2/2014 Gl a silo hrvatskog fil at elist ičkog saveza Nacionalna filatelistička izložba mladeži “Šibenik 2014“ 13.06 – 21.06. 2014. ISSN 1331-1093 www.posta.hr 170 GODINA TURIZMA U OPATIJI Novom prigodnom poštanskom markom Hrvatska pošta obilježila je 170 godina od početka organiziranog turizma u Hrvatskoj. Motiv marke je Villa Angiolina – opatijska vila koja je 1844. godine postala omiljeno odredište riječke elite, a poslije brojnih domaćih i stranih turista. Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima od 11. lipnja 2014. godine. +3 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA hrvatska filatelija Glasilo Hrvatskog filatelističkog saveza ISSN 1331-1093 Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259 Za izdavača: Mladen Vilfan Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović, dr. sc. Gordan Akrap glavni urednik: Tihomir Bilandžić Kontakt: [email protected] Oblikovanje i priprema: Perković/Frank Tisak: Intergrafika d.o.o. “Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi. Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”. Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović. Sadržaj 2 OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE, PRIJATELJE I POZNANIKE DA NAS JE U 62. GODINI NAPUSTIO DRAŽEN TOMERLIN, predsjednik Zbora ispitivača maraka 3 NACIONALNA IZLOŽBA SA MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM CROATICA 2014 Vukovar 11.-18.5.2014. Mladen Vilfan 6 CAVTAT - OKUPACIJA 1991/1992 Zoran Vlahović 12 Suvremena kretanja u tematskoj filateliji - mogućnost uspjeha tematskog izloška Vojtech Jankovič 24 Izbor najljepše europske marke Ivo Aščić 25 RUČNI PRETISCI FIUME NA MAĐARSKIM POŠTANSKIM MARKAMA (I. dio) Nenad Rogina 37 Marka od 15 dinara iz niza Privreda Veselko Guštin 38 ŠTO JE MALA RADIONICA FILATELIJE? Iva Lipovac i Željka Librić 41 Radovan Vukadinović POLITIČKI PROFIL PABLA PICASSA: FILATELISTIČKA INTERPRETACIJA Vesna Ivanović 1 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE, PRIJATELJE I POZNANIKE DA NAS JE U 62. GODINI NAPUSTIO DRAŽEN TOMERLIN, predsjednik Zbora ispitivača maraka Nakon duge i teške bolesti, a samo dan nakon povratka sa Nacionalne izložbe CROATICA 2014 u Vukovaru, preminuo je naš dugogodišnji filatelistički kolega i prijatelj Dražen. Dražen je bio diplomirani ekonomist, ovlašteni revizor. Filatelijom se bavi dugi niz godina. Član Hrvatskog filatelističkog društva. U Društvu obnašao dužnosti predsjednika Nadzornog odbora dulji niz godina. U 2009. godini obavlja dužnosti tajnika Društva. Nositelj je zlatnog znaka Društva i njegov je počasni član. U 2009. godini preuzeo je dužnost urednika glasila „Vjesnik” koji izdaje Hrvatsko filatelističko društvo. Glasilo bez prekida izlazi od 15. prosinca 1975. godine. Osim u ovom listu, tijekom niza godina objavio je brojne članke o filateliji kao i prijevode filatelističke literature na engleskom i njemačkom jeziku. 2 U Hrvatskom filatelističkom savezu obnašao je dužnost predsjednika Zbora ispitivača maraka i člana Zbora filatelističkih sudaca. U 2009. godini izabran je za predsjednika Nadzornog odbora Saveza. Za svoj dugogodišnji rad dobio je zlatni znak Hrvatskog filatelističkog saveza. Tijekom niza godina filatelističkog rada sudjelovao je svojim filatelističkim izlošcima u zemlji i inozemstvu i osvajao brojne visoke nagrade. Prvi put izlaže u Kraljevu 1979. godine. Te godine kao izlagač u klasi mladih za svoj izložak osvojio je prvu nagradu izložbe. Kasnije je izlagao na izložbama Balkanfila gdje je u pravilu osvajao zlatne medalje. Kao član Hrvatskog filatelističkog društva, prigodom njegove 90-te obljetnice izlaže u Tehničkom muzeju 1987. godine kojom prigodom je uz medalju za izložak dobio od doajena hrvatske filatelije, g. Zvonimira Pillauera, tadašnjeg predsjednika Društva srebrni znak Društva. Na svjetskoj izložbi „Praha 1988” kojoj je osobno nazočio, dobio je srebrnu medalju za svoj izložak „Predfilatelistička pisma kneževine Srbije”. U tuzemstvu izlagao je na brojnim klupskim i saveznim izložbama, kao i na izložbama pojedinih filatelističkih društava. Izlagao je na izložbama grupacije Alpe-Jadran u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji. Kao sudac u međunarodnom timu obavljao je suđenja na izložbama koje organizira ta grupacija. Godine 1998. za svoj izložak „Njemačka 1872-1945” također u Pragu osvojio je veliku srebrnu medalju. Već dugi niz godina surađivao je s brojnim filatelistima u zemlji i inozemstvu. Tugujućoj obitelji iskrena sućut! 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA NACIONALNA IZLOŽBA SA MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM CROATICA 2014 Vukovar 11.-18.5.2014. Mladen Vilfan Predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza U organizaciji Hrvatskog filatelističkog saveza i HFD Vukovar, u Muzeju grada Vukovara održana je Nacionalna filatelistička izložba s međunarodnim sudjelovanjem CROATICA 2014. Uz hrvatske filateliste sudjelovali su i izlagači iz Mađarske i Slovenije. Pokrovitelj izložbe bio je župan Vukovarskosrijemski mr.sc. Božo Galić. Na dan otvaranja izložbe delegacija HFS, HFD Vukovar i naših slovenskih kolega posjetila je spomen groblje branitelja i poginulih civila, te spomen dom Ovčara i mjesto masovne egzekucije ranjenika iz vukovarske bolnice odavši počast svim poginulim u Domovinskom ratu. U prekrasnom ambijentu obnovljenog dvorca Eltz, srušenog u ratu 1991., pred većim brojem sudionika otvorenje je dočekano s velikim zadovoljstvom jer je ovo prva nacionalna izložba u Vukovaru, gradu teško stradalom u ratu.Sve nas goste impresionirao je krasno obnovljeni grad koji s pravom ponovo nosi svoj naziv ,,ljepotica Slavonije“. Kakva razlika u odnosu na 2002. kad sam posljednji put bio u još napola razrušenom gradu ! Na preko 300 vitrina bilo je izloženo ukupno 95 izloška, 83 u 6 natjecateljskih i 12 u počasnom i promotivnom razredu. Izloženo je i 12 izložaka literature. Dvadesetak izložaka su bili izloženi prvi puta na nacionalnoj izložbi. Međunarodni sudački žiri od 6 sudaca pod predsjedanjem predsjednika Zbora sudaca HFS Darija Filjara dodijelio je 7 zlatnih,3 velike pozlaćene,te 8 pozlaćenih i veliki broj ostalih medalja i priznanja. Dodjeljene su i nagrade za najbolje izloške u pojedinim razredima: Tradicionalna filatelija: Ivan Martinaš ,,Poštanske marke Rijeke-Fiume 1918-1924“ Poštanska povijest: Berislav Pervan ,,Pošta koncentracijskih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945“ Tematska filatelija: Slavoljub Katančević ,,Čovjek ponovo jedri“ Aerofilatelija: Damir Novaković ,,Razvoj jugoslavenske zračne pošte 1945-1965“ Mladežna filatelija: Filatelistički kružok Celje ,,Moj rodni kraj Celje,kneževski grad „ Literatura: Berislav Pervan i Predrag Zrinjšćak ,,Poštanska cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ 3 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sudački žiri je dodijelio i specijalne nagrade: Posebna nagrada za filatelističko istraživanje: Nenad Rogina ,,Rijeka 1918-pomoćna izdanja s pretiskom ,,Fiume“ na mađarskim markama“ Najbolji hrvatski mladežni izložak :Zdravko Kovačić ,, Igra zvana baseball“ Najperspektivniji izložak prvog izlaganja: Pero Brčić ,,Drvorezi u boji“. Suci su ovaj puta razvrstali izloške u natjecateljsku i perspektivnu klasu. Držim da je to pravilan put jer omogućuje izlaganje i onih izložaka koji ne ispunjavaju sve uvjete za natjecateljsku klasu.Ovakav pristup imat će puni učinak u slučaju ako izlagačima u perspektivnoj klasi suci daju i opisne ,po mogućnosti što detaljnije upute, kako i u kojem smjeru trebaju poboljšavati svoj izložak. 4 2 /2014 Sudački kriterij je na ovoj izložbi bio vrlo strog o čemu svjedoči i mali broj zlatnih medalja kao i veliki broj onih razvrstanih u perspektivni razred. To je naravno izazvalo i neke bučne prosvjede što je uobičajeno na izložbama svih rangova, pa i onih svjetskog.Suci su ljudi, pa imaju pravo na pogrešku, ali ako kriterije ocijenjivanja primijenjuju dosljedno i nepristrasno ne možemo im ništa zamjeriti.Sudačke ocijene u filateliji podsjećaju na one u umjetničkom klizanju: važan je i ,,umjetnički dojam“.Osobno sam smatrao da su samo u dva slučaja dali preniske, a u jednom previsoke ocijene što je svakako dobar rezultat. No drugi promatrači mogu imati i drukčije mišljenje. Na svečanoj Palmares večeri u prisutnosti izlagača i gostiju, sudački žiri je u tjesnom 2 /2014 natjecanju dva najbolje ocjenjena izloška tajnim glasovanjem Grand Prix izložbe dodjelio izlošku Berislava Pervana ,,Pošta koncentracijskih logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj 1941-1945“. Posebna atrakcija bili su izlošci u počasnom razredu u kojem su izlagali članovi Royal Philatelic Society, London iz Hrvatske,Mađarske i Slovenije sa nekoliko izložaka nagrađivanih zlatnim medaljama na svjetskim izložbama. Zato posebno zahvaljujem predsjedniku Royal Philatelic Society,London gospodinu Christopheru Kingu na podršci i pomoći, a naročito na njegovom obraćanju izlagačima i posjetiteljima izložbe u izložbenom katalogu. Za vrijeme izložbe održana su i dva seminara za suce i izlagače na teme pripreme izložaka za međunarodna natjecanja, ali i za izlagače koji tek pripremaju svoje izloške za nacionalne izložbe. Predavači su bili tajnik FEPA Bojan Bračič i nacionalni filatelistički sudac Gordan Turudija. Posebnu zahvalu dugujemo ravnateljici Muzeja grada Vukovara gđi Ružici Marić na nesebičnoj pomoći u organizaciji izložbe.Na raspolaganju su nam bile sve tehničke mogućnosti Muzeja ali i srdačnost svih službenika i učinkovitost u rješavanju svih problema koji prate ovako veliku izložbu. Dužnosnici i članovi naših društava iz cijele Slavonije i Baranje su nam pomagali pri postavljanju i demontaži izložbe kao i posjetom izložbi. Zahvaljujemo