Ovdje

sta.hr
2/2013
GL A SILO HRVATSKOG FIL AT ELIST IČKOG SAVEZA
Filatelistička izložba
Hrvatska u EU
- susret prijatelja
26.06. - 29.06. 2013.
Izložbe 2013.:
Australija
Italija
Šibenik
Mađarska
Slovenija
ISSN 1331-1093
HF br 02 2013 korice.indd 3
10/4/13 12:18 PM
www.posta.hr
H
O
m
MOSTOVI I VIJADUKTI
č
i vijadukti
U
n
d
s
Mostovi
H
Tv
č
HF br 02 2013 korice.indd 4
10/4/13 12:18 PM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
hrvatska
filatelija
Glasilo Hrvatskog filatelističkog saveza
ISSN 1331-1093
Izdavač:
Hrvatski filatelistički savez
10000 Zagreb, Habdelićeva 2
Za izdavača:
Mladen Vilfan
Uredništvo:
Stjepan Zdenko Brezarić,
Dubravko Družić, Dario Filjar,
Ivan Martinaš, Jurica Vučetić,
Radovan Vukadinović
v.d. glavnog
urednika:
Tihomir Bilandžić
Kontakt:
[email protected]
Oblikovanje
i priprema:
Perković/Frank
Tisak:
Intergrafika d.o.o.
“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta
godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog
filatelističkog saveza.
Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima
pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30
riječi.
Cijena u maloprodaji: 20 kuna.
Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne
predstavljaju nužno uredničku politiku
“Hrvatske filatelije”.
Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković,
Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić,
Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš,
Damir Novaković, Željko Stefanović,
Mladen Vilfan, Jurica Vučetić, Radovan
Vukadinović.
Sadržaj
2 PRISTUPANJE HRVATSKE
EUROPSKOJ UNIJI
Ivo Aščić
4 POŠTANSKA POVIJEST ‘POPLAVNOG
IZDANJA’ KRALJEVINE S.H.S.
Damir Novaković
12 POŠTA NA TLU DANAŠNJE
REPUBLIKE MAKEDONIJE (1. DIO)
Tomislav Trpkovski
20 HRVATSKA NEMATERIJALNA
KULTURNA BAŠTINA ODNIJELA
POBJEDU
Ivo Aščić
22 GREŠKE NA PROVIZORNIM
IZDANJIMA REDOVITIH MARAKA RH
IZ 2010.
Zoran Vlahović
29 INTERVJU SA SLIKAROM KESEROM
Stela Prislan-Fujs
30 BOSNA I HERCEGOVINA
(POMOĆNO IZDANJE)
Boštjan Petauer
34 LOKALNA PRIVREMENA
IZDANJAHRVATSKE I BOSNE I
HERCEGOVINE 1918.-1944. (II. DIO)
Mladen Vilfan
38 CRTICE IZ POŠTANSKE POVIJESTI (2)
ZATVOR
Dario Filjar
39 NAGRADNA IGRA
1
HF br 02 2013.indd 1
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Hrvatska pošta će 1. srpnja 2013. godine pustiti
u promet dvije prigodne poštanske marke u povodu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj
uniji. Motiv marke nominalne vrijednosti 3,10
kuna izdane u, tzv. hrvatskom arku (25 maraka u
30 polja) prikazuje sljubljene zastave EU i RH,
dok motiv marke u bloku, nominalne vrijednosti
20,00 kuna, prikazuje Hrvatsku na zemljovidu
Europe. Osim maraka, Hrvatska pošta izdat će
i dvije prigodne omotnice prvog dana (FDC) te
prigodni album. Marka i blok otisnuti su ofsetnim tiskom uz primjenu inovativne infracrvene
tehnike koja omogućuje pojavu „slike u slici”.
Na hrvatskom arku vidljiv je pod infracrvenim
svjetlom u podlozi marke hrvatski grb i zvjezdice sa zastave EU, a na bloku prve dvije kitice
himne Republike Hrvatske. Autorica maraka
i filatelističkih proizvoda je dr. sc. Jana Žiljak
Vujić, diplomirana dizajnerica iz Zagreba.
Posebnosti tiska
U ovom izdanju poštanskih maraka Republike
Hrvatske Hrvatska pošta je prvi put primijenila
priznato znanstveno otkriće INFRAREDESIGN
(IRD), koje podrazumijeva oblikovanje dviju
međusobno zavisnih slika na jednoj površini.
Jedna slika vidljiva je golim okom u svakodnevnim uvjetima, dok je druga slika vidljiva u bliskom infracrvenom području, tj. s pomoću infracrvenih naočala ili infracrvene kamere. Dobivena
slika, osim povećanih komunikacijskih vrijednosti, marki pruža i vrhunsku zaštitu od krivotvorenja. Danas ne postoji metoda kojom bi se tako
osmišljena i realizirana marka mogla krivotvoriti.
Također, ovim načinom i tehnikom tiska poštanska marka na svojoj maloj površini prenosi više
informacija koje ne remete vizualni sklad motiva.
Poruka se razdjeljuje tematski i vizualno.
Poruka maraka
„Prvi srpnja 2013. godine i stupanje Hrvatske
u punopravno članstvo Europske unije označava ispunjenje našega trećeg strateškog cilja od
stjecanja neovisnosti. Hrvatska je u te dvadeset i
dvije godine samostalnosti postala međunarodno
priznata država, članica NATO-a, a sada i punopravna članica Europske unije. S punim pravom
možemo biti ponosni na ono što smo ostvarili svi
Pristupanje Hrvatske Europskoj
uniji na hrvatskoj marki izdanoj u tzv. hrvatskom arku.
2
HF br 02 2013.indd 2
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Arčić mađarskih maraka izdan
povodom pristupa Europskoj
uniji 2004.
mi, njeni građani. (...) Također, članstvo u Europskoj uniji donijet će nam i veće mogućnosti promocije naše kulture i jezika jer će hrvatski jezik
postati jedan od dvadeset i četiri službena jezika
Europske unije. Možemo biti ponosni na sebe
zato što smo u dvadeset i dvije godine ostvarili
zaista puno, a to znači da imamo znanja i htijenja
da u budućnosti napravimo još više za nas same,
za našu djecu, za Hrvatsku i Europu“ među ostalim piše Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade
RH i ministrica vanjskih i europskih poslova, u
prigodnom prospektu koji prati ove marke.
Trajni zapisi o pristupanjima EU
Pristupanje svojih zemalja Europskoj uniji
brojni poštanski operatori obilježili su na mar-
kama: 1973. godine – Velika Britanija, Irska
i Danska; 1986. godine – Španjolska i Portugal; 1995. godine – Austrija, Finska i Švedska; 2004. godine – svih deset država, novih
članica EU-a: Cipar, Češka, Estonija, Latvija,
Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i
Slovenija izdalo je marku u zajedničkom izdanju s motivom zemljovida Europe i zastavama država novih članica. Neke su države tim
povodom izdale više maraka, primjerice Mađarska, koja je 30. travnja 2004. godine izdala
marku u bloku. Rumunjska i Bugarska također
su prigodom pristupanja EU 2007. godine izdale marke. Ovoj se temi ove godine pridružuje i Republika Hrvatska.
Ivo Aščić
Prigodna poštanska marka
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji izdana u bloku.
3
HF br 02 2013.indd 3
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
POŠTANSKA POVIJEST ´POPLAVNOG
IZDANJA´ KRALJEVINE S.H.S.
Damir Novaković
Mnogi sakupljači lako će prepoznati ´Poplavno izdanje´ Kraljevine S.H.S., no vrlo malen
broj je svjestan njegovih posebnih karakteristika i značenja. Osobitosti pretiska otvaraju
mogućnost specijalizacije i bile su predmet
proučavanja u prošlim vremenima. Nažalost,
poštanska povijest ovog izdanja ostala je zanemarena unatoč činjenici da su ove marke u
nekom obliku bile u prometu uz prekide gotovo
desetak godina. Svrha je ove rasprave da prikaže poštansku povijest ovog izdanja i daljnjih
izdanja koje se na njemu temelje.
Korištenje ´Poplavnog izdanja´
(studeni 1926.)
