close

Enter

Log in using OpenID

3ska!!! br. 14 - Centar za mlade Pula

embedDownload
Godina: V
Broj: 14
Studeni 2013.
1) Iva Kolarić – Ne možeš biti
mlad i u isto vrijeme znati. Mladost
je previše obuzeta životom da bi znala,
a znanje sobom da bi živjelo.
2) Vlasta Vujačić – Volim dobre ljude, lijepo
vrijeme, putovanja i dobar film!
3
1
3) Adrijana Kovačević – Umjetnost života je biti
svoj... još uvijek istražujem svoj put...
2
4) Matea Lacmanović – Vječna spavalica, trenutna studentica kroatistike i anglistike, povremena novinarka :)
5) Zorica Višković – Volim sve što vole mladi i pozdravljam
sve koji me znaju.
4
5
6) Maja Cukon – Bok, ja sam Maja. Volim prirodu, muziku, ljude,
knjige i želim upoznati svijet.
7) Dunja Lendić – Citirat ću Victora Hugoa: "Usudit se – to je cijena napretka!"
8) Sanja Pavleković – Još uvijek se veselim paketima iz Slavonije i lijepim danima koji nam konačno stigoše...
6
9) Maja Novak – Podjednako volim more i planinu, pse i mačke, snijeg i
sunce. I glazbu, film i kazalište. Dobru knjigu. Inteligentne ljude sa smislom za
humor. I još puno toga, a odnedavno i 3sku! :)
10) Tea Radošević – Volim život u prirodi, ronjenje i tišinu mora, traženje
školjkica u pijesku, kajakarenje u ranu zoru, održavanje ravnoteže na
slackline-u, plivanje, fotografiju, snježne vrhove planina, zelene livade,
šetnje sa psom, dječju iskrenost, oblake zanimljivih oblika, upoznavanje novih ljudi i kultura, putovanja. Život je prekratak da ga ne bismo
živjeli punim plućima!
7
8
11) Ana Milovan – Optimizam. Zeleno. Voće. Ljudi. Priroda.
Volontiranje. FERi. C(A (privremeno kaj). :-)
9
11
12) Elvis Fekete – Rođen sam mudar, ali već me godinama uče da to zaboravim, volim oblake, stabla, ljude,
boškarine, šparuge i miris svježeg kvasca, upravo tim
redoslijedom..., ne volim kada mi netko laže, kada
netko špagete lomi na pola i kada mi strani brodovi
zagađuju more. Pričam sa životinjama i maslinama, ponekad i naglas, a u sebi često šutim..., da
bi se sjetio kako sam se rodio mudar.
10
13) Marino Jurcan – glazbenik,
menadžer u kulturi i urednik. Voli
putovanja, rekreaciju i obiteljski boravak u prirodi i jug
Istre.
12
13
IZDAVAČ:
Centar za mlade Pula,
Kandlerova 10, 52 100 Pula
Telefon/faks: +385 (0) 52 211 364
Mobitel: + 385 (0) 99 211 6552
e-mail: [email protected]
URL: www.mladipula.org
NOVINARSKI TIM CENTRA ZA MLADE
INFOTERENCI:
Iva Kolarić
Vlasta Vujačić
Adrijana Kovačević
Matea Lacmanović
Zorica Višković
Maja Cukon
Dunja Lendić
Sanja Pavleković
Maja Novak
Tea Radošević
Ana Milovan
Elvis Fekete
Marino Jurcan
UREDNICA:
Vlasta Vujačić
POMOĆNICA UREDNICE:
Sanja Pavleković
LEKTURA I KOREKTURA:
Sanja Pavleković
AUTORI NASLOVNICE:
Zvonimir Čačić
Jelena Nikolić
Zorica Višković
2
Mladi sve deblji i deblji…
Adrijana Kovačević
6
Znate li što je celijakija?!
Iva Kolarić
8
Zdravlje je trud, vrijeme i odluka
Maja Cukon 10
Vlasta Vujačić 12
16
Matea Lacmanović 20
Kako očuvati mentalno zdravlje
Fitoaromaterapija: Povratak prirodi
Bolje spriječiti nego liječiti
U dobru i u zlu…i u teretani
Vlasta Vujačić 24
Za Lovru sport je “gušt”!
Dunja Lendić 30
Socijalnim inovacijama do novih radnih mjesta
DIZAJN I PRIJELOM:
Zvonimir Čačić
NAKLADA:
1300 primjeraka
Tiskanje ove publikacije omogućeno je
zahvaljući finacijskoj potpori Istarske
županije i Grada Pule. Sadržaj ove
publikacije isključiva je odgovornost
autora i nužno ne izražava stajalište
izdavača i Donatora.
Sanja Pavleković 32
Vlasta Vujačić
Od stope dinosaura do sirove prehrane
> Zorica Višković
Usprkos tome što slika zdravlja suvremenog čovjeka na prvi pogled
izgleda bolje nego ikada prije, mnoge teške bolesti za koje naši preci
nisu znali, danas su počele poprimati obilježja epidemije.
U tu kategoriju spadaju: dijabetes, metabolička
bolest s teškim komplikacijama od koje danas u
svijetu boluje 35 milijuna ljudi (procjene su da će
do 2030. godine biti 43 milijuna oboljelih), zatim
zloćudne bolesti poput karcinoma pluća i debelog
crijeva koje su sve češće uzrok smrtnosti (od raka
s tendencijom brzog rasta boluje čak 11 milijuna
ljudi u svijetu), te bolesti kardiovaskularnog i lokomotornog sustava. Što je uzrok svemu tome?
FAST FOOD NAJPOŽELJNIJI OBLIK
PREHRANE
Među stručnjacima je upostavljen konsenzus da su
ove bolesti, čije je liječenje veliki društveni trošak,
uvelike uzrokovane promjenama u stilu života
modernog čovjeka. Taj stil se najčešće opisuje
kao sjedilački, a praćen je i promjenama u prehrambenim navikama. Ponašanja koja povećavaju
rizik od razvoja ovih bolesti jesu: pušenje, manjak fizičke aktivnosti, često konzumiranje brze i
visokokalorične hrane te pretilost.
Pretilost predstavlja veliki društveni, zdravstveni, estetski i psiho-emotivni problem. U svijetu
je preko 400 milijuna odraslih te između 30 i 45
milijuna djece pretilih, a godišnje u svijetu umire
2,5 milijuna ljudi zbog zdravstvenih tegoba uzrokovanih debljinom.
2
Masnoće i šećeri, inače rijetki nutrijenti u prehrani naših predaka, postali
su češći na našim trpezama kako se
razvijala industrijska proizvodnja. Nažalost, prehrambeno blagostanje nije ostalo izolirano od
globalnog ekonomskog trenda i
logike skraćivanja proizvodnog
ciklusa uz maksimizaciju profita. Tako se u proizvodnji hrane počelo
koristiti puno više aditiva, zasićenih
masnoća, jeftinih šećera, glukozno-fruktozni sirup, umjetna sladila i pojačivači okusa poput
monosodijevog glutaminata čija je povezanost
s pretilošću te teškim metaboličkim bolestima
višestruko dokazana.
Fast food ili brza hrana je najpopularniji
i najbrži način prehrane modernog čovjeka.
Istraživanja pokazuju kako takav način prehrane stvara otpornost na leptin, hormon koji daje
signal sitosti tijelu i igra važnu ulogu u metabolizmu čovjeka. Koristeći se manipulativnom moći
reklame, uz obraćanje sve mlađim članovima
društva čija je moć kritičkog mišljenja mala, industrija brze hrane uspjela se nametnuti kao
poželjan način prehrane.
3
Mladi su sve deblji i deblji...
U svijetu je preko 400 milijuna odraslih te između 30 i 45 milijuna
djece pretilih, a godišnje u svijetu umire 2,5 milijuna ljudi zbog
zdravstvenih tegoba uzrokovanih debljinom.
RADIJE SJEDIMO NEGO SE KREĆEMO
Mladi danas sve više vremena provode sjedeći:
sjede u školi/na fakultetu/na poslu u prosjeku od
pet do šest sati, zatim kod kuće učeći, a kad se i
odmaraju, ponovno sjede. Osim toga, mladi su
društvene kontakte u velikoj mjeri zamjenilli komunikacijom posredstvom društvenih mreža kao
što su Facebook i Twitter.