posebno društvu iz HRVATSK A FIL AT ELI JA Vinkovaca na čelu sa predsjednikom Matićem i g.Puhaćem čije vitrine su nam omogućile da izložimo dopunske vrlo lijepe izloške u promotivnom razredu.Društvo iz Baranje predvođeno g.Bartolovićem je ne samo sudjelovalo u organizaciji izložbe nego je i osiguralo dolazak svojih mladih članova na izložbu. Naši kolege iz vukovarskog društva-domaćina predvođeni predsjednikom g. Štenglom, potpredsjednikom g. Kovačevićem i tajnikom g. Kovačićem su pokazali da su njihove bojazni u pripremi izložbe djelovale mobilizacijski što je omogućilo da izložba i popratne manifestacije prođu u najboljem redu.Ova izložba će im biti veliki podstrek u njihovom daljnjem radu. Najveći trud je i ovaj puta pao na leđa povjerenika izložbe Tihomira Bilandžića. Sama činjenica da je četiri puta putovao u Vukovar i tri puta u Ilok dovoljno o tome govori. Njegova uigrana ekipa pojačana Gordanom Turudijom je vojnički precizno i besprijekorno obavila težak i složen zadatak. Već nas je na to navikao pa to smatramo normalnim iako je čitav obimni i složeni posao bio daleko od tog pojma. Nakon zatvaranja izložbe dio eksponata je izložen na promotivnoj izložbi na 60 vitrina u obližnjem gradu Iloku, gdje će to biti prva veća filatelistička izložba. Medijsko praćenje izložbe je pokazalo interes javnosti i s njime možemo biti zadovoljni. Bio je to uzbudljiv tjedan koji će organizatorima, izlagačima i posjetiteljima ostati trajno u lijepom sjećanju. 5 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 CAVTAT - OKUPACIJA 1991/1992 Zoran Vlahović U teškim trenucima agresije kojom su oružane postrojbe pod okriljem bivše Jugoslavije pokušale silom nametnuti interes i volju jednog nacionalnog entiteta drugim entitetima, nije bilo lako braniti hrvatsko povijesno nasljeđe i hrvatski teritorij. Agresor je napadao i uništavao i sasvim civilna središta s idejom “što veći osvojeni i razoreni teritorij to manja i slabija Hrvatska”. Tada krajem 1991. Hrvatska je tek lovila dah u neravnopravnom okršaju s mnogo bolje opremljenim i naoružanim agresorom. Dio teritorija Republike Hrvatske nije se uspio obraniti od napada i potpao je pod srpsku okupaciju odnosno okupaciju Jugoslavenske narodne armije (JNA). Gotovo cjelokupni okupirani teritorij okupacijske su vlasti kasnije samovoljno proglasile takozvanom republikom srpske krajine. Tim teritorijem objedinjeni su okupirani dijelovi na istoku Hrvatske, dijelovi zapadne Slavonija i Krajina sa sjedištem u Kninu. Od bestijalnog razaranja i osvajačkog pohoda nisu bila pošteđena ni civilna naselja na jugu Hrvatske. Stoljetne zidine Dubrovnika bile su zasute, iz zaleđa grada, agresorskim minama. 6 Razoreni i poharani bili su Konavli. U tom je vremenu jedan mali ali vrijedan dragulj, južno od Dubrovnika, sa zaleđem Konavala, utonuo u tamu okupacije. Bio je to Cavtat. U Cavtat su okupacijske postrojbe prodrle 15.10.1991. i zadržale grad pod okupacijom do 17.10.1992. Punih godinu dana grad i njegovi stanovnici živjeli su pod pritiskom okupacijskih srpsko-crnogorskih vlasti. Dio tog života i gotovo jedina spona sa ostalim dijelom Hrvatske i svijeta, bio je poštanski promet koji je svojim karakteristikama bitno bio drugačiji nego na ostalim okupiranim područjima Republike Hrvatske ili igdje u svijetu gdje je ikada neki okupator zaposjeo tuđi teritorij. Na svim ostalim okupiranim područjima u Republici Hrvatskoj okupacijske vlasti su u poštanskom prometu prvo koristile jugoslavenske poštanske marke, a nakon toga vlastita izdanja poštanskih maraka. Situacija ovdje na jugu Hrvatske, u Cavtatu, bila je posve drugačija. Predstavnici okupiranog Cavtata i okupacijske vlasti sklopili su dogovor kojim je među Dopisnica na kojoj su papirom i selotejpom prekrivene jugoslavenske marke. Datum sa žiga, 16.01.1992. djelomično otisnut preko selotejpa, je prvi datum na koji uporaba jugoslavenskih maraka i vrijednosnica (dopisnica) više nije bila dopuštena u poštanskom prometu Republike Hrvatske. To je primjer primjene poštanskih propisa hrvatske pošte i na okupiranom prostoru grada Cavtata. 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA (Žuti masni tragovi posljedica su kemijskih promjena koje uzrokuje uporaba selotejpa.) ostalim utvrđeno da se na području Cavtata neće koristiti niti hrvatski novac niti hrvatske poštanske marke, ali isto tako neće se koristiti niti jugoslavenski novac niti jugoslavenske poštanske marke nakon prestanka njihove regularne uporabe u Republici Hrvatskoj (nakon 15.01.1992.). Kada je agresor 01.10.1991. napao grad Dubrovnik, Cavtat i Konavle prekinute su bile sve telefonske komunikacije sa Cavtatom. Osobnom sposobnošću djelatnika poštanskog ureda u Cavtatu taj je ured i na dalje nastavio s redovnim dnevnim radom iako se sama dostava pošiljaka nije mogla redovito provesti na dostavnom području cavtatske pošte, koje je sada obuhvaćalo krajnji istočni dio Župe Dubrovačke, Konavala i Konavoskih Brda. Zahvaljujući tim djelatnicima poštanski ured u Cavtatu je nastavio rad pod izravnom ingerencijom hrvatske pošte tijekom cijelog razdoblja okupacije, pri čemu je taj rad samo u nekim segmentima bio modificiran zbog zahtjeva okupatora. Ovisno o razdoblju, u pošti je radilo do četiri djelatnika i jedan pismonoša. Otprema i prijem pošiljaka na relaciji Cavtat-Dubrovnik, kao jedinoj mogućoj komunikacijskoj relaciji Cavtata i matice zemlje, kao i cijelog ostalog svijeta, obavljana je uz pomoć privatnih ribarskih brodica koje su u tom razdoblju snabdijevale pučanstvo u Cavtatu prehrambenim artiklima. Iako su agresorske postrojbe upale u grad Cavtat 15.10.1991. u popodnevnim satima, već sutradan je osobnom hrabrošću djelatnika pošte poštanski ured započeo s redovnim radom. Odmah po otvaranju pošte oficiri okupatorske vojske upali su u poštu, izvršili pretres te u “komandi mjesta” ispitivali djelatnike pošte. Tom prilikom dana je “dozvola” za rad pošte svakim radnim danom od 8-12 sati. Pismo upućeno 30.03.1992. iz Cavtata za primatelja u Zagrebu na kome je oznaka vrijednosti poštanske vrijednosnice (cijelina, omotnica pisma s tiskanom oznakom poštarine) ručno precrtana jer je njena valjanost bila samo do 15.01.92.. Nakon tog datuma se u poštanskom prometu Republike hrvatske više nisu mogle koristiti jugoslavenske marke i cijeline. Prijenos pošiljaka između Cavtata i Dubrovnika obavljan je u razdoblju između 15.10.1991. i 13.12.1991. uz pomoć posade broda “Argosi”. Tim su brodom dolazili pregovarači Općine Dubrovnik i promatrači iz Evropske zajednice na pregovore u okupirani Cavtat. Brod “Argosi” je u ovom razdoblju plovio na relaciji Dubrovnik-Cavtat jednom u svakih 8-10 dana. Tek po uspostavi redovne dnevne brodske linije (14.12.1991.) pošta je dnevno otpremana i zaprimana na relaciji sa Centrom pošta Dubrovnik. Distribucija pošte u zaleđu Cavtata bila je omogućena tek početkom prosinca 1991. nakon mukotrpnih i dugotrajnih pregovora djelatnika pošte u Cavtatu i okupatorskih vlasti. Prema uputama za rad, koje je poštanski ured Cavtata dobivao od hrvatske pošte preko Centra pošta Dubrovnik, u Cavtatu su se mogle zaprimiti pismovne pošiljke (pisma i dopisnice) upućene samo u Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Zbog prekida u poštanskom prometu sa Bosnom i Hercegovinom od 7.9.1992. obustavljeno je zaprimanje pismovnih pošiljaka upućenih u Bosnu i Hercegovinu, ali je istom omogućeno zaprimanje pošiljaka za inozemstvo. Kako je 23.12.1991. u Republici Hrvatskoj napušten monetarni sustav jugoslavenskog di- 7 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Obično pismo upućeno 17.08.1992. iz Cavtata za primatelja u Zagrebu. Otisnuti poštanski žig nosi oznaku ‘a’ i ima naglavačke otisnutu zadnju znamenku u oznaci godine. Pismo upućeno 09.07.1992. iz Makarske na primatelja u Cavtatu koje je dospjelo do pošte u Cavtatu i odakle je vraćeno s naznakom da je primatelj otputovao. nara i uveden monetarni sustav hrvatskog dinara, a kako u Cavtatu nije bilo moguće koristiti hrvatski novac i nije se pristajalo na uporabu jugoslavenskog novca, trebalo je na odgovarajući način financijski i računovodstveno pratiti naplatu poštarine. Da bi se u potpunosti formalizirala i regulirala naplata poštarine u danim uvjetima, djelatnici Centra pošta Dubrovnik vrlo su lucidno smislili rješenje. Umjesto gotovinske naplate za poštansku uslugu sačinjene su evidencije zaduženja onih kojima je ta poštanska usluga dana. U evidenciju zaduženja mogli su biti uvedeni samo oni koji su imali od hrvatske pošte iznajmljenu telefonsku liniju, tj. imali su telefonski broj. Pošiljatelji koji nisu imali uveden telefon predavali su pošiljke na teret neke osobe koja je imala telefonski broj. Troškovi poštarine evidentirani na teret telefonske pretplate tretirani su kao kredit od strane hrvatske pošte dan korisnicima poštanskih usluga. U tom smislu sastavljena je i posebna okružnica CP Dubrovnik (br. P3-2/1-29/1-92 od 03.01.1992.) koja se odnosila i na Mokošicu i na Cavtat. Ovakav sustav korišten je počevši od 06.01.1992. pa sve do uspostave punog hrvatskog suvereniteta nad gradom Cavtatom, tj. njegovog oslobođenja. Doduše, prema službenim podacima, poštanski i telegrafski promet se obavljao na kredit već i od 01.01.1992.. Popis tih kredita odnosno upis zaduženja rađen je u, za tu priliku posebno kreirane, obrasce veličine A4 na kojima je u zaglavlju stajalo (nažalost pismo nema i žig cavtatske pošte već samo retour pečat na kome je naznačen razlog nemogućnosti urućenja pošiljke primatelju) 8 ‘POPIS KREDITNIH USLUGA’. Nažalost, prema informacijama dobivenim od hrvatske pošte, ništa od te evidencije više ne postoji. Cijelo vrijeme okupacije grada sama poštanska služba bila je aktivna zaprimajući i distribuirajući zaprimljenu poštu. No poštanski promet nije se odvijao sasvim slobodno. Okupacijske postrojbe strogo su kontrolirale, tj. cenzurirale svu poštu. Sve poštanske po- Obično pismo upućeno 13.12.1991. iz Cavtata za Dubrovnik na kome je korištena u to vrijeme još dozvoljena za uporabu jugoslavenska marka. Otisnut poštanski žig nosi oznaku ‘a’ i ima naglavačke otisnutu zadnju znamenku u oznaci godine. 