Nakon velikih poplava u proljeće 1926. godine Vlada je donijela odluku da putem Ministarstva pošta i telegrafa uvede privremeni
obvezatni dodatak na cijenu poštanskih usluga
u korist poplavljenih.1 U prvoj verziji obvezatni
dodatak trebao je biti na snazi tri mjeseca, od
1.10.1926. do 31.12.1926. (Odluka Ministra pošta i telegrafa Br. 44592 od 23.8.1926.).2 Dvanaest maraka i dvije dopisnice tada u prometu
pretisnute su znakom ´+´ i doplatnim iznosom
od Din. 0.25, 0.50 ili Din. 1.00. (Mi. 200 – 211,
P58, P60). Navedena Ódluka´ istovremeno
naređuje povlačenje iz prometa svih drugih
izdanja i isključivu uporabu pretisnutih maraka tijekom ta tri mjeseca i utvrđuje doslovce:
Ovo povećanje vrednosti napred označenih poštanskih vrednosnica pošto je namenjeno za naročiti cilj neće se uračunavati u taksiranje pošiljaka, tj. poštanske takse ostaju nepromenjene i
računaće se po tarifi koja je sada u važnosti i po
nominalnoj vrednosti maraka koja je prvobitno
odštampana na marci odnosno na dopisnici.
(N.B. Kurziv u originalu, naglasak dodan !) 3
Drugim riječima, ovo je bila najava privremenog poreza na poštanske usluge. Doduše,
istovremeno je objavljen i sljedeći ustupak:
´Da se ne bi štetio zainteresovani svet paziće se da se prodaju marke one vrednosti
koje u najmanjem broju odgovaraju vrednosti takse koja ima de se na pošiljku nalepi. Pošte moraju u svako doba imati marke
i dopisnice u svima vrednostima. Bude li se
u ovom pogledu primetila zloupotreba, odgovorni službenici biće predloženi Upravnom Sudu za najstrože disciplinske kazne.´
(N.B. Kurziv u originalu, naglasak dodan !).4
Bez ikakvog objašnjenja razdoblje isključive uporabe maraka s obvezatnim dodatkom skraćeno je samo na jedan mjesec
i to studeni 1926. (Odluka Ministra pošta i telegrafa Br. 51721 od 4.10.1926.) 5
Može se pretpostaviti da su se povišenju od
50 do 100% na osnovne poštanske usluge protivili kako privatni tako i poslovni korisnici.
U 1926. godini marke s doplatom nisu bile nikakva novost, dapače nekoliko takvih izdanja
je već bilo u optjecaju tijekom Prvog svjetskog
rata na području buduće Kraljevine S.H.S. (Austrija Mi. 178 – 179, 180 – 184; Mađarska Mi.
183 – 185, Bosna 97 – 98). Štoviše, i sama
Kraljevina S.H.S. dotada je izdala nekoliko
maraka s doplatom, npr. Bosna (Mi. 19 -20,
30 – 32), Hrvatska (Mi. 59 – 61) te zajedničko
izdanje Ínvalidi´ (Mi. 159 – 161), a izdat će i
značajan broj u budućnosti. Važno je primijetiti
da je tijekom uporabe spomenutih doplatnih izdanja korisnik uvijek imao mogućnost podmiriti
pristojbu uporabom drugih maraka bez doplate.
Ni obvezatna uporaba nekog izdanja nije bila
neka novost 1926. godine. Na primjer, pojedine britanske kolonije izdale su tijekom Prvog
svjetskog rata marke ´Ratnog poreza´ (War
Tax) niskih nominala – obično pola ili jedan
penny – koje su se u određenom razdoblju obvezatno lijepile uz redovnu frankaturu na sve
4
HF br 02 2013.indd 4
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Sl. 1.
Dopisnica:
NOVA VAS PRI
RAKEKU - ŠIBENIK
22.11.1926.
Naplaćeno:
Din. 1.00
Obv. doprinos:
Din. 0.50 (100 %)
Sl. 2.
Preporučenop ismo:
BEOGRAD - MARKERDORF,
NJEMAČKA 15.11.1926.
Naplaćeno: Din. 9.50
Obv. doprinos: Din. 2.00 (26.7 %)
Pismo druge težinske stope
vrste pošiljaka. Slična kasnija obvezatna uporaba doplatnih maraka u korist Crvenog križa i
Dječje nedjelje dobro je poznata sakupljačima
jugoslavenskog područja.
Prije 1926. godine nije mi poznata obvezatna
doplata čiji se iznos razlikuje prema prirodi
pošiljke, ali ističem kasniju primjenu obvezatne doplate ´Ratnog doprinosa´ (Mi. Z3 – Z7)
u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1944. godine,
gdje je takva razlika postojala i gdje je dopisnica
terećena u početku s KN 1.00, a pismo osnovne
težine s KN 2.00, a kasnije sredinom 1944. s
KN. 5.00 i KN 10.00. 6
Dakle prije, a i poslije ´Poplavnog izdanja´
načini dodatne naplate svode se na sljedeća tri
oblika:
• Uporaba doplatnog izdanja nije obvezatna
i moguće je podmiriti poštanske pristojbe
markama bez doplate.
• Ako je doplata obvezatna, primje-njuje
se u određenom iznosu neovis-no o tipu
pošiljke.
5
HF br 02 2013.indd 5
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Sl. 3. - Paketna sprovodnica:
ZAGREB - VINKOVCI 19.11.1926.
Naplaćeno: Din. 53.50;
Obv. doprinos: Din. 2.50 (4.9 %)
• Ako se doplata razlikuje po tipu pošiljke,
naplaćuje se u određenim iznosima, a često
i uporabom posebno izdanih maraka.
Novi i originalni pristup doplati kod ´Poplavnih´ maraka nalazi se u obvezatnoj i isključivoj
uporabi jednog izdanja, koje ujedno ima bitan
manjak u svojem sastavu. Naime, tih dvanaest
pretisnutih vrednota ne odgovara u potpunosti
pristojbama tada na snazi. Drugim riječima,
nema odgovarajućih nominala za nekoliko
osnovnih vrsta pošiljaka, kod kojih stoga treba
prilijepiti kombinaciju od dviju ili više maraka.
Najočitiji nedostatci su manjak marke od Din.
1.50 za inozemnu dopisnicu ili za pismo druge
stope težine u unutarnjem prometu, marke od
Din. 6.00 za inozemno preporučeno pismo, marke od Din. 7.00 za žurno i preporučeno pismo u
unutarnjem prometu i konačno marke od Din.
9.00 za žurno pismo upućeno u inozemstvo.
Ovomu treba dodati i velik mogući broj frankaturnih kombinacija kod paketnog prometa.
Ódluka Br. 44592´ zaprijetila je kaznenim
postupkom i izričito naredila poštanskom osoblju da koristi najpovoljniju kombinaciju maraka
pri naplati usluge, te inzistirala da sve nominale
budu u svakom uredu kroz cijeli mjesec. To
nije ponovljeno u Ódluci Br. 51721´, kojom je
izdanje pušteno u promet, a čini se da se uredi
nisu uvijek ravnali prema ovoj uputi. Treba uzeti
u obzir da nije bilo moguće točno predvidjeti
Sl. 4.
Paketna
sprovodnica:
BUGOJNO - LIVNO
7.11.1926.
Naplaćeno:
Din. 34.00
Obv. doprinos:
Din. 3.50 (11.5 %)
Zbog pomanjkanja marke od Din. 30.00 +
1.00 korisnik je platio dodatnih Din. 2.00
6
HF br 02 2013.indd 6
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Sl. 5.
Pismo:
VOJNIK - REGENSBURG,
NJEMAČKA
19.8.1928.
Poštarina: Din. 3.00
uporabom 6 x Din. 0.25 + 0.25
Sl. 6.
Preporučenop ismo:
PALIĆ - BEČ,
AUSTRIJA
20.8.1928.
Poštarina: Din. 6.00
uporabom 4 x Din. 1.00 + 0.50
frankaturne potrebe tijekom studenog, a dodatne
isporuke iz centralnog depoa u tom mjesecu
možda nisu ni dospjele do manjih ili udaljenih
ureda. Stoga je visina doprinosa kojom je terećen korisnik izravno ovisila o kombinaciji
vrednota kojim je pristojba namirena. Na primjer, žurno preporučeno pismo u unutarnjem
prometu (Din. 7.00) moglo je biti plaćeno uporabom jedne marke od Din. 5.00 + 0.50 i marke
od Din. 2.00 + 0.50, ili s dvije marke od Din.