Svi gore navedeni podaci relevantni su i za
Hrvatsku, a u prilog tome idu i rezultati naših
istraživanja. Prema istraživanju “Hrvatske zdravstvene ankete” iz 2003. godine:
Ništa bolje stanje nije ni po pitanju tjelesne
aktivnosti i navika u slobodnom vremenu. Naime,
Hrvatska se nalazi na 20. mjestu od ukupno 39 zemalja s obzirom na preporučenu dnevnu tjelesnu
aktivnost. Sve je jasnije da mlađa populacija svoje
slobodno vrijeme provodi ispred televizora: čak
34% dječaka i 29% djevojčica, a vikendom i preko
50% njih, provede 4 i više sati ispred televizora.
Brzi tempo suvremenog života ne ostavlja
previše slobodnog vremena i zahtijeva određena
prilagođavanja. Ipak, rješenje nije niti u tome da
pripremanje hrane zamijenimo kupnjom već pripremljene, ili one koju je potrebno samo kratko
doraditi u mikrovalnoj pećnici. Nekoliko sati
“izležavanja” pred televizorom ili “surfanja” Internetom ne pomažu u rekreiranju uma i tijela te
ne obnavljaju vitalnu snagu i energiju na način na
koji to čine opuštena šetnja, plivanje, sat vremena
vožnje biciklom u prirodi i druge fizičke aktivnosti.
Epidemija pretilosti kuca nam na vrata. Sve
je više metaboličkih, kardiovaskularnih i lokomotornih bolesti. Stoga, ne bismo smjeli odgađati
trenutak kada ćemo se zapitati - što nije u redu s
našim navikama!?
Govoreći o mlađoj populaciji,
podaci Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo ukazuju da se
udvostručio postotak djece s
prekomjernom težinom u posljednjih osam godina.
97,1% muškaraca i 92,8% žena hrani se nezdravo;
37,67% muškaraca i 31,08% žena ima povećanu
tjelesnu težinu;
21,47% muškaraca i 19,48 žena je pretilo.
Iz toga proizlazi da čak 59,04% muškaraca i
50,56% žena ima problema s povećanom i prekomjernom tjelesnom težinom.
Govoreći o mlađoj populaciji, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukazuju da se
udvostručio postotak djece s prekomjernom težinom u posljednjih osam godina. Naime, 2001.
godine u Hrvatskoj je 12,5 % djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu, a u 2009. godini taj je postotak iznosio 26,4.
Analizirajući prehrambene navike osnovnoškolaca u Istarskoj županiji u razdoblju od 2005.
do 2008. godine, pokazalo se da djeca neredovito
uzimaju obroke: jedna trećina anketirane djece
redovito doručkuje, 22% njih neredovito uzima
zajutrak prije odlaska u školu, dok nešto više od
jedne trećine uopće ne doručkuje!
4
5
> Adrijana Kovačević
Prehrana bez glutena jedina je
terapija za celijakiju.
Na tržištu novih dijeta, održavanja težine i neke imaginarne ljepote, mnogi mladi, a i neki odrasli misle da je bezglutenska prehrana novi val trenda. To nije tako. Riječ je bolesti pod imenom
celijakija koja zahtijeva strog režim prehrane.
Naime, zbog unosa namirnica od glutena ili čak
namirnica koje ga sadrže samo u tragovima,
mogu dovesti do reakcije imunosnog sustava u
crijevu. U tom slučaju dolazi do kronične upale
i atrofije crijevnih resica. Celijakija je bolest koja
pogađa djecu i odrasle; zahvaća sve dobne skupine
i oba spola te u pravilu od nje boluje 1% populacije. Različiti simptomi te bolesti dugotrajno mogu
biti skriveni i neprepoznati. Simptomi su toliko
raznoliki da se bolest dijeli u različite kliničke oblike: od tipične ili simptomatične koja se razvija
u najranijoj dobi tijekom uvođenja dohrane koja
sadrži žitarice, do atipične koja nastupa tek kasnije te koja može izazvati smetnje u razvoju djece
u školskoj dobi. Postoji i “tiha” celijakija iz razloga
što kod pogođene osobe ne postoje vidljivi simptomi, te čak postoji i potencijalna celijakija koja
može uzrokovati ozbiljna crijevna oštećenja, ukoliko osoba ustraje na uobičajenoj prehrani.
6
TERAPIJA
Prehrana bez glutena jedina je terapija za celijakiju. Strogim pridržavanjem prehrane bez glutena
dolazi do potpunog nestanka simptoma bolesti
bez upotrebe lijekova. Za provođenje stroge prehrane bez glutena neophodna je točna informiranost bolesnika o proizvodima koji sadrže gluten.
Mora se paziti na moguće skrivene izvore glutena,
jer može biti prisutan u aditivima, konzervansima
i različitim stabilizatorima, a koji se često nalaze
u gotovoj hrani, lijekovima, nekim sredstvima za
održavanje higijene usta, itd. Bezglutenske namirnice moraju imati vidljiv znak prekriženog klasa
pšenice.
Svjesni izazova s kojima se susreću osobe
pogođene celijakijom, rad udruga za celijakiju
vrlo je koristan, sveobuhvatan i potpora je kako za
bolesnika, tako i za njegovu obitelj, a u konačnici
i za cijelo društvo. Svi dijagnosticirani
bolesnici i njihove obitelji imaju priliku biti
uključeni u rad takvih udruga. Upravo u potrazi
za jednom takvom udrugom, kao i za boljom informacijom o tome što je točno celijakija, razgovarali smo s Đitkom Bartolović, predsjednicom
Udruge za skrb oboljelih od celijakije Istarske
županije.
• Možete li reći kako je došlo do osnutka i razvoja udruge?
Doktorica i medicinska sestra koje su tijekom
svog rada uvidjele da postoji potreba za pomoć
osobama oboljelih od celijakije, 1992. godine su
u prostorima tvornice stakla otvorile Udrugu za
skrb oboljelih od celijakije. Pridružili su im se i
roditelji djece s dijagnozom celijakije u potrazi
za informacijama. Širenjem udruge i dolaskom
novih članova, Grad Pula dodijelio im je prostor
u pulskom Društvenom centru Rojc.
• Kako su vas prihvatili u Rojcu i kako ljudi reagiraju na spomen celijakije?
U Rojcu smo primljeni jako dobro, imamo
svoj prostor u kojem djelujemo, a kako su tijekom
godina mediji počeli redovito obavještavati o
našim aktivnostima, tako su i ljudi počeli shvaćati
drugu stranu prehrane bez glutena te uvidjeli da
nije riječ o nikakvom hiru. Sada, zbog dostupnosti
informacija i mladi razumiju svoje vršnjake te njihovu bezglutensku dijetu.
Bezglutenske namirnice
moraju imati vidljiv znak
prekriženog klasa pšenice.
• Kakve aktivnosti imate i u kojoj mjeri je uključena mlađa populacija?
Često organiziramo mjesečne sastanke s
roditeljima djece, a i samu djecu pokušavamo uključiti na način da se druže, razmjenjuju iskustva
i tome slično. Tijekom zimskog razdobolja organiziramo i večeru za članove, mlade i općenito sve
ljude koji su nam tijekom godina pomagali u radu
Udruge. Naravno, večere su uvijek na bazi bezglutenske prehrane. Kroz godinu, u Puli, a i Istri redovito se održavaju razne manifestacije posvećene
celijakiji, kao što je Tjedan svijesnosti o celijakiji
i Dan celijakije, gdje su uključeni mladi i srednje
škole na način da daju svoj doprinos u podizanju
svijesti o ovoj bolesti.
• Kako Vam se mladi mogu obratiti za savjet ili
priključiti u rad udruge?
Tko god ima neka pitanja ili se želi uključiti i
pomoći u radu, slobodno može doći do naše prostorije koja se nalazi na prvom katu u Rojcu ili se
javiti na telefon 052 506 055.
7
> Iva Kolarić
FOTOGRAFIJA: Zvonimir Čačić
ZNAJU LI DJECA ŠTO JE ZDRAVA PREHRANA?
Zdravlje se definira kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.
Također se, u proširenom smislu može promatrati
kao stanje dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog
blagostanja. Ono se najčešće upotrebljava kao pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih
posljedica), deformacija i duševnih poremećaja.
Neki od uvjeta nužnih za zdrav životu jesu: uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i higijena,
te stabilne obiteljske i društvene okolnosti.