2 /2014 šiljke koje su odlazile iz Cavtata ili dolazile u Cavtat bile su pregledavane i ako je bilo potrebno cenzurirane. Pregled je obavljalo 3-5 osoba koje su bile iz redova okupatorskih postrojbi. Ako bi za neko pismo bilo utvrđeno da prelazi okvire dozvoljenog, što se rijetko događalo, takvo bi pismo te osobe odnijele sa sobom. Što se sa pismom dalje događalo nije poznato. Pri samoj kontroli nije korišten nikakav cenzurni znak kao oznaka da je pismo prošlo kontrolu. Prilikom prijenosa pisama u Dubrovnik, prije zatvaranja i pečaćenja poštanske vreće, sve pošiljke su bile pregledane i tek nakon toga je vreća zapečaćena. Na kovertama pisama slanih iz Cavtata nije bilo nalijepljenih maraka već bi se samo udario pečat pošte Cavtat. Ako su za omotnicu pisma bile korištene cjeline (koverta ili dopisnica sa već predtiskanom markom Jugoslavije) tada je na njima jugoslavenska marka bila ili prekrižena ili prekrivena bijelim papirom učvršćenim samoljepivom trakom. Sve tako otposlane pošiljke su u Dubrovniku dobile još samo pečat dubrovačke pošte “POŠTARINA PLAĆENA KOD POŠTE 51101 DUBROVNIK 1” te upućene k svojim odredištima. U razdoblju dozvoljene uporabe jugoslavenskih maraka (do zaključno 15.1.1991.) poneko je pismo bilo frankirano poštanskom markom naslijeđenom iz poštanskog sustava bivše SFR Jugoslavije. Sve poštanske pošiljke mahom su bile obične, bez rukovanja. Mali broj pošiljaka, uglavnom službenih između pošte u Cavtatu i dubrovačke pošte, bio je tipa preporuke ili vrijednosnog pisma što je bilo suglasno poštanskim propisima hrvatske pošte. S obzirom na mogućnost komunikacije okupiranih stanovnika Cavtata sa preostalim svijetom, koja je bila HRVATSK A FIL AT ELI JA Službeno pismo upućeno 07.07.1992. iz Cavtata za HPT Centar pošta Dubrovnik kao preporuka. Oznaka preporuke učvršćena je na pismo ljepljivom trakom koja je s vremenom stvorila masnu mrlju na papirnatoj podlozi. Otisnut poštanski žig nosi oznaku ‘a’ i ima naglavačke otisnutu zadnju znamenku u oznaci godine. svedena isključivo na pisma, relativno je bio velik broj pisama koja su odlazila svaki dan iz Cavtata. Prosječno se može računati da je to bilo oko 50-100 pisama po danu, od kojih je oko 95% bilo upućivano na primatelje u Dubrovniku. Službene pošiljke koje je cavtatski poštanski ured upućivao dubrovačkoj pošti obično su bile dodatno obilježene i poštanskim pečatom jedinice pošta Cavtat, otisnut u ljubičastoj boji i u gornjem lijevom uglu prednje strane omotnice pisma. Iako je službene pečate hrvatska pošta izmijenila tijekom kraja 1991. i početkom 1992. godine službeni pečat jedinice pošta Cavtat, tijekom cijelog razdoblja okupacije, ostao je stari naslijeđeni pečat iz sustava jugoslavenske pošte. Tekst ispisan na tom pečatu bio je PODUZEĆE PTT PROMETA DUBROVNIK s p.o. Jedinica PTT mreže CAVTAT Interesantno je napomenuti da je ponekad na omotnici poštanske pošiljke bio upisan redni broj pod kojim je ta pošiljka tog dana bila 9 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Službeno vrijednosno pismo upućeno 02.07.1992. iz Cavtata za Dubrovnik na kome je vidljiva i brojčana oznaka ‘56’ kao rednog broja pod kojim je pošiljka zavedena u dnevnoj evidenciji zaprimljenih pošiljaka i zaduženja pošiljatelja. Otisnut poštanski žig nosi oznaku ‘a’ i ima naglavačke otisnutu zadnju znamenku u oznaci godine. zaprimljena i uvedena u evidenciju Popisa kreditnih usluga. Iz razdoblja poštanskog prometa u vrijeme okupacije Cavtata posebno je interesantan jedan neobičan detalj. Poštanski pečat “CAVTAT 50210” sa oznakom “a” imao je krivo umetnut prsten s brojevima zadnje znamenke u oznaci godine. Zbog toga je ponekad u otisku žiga na pismu zadnja znamenka godine (1 ili 2) naopačke otisnutu. Uz oznaku “a” korišteni su pečati i sa oznakama “c” i “b”. Tijekom okupacije pošta u Cavtatu zaprimala je samo pisma od stanovnika starosjeditelja, a kako je bio organiziran poštanski promet za potrebe okupacijskih vlasti u pravcu prema teritoriju Jugoslavije nije poznato. Oslobađanjem grada od okupatorske vlasti 17.10.1992., kada je jugoslavenska voska svo- jevoljno napustila Cavtat, stvoreni su preduvjeti za uspostavu redovnog poštanskog prometa sa svim obilježjima hrvatskog suvereniteta. Na dan oslobođenja poštanski ured hrvatske pošte normalno je započeo rad, ali odlukom djelatnika pošta je ipak bila zatvorena za rad sa građanstvom zbog izbjegavanja bilo kakvih negativnih posljedica u uvjetima velikog psihološkog pritiska. Poštanski je ured započeo radom 4 dana kasnije tj. 20.10.92. kada je Hrvatska vojska i zvanično preuzela nadzor na područjem Konavala. Zadnje zaprimanje pisama u poštanskom uredu Cavtata, prije oslobođenja grada, bilo je 10.10.1992. ali njihovo prosljeđivanje prema odredištima učinjeno je tek nakon oslobođenja. Prve hrvatske marke stigle su u Cavtat i puštene u uporabu kratko nakon oslobođenja. Sve do dopremanja hrvatskih maraka korišten Primjeri poštanskog žiga iz Cavtata ‘50210 a’ koji je imao naopačke montiran prsten brojeva za oznaku zadnje znamenke u oznaci godine, što se vuklo tijekom 1991. i 1992. godine. 10 2 /2014 Pismo otposlano iz Cavtata 20.10.1992. kada je pošta u Cavtatu prvi puta, nakon završetka okupacije, proradila za građanstvo i kada su po prvi puta u pošti Cavtata korištene poštanske marke Republike Hrvatske. Poštarina je sukladna nestandardiziranom pismu za razdoblje kada je pismo otposlano. je prethodno uvedeni sustav evidentiranja kreditnih zaduženja. Za rad pošte u Cavtatu značajno je navesti i njenu ulogu u novčanom poslovanju za potrebe stanovništva na okupiranom području Republike Hrvatske istočno od Dubrovnika. Novčano poslovanje se odvijalo redovito onoliko koliko i poštanski promet, ali zahvaljujući tome omogućena je zamjena starih jugoslavenskih dinara za nove hrvatske dinare (23.12.1991.), iako ne bez velikih problema. Naime, kada su okupacijske vlasti saznale da predstoji zamjena jugoslavenskih dinara u hrvatske, njihov pritisak na rad djelatnika pošte u Cavtatu znatno se pojačao. Prigovarali su svemu i svačemu i pri tome nisu dozvolili da građanstvo zamjeni stare jugoslavenske novčanice za nove hrvatske dinare. Što više naredili su pošti u Cavtatu da sve zaprimljene hrvatske dinare vratiti natrag u Dubrovnik. Međutim djelatnici pošte su imali spasonosno rješenje jer su sav novac, koji je pučanstvo trebalo zamijeniti, upisivali u bankovne knjižice ili preko uplatnica prosljeđivali na slobodni hrvatski teritorij. Kada je za to saznala okupacijska vojna uprava bili su bijesni te počeli zahtijevati od poštanskih djelatnika da provode i zamjenu starih jugoslavenskih dinara u nove što se događalo 30. i 31.12.1991.. Kada su to djelatnici cavtatske pošte odbili odnosi su se jako zategnuli. Konačno rješenje je nađeno tako da su predstavnici Službe društvenog HRVATSK A FIL AT ELI JA knjigovodstva (SDK) Crne Gore osobno došli u prostor pošte i samostalno obavili zamjenu starih za nove jugoslavenske dinare. Iako je nakon 20.10.1992. uspostavljen redovni rad poštanskog ureda, zastoja u poštanskom prometu na relaciji Cavtat-Dubrovnik je i nadalje bilo. Razlog tome bio je onemogućen cestovni promet zbog oštećenja kolnika, a redovna brodska linija nije odmah uspostavljena. S vremenom su sve aktivnosti poprimile svoja normalna obilježja i tijekove te omogućile ponovo Cavtatu da se uključi u svakodnevni ritam poštanskog prometa u sustavu hrvatske pošte. Svojom umješnošću starosjeditelji Cavtata uspjeli su postići da, tijekom okupacijskog razdoblja, okupator ipak nije nametnuo svoja obilježja. Ovako postignutim ustrojem poštanskog prometa tijekom okupacije sačuvana je i potvrđena izvorna pripadnost tog grada hrvatskoj grudi. Sa stajališta praćenja poštanskog prometa u tom biseru hrvatskog juga, usprkos pritisku okupatora, obranjeni su i sačuvani elementi koji jasno, i onda i danas, pokazuju i dokazuju da ti teritoriji, neopravdano napadnuti, pripadaju hrvatskoj državi. Na kraju, ako mi dozvoli cijenjeno čitateljstvo, izrazio bih svoje osobno divljenje i zahvalnost hrabrosti i umješnosti djelatnika poštanskog ureda Cavtat. Svojim hrabrim i nesebičnim zalaganjem, često se izlažući rizicima suprotstavljajući se okupatoru, održali su otvoren poštanski promet prema matici zemlji, a on je poput žile kucavice donosio u okupirani Cavtat najvažniju životnu supstancu - vjeru i riječ najbližih i domovine. Poštanska uplatnica otposlana iz Cavtata 21.12.1991. za Dubrovnik. Uplatnica je ovjerena poštanskim žigom oznake ‘a’ koji je imao obrnuto okrenut prsten s brojevima za zadnju znamenku u oznaci godine. 11 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Suvremena kretanja u tematskoj filateliji - mogućnost uspjeha tematskog izloška Vojtech Jankovič, Slovakia [email protected] Akreditirani FIP sudac za tematsku filateliju Sažetak Članak razmatra tematske izloške sa stajališta faza njihova nastajanja. Razvoj svakog izloška očituje se u fazi njegova nastajanja. Ovaj članak navodi korisne upute i smjernice s pomoću kojih je moguće ustanoviti fazu nastajanja, a time i kvalitativni nivo određenog tematskog izloška. Uvod Tematska filatelija i tematsko izlaganje prolaze kroz razdoblje burnog razvoja kojem se još ne vidi kraj - stalno se susrećemo s novim idejama i pristupima s pomoću kojih tematska filatelija napreduje. Da bi izlagači mogli slijediti razvoj tematske filatelije, pripremili smo niz članaka o modernim kretanjima u tematskoj filateliji i o pripremi i ocjenjivanju modernih tematskih izložaka. Ovaj članak pod naslovom ‘Suvremena kretanja u tematskoj filateliji - mogućnost uspjeha tematskog izloška’ drugi je članak iz toga niza. Faze razvoja tematskih izložaka Razvoj tematskog izlaganja potaknuo je uvođenje pojma ‘generacija izloška’ u dobnom i kreativnom smislu, koji se izravno odnosi na postupni razvoj tematske filatelije i na promjene u shvaćanju tematskog sadržaja i mogućnosti. 