, Hagai Harel i Alain Pilloux (EBRD), Siniša Slijepčević, direktor GTC-a Hrvatska, i Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku arhiva b.hr Porezni klin d 2010. pada na KOLIKO KOŠTA RAD Najnovije istraživanje OECD-a pokazuje kako je lani prosječan porezni klin pao u 24 od 30 zemalja članica. U Hrvatskoj je porezni klin pak povećan za 1,23 postotna boda, sa 40,02 na 41,25 posto NAPOMENA: Za izračun se, u skladu s metodologijom OECD-a, koristi prosječna bruto plaća u grupama djelatnosti od C do K prema NKD sustavu. Pri izračunu je korištena stopa prireza od 10 posto Dok je prosječno opterećenje poreza i doprinosa na radničke plaće lani palo u 24 od 30 zemalja članica OECD-a, u Hrvatskoj je teret na prosječnu radničku plaću u odnosu na 2008. godinu povećan za 1,23 postotna boda (u 2008. bio je 40,02, a u 2009. godini 41,25 postotna boda). Porezni bi klin u Hrvatskoj do kraja ove godine zbog ukidanja kriznog poreza i primjene novih stopa poreza na dohodak trebao pasti na 38,83 (izračun na osnovi prosječne bruto plaće u 2009. godini). Članice OECD-a koje su smanjivale porezni klin u prošloj godini činile su to kako bi potaknule gospodarski oporavak u uvjetima krize i recesije. Prema posljednjem izdanju OECD-ove godišnje publikacije "Oporezivanje plaća", nejasno je hoće li se trend smanjivanja oporezivanja rada nastaviti i u ovoj godini s obzirom na sveprisutni pritisak na proračune. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria kaže kako "vlade moraju balansirati između potpore još uvijek krhkom oporavku i potrebe održivijeg fiskusa. Niže oporezivanje rada može pridonijeti oporavku, ali samo kao dio šireg uravnoteženog paketa". A što s kapitalom? U OECD-u zaključuju da su porezi i davanja na plaće i iz plaća "ključni čimbenik prilikom donošenja odluka o zapošljavanju, ali i stavu pojedinca prema radu. Porezno opterećenje izravno utječe na trend zapošljavanja". I suradnik Instituta za javne financije Ivica Urban zaključuje slično. U svojem osvrtu "Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj" Urban se, nakon što konstatira da visoki porezi na rad rezultiraju nižim plaćama radnika, pita što se događa ako se radnici ne žele pomiriti s nižim dohocima? Urban smatra da im u tom slučaju preostaje neko- liko mogućnosti: "(a) neaktivnost - povlačenje iz radne snage i potraga za socijalnim primanjima od države, (b) neslužbeno gospodarstvo i porezna evazija - prihvaćanje isplate dijela ili cijele plaće 'na crno', (c) odlazak u inozemstvo - to se najviše odnosi na mlađe, školovane i kvalificirane radnike. Odljev radnika uzrokuje nestašicu na tržištu rada, smanjuje ponudu i poskupljuje cijenu i trošak rada". Urban zato zaključuje da su "visoki porezi jedan od razloga zbog kojega se kaže da je rad u Hrvatskoj skup u odnosu na druge zemlje". Uspoređujući hrvatski porezni klin s onim u članicama OECD-a u 2008. godini, Urban konstatira da nismo "svjetski prvaci ili doprvaci" u poreznom teretu na rad, barem ne u disciplini "prosječna plaća", ali i upozorava da rangiranje zemalja po tom kriteriju ne treba tumačiti kao poredak na natjecanjima, već više kao orijentir brojka 12 milijuna eura vrijedan ugovor o zajmu između Lučke uprave Šibenik i EBRD-a i ugovor o jamstvu između RH i te banke za projekt modernizacije infrastrukture Luke Šibenik potpisan je u subotu ZELENI ‘Štetna ulaganja EBRD-a’ Zagreb. Tridesetak aktivista međunarodne mreže Bankwatch i hrvatske Zelene akcije prosvjednim su performansom u petak kod HNK u Zagrebu upozorili na štetna ulaganja EBRDa, kojima se potiče eksploatacija i uporaba ugljena kao energenta. Takva ulaganja, ističu, u suprotnosti su s održivim razvojem i nisu u skladu sa strateškim ciljem EBRD-a - borbe protiv klimatskih promjena. H do kraja a 38,8% u odnosu na druge zemlje. U razgovoru za Business.hr o najnovijoj godišnjoj publikaciji OECD-a slaže se kako je u tom smislu ključni podatak da je Hrvatska u prošloj godini povećala porezni klin, dok ga je većina članica OECD-a smanjivala. Slaže se i da je dobro što je Kosoričina vlada nedavno reagirala ukidanjem kriznog poreza i prijedlogom novih nižih stopa poreza na dohodak jer će to u sljedećoj godini osjetnije smanjiti hrvatski porezni klin. Urban upozorava i da se u nas puno govori o poreznom opterećenju i doprinosima na plaće, a pitanje je zapravo što je s oporezivanjem dobiti, kamata na štednju, odnosno kapitala jer je u tom dijelu poreznog sustava više nedorečenosti i nejednakosti nego u oporezivanju plaća. Pale plaće Da se hrvatski porezni sustav, osim najavljenih promjena poreza na dohodak i ukidanja kriznog poreza, treba u cjelini reformirati, sugeriraju podaci o prošlogodišnjim reakcijama članica OECD-a kojima su smanjivale porezni klin kako bi potaknule gospodarski oporavak, ali i olakšale stanovništvu hrvanje s krizom. Mnoge su zemlje, naime, smanjile poreze na do- hodak, posebno za kućanstva s nižim primanjima i onima s djecom, a neke su smanjivale i doprinose kako bi potaknule tvrtke da zadrže zaposlene. Hrvatska je učinila suprotno i tek sada to ispravlja. Valja, međutim, istaknuti da je u nekim zemljama OECD-a (Njemačka, Japan i SAD) porezni klin smanjen zbog snižavanja prosječnih plaća, što je rezultiralo manjim oporezivanjem zbog progresivnosti poreznog sustava. Zanimljivo je i da je Novi Zeland rekorder po smanjenju poreznog klina (-2,66 postotna boda) iako je i inače bio pri samom dnu OECDove ljestvice. Turska je pak smanjivanjem doprinosa na plaće smanjila porezni klin za 2,2 postotna boda, a Švedska za 1,65 bodova smanjivanjem i doprinosa i poreza na plaće. Turska je ponajprije željela olakšati krizu gospodarstvencima, a Švedska i njima i stanovništvu. Kosoričina je vlada, dakle, ukidanjem kriznog poreza i izmjenama poreza na dohodak odlučila porezno rasteretiti plaće, odnosno stanovništvo, a gospodarstvenicima zasad namjerava teret olakšati smanjivanjem parafiskalnih nameta, ali ne i doprinosa. Zoran Daskalović Petra Bulić OGLAS dogaaji 16 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 KONFERENCIJA Poduzetnički izazovi ususret tržištu EU Zagreb. Kako opstati na tržištu EU i kako se poduzetnici mogu pripremiti za bolje poslovanje na europskom tržištu jedno je od pitanja o kojima će se raspravljati na sutrašnjoj konferenciji u Splitu pod nazivom "Izazovi integracije europskog tržišta". Organizatori su tvrtke UHY HB EKONOM iz Splita i UHY RUDAN iz Za- greba, članice udruženja neovisnih financijskih, računovodstvenih i poslovnih savjetnika UHY International iz Londona. Konferencija će okupiti brojne stručnjake iz zemlje i inozemstva koji će pokušati dati odgovore na pitanja koja muče vodeće hrvatske poduzetnike. Povećanim ulaskom konkurentskih tvrtki iz Europe i svijeta, očekivati je značajan porast akcija spajanja i preuzimanja, istaknula je Helena Budiša, organizatorica konferencije iz tvrtke UHY HB Ekonom. B.hr ZRAČNA LUKA ZG Norwegianove linije ZagrebKopenhagen Zagreb. U zagrebačku Zračnu luku u petak je sletio prvi zrakoplov niskotarifne skandinavske aviokompanije Norwegian koja je time najavila uspostavu nove linije na relaciji Kopenhagen-ZagrebKopenhagen dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom. Direktor marketinga Norwegiana za Dansku Johan Bisgaard Larsen i direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović istaknuli su zadovoljstvo suradnjom. Peović je rekao da nastavljaju pregovore o povećanju broja destinacija s tim prijevoznikom te se nada skoroj uspostavi linije prema Oslu. Norwegian Air Shuttle ASA, komercijalnog naziva Norwegian, niskotarifna je zrakoplovna kompanija registrirana na burzi dionica u Oslu te druga po veličini u Skandinaviji. Četvrta je niskotarifna zračna kompanija po veličini u Europi. H DAB prodaje Sheraton, Leko opet jedini kupac KLAPA - ŠESTA I na šestom natječaju za prodaju udjela u tvrtki H.B.I., koja upravlja hotelima Sheraton i Mlini, jedini zainteresirani je HUP Zagreb Anđelka Leke koji ima pravo prvokupa. Hoće li ovaj put Leko odriješiti kesu ili će DAB opet odustati? Ponukani najavama premijerke Jadranke Kosor o prodaji manjinskih vlasničkih udjela države u više od 400 tvrtki, provjerili smo u kojoj je fazi prodaja njezina udjela u tvrtki H.B.I. koja upravlja hotelom Sheraton u Zagrebu i hotelskim poduzećem Mlini u Župi dubrovačkoj. Država preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) drži 49,95 posto temeljnog kapitala tvrtke, koji već godinama neuspješno pokušava prodati i nema izgleda da će se situacija promijeniti. Prema riječima direktora agencije Vinka Radića, u tijeku je i šesti natječaj za prodaju vlasničkog udjela koji je DAB stekao sanacijom Privredne banke Zagreb sredinom devedesetih godina. Prethodni je natječaj bio u kolovozu prošle godine, a prije toga u srpnju 2006. godine. Još nema odluke Većinski vlasnik tvrtke H.B.I. je HUP Zagreb, čiji je većinski vlasnik Anđelko Leko. Kao drugi vlasnik tvrtke H.B.I., HUP Zagreb ima i pravo prvokupa. On se dosad jedini javljao na DAB-ove natječaje za prodaju vlasničkog udjela u H.B.I.-ju, ali mu ponuda nikad nije bila prihvaćena pa je Leko i ovaj put jedini ponuditelj. U DAB-u poručuju kako Uprava agencije još nije ›› Ponudili smo cijenu koju smatramo objektivnom. U slučaju hotela Mlini treba preuzeti obvezu ulaganja u iznosu oko 160 milijuna kuna i povrat duga od 30 milijuna kuna. I u sam Sheraton treba ulagati jer je prošlo već šesnaest godina ANĐELKO LEKO, većinski vlasnik HUP-a Zagreb snimio hrvoje dominić odlučila o ovoj Lekinoj ponudi i ne mogu reći ni približan rok do kojeg će donijeti odluku. "Noviju procjenu vrijednosti udjela nemamo, a prijašnje procjene različitih procjenitelja kreću se u rasponu od 15 do 30 milijuna eura", stoji u odgovoru Vinka Radića. No, tijekom posljednjih natječaja u medijima su se spominjali iznosi prema kojima se nominalna vrijednost temeljnog kapitala H.B.I.