Neki od uvjeta nužnih za
zdrav životu jesu:
uravnotežena prehrana,
tjelesna aktivnost,
higijena,
stabilne obiteljske
i
društvene okolnosti.
8
Osobno je iskustvo najbolji primjer...
Da bih potkrijepila te tvrdnje, ispričat ću svoju
priču. Sve je započelo prije 15-ak godina, kada
sam se, kao djevojčica napokon odlučila baviti
sportom - plivanjem, bez obzira što je i dalje postojala jedina prepreka – natjecanje. Mislila sam
si: "U vodi sam, bazenu, a tamo me nitko ne može
vidjeti, niti ja mogu koga čuti dok se svom svojom snagom nastojim boriti i doplivati do kraja – i
pobijediti. Trajalo je godinama. Stigao je pubertet,
srednja škola, a onda je došao i faks".
Mislim da će moja priča najviše zanimati cure,
radi kojih sam se i odlučila napisati ovaj članak.
Smatram kako ljepota žene proizlazi iz njenog
osobnog zadovoljstva, ponajprije samom sobom,
što poslom, fakultetom, društvenim životom, ili
svime zajedno.
Prije samog upisa na fakultet htjela sam izgubiti nešto viška kilograma, a željeno sam postigla
tako što sam pripazila na unos hrane. Jednostavno, nisam jela ako nisam bila gladna. Naposljetku,
dobila sam što sam htjela, bez previše napora. Godinama sam održavala svoju težinu. Bez previše
aktivnosti, osim "samog" fakulteta i sve što on sam
po sebi nosi (određen mentalni napor zbog kojeg
organizam troši puno energije). Razmišljanje o
tome što zapravo unosim u organizam i koliko se
krećem počelo je biti dio moje svakodnevice. Svako jutro započela bih s doručkom, oko podneva
bih jela voće, ručak je sadržavao
kvalitetnije namirnice; večera
je bila rezervirana za nešto laganije, a za međuobroke često
sam sa sobom u torbi nosila
orašaste plodove. O vodi kao
glavnom piću tijekom dana ne
moram niti puno govoriti: dvije
litre dnevno još i danas popijem.
Bočice od 0,5 l uvijek su mi bile
pokazatelj koliko sam popila
toga dana. Danas je to drukčije organizam se naviknuo na unos
određenih namirnica, čak i vode
pa sve dolazi samo po sebi. Iako
je za takve rezultate bilo potrebno pet godina, isplatilo se.
Uz prehranu, i vježbanje je
postalo sastavni dio moje svakodnevice. Hodanje ili trčanje na
svježem zraku, pilates, vožnja
bicikle, sve su to aktivnosti koje
čovjeka znaju usrećiti. Pozitivna
energija koja se osjeća nakon
određene aktivnosti, tjera te
da isto ponoviš sutra. Za takvo
što također je bilo potrebno
vrijeme, ali što je ulog od dvije
godine koje se kasnije vraća
cijeloga života.
Koncipirani po programu HACCP-a. Za one koje zanima pojam
HACCP-a: ono je alat koji pomaže proizvođačima hrane prilikom
identifikacije, procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu proizvodnu liniju. Nastao je
na temelju razvojnog programa sigurnosti hrane za astronaute
prije skoro 40 godina u Pillsburyu, SAD. Program za astronaute
bio je usredotočen na sprečavanje nastajanja opasnosti koje
su mogle uzrokovati bolesti prenosive hranom i to na temelju
znanstveno utemeljenih spoznaja te preventivnih kontrola u
svrhu ranog uklanjanja eventualno nastalih nepravilnosti. Nakon tog pilot projekta nacionalne američke svemirske agencije
(NASA) više ništa nije bilo isto u sustavu sigurnosti hrane. HACCP
je postao općeprihvaćeni standard za sve ozbiljne poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom hrane diljem svijeta te potvrđen
od strane Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Komisije Codex
Alimentarius (uspostavlja međunarodne norme glede hrane) i
Nacionalnog savjetodavnog vijeća o mikrobiološkim kriterijima
za hranu SAD-a. U današnje vrijeme postoje inačice HACCP-a
širom svijeta, a posebno u SAD-u, koje reguliraju pravila poslovanja unutar grana prehrambene industrije.
Obzirom na navedeno možemo zaključiti kako djeca od najranije dobi jedu zdravo, u vrtićima koliko i u školama, diljem
svijeta. Radim u vrtiću s djecom i svakodnevno sam okružena
hranom koju konzumiraju, jer ju ponekad i sama jedem, baš
zbog činjenice da je zdrava i zdravstveno ispravna. Iskoristila
sam priliku i odlučila napraviti intervju s djecom, a koji će pokazati koliko djeca poznaju pojam "ZDRAVA HRANA". Dob djece
bila je između pet (5) i sedam (7) godina i većinom su bili dječaci.
Inače, svakoga se dana dogovaramo oko teme koju bi mogli obraditi, o kojoj bi mogli raspravljati, a tog jutra ja sam im
predložila da pričamo o zdravlju i zdravoj (pre)hrani. Zašto sam
napisala (pre)hrana? Pojam "hrana" dobro im je znan, dok pojam
"prehrana" nisu prepoznali sve dok im nisam objasnila otkud taj
pojam dolazi i što on znači.
Komentari djece bili su: "Zdrava hrana je brokula, lubenica, voće
i luk."
Osim toga, izradili smo i plakate na kojima se može vidjeti koliko djece raspoznaje zdravu ili nezdravu hranu. Puno djece nije
znalo jesu li jaja, keksi, žitne pahuljice, mlijeko i slično, zdravi ili
ne. Na kraju, svi smo zaključili kako je vrtić "mjesto" u kojemu se
ipak najzdravije jede.
9
FOTOGRAFIJA: Damir Zdarilek, Zvonimir Čačić
> Maja Cukon
Iako se posljednjih godina sve više spominje važnost
mentalnog zdravlja, ljudi i dalje ne obraćaju
dovoljno pažnje na ovaj segment zdravlja. Svjetski dan obilježavanja mentalnog zdravlja je 10. listopada. Jedino
tada posvećuje se veća pozornost važnosti mentalnog zdravlja,
često se organiziraju različite radionice na kojima se može saznati mnogo zanimljivih i korisnih informacija.
zahtjevima, uspješnije, doživljavaju manje svakodnevnoga stresa, imaju bolje strategije upravljanja
životom, bolje se nose sa neuspjesima, imaju bolje
socijalne vještine, boljeg su raspoloženja i manje
su depresivne. Osobe s manjkom samopouzdanja
imaju više teškoća u životu – smatraju se manje
vrijednima, teže uče, imaju problema s osjećajem
osamljenosti, te ih često prevladavaju negativni
osjećaji i osjećaj neuspjeha. Ne bismo li poboljšali
vlastiti osjećaj vrijednosti, važno je usredotočiti
se na svoje pozitivne osobine, prepoznati vlastite
mane i naučiti se nositi s njima, zatim vjerovati
Što je uopće mentalno zdravlje? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je mentalno
zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek
shvaća svoj potencijal i sposoban je nositi se sa
svakodnevnim stresovima, biti produktivan i
sposoban doprinositi svojoj zajednici. Mentalno/
psihičko/duševno zdravlje dio je općeg zdravlja
svakog pojedinca, te svatko ima pravo na njega.
Ono je temelj optimalnog funkcioniranja osobe,
obitelji, te cijeloga društva.
Stanje mentalnog zdravlja utječe na mnoge aspekte života – na kakav način se odnosimo prema
samome sebi, prema drugima, kako se suočavamo
sa životnim izazovima. Također, različite stvari
utječu na kakvoću tog zdravlja – ponašanja drugih
ljudi, naši stavovi, neki životni događaji. Važno je
znati kako očuvati svoje psihičko zdravlje. Iako su
fizičko i mentalno zdravlje jako povezani, te jedno
zahtijeva drugo, ipak se pristupi malo razlikuju.
O fizičkom zdravlju puno se govori i uglavnom
znamo (?) kako se brinuti za njega (zdrava hrana,
sport, izbjegavanje alkohola, cigareta...), dok kod
mentalnog zdravlja to nije uvijek slučaj. Dakle, da
bismo sačuvali psihičko zdravlje potrebno je biti
fizički zdrav te se na pravilan način nositi sa svakodnevnim mislima i osjećajima. Na svakodnevne
emocije najviše utječu odnosi sa prijateljima,
Mentalno zdravlje je temelj optimalnog
funkcioniranja osobe, obitelji,
te cijeloga društva.