3.00 + 0.50 i jednom markom od Din. 1.00 +
0.50 ako razmotrimo dvije najpovoljnije opcije
za korisnika. U prvom slučaju obvezatni dodatak
je iznosio Din. 1.00, u drugom pak Din. 1.50,
dakle 14.3% više odnosno 21.4% više od redovne pristojbe. Nepostojeće nominale su uglavnom
štetile korisniku iako postoji slučaj gdje je baš taj
nedostatak favorizirao jednu vrstu pošte. Naime,
pristojba za inozemno pismo mogla se podmiriti
jednom markom od Din. 3.00 + 0.50, dok je
pristojba za inozemnu razglednicu (Din. 1.50)
zahtijevala najmanje dvije marke, tj. Din. 1.00
+ 0.50 i Din. 0.50 + 0.50. Korisnikov obvezatni
doprinos za pismo iznosio je samo Din. 0.50,
dok je za razglednicu morao platiti dvostruko, tj.
Din. 1.00 – u postotcima 16.7% naspram 66.7%.
7
HF br 02 2013.indd 7
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
8
HF br 02 2013.indd 8
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Sl. 7. - Paketna sprovodnica:
ZAGREB - PODRAVSKA SLATINA
30.7.1928.
Sl. 8. Tiskanica:
ZAGREB - GRAZ, AUSTRIJA
29.8.1928.
Poštarina: Din. 13.00
Poštarina: Din. 2.50
uporabom:
1 x Din. 10.00 Beogradskog izdanja
1 x Din. 3.00 Pomoćnog izdanja ‘XXXX’
uporabom:
1 x Din. 0.25 + 0.25 (monetizirani dodatak)
1 x Din. 2.00 Pomoćnog izdanja ‘XXXX’
Tiskanica pete težinske
Stope (201 - 250 gr.)
Naplata obvezatnog dodatka kod ´Poplavnog
izdanja´ može se opisati na sljedeći način:
• Uporaba maraka s dodatkom bila je obvezatna i isključivala je mogućnost namire
pristojbi na bilo koji drugi način.
• Uporaba je bila obvezatna tijekom studenog 1926.
• Iznos dodatka koji je korisnik bio obavezan
platiti bio je izravno ovisan o nominalama
na raspolaganju u trenutku predaje pošiljke
i o kombinaciji maraka korištenih za naplatu poštanske pristojbe.
Ovaj treći navod vrlo je značajna karakteristika ´Poplavnog izdanja´. Kombinacija prisilne
Sl. 9. - Paketna sprovodnica:
ZAGREB - SARAJEVO 8.10.1928.
Poštarina: Din. 35.00
uporabom:
1 x Din. 5.00 Pomoćnog izdanja ‘XXXX’
1 x Din. 30.00 Pomoćnog izdanja ‘XXXX’
9
HF br 02 2013.indd 9
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Sl. 10.
Dopisnica:
LJUBLJANA - GRAZ,
AUSTRIJA
15.09.1928.
Poštarina: Din. 1.50
uporabom:
1 x Din. 0.50 pomoćne
dopisnice
2 x Din. 0.25 + 0.25 (monetizirani dodatak)
i isključive uporabe te varijabilnog dodatka čini
ovo izdanje posebnim i jedinstvenim u svjetskoj
povijesti poštanske službe do dan danas.
Korištenje zaliha ´Poplavnog izdanja´
(1928. – 1935.)
Čini se da je količina pretisnutih maraka
odgovarala tromjesečnim poštanskim potrebama u skladu s izvornom odredbom. Stoga
je velika količina maraka i manja količina dopisnica vraćena u centralni depo u Beograd
nakon isteka obvezatnog razdoblja uporabe.
Ovdje treba spomenuti da pretisnute marke i
dopisnice nisu izgubile frankaturnu važnost
koncem studenog. Uporaba u prosincu 1926.
i u ranim mjesecima 1927. jest poznata, ali je
prilično rijetka. Radi se naravno o korištenju
maraka kupljenih u studenom.
U svrhu korištenja velike zalihe
ovog izdanja Ministar pošta i telegrafa izdao je dne 18.6.1928. ´Rešenje Br.
23967´ (koje stupa na snagu) ódmah´.7
Prve tri točke rješenja monetiziraju poplavni
dodatak kod vrijednosti od Din. 0.25 + 0.25,
0.50 + 0.50 i 1.00 + 0.50 koje se stoga mogu
koristiti po ukupnoj nominali – tj. osnovna
marka + dodatak – kao marke od Din. 0.50,
1.00 i 1.50. do zaključno 30.9.1928. Predviđeno
razdoblje uporabe bilo je petnaest tjedana, ali
se u praksi svelo na dvanaestak. Trebalo je,
naime, dostaviti te marke iz centralnog depoa
regionalnim poštanskim direkcijama u samom
Beogradu, Cetinju, Ljubljani, Novom Sadu,
Sarajevu, Skoplju, Splitu i Zagrebu i podijeliti
ih po poštanskim uredima na terenu. Autoru
nisu poznate uporabe prije sredine srpnja, iako
vjerojatno postoje.
Ovaj način monetiziranja doplate nije bio
uobičajen, a vjerojatno i nepoznat nekim inozemnim poštanskim upravama, te je stoga bio
ograničen na tri najniže vrednote uglavnom
namijenjene tuzemnom prometu. Poznati su
primjeri inozemnog portiranja takvih pošiljaka.
Posljednja točka rješenja (5.) bavi se ponovnim puštanjem u promet ´poplavne´ dopisnice
od Din. 0.50 + 0.50 za tuzemni promet nakon
dodatnog ručnog pretiskivanja doplate pravokutnikom približne veličine 11.0 x 3.0 mm.
Relativno ograničen broj dopisnica tako je
pretisnut i uporabljen uglavnom u jesen 1928.
Inozemna dopisnica od Din. 1.50 + 0.50 nije
ponovo pretisnuta ni puštena u promet.
Najznačajniji dio rješenja pod točkom 4.
bavi se poništenjem doplate dodatnim pretiskom u obliku četiri slova ´X´, dakle XXXX.
To poništenje primijenjeno je na deset najviših
nominala od izvornih dvanaest, uključujući i
daljnju količinu monetizirane marke od Din.
1.00 + 0.50. Rješenje jasno upućuje da se:
´.... odmah puste u saobraćaj .... marke od
1, 2, 3, 4, 5, 8, 10, 15, 20 i 30 din. na kojima je izvršeno poništenje povećane cene.´ 8
U praksi marke je trebalo pretisnuti, što sigurno
nije bilo moguće izvesti u jednom danu. Ipak to
10
HF br 02 2013.indd 10
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
je učinjeno relativno brzo i uporaba ovih maraka
poznata je već u srpnju 1928. Unatoč tomu, svi
nacionalni i internacionalni katalozi navode
7. prosinac 1928. kao datum puštanja u promet ovog izdanja. Michel dodaje da je izdanje:
´.... bilo u prodaji kod nekih poštanskih ureda
i prije službenog datuma puštanja u promet.´ 9
Ovaj datum je netočan i potječe iz Priručnika
maraka jugoslavenskih zemalja. 10 Po mojem
mišljenju radi se o pogrešnoj interpretaciji bilješke jednog od suradnika Pri-ručnika, vjerojatno nekad mađarskog đaka, koji je pojavu
maraka 12. srpnja 1928. na zagrebačkoj pošti,
zabilježio kao 1928/07/12, dakle na mađarski
način pisanja datuma (godina/mjesec/dan).
Na osnovi sačuvanih pošiljaka neosporno je da su sve vrednote Íkserica´ bile u
prodaji daleko prije datuma navedenog u
katalozima. Prikazujem nekoliko primjera.
Posebno treba istaknuti miješane frankature koje kombi-niraju uporabu monetiziranog pretiska i Íkserica´ prije 30.9.1928.
U 1929. godini suspendiran je Ustav i uspostavljeno je vladanje kraljevskim dekretom. U svrhu promoviranja unitarizma promijenjeno je i ime države, koja se
od tada naziva Kraljevina Jugoslavija.