-ja procjenjivala i do 425,6 milijuna kuna. Bez konkretnih brojki Vlasnik HUP-a Zagreb kaže da nema nikakvih povratnih informacija o tijeku natječaja, čak ne zna ni ima li drugih ponuditelja. Također nije želio govoriti o konkretnim iznosima koje je ponudio u ovom i u prethodnim natječajima. "Ponudili smo cijenu koju smatramo objektivnom. U slučaju hotela Mlini treba preuzeti obvezu ulaganja u iznosu oko 160 milijuna kuna i povrat duga od 30 milijuna kuna. I u sam Sheraton, na žalost, treba ulagati jer je prošlo već šesnaest godina", kazao je Anđelko Leko, ponovivši kako ne zna kada će Uprava agencije odlučiti o njegovoj ponudi. Maja Grbić [email protected] OGLAS dogaaji 18-19 > svijet > lokalno business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 svijet/regija LAS VEGAS NAJGORI U SAD-u banke zaplijenile rekordan broj kuća U travnju su američke banke zaplijenile 92.432 kuće i stana, jedan posto više nego u ožujku, ali i čak 45 posto više nego u travnju 2009., što je najveći broj mjesečnih zapljena dosad Američke su banke u travnju zaplijenile 92.432 kuće i stana, što je jedan posto više nego u ožujku, ali i čak 45 posto više nego u travnju 2009., što je najveći broj mjesečnih zapljena dosad. Iako je porastao broj provedenih zapljena, podaci Realty Traca pokazuju da je smanjen broj zahtjeva za novim zapljenama. Banke i drugi kreditori tako su sudovima podnijeli 333.837 novih zahtjeva za pljenidbu nekretnina, što je devet posto manje nego u ožujku, ali i dva posto manje nego u travnju prošle godine. gori" je Las Vegas. Na širem području kockarske meke, koja je i najveći grad u Nevadi, pred zapljenom je svaka 60. nekretnina koja se koristi za stanovanje. Stariji potpredsjednik Realty Traca Rick Sharga je za BBC News izjavio kako podaci pokazuju da kreditori usporavaju ritam podnošenja zahtjeva za pljenidbu i procesuiraju zapljene koje su im već odobrene. Cijene ipak rastu Sharga je dao i jedan ohrabrujući komentar rekavši kako je tržište nekretnina u kritičnom stanju, ali i da je stabilno. Unatoč poraznim brojkama o zapljenama, s američkog tržišta nekretnina stižu i suprotni signali. Tako je najvažnija udru- ga američkih nekretninskih agencija National Association of Realtors u srijedu objavila da su u prvom tromjesečju ove godine cijene nekretnina porasle u 60 posto američkih gradova. U ožujku je na američkom tržištu nekretnina u prodaji bilo dva posto manje nekretnina nego godinu prije, ali i 21,7 posto manje od rekordne ponude iz srpnja 2008., a neke agencije se čak žale da je ponuda premala u nekim područjima. Čini se da se oporavljaju i neka druga tržišta, pa je cijena nekretnina u Ujedinjenom Kraljevstvu u ožujku na mjesečnoj razini porasla 0,7 posto, a na godišnjoj 9,7 posto i zabilježila već 12. uzastopni rast. Nikolina Rivosechi [email protected] PROBLEMATIČNA OSMORKA Najnovije istraživanje Europske komisije pokazuje da za euro nisu spremne Bugarska, Češka, Litva, Letonija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska K Opasna Kalifornija Broj novih zahtjeva za zapljenu pokazuje da ona prijeti svakoj 387. kući u SAD-u. Ti su podaci vrlo različiti u pojedinim saveznim državama pa je situacija najgora u Kaliforniji, Floridi, Michiganu, Illinoisu i Nevadi. Više od polovine, odnosno 52 posto novih zahtjeva za pljenidbu odnosi se na nekretnine u tih pet država. Što se tiče gradova, "naj- Tko sve n SVAKA 60. kuća u Las Vegasu mogla bi biti zaplijenjena arhiva business.hr ao 17. članica eurozone Estonija će 1. siječnja 2011. uvesti euro. Nakon Estonije proći će malo dulje vremena do ulaska novih država u eurozonu jer druge članice Unije trenutačno nisu sposobne preuzeti euro. Rezultat je to najnovijeg istraživanja Europske komisije, a odnosi se na Bugarsku, Češku, Litvu, Le- toniju, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku. Bugarska u posljednjih godinu dana ima inflaciju 0,7 posto iznad referentne vrijednosti (1 posto). Državni deficit (2010. procijenjen na 2,8, a 2011. na 2,2 posto) i već godinama stabilan tečaj leva u odnosu na euro ispunjavaju uvje- GUVERNER ECB-a 10 'Najteže stanje od Drugog svjetskog rata' Predsjednik Središnje europske banke Jean-Claude Trichet ocijenio je u razgovoru za današnji broj tjednika Spiegel da su tržišta u najtežoj situaciji nakon Drugog svjetskog rata. "Tržišta se nalaze u najtežoj situaciji nakon Drugog svjetskog rata, možda čak i nakon Prvog", ocijenio je Trichet. "Živjeli smo i živimo u stvarno dramatičnim vremenima", nastavio je i istaknuo da je prije europske odluke o osnivanju kriznog fonda za posrnula gospodarstva u eurozoni na tržištima zavladala panika. "Tržišta više nisu funkcionirala, činilo se da je stanje ponovo isto kao nakon stečaja Lehmann Brothersa u rujnu 2008.", rekao je Trichet za prošli tjedan. Trichet se zauzeo za ostanak Grčke u eurozoni i pozvao na "kvantni skok u uzajamnom nadzoru ekonomske politike u Europi". H/AFP tisuća prosvjednika okupilo se u subotu u Ateni negodujući protiv vladinih mjera štednje JEAN-CLAUDE TRICHET, predsjednik Središnje europske banke arhiva business.hr nije spreman za euro? čini se nedostižnom zbog inflacije od dva posto i prije svega visokog proračunskog deficita (2010. iznosit će 8,4 posto, 2011. godine 8,5 posto). Jedino je tečaj nacionalne valute relativno stabilan. Mađarska pak u svakom pogledu krši kriterije za ulazak u eurozonu. Inflacija u toj zemlji iznosi 4,8 posto, proračunski deficit za ovu i iduću godinu je oko četiri posto, a forinta doživljava pravi ‘looping’ vrijednosti, pa su sve manji izgledi za mađarsko članstvo u eurozoni 2014./2015. godine. Uzorna Estonija te za članstvo, a ulazak u eurozonu planira najranije 2013. godine. Nedostižni cilj Osim niske inflacije od 0,3 posto, Češka krši nekoliko uvjeta Europske središnje banke i Europske komisije. Tako je proračunski deficit sa 5,7 posto (za 2010. i 2011.) gotovo dvostruko veći od dopuštenog. Tečaj češke krune varira i potrebna je prilagodba, pa je za Prag najraniji termin ulaska u eurozonu 2015. godina. U Letoniji visoki deficiti javnih financija ugrožavaju ulazak u eurozonu 2014. godine. Ove i iduće godine zemlja će prekoračiti proračunski deficit - 2010. iznosit će 8,6 posto, a 2011. godine 9,9 posto. Stopa inflacije je pak niskih 0,1 posto, a stabilan je i tečaj nacionalne valute. Za Litvu, najjužniju baltičku državu, dug je put do eurozone. Godina 2014. kao ciljni datum ulaska Poljska je sa 3,9 posto inflacije četiri puta iznad dopuštene vrijednosti. Zlot varira, a proračunski deficit od 7,3 posto sprječava ulazak te zemlje u eurozonu pa je najraniji datum za članstvo 2015. godina. Rumunjska nije mogla ispuniti ni jedan kriterij za ulazak u eurozonu. Inflacija u toj zemlji iznosi pet posto, proračunski deficit za ovu godinu je 8 posto, a za iduću se predviđa 7,4 posto. Zahtjeve ne ispunjava ni tečaj leua. U Švedskoj, staroj članici Unije, stopa inflacije od 2,1 posto dvostruko premašuje dopuštenu. Tečaj krune također ne ispunjava uvjete. Švedska ispunjava samo uvjet koji se odnosi na deficit jer je sa 0,5 posto deficita znatno is- pod dopuštenih 3 posto. U 2010. godini Švedska očekuje proračunski deficit u iznosu 2,1 posto. Estonija je uzorna zemlja koja će iduće godine postati 17. zemlja eurozone. U njoj je stopa inflacije u posljednjih 12 mjeseci bila manja od jedan posto, proračunski deficit za ovu godinu iznosi 1,7 posto, a za 2011. godinu 2,4 posto, pa ispunjava kriterije iz Maastrichta. Osim toga, stabilan je tečaj estonske krune. Danska i Velika Britanija nisu bile obuhvaćene analizom jer te dvije članice Europske unije imaju ugovorom zajamčenu klauzulu po kojoj nisu obavezne preuzeti euro. Alen Legović, Bruxelles brojke 9,9 posto dosegnut će, kako se procjenjuje, proračunski deficit u Letoniji 2011. godini, nakon očekivanih 8,6 posto u ovoj godini 2,1 posto iznosi stopa inflacije u Švedskoj, staroj članici Europske unije, što je dvostruko više od dopuštene stope inflacije > karijere > znanje > posao 20-21 karijere/ /znanje/posao business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 TRIBINA Suradnja s tržištem studije čini uspješnima Žužulovo privatno sveučilište organiziralo je tribinu o studiranju u Hrvatskoj, EU i SAD-u, na kojoj je istaknuto da suradnja tržišta i ekonomije s obrazovnim sustavom još nije na zadovoljavajućoj razini u EU "Uz mobilnost, ono na čemu europski sustav obrazovanja treba poraditi jest suradnja tržišta i ekonomije s obrazovnim sustavom. Poslovni svijet treba percipirati kao dio utjecajne javnosti za obrazovne institucije i potrebno je postići takvu vezu da studenti nakon završenog studija dobivaju posao u ciljanim područjima. To još nije postignuto u zadovoljavajućoj mjeri na razini Europske unije, no postoje pozitivne iznimke kao što je Švedska". Rekla je to dr. Doris Pack, predsjednica Odbora za visoko obrazovanje Europskog parlamenta, ujedno članica Savjetodavnog odbora Dubrovnik International Universityja (DIU), prvoga privatnoga sveučilišta u Hr- dr. Doris Pack, predsjednica Odbora za visoko obrazovanje Europskog parlamenta arhiva business.hr vatskoj, koje je prošloga tjedna u Zagrebu organiziralo tribinu "Studiranje u Hrvatskoj, EU i SAD-u - sličnosti i razlike". Američki plusevi Uz dr. Pack, koja se kritički osvrnula na Bolonjski proces, na tribini su sudjelovali dr. Janice McCormick (Harvard Business School i odnedavno stalni profesor na DIU), prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i dekan Fakulteta umjetnosti na DIU-u, dr. Davis Dyer, bivši pomoćnik urednika u Harward Business Review i Senior Partner Monitor Groupa, grupacije profesionalnih poslovnih poduzeća sa sjedištem u Cambridgeu, Massachusetts te Miomir Žužul, rektor DIU-a. "Američki sustav, suprotno uvriježenom mišljenju, svima pruža šanse za studiranje, a ne samo najbogatijima",rekla je dr. McCormick (Ne)fleksibilnost Američka sveučilišta ocijenjena su najkvalitetnijima i fleksibilnima, uz naglasak da je nakon studija relativno lako dobiti posao. Europska, pak, uz odlike kao što su fleksibilnost i mobilnost, variraju u kvaliteti, a na bolja sveučilišta upis je otežan. Državna su sveučilišta u nas još masovna i nefleksibilna, a DIU je, kazao je njegov utemeljitelj Žužul, nastao u želji da se ti nedostaci minimiziraju. B. hr. Ulaganje u lju JAMES ELLERT Ključna su znanja za menadžere u financijskom sektoru kvalitetna procjena kreditnih rizika i razumijevanje financijskih proizvoda povezanih s rizikom poslovanja. Mnoge proizvode osmislili su matematičari, a ne ljudi kojima je primarno bavljenje financijama ili marketingom, ističe profesor na bledskoj Poslovnoj školi U Zagrebu je prošlog tjedna održan treći po redu Case Study Competition. U izboru najboljeg poslovnog slučaja ovaj je put sudjelovao profesor James Ellert, koji predaje financije na bledskoj Poslovnoj školi (IEDC). Tom je prilikom održao i predavanje na temu "Što očekivati nakon globalne recesije". Profesor poznat u poslovnom savjetovanju i obrazovanju rukovodstva u širokom spektru kompanija i javnih institucija u više od 40 zemalja širom svijeta za Business.hr otkriva glavne detalje svog predavanja. Što uistinu možemo očekivati nakon globalne recesije? - Oporavak će uslijediti, no vjerojatno ne brzinom koju bi mnogi