1 U osnovnim crtama uspostavili smo sljedeće generacijske kategorije za tematske izloške: 1. generacija izložaka koja se očituje u jednostavnom prikazivanju maraka na već otisnutim listovima (tematski albumi, op . prev.) 12 2. generacija izložaka koja se očituje osobnom postavom izlagača (na inače praznim listovima, op. prev.) i kratkim opisom prikazanih maraka 2.5 generacija izložaka (međugeneracija) koja se očituje uključenjem raznolikog filatelističkog materijala 3. generacija izložaka koja se očituje iscrpnim tekstualnim komentarom koji se izravno odnosi na posebnosti filatelističkog materijala (‘filatelistički dijalog’) 3.5 generacija izložaka (međugeneracija) koja se očituje u značajnom povećanju opsega i povišenoj kvaliteti filatelističkog materijala i u njegovu uravnoteženom predstavljanju 4. generacija izložaka koja se očituje u visoko specijaliziranom tematskom pristupu i po uključenju raznolikog i vrlo rijetkog filatelističkog materijala. Ovdje vjerujemo da treba naglasiti da se tematska filatelija u odnosu na napredno tematsko izlaganje istodobno razvija u dva smjera i to u smjeru tematskog pristupa (narativ) i u smjeru dubljeg filatelističkog poznavanja (uporabe filatelističkog materijala). Ovo je ključna napomena koju trebaju imati u vidu kako izlagači kod pripreme tako i suci kod ocjenjivanja tematskih izložaka. Usporedba starijih i modernijih tematskih izložaka S današnjeg stajališta najvažnija prekretnica u razvoju tematskih izložaka (a ujedno i cijele tematske filatelije) nastanak je tzv. ‘3. generacije’ izložaka. To je neobično značajan trenutak koji strogo dijeli staromodne izloške, 2 /2014 koji više ne mogu očekivati povoljan uspjeh na modernim natjecateljskim izložbama, od modernih izložaka, sastavljenih na osnovi današnjih izložbenih pravila. Drugim riječima: ukoliko izlagač želi postići dobar uspjeh na filatelističkoj izložbi, on ili ona moraju nužno poznavati sve osobine ‘3. generacije’ i primijeniti ih u svojem tematskom izlošku. Nažalost, neki izlagači, a ponekad i suci nisu prihvatili (ili možda ne žele prihvatiti?) ovu važnu činjenicu i nastavljaju s pogledima i praksom iz bivših desetljeća. Razumijemo da je ponekad vrlo teško prekinuti s pristupom koji je osiguravao zlatne medalje prije tridesetak godina, a danas se pokazuje zastarjelim. Vremena se mijenjaju, a usporedno s njima i tematska filatelija. Napokon, izložak nagrađen zlatnom medaljom prije deset godina danas će jedva postignuti pozlaćenu medalju. Izraziti primjeri promjene kriterija mogu se prikazati razmatranjem poznatih slovačkih izložaka nagrađenim zlatnim medaljama: ‘I danas se tiskarski valjci vrte’ (Severin Zrubec); ‘Pošta u europskoj povijesti’ (Otto Gata), a i nizom izložaka na olimpijsku temu ‘U slavu sporta’ (Peter Osusky). Svi ti izlošci nekoć su spadali u sam vrh tematske filatelije, a bili su u određenom smislu i revolucionarni za svoje vrijeme, na svjetskom nivou i nagrađeni s nekoliko zlatnih medalja na međunarodnim i europskim izložbama. U svoje vrijeme bili su među najboljim i svakako su znatno pridonijeli napretku tematske filatelije. Stoga zaslužuju svoje mjesto u Pantheonu slovačke, a - mogu bez susprezanja reći - i svjetske tematske filatelije. Nažalost, ti izlošci nisu više od značenja za moderno tematsko izlaganje. U njima se još uvijek vidi dosta interesantnog materijala, a može se pronaći i pokoja interesantna ideja, no njihov tematski pristup i postava zastarjeli su i ne nude mogućnost uspjeha u izlaganju. Ne bih želio kritizirati samo druge izlagače. Iako moj izložak ‘Moj život kao bicikl’ danas postiže zlatne medalje na svjetskim izložbama, i on polako, ali uporno pokazuje znakove starenja i čini se da će izdahnuti za nekoliko godina. Stoga ga treba ažurirati i preurediti u skladu s novim tematskim smjernicama jer će inače i on završiti na filatelističkom ‘povijesnom smetlištu’. HRVATSK A FIL AT ELI JA Nivo razvoja i mogućnost uspjeha tematskog izloška Gore navedene karakteristike nivoa razvoja tematskog izloška nisu samo neka vrsta intelektualnog poigravanja. One nam daju priliku da ustanovimo - uz oslanjanje na daljnje kriterije mogućnost uspjeha određenog tematskog izloška. Naravno, samo ustanovljavanje nivoa nije jedini preduvjet za natjecateljski uspjeh. Pod izrazom ‘uspjeh’ mislimo na dobitak u najmanju ruku velike srebrene medalje. Danas možemo primijeniti ova prešutna pravila za ocjenjivanje: Na lokalnim izložbama samo izlošci koji već pripadaju ‘3. generaciji’ imaju mogućnost uspjeha u natjecanju. Na nacionalnim izložbama samo izlošci koji već pripadaju ‘3. generaciji’, a ujedno pokazuju i elemente ‘3.5 generacije’, imaju mogućnost uspjeha u natjecanju. Na bilo kojoj internacionalnoj ili svjetskoj izložbi samo izlošci koji pokazuju glavne osobitosti ‘3.5. generacije’ imaju potencijal da postignu pozlaćenu medalju, a trebali bi biti potpuno u skladu s osobitostima ‘3.5. generacije’ za moguću nagradu pozlaćenom ili zlatnom medaljom. Izložak koji teži prema zlatnoj medalji treba pokazati glavne osobitosti ‘4. generacije’, dok za veliku zlatnu medalju treba u potpunosti ispuniti zahtjeve ‘4. generacije’. Ova shvaćanja jasno su prikazana shemom Jonasa Hallströma: U svrhu daljnjih pojašnjenja tabelarno prikazujemo sažetak osobitosti svih generacija. Uporabom ove tablice i odgovorima na niže navedena pitanja korisnik može okvirno svrstati svoj izložak 13 HRVATSK A FIL AT ELI JA u odgovarajući razred tematskog razvoja i procijeniti mogućnost svojeg uspjeha na lokalnim, nacionalnim ili internacionalnim izložbama. Kontrolna pitanja kod klasifikacije tematskog izloška Pripravili smo sljedeća pitanja u svrhu boljeg usmjerenja i lakše klasifikacije Vaših izložaka. Ukoliko u većini slučajeva možete dati pozitivan odgovor, Vaš izložak je na pravom putu. 1. Jesu li Vaši izložbeni listovi odgovarajuće veličine koja vam omogućuje da postavite svoj filatelistički materijal bez neuglednog preklapanja ILI se mučite s nedostatkom prostora, što znači da nešto od Vašeg zanimljivog materijala jednostavno ne stane na list kojem najbolje pripada? 2. Je li Vaša postava na svakom listu jednostavna i jasna s lako uočljivom razlikom između naslova, glavnih i pomoćnih tematskih odnosno filatelističkih opisa ILI je Vaš cijeli tekst napisan jednom vrstom slova iste veličine, pri čemu se još ne uočava razlika između tematskih i filatelističkih opisa? 3. Predstavljaju li naslov i izbor teme Vašeg izloška nov pristup, nešto novo, dosada nepoznato i neobjavljeno ILI (naslov i izbor teme) slijede već korišten pristup koji se može pročitati u svakoj enciklopediji ? 4. Je li plan izloška Vaša osobna ideja ILI se uglavnom radi o prepisivanju sadržaja nekog poznaatog znanstvenog ili popularnog djela? 2 /2014 5. Uključuje li Vaš izložak raznolik filatelistički materijal na svakom listu (najmanje dva do tri objekta koja nisu samo marke) ILI Vaši listovi uglavnom pokazuju samo marke ? 6. Sadržava li svaka vitrina od 12 ili 16 izložbenih listova zasebno, odnosno Vaš cijeli izložak, dovoljno raznolikog filatelističkog materijala (vidi niže ‘Raznolikost....) ILI koristite samo nekoliko najobičnijih vrsta? 7. Je li Vaš raznolik i vrijedan materijal podjednako podijeljen po svim izloženim vitrinama ILI je većinom koncentriran u nekoliko malih odjeljaka, na primjer u prvoj vitrini? 8. Sadržava li Vaš izložak samo strogo filatelistički materijal ILI se morate osloniti i na nefilatelistički materijal, koji ne zaslužuje mjesto na natjecateljskom izlošku visokog kvaliteta? (Npr. razglednice, fotografije, poštanske cjeline s neslužbenim dotiscima, ilegalna i nepriznata izdanja arapskih šeikata, pseudo marke, privatna i neslužbena izdanja itd.) (9) 9. Je li svaki tematski opis na Vašem izlošku dovoljno popraćen prikladnim materijalom, i obrnuto? K tomu, imaju li svaki objekt ili grupa objekata odgovarajući tematski opis ILI opisujete nešto što niste u stanju prikazati uporabom bilo kakva filatelističkog materijala I/ ILI uključujete filatelistički materijal sa sadržajem koji ne odgovara Vašem tematskom opisu? TABLICA 1 - TABELARNI PREGLED GENERACIJSKOG PRISTUPA 14 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 1. / Fig. 1. - Primjer uz kontrolno pitanje 1 2 /2014 List vodoravne A3 veličine omogućuje postavu većih objekata bez neuglednog preklapanja. K tomu, taj poseban i veći format dopušta stvaranje tematski kompaktnih listova i dodavanje što više relevantnog materijala. (Napredni izlagači često se susreću s poteškoćama kad nastoje prilagoditi materijal izložbenom listu). 15 2 /2014 Sl. 2. / Fig. 2. - Primjer uz kontrolno pitanje 2 HRVATSK A FIL AT ELI JA Primjer izložbenog lista prikazuje praksu uporabe slova raznih veličina i uporabu kurziva da se na taj način pokaže razlika u namjeni određenog dijela teksta: naslov lista (A), glavni tematski tekst (B), pomoćni tematski tekst (C) i filatelistički tekst (D). Dodatno, i u svrhu boljeg razumijevanja, broj i naslov poglavlja navedeni su u gornjem desnom uglu (E). 16 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 3. / Fig. 3. - Primjer uz kontrolno pitanje 3 2 /2014 Izabrani naslov pokazuje posve nov i dosada neviđen pristup, koji je podržan daljnjim kratkim opisom, koji nije uvijek potreban. U ovom slučaju preuzet je iz uobičajene ‘molbe za zaposlenje’ koja pojašnjava izabrani pristup - molba za zaposlenje jednog bicikla. Dodatni predstavljeni filatelistički objekt, koji također nije potreban, potvrđuje radnu sposobnost podnositelja molbe. 