Ipak, sedam godina nakon ´Poplavnog izdanja´
još uvijek je bilo dovoljno ostataka u depou
koje je trebalo iskoristiti. Gotovo 3.6 milijuna
primjeraka od tri najniže vrednote pretisnuto je
novim imenom države ´JUGOSLAVIJA´ dvo-
HRVATSK A FIL AT ELI JA
rednim pretiskom ćirilicom i latinicom. Izvorni
pretisak dodatka poništen je četirima paralelnim crtama. Ovo izdanje stavljeno je u promet
5.9.1933. na osnovi ´Rešenja Br. 63896´11 Ministra saobraćaja, s frankaturnom važnosti do
potpunog iskorištenja. U praksi ovo pomoćno
izdanje iskorišteno je do kraja1934. godine.
Primjeri kasnije uporabe su rijetki.
Po navodima Priručnika 1935. komisijski su
spaljeni ostaci ´Poplavnog izdanja´ uključujući
i 2883 kompletne serije. 12
BILJEŠKE
Zanimljivo je primijetiti da ni prvo ni drugo navedeno
rješenje (Br. 44592 i Br. 51721) ne spominje pomoć poplavljenim kao razlog za ovo izdadnje.
2
Poštansko-telegrafski vesnik, Beograd, Br. 17, Godina
XXXVII, Obavijest 238, str. 336.
3
Ibid.
4
Ibid.
5
Poštansko-telegrafski vesnik, Beograd, Br. 19, Godina
XXXVII, Obavijest 267, str. 371.
6
Ove marke su stavljene u promet 1. 1.1944; povišenje
je uslijedilo 15. 6.1944.
Hrvatski filatelistički vijestnik, Zagreb, Br. 1, 1944, str.
3 i Br. 6-7, 1944, str. 79.
7
Poštansko-telegrafski vesnik, Beograd, Br. 13, Godina
XXXIX, Obavijest 164, str. 266.
8
Ibid.
9
Michel Katalog Band 3 Sűd-Europa 2011, Untersleissheim, p.595.
10
Priručnik maraka jugoslavenskih zemalja, HFS Zagreb
1948, Svezak VIII, str. 95.
11
Poštansko-telegrafski vesnik, Beograd, № 19, Godina
XLIV, Obavijest 578, str. 419.
12
Op. cit., p. 87.
Sl. 11. - Dopisnica:
NOVI SAD - FLENSBURG,
NJEMAČKA 28.9.1934.
Poštarina: Din. 1.75
(Tarifa za inozemnu dopisnicu
nakon 1.1.1934.)
Uporabom tri novo pretisnute
vrednote
11
HF br 02 2013.indd 11
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
POŠTA NA TLU DANAŠNJE
REPUBLIKE MAKEDONIJE (1. dio)
Tomislav Trpkovski
Republika Makedonija je proglasila svoju
neovisnost 8. rujna 1991. godine. Država je
smještena u sredini južnog dijela Balkanskog
poluotoka, i to joj daje vrlo važan geopolitički
položaj. Taj položaj je u prošlosti bio uzrok
mnogim stranim osvajanjima te za konačnu
podjelu teritorija na početku 20. stoljeća u Balkanskim ratovima između susjeda: Bugarske,
Srbije i Grčke. Kako želim izbjegnuti subjektivno ocjenjivanje povijesno – političkih odnosa
između naroda na Balkanu, to neću komentirati.
U nastavku ću obraditi poštu i poštansku službu, koja se odvijala na prostorima Republike
Makedonije. U dugoj i uzbudljivoj prošlosti to
je bilo područje pod različitom vlašću, koje su
uvodile svoju poštansku upravu i sistem prijenosa pošiljaka.
POŠTA NA MAKEDONSKOM TLU U
ANTIČKO VRIJEME
Makedonska država
Poštu je u antičkoj Makedoniji koju je
organizirao Filip II (382.-336. p.n.e.). Njegovom odlukom su bili određeni poštanske
sluge, koji su raznašali poštu iz carskih palača u pojedine pokrajine i obrnuto. Njegov
nasljednik Aleksandar Veliki (356 – 323. p.
n. e.) se posebno posvetio organizaciji pošte,
odnosno prijenosu poruka i pošiljaka. Zahvaljujući pošti je redovno dobivao iz svih
pokrajini i dijelova svoga carstva. Pored toga
je s poštom morskim putem povezao Indiju
s Egiptom, a Malu Aziju s Indijom povezao
cestovnom infrastrukturom. Najveću pažnju
je posvetio održavanju dobrih veza s Makedonijom. Sa svojih osvajačkih pohoda je
redovito slao poruke svojoj majci Olimpiji
i svom učitelju Aristotelu. Pošta je djelovala sve do propasti makedonske države 168
godine p. n. e. kada su rimske legije pokraj
Pinda pobijedile posljednjeg makedonskog
cara Perzeja (178 – 168. p. n. e.)
Rimsko carstvo
Rimska stela, koja prikazuje prijenos pošiljaka
kočijom s konjskom zapregom
Prvi relevantni podaci o prijenosu pisanih poruka dolaze početkom nove ere kada je Rimsko
carstvo za svoje potreba organiziralo cestovni
poštanski promet (cursus publicus). Interna organiziranost poštanskog prometa u Rimskom
carstvu bila je regulirana posebnim propisima
u kojima je određen način obavljanja poštanske
službe, raspored prijevoza pošiljaka, vrijeme trajanja prijevoza, zaštita tajnosti pisanih poruka,
kazne za prekršitelje i slično. Prostor Makedonije
bio je sastavni dio dobro organizirane poštansko
– prometne službe. Institucije Cursus publicus
je imala organizirana prenoćišta, relejne postaje
(mansio i mutationes) i udobna prometna sredstva
za prijevoz pošte i ljudi, koji su vodili skrb za neometano odvijanje prometa (magister officiorum).
12
HF br 02 2013.indd 12
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Rimski Princeps senatus je organizirao poštanske postaje po carstvu duž glavnih cesta.
Postaje su bila međusobno udaljena oko 25
rimskih milja (M.P. = milia passuum 37 km).
Na tim postajama nosioci pošte su se odmarali
i mijenjali konje. Poštanske postaje su bile pod
direktnom komandom zapovjednika tjelesne
garde (Praefectus praetorio).
som kao glavnim gradom. Bizant je zadržao sve
rimske poštanske institucije te način njihovog
djelovanja. Godine 518. područje Makedonije je pogodio jak potres koji je uništio većinu
poštanskih postaja: Skupi (Skoplje), Lihnidos
(Ohrid), Stobi, Heraclea Lincestis itd. Takvo
stanje se pogoršalo dolaskom Slavena na područje Makedonije.
Jedna od najpoznatijih cesta iz doba Rimskog
carstva na Balkanu, koja je bila opremljena
s poštanskim postajama je Via Egnatia (via
Ignacija). Ona je imala veliku važnost u organiziranju i održavanju rimske pošte na području Makedonije. Cesta je bila široka od 4
do 7 metara, duga 247 rimskih milja (567 km).
Zbog odličnog zemljopisnog položaja prometni
poštanski centar tadašnje pokrajine je Stobi,
mjesto koje je nastalo u blizini ušća rijeke Crne
u Vardar jer su se tu križali putevi sa sjevera i
juga te istoka i zapada. Iz njega su polazile važne prometnice u pet pravaca po Makedoniji. Sve
ispostave rimske pošte bile su pod jurisdikcijom
centralne poštanske uprave.
Konačnim raspadom Rimskog carstva 476.
godine područje Makedonije je potpalo pod
vlast Istočnorimskog carstva s Konstantinopoli-
Pošta u srednjem vijeku od dolaska Slavena
pa do dolaska Turaka
Sve do dolaska Slavena i procvata slavenske
pismenosti poruke su se prenosile usmeno. Slijedeća uređena poštanska služba pod nadzorom
i u organizaciji države je funkcionirala u vremenu careva Samuila (969. – 1014.), Gavrila
Radomira (1014. – 1015.) i Jovana Vladislava
(1015. – 1018.).