priželjkivali. Procjenjujem da će u zemljama s razvijenom ekonomijom gospodarski rast iznositi jedan posto u sljedeće tri godine. Tek nakon toga mogao bi uslijediti snažniji uzlet. U srednjoj i istočnoj Europi on će biti sporiji, jer su mahom posrijedi izvozne zemlje koje uvelike ovise o stanju u razvijenim zemljama, tek za tri do pet godina. Što tvrtke trebaju činiti u ovo vrijeme oporavka? - Moraju biti inovativne. Najveće i najuspješnije kompanije poput Microsofta, Googlea ili Della nastavile su s razvojem unatoč recesiji i one su najbolji primjer kako uspjeti na tržištu unatoč globalnim proble- SUBVENCIJE ZA NEZAPOSLENE U Norveškoj 72% godišnje plaće, u SAD-u 28 Nitko ne voli izgubiti posao, no subvencije za nezaposlene u nekim zemljama tu nevolju čine manje neugodnom. U Norveškoj nezaposleni radnik može putem subvencija i državnih potpora godišnje dobiti 56.940 dolara, odnosno 72 posto prosječne godišnje plaće. Kako ta skandinavska zemlja ima samo 3,3 posto nezaposlenih, velikodušnost je razumljiva. Koliko je u Norveškoj 'lijepo' biti nezaposlen, svjedoči i podatak da njihovi 'kolege' iz SAD-a mogu na isti način dobiti samo 28 posto godišnje plaće. Njemačka pak, osim besplatna stručnog usavršavanja, subvencionira i trećinu plaće svim radnicima kojima su u krizi radni sati ili plaće smanjeni više od 50 posto. Dolaskom recesije Španjolska je lansirala program vrijedan 226 milijuna dolara iz kojeg se plaćaju hipoteke radnicima dok ne pronađu novi posao. Ipak, realno je očekivati da će se neke od tih potpora uskoro reducirati kako bi se obeshrabrili ljudi koji ne žele tražiti novi posao. U Japanu je, primjerice, subvencija za prvu godinu nezaposlenosti 45 posto prosječne plaće, no u sljedećoj godini pada na tri posto. Posljedica je toga da čak 67 posto od ukupnog broja nezaposlenih pronađe posao u prvoj godini. JAPAN Subvencija za prvu godinu nezaposlenosti u toj je zemlji 45 posto prosječne plaće, no u sljedećoj godini pada na tri posto arhiva business.hr ude i dalje prioritet PRAKSA I ZNANJE 'Iako je recesija usporila ulaganje u zaposlenike, nadam se da je posrijedi samo kratkotrajna reakcija poslodavaca', kaže prof. Ellert snimio hrvoje dominić mima. Ovo je odlično vrijeme za financijski stabilne kompanije da preuzmu one posrnule. Potonje, naime, ne moraju nužno biti loše kompanije, nego su se spletom okolnosti našle u nepovoljnoj situaciji. To jaki igrači trebaju iskoristiti. Je li ovo vrijeme pogodno za unutarnje restrukturiranje tvrtki? - Svakako. Nužno je nastaviti s investiranjem u ljudske potencijale. Kompanije moraju ulagati u edukaciju ljudi i pružati im najbolju praksu. Iako je recesija te procese bitno usporila, nadam se da je to samo kratkotrajna reakcija poslodavaca i da će se uskoro vratiti ulaganju u radnu snagu. Znanje je jedina vrijednost koja jamči bolju budućnost. Koja su to znanja u financijskom sektoru koja će menadžerima biti ključna u idućem razdoblju? - Razdvojio bih ta znanja na lokalnu i globalnu razinu. Iz lokalne perspektive važna je kvalitetna procjena kreditnih rizika. Na globalnoj razini presudno će biti razumijevanje financijskih proizvoda povezanih s rizikom poslovanja. Mnoge su sadašnje proizvode osmislili matematičari, a ne ljudi kojima je primarno bavljenje financijama ili marketingom. Zato mnogi čelni ljudi banaka nisu bili dovoljno upoznati sa svojim proizvodima. Možda su znali da oni donose dobitak, ali nisu poznavali njihovu materiju. Vjerujem da će financijske institucije u tom segmentu napraviti zaokret. Možete li usporediti menadžment ove regije s onim iz najrazvijenijih svjetskih zemalja? - Primjetan je velik napredak u posljednje vrijeme, mnogo se ulaže u obrazovanje ovdašnjeg menadžmenta. Uvijek rado izdvajam primjer slovenskoga biznismena Sandija Češka, suosnivača Studija Moderna, vodeće regionalne kompanije izravnog marketinga. Koji su najveći izazovi regionalnih menadžera? - Na tranzicijskim tržištima to je svakako razumno prognoziranje razvoja poslovanja i riskiranja u skladu s tim prognozama. Onaj tko ne uspije otkriti formulu ta dva međusobna povezana procesa teško se može nadati uspjehu na tržištu. Hrvoje Reljanović [email protected] CASE STUDY COMPETITION Najbolja ekipa Cemexa Pobjednik ovogodišnjeg Case Study Competitiona je ekipa Cemexa. Uz Iskon Internet, Podravku, Končar Elektroindustriju, Vipnet i IBM ekipa te tvrtke rješavala je poslovni slučaj čija je tematika bila vezana uz izlazak domaćeg poduzeća na strano tržište. Svi timovi imali su na raspolaganju jedan dan i jednu noć za rješavanje poslovnog slučaja. Nakon izrađene prezentacije rješenja svi su timovi imali pred prof. Ellertom probnu prezentaciju. Slijedila su još četiri sata za izradu finalne prezentacije na osnovi koje su prof. Ellert i žiri sastavljen od predstavnika IEDC Alumni kluba odabrali najbolji tim. "Cilj je razvoj kadra i poticanje tvrtki da kontinuirano ulažu u mlade ljude. Ono s jedne strane omogućuje tvrtkama da učvrEKIPA VIPNETA za rješavanja poslovnoga slučaja snimio hrvoje dominić ste neformalnu komunikaciju među različitima odjelima unutar nje, a s druge strane mladim menadžerima pruža priliku da na poslovne slučajeve gledaju s aspekta top menadžmenta", objasnio je smisao natjecanja Krešimir Kvaternik, član Uprave FINE i predstavnik IEDC Alumni Cluba. Ove je godine bilo predviđeno sudjelovanje pet timova sa po šest članova, no zbog velika interesa tvrtki broj timova povećan je na šest. "Vrlo smo zadovoljni onime što su svi sudionici pokazali. Radeći usporedbu s onime što se može vidjeti na vrhunskim MBA programima, uvidjeli smo da imamo vrlo kvalitetan mladi kadar koji našim kompanijama jamči svjetlu budućnost", zaključio je Kvaternik. H. R. > karijere > znanje > posao 22-23 business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 HRPSOR BIOVEGA Renić na čelu Strateška ulaganja Đurčinu Zagreb. Upravno vijeće Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) dobilo je novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska, a za dopredsjednike Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektro-Kontakta, i Boris Garaj, direktor Hartmanna Hrvatska, priopćili su iz HRPSOR-a. Trpimir Renić (Cemex), predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Tomislav Đuričin imenovan je voditeljem strateških ulaganja Biovege. Prije dolaska u Biovegu Đuričin je bio direktor Termi Jezerčica. Stekao je i višegodišnje iskustvo radeći u nabavi u Centru za rehabilitaciju Varaždin te kao broker u tvrtki Fima Vrijednosnice. Snimio saša ćetković Tomislav Đuričin Iz Termi Jezerčice u Biovegu arhiva business.hr Anđeoska pomoć 'zaigrano POMOĆ OFFSPACEA Ušteda 50.000 kn godišnje Filip Fučin i Šimun Jurin, dvojica od sedam osnivača tvrtke Amalgam arhiva business.hr OGLAS OffSpace je prvi projekt realiziran putem Udruge poslovnih anđela CRANE osnovane prije dvije godine. Riječe je o skupu usluga za male tvrtke, poduzetnike individualce te konzultante koje osiguravaju velike uštede u poslova- nju i povećavaju efikasnost. Korištenjem offSpace usluga moguće je smanjiti broj zaposlenih te istodobno povećati produktivnost i profesionalni imidž. Tvrtka s dva-tri zaposlena korištenjem tih usluga može, ističu u CRANE-u, smanjiti troškove za oko 50.000 kn godišnje. Segment kojem offSpace posvećuje posebnu pozornost su poduzetnici početnici, kojima se tako znatno olakšava prvi, često i najteži korak u pokretanju vlastitog posla. S tudentski poduzetnički inkubator u suradnji sa studentskom udrugom eSTUDENT na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu već petu godinu organizira natjecanje u pisanju poslovnih planova Business plan contest. U odabiru odlučuje stručni žiri sastavljen od sveučilišnih profesora, predstavnika tijela državne uprave te hrvatske mreže poslovnih anđela, čiji je predstavnik ove godine bio Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota. Upravo je on omogućio uključenim timovima da osnuju li tvrtku u roku godinu dana od završetka natjecanja - dobiju virtualni ured u prostorijama offSpacea, kako bi troškove poslovanja na samom početku sveli na minimum. Prošle godine nagradu za najbolji poslovni plan osvojio je tim i projekt pod imenom Amalgam, koji se danas bavi proizvodnjom autorskih društvenih igara namijenjenih ponajprije izvozu. Od ideje do projekta "Prošle godine prisustvovao sam izboru za najbolji Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota i jedan od osnivača Udruge poslovnih anđela CRANE: Ove sam godine vidio tri odlična projekta za koje sam uvjeren da će zaživjeti i pretvoriti se u dobre hrvatske izvoznike Snimio saša ćetković poslovni plan kao član žirija i kvaliteta je bila na razini očekivanog, više teoretskog nego praktičnog znanja. No, bez obzira na neiskustvo, u nekoliko se radova primjećivala ozbiljnost i ostvarivost projekata. Kako većina ideja ostane na papiru, u nadi da ću to dati dovoljno poticaja studentima, obećao sam studentima koji u roku od godinu dana pretvore svoju viziju u stvarnost da ću im pomoći besplatnom donacijom virtualnog ureda u prvom pro- ISTRAŽIVANJE Rad od kuće sve traženiji Kriza pogoduje radu od kuće, osobito u tvrtkama s malim brojem zaposlenika u kojima troškovi najma i održavanja prostora čine veliki mjesečni izdatak. U vremenima rezanja troškova rad od kuće pokazuje se isplativim rješenjem. Zaključak je to istraživanja časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske tvrtke Proago na uzorku od 290 poslovnih ljudi. Među 13 posto ispitanika koji su rekli da rade od kuće i njih 26 posto koji to čine povremeno, najviše ih je (80%) u stalnom radnom odnosu. Većina vodi vlastitu tvrtku od kuće (22%), bave se pisanjem za web, tisak i slično (18%), obavljaju administrativne poslove (17 posto), uređuju web stranice, rade na informacijskim sustavima, pružaju razne informacijske usluge... (15%), bave se komercijalom-prodajom (12 posto), vođenjem financija i računovodstva (11 posto), a uz te ponuđene odgovore njih 33 posto dogovorilo je i "nečim drugim”. Najviše ih (64 posto) od kuće radi do dva sata dnevno, a njih 23 posto od dva do pet sati. Puno radno vrijeme u kući ima njih 7 posto, a više od 8 sati dnevno njih 6 posto. Fleksibilno radno vrijeme za većinu (73 posto) je najveća prednost rada od kuće, pa manji stres, samostalnost... Među nedostacima ispitanici su naveli, uz ostalo, manju interakciju s ljudima i provođenje previše vremena u kući. HYPO BANKA Privatno bankarstvo Petrinoviću Domagoj Petrinović imenovan je voditeljem odjela Privatnog bankarstva u sklopu sektora Poslovanja s građanstvom