17 2 /2014 Sl. 4. / Fig. 4. - Primjer uz kontrolno pitanje 4 HRVATSK A FIL AT ELI JA Plan ovog izloška sastoji se od četiriju poglavlja koja je izlagač sam pripremio; u ovom slučaju koristio je raspored uobičajen kod sastavljanja curriculum vitae. Plan je pripremljen na dva nivoa, što je obično dovoljno za prikaz strukture izloška u cijelosti. Redni brojevi stranica dodani su da bi se olakšalo snalaženje po pojedinim stranicama prema planu izloška. U praznom prostoru u doljnjem desnom uglu nalaze se podaci o uporabi oblika i veličine slova te kurziva. 18 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 5 / Fig. 5 - Primjer uz kontrolno pitanje 5 2 /2014 Ovaj primjer izložbenog lista prikazuje raznolik filatelistički materijal, i to: poslovnu kovertu s sigurnosno perforiranom markom, mali arčić iz knjižice za automate s promidžbenom porukom na rubu, promidžbene žigove, malu filatelističku studiju u obliku jednobojnog probnog otiska, jednu marku, jednu strojnu frankaturu i jedan omot knjižice za automate. Svi objekti imaju odgovarajući tematski sadržaj. 19 2 /2014 Sl. 6. / Fig. 6. - Primjer uz kontrolno pitanje 6 HRVATSK A FIL AT ELI JA Primjer izložbenog lista koji pokazuje izravnu vezu između filatelističkog objekta i tematskog opisa. 20 2 /2014 Raznolikost filatelističkog materijala Kad izlagač želi pokazati svoj izložak na nacionalnoj ili možda na međunarodnoj izložbi, korisno je provjeriti filatelistički materijal po kriteriju raznolikosti. Jednostavna klasifikacija izloška u generacijskom, a time ujedno i u kvalitativnom smislu, očituje se u broju raznolikog filatelističkog materijala pokazanog u jednoj vitrini (zbroj raznolikosti odnosi se na vitrinu od 16 listova). Ukoliko je broj raznolikog materijala u jednoj vitrini manji od 10, taj izložak nema dovoljno raznolikog materijala i u najboljem slučaju pripada ‘2.5 generaciji’. Ukoliko je taj broj između 10 i 15, radi se o boljem izlošku, ali koji ne zaslužuje više mjesto nego u ‘3. generaciji’. Ukoliko je broj prikazanih raznolikosti veći od 16 u svakoj vitrini, po ovom kriteriju radi se o izlošku koji pripada u ‘3.5 generaciju’ ili u ‘4. generaciju’. Zaključak Iz navedenog se može zaključiti da tematska filatelija napreduje i da se razvija u novim smjerovima. Ostaje pitanje zašto još uvijek postoje tematski sakupljači koji uređuju svoje zbirke po svim mogućim ‘generacijskim’ kategorijama. Neki koriste otisnute tematske listove, dok neki pripremaju svoje, manje ili više sofisticirane listove da bi njima zadovoljili svoj ukus ili nastupili na natjecateljskoj izložbi. Razlog tomu jest da svi imamo neku ideju što nas u stvari zanima. Štoviše, mnogi od nas nemaju potrebu da predstave svoj materijal publici ili da se natječu na nekoj izložbi i da podvrgnu svoj izložak nekakvim pravilima. Sakupljanje maraka odnosno filatelija je prvenstveno hobi, kojeg se treba prihvatiti samo na način koji nam donosi zadovoljstvo. Stoga se nemojte osjećati sputanim sofisticiranim tematskim pravilima koja smo opisali. Molim Vas, opustite se, razmotrite svoje mogućnosti i odredite način na koji ćete se baviti svojim hobijem. Vaš hobi treba Vas zabaviti i donijeti vam trenutke zadovoljstva i užitka. Izaberite hoćete li pohraniti svoju zbirku kod kuće za svoje osobno zadovoljstvo ili ćete je možda pokazati kao promidžbeni izložak. Možda planirate sudjelovati na natjecateljskoj HRVATSK A FIL AT ELI JA izložbi lokalnog, nacionalnog ili čak međunarodnog ranga? Zaslužujete veliku pohvalu, posebno ukoliko ste se odlučili za međunarodnu natjecateljsku opciju. Namjera da unaprijedite kvalitetu svoje zbirke u svrhu javnog izlaganja nije lagan zadatak i bit će popraćen preprekama i razočaranjima. No, ako ustrajete, Vaš će Vam trud donijeti mnogo zadovoljstva, a i priznanje filatelistički obrazovane publike. Ako ste spremni prihvatiti činjenicu da postoje pravila za pripremu natjecateljskih izložaka koja treba poštovati, možete očekivati pravedne ocjene i zaslužena priznanja u bodovima, a i u obliku medalja i drugih nagrada. Bilješke 1 Izraz ‘generacija tematskog izloška’ prvi je put upotrijebljen u predavanju ‘Četvrta generacija tematskih izložaka’ Jonasa Hallströma održanom na Međunarodnom tematskom seminaru tijekom Svjetske filatelističke izložbe LONDON 2010. Izvori [1] Hallström, Jonas: 4th Generation of Thematic Exhibits, International thematic seminar during the World Philatelic Exhibition LONDON 2010, London, 2010. [2] GENERAL REGULATIONS OF THE FIP FOR EXHIBITIONS (G R E X), FIP, Zürich, 2011. [3] GENERAL REGULATIONS OF THE FIP FOR THE EVALUATION OF COMPETITIVE EXHIBITS AT FIP EXHIBITIONS (GREV), FIP Congress Madrid, 2000. [4] SPECIAL REGULATIONS FOR THE EVALUATION OF THEMATIC EXHIBITS AT FIP EXHIBITIONS (SREV), GUIDELINES FOR THE EVALUATION OF THE EXHIBITS OF THEMATIC PHILATELY and GREV, SREV AND GUIDELINES FOR THE EVALUATION OF THE EXHIBITS OF THEMATIC PHILATELY, FIP Congress Madrid, 2000. [5] National Exhibition Order, The Union of Slovak Philatelists (ZSF), Bratislava, 2011. [6] Jankovič, Vojtech: Current Trends in Thematic Philately – The Development and Generations of Thematic Exhibits, Bratislava, 2012. 21 Kupnja hrvatskih poštanskih maraka od sada lakša nego ikada prije! Posjetite web-shop Hrvatske pošte i iz naše bogate ponude odaberite željene proizvode! www.epostshop.hr www.epostshop.hr - KLIKOM MIŠA DO POŠTANSKIH MARAKA Početkom travnja Hrvatska pošta javnosti je predstavila novi prodajni kanal te omogućila narudžbu proizvoda putem Interneta. Naime, iza naziva ePost shop krije se internetska stranica web-trgovine Hrvatske pošte. Na stranici www.epostshop.hr čiji cilj je prezentacija i olakšana narudžba filatelističkih proizvoda stranim korisnicima, Hrvatska pošta omogućuje internetsku narudžbu filatelističkih proizvoda te dijela maloprodajnog asortimana. Osim hrvatskog tržišta, ePost shop omogućuje kupnju i inozemnim filatelistima jer je sama usluga za filatelističko tržište dvojezična: postoji hrvatska i engleska inačica. Još lakše do poštanskih maraka Olakšana narudžba poštanskih maraka i ostalih filatelističkih proizvoda jedna je od glavnih prednosti e-trgovine Hrvatske pošte. Pretraživanjem poštanskih maraka domaći i strani kupci mogu saznati dostupnost pojedinih proizvoda, nizom filtera pronaći poštanske marke za koje su zainteresirani, bilo tematski, bilo po godini izdanja te ukoliko su zainteresirani naručiti žigosanje istih. Niz ostalih specifičnosti (privjesci na arčićima, četverci iz određenih dijelova arka ili ostale specifičnosti vezano za ostale filatelističke usluge) korisnici mogu zatražiti u posebnom polju prilikom narudžbe, a sve u svrhu pomoći kupcu prilikom narudžbe. Kratki koraci za brzu kupovinu Cijeli proces narudžbe ponuđenih artikala u ponudi podijeljen je u nekoliko osnovnih koraka, a kupnju je moguće izvršiti kao registrirani korisnik ili kao gost kupac: • Vaša košarica - pregled naručenih artikala • Vaši podaci - podaci o ePost shop korisniku te odvojeni podaci o adresi dostave ukoliko naručitelj želi dostavu na drugu adresu Plaćanje Usluga ePost shop svojim korisnicima nudi različite oblike plaćanja prilagođavajući se njihovim potrebama i mogućnostima: • On-line na internetu pomoću kartica (American Express, MasterCard, Visa, Diners) • Internetskim bankarstvom u roku od pet dana • Općom uplatnicom u poslovnicama Hrvatske pošte, u drugim bankama, Fini itd. u roku od pet dana • Pouzećem prilikom dostave uslugom hpekspres na adresu Plaćanje pouzećem u poštanskom uredu nije moguće te u slučaju da korisnik preuzima narudžbu u poštanskom uredu potrebno je ostvariti uplatu na jedan od gore ponuđenih oblika plaćanja. Usluga ePost shopa bit će dostupna na internetu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Važno je napomenuti da je maksimalan iznos jedne narudžbe 200 dolara ili 150 eura. Sve odgovore na pitanja u svezi s novom uslugom kupci će moći dobiti pozivom na broj Kontaktnog centra Hrvatske pošte: 072 303 304 ili na adresi e-pošte: [email protected]. HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Izbor najljepše europske marke Ivo Aščić Član Svjetske udruge filatelističkih novinara (AIJP) Udruženje europskih poštanskih operatora, i ove godine organizira natjecanje za izbor najljepše europske poštanske marke. Ovogodišnja su tema serije Europa narodna glazbala. Za tu prigodu u Hrvatskoj su izdane dvije marke s motivima tradicionalnih narodnih instrumenata: lijerice (trostrano gudaće glazbalo, danas se još održalo u okolici Dubrovnika i hrvatskim krajevima istočne Hercegovine) i 24 sopile (staro tradicijsko glazbalo slično današnjoj oboi, kakvo se susreće još na Kvarneru, u Kastavštini i Vinodolu na otoku Krku). U natjecanje su se uključili brojni europski izdavači maraka. Neke od kandidatkinja su prikazane u ovome članku. Za najljepšu glazbenu marku może se glasovati na internetskoj stranici PostEuropa, http://www.posteurop.org/, do 31. kolovoza 2014. 