10
u vlastite sposobnosti te naučiti razmišljati kao
uspješna i samopouzdana osoba. Čak i ako sami
ne uspijemo u tome, uvijek se možemo obratiti
različitim stručnjacima koji pomažu u ostvarivanju naših ciljeva.
Važno je znati da puno možemo i sami učiniti
za dobrobit našega mentalnoga zdravlja, a na raspolaganju je uvijek i stručna pomoć. Vrijeme je
tu bitan faktor jer je mentalno ozdravljenje dugotrajan proces. Dakle, uzmite dovoljno vremena za
sebe i budite zdravi!
roditeljima, vršnjacima, partnerom i zato je bitno
obratiti malo više pažnje na njih!
MALI SAVJETI
Jednostavne sitnice koje ne zahtijevaju od nas
puno vremena, mogu obogatiti našu svakodnevnicu i učiniti život puno kvalitetnijim. Svi znamo da
sport uvijek pomaže – čak i obična kratka šetnja po
parku sigurno je bolja od zurenja u zaslon računala,
a i pomoći će nam razbistriti misli. Pomaže i
druženje s prijateljima, razgovor, dijeljenje svojih
problema sa bliskim nam osobama, različiti hobiji kao, primjerice, sviranje ili pjevanje. Poznato
je da glazba utječe na raspoloženje, stoga i ona
može biti odličan "otjerivač" negativnih emocija.
Zadnjih godina sve veća pažnja pridaje se volontiranju – pomažući drugima osjećamo se korisno,
zadovoljno i vrijedno. Važno je i puno se smijati,
uživati u dnevnim sitnicama, surađivati s drugim
ljudima, postavljati si realne i ostvarive ciljeve,
biti kreativan i istraživati do kuda sežu granice
naše mašte, pronaći ono na čemu smo zahvalni, te
slušati potrebe svoga tijela (hrana i san!).
Važan element mentalnog zdravlja je i samopouzdanje. O njemu ovisi općenito zadovoljstvo
životom, uspješnost te prilagodljivost. Samopouzdane su osobe upornije, bolje se nose sa životnim
U zdravom tijelu zdrav je duh
11
> Vlasta Vujačić
U potrazi za ozdravljenjem, mnogi jure u najbliže ljekarne po
preporučene antibiotike i druge industrijski proizvedene lijekove,
a da se ne zapitaju, postoji li zdravija alternativa i možemo li
sami sebi pomoći.
U potrazi za alternativnim načinima ozdravljenja,
okrenuli smo broj zagrebačke udruge Anias De
Moras. Naime, njihova udruga specifična je jer
se bavi alternativnim načinima liječenja, točnije
fitoaromaterapijom.
Edukator Saša Radulović detaljnije nas je
upoznao s ovom metodom liječanja.
• Za početak, što je uopće fitoaromaterapija?
Fitoraomaterapija je spoj moderne fitoterapije
i aromaterapije. Fitoterapija je metoda liječenja,
ublažavanja i spriječavanja bolesti biljkama, dok je
aromaterapija jedan dio fitoterapije gdje se u svrhu
liječenja kontrolirano koriste eterična ulja.
• Vaša se udruga ističe zbog toga što se vaše
edukacije i savjetovanja klijentima oslanjaju na
francuski model fitoaromaterapije?
Ovaj model je poseban i rijedak u Hrvatskoj,
a od klasične aromaterapije razlikuje se upravo
12
zbog toga što sugerira korištenje eteričnih ulja na
drugačiji način. Kod nas se aromaterapija koristi
u wellness tretmanima (masaže, kupke) te inhalacijama i aromalampicama, međutim francuski
model nudi još nekoliko mogućnosti. Može se koristiti oralno (oleokapsule), vaginalno (vaginalete)
i rektalno (supozitoriji). Na taj se način eterična
ulja onda koriste smislenije, konkretnije, a svako
ulje ima svoj popis indikacija.
Fitoraomaterapija je spoj
moderne fitoterapije
i aromaterapije.
13
Fitoaromaterapija - povratak prirodi
Fitoterapija je metoda liječenja, ublažavanja i spriječavanja bolesti biljkama, dok je aromaterapija jedan dio
fitoterapije gdje se u svrhu liječenja kontrolirano koriste eterična ulja.
Fitoaromaterapija
nema nikakvih
nuspojava.
• Koliko su ljudi zainteresirani za ovaj alternativni način liječenja?
Da je interes porastao, govore same brojke.
Kad je udruga registrirana, 2009. godine, bilo je
15-ak radionica, 2010. godine 60-ak radionica,
2011. godine 90-ak radionica, a prošle je godine
bilo 140 radionica. Udruga ima svoju Facebook
stranicu "Anias De Moras" gdje svakodnevno objavljujem informacije kako sami sebi mogu pomoći
te je sve jasnije da ljude to doista interesira.
• Što čini fitoaromaterapiju pogodnom metodom liječenja?
Za razliku od antibiotika, fitoaromaterapija
nema nikakvih nuspojava. Primjerice, kad dobijete antibiotik za grlobolju, može vam se dogoditi da dobijete gljivice. Fitoaromaterapija nema
negativnih štetnih stvari. Ono u čemu se izuzetno
pokazala korisnom jest u liječenju HPV virusa
(human papiloma viruses). Tako da trenutno ne
prođe dan, a da ne dobijem poziv za liječenje ovog
virusa.
• Osim savjetovanja, vi nudite i edukacije –
tradicionalnu izradu sapuna i dekorativnu kozmetiku. Koliko se to pokazalo korisnim?
Za izradu dvije kile sapuna, od samo tri sastojaka, vi potrošite svega pedesetak kuna. Važno
je reći da se u izradi ne koriste gotove sintetičke
baze. Edukacije su se pokazale i korisnima, jer
vlastita proizvodnja može biti i kao način zarade.
Na edukaciju dolaze ljudi koji si sami žele pomoći,
ali i oni koji imaju manja obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, obrte i tvrtke.
14
• Kako izgledaju vaša savjetovanja te koliko medicinari prihvaćaju fitoaromaterapiju?
Klijenti najčešće dođu kako bi riješili nekakve
svoje tegobe. Nakon razgovora, sugerira im se
određena terapija. Sve je više zainteresiranih, što
sugerira i brojka održanih radionica, kao i broj
"lajkova" na Facebook-u, a može se reći i da je ono
puno bolje prihvaćeno od medicinske struke.
Na edukaciju dolaze ljudi koji si sami žele pomoći, ali i oni koji
imaju manja obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva,
obrte i tvrtke.
15
Umor, glavobolja, upala dišnih puteva, zubobolja i slično – redovite
su boljke koje pogađaju gotovo svih. Kako biste izbjegli ovogodišnju
zimsku prehladu, te ujedno očuvali svoje zdravlje, pripremili smo
za vas popis korisnih namirnica koje je poželjno imati u kući,
odnosno pri ruci.
PROPOLIS
Propolis je pčelinji proizvod, smolaste i ljepljive
teksture. 70 % sastava smole čine dijelovi biljke i
njihovog pupoljka, dok ostalih 30 % nastaje u procesu prerade koji čine pčele.
Ova izuzetno korisna namirnica važna je za
jačanje imuniteta, pomaže i kad se bolest već pojavi, a posebno je ljekovita u liječenju kašlja, upale
grla i sinusa.
Propolis
Med
16
MED
Osim propolisa, vrlo je važno napomenuti i uporabu meda. Riječ je o vrlo slatkom i gustom soku što
ga prave same pčele od nektara iz biljki i slatkih
izlučevina nekih kukaca. Med kao takav se smatra
najsavršenijim proizvodom prirode jer sadrži sve
vrijedne sastojke koji grade ljudski organizam.
Pri upotrebi meda treba paziti da se med ne
zagrijava iznad 600C jer se uništavaju hranjiva
svojstva. To znači da ukoliko želite zasladiti svoj
čaj medom, pustite da se čaj ohladi te zatim dodajte med. Rečeno je i da med treba uzimati drvenom
žlicom, budući da metalni pribor koji se najčešće
koristi u kućanstvima može utjecati na njegov sastav. Najpoznatije vrste meda jesu bagremov, lipin,
kaduljin, kestenov i vrijeskov med.