Hypo Alpe-Adria banke, gdje je prethodno bio viši privatni bankar. Karijeru je počeo u Odvjetničkom uredu Đerek, gdje je zastupao trgovačka društva. Di- Domagoj Petrinović plomirao je na Pravnom fakul- napredovao u HAAB-u tetu u Zagrebu 2005. godine. arhiva business.hr om' biznisu Ocjenjivanjem menadžera VIPNET: UPRAVLJANJE ZAPOSLENICIMA STUDENTI PODUZETNICI Ideja zagrebačkih studenata ekonomije, nagrađena za poslovni plan, izrasla je u tvrtku za proizvodnju društvenih igara i 'zaradila' besplatan virtualni ured jektu koji financira 'poslovni anđeo' - offSpaceu", objašnjava Prpić. Novi izvoznici Amalgam čine četvero ekonomista različitih usmjerenja te izumitelj, grafičar i matematičar. Glavne pokretače za proizvodnju novih društvenih igara ne predstavljaju fizički inputi nego intelektualni kapital. To je glavni razlog koji u globaliziranom poslovanju omogućuje hrvatskom poduzeću da bude konkurentno na inotržištima. Proizvodi će se prodavati kao obiteljske i društvene igre, a neke i kao suveniri zbog tematike vezane uz hrvatsku povijest. "Isti poklon obećao sam i ovogodišnjim kandidatima, ali se 'bojim' da će ovaj put posrijedi biti daleko veći broj nego lani. Naime, ove sam godine vidio tri odlična projekta za koje sam uvjeren da će zaživjeti i pretvoriti se u dobre izvoznike", otkriva Prpić. Hrvoje Reljanović [email protected] do boljeg tima Za titulu Poslodavc Partner Vipnet dugu godinu zaredom osvaja najviše bodova Vipnet je jedina tvrtka koja je drugu godinu zaredom osvojila najviše bodova u procesu certifikacije za titulu Poslodavca Partnera. Tim priznanjem potvrdila je status najpoželjnijeg poslodavca na hrvatskom tržištu rada, istaknuo je na prošlotjednoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković. Vipnet koristi poseban model ocjenjivanja menadžera: svaki zaposlenik, anonimno, može ocijeniti rad sa svojim nadređenim, koji ocjenjuju i menadžeri istog ranga, kao i nadređeni menadžeri. Iako je takav oblik ocjenjivanja katkad stresan za menadžere, tako se, ističe, mogu poboljšati neke od važnih karakteristika menadžera i poboljšati rad unutar tima. Otvorena komunikacija Naša istraživanja o zadovoljstvu organizacijske klime pokazuju da zaposlenici cijene učinkovitost i otvorenu komunikaciju, istaknula je voditeljica upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta Manuela Mudrinić. Vipnet je prvo radno mjesto za 35 posto zaposlenih, a prosječni radni staž je 7,2 godine. Na voditeljskim je pozicijama 57 posto muškaraca i 42 posto žena, dok su na pozicijama strateškog menadžmenta 33 posto žene, a 67 posto muškarci. Tako je 75 posto menadžerskih pozicija popunjeno interno u 2009. godini, a svaki je zaposlenik prosječno godišnje pet radnih dana na stručnom usavršavanju. Vipnetovi zaposlenici rade s najmodernijom opremom, imaju pogodnosti poput dodatnog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, bonuse prema učinku… Zadovoljni djelatnici naša su konkurentska prednost, istaknula je Manula Mudrinić. Iznad prosjeka "U sklopu metodologi- Manuela Mudrinić, voditeljica upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta Snimio darko marić 35 posto zaposlenih u Vipnetu čine oni kojima je to prvo radno mjesto, a prosječni radni staž je 7,2 godine je projekta certifikat Poslodavac Partner ocjenjuje se 41 proces upravljanja ljudskim resursima, i to iz područja strategije, regrutiranja i selekcije, rada, motivacije i nagrađivanja, usavršavanja i razvoja te odnosa prema zaposlenicima. Vipnet je u svih pet promatranih područja iznad prosjeka ostalih certificiranih tvrtki", istaknula je Jasmina Sočković, direktorica tvrtke Selectio, čiji je projekt certifikat Poslodavac Partner. Dražen Tomić [email protected] RADOVi NA IZLOŽBI > karijere > znanje > posao 24-25 business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 Od svjetiljki preko stola do modularnog ekrana Na ReAktoru će se moći pogledati osam radova na prvoj izložbi. Posrijedi je grupa mladih dizajnera koji su pod mentorstvom iskusnijih kolega radili na svojim prvim rješenjima. Trojac grupa (Filip Despot, Tihana Gotovuša i Ivana Radovanović) osmislio je Jastuk Pilot. Ista grupa stoji i iza drugog i trećeg izloška, Modela 1 i Modela 2, što su u osnovi svjetiljke. Zoran Jedrejčić, iskusan dizajner koji inače živi i radi u Milanu, a osmislio je rad Camel Light: posve besplatnu svjetiljku koju kupac izrađuje prema uputama dostupnim u svakom talijanskom Brico centru. Ksenija Jurinec dizajnirala je luster Kumuli, koji se može kupiti u zagrebačkoj Interi, a Neven Kovačić predstavlja se policom Iz-rez koju je moguće sastaviti bez alata (proizvodi Inkea). Simon Morasi Piperčić i Vedran Kolac osmislili su MOE, modularni ekran za koncerte, a ForUse/Numen osmislio je Kt, vanjski stol od vodootporne šperploče koju korisnik također samostalno slaže. Studentica Erika Simanić dizajnirala je svjetiljku od strujnog kabela. jastuk pilot Poduzetnička reAkcija produkt dizajnera polica Iz-rez INKUBATOR Kako bi produkt dizajnerima dali priliku da rade ono za što su se školovali, skupina hrvatskih dizajnera pokrenula je ReAktor, gdje imaju priliku učiti i razvijati nove proizvode, od kojih neki možda dospiju u industrijsku proizvodnju. Cilj je, ponajprije, u produkt dizajnerima probuditi poduzetnički duh L Tatjana Bartaković, menadžerica dizajna Narativ: 'U ReAktoru dizajneri mogu uz minimalna ulaganja istraživati nove mogućnosti proizvoda, pri čemu ili sami proizvode predmete ili u suradnji s obrtnicima' Snimio saša ćetković oša situacija s produkt dizajnom u Hrvatskoj potaknula je grupu dizajnera i menadžera dizajna da pokrenu ReAktor. Atipična izložba - održat će se 18. svibnja tijekom samo nekoliko sati, od 19 do ponoći - krenut će odmah poslije put Beograda, gdje se održava Mikser, najveći regionalni sajam kreativnosti i dizajna na koji dolaze međunarodni mediji. Zvuči kao najava za uobičajenu izložbu, ali nije. Naime, hrvatski su di- zajneri, kažu, "suočeni sa paradoksalnom činjenicom da ih nitko ne treba, ni društvo, ni industrija". "Budući da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj devastirana, ne postoji ni potreba za produkt dizajnom", pojašnjava dizajner Nikola Radeljković, produkt dizajner grupe Numen/ForUse koja godinama surađuje s najvećim stranim proizvođačima namještaja. "Tu je i problem krize jer za razvoj novih proizvoda potrebno imati višak budžeta, a mno- ge naše tvrtke vječno balansiraju na rubu isplativosti", objašnjava Radeljković. 'Crtači kuhinja' Dobar je primjer situacija u drvnoj industriji, koja je među prvima stradala nakon početka recesije. "Bez obzira na velik gubitak tržišta, primjerice u hrvatskoj drvnoj industriji i dalje nisu prepoznali dizajn kao generator dodane vrijednosti i konkurentnu prednost. Nisu se odlučili da postaju tržišni lideri i sami inoviraju nove proizvode, već i dalje rade loan poslove ili imitiraju lidere. Ikea, kao njihov uskoro najveći konkurent u Hrvatskoj, ima Odjel dizajna od 40-ak dizajnera koji osmišljavaju proizvode za budući rast. Dizajn može značiti razliku između tržišno uspješnog i neuspješnog proizvoda", objašnjava Tatjana Bartaković, menadžerica dizajna Narativ. A dizajneri su danas uistinu gurnuti u zapećak. Zbog nedostatka industrijske proizvodnje koja bi ih uposlila, 200-tinjak produkt dizajne- REAKTOR Nakon prezentacije u Zagrebu (u dvorištu Zagrebačkoga plesnog centra) i Beogradu, slijede zapadnoeuropski mediji kako bi se razvila proizvodnja. Dotad će se predmeti moći naručiti putem web stranice ReAktora FOTO DOMAGOJ KUNIć model 1 model 2 Camel Light luster Kumuli svjetiljka od strujnog kabela Kt, vanjski stol ra školovanih u Zagrebu ima prilično sužene mogućnosti zapošljavanja. "Većina današnjih produkt dizajnera radi u grafičkom dizajnu, i to najčešće u marketinškim agencijama, radeći za velike korporacije, ili pak rade u prodavaonicama namještaja, crtajući kuhinje. Ali nitko nije uposlen da razvija nove proizvode. Za većinu produkt dizajnera to je stvarnost", tvrdi Radeljković. Upravo je zato pokrenut ReAktor. Poduzetni izvoznici "Željeli smo produkt dizajnerima dati priliku da sami preuzmu inicijativu i rade ono za što su se školovali", kaže Radeljković. Naime, u ReAktoru je preuzet koncept kakav već postoji u zapadnoeuropskim državama koji dizajnerima omogućuje da djeluju, rade i zarađuju izvan industrije i institucionalnih kanala. "Dizajneri mogu uz minimalna ulaganja eksperimentirati, istraživati nove mogućnosti proizvoda, pri čemu ili sami proizvode predmete ili u suradnji s obrtnicima koristeći osnovnu tehnologiju. Dizajneri spadaju u malo i MOE, modularni ekran srednje poduzetništvo i imaju velik izvozni potencijal. U ReAktoru imaju priliku učiti i razvijati svoje sposobnosti. Neka od stvorenih djela možda dospiju u industrijsku proizvodnju, no cilj je aktivirati produkt dizajnere i u njima probuditi poduzetnički duh", objašnjava Bartaković. Nakon Zagreba i Beograda ReAktor kani u zapadnoeuropskim medijima istražiti reakcije potencijalnih korisnika svojih proizvoda kako bi se razvila i poželjna proizvodnja. Dotad će se predmeti moći naručiti direktno putem web stranice ReAktora. "U europskim gradovima postoji mnogo dizajnera koji rade izvan institucija. Oni su nositelji cijelog projekta, osmišljavaju ga, razvijaju, dorađuju. Proizvedu možda desetke artikala godišnje i od toga uspijevaju živjeti. Taj koncept željeli smo dovesti u Hrvatsku", kaže Radeljković. zale jeftinima za proizvodnju, ali i funkcionalnima. "Cijelo ulaganje u proizvodnju iznosilo je 10.000 kn, a konačni je proizvod stekao publiku, pa ga već neko vrijeme dorađujemo i proizvodimo", kaže Kovačić. To nije jedini njegov iskorak u takvu vrstu malog poduzetništva, ali je najuspješniji. Nedavni pokušaj suradnje s jednim hrvatskim drvoprerađivačkim centrom završio je kada je ta tvrtka otišla u stečaj. "Tvrtke često misle da će se održati budu li uspješno kopirale prokušane koncepte. Ali to nije tako: uspijevaju samo oni koji inoviraju", kaže Kovačić. Radeljković kaže da talijanska iskustva pokazuju da uspješan dizajn ima dvije do tri godine prednosti prije pojave jeftinijih i manje kvalitetnih kopija. "Ali u tom je razdoblju moguće u potpunosti povratiti ulaganje", tvrdi Radeljković. Iva Ušćumlić Gretić [email protected] Kopije i inovacije Jedan takav koncept izradio je Neven Kovačić, renomirani produkt dizajner, 2003. godine. On je izradio police od kartona koje su se poka- Nikola Radeljković, produkt dizajner grupe Numen/ ForUse: 'U europskim gradovima postoji mnogo dizajnera koji rade izvan