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA RUČNI PRETISCI FIUME NA MAĐARSKIM POŠTANSKIM MARKAMA Nenad Rogina Po završetku strojnog pretiskivanja kojim su u riječkoj tiskari Urania pretiskani cjeloviti arci mađarskih maraka krenulo se na ručno pretiskivanje djelomičnih araka koje je pošta imala na zalihi, odnosno djelomičnih araka i pojedinačnih maraka koji su prikupljeni od građana. Pretiskivanje se vršilo u riječkoj tiskari Adolf Kirchofer & Co. dana 06., 16., 20. i 23. prosinca 1918. godine. Klišeji kojima je izvršeno pretiskivanje bili su sastavljeni od međusobno povezanih pojedinačnih, zamjenjivih, pomičnih metalnih slova čemu su dokaz brojne marke kod kojih su neka slova u pretisku pomaknuta ili zamijenjena ili pak nedostaju. U današnje vrijeme, literatura i specijalizirani katalozi ručne riječke pretiske FIUME razvrstavaju u 6 različitih tipova prema klasifikaciji koju je 1955. godine napravio talijanski ispitivač poštanskih maraka i veliki poznavalac riječke filatelije Guglielmo Oliva. No, iako je g. Oliva pretiske svrstao po tipovima, sukladno nekim zajedničkim karakteristikama koje pretiske određenog tipa čine sličnim jednog drugom kod nekih pretisaka pojedinog tipa postoje i određene razlike, pa tako možemo govoriti o podtipovima. Ta se konstatacija odnosi na pretiske I., II., III. i IV. tipa. Naime, kod tih tipova ručnih pretisaka dolazilo je do čestih zamjena slova, istih ili sličnih, kakva su korištena u drugim tipovima. Tako na primjer možemo susresti marku koju ćemo prema Olivinoj klasifikaciji svrstati u I. tip ručnog pretiska iako je samo jedno slovo u pretisku, u ovom slučaju M, karakteristično za taj tip. Drugi primjer je puknuti vrh slova M kod IV. tipa ručnog pretiska čime je novonastali pretisak klasificiran kao II. ručni (M se ne spušta do baze). To nam daje za pravo da zaključimo kako je više tipova pretisaka moglo nastati, i nastalo je, korištenjem samo jednog klišeja. Točnih i pouzdanih zapisa iz vremena kada su nastali riječki pretisci o samom njihovom nastajanju – nema. Sva literatura na ovu temu napisana je s određenim vremenskim odmakom i uz vrlo oskudne informacije. Pokušati kronološki razvrstati ručne pretiske FIUME gotovo je nemoguće. Samo ime da je neki tip odnosno podtip nazvan prvim ne znači nužno da je nastao ranije od drugog ili trećeg. Dodatna otežavajuća okolnost je činjenica da je originalni materijal vrlo rijedak, pa je izuzetno teško sakupiti dovoljan broj komada kako bi se vršile kvalitetne usporedbe. Upravo to je cilj ove ekspertize – uz pomoć dovoljnog broja primjera prikazati i opisati različite tipove i podtipove ručnih pretisaka FIUME, te zamjene slova koje su u pojedinim tipovima nastale prilikom ručnog pretiskivanja. Podtipovi nekih od pretisaka navedeni u daljnjem tekstu nisu izdvojeni radi daljnje klasifikacije, već radi lakšeg snalaženja prilikom proučavanja zamjene slova među tipovima. 25 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 I. tip ručnog pretiska Osnovne zajedničke karakteristike svih podtipova: • • • • Dužina: 13,00 mm; visina: 3,10 mm. Kod slova M prisutna su dijagonalna crtkana oštećenja. Sredina slova M ne spušta se do baze. Baza (donja crta) slova E nije kompletna. Prethodno navedeni primjer i karakteristike odnose se na pretisak koji ću, budući da ga najčešće susrećemo, za potrebe ovog ispitivanja nazvati klasičnim I. tipom ručnog pretiska. Kod I. tipa ručnog pretiska postoje određeni podtipovi koji se uglavnom odnose na rupture u slovima, te devijacije kod slova F odnosno na zamijenjeno slovo F. Podtip 1: Karakteristike prvog podtipa: • D ijagonalne pukotine su vidljive samo na slovu M i to po jedna na krajnje lijevoj crti i jedna na srednjoj lijevoj crti. • Donja crta slova E nije kompletna (u nastavku je često je vidljiva tanka vijugava linija koja predstavlja ostatak odlomljenog dijela slova) • Slovo F korišteno je i kod IV. tipa ručnog pretiska • Slovo U korišteno je i kod II., III. i IV. tipa ručnog pretiska (2. podtip) • Slovo M korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska • Slovo E slično je onom iz IV. tipa ručnog pretiska 26 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA Možemo uočiti da prvi podtip osim pukotina na slovu M i kraće bazne crte kod slova E nema drugih sličnosti s klasičnim I. tipom. No, iako postoje razlike u slovima koja su korištena za sastavljanje klišeja, zbog zadovoljavanja osnovnih karakteristika ovaj pretisak svrstavamo u I. ručni. Ovaj podtip se vrlo rijetko susreće, te je uglavnom zastupljen na markama visoke kataloške vrijednosti. Kod 1. podtipa postoje daljnje varijacije vezane uz zamijenjeno slovo F: Slovo F tipično za III. tip ručnog pretiska (I. podtip). 27 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Slovo F tipično za strojni odnosno II. tip ručnog pretiska. Podtip 2: Karakteristike drugog podtipa: • • • • Vidljiva su brojna oštećenja na slovima što je osnovna karakteristika ovog podtipa. Kod slova U i M prisutna su dijagonalna crtkana oštećenja. Sredina slova M ne spušta se do baze. Baza (donja crta) slova E nije kompletna. Drugi podtip je u stvari klasični I. tip ručnog pretiska kojeg najčešće susrećemo na markama. Ovisno o vremenu pretiskivanja, da li je pretisak nastao prije ili kasnije, na slovima je vidljivo sve više oštećenja. Ovaj podtip nastao je devijacijom jednog od podtipova II. tipa ručnog pretiska nakon što su se radi istrošenosti kod slova M pojavile dvije dijagonalne pukotine. Oštećenja na slovima E i U nastala su ranije od oštećenja na slovu M. Ovakav pretisak na kojem nedostaju pukotine G. Oliva je svrstao u II. tip ručnog pretiska iako su sva slova tipična za I. tip. II. tip ručnog pretiska (nema pukotina). II. tip ručnog pretiska (nema pukotina). 28 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA I. tip ručnog pretiska iz rane faze pretiskivanja (slovo M ima samo dvije pukotine). Daljnjom upotrebom klišeja dolazi do sve većeg broja oštećenja koja su pred kraj upotrebe istog prisutna na svim slovima. Slova F i I bez pukotina. Kod slova M se nazire treća pukotina. Pukotine na slovima U, M i E. Pukotine na slovima I, U, M i E. Pukotine prisutne na svim slovima. 29 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Pretisak iz kasne faze pretiskivanja, slova U, M i E su gotovo uništena. Zamijenjeno slovo I. Potrošeno slovo F. Podtip 3: Kod ovog podtipa također su korištena slova karakteristična za II. tip ručnog pretiska. Najveće oštećenje pretrpjelo je slovo F koje u jednom trenutku ostaje bez gornjeg lijevog ugla u vidu dijagonalne pukotine, te desnog završetka gornje crte. Oštećeno slovo F. 30 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA Podtip 4: Karakteristike četvrtog podtipa: • • Slovo F zamijenjeno je novim, netipičnim za bilo koji drugi tip ručnog pretiska Slovo M ima samo dvije pukotine (kao kod 1. podtipa) Zamijenjeno slovo F. Zamijenjeno slovo F. II. tip ručnog pretiska Osnovne zajedničke karakteristike svih podtipova: • Dužina: 13,20 do 13,60 mm; visina 3,10 mm • Sredina slova M ne spušta se do baze. 31 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 U drugi tip ručnog pretiska G. Oliva svrstao je pretiske koji su nastali korištenjem sloga iz strojnog pretiska kao klišeja za pretiskivanje. Također, u ovaj tip svrstao je i sve one pretiske koji ne zadovoljavaju osnovne karakteristike I, III. i IV. tipa (nema pukotina u slovima i sredina slova M se ne spušta do baze), a sastavljeni su, između ostalog, i od slova korištenih i u tim tipovima. Petom i šestom tipu nije nimalo sličan niti su do sad poznati pretisci II. tipa koji bi sadržavali jedno ili više slova uzetih iz V. ili VI. tipa. S obzirom na zamjene slova iz drugih tipova (I, III. i IV.) duljina i visina pretiska mogu biti različite. Debljina slova također varira. Ponekad su tanka kao kod drugog tipa strojnog pretiska, ponekad su debela kao kod IV. tipa ručnog pretiska. Osobito kod pretisaka sa zamijenjenim slovima susrećemo kombinacije tankih i debelih slova. Postoje i razlike u boji pojedinih pretisaka što govori da je korištena različita tiskarska boja koja može varirati od blijedo sive koja djeluje suho do sivo-crne koja djeluje vlažno što će biti prikazano na primjerima koji slijede. Primarno, drugi tip ručnog pretiska nastao je korištenjem slova koja su prethodno korištena pri strojnom pretiskivanju. Od drugog tipa strojnog pretiska kojem je sličan razlikujemo ga po boji i po tome što nema oštre završetke slova. Takav podtip nazvat ćemo podtip 1 odnosno izvorni II. tip ručnog pretiska. Postoje indicije da je dio maraka u kompletnim arcima ručno pretiskan cjelovitom pločom korištenom za strojno pretiskivanje. U prilog toj tezi ide sljedeći primjer pomaknutog pretiska što je u pravilu tipična greška kod strojnog pretiskivanja. U kasnijim fazama pretiskivanja dolazi do znatnog oštećenja slova korištenih kod izvornog pretiska. U nekim slučajevima karakteristike tih slova izmijenjene su do neprepoznatljivosti u odnosu na prvobitne. Iz tog razloga, jednako kao i zbog oštećenja, slova su mijenjana. No, isto tako, slova su u klišejima bila zamjenjivana i prije nego su bila oštećena. Podtip 1: Kod prvog podtipa II. tipa ručnog pretiska možemo uočiti razlike u boji pretiska. Neki su pretisci sive boje s nešto oštrijim rubovima slova, dok su drugi crne boje s oblijim rubovima. Podtip 1A: Karakteristike podtipa: • Nastao upotrebom slova prethodno korištenih kod strojnog pretiska. • Slova su tanka kao i kod strojnog pretiska 32 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA • Rubovi slova su obliji nego kod strojnog pretiska, a oštriji nego kod podtipa 1B. • Boja pretiska varira od blijedo sive do sivo crne i djeluje suho. Izvorni II. tip ručnog pretiska. Uslijed korištenja klišeja i mnogobrojnih udaraca slova od kojih je bio sastavljen klišej postajala su sve deblja, njihov se oblik značajno promijenio, te se s vremenom pojavljuju oštećenja kod pojedinih slova. 33 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Dvostruko otisnuto slovo E. Podtip 1B: Karakteristike podtipa: • P retisak ima iste karakteristike kao i podtip 1A. Razlika dolazi u boji pretiska, budući da je korištena druga tiskarska boja. • Pretisak je crne boje. • Slova su nešto deblja nego kod podtipa 1A. 34 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA Prethodno navedeni primjeri podtipova 1A i 1B predstavljaju pretiske nastale u prvoj fazi pretiskivanja. Primjeri u nastavku prikazuju zadebljana slova i oštećenja koja su se pojavila tokom daljnjeg pretiskivanja. 