U srednjem vijeku male feudalne države
nisu imale ni interesa ni novaca za organizaciju poštanske službe. Organiziranje prijenosa
poštanskih pošiljaka nije spadalo pod obavezu
države. U vrijeme vladavine Stefana Uroša
III. Dečanskog podanici su morali obavezno
ispunjavati službu glasonoša. Car Stefan Dušan (1331 – 1335) je službu dopunio i poboljšao. Nakon poraza u bitci s Turcima na Marici
13
HF br 02 2013.indd 13
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
(1371) Makedonija je pala pod vlast Otomanskog carstva. S dolaskom Turaka prestale su
funkcionirati sve tadašnje pošte i dotadašnji
način prijenosa poruka i poštanskih pošiljaka.
Pošta za vrijeme Otomanskog carstva
Po zauzimanju makedonskog područja turske su vlasti započele s ponovnim uvođenjem
poštanskog prometa na način kakav je bio u
ostatku Otomanskog carstva.
Organizirane su kurirsko – tatarske i surudžijske poštanske linije. Tatari su bili kuriri, prenosioci poruka i drugih pošiljaka. Riječ tatar ne
znači nacionalnu pripadnost jer tatari u ovom
slučaju nisu bili nacionalno opredijeljeni: bili su
pripadnici naroda na teritoriju gdje su djelovali,
tako da su to lako bili Srbi, Turci, Makedonci
itd. Surudžije su bili pratioci tatarima. Poznato
je da su tatari bili vrlo izdržljivi i ustrajni te da
su na svojim putovanjima se nisu odmarali,
samo su zamijenili pratioce – surudžije i konje u postajama pokraj prometnica te nastavili
putovanje.
Početkom XV. stoljeća poštanske veze su
popravljene i dovršene. U XVI. stoljeću Turci
počinju graditi karavan saraje – veće opremljene
tabore, gdje su se prenosioci poruka i njihovi
konji mogli odmoriti. Vlast je koristila i na-
2 /2013
oružane čuvare (zaptije) koji su vodili brigu
o sigurnosti na poštanskim rutama, posebno
na gorskim prijevojima i kanjonima gdje su
se često pojavljivale pljačkaške bande koji su
napadale poštanske i trgovačke karavane. Uspostavljene su bile poštanske postaje – menzulane
u većim mjestima u Makedoniji: Bitoli, Velesu,
Skopju, Solunu …
U XVIII. stoljeću su trgovci uspostavili takozvane komisionarske poštanske urede u Bitoli,
Debru, Prilepu, Skopju i drugim makedonskim
mjestima s ciljem održavanja poštanskih veza
isključivo između trgovaca. U tom vremenu
veliki broj Makedonaca je nasilno raseljen ili
su napustili rodnu grudu tražeći posao. Te osobe
su održavale kontakte sa zavičajem preko ovih
trgovačkih poštanskih ureda.
Zbog unutrašnjih slabosti i anarhije turska
država je dozvolila pojedinim stranim državama
organiziranje prijenosa pošte i drugih pošiljaka
kroz njezin teritorij. Tako je početkom XIX.
stoljeća Austrija organizirala prijenos diplomatske i ine pošte na relaciji Osijek – Brod –
Sarajevo – Skopje – Solun – Seres. Francuska
je organizirala prijenos pošte na relaciji Sežana
– Ljubljana – Rijeka – Dubrovnik – Kotor –
Priština - Skopje – Kriva Palanka. Iz Skopja
se ta pošta preusmjeravala u tri pravca: Skopje
– Veles – Štip – Strumica – Gevgelija – Solun;
Skopje – Skadar i Skopje – Carigrad.
S tatarskom poštom je iz Beograda preko
Skopja – Velesa – Bitole – Soluna u Carigrad
je poštu donosio turski vezir u Srbiji.
Otomansko carstvo i početak upotrebe
poštanskih žigova
U XIX. stoljeću je Otomansko carstvo bilo
razdijeljeno u više administrativno – upravnih
jedinica (od najnižih do najviših stupnjeva samostalnosti): 36 vilajeta, 2 emirata 1 vazalsku
kneževinu i 5 autonomnih pokrajina. Emirati
su primjerice bili Bugarska i Tunis.
Prostor današnje Makedonije je bilo podijeljeno na 3 vilajeta: Kosovski, Bitolski (Monastir) i Solunski (Selanik) vilajet. Kosovski
vilajet je obuhvaćao sjeverozapadni dio današnje Makedonije s mjestima: Tetovo (Kalkandelen), Gostivar, Skopje (Uskup), Kumanovo
14
HF br 02 2013.indd 14
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
(Komanova), Kriva Palanka (Egri Palanka),
Štip (Ištib), Kratovo (Kratova), Kočani (Kočana), Radoviš (Radovište), Pehčevo (Behčova),
Berovo, Delčevo (Čarova) i Zletovo (Izletova).
Bitolski vilajet je zauzimao područje jugozapadne Makedonije: Debar (Debreyi Bala), Ohrid
(Ohri), Struga, Resen (Resene), Prilep (Perlepe), Kruševo (Karceva) i Bitola (Monastir) kao
administrativno središte. U trećem Solunskom
vilajetu bili su slijedeći područja: Veles (Keuprulu), Gradsko (Gracko), Negotino (Negotin),
Kavadarci (Tikveš), Bogdanci, Demir Kapija
(demirkapu), Gevgelija (Gevgili), Strumica
(Ustrumca), Valandovo (Valandova) i Dojran
(Doyuran).
HRVATSK A FIL AT ELI JA
ureda do 1864. godine kada je otvorena pošta u
Štipu. Potom su otvarani uredi u: Kumanovu i
Prilepu (1868.); Debru, Tetovu i Ohridu (1871.);
Velesu i Kruševu (1875.) te Strumici i Kratovu
(1876.). Otomansko carstvo je 1892. godine
imalo 19 glavnih pošta. Jedna od tih glavnih
pošta bila je u Solunu i neposredno je upravljala
svim poštama u Makedoniji. Pošta u Solunu bila
je pod jurisdikcijom Uprave pošta u Carigradu,
kojom je upravljao sam sultan Mustafa Paša.
Vrlo interesantno filatelističko područje su
svakako poštanski žigovi koji su se upotrebljavali na području Otomanskog carstva, odnosno
na području Makedonije jer obiluju različitostima. Kako sam već napomenuo, reorganizacija
Turskih pošta se provela 1840. godine a 1843.
godine kada je otvoren prvi poštanski ured u
Bitoli, čime započinje žigosanje poštanskih pošiljaka na području Makedonije. Tada još nije
bilo maraka i to područje nazivamo „predfilatelija“. Posebnost prvih poštanskih žigova Turske
pošte da su bili „negativni“, tj. sav otisak je bio
taman, samo su slova bila svijetla za razliku od
modernih žigova gdje je situacija obrnuta. Dugo
vremena su u upotrebi bili žigovi s isključivo
arapskim pismom.
Administrativna podjela Makedonije za
vrijeme Otomanskog carstva
Generalnu reorganizaciju pošte je Tursko
carstvo započelo 1840. godine kada je 23. listopada osnovano Ministarstvo pošta. Ukazom
Generalnog direktora Carske pošte od 11. studenog Ministarstvo pošta je objavilo da od to
tog datuma osim državne pošte počinje vršiti i
prijenos poštanskih pošiljaka stanovništva carstva. S tom objavom započinje drugo razdoblje
u razvoju poštanske službe u Makedoniji pod
turskom vlašću. Prva turska državna pošta u Makedoniji bila je otvorena u Bitoli 1843. godine.
Slijedeća otvorena pošta je bila u Skopju 1849.
godine. Slijedi razdoblje bez otvaranja novih
Makedonska pošta je povodom 150. obljetnice
uvođenja prvog poštanskog žiga Turske pošte na
području današnje Makedonije izdala marku s
reprodukcijom žiga koji se upotrebljavao u pošti
Bitola (Monastir)
15
HF br 02 2013.indd 15
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
Tipični negativni turski žig Skopja iz 1851. godine
2 /2013
slici desno je žig Bitole iz vremena otvaranja
poštanskog ureda (1863-64.). Takav tip žiga
pošte Skopje na pošiljkama nije registriran.
Godine 1865. su u opticaj su puštena poštanske marke „Duloz“ (prve turske zupčane
marke), a s njima su u upotrebu uvedeni novi
dvokružni žigovi s arapskim nazivom grada i
rijetko s datumom.