institucija, proizvedu možda desetke artikala godišnje i od toga uspijevaju živjeti. A to je koncept koji smo željeli dovesti u Hrvatsku' Snimio hrvoje knez BEZ POTICAJA Primarno autori, a ne proizvođači "Produkt dizajn kreativna je disciplina koja balansira između umjetnosti, znanosti i industrije... Zbog široka spektra djelovanja struke produkt dizajna ponekad je teško odrediti kamo institucionalno dizajneri pripadaju", smatra Neven Kovačić. A to zbunjuje i državu: nema pravih poticaja za dizajnere, a nefleksibilni zakoni otežavaju mogućnost da dizajneri rade kao samostalni proizvođači jer dizajner primarno djeluje kao autor, a ne proizvođač. Primjerice, dizajner ne može ostvariti poticaje za proizvodnju jer ne posjeduje proizvodnu liniju, bez obzira na originalne proizvode. "Dio poticaja može se dobiti putem registracije vlastitih patenata, ali to je uzak prostor za sve ono što obuhvaća naš rad", objašnjava Kovačić. investor 26-27 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/20100 PRVI KVARTAL Kaba 3 milijuna kuna u minusu Karlovačka banka ostvarila je u prvom kvartalu 2010. godine tri milijuna kuna gubitka, a u istom lanjskom razdoblju zabilježila je 643.000 kuna dobiti. Prihodi od kamata smanjeni su 12 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine i iznosili su 28,6 milijuna kuna. Prihodi od kamata koji se odnose na građane pali su 8,76 po- sto, na 10,3 milijuna kuna, a prihodi od kamata koji se odnose na tvrtke iznosili su 11,3 milijuna kuna, 29 posto manje nego u istom periodu lani. Prihodi od kamata vezanih uz financijske institucije iznosili su 810.000 kuna, 57,5 posto manje nego 2009. godine. Rashodi od kamata rasli su 5 posto, odnosno 19 milijuna kuna. Rashodi od kamata prema građanima iznosili su 11,4 milijuna kuna, prema poduzećima 1,6 milijuna, a prema financijskim institucijama 3,3 milijuna kuna. B. S. ZAHTJEV MMF-u Mađari traže labaviju fiskalnu politiku Zabrinutost investitora zbog potencijalnog produbljivanja proračunskog deficita zemlje, kojem stremi nova mađarska vlada nakon intervencije Europske unije za grčki spas, mogla bi oslabjeti mađarski tečaj i obveznice, prenosi Bloomberg. Novoizabrani premijer Viktor Orban mogao bi zatražiti od Europske unije i Međunarodnog monetarng fonda, koji su Mađarskoj osigurali paket pomoći vrijedan 27 milijardi dolara, dopuštenje za olabavaljivanje fiskalne politike kako bi se potaknuo gospodarski rast nakon najgore recesije koju je zemlja pretrpjela od 1991. godine. Orbanova stranka desnog centra Fidesz, koja na vlast stupa za dva tjedna, najavila je u predizbornoj kampanji da bi se najavljivani deficit od 3,8 posto BDP-a mogao udvostručiti jer je utemeljen na lažnim podacima. B. S. UniCredit: Udjel loših kredita dostiže vrhunac HRVATSKOJ TREBAJU PROMJENE Iz UniCre ditatvrde kako je dosadašnji model gospo darskog rasta u Hrvatskoj potrošen i da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu Udjel loših potraživanja u ukupnim kreditima ove će godine dosegnuti vrhunac, zaključak je analize bankarskog sektora srednje i istočne Europe (SIE) koju je u petak objavio UniCredit na konferenciji u sklopu godišnje skupštine EBRD-a. "Dobra je vijest da je pri kraju slabljenje kvalitete kreditnih portfelja u regiji te se već vide znaci stabiliziranja loših kreditnih plasma- na. Stoga vjerujemo da će se trend početi preokretati još tijekom ove godine", rekla je Debora Revoltella, voditeljica SIE strateških analiza UniCredit grupe. Slaba potražnja "Premda je duboka recesija utjecala na rezultate bankarskog sustava u Hrvatskoj, on je u 2010. ušao stabilan i visoko kapitaliziran. Kao i većinu bankarskih sustava u regiji, umjerene stope rasta kredita ove će godine karakterizirati i hrvatski bankarski sustav. To je ponajprije odraz trenutačnih gospodarskih prilika u zemlji, odnosno slaba potražnja za kreditima", navodi se u analizi. Analitičari talijanske bankarske grupacije navode kako je kriza jasno pokazala da je dosadašnji model gospodarskog rasta u Hrvatskoj, temeljen na domaćoj potražnji i vanjskom zaduživanju, iscrpio svoje mogućnosti. "Evidentno je da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu u generiranju gospodarskog rasta. Da bi se to ostvarilo, treba ukloniti prepreke gospodarskom rastu provođenjem strukturnih reformi kako bi privatni sektor postao glavni pokretač ekonomskog razvoja. Istodobno, kao što je ove godine pokazao slučaj Grčke, bit će iznimno važno smanjiti fiskalni deficit. Prednost je Hrvatske što u takvom okruženju ima snažan i stabilan bankarski sektor koji može pratiti financiranje reformi i povećanje potražnje za kreditima kako se gospodarstvo bude oporavljalo", navodi se u analizi. "Kriza je utjecala i na bankarski sustav u SIE regiji, no on je uspio zadržati otpornost i profitabilnost pokazujući sposobnost za budući veći rast", izjavio je Federico Ghizzoni, direktor Divizije za poslovanje banaka u SIE regiji UniCredit grupe. Poduzeća predvode Iako bankarstvo u SIE regiji još ima dobre mogućnosti, nakon krize promijenjene su brojne tržišne okolnosti. "Prema našim očekivanjima, i dalje će postojati potencijal za razvoj i širenje u bankar- skom sektoru, no pritom će biti umjereniji rast kredita i depozita", zaključila je Revoltella pozivajući se na posljednje objavljene prognoze Grupe o kretanjima u bankarskom sektoru. U uvjetima slabijeg rasta gospodarstva rast volumena kredita i depozita u SIE regiji bit će sporiji nego u razdoblju prije krize, ali i dalje znatno iznad stopa rasta razvijenijih tržišta. Predvodnik oporavka trenutačno je korporativni gospodarski sektor koji prvi izlazi iz krize i glavni je generator budućeg rasta. U okolnostima u kojima još uvijek dominiraju visoka nezaposlenost i niska potrošnja sektor kućanstava sporije će se razvijati. Ante Pavić GLAVNA SKUPŠTINA MEDIKA Turisthotel dio dobiti dijeli dioničarima Mavota kupuje trezorske dionice Turisthotel iz Zadra objavio je poziv na redovitu glavnu skupštinu koja će se održati 15. lipnja 2010., na kojoj će se, među ostalim, odlučiti o rasporedu dobiti iz 2009. godine. Turisthotel je lani ostvario 40,7 milijuna kuna dobiti, od čega će se 23 milijuna rasporediti u zadržanu dobit, a 17,6 milijuna isplatiti dioničarima. B. S. Na izvanrednoj konferenciji, koja je održana 13. travnja, Nadzorni odbor Medike dao je suglasnost za prodaju trezorskih dionica Mavoti, stoji u priopćenju na Zagrebačkoj burzi. NO odlučio je da Uprava nakon objave izvješća o preuzimanju može donijeti odluku o otuđenju vlastitih dionica u korist Mavota. U priopćenju se navodi i da cijena ne može biti niža od cijene iz ponude za preuzimanje. Podsjetimo, Mavota, tvrtka Mate Perkovića, u četvrtak je objavila kako je zajedno s Plivom dužna objaviti javnu ponudu za preuzimanjem Medike. Mavota i Pliva zajednički već kontroliraju više od 60 posto Medike, a cijena dionica u preuzimanju mogla bi iznositi oko 7000 kuna s obzirom na prosječnu cijenu te dionice na Zagrebačkoj burzi u posljednja tri mjeseca. N. S. GRAMATIČKA NEPRECIZNOST Hidroelektra ispravila Hanfu Hidroelektra niskogradnja reagirala je na Hanfino priopćenje u kojem se tvrdi da je Mediteran union tunel (MUT) vlasnik 59,55 posto glasova te tvrtke. Hidroelektra je poručila da MUT iz Zagreba od 17. listopada 2000. godine nije dioničar izdavatelja jer je dionice koje su davale 59,55 posto glasova na glavnoj skupštini ugovorima o prijenosu dionica prenio na nove stjecatelje, što je vidljivo iz knjige dionica izdavatelja pri SKDD-u. Hanfa je u e-mailu koji je slijedio kao odgovor na upit našeg novinara odgovorila da se objavljeni podatak odnosio na razdoblje kada je MUT stekao dionice Hidroelektre niskogradnje, što je bilo 5. srpnja 1999. godine. Čini se da je zabuna nastala zbog načina na koji se Hanfa izrazila i neprecizno napisala. B.hr Krugman: SAD nije Grčka PAUL KRUGMAN, profesor ekonomije i dobitnik Nobelove nagrade, tvrdi da je korijen problema s američkim deficitom u poreznom sustavu koji pogoduje samo najbogatijima, a oni čine 1 posto ukupnog stanovništva SAD-a arhiva business.hr OPTIMIZMOM PROTIV STRAHA Američki nobelovac tvrdi da sve glasnije usporedbe SAD-a i Grčke u uvodnicima i komentarima zapravo služe sijanju straha kojim konzervativci žele spriječiti zdravstvenu reformu i sociljalnu sigurnost američkih građana Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u svojoj je kolumni u New York Timesu naveo da Sjedinjene Američke Države nisu Grčka i da im ne prijeti scenarij koji je ugrozio eurozonu. Već je u prvoj rečenici sarkastično primijetio da je kriza u Grčkoj neke ljude koji su se protivili zdravstvenoj reformi predsjednika Baracka Obame učinila prilično sretnima. "Sve je više uvodnika i komentara koji hine objektivnost u kojima se navodi da je Grčka danas ono što će Amerika biti sutra ako ne napustimo davanja socijalne pomoći najpotrebitijima", naveo je Krugman. Naglašavajući da SAD ipak nije Grčka, u komentaru uspoređuje grčku situaciju s onom američkom. Primjećuje da obje zemlje imaju goleme deficite, ali s jednom bitnom razlikom - različit je odnos tržišta prema tim dvjema zemlja- darstvo raste još od prošloga ljeta zahvaljujući fiskalnim poticajima i ekspanzivnoj politici Federalnih rezervi. Također se očekuje bolje punjenje proračuna u sljedećem razdoblju. "Te prognoze spojite s politikom Obamine administracije i dobit ćete snažan pad proračunskog deficita u sljedećih nekoliko godina", napisao je Krugman. Grčka je, s druge strane, uhvaćena u zamku vlastitih promašaja. Krugman je tako opisao kako je Grčka u najboljim godinama, dok je svježi kapital još stizao, toliko podigla cijene i troškove da su iskočili iz prosjeka ostatka Europe. Također je istaknuo da bi Grčka devalvacijom mogla zadržati konkurentnost da ima vlastitu valutu, ali još uvijek nikome ne pada na pamet napustiti euro kao zajedničku valutu pa je jedini način veliko rezanje budžetskog deficita, ma. Naime, kamatne stope na grčke obveznice dva su puta više nego one na američke jer ulagači smatraju da postoji velik rizik da Grčka neće uspjeti vratiti sve svoje dugove, dok ne vide isti takav rizik na američkoj strani. Prema Krugmanu, nekoliko je razloga različitom poimanju ulagača. Sjedinjene Države prije svega imaju manji dug u odnosu na BDP nego Grčka. Grčka je u zamci "Bili bismo u puno boljem položaju za rješavanje hitnih situacija da tolik novac ne tratimo na rat i porezne olakšice najbogatijima. Čak i uz te teškoće, ipak smo i dalje u daleko boljem položaju od Grka", naveo je Krugman. Još važnijom prednošću smatra to što SAD ima jasniju