35 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 Podtip 1A - oštećena slova I i E. Podtip 1B – oštećeno slovo E Podtip 1B - oštećeno slovo I Podtip 1b - oštećeno slovo I i E. 36 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA Marka od 15 dinara iz niza Privreda prof. dr. Veselko Guštin, preveo: Dario Stella Marka Jugoslavije iz II. redovnog niza „Privreda“ od 15 dinara, crvene boje, prvi se put pojavila 1952. godine u linijskom dubokom tisku. Mnoge naklade su bile bez posebnosti, izuzev u pogledu boje, papira i ljepila. Treći redovni niz tiskan je u tehnici offseta. U nizu iz 1952. godine se pojavljuju dva tipa. Tip I, veličine 19,5 x 25 mm i, što je vrlo važno, „s crvenom crticom ispod lijeve ruke“. Tip II, veličine 20 x 26 mm je bio bez crtice. Naravno da je također treći niz ponavljan u nekoliko naklada. Naklade su ponavljane do 1958. godine, kada smo dobili novi redovni niz „Industrija“, izdavan punih šest godina. Prisjetimo se da je marka Tip I (s crticom) nekoliko puta skuplja, iz razloga što je bila rjeđa od marke Tipa II, bez crtice. Razlika u cijeni je u početku bila 20 x veća, dok je vremenom narasla na čak 200 X. Godine 1954. je slijedilo slijedeće pomoćno pretiskivanje treće redovne serije maraka iz niza „Privreda“, ovaj put tiskanih samo u offsetu, nominale 5 dinara, 10 dinara i 15 dinara s pretiskom STT-VUJA u raznim bojama. U tiskaru su ovaj put stigli više araka Tip II, od Tipa I. Zato je marka od 15 dinara s pretiskom u zelenoj boji, Tip II. uobičajena, dok je vrlo rijedak Tip I. Slika 2. STT-VUJNA crveni pretisak, Tip I (s crticom) i zeleni pretisak, Tip II (bez crtice) Slika1: Jugoslavenska marka od 15 dinara, Tip I (s crticom) i Tip II. Te marke upotrebljavala je također VUJNA (Vojna uprava Jugoslavenske narodne armije) za pomoćno pretiskivanje maraka u Zoni B STO. Tako se pojavljuju u pomoćnom izdanju iz godine 1953. redovnih maraka „Privreda“ u linijskom i offsetnom tisku s pretiskom STT-VUJNA, u raznim bojama, ukupno osam vrednota. Korištena je bila i marka od 15 dinara iz trećeg redovnog niza, u offsetnom tisku s pretiskom u crvenoj boji. Tiskara u Ljubljani je naravno koristila oba tipa, kako Tip I., tako i Tip II. U tom nisu očito je da je bilo pretiskano više araka marke Tipa I., što znači da te marke nisu bile rijetke. Međutim, Tip II. rijetko se pojavljuje. Kao što vidimo došlo je do pomutnje a to su spretno iskoristili trgovci koji nude marku Tip I. iz prvog pomoćnog niza kao „veliku“ rijetkost. Kako stoji stvar sa katalozima? Najpouzdanije podatke dobiti ćemo iz starih kataloga „poštanskih maraka jugoslavenskih zemalja“. U katalozima Slovenika i Michel je jasno obrađeno samo prvo pomoćno izdanje STTVUJA, međutim, obzirom da za drugo izdanje nema podataka (uzgred za omjer cijena vrijedi otprilike obratno)! U Zumstainu su korektno označene razlike i cijene za oba pomoćna izdanja. U katalogu Sassone i CEI ne susrećemo podatke o tipovima! Završimo sa objašnjenjem: Jugoslavija: 15 din. – offset: Tip I. - RIJEDAK, Tip II. - uobičajen STT-VUJA: 15 din – pretisak crven: Tip I. - uobičajen, Tip II. – RIJEDAK STT-VUJA: 15 din – pretisak zelen: Tip I. – VRLO RIJEDAK, Tip II. – uobičajen. 37 HRVATSK A FIL AT ELI JA 2 /2014 ŠTO JE MALA RADIONICA FILATELIJE? Iva Lipovac i Željka Librić Filatelistički klub Zagreb, osnovan 1935. i obnovljen u travnju 2012., u svojem programu djelovanja predviđa i rad s mladima, ponajviše s osnovnoškolcima koji se prvi put susreću s filatelijom. Rad s mladima na obnoviteljskoj Skupštini povjeren je Ivi Lipovac, diplomiranoj pedagoginji (koja je pet godina sudjelovala u radu Škole filatelije Trakošćan), i Željki Librić (koja se bavi filatelijom više od 40 godina). Rad s mladima počeli smo krajem 2012. projektom Male radionice filatelije, a u suradnji s Osnovnom školom Tituša Brezovačkog i Knjižnicom Vladimira Nazora u Španskom. Do sada smo održali 21 radionicu, a zbog velikog zanimanja sastanke održavamo dva puta mjesečno. 38 Cilj malih radionica filatelije jest otkriti učenicima svijet maraka kako bi naučili: različite vrste i oblike maraka, glavne elemente marke, kako skinuti marku s pisma i spremiti u album, čemu služi pinceta i povećalo. Također, na radionicama se upoznaju i s ostalim filatelističkim materijalom, omotnicama, žigovima, uče kako upotrebljavati katalog maraka, kako nabaviti marke, potaknuti ih na sakupljanje i stvaranje vlastite zbirke, kako markom ispričati priču – početak stvaranja filatelističkog izloška, potaknuti razmjenu maraka s djecom drugih klubova u Hrvatskoj i inozemstvu, organizirati izložbe radova u školi, knjižnici, pošti i drugo. Djeca se na ovim radionicama ne potiču samo na usvajanje filatelističkih sadržaja nego 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA je to i vrijeme druženja, ali i kreativne atmosfere, koja pridonosi usvajanju pozitivnih navika o tome kako kvalitetno i zanimljivo iskoristiti slobodno vrijeme. Ujedno upoznaju nove prijatelje te razmjenjuju dojmove s djecom koja imaju slične interese, a uče i nešto što se danas smatra vrlo bitnim – toleranciji prema različitosti. Zadaće filatelističkih radionica Zadaće filatelističkih radionica dijelimo u tri skupine: • Zadaće izobrazbe – riječ je o istraživanju svijeta maraka, povijesti pošte i njena razvoja; zapažanju raznolikosti sadržaja maraka i ostaloga filatelističkog materijala; uočavanju različitih oblika i vrsta maraka te ostaloga filatelističkog materijala; usvajanju filatelističkog rječnika i izraza; poticanju na istraživački rad (korištenje stručne literature). • Zadaće sposobnosti – utječu na razvoj intelektualnih sposobnosti (zapažanje, zaključivanje, uočavanje, pamćenje i logičko razmišljanje); utječu na razvoj senzorskih sposobnosti (vizualno, auditivno, taktilno zapažanje). • Odgojne zadaće – stvaranje kreativne atmosfere i motivacije; razvijanje opće kulture; razvijanje pozitivnih osobina u djece (samostalnost, upornost, odnos prema tuđem radu); razvijanje socijalnih kontakata; poticanje interesa za filateliju; razvijanje slobode izražavanja; razvijanje mašte. Što i kako radimo Osim radionica za školarce, organizirali smo i radionicu u dječjem vrtiću za predškolsku grupu. Zanimanje djece, ali i njihovih teta bilo je iznenađujuće, jer smo ih potakli na stvaranje maloga poštanskog ureda (donacija Hrvatske pošte) s poštanskim kovčežićima za svako dijete u grupi (koje je teta izradila od kartona) i na pisanje pisama (učenje slova). 39 HRVATSK A FIL AT ELI JA Svako dijete imalo je na zidu svoj karton za stavljanje novih maraka, čime smo potaknuli roditelje na nabavu maraka, a djecu na sakupljanje. Marke su djeca stavljala pincetom i pregledavala povećalom, čime se vježbalo čitanje i uočavanje detalja. Organizirali smo i nekoliko tematskih radionica u školama i knjižnicama, npr. Dan grada Zagreba (na podlozi oblika marke crtali smo moju marku Zagreba), na uskrsnoj radionici radili smo čestitku od maraka i dr. Naš najveći uspjeh svakako je inicijativa za izdanje marke o šegrtu Hlapiću u povodu stote godišnjice objavljivanja prvog izdanja knjige Ivane B. Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića, što je Povjerenstvo za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka RH i prihvatilo, a od Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti primili smo priznanje za istaknut doprinos manifestaciji Hlapić 2013. Svaka naša radionica popraćena je prigodnom izložbom na temu koju obrađujemo, kao što i svako predavanje prati videoprojekcija, a koristimo se većinom hrvatskim markama. 40 2 /2014 Važno je napomenuti da su radionice besplatne, a materijale nam donira i naš rad sponzorira Hrvatska pošta, članovi Filatelističkoga kluba Zagreb te kolege filatelisti iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Kako bismo svakodnevno mogli komunicirati s našim polaznicima i informirati ih o novim izdanjima maraka s motivima namijenjenim mladima te o svim informacijama u vezi s našim radom, otvorili smo i stranicu Mala radionica filatelije na Facebooku. Želja nam je potaknuti kolege iz klubova koji nemaju organizirani oblik rada s mladima te im pokazati kako to mogu činiti. Također smo im voljni pomoći savjetom, a ako treba, i našim malim viškom filatelističkog materijala za početak njihova rada. Isto tako, molimo kolege koje rade s djecom da nam se jave kako bismo povezali djecu i potakli ih na dopisivanje i razmjenu maraka. Javite nam se na adresu elektroničke pošte: [email protected] ili nam pišite na adresu: Mala radionica filatelije (Željka Librić), J. Pupačića 4, 10090 Zagreb. 