KADULJA
Kadulja se ubraja u jednu od najljekovitijih biljki
na našoj planeti. Da je riječ o snažnoj biljci, govori i samo njeno latinski ime Salvia officinalis,
što znači spasiti ili liječiti. Kadulja ima antibakterijsko, antigljivično i antiseptičko djelovanje.
Osim toga, ublažava depresiju i stres, pomaže kod
migrena, reuma te snižava temperaturu i djeluje
protiv bolova. Dokazano je i da smanjuje razinu
šećera u krvi te pomaže kod krvarenja i upala. Pogodna je i za regulaciju rada crijeva i želuca.
Pomaže u liječenju ženskih tegoba, a njeno
antiseptičko djelovanje omogućava efikasnu borbu s aftama, neugodnim zadahom iz usta, karijesom, problemom s grlom i krajnicima.
Kadulja se može koristiti u čaju i kao ulje.
Međutim, treba imati na umu da se ono ne koristi dugotrajno i u velikim dozama, jer može biti
toksično.
ETERIČNO ULJE LAVANDE
Koristi lavande prepoznali su još stari Grci kada
su je koristili u kupkama, s ciljem pročišćavanja
uma i duha. Lavanda je danas potrebna više
nego ikada, budući da ubrzani način života i
svakodnevni stres itekako utječu na nas i naše
psihofizičko zdravlje.
Upravo zato, eterično ulje lavande koristi se
u svrhu opuštanja, otklanjanja stresa i napetosti.
Eterično ulje lavande može se nakapati u mirisnu lampicu, što će osviježiti vaš prostor. Ukoliko
imate problema sa spavanjem, nekoliko kapi ulja
može se nakapati na jastuk (eterično ulje nije masno i ne ostavlja mrlje!).
Kadulja
Eterično ulje lavande koristi se
u svrhu opuštanja, otklanjanja
stresa i napetosti.
17
Bolje spriječiti nego liječiti
Soda bikarbona
SODA BIKARBONA
NIM (NEEM)
Soda bikarbona je poznati bijeli prah koji se koristi u kućanstvu, a često se naziva najvećim neprijateljem farmaceutske industrije. Koristi se za
uklanjanje neugodnih mirisa, pa umjesto proizvedenih dezodoransa, dovoljno je pomiješati sodu
bikarbonu s malo vode te nanijeti ispod pazuha.
Odlična je i za izbijeljivanje zubi, a može koristiti
i kao šampon za suho pranje kose ili pak kao dodatak kupki.
Budući da nezdrava prehrana narušava prirodnu tjelesnu ravnotežu, odnosno "zakiseljuje"
organizam, ova namirnica održava povoljno stanje PH u organizmu. To u konačnici može pomoći
u borbi protiv dijabetesa, osteoporoze, žgaravice,
alergija i astme. U posljednje vrijeme ističe se da
soda bikarbona može izliječiti i najteže bolesti, pa
čak i rak.
Važno je kupiti kvalitetnu sodu bikarbonu te
znati da se ona uzima u slučaju narušene ravnoteže
i kao terapija na određeno vrijeme.
Ova indijska čudotvorna biljka, zbog svog gorkog
okusa često nije dovoljno interesantna namirnica. Unatoč tome, treba napomenuti da nim
pripomaže u detoksikaciji organizma; povoljno
djeluje na mokraćni i krvni sustav; pomaže protiv groznice i poboljšava metabolizam; djeluje
antiparazitno i antispetički. Nim je koristan i kod
kožnih infekcija, osipa i akni.
U zimskom razdoblju može izuzetno pomoći
jer snažno djeluje protiv virusa, gljivica i bakterija.
Priprema: Prstohvat nima (u prahu) ubaci se u
u vruću šalicu vode. Budući da je nim vrlo gorkog
okusa, može se staviti malo meda i limunovog soka.
KAMILICA
Kamilica
Ova prepoznatljiva biljka prepoznata je diljem svijeta. Njeno blagotovorno djelovanje pomaže u obnovi i očuvanju našeg zdravlja. Može pripomoći u
regulaciji probave, smirivanju grčeva, snižavanju
temperature, ublažavanju boli, smanjenju osipa itd.
Ukoliko imate problematičnu kožu, možete
si pripraviti čaj od kamilice za umivanje lica (jednom tjedno!), a može pomoći i pri menstrualnim
tegobama.
Kamilica se može koristiti u obliku tinkture,
čaja, praška, eteričnog ulja i obloga.
JABUKA
Jabuka
18
Unatoč tome što svako voće ima svoje blagodati,
često se kaže da jabuka ima određena svojstva
koja niti jedna druga voćka nema! Jabuke zbog
svojeg antioksidandskog svojstva, pomažu u
spriječavanju kardiovaskularnih bolesti. Sadrže
i vitamin C, što pomaže u održavanju jakog
imunološkog sustava. Navodi se i da jedna jabuka
dnevno može pomoći u smanjenju lošeg kolesterola, spriječavanju karijesa, protiv kroničnog
umora, nesanice, vrtoglavice, pretilosti i drugo.
NIm
ORAŠASTI PLODOVI
Umjesto da posegnete za čokoladom ili čipsom,
probajte sa zdravim grickalicama – orašastim
plodovima (orasi, bademi, kikiriki, lješnaci, kesteni itd.) koji pripomažu u smanjenju stresa, a
pridonose i zdravlju srca. Bogati su mineralima,
vitaminima i omega 3 kiselinama. Njihovo blagotvorno djelovanje pomaže u jačanju kose, kože i
noktiju. Osim toga, odličan su "alat" za bolju koncentraciju i memoriju.
ĐUMBIR
Đumbir je gomoljasti korijen koji sve više i više
dobiva na vrijednosti. U kućanstvu se često koristi
kao začin, ali i kao lijek. Pomaže u ublažavanju
nadutosti, boljoj regulaciji probave te ublažava
kašalj i grlobolju.
Zbog svojeg antibakterijskog i antiseptičkog
djelovanja, koristi se i u prevenciji gripe i prehlade.
Orašasti plodovi
I ne zaboravite vodu i limun!
Đumbir
19
> Matea Lacmanović
Još su antički kipari
klesali svoje bogove
kao savršena bića gdje
je svaki mišić, svaka
vena izražena kako bi
prikazali savršenstvo
ljudskog tijela. Danas
svjedočimo drugačijim
"kiparima" koji ne
oblikuju kamen već
– svoje tijelo. Riječ
je o sve popularnijoj
sportskoj aktivnosti –
bodybuildingu, kojim se
bave, između ostalog,
i naši sugovornici
Angela (23) i Damir (29).
Angela i Damir
20
21
Zajedno u dobru i u zlu... i u teretani
Baviti se bodybildingom zahtijeva veliko znanje o tijelu, načinima i konceptima treninga te konstantno učenje i razumijevanje vlastitog tijela
kao i njegove reakcije na određeni način prehrane i treninga.
Damir je fitness trener u rovinjskom Pro-Gym
fitness centru i bubnjar benda Dream Project.
Ovaj ekonomist po struci počeo se baviti bodybuildingom prije 12 godina na nagovor prijatelja,
a njegova zaručnica i kolegica iz benda, Angela,
krenula je s treninzima prije dvije godine na nagovor Damira.
Angela: "Krenula sam u fitness početkom
2011. godine želeći se dovesti malo u red kao i
većina djevojaka koja se odluči za to. Vidjevši
ubrzo rezultate i genetsku naklonost, dobila sam
motivaciju za dalje."
• Kako se početi baviti bodybuildingom?
Damir: "Realno, mislim da nije moguće samo
se odlučiti početi baviti time. Naime, kao što je već
Angela rekla, to je stil života. Osoba to mora stvarno zavoljeti, kako trening, tako i sve ostale aspekte
- od kompromisa, odricanja, pa sve do ekstremnih napora koji su potrebni, posebno u natjecateljskom bodybuildingu. No, baviti se bodybildingom zahtijeva veliko znanje o tijelu, načinima i
konceptima treninga te konstantno učenje i razumijevanje vlastitog tijela kao i njegove reakcije na
određeni način prehrane i treninga."
• Kakvu ulogu igra prehrana, a kakvu sam odlazak u teretanu i treniranje?
Angela: "Prehrana je bitna koliko i trening.
Bez odgovarajuće prehrane nemoguće je postići
određene promjene fizičkog izgleda, kako na
rekreativnoj tako i na profesionalnoj razini.
Količina makronutrijenata mora biti striktno
određena u odnosu na ciljeve, genetsku predispoziciju, tip metabolizma i aktivnosti."