Negativni turski žig Skopja iz 1855. godine
Dvokružni žig Monastira (Bitola) bez datuma
Negativni žig Monastir (Bitola) na pismi iz
1855. godine
S reorganizacijom poštanskog sustava Tursko carstvo je planiralo i upotrebu poštanskih
maraka (1862), koje su u Makedoniju došle sa
zakašnjenjem (1863/64). S početkom upotrebe
maraka promijenili su se i poštanski žigovi koji
su postali pravokutni.
Na pravokutnom polju su bile točke i to 10
redova s 12 točaka, a u sredini je bio prazan
prostor gdje se nalazio ime pošte ili kraja. Na
Dvokružni žig Skopja na pismu
16
HF br 02 2013.indd 16
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slijedeći oblik koji se pojavio je dvostruki ovalni, kao žig prikazan na dopisnici poslanoj 1896.
godine iz Velesa (Keuprulu) za Belgiju (Bruges).
Sličan prije navedenom ovalnom žigu je i
dvojni pravokutni žig sa zaobljenim rubovima
Ostroga (Struga):
U upotrebi je bio i čisto pravokutni žig Istib (Štip)
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća počeli su
se koristiti žigovi slični poštanskim žigovima zapadnih država. Žigovi su jednokružni li dvokružni,
s nazivom pošte u dva pisma (latinica i arapsko
pismo). Natpis grada je u kružnici ili između dvije
kružnice. U sredini kruga je bio datum, u arapskom
zapisu i zapadnom načinu zapisa godine. Na slikama ispod je žig pošte Istib (Štip) iz 1893. godine.
Žig pošte Kalkan – Delen (Tetovo)
Istovremeno u isto vrijeme su u upotrebi bili
i kružni žigovi s mostom u sredini. U krugu
je natpis pošte u arapskom pismu, a ispod u
latinici. U mostu je datum u arapskom zapisu
te zapadnom načinu zapisa godine.
Žig pošte Resne (Resen)
17
HF br 02 2013.indd 17
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
Pismo poslano 30.6.1911. sa žigom pošte
ÜSKUB (Skopje)
Godine 1900. Na području Makedonije su
djelovali slijedeći poštanski uredi Turske pošte:
Bitola (Monastir), Valandovo (Vlandovo), Veles
(Keupruli, Keupruli Veleze), Gostivar (Godtuvar, Gastoir), Debar (Debrei Bala, Debree Zir),
Delčevo (Čarova), Dojran (Dojuran), Kava-
2 /2013
darci (Gavadar, Kavadar, Kavadra, Tikveš),
Kičevo (Kiđova, Kičova), Kočani (Kočana),
Kratovo (Karatova, Kara Tova), Kriva Palanka
(Palanga, Egri Dere Palanka, Egri Dere Palanga,
Egri Palanka), Kruševo (Karceva), Kumanovo
(Kumanova), Ohrid (Ohrida, Ohri), Pehčevo
(Behđova, Osmanie, Osmanie Meleš, Behđeva),
Prilep (Prilepe), Radoviš (Radovište, Radovišta), Resen (Resne), Skopje (Skopio, Uskip,
Uskub), Struga (Stroga), Strumica (Strumđe),
Tetovo (Kalkendelen, Kalkan Delen, Kalkan
Dere) i Štip (Istib, Štib).
Godine 1903. su turske vlasti ponovo provele
reorganizaciju pošte s ciljem neposrednog i
decentraliziranog upravljanja poštanskim sustavom. U okviru te reorganizacije je glavna
direkcija pošte Kosovskog vilajeta preseljena iz
Prištine u Skopje gdje je ostala do kraja turske
vladavine nad Makedonijom.
Originalni žig pošte ÜSKUB
(Skopje) s početka 20. stoljeća i
otisak istog na marci.
Izvori i literatura:
- Risto Kostovski: „Makedonska pošta i Makedonski telekomunikacii“,
- Mirko Rašić: „Turske pošte na području Jugoslavije“;
- Dr. Vojislav Mićović: „Srbija 1804 – 1918 istorija pošte
i žigovi“;
- John H. Coles and Howard E. Walker: „Postal cancelation
of the Ottoman Empire“ part one „The lost territories in
Europe“;
- Ugur A. Peker: „The administrative division and the post
offices in the Ottoman Empire“
- Wikipedia
- www.ebay.com;
- Orhan Brandt et Sadik Ceylan „Premieres marques postales philateliques de Turquie“.
18
HF br 02 2013.indd 18
7/9/13 8:55 AM
3/2012
HRVATSK A FIL AT ELI JA
HR - 43000 BJELOVAR
TOME BAKAČA 10a
TEL./FAX 043 246 - 900
e-mail:
[email protected]
www.philatel.hr
U prigodi 20. obljetnice osnutka
firme (1992.-2012.) specijalna
povoljna ponuda za filateliste:
Hrvatska 1991-1998. nerabljeno (sve osnovne, prigodne i doplatne
marke te blokovi) složeni u novi
Schaubek album E 5060 ( 32 stranice,
crna podloga)
za samo 799.00 kn.
Ponuda vrijedi do isteka zaliha.
OVLAŠTENI ZASTUPNIK TVRTKE
35
HF br 02 2013.indd 19
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Hrvatska nematerijalna kulturna
baština odnijela pobjedu
Od 46 izdanja hrvatskih poštanskih maraka izdanih u 2012. godini najveći broj glasova
prema ocjenama filatelista i ljubitelja maraka
osvojila je poštanska marka “Medičarstvo” iz
serije „Hrvatska nematerijalna kulturna baština“, čiji dizajn potpisuje Orsat Franković.
Izboru su se pridružili, uz brojne glasače iz
zemlje, i glasači iz 28 država diljem Europe,
a ima i glasova iz Kine, Japana, SAD-a ali i sa
otoka Pitcairn i Vanuatua. Sa samo dva glasa
manje drugo mjesto osvojila je marka Hvarsko
čipkarstvo iz iste serije.
Pored spomenutih maraka u seriji „Hrvatska nematerijalna kulturna baština“ u lipnju
2012. godine izdane su i marke s motivima
„Festa sv. Vlaha“ i „Drvene dječje igračke“.
Svi ovi motivi nalaze se na UNESCO-ovoj
Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine
čovječanstva. Marke su definitivno jedni od
njihovih veleposlanika.
Tijekom priglašenja najljepše hrvatske
marke u travnju ove godine, poznata hrvatska glumica Ana Begić Tahiri izvukla je
imena deset najsretnijih glasača koji su sudjelovali u nagradnoj igri “Izaberi najljepšu
marku i osvoji ljetovanje u Dubrovniku”.
Prvu nagradu, ljetovanje u Dubrovniku u
trajanju od pet dana osvojila je Jana Bulić
iz Čitluka (BiH). Dobitnici nagrada objavljeni su na internetskim stranicama Hrvatske
pošte.
I.A.
“Medičarstvo“ najljepša
hrvatska marka iz 2012.
20
HF br 02 2013.indd 20
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Za najljepšu
hrvatsku marku
glasali su ljubitelji
maraka s otočnih
država Pitcairn i
Vanuatu, država
u Tihom ocanu.
Na slici njihovo zajedničko
izdanje povodom 23. azijske
međunarodne
filatelsitičke izložbe
u Hong Kongu
2009.
Poznata hrvatska glumica Ana Begić Tahiri izvukla je imena najsretnijih glasača za najljepšu hrvatsku
marku u 2012.
21
HF br 02 2013.indd 21
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Greške na provizornim izdanjima
redovitih maraka RH iz 2010.
Zoran Vlahović
Pojava grešaka kod provizornih izdanja pretisaka na redovitim markama iz 2010., za izdanja
od 17.05. i 19.07. kao i na pretiscima izdanja
doplatnih maraka Hrvatskog crvenog križa od
08.05.2010., interesantna je po nekoliko osnova.