sliku puta gospodarskog oporavka nego što ima Grčka. Pri tome je bitno primijetiti da američko gospo- što većina ulagača sumnja da će biti moguće provesti. "Velika Britanija, koja je u goroj fiskalnoj situaciji od nas, nema euro pa još uvijek može posuđivati novac po mnogo manjim kamatama nego Grčka. Imati svoju valutu čini veliku razliku", zaključio je Krugman. Ignorirati proroke Priznajući da SAD ima dugoročni problem proračuna, zapitao se koji je korijen tog problema. Naveo je da se pri traženju odgovora na to pitanje ne smije smetnuti s uma da rezanjem poreznih stopa profitira samo manjina američkog stanovništva. "Oko 39 posto poreznih olakšica koje je uvela bivša Busheva administracija odlazi u džepove 1 posto najbogatijih Amerikanaca", napisao je Krugman. Stoga je, analizirajući problematični rast deficita u dugoročnoj perspektivi, zaključio da do takve projekcije deficita ne dolazi zbog pretjerane potrošnje. Time je došao do obrane Obamine zdravstvene reforme tvrdeći da će troškovi zdravstva zapravo rasti kao u prošlosti. "To nam govori da je ključ naše fiskalne budućnosti u efikasnosti našega zdravstvenog sustava, što je Obamina administracija pravodobno shvatila i pokušava učiniti fiskalnu sigurnost", branio je Krugman zdravstvenu reformu koju su napali republikanci. "Zato je zaključak sljedeći: američki fiskalni izgledi nisu loši sljedećih nekoliko godina. Moramo ignorirati sve zloguke proroke čiji je jedini cilj demontirati zemlju koja brine o socijalnoj skrbi svojih građana kako bi strahom dobili ono što žele", zaključio je Krugman u svojoj kolumni. Ante Pavić investor 28-29 + Iako je u petak bilo iznimno teško pronaći dobitnika na Zagrebačkoj burzi, on je identificiran u dionici Erste banke. Ta je bankarska dionica porasla 1,71 posto, na 356 kuna. Ta je banka vlasnike izmjenjivala u rasponu od 349,95 do 356 kuna, a zadnja je transakcija zaključena po najvišoj cijeni. oglas Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 Varaždin: 042 302 700 Najlikvidniji Hrvatski telekom u petak je osvojio i neslavnu titulu gubitnika dana. Dionice najvećeg domaćeg telekoma potonule su 1,09 posto, na 273 kune. Telekomom je trgovano u rasponu od 273 do 278,38 kuna, pri čemu je ostvaren impresivan promet, koji je gotovo dosegnuo šest milijuna kuna. zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Vaba d.d. banka Varaždin Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d. Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Adris grupa Podravka prehrambena industrija, d.d. Končar - elektroindustrija Ingra Fima validus Zagrebačka banka SN holding Luka ploče Ericsson Nikola Tesla, Erste&Steiermärkische banka Tehnika Institut građevinarstva hrvatske DIOKI d.d Auto Hrvatska Belišće Tankerska plovidba Jadroplov d.d. Luka Rijeka Atlantic grupa Viadukt Jadranski naftovod Dom holding Kraš, prehrambena industrija Banka splitsko-dalmatinska Liburnia riviera hoteli Đuro Đaković holding HUP - Zagreb Viro tvornica šećera d.d. Franck prehrambena industrija, Tisak Petrokemija Fima proprius d.d. Lošinjska plovidba Turisthotel Končar Zvijezda Belje Čakovečki mlinovi Medika Centar banka Finvest Corp Plava laguna AD plastik HTP Korčula Ledo Valamar grupa Chromos boje i lakovi Atlas nekretnine Saponia Žitnjak Veterina d.d. Adriatic Croatia International Club d. d. Privredna banka Zagreb Lavčević Riviera poreč Kutjevo IPK Kandit Istraturist Umag d. d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Đakovština Imperial hoteljerstvo Velebit, zatvoreni inv. fond, d.d. Vupik Karlovačka banka Badel 1862 Hoteli Podgora Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Najniža Najviša Zadnja 273.00 60.05 616.02 995.20 1,760.01 345.00 274.10 328.53 476.00 34.82 19.30 229.04 180.00 1,891.00 1,470.00 349.95 1,330.00 2,512.00 100.01 440.00 494.90 1,515.03 170.00 197.01 694.67 294.16 2,755.00 37.90 350.01 149.00 2,234.38 33.70 1,499.00 366.00 775.00 227.00 131.34 24.22 155.00 665.00 2,100.00 4,030.02 80.00 3,548.00 8,250.00 270.03 100.00 1,430.00 91.63 92.50 6,318.01 29.99 150.00 28.00 170.00 102.01 58.01 2,940.00 584.10 237.00 174.99 32.50 228.00 388.99 11.65 10.63 172.03 4.70 100.02 80.50 74.62 26.00 23.99 278.38 60.05 645.00 1,012.92 1,775.00 358.99 282.50 329.23 492.00 35.66 20.49 235.30 190.00 1,933.00 1,475.00 356.00 1,360.00 2,560.01 105.00 445.50 497.00 1,545.00 173.00 204.99 701.00 300.00 2,800.00 38.99 360.00 149.00 2,400.00 35.48 1,500.00 366.33 783.04 230.00 135.40 24.22 155.01 665.00 2,100.00 4,030.02 80.00 3,549.00 8,250.00 270.03 100.00 1,430.00 91.63 92.61 6,318.02 29.99 150.00 29.00 170.00 105.00 61.70 2,940.00 584.11 237.00 174.99 32.50 245.00 388.99 11.65 12.47 172.03 4.70 100.02 80.50 74.62 26.00 23.99 273.00 60.05 628.50 999.00 1,760.04 350.03 274.10 329.00 481.00 35.50 19.52 230.05 180.00 1,900.00 1,470.01 356.00 1,360.00 2,550.00 100.06 440.00 494.90 1,515.03 170.00 197.01 701.00 297.01 2,755.00 37.90 360.00 149.00 2,400.00 35.29 1,500.00 366.00 775.00 230.00 135.40 24.22 155.00 665.00 2,100.00 4,030.02 80.00 3,549.00 8,250.00 270.03 100.00 1,430.00 91.63 92.60 6,318.01 29.99 150.00 28.00 170.00 102.01 61.70 2,940.00 584.10 237.00 174.99 32.50 245.00 388.99 11.65 10.63 172.03 4.70 100.02 80.50 74.62 26.00 23.99 * Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr Redovan promet: 15.450.359,71 Kn Promjene Količina Promet Cijene -1.09% 0.07% -2.56% 0.29% 0.00% -1.74% -2.49% 0.15% -1.64% 0.85% -5.24% -2.11% -7.69% -1.04% -0.43% 1.71% -2.01% -0.39% -3.90% -0.46% -0.42% -2.88% -1.17% -0.80% 0.14% -1.00% -0.18% -0.26% 0.00% 0.01% 2.13% -0.25% 0.00% -1.17% -1.40% 1.26% 0.30% 0.92% -0.64% 0.75% 0.00% 0.00% 0.00% 0.11% 3.13% 1.90% 0.00% 0.70% -0.94% 1.72% -0.58% -0.03% 0.00% -3.45% 3.66% 0.00% 2.87% -1.34% 0.00% -10.57% 0.00% 8.30% 0.00% 0.00% 0.43% -11.42% -4.42% -21.67% -0.01% -63.41% 0.12% 29.35% 9.05% 20,778 25,000 1,437 579 312 1,549 1,877 1,569 1,020 10,250 14,428 1,197 1,422 114 147 517 128 65 1,518 324 242 75 647 500 139 291 31 2,240 216 450 28 1,736 39 148 66 223 346 1,489 167 36 10 5 250 5 2 60 149 10 150 137 2 349 60 306 42 68 100 2 10 24 30 150 21 10 250 201 10 325 14 12 2 5 2 5,720,724.97 1,501,250.00 901,039.76 579,570.85 549,942.02 546,210.59 524,164.96 516,254.88 489,071.47 361,129.10 284,983.59 276,753.85 257,150.04 217,784.90 216,293.42 181,663.50 171,466.04 165,166.30 152,853.72 143,115.20 119,975.80 115,276.78 110,447.73 99,327.13 97,257.70 86,844.28 86,381.04 85,206.32 77,009.07 67,050.00 64,898.63 61,365.71 58,489.00 54,192.92 51,318.77 50,801.36 46,316.62 36,063.58 25,886.00 23,940.00 21,000.00 20,150.10 20,000.00 17,744.00 16,500.00 16,201.80 14,900.00 14,300.00 13,744.50 12,681.47 12,636.03 10,466.51 9,000.00 8,788.00 7,140.00 7,001.87 6,132.57 5,880.00 5,841.06 5,688.00 5,249.70 4,875.00 4,856.06 3,889.90 2,912.50 2,201.74 1,720.30 1,527.50 1,400.28 966.00 149.24 130.00 47.98 Trž. kap. (mil kn) 22,355.57 106.00 364.53 1,394.12 17,600.40 802.90 1,859.52 1,783.18 1,237.19 266.25 52.73 14,734.33 489.60 422.97 1,957.54 6,046.37 257.67 404.38 404.45 291.17 576.22 948.99 278.23 1,178.21 1,731.47 135.68 2,046.54 283.01 494.50 70.27 726.34 114.24 707.06 507.52 331.06 548.92 452.39 48.52 102.67 262.51 64.50 404.04 657.24 372.64 249.10 16.88 61.78 781.23 384.81 39.49 1,391.04 188.81 43.16 93.40 111.96 20.98 113.83 326.52 11,141.57 113.33 639.33 186.11 175.20 1,818.53 161.29 11.20 109.39 16.01 150.58 0.87 56.12 9.52 46.08 CROBEX: -0,87% 365 dana Najniža Najviša 211.10 51.00 500.01 855.00 1,249.99 312.00 192.00 220.00 312.00 34.82 13.00 170.00 55.95 1,004.04 1,112.01 300.00 1,330.00 2,300.17 100.01 350.00 290.00 1,410.02 123.39 158.00 473.11 260.03 1,700.00 35.51 250.05 148.99 1,225.79 32.57 1,220.00 248.00 715.05 207.08 93.16 22.00 130.00 520.01 1,266.00 3,400.00 70.00 2,107.10 6,556.01 240.01 100.00 1,125.00 38.00 72.61 3,500.00 23.01 150.00 18.50 100.00 60.01 52.05 2,669.00 455.50 210.00 100.00 25.00 190.00 270.00 9.00 6.01 120.00 3.05 54.00 80.50 70.00 20.10 22.00 332.84 192.90 989.00 1,375.00 1,940.00 494.98 318.99 400.00 517.00 75.00 37.00 310.00 212.70 2,093.00 1,777.00 400.00 2,769.99 4,569.99 194.97 19,990.00 580.00 2,499.00 252.00 309.00 760.00 498.99 3,750.00 54.00 390.00 190.00 2,890.00 70.00 1,950.00 505.00 1,087.00 369.00 192.99 48.75 225.00 701.00 2,117.88 5,898.00 114.98 3,799.21 9,499.00 329.00 187.00 1,800.00 109.30 185.00 7,679.00 37.90 160.00 34.99 186.00 280.00 88.99 3,896.00 715.00 348.00 200.00 59.00 345.00 410.00 11.65 47.01 219.00 10.00 230.00 80.50 180.00 54.00 49.75 RegionalnE i svjetske burzE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR KBMR PETG SNOG RS33 RS49 LKPG IEKG AELG SOS2E GRVG DPRG KDHR KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL KRONA SENIOR REPUBLIKA SLOVENIJA 33. IZDAJA REPUBLIKA SLOVENIJA 49. IZDAJA LUKA KOPER INTEREUROPA AERODROM LJUBLJANA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE DELO PRODAJA KD GROUP BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C RNAF-R-A RFUM-R-A KRJN-R-A ZPTP-R-A PLSM-R-A RSRS-O-B HETR-R-A INVP-R-A OPBD-PO1 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD RAFINERIJA ULJA AD MODRICA KRAJINA GP AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PLASMO AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA OPSTINA BROD - public offering of bonds SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKB FBIHKD PRAKRK3 BSNLR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D PREVOZ RADNIKA KREKA D.D. TUZLA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BEOGRADSKA BURZA A2014 AMSO NKOL AIKB THCM ENHL ENOP RMBG FITO A2013 KMBZ A2012 A2015 CCNB AGBN Obveznice RS serije A2014K AMS osiguranje a.d. Beograd Novi kolektiv a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Tehnopromet Com. M. a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Energoprojekt oprema a.d. Beograd Ratko Mitrovic a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2013K Kosovsko Metohijska banka a.d. Zvecan Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Cacanska banka a.d. Cacak Agrobanka a.d. Beograd MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN08 KMB RMDEN06 RM01 TEL TPLF REPL MPT CEVI ALK R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKPETROL SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO ALKALOID SKOPJE www.hrportfolio.com Nanjiža 66,70 114,00 158,00 11,18 284,10 7,97 140,00 103,90 20,30 3,80 27,00 105,91 13,23 25,00 44,75 Najviša 68,10 115,70 160,00 11,50 287,00 8,12 140,00 103,90 20,61 4,00 27,35 105,91 13,49 25,00 44,80 Zadnja Prosječna Promjena Količina 67,01 114,19 159,66 