Angela i Damir na zajedničkom treningu
• Što je točno bodybuilding (BB)?
Angela: "BB je sport izgradnje i oblikovanja
savršeno simetričnog tijela sa što manjim udjelom potkožne masti. Iako prihvaćen kao sport,
u suštini je način života. Najveće natjecanje na
svijetu BB-a je Mr. Olimpia, a u Hrvatskoj je to
državno prvenstvo gdje je Damir ove godine osvojio 2. mjesto u seniorima teške kategorije iznad 90
kilograma, dok sam ja osvojila 3. mjesto u bodyfitnessu u kategoriji ispod 168 centimetara."
22
• Moraju li se uzimati dodatni suplementi ili se
mora posvetiti veća pažnja određenim grupama
namirnica? Što bi se trebalo izbjegavati?
Damir: "Suplementacija je uvijek dobrodošla,
ali ne i neophodna. Posebno je korisna u današnje
vrijeme kad svi imamo manje vremena za pripremanje hrane koju treba unositi gotovo svakih
nekoliko sati. Ovdje mislim na zamjenu obroka
suplementima koja je daleko brža i jednostavnija
nego pripremanje hrane. Suplementaciju vitaminima i mineralima bih preporučio svima, bez
obzira kojim se sportom bave, budući da se većina
ljudi danas poprilično nezdravo hrani.
Veća se pažnja svakako mora posvetiti izboru
namirnica, odnosno odabiru namirnica s visokim
udjelom proteina, namirnica koje sadrže ugljikohidrate nižeg glikemijskog i inzulinskog indeksa (osim neposredno nakon treninga), zdrave
masnoće i vlakna.
Svakako bi se trebala izbjegavati takozvana
junk hrana, primjerice hamburger, pizza, bijeli
kruh, burek, slatkiši, dakle sva brza i nezdrava
hrana koja je bogata brzim ugljikohidratima i
transmastima. Naravno da ju nije potrebno potpuno isključiti iz prehrane, ali je svakako potrebno konzumaciju takve hrane svesti na minimum."
• Kakvo je vase mišljenje o raznim shakeovima i
sličnim zamjenskim obrocima?
Damir: "Kao što sam već naveo, odlična su
nadopuna ili zamjena, posebno u nemogućnosti
pripreme svih potrebnih obroka. Moguće je
točno dozirati potreban omjer makronutrijenata
u odnosu na ono što želimo unijeti tijekom dana.
Svakako je puno bolja opcija od odlaska u pekarnicu ili objekte brze prehrane kao što je to kod
većine običaj."
• Što s onima koji si ne mogu priuštiti teretanu?
Gdje bi oni mogli oblikovati svoje mišiće?
Angela: "U slučaju nemogućnosti odlaska u
teretanu uvijek postoji opcija treninga kod kuće
raznim improviziranjem pokreta za koje bi inače
trebala sprava, slaganjem utega, izvođenjem vježbi
koristeći težinu vlastitog tijela, uporabom raznih
rekvizita koji ne zauzimaju prostor i za koje nije
potreban veći financijski izdatak. Sve u svemu, na
rekreativnoj razini, može se uz malo mašte i ideja
složiti i odraditi pristojan trening, posebno za nas
djevojke."
• Angela, je li se okolina promijenila prema tebi
otkako se baviš bodybuildingom ?
Angela: "Većina ljudi je ostala iznenađena
mojom transformacijom budući sam do tad živjela
potpuno suprotnim stilom života, što je rezultiralo drugačijim izgledom od ovog današnjeg do
te mjere da me ljudi koji me dugo nisu vidjeli u
većini slučajeva nisu prepoznali. Ljudi me sada
drugačije doživljavaju i imaju više poštovanja prema meni i mom trudu. Naravno, ima i onih koji to
ne podržavaju jer im to nije ženstveno, ali oni su
u manjini."
• Bodybuilding se često povezuje s raznim stereotipovima. Damire, jesi li se ti susreo s nekakvim
stereotipima (npr. da si agresivan, grubijan i sl.)?
Damir: "Da, nažalost je tako, ali to je prvenstveno nastalo iz neznanja i raznih medijskih izjava koje baš i nemaju veze s istinom. Naravno da
se nađu pojedinci koji su i agresivni i prepotentni,
ali ništa više nego što ih možemo susresti u ostalim sportovima. Ne mislim da je takav karakter
vezan za sport ili slično, već je jednostavno vezan
za karakter samog pojedinca."
Prehrana je bitna koliko
i trening.
• Angela, je li ti sada kad si "isklesala" tijelo, lakše
ili teže kao ženi ići u šoping?
"Budući da su mi se mjere jako smanjile (s L na
S), imam na raspolaganju puno veći izbor odjeće i
napokon mogu nositi odjeću u kojoj sam se prije
osjećala neugodno i nesigurno. Ne moram gledati
je li majica pretijesna, iskače li mi trbuh van i sl.
Nakon 10 godina u mom ormaru više ne vlada
crnilo, već su sad zastupljenije vedrije boje, stalno
nosim haljinice, prvi put u životu nosim vruće
hlačice, raznorazne topiće - postala sam prava
šopingholičarka! Jedini su problem, kao i svima
u ovom sportu, tijesne nogavice pa teško nađem
odgovarajuće traperice."
• Kako je bodybuilding utjecao na vašu vezu?
Damir: "To nas je povezalo na još jedan način.
Angela i ja smo dosta slični i volimo iste stvari,
živimo skupa te već 10 godina sviramo u Dream
Projectu (ja sam na bubnjevima, a ona pjeva). Sad
kako se ona počela baviti ovim sportom imamo
priliku skupa trenirati i živjeti taj stil života.
Također, vrlo bitna stavka je podrška i motivacija
partnera koja je u ovom slučaju obostrana."
23
> Vlasta Vujačić
FOTOGRAFIJA: Zvonimir Čačić, S. Ježina (Novi List)
• Kada i kako si se počeo baviti košarkom?
Moglo bi se reći da je to obiteljsko
naslijeđe. Moja mama se bavila košarkom
u mladosti i i bila je uspješna, pa sam i ja
odlučio probati. Krenuo sam igrati za školu
Veruda, kod Franka Butkovića koji me prvi
uveo u košarku. Malo je vremena prošlo
kada sam se uključio u rad Košarkaškog
Kluba Stoje u kojemu sam i danas.
• Zašto baš košarka i što čini tu igru posebno zanimljivom?
Jednostavno rečeno, kad igram - sretan
sam i taj sport me ispunjava! Osjećam se
slobodnim na terenu i kao da mogu apsolutno sve. Osim toga, košarka je
natjecateljski sport, a ja se volim
natjecati.
Posebno je zanimljiva jer je
u toj igri sve moguće. Primjerice,
događa se da u igri protiv puno slabije
24
25
Za Lovru sport je "gušt"
ekipe podcijeniš njihove sposobnosti, što im omogući pobjedu. S druge strane, utakmice u kojima su protivnici podjednaki budu jako zanimljive jer najčešće završavaju s dva
ili tri koša razlike. Kaže se da je košarka "sport za pametne
ljude", s čime bih se i složio jer dok igraš moraš razmišljati
o postavljenoj obrani, postavljenom napadu, kretnjama tvojih suigrača i konačnoj realizaciji koša, tako da to pogotovo
čini ovaj sport posebno zanimljivim i atraktivnim.
• Kako bi sebe opisao kao košarkaša? Što ti ide najbolje, a
na čemu moraš raditi?
Sebe kao košarkaša teško mogu opisati, ali znam da sam
na terenu ponekad nervozan i da bih dao sve za pobjedu,
što možda ponekad loše utječe na kadetsku momčad u kojoj
igram. Ne znam što mi ide najbolje, ali mogu reći da volim
"hvatati skokove". Međutim, vidim da još uvijek moram na
svemu raditi, ako bih se htio nastaviti baviti košarkom i ako
bih htio još napredovati na tom području. Još uvijek moram
jako puno raditi na šutu te na tehnici i brzini nogu.
Pretkadetski trofej Istarske lige i titula
najboljeg igrača, svibanj 2012.
26
• Kako izgleda tvoj klasičan trening? Koliko često treniraš
te treniraš li ikada solo?