Osim što greške same po sebi čine posebnu
sakupljačku kategoriju, one su interesantne i
po još dvije osnove. S jedne strane je značajno
napomenuti da ih je sama pošta prihvatila kao
nuspojavu procesa pretiskivanja – suglasivši
se s takvom kvalitetom, dok su s druge strane
te greške posljedica tehnološkog postupka prilikom njihove izrade pri čemu nije izbjegnuta
značajna pojava grešaka, iako je velika pažnja
bila posvećena samom postupku pretiskivanja
i kontroli kvalitete, odnosno kontroli čistoće
pretiska – sigurno barem u dijelu koji se odnosio
na marke provizornih redovitih izdanja.
1,80 / 1,60
Dotisak II
Uporabna
(izdan 20.11.09.)
namjena
Dotisak III
maraka
(izdan 21.01.10.)
Izvorna
Dopisnica za tuzemstvo
nominala
(od 01.01.09.)
3,50 / 3,10
Dotisak IX
(izdan 21.01.10.)
Pismo za tuzemstvo
do 50 g
(od 01.01.09.)
Nominala
Pismo za tuzemstvo
Dopisnica za tuzemstvo
pretiska
do 50 g
(od 08.03.10.)
(od 08.03.10.)
Postavlja se pitanje zašto je Pošta uopće
odlučila izraditi pretiske kad je cijena jednog
pretiska, okvirno, u odnosu na novi tisak zanemarivo manja. Najvjerojatniji razlog pretiskivanja je činjenica da su u depoima Pošte bile
velike zalihe novo dotisnutih redovitih maraka
određenih nominala koje više nisu bile izravno
u uporabi jer se promijenio cjenik poštanskih
usluga (01.01.2010. i 08.03.2010. za tuzemni
promet te 01.01.2009. i 01.04.2010. za inozemni
promet). S namjerom da se izbjegne moguća
kritika države, kao vlasnika Pošte, i interne
revizije poštanskog poslovanja, zbog dotisnute
količine maraka koje ostaju neupotrebljene,
donesena je odluka o pretiskivanju. Otpis tako
velike količine maraka nije mogao biti prihvatljivo rješenje jer bi to ujedno izazvalo kritiku
revizije poštanskog poslovanja. S druge strane
5,00 / 4,50
Dotisak V
(izdan 23.02.09.)
7,20 / 7,10
Prvotisak
(izdan 03.03.08.)
Pismo za tuzemstvo do 100 g Pismo za inozemstvo do 50 g
(od 01.01.09.)
(od 10.03.05.)
Pismo za tuzemstvo do 100 g Pismo za inozemstvo do 50 g
(od 08.03.10.)
(01.04.10.)
22
HF br 02 2013.indd 22
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
tiskara je pak iskoristila jeftin, tehnološki jednostavniji postupak pretiskivanja upotrijebivši
pritom, najvjerojatnije, jednu staru jednobojku. Stroj je koristio klasičnu matricu pretiska
odnosno kliše i mogao je otisnuti samo jednu
boju, a cijelo vrijeme su ga opsluživala samo
dva djelatnika. Ti radnici su radili na pripremi
pretiska te istovremeno kontrolirali i kvalitetu
tiska, odnosno čistoću pretiska. Bilo je to tehnološki nezahtjevno, ali s velikim i zahtjevnim
angažmanom dva opsluživača tiskarskog stroja.
Razlog takvom pristupu realizaciji posla oko
pretiska bila je činjenica da je tiskari, zbog narušenih ekonomskih okolnosti u Hrvatskoj, bilo
u interesu prihvatiti ponuđeni posao. Iz istih
razloga je financijski aranžman oko pretiska
mogao biti znatno povoljniji za Poštu. Osim
toga Poštu i tiskaru veže dugi niz godina partnerstva upravo u domeni tiskanja poštanskih
maraka što zasigurno ima zanačajnu ulogu u
njihovom zajdeničkom radu i međusobnom razumjevanju i uvažavanju potreba i mogućnosti
svakog od njih.
Svako pretiskivanje, kao i bilo koja tiskarska intervencija nad već otisnutim objektom,
donosi sa sobom vjerojatnost pogrešaka, ali
tiskara se pri ovom poslu suočila sa svojim
prethodnim propustom. Pri pretiskivanju su
poseban problem bili zaostali komadići papira
nastali u fazi perforacije maraka. Nastali su
HRVATSK A FIL AT ELI JA
izrezivanjem zubaca i zaostali među arcima
čvrsto priljubljeni uz površinu slike maraka.
Oblikom su to najčešće bili krugovi, ali ima ih
i u raznim oblicima dijelova kruga. U filatelističkom žargonu zovemo ih konfetima i često
ih susrećemo, ne baš kao ugodnu nuspojavu
izdanja, a prisutna su posebno kod redovitih
maraka. Zbog velikog broja tih konfeta trebalo
ih je sa svakog arka ručno odstraniti pa tek
nakon toga pojedini arak umetnuti u stroj za
pretiskivanje. Međutim, još i danas nailazimo
na njih na pretisnutim markama ovih izdanja
kako svjedoče osnovnom razlogu pojave toliko
grešaka kod ovih maraka.
Više od 90 posto grešaka na pretiscima pojavljuje se upravo zbog zaostalih neod-stranjenih kon-feta na arcima koji su se ulagali u stroj
za pretiskivanje. Ponekad bi se ti zaostali konfeti
tijekom pretiskivanja zalijepili na kliše za pretiskivanje i na taj način kod sljedećeg arka koji
je došao na pretiskivanje ostavljali trag oblika
konfeta. S druge strane moglo se dogoditi da
konfet u međuvremenu otpadne s klišeja i boja
23
HF br 02 2013.indd 23
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
tada na tom mjestu ne bi bila otisnuta u obliku
konfeta ili njegovog dijela koji se zalijepio na
izbočenom dijelu klišeja. Tragovi su najčešće
bili oblika kruga ili dijelova kruga koji bi bili
otisnuti u crnoj, sivoj ili blijedo sivoj boji ili
u „bijeloj“ boji kao nedostajući dio pretiska.
Također je uočena nuspojava i drugih tipova
grešaka kao nedostajućih dijelova pretiska ili
smetova u obliku manjih linija.
U tek jednom do sada poznatom slučaju,
uočena je pojava višestrukog otiska nove nominale, ali samo na dvije marke u cijelom arku
(pozicija maraka u arku: 8 i 10). Ovdje se dakle
ne radi o dvostrukom pretisku nego je iz nepo-
2 /2013
znatog tehnološkog razloga oznaka nominale
otisnuta još jednom i to u s nešto slabijem intenzitetom crne boje. Međutim, ovo nije jedina
nepoznanica vezana uz pojavu grešaka na pretiscima ovih maraka.
Na pretiscima marke Cavtat a (7,20/7,10)
uočene su također i pojave velikih razmazanih
mrlja u osnovnoj boji marke, ali iste greške
nisu do sada uočene i na markama bez pretiska.
Čini se da su nejasni razlozi nastanka takvih
grešaka kao i vrijeme njihovog nastanka, pa
se sa sigurnošću ne bi moglo reći pripadaju li
one izvornom tisku marke ili su nastale tijekom
pretiskivanja. Međutim, vrlo je izgledna pretpostavka da su nastale zbog neke kemikalije koja
je bila povezana s klišejom za pretisak. Naime,
za jednu relativno tipičnu grešku („Zastava“)
nađena je pretisnuta marka na kojoj je u istoj
boji vidljiv i otisak oblika kruga što izravno
asocira na konfet. Ako stvarno postoji veza između te kružne mrlje i konfeta onda je ta mrlja,
kao i ostale tog tipa, mogla nastati samo tijekom
pretiskivanja izvornih maraka.
24
HF br 02 2013.indd 24
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
i dvije crte za poništavanje izvorne nominale
na marci. Inicijalna greška bi nastala tako da je
konfet preuzeo boju i nakon toga otpao. Tako
bi greška zapravo nastala kao nedostatak otiska crne boje u elementima pretiska, pa bi na
tom mjestu umjesto crnog dijela pretiska bilo
„bijelo“ polje. Zapravo, bilo bi to polje koje bi
u potpunosti omogućavalo pogled na izvorno
otisnutu sliku marke. No, nakon toga bi se malo
po malo taj dio klišeja popunjavao bojom i na
kraju prešao u cjeloviti otisak. Primjer takve
„bijele“ točke kao greške možemo pratiti na
pretiskau 1,80/1,60 na 42. poziciji u arku gdje
postupno koncentracija crne boje postaje sve
jača dok se na kraju ne postigne cjelovit otisak.