11,50 285,00 8,08 140,00 103,90 20,32 3,93 27,12 105,91 13,49 25,00 44,78 Promet valuta: EUR - euro 67,91 114,22 159,84 11,29 284,93 8,05 715,78 394,81 20,44 3,96 27,13 39,85 13,33 25,00 44,79 -1,50 % -0,70 % -0,16 % 2,22 % 0,79 % 1,00 % 0,00 % -1,01 % 0,10 % 10,39 % 0,00 % -0,27 % 0,45 % -3,85 % -0,25 % 12954 1371 700 5330 168 3353 32 58 910 4033 559 309 921 400 200 879.761,35 156.592,10 111.890,30 60.155,54 47.868,50 27.006,57 22.905,79 22.899,56 18.603,80 15.970,68 15.167,23 12.314,87 12.274,72 10.000,00 8.957,43 valuta: BAM - konvertabilna marka 1,40 30,00 0,12 0,14 3,30 4,24 0,08 30,01 0,32 0,04 100,00 1,41 30,50 0,12 0,14 3,30 4,30 0,08 30,04 0,32 0,04 100,00 1,40 30,17 0,12 0,14 3,30 4,30 0,08 30,01 0,32 0,04 100,00 1,40 -1,41 % 18381 0,30 0,55 % 63707 0,12 1,67 % 57500 0,14 -7,84 % 35000 3,30 9,63 % 1451 4,27 0,00 % 848 0,08 0,00 % 40847 0,30 0,03 % 7900 0,32 -1,54 % 7000 0,04 0,00 % 27960 100,00 0,00 % 12 25.753,40 19.249,05 7.015,00 4.935,00 4.788,30 3.621,12 3.267,76 2.372,95 2.234,00 1.202,28 1.200,00 valuta: BAM - konvertabilna marka 85,00 94,82 74,00 9,11 17,12 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,46 850,00 6.428,00 3.191,00 88,00 902,00 4.500,00 900,00 6.300,00 88,74 1.000,00 92,27 82,28 16.200,00 9.000,00 77,50 81,40 3.000,00 84,60 95,70 490,00 3.900,00 42.000,00 29.000,00 814,00 4.300,00 85,00 95,03 74,00 9,11 18,00 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,00 95,03 74,00 9,11 17,12 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,00 0,00 % 94,92 0,34 % 74,00 0,00 % 9,11 3,52 % 17,87 -4,89 % 27,50 -1,79 % 24,27 0,21 % 24,01 0,00 % 21,05 0,24 % 22,00 -4,35 % 16160 1.373.600,00 7290 692.003,25 8964 663.336,00 22343 203.544,73 7728 138.085,72 2156 59.290,00 1880 45.627,60 1652 39.664,52 1659 34.921,95 1074 23.628,00 valuta: RSD - srpski dinar 85,55 85,55 85,55 0,11 % 369622 850,00 850,00 850,00 7,59 % 5478 6.428,00 6.428,00 6.428,00 19,99 % 560 3.260,00 3.219,00 3.219,07 -1,86 % 630 88,00 88,00 88,00 -12,00 % 20932 920,00 914,00 914,34 -0,65 % 1116 4.500,00 4.500,00 4.500,00 0,00 % 212 900,00 900,00 900,00 0,00 % 510 6.300,00 6.300,00 6.300,00 0,00 % 65 88,78 88,77 88,77 -0,01 % 4590 1.000,00 1.000,00 1.000,00 0,00 % 400 92,36 92,34 92,33 -0,02 % 4324 82,29 82,29 82,29 0,00 % 4627 16.200,00 16.200,00 16.200,00 0,00 % 20 9.150,00 9.099,00 9.099,13 -0,71 % 30 31.620.856,82 4.656.300,00 3.599.680,00 2.028.016,00 1.842.016,00 1.020.407,00 954.000,00 459.000,00 409.500,00 407.436,60 400.000,00 399.245,48 380.749,56 324.000,00 272.974,00 valuta: MKD - makedonski denar 77,60 77,50 47,67 81,50 81,43 50,09 3.049,00 3.020,57 3.020,57 84,60 84,60 52,03 95,70 95,70 58,86 500,00 497,52 497,52 3.900,00 3.900,00 3.900,00 42.000,00 42.000,00 42.000,00 29.000,00 29.000,00 29.000,00 820,00 816,11 816,11 4.400,00 4.363,53 4.363,53 -0,13 % -0,09 % 0,19 % 0,59 % 0,00 % -0,66 % 2,62 % -1,09 % -1,70 % -0,47 % -1,00 % 54415 2.593.971,39 25664 1.285.439,67 314 948.460,00 11810 614.522,44 6314 371.649,88 668 332.342,00 81 315.900,00 7 294.000,00 9 261.000,00 315 257.075,00 58 253.085,00 Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana. + Oznaka Ponedjeljak 17/5/2010 Toplifikacija Skopje +2,62% Sava +2,21% BH Telecom Sarajevo +1,85% Petrol +0,79% Komercijalna b. Skopje +0,19% Nova kreditna banka Maribor + Powered by business.hr Rafinerija ulja Modriča -7,84% Delo prodaja -3,85% AIK banka Niš -1,86% Makpetrol Skopje -1,7% Telekom Srpske Banja Luka -1,41% Alkaloid +2,22 -1,00 Zadnja zabilježena cijena dionice NKB Maribor iznosila je 11,5 eura, što je ujedno bila najveća postignuta cijena u petak te je označila rast 2,22 posto. Dionica je sa 60.155 eura prometa bila četvrta na popisu najlikvidnijih na Ljubljanskoj burzi, iza Krke, Telekoma Slovenije i Mercatora koje su bile jedine tri dionice s prometom iznad sto tisuća eura. Sve tri dionice zabilježile su pad cijene - Krka 1,5 posto, a Telekom Slovenije i Mercator 0,7 i 0,16 posto. Dionicom skopske farmaceutske kompanije trgovalo se u petak u vrijednosti 253.085 denara, a čak je 58 dionica promijenilo vlasnika. Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 4300 do 4400 denara, a zadnja zabilježena iznosila je 4363 denara. Nijedna dionica nije premašila promet od milijun denara, a najlikvidnija je bila ona Komercijalne banke koja je ujedno bila jedna od rijetkih čija je cijena u petak rasla, i to 0,19 posto. REGIONALNI indeksi BIRS -0,23% 925,75 +0,08% 906,80 LJSEX FIRS +0,15% 3.773,31 +0,16% 1.526,85 Belex15 MBI10 -0,50% 2.517,60 -0,69% 721,46 Belexline -0,43% MOSTE -0,04% 1.373,30 532,83 SASX10 NEX20 +0,25% 966,03 +0,10% 14.162,38 Europski indeksi FTSE100 WIG20 -2,16% 2.389,61 -2,80% 5.301,69 DAX BUX -2,26% 23.324,72 -1,63% 6.121,54 CAC40 ATX -3,45% 2.495,19 -2,35% 3.601,39 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -1,81% četvrtak 13. svibnja 2010. 1,353.73 SBITOP američki indeksi DJIA -1,05% S&P500 -1,22% 10.782,95 1.157,43 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -1,26% četvrtak 13. svibnja 2010. 2.394,36 investor 30 Tjedni komentar otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda Dionički Nives Bukovac, To One P rošli tjedan prošao je mnogo bolje za tržište hrvatskih otvorenih investicijskih fondova nego prethodni, kad su uglavnom bilježili minuse. Prvi dionički fond s najpozitivnijim tjednim rezultatom bio je Platinum Blue Chip pod upravljanjem Platinum Investa s promjenom vrijednosti udjela od 6,65 posto. Slijede ga Aureus US Equity s rastom vrijednosti udjela 6,17 posto i NFD BRIC (+6,10 posto), oba fonda pred upravljanjem NFD Aureus Investa. Tri dionička fonda s najvećim tjednim minusima bili su FIMA Equity (1,24 posto), A1 (0,93 posto) i Erste Total East (0,70 posto). U skupini uravnoteženih fondova tjedni pobjednik je bio Aureus Balanced (+4,04 posto), a slijede ga ST Aggressive sa +3,18 posto promjene vrijednosti udjela i KD Balanced s plusom 2,79 posto. Među obvezničkim fondovima tjedni pobjednik bio je KD Prvi Izbor (+4,36 posto), a među novčanima Erste Money (+0,10 posto). Tjedni rezultati najvećih fondova gledano po iznosu imovine pod upravljanjem bili su također uglavnom pozitivni. Tako je rast vrijednosti udjela najvećeg fonda na domaćem tržištu, ZB globala, iznosio 2,20 posto, a drugi po veličini iza njega, ZB aktiv, povećao je vrijednost svog udjela 2,42 posto. Treći najveći PBZ Global 'izgubio' je 0,08 posto na vrijednosti udjela, dok je PBZ Equity smanjio vrijednost udjela 0,38 posto, a Raiffeisen Balanced povećao 0,26 posto. AC Rusija KD Victoria Select Europe MP-Bric HR Ilirika Azijski tigar ZB euroaktiv Ilirika BRIC VB High Equity MP-Mena HR AC G Dynamic EM HI-growth KD Prvi izbor Raiffeisen World HPB Dionički Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE Erste Adriatic Equity OTP meridian 20 PBZ Equity fond HPB Titan NFD Nova Europa ZB BRIC+ Raiffeisen HR dionice ST Global Equity Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock HPB WAV DJE KD Energija Platinum JIE Capital Two Valuta € kn € kn € € € kn kn € € kn € kn € € € € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn Vrijednost 45,2130 15,4915 10,8428 349,4072 59,0298 103,4300 109,7946 49,3513 462,0452 11,0355 8,4738 12,1950 103,1200 91,6194 58,8400 169,9717 93,9300 89,1445 85,8200 71,8523 127,0432 98,4200 74,3300 51,1923 66,2000 62,9700 89,2785 9,7958 71,3913 73,3600 Prom. % 1,36 0,86 0,73 0,66 0,65 0,54 0,48 0,46 0,32 0,29 0,19 0,17 0,12 0,07 0,07 0,06 0,06 0,03 0,01 0,01 -0,02 -0,02 -0,03 -0,06 -0,06 -0,06 -0,06 -0,06 -0,10 -0,15 3 mj. % 11,14 -0,07 3,36 5,45 11,71 6,95 15,61 -3,51 15,33 4,90 2,68 5,00 10,41 0,10 6,90 1,60 -0,48 1,41 0,29 6,33 6,47 N/A 1,20 0,57 -1,82 4,69 8,67 N/A 3,61 4,46 6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%) 13,88 -4,61 3,22 5,44 9,29 4,14 N/A -3,49 19,12 8,16 2,83 7,23 9,49 -3,40 9,02 -1,50 -1,31 -1,08 0,02 7,02 1,50 N/A 1,45 -9,28 -3,19 4,72 11,44 N/A 5,05 3,69 18,73 -5,37 15,82 35,76 19,30 25,77 N/A 10,62 21,71 6,18 13,66 8,86 22,60 22,02 29,60 9,66 5,78 27,54 14,63 23,39 17,53 N/A 20,10 -17,48 17,17 34,90 31,75 N/A 15,97 7,50 -22,10 4,05 0,91 -6,04 -16,24 0,56 N/A -23,66 6,83 8,62 -2,00 2,78 0,47 -1,88 -19,87 10,03 -1,36 -5,47 -3,21 -11,10 17,05 N/A -16,26 -6,77 -7,82 -15,10 -4,12 N/A -11,96 -9,58 11,17 1,70 5,92 2,80 9,81 2,05 9,79 -1,38 18,42 7,18 1,48 5,88 7,03 1,19 3,96 3,54 3,42 2,93 3,86 3,62 4,75 -1,58 7,21 -4,69 1,88 3,72 8,58 -2,04 0,72 3,95 Imovina 11,083 69,342 53,599 16,451 5,359 169,538 16,436 13,932 9,356 12,613 74,220 5,323 44,197 43,172 31,980 107,715 232,492 20,852 479,087 11,473 9,642 5,000 19,537 20,715 260,570 237,471 13,689 5,617 5,001 8,219 Starost Datum 3,18 11,01 8,91 2,17 2,98 6,03 0,35 2,62 2,19 1,19 8,22 7,25 6,61 4,61 2,40 5,55 4,59 2,04 4,69 2,81 1,52 0,08 1,67 9,56 5,07 2,82 2,69 0,20 2,64 3,07 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 http://investor.business.hr Mješoviti fondovi ST Aggressive Agram Trust AC G Balanced EM HPB Dynamic Erste Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium KD Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio HPB Global ZB global ST Balanced OTP uravnoteženi Aureus Balanced kn kn € kn € € € € kn kn kn € kn kn kn € kn kn kn 69,5851 71,1999 11,0547 52,0434 120,8300 9,9370 147,8743 103,8300 5,9606 8,3356 104,2700 154,5600 126,3450 108,8669 106,6026 146,0700 186,6698 114,3631 80,7471 0,44 0,36 0,29 0,19 0,16 0,12 0,12 0,12 0,09 0,04 0,02 -0,02 -0,05 -0,09 -0,11 -0,13 -0,13 -0,29 -0,48 4,34 -1,42 5,01 -0,67 1,50 1,93 1,73 N/A 0,68 2,35 1,12 1,57 -4,84 3,78 -0,28 5,68 -0,72 -0,58 -1,55 -6,34 -4,83 8,13 -8,00 2,59 4,05 1,93 N/A 0,05 1,46 1,26 4,73 -11,02 4,56 -2,85 5,83 -7,74 -1,58 -3,47 -9,53 6,83 6,05 -9,74 3,24 11,68 10,80 N/A -0,08 10,78 12,86 17,39 -21,63 8,84 16,99 24,73 -12,62 16,39 -1,71 -7,51 -0,93 8,76 -16,14 -0,24 -0,08 9,52 N/A -14,61 -4,13 5,52 5,81 3,30 8,83 1,40 4,37 8,88 3,09 -5,44 -2,07 2,28 7,26 -5,24 4,63 1,52 3,39 3,83 1,03 1,00 3,80 5,23 -1,55 3,76 0,08 6,53 -3,00 0,19 0,38 5,212 13,480 13,148 23,458 113,426 67,432 48,046 5,000 14,025 13,045 329,338 342,860 13,874 7,046 127,254 773,274 16,363 43,793 16,926 4,64 1,84 1,20 3,71 9,32 8,22 4,30 0,18 3,28 4,32 8,67 7,71 8,03 1,01 4,61 8,86 7,34 4,41 3,82 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 HI-conservative Select Eurobond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond Capital One OTP euro obveznički € € € € € € € € kn € 11,1364 13,0579 122,1592 169,0400 136,8514 126,1000 158,2300 126,6300 154,2100 126,3003 0,11 0,10 0,08 0,07 0,06 0,05 0,04 0,01 -0,01 -0,06 2,91 0,69 1,45 3,16 1,86 2,91 