Ovu sezonu treniram konstantno sa seniorima kod
trenera Borisa Begonje, te dva puta na tjedan s mojim
vršnjacima kadetima, kod trenera Vladimira Korošca. Moj
klasičan trening sastoji se od zagrijavanja, zatim pomoćni
trener seniora Branko Ferllati, zadužen isključivo za obranu, zadaje vježbe za poboljšavanje obrane i jačanje nogu
u stavu.
Nakon toga, trener Begonja preuzme trening te krećemo
raditi akcije i napad. Kraj treninga rezerviran je za igru, što
je meni ujedno najdraži dio. Poslije igre nastavljamo sa serijom šuteva i istezanja.
Treniram gotovo svaki dan u tjednu, ponekad i dva
puta dnevno. Subote su obično rezervirane za utakmice, a
nedjelja mi je slobodna. Ponekad napravim i solo trening s
trenerom Korošcem, i to često bude ujutro, prije škole, oko
6 i 30 sati.
• Koje trenutke najviše pamtiš u svojoj mladoj karijeri?
Nikada neću zaboraviti finale školskog prvenstva,
kada smo pobijedili školu Šijanu s trenerom Dorićem
na čelu. Šijana je bila ogroman favorit jer su za nju igrali svi moji suigrači iz kluba, a ja sam igrao sa svojim
prijateljima iz razreda koji rekreativno igraju košarku
te s još dva košarkaša koji igraju sa mnom u klubu. Podcijenili su nas, zbog čega smo osvojili školsko prvenstvo.
FOTO: S. Ježina
U budućnosti bih se
volio vidjeti kao profesionalni košarkaš, ali to
sve ovisi o meni i mom
treniranju.
Kaže se da je košarka "sport za pametne ljude", s čime bih
se i složio jer dok igraš moraš razmišljati o postavljenoj
obrani, postavljenom napadu, kretnjama tvojih
suigrača i konačnoj realizaciji koša, tako da
to pogotovo čini ovaj sport posebno
zanimljivim i atraktivnim.
Mladi Lovro protiv seniora Škrljeva, ožujak 2013.
27
Za Lovru sport je "gušt"
Od najmlađih dana navikao na trofeje
Još bih izdvojio nezaboravni trenutak kada
sam igrao za seniore u kvalifikacijama. Iako smo
izgubili u utakmici protiv ekipe Škrljeva, mogu
reći da je atmosfera u dvorani bila odlična i nezaboravna. Pamtit ću i ovogodišnji turnir protiv
Zenice u Sarajevu. Cijelu smo utakmicu bili u
egalu. Igrao se zadnji napad, koji je bio rezerviran
za mog suigrača. Međutim, on i još jedan suigrač
bili su "zatvoreni", zbog čega sam ja primio loptu,
ušao kroz sredinu te sam zabio pobjednički šut od
table. Svi su došli na teren, te su oko mene skakali
od sreće. Stvarno je bila nezaboravna utakmica.
Želio bih da bude još ovakvih nezaboravnih
trenutaka, a mislim da će ih i biti jer će naša generacija ove sezone pokušati postići veće ciljeve
na regionalnom prvenstvu, a nadamo se i na
državnom prvenstvu. Našu generaciju vodi
trener Korošec i ima velike planove s tom
selekcijom kadeta u kojoj sam i ja.
LOVRINI SPORTSKI USPJESI
KLUPSKI USPJESI
ŠKOLSKI USPJESI
2007./08. .................................................2. mj., Istarska liga (D)
2008./09. .................................................2. mj., Istarska liga (D)
2009./10. ................................................ 1. mj., Istarska liga (D)
2009./10. ................................ 1/4 finala, državno prvenstvo (D)
2009./10. .............. 1. mj., selekcija Istarske županije, Alpe Adria
2009./10. ................................................. 2. mj., Istarska liga (P)
2010./11. .................................................1. mj., Istarska liga (P)
2011./12. .................................................1. mj., Istarska liga (P)
2011./12. .................................................Državno prvenstvo (P)
2011./12. .................................................2. mj., Istarska liga (K)
2011./12. ................................................. 3. mj., Istarska liga (J)
2012./13. ................................................ 1. mj., Istarska liga (K)
2012./13. .................................................1. mj., Istarska liga (J)
2012./13. ...................................3., mj., Turnir Iliđa-Sarajevo (K)
2009./10. .........1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz.
2010./11. ........ 1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz.
2011./12. ........ 1. mj., Prvenstvo osnovnih škola 7/8 raz.
2012./13. ........ 1. mj., Gradsko prvenstvo srednjih škola
2012./13. ....... 1. mj., Županijsko prvenstvo srednjih škola
2012./13. ........ 1. mj., Međužup. prvenstvo srednjih škola
USPJESI NA TURNIRIMA 3 NA 3
2011. ............. 1. mj., Intersport Basket Tour, Rovinj, 1998/99 g.
2012. ........ 1. mj., Sportske igre mladih - županijsko, 1997/98 g.
2013. ..... 1. mj., Sportske igre mladih - državno, Split, 1998/99 g.
2013. .................................................... 1. mj., Ljetni turnir Stoja
28
INDIVIDUALNI USPJESI
2010. ................................. Najbolji igrač turnira Alpe Adria (D)
2010. ............................ Najbolji strijelac turnira Alpe Adria (D)
2011. .................................. Najmlađi igrač turnira u Italiji (J)
2011. .................................. Najbolji strijelac turnira u Kastvu
2011........... Pobjednik u tricama, Intersport Basket Tour, Rovinj
2011./12. ............................ Najbolji igrač Istarske županije (P)
2011./12. ..... Najbolji igrač Gradskog prvenstva osnovnih škola
2012./13. ....................... Najbolji igrač turnira Terme Olimia (K)
2012./13. ............................ Najbolji igrač Istarske županije (K)
(D)=dječaci · (P)=pretkadeti · (K)=kadeti · (J)=juniori
Koristi od sporta su važne za tijelo ne
samo u datom trenutku, nego i
kasnije. Sportaši najčešče paze
na prehranu, tako da je i u
tom smislu sport važan.
• Koliko je sport važan dio tvog života? U usporedbi s tobom, koliko se tvoji vršnjaci bave
sportom?
Sport je jako važan dio mog života jer se
osjećam zdravije kada trčim nego kada, na primjer, sjedim, ležim ili kada sam stalno u zatvorenom
prostoru i za kompjuterom. Jednostavno, kretanje
je jako bitno za ljudski organizam. U usporedbi
sa mnom, malo koji vršnjak se bavi sportom u
toj mjeri. Oni kažu da ja jako puno treniram
i da je to iznad prosjeka, ali mogu reći i da
imam puno prijatelja koji se rekreativno bave različitim sportovima i idu
u teretanu. Tako da je to puno bolje
nego da sjede doma i ništa ne rade.
• Koje koristi vidiš od sporta?
Bavim se košarkom jer je prvenstveno
volim kao sport. Međutim, koristi od sporta su
važne za tvoje tijelo ne samo u datom trenutku,
nego i kasnije. Osim toga, sportaši najčešče paze
na prehranu, tako da je i u tom smislu sport važan.
Baš zato što od sporta imaš puno koristi, "gušt" je
baviti se njime.
• Kako se kasnije vidiš u budućnosti? Hoće li
košarka uvijek biti dio tvog života?
U budućnosti bih se volio vidjeti kao profesionalni košarkaš, ali to sve ovisi o meni i mom
treniranju. Naravno da će košarka uvijek biti
dio mog života i ako ništa ne postignem s
njom uvijek ću se rekreativno nastaviti baviti njome.
29
> Dunja Lendić
Socijalne inovacije najbolji su alat za stvaranje novih proizvoda,
usluga ili tvrtki za jačanje europske pozicije u rastućim područjima
kao što su zdravstvo i zaštita okoliš.
Dokaz da se na socijalne inovacije promatra
kao najbolje rješenje, leži i u činjenici da se u
Europi svake godine dodjeljuju nagrade za najbolje socijalne inovatore čiji je cilj zapošljavanje
mladih, dijeleći radna mjesta između mlađih i
starijih radnika, proširenjem kvalitete socijalne
skrbi i zdravstvene zaštite putem aplikacije te
poboljšanjem pristupa tržištu rada.
Ideje ljudi pokazale su kako socijalne inovacije imaju velik potencijal za stvaranje novih
mogućnosti za rad. Ekonomska kriza je sveprisutna pa na socijalne inovacije treba gledati puno
dinamičnije, imajući na umu i socijalno tržišno
gospodarstvo. Stvaranje potencijala i novih radnih mjesta ono je što nam je potrebno u današnjoj
gospodarskoj situaciji.