2 /2014 HRVATSK A FIL AT ELI JA Radovan Vukadinović POLITIČKI PROFIL PABLA PICASSA: FILATELISTIČKA INTERPRETACIJA Stajer-graf, Zagreb, 2013., 296 str. Vesna Ivanović Stjecaj je povoljnih okolnosti da je temu političkog Picassa kroz filatelističku interpretaciju obradio profesor Radovan Vukadinović. Napomene radi, autor ove knjige utemeljitelj je katedre Međunarodnih političkih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, objavio je niz članaka i knjiga na temu međunarodnih političkih odnosa i izveo na put brojne generacije znanstvenika i diplomata. Ono što dio ljudi koji prate analize profesora Vukadinovića u, od vremena do vremena, uskomešanim međunarodnim odnosima ne zna jeste njegova trajna sklonost prema lijepim i uzvišenim slikama u minijaturi i kulturnom dobru, predstavljenom kroz marke raznih tematika. Pokazati politički angažman Pabla Picassa podrazumijeva poznavanje djela velikog slikara, vremenskog konteksta u kome je stvarao i njegovih političkih uvjerenja. Prikazivanje političkog Picassa kroz filatelističku interpretaciju još je zahtjevnije. Picassov opus i životni put opisan je u više od 3.000 knjiga i monografija, s tim da su njegova politička uvjerenja, privrženost idejama i članstvo u Komunističkoj partiji Francuske (KPF) ostali gotovo izostavljeni i u velikoj mjeri nepoznati. Tek nedavno objavljena knjiga autorice Utley „Picasso – komunističke godine“ i velika izložba „Picasso – mir i sloboda“ održana u Tate Galeriji u Liverpoolu 2010. godine, skreću pažnju na političkog Picassa. Knjigu uz „Sadržaj“ i „Riječ autora“ sačinjava 18 poglavlja: „Pariške godine“, „Građanski rat u Španjolskoj i Guernica“, „Okupacijske godine“, „Ulazak u KP Francuske“, „Picasso u partijskim redovima“, „Picassov ‘novi realizam’“, „Početak hladnog rata“, „Kongres intelektualaca u Wroclawu“, „Svjetski pokret za mir“, „Bijela golubica mira“, „‘Masakr u Koreji’ i ‘Rat i mir’“, „Staljinov portret“, „XX. Kongres KPSS i posljedi- ce“, „Détente i slabljenje partijske aktivnosti“, „Prijepori oko političkog Picassa“, „Picasso i Španjolska“, „Bibliografija“ i „Summary“. Poglavlje naslovljeno „Umjetnik i politika“ prethodi „Bibliografiji“, a nije obuhvaćeno u „Sadržaju“. Usporedno s tekstom Politički profil Pabla Picassa može se pratiti kroz 542 izložene poštanske marke iz obuhvaćenih razdoblja, cijelih kuverti i pisma sa markama, žigovima i adresama, poštanskih maraka u cjelini po dvije, četiri ili šest zajedno, te popratnim slikama. Na poštanskim marakama su Picassove slike, od Jelovnika koji je Picasso izradio 1900. godine, slika iz Plave faze i prvi pariški atelje u Rue Ravignan na Montmartre, koji je Max Jacob nazvao Le bateau Lavoir - brod praonica, portreta Picassovih velikih prijatelja, žena, modela i ljubavnica, akromatskih 41 HRVATSK A FIL AT ELI JA boja (bijela, crna i siva) slike Guernice, preko uspjeha bijele golubice simbola Pokreta za mir, slike kontrasta “Rata i mira”, portreta Staljina, partijske aktivnosti, prikaza osoba i važnih događaja iz vremena Hladnog rata, izložbi slika, do svjetske filatelističke izložbe u Malagi, rodnom gradu ovoga originalnog umjetnika. Netipičnim načinom praćenja političkog profila Pabla Picassa putem minijaturnih umjetnina i popratnog teksta, s lakoćom se može razumijevati razdoblje Hladnog rata. Autor je izdvojio preduvjete koji su utjecali na Picassovo političko sazrijevanje, i mračne i siromašne pariške kutake u kojima je stanovao. Na tzv. Plavi ciklus u kome su pokazani tužni, zamišljeni i gotovo beznađem ispunjeni likovi prosjaka, usamljenih, nemoćnih ostavljenih na rubu života, („Siromašni na obali mora“, 1903), nastavlja se Ružičasta faza, sa slatkastom kvalitetom kao dragocjenošću, i prihvaćanje nadrealizma, novog umjetničkog pravca. Slijedilo je usvajanje pomodnog dadaizma, novog Picassovog izraza, uz koji izlazi iz umjetno nametnutih striktnih građanskih pravila ponašanja i življenja. Autor navodi da je promjene Picassove goleme palete stilova i izraza moguće sagledati samo u svjetlu njegovog privatnog života, ljubavi i braka, obitelji i novih ljubavnih veza. Iako je postigao zavidnu umjetničku reputaciju, bio cijenjen i financijski neovisan, za dio francuske elite uvijek je bio samo stranac bez obzira na duge pariške godine. Umjetnički izraz u kubističkoj fazi, kao i nadrealizam, bili su jasni i razumljivi kao dio njegovog nemira, nezadovoljstva, ali i stalnog novog traganja. Osobni protest protiv Francisa Franca, vođe nacionalističkih snaga u Španjolskoj, Picasso izražava kroz 18 crteža na dva lista, pod naslovom “Francova obmana i laž” početkom 1937. godine. Crteži su bili reproducirani u limitiranoj tiraži od 1000 primjeraka i prodavani u korist Španjolskog fonda za izbjeglice. Slijedilo je stvaranje „Guernice“ na 27 m2 platna. Ovdje je vjerojatno i onaj najsnažniji dokaz da je u izboru između fašističkog zla, koje se pojavilo u Španjolskoj i polako nadvilo nad Europom, i druge antifašističke strane, Picasso jasno izabrao svoju opciju koju će formalno prihvatiti nekoliko godina kasnije. Oslobođenje Pariza 26.8.1944. godine Picasso je dočekao na vrhuncu slave. Dan 42 2 /2014 prije otvorenja izložbe u Jesenskom Salonu, nazvanu “Salon oslobođenja”, na kome je izložio 74 platna i pet skulptura, Picasso je postao član KPF. Picassovo zalaganje za mir može se pratiti i kroz njegovu aktivnu ulogu u pripremi Svjetskog kongresa pobornika mira i njegovu bijelu golubicu promoviranu kao službeni znak pokreta za mir. Američku odbijenicu za izdavanja viza delegaciji Svjetskog pokreta za mir Picasso je komentirao na svoj specifičan način govoreći kako netko mora biti stvarno glup da se boji golubice. Značenje golubice mira postalo je toliko snažno da se čitava politika istočnog bloka identificirala s golubicom. Iz razdoblja hladnoratovske podjele svijeta i sve većeg političkog vezivanja Francuske uz SAD, datira slika nazvana “Silovanje Europe” u kojoj se na poseban, picassovski način, prikazuje djevojka na leđima bika. Škrtim bojama: sivom, zelenom, žutom i crnom izrazio je dramatiku događaja Korejskog rata započetog 1950. godine, no slika nije izazvala previše pozornosti. Uslijedila je ponuda općinskih vlasti Vallsurisa da oslika romansku kapelu devastiranu još u vrijeme francuske revolucije. Dva velika panela izrađena su u obliku dva murala – rata i mira. Raketna kriza oko Kube 1962. godine, imala je Picassov odgovor kroz teme starih slikara Pousina i Davida stvaranjem serije crteža i slika na temu Otmica Sabinjanki. Jedan segment kod Picassa nikada se nije izgubio: vezanost uz Španjolsku i njegovo španjolsko podrijetlo. Što se ovih naših prostora tiče, Picasso je izradio nekoliko crteža za prijevod “Jame” hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića, za knjigu “Tombeau”, u nakladi u 110 primjeraka, što je danas rijetko bibliografsko djelo. Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Skopje 1963. godine, Picasso je bio među prvima koji je ponudio pomoć, a skopskom muzeju poklonio je svoju “Glavu žene”. Izradio je dva filmska plakata. Jedan od njih je Bulajićeva “Bitka na Neretvi”. Kao honorar za ovaj filmski plakat, Picasso je zatražio 12 boca vina iz svih dijelova Jugoslavije. Pema istraživanjima Gertje Utley i dokumentima Federal Bureau of Investigation (FBI), koje je dobila djelomično deklasificirane, ravnatelj FBI-a John Edgar Hoover još 1945. godine zatražio informacije o Picassu. Unatoč naoko beznačajnih izjava i informacija koje je FBI imao 2 /2014 o Picassu, u dosjeu FBI optužen je za špijunažu u korist Sovjetskog Saveza. Što se KPF-a tiče, činjenica da je Picasso bio u partijskim redovima i da joj je ostao “vjeran do kraja” života imala je ogromnu političku vrijednost. A koliki je to bio kapital u vrijeme Hladnog rata najbolje svjedoči izjava Toma Bradena, jednog od šefova CIA iz 1950-tih godina, da je glavna bitka u Europi bila za “Picassovu misao”. Povodom otvaranja izložbe 60 Picassovih slika u Moskvi u Puškinovoj galeriji, povodom njegovog 75. rođendana, Picasso je rekao: “Davno sam rekao da sam do komunizma došao kao do izvora i isto tako da me moj rad doveo do te točke”... Muzej moderne umjetnosti u New Yorku nije htio zaostati za Picassovom izložbom u Moskvi. Velika izložba održana je godinu dana kasnije, također obilježavajući proslavu Picassovog 75. rođendana. Čehoslovačka marka s Guernicom bila je prva marka koja je prikazivala monumentalno djelo u obliku poštanske minijature 1967. godine. Niti “Grobnica”, niti “Spomenik Španjolcima poginulim za Francusku” nisu još našle svoje mjesto na poštanskim vrijednosnicama. Golubica nikada nije našla svoje mjesto na poštanskim izdanjima zapadnih zemalja, kao što je nije bilo niti u nekim monografijama posvećenim Picassu. Svakako su Picassove ideje ili stilizirani crteži potvrdili dugoročnost i univerzalnost poruke mira, i pokazali da je podržao pravu i trajnu temu mira, slobode i neovisnosti naroda. Odabranom temom autor Radovan Vukadinović pokazuje raznolikost i slojevitost tematske filatelije kao dokumenta vremena i izlaže ljepotu malih umjetničkih minijatura, što je uz obrazovnu i filatelistička povijesna i kulturna vrijednost. Knjiga Politički profil Pabla Picassa: filatelistička interpretacija Radovana Vukadinovića preporučuje se svima koji žele dopuniti svoja znanja o stvaraocu Picassu putem analize međunarodnih političkih odnosa i poštanskih dokumenata toga vremena. Jedno je sigurno: prema knjizi nećete moći ostati ravnodušni što zbog potvrde kako je u demokratskom društvu moguće uspravno ustrajati u svom uvjerenju ne napuštajući izabranu stranu, što zbog smjelosti čovjeka kome je životni kredo bila i ostala ideja osobne i kolektivne slobode, odnosno umjetnika koji se slikarskim kistom usprotivio dogmama i nametnutim klišeima. HRVATSK A FIL AT ELI JA Acta Philatelica 2013 Cijena 85.00 kn Besplatna poštarina za područje Hrvatske Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor, meki uvez, hrvatski, njemački i engleski. Cijena 220.00 kn. Besplatna poštarina za područje RH Narudžbe na [email protected] ili na tel 01/ 48 10 103 www.barper.com Aukcijska kuća Barac - Pervan www.markanova.hr Filatelistička trgovina 43 www.posta.hr SVJETIONICI 2014. Palagruža, Struga i Sušac prekrasni kameni spomenici našeg Jadrana – motivi su nove serije prigodnih maraka Svjetionici, osme po redu koju je izdala Hrvatska pošta. Prigodne marke možete kupiti u poštanskim uredima od 30. svibnja 2014. godine. www.posta.hr 125. OBLJETNICA BOTANIČKOG VRTA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Prigodnim poštanskim blokom sa jednom markom Hrvatska pošta obilježava 125. obljetnicu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Motiv bloka su detalji Botaničkog vrta, a posebnost je dodatak mirisa ruže. Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima od 1. travnja 2014. godine.
© Copyright 2024 Paperzz