3,40 3,05 2,04 2,20 3,86 1,89 2,89 6,39 3,82 6,31 5,14 4,93 5,72 5,73 3,55 4,23 6,76 14,75 6,36 4,40 13,46 8,35 8,70 14,29 1,32 3,27 4,44 6,81 3,88 4,30 5,31 4,59 8,12 5,44 3,66 1,40 2,30 5,07 2,23 5,31 4,17 5,22 3,86 3,24 5,960 7,290 46,542 254,648 86,983 98,975 137,188 91,608 12,713 9,880 8,22 8,30 4,61 7,97 8,25 6,95 8,86 7,18 5,55 4,41 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 PBZ Euro Novčani Erste Euro-Money PBZ Novčani fond PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Cash Platinum Cash ZB plus ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash € € kn $ kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn 123,3900 103,4200 130,5900 123,5000 129,7534 11,1163 100,7023 160,5365 138,1827 138,5397 141,8600 135,6858 135,7300 136,5365 132,7432 120,5648 114,7846 10,4711 106,5114 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,10 1,34 0,84 1,11 1,01 1,02 -0,67 0,46 0,84 0,97 0,90 0,23 0,91 0,67 0,81 0,57 0,77 0,91 1,07 2,38 2,61 2,14 2,02 2,89 2,15 -0,10 1,64 1,62 8,58 2,48 0,77 2,08 1,17 2,25 1,64 1,83 2,04 2,36 5,01 N/A 6,37 3,24 6,88 5,30 N/A 5,72 3,70 6,87 7,35 4,20 5,59 4,34 5,45 4,68 5,49 N/A 6,47 4,47 N/A 6,55 4,24 5,81 6,72 N/A 4,94 3,35 4,38 4,97 4,48 4,50 4,81 4,55 4,36 5,62 N/A 6,48 1,70 1,89 1,35 1,66 1,91 1,53 -0,51 0,92 1,21 1,54 1,67 0,47 1,44 0,94 1,59 1,17 1,25 1,44 1,53 249,902 310,485 996,613 33,202 244,698 64,084 5,468 2465,179 97,247 108,814 934,917 10,988 529,705 106,787 38,782 74,710 137,248 39,000 120,988 7,81 0,64 11,12 5,08 4,61 1,63 0,79 9,81 9,81 7,60 7,22 6,97 6,95 6,64 6,36 4,39 2,52 0,94 1,01 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 13.05.2010 Obveznički fondovi Novčani fondovi investor 31 > nacionalno > lokalno > svijet business.hr Ponedjeljak 17/5/2010 TRŽIŠTE NOVCA regija Nepodmireno 200 mil. kuna potražnje Rast u Makedoniji i Skoplju Ukupna potražnja na Tržištu novca i u petak je premašila ponudu, a kako se zbog iskorištenih limita kreditora nije u potpunosti mogao plasirati sav ponuđeni novac, nepodmireno je ostalo 200 milijuna kuna potražnje. Potražnja je iznosila 279,5 mil. kuna, a ponuda je dosegnula 154,5 milijuna kuna ili 17 posto više nego u četvrtak. H Slovenski indeks SBITOP i makedonski MBI 10 rasli su na tjednoj razini 2,5 posto, na 925,75 odnosno 2517,6 bodova. Najviše se u petak u Ljubljani trgovalo dionicom Krke koja je ostvarila 879.761 euro prometa, dok se na drugo mjesto pozicionirala dionica Telekoma Slovenije s prometom 156.592 eura. Dionica Komercijalne banke Skopje bila je najtrgovanija na Makedonskoj burzi, gdje je ostvarila 948.460 denara prometa, a slijedila je dionica Makedonskog telekoma s prometom 332.344 denara. Sarajevski SASX-10 u petak je u odnosu na tjedan prije pao 2,48 posto, na 966,03 boda. Sarajevski borkeri najviše su posla u petak imali s dionicom Prevoza radnika Kreka kojom se trgovalo u vrijednosti 203.544 konvertibilne marke. B. S. brojke 0,16 0,96 posto pao je banjalučki BIRS posto pao je makedonski MBI 10 Inflacija bi mogla postati novi europski problem ŠOK I NEVJERICA Odluka Europske središnje banke da podrži problematična tržišta obveznica kupnjom državnog duga slabijih ekonomija šokirala je ekonomiste navikle na dosadašnji antiinflacijski stav Iako je europski plan spasa vrijedan 720 milijardi eura zasad smirio oluju nastalu zbog prevelike zaduženosti pojedinih zemalja, neriješeni fiskalni problemi Velike Britanije i ostalih članica euro- Business tv Kapital Network, Ponedjeljak 17. 5. 20:00 20:15 20:30 21:00 21:15 21:45 22:00 22:20 22:30 22:45 23:15 VIJESTI PREGLED TJEDNA KN SPECIJAL VIJESTI POSLOVNI KURS pregled tržišta BIH VIJESTI THE NEW EDGE, magazin 1 NA 1, Sučeljavanje stavova VIJESTI E- HRVATSKA, emisija VIJESTI zone mogli bi utjecati na povećanje stope inflacije, piše Wall Street Journal. Ekonomisti u Credit Suisseu i Morgan Stanleyu zabrinuti su zbog štetnog inflatornog skoka koji se dogodio bez jasnog upozorenja s europskih financijskih tržišta. Zabrinutost izaziva činjenica da šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet i Mervyn King, šef Bank of England, ne zauzimaju agresivan stav zbog inflacije kakav bi trebali, što stvara pritisak na funtu i euro te potiče rekordnu potražnju za zlatom, povijesnim utočištem onih koji su zabrinuti da će njihova gotovina izgubiti na vrijednosti. Uplašeno tržište Euro je u četvrtak pao na 1,2570 dolara i tako se približio najnižoj razini u posljednjih 14 mjeseci unatoč paketu spasa Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda vrijednom 720 milijardi eura namijenjenom problematičnim članicama eurozone. Britanska funta iznosi 1,4715 dolara, a početkom godine vrijedila je 1,61 dolar. Cijena zlata dostigla je ovaj tjedan rekordnih 1243,10 dolara za uncu. Švicarski frank, norveška kruna i švedska kruna također jačaju u odnosu na euro. Osim podrivanja povjerenja u valute, nagli skok stope inflacije mogao bi prestrašiti tržište narušavajući vri- jednost investicija s fiksnom kamatnom stopom. Tiskanje novca Zauzvrat bi investitori mogli zahtijevati veće prinose na državne obveznice u vrijeme kada je nagomilanom europskom dugu potrebno refinanciranje, predviđa WSJ. Ekonomski rast u Britaniji i ostalim zemljama eurozone i dalje je trom, što znači da opasnost od rasta potrošačkih cijena vjerojatno i nije primarna briga političara. Štoviše, veća stopa inflacije mogla bi im dobro doći u otplati dugova. No ekonomisti ipak ne gledaju blagonaklono na poteze Europske središnje banke koji potiče rast inflacije. Odluka Europske središnje banke da podrži problematična tržišta obveznica kupnjom državnog duga slabijih ekonomija šokirala je ekonomiste navikle na dosadašnji antiinflacijski stav. Iako banka još ne poseže za tiskanjem novca kako bi financirala kupnju obveznica i novac pronalazi na drugi način, ekonomisti strahuju da je samo pitanje vremena kada će se i to dogoditi. Biljana Starčić HRVATSKOJ TREBAJU PROMJENE ŠOK I NEVJERICA Analitičari UniCredita tvrde kako je kriza pokazala da je dosadašnji model gospodarskog rasta u Hrvatskoj potrošen i da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu 26 Odluka Europske središnje banke da podrži problematična tržišta obveznica kupnjom državnog duga slabijih ekonomija šokirala je ekonomiste naviknute na dosadašnji antiinflacijski stav 31 UniCredit: Udjel loših kredita ove će godine dosegnuti vrhunac, a slaba je potražnja za novim kreditima Dobitnici dana (ZSE) Hoteli Podgora +29,35% Varteks +9,05% Kutjevo +8,3% Genera +5,56% Saponia +3,66% 28 Raste Inflacija uzrokovana spašavanjem Grčke mogla bi postati novi europski problem Gubitnici dana (ZSE) Karlovačka banka -63,41% ZIF Velebit -21,67% Đakovština -11,42% Lavčević -10,57% SN holding -9,34% 15 Nema promjene 26 Pada indeKSi CROX Mirex Vrijed. Prom. 1,240.72 0,99% 149,44 0,02% Sirova nafta 86,15 Prirodni plin 3,89 Zlato 1.177,34 Srebro 18,59 Goveda 98,30 1,15% 5,35% 0,40% 0,43% 0,48% Negativni trendovi pokopali Crobex LOŠ TJEDAN Tijekom cijeloga trgovinskog tjedna ulagači su se suzdržavali od kupnje domaćih dionica uz nekoliko manjih iznimki, poput Erste banke u petak Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u petak ponovo su obilježavali vrlo nizak promet i blage oscilacije Crobexa, pri čemu je milijunski promet ostvaren samo dionicama HT-a i Varaždinske banke. Na kraju radnog tjedna Crobex je pao 0,87 posto, na 2063,36 bodova, koliko je pao i Crobex 10, koji je završio na 1108,76 bodova. U cijelom prošlom tjednu Crobex je pao 2,2 posto. Redovan promet dionicama premašio je 15,45 miliju- kuna, pri čemu je ostvaren impresivan promet, koji je gotovo dosegnuo šest milijuna kuna. Gotovo bez dobitnika PETAR RADAKOVIĆ, predsjednik Uprave Erste banke, čija je dionica u petak porasla gotovo dva posto snimio hrvoje dominić na kuna, što je oko četiri milijuna više nego u četvrtak. Minus u Europi Na londonskoj, frankfurtskoj i pariškoj burzi vodeći su indeksi pali između 1,2 i 2,5 posto ponajviše zbog pada cijena bankarskih dionica. Ulagače zabrinjava izloženost europskog bankarskog sektora grčkom javnom dugu. Državni zavod za statistiku objavio je u petak da su u travnju cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle 0,4 posto u odnosu na ožujak, a u odnosu na lanjski travanj porasle su 0,6 posto. U Hininoj je anketi šest makroekonomista procijenilo da će inflacija u prosjeku iznositi 0,7 posto. Inflacija od 0,6 posto nije zabilježena od 2000. godine, otkada se u izvješću DZS-a navode podaci. Najlikvidniji Hrvatski telekom u petak je osvojio i neslavnu titulu gubitnika dana. Dionice najvećeg domaćeg telekoma potonule su 1,09 posto, na 273 kune. Telekomom je trgovano u rasponu od 273 do 278,38 Hoće li se optimizam vratiti na Zagrebačku burzu, pratite na... Iako je u petak bilo iznimno teško pronaći dobitnika na Zagrebačkoj burzi, on je identificiran u dionici Erste banke. Ta je bankarska dionica porasla 1,71 posto, na 356 kuna. Banka je vlasnike izmjenjivala u rasponu od 349,95 do 356 kuna, a zadnja je transakcija zaključena po najvišoj cijeni. Sasvim iznenađujuće, na drugoj najlikvidnijoj poziciji našla se dionica Varaždinske banke, koja je porasla simboličnih 0,07 posto, na 60,05 kuna. Svih 25.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni 60,05 kuna, što sugerira dogovorenu transakciju. Nadomak milijunskog prometa našla se dionica Uljanik plovidbe, koja je pala nemalih 2,56 posto, na 645 kuna. Pulski je brodar vlasnike izmjenjivao u rasponu od 616 do 645 kuna. Nikola Sučec www.business.hr komentar Hrvatska nije Švedska Ante Pavić [email protected] N obelovac Paul Krugman u svojoj je kolumni oštro napao bivšu američku administraciju i njezine pristaše da upornim usporedbama SAD-a s Grčkom žele demontirati socijalnu sigurnost američkih građana, koju je novi predsjednik Barack Obama uspio učvrstiti reformom zdravstvenog sustava u kojem bi svaki američki građanin imao pravo na zdravstvenu zaštitu. Istu onu koju Hrvatska, ponosno preuzevši od SAD-a baklju neoliberalne misli, kani smanjivati podsmjehujući se švedskoj kratkovidnosti i neinventivnosti. Krugman tvrdi da fiskalna stabilnost ovisi o uspješnoj provedbi reforme. Smatra da se zbog poreznog sustava bogate samo najbogatiji te da plašenjem grčkim sindromom konzervativci žele vratiti sustav na staro. Njegov je zaključak da SAD nije Grčka. Mogao bi svojim znanstveno potkrijepljenim optimizmom štogod naučiti hrvatsku premijerku, čija je Vlada, doduše, već davno dokazala da Hrvatska sasvim sigurno nije Švedska. [email protected] www.business.hr
© Copyright 2024 Paperzz