Europski parlament i Vijeće EU postigli su
politički dogovor o programu EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (Easi) s predloženim
proračunom od 815.000.000 € za razdoblje 2014.2020. g. EaSI će podržati napore država članica u
osmišljavanju i provedbi zapošljavanja i socijalne
reforme na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i
30
lokalnoj razini kroz koordinaciju politike, identifikaciju problema, analizu i razmjenu najboljih
praksi.
Potpore za inovacije u području zdravlja
Zdravlje je iznimno važno za konkurentnost i gospodarski rast određene regije. Stanovništvo regije
koje živi duže i na zdraviji način, bit će duže aktivno stanovništvo, pa će na taj način biti manji
teret zdravstvenom sustavu. Važno je istaknuti
da će takvo stanovništvo koristiti gospodarskom
i održivom rastu regije. Cilj je kohezijskom politikom smanjiti nejednakosti među europskim
regijama kako bi se učvrstila gospodarska i socijalna kohezija diljem EU-a. S obzirom na to,
zdravlje sve više postaje prioritet, a glavni alati za
postizanje veće gospodarske i socijalne kohezije u
području zdravlja su Europski fond za regionalni
razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF).
Predviđeno je da će u razdoblju 2007. – 2013.
izdaci za zdravstvenu infrastrukturu iznositi
više od pet milijardi EUR ili 1,5 posto ukupnog
proračuna, a značajan iznos dodijeljenih sredstava osobito će se koristiti za određene regije
obuhvaćene ciljem konvergencije. Predviđeni
su dodatni izdaci za potporu drugim mjerama
u području zdravlja pod drugim proračunskim
naslovima poput istraživanja i inovacija, promicanja malih i srednjih poduzeća, informacijskog
društva (tj. usluge e-zdravstva za građane) i ljudskog kapitala (tj. aktivno starenje i produženje
radnog vijeka).
Inovacije kao odgovor na
socijalne probleme
Daniel Baturina, stručni suradnik udruge Ceraneo i asistent na katedri za socijalnu politiku socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu ukazao
je na pojavu socijalnih inovacija, koje su itekako
jedan novi nepoznat koncept koji se odnosi na
rješenja koja naslovljavaju tekuće socijalne potrebe
i izazove. Prema njegovim riječima, socijalne inovacije se javljaju kao paradigma unutar europskih
programa i zbog toga su nam izričito zanimljive
kada smo pristupili Europskoj uniji. On smatra da su socijalne inovacije prije svega viđene
kao odgovor na socijalne probleme i izazove kao
opći demografski razvoj, starenje stanovništva,
tehnološke promjene ili utjecaj krize.
Badurina ističe zagrebačku udrugu Roda
kao dobar primjer socijalne inovacije Zagrebu.
Djelovanje udruge proizašlo je iz inicijative
građana koji su se posebno zalagali za promjene u
područjima obiteljske politike.
- Inovacije postoje tamo gdje postoji socijalni
kapital te prije svega povjerenje među različitim
dionicima. Socijalni kapital se mora sinergijski
množiti kroz njihovu suradnju, upravo da program
ne nailazi na barijere, zaključio je Baturina.
Ideje ljudi pokazale su kako socijalne inovacije imaju velik potencijal za stvaranje novih
mogućnosti za rad.
31
> Sanja Pavleković & Vlasta Vujačić
FOTOGRAFIJA: Sanja Pavleković, Ekatarina Smoković
U želji da se mlade bolje upozna sa
zdravim stilovima života, Udruga
ZUM je 20. listopada organizirala
besplatan izlet za mlade. Unatoč
najavama loših vremenskih uvjeta,
dvadesetak entuzijasta željnih šetnje
prirodom i dobrih predavanja,
sudjelovalo je u jednodnevnom izletu.
Izletnici su se upoznali s različitim biljem na Kamenjaku
Famozne stope dinosaura na Kamenjaku
32
33
Od stopa dinosaura do sirove prehrane
ŠETNJA KAMENJAKOM
Predavanje Spomenke Marković
Sudionici su se u jutarnjim satima zaputili na
edukativnu šetnju Kamenjakom, gdje ih je edukatorica Javne ustanove Kamenjak, Nina Fanuko,
upoznala s detaljima o zaštićenom području Kamenjak.
- Mnogi ljudi dolaze na Kamenjak u ljetnom
razdoblju radi plaža i mora, međutim nama je cilj
upoznati posjetitelje i s drugom stranom Kamenjaka. Zato nam je jako drago voditi grupe u edukativnu šetnju Kamenjakom jer tek kad upoznate
područje možete ga i cijeniti, pojasnila je Fanuko.
Šetnja Kamenjakom omogućila je izletnicima
da uvide bogatstvo Kamenjaka. Edukatorica je
izletnike vodila stazama koje najbolje mogu pojasniti specifičnost Kamenjaka. Tako su imali priliku upoznati se s različitim biljnim i životinjskim
vrstama čije je prirodno stanište na Kamenjaku.
Zanimljiv dio šetnje bio je i obilazak obalnog pojasa Kamenjaka gdje su mladi vidjeli i stope dinosaura koji su nekada davno kročili tim prostorom.
Osim toga, Fanuko je pojasnila i na koji se način
suočavaju s izazovima koji ugrožavaju biljni i
životinjski ekosustav Kamenjaka.
Sudionici su imali priliku upoznati se s različitim biljnim i
životinjskim vrstama čije je prirodno stanište
na Kamenjaku.
Šetnja Kamenjakom
EKO-IMANJE POKRAJ BALA
Zaštićena orhideja
Nakon dvosatne šetnje prirodom, izletnici su se
zaputili malo sjevernije – u selo Krmed, blizu Bala,
gdje ih je na svom eko-imanju dočekala Spomenka
Marković, članica udruge Živa hrana. Energična
i dobro raspoložena umirovljenica, ukazala je na
prednosti življenja na samoodrživom imanju.
- Ja ovdje imam sve što mi treba. Posadila sam
osamdeset stabala voćaka te sadim i svoje povrće.
Još uvijek nije riječ o samoodrživom imanju budući
da sam se ovdje doselila tek prije šest godina, no
tome sam sve bliže, kazala je Marković.
Nadodala je i da se odlučila na takvu životnu
promjenu, tek kad je uvidjela da stresan gradski
život uvelike utječe na njeno zdravlje.
- Ljudi stalno govore o životnim promjenama.
Često kažu da se trebaju odseliti na selo i promijeniti svoj životni stil. Međutim, na kraju rijetko
tko donese takvu odluku, kaže Marković.
PREDAVANJE O SIROVOJ PREHRANI
Ljudi stalno govore o životnim
promjenama. Često kažu da se
trebaju odseliti na selo i promijeniti svoj životni stil. Međutim,
na kraju rijetko tko donese
takvu odluku.
Nakon što su se mladi izletnici upoznali s načinom
funkcioniranja samoodrživog imanja, druženje se
nastavilo u novouređenim prostorijama Zajednice
Talijana, u Balama. Spomenka Marković je nastavila predavanje, ali ovaj put o sirovoj prehrani,
koju i sama svakodnevno prakticira. Energičnim
predavanjem, Marković je dala uvid u svoj životni
stil, a koji se bazira na jednostavnosti, prehrani od
sirovog povrća i voća te povratku prirodi.
Kraj izleta bio je rezerviran za domjenak, a
ujedno i prezentaciju obroka od sirove hrane, koju
su organizirali Zoran Bračić i Suzana Bračić iz
udruge Živa hrana. Polaznici su tako imali priliku
probati delicije sirove prehrane - raznolike salate,
domaće krekere, voćne miksove kao i slasne
kolače od raznoraznih sjemenki i voća.
Besplatan i uspješan izlet za mlade održao se
u sklopu projekta "NaZdravlje!" kojega financijski
podržavaju Grad Pula i Istarska županija.
Eko-imanje Spomenke Marković iz udruge Živa hrana
34
35
Ukoliko želite komentirati kvalitetu sadržaja, fotografija, tema o
kojima smo pisali, dati prijedloge kako magazin možemo poboljšati
kao i prijedloge tema koje biste željeli čitati u idućim brojevima
magazina kontaktirajte nas na e-mail adresu: [email protected]
ili nam pišite na adresu Udruga ZUM, Kandlerova 10, 52100 Pula.
36
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
8
File Size
3 045 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content