Ponekad je proces nestajanja odnosno iščezavanja grešaka bilo moguće pratiti kroz njihove
mutacije, odnosno promjene oblika i promjene
intenziteta boje kojom je otisnuta. Iako bi pretiskivanje bilo zaustavljeno i pristupilo se čišćenju klišeja, kada bi bila uočena neka greška,
razumljivo je da su neke greške promakle kontroli i same po sebi na kraju iščeznule. Konfet
koji bi se zalijepio za kliše i neko vrijeme bi se,
zbog svoje debljine kao ispupčenje na klišeju,
ponašao istovjetno kao predviđeni elementi samog pretiska sa klišeja, tj. ostavljao bi cjelovit i
pun trag konfeta. Međutim, ako bi nakon nekog
vremena otpao, mjesto na kome se prethodno
nalazio ne bi bilo sasvim „čisto“ te bi i nadalje
preuzimalo dio boje s podloge kojim se boja
nanosila na kliše. Razina prianjanja boje na taj
dio bila bi sve manja i manja te bi otisak s tog
dijela klišeja bio sve bljeđi i bljeđi, sve dok na
kraju ne bi u cijelosti nestao. Ovakav proces
nestajanja grešaka mogao je trajati kroz 3 do 4
prolaza, ali isto tako se mogao protegnuti i kroz
nekoliko desetaka prolazaka.
U odnosu na ranije opisani tip greške i njenog iščezavanja, kada je greška malo po malo
nestajala kao dio pretiska, uočen je i drugi vid
grešaka koje bi malo po malo nestajale ali tako
da su se sve jasnije i cjelovitije otiskivali dijelovi klišeja. Ovo se znalo događati kada bi se
konfet zalijepio na dijelove klišeja koji su bili
njezini izbočeni dijelovi, a to su bili nominala
U cijeloj ovoj priči o nastajanju i nestajanju
grešaka još je neobičnija bila pojava kada su
se na jednom nizu araka na susjednim poljima
pojavljivale dvije različite greške od kojih je
jedna bila u nastajanju, a druga u nestajanju.
Primjer za takvu pojavu su greške na 11. i 14.
marci pretiska 1,80/1,60. Na 11. marci prvotno
je bio otisnuto „bijelo“ polje na desnoj strani
25
HF br 02 2013.indd 25
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
glave „jedinice“, koje se u narednim arcima
popunjavalo sve do neke neodređene mrlje.
Istovremeno se na istim arcima na 14. marci,
na prostoru između „šestice“ i „nule“, tek počinje pojavljivati neka mrlja koja sve više i više
dolazi do izražaja.
kao otisci brazda s prsta ili pak kao otisci dijela
samog pretiska. Do ovog potonjeg dolazilo bi
jer je djelatnik prethodno prislonio prst na svježi
i neosušen otisak pretiska pa nakon toga, tim
istim prstom, dohvatio novi arak ostavljajući
na njegovoj margini trag crne boje u obliku
Pojavnost ovih grešaka je potpuno atipična
za uvjete današnjih tehnologija tiska i današnju
tipizaciju grešaka i to prvenstveno iz razloga
primjene stare ručne tehnologije pretiskivanja
na starom stroju. Također je značajno napomenuti da je pojavnost ovih grešaka u relativno
malim serijama jer je pri pretiskivanju pojedini
arak prolazio kroz ruke radnika za strojem za
pretiskivanje, pa su se sve pojavnosti grešaka
lakše i brže uočavale ili pak zbog tehnoloških
uvjeta vrlo kratko trajale. No pri takvom poslu
pad koncentracije kod radnika javlja se mnogo
brže i češće, pa je do uočavanja grešaka dolazilo
često sa zakašnjenjem. Osim toga, pri slaganju buntova od 100 araka u pakete za isporuku
Pošti, znao bi se izmiješati redoslijed araka iz
tiska pa bi dio grešaka otišao u jedan bunt, a
dio u drugi bunt. Uz to je i sama kontrola, koja
je bila ručna, uzrokovala miješanje izvornog
redoslijeda koji je nastao pri pretiskivanju. Sve
to je uvjetovalo da je koncentracija neke greške
lako bila raspršena ručnom manipulacijom ili
bi naprosto bilo trenutno zaustavljeno njeno
pojavljivanje.
Interesantno je napomenuti da su tragovi
ručne manipulacije pri pretiskivanju ponekad
ostajali na marginama araka gdje su se uočavali
dijela otiska pretiska na koji je prethodno bio
prislonjen prst.
26
HF br 02 2013.indd 26
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
Kod pogrešaka je uočljiv još jedan poseban
vid njihove atipičnosti. Uočeno je da ponekad
neke greške mijenjaju svoj položaj za poneki
dio milimetra, ili čak skoro cijeli milimetar.
Načelno su postojala tri razloga takvim pojavama. Prvi, najrjeđi, bi bio kada bi se ono što je
proizvelo grešku uistinu pomaknulo na klišeju,
ali to je bio rijedak slučaj. Mnogo češće su se
pojave „plutajuće“ greške događale iz druga
dva razloga: zbog različitog nasjedanja araka
u stroj za pretiskivanje ili pak zbog prethodno
različito otisnutih izvornih araka koji su uzeti
za pretisak, odnosno bolje rečeno zbog različite
centriranosti maraka u tim arcima.
Kako se cijeli postupak pretiskivanja obavljao ručno, to je i umetanje araka u stroj kod
pretiskivanja bilo podložno većim varijacijama. Pojava plutajućih grešaka najčešće
je bila posljedica
različitog nasjedanja
arka u stroj za pretiskivanje. Razlog različitom nasjedanju
araka u stroj mogla
je biti i mala razlika
u dimenzijama araka
koja je nastala pri razrezivanju tiskarskog
HRVATSK A FIL AT ELI JA
arka na šalterske arke. Zbog
ovih različitih nasjedanja araka u stroj jedna te ista greška bi pri tome na različitim
arcima imala male pomake
u odnosu na izvornu sliku s
marke. Primjer greške tog tipa je greška „A s
točkom“ na pretisku 7,20/7,10 na 42. poziciji u
arku. Greška se pojavljuje kao crni krug kojem
položaj oscilira oko 1 milimetar uokolo slova
A u riječi ‘REPUBLIKA’. Da se radi o različitom nasjedanju araka u stroju za pretiskivanje,
ukazuju dvije činjenice. Kao prvo, položaj slike
marke u odnosu na zupčanje je identičan, a kao
drugo, položaj drugog dijela klišeja pretiska,
koji čine dvije crte za poništavanje izvorne
nominale marke, također mijenja svoj položaj.
Naime, u otisku tih crta lako se uočava kako
se one pomiču po visini u odnosu na vodoravnu crtu broja 7 u izvornoj nominali. Pri tome
je zamjetno i njihovo vodoravno pomicanje u
odnosu na tu sedmicu. Kod pojave ove greške
imamo slučaj da se druga greška pojavljuje baš
na neposredno susjednoj marci ispod, na 47.
poziciji u arku. Riječ je o crnoj mrlji u obliku
pereca koja je otisnuta na desnoj strani donje
crte poništavanja izvorne nominale marke, cijepajući je na dva odvojena dijela. Na prikazu
te greške lako se uočavaju pomicanja crta pretiska. Dodatno, na opisanom paru maraka s ovim
greškama interesantno je što se na marci s 47.
pozicije u arku još uvijek nalazi konfet zaostao
od zupčanja maraka (na slici ga prepoznajemo
kao bijelu lampu iznad velikih ulaznih vrata
u skladište lijeve kuće) koji svjedoči razlogu
nastajanja tih grešaka.
27
HF br 02 2013.indd 27
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
Redoslijed promjene greške „Perec“ na susjednoj marci nam ukazuje na redoslijed umetanja araka u tiskarski stroj kod pretiskivanja.
Najjače je bila otisnuta greška s punom crnom
bojom, a kako su dolazili drugi arci na pretisak,
tako je otisak greške postajao sve slabiji da bi
na kraju nestao i umjesto njega se pojavila puna
crta pretiska.
Drugi razlog pojave plutajućih grešaka je
razlika u položaju slike marke u odnosu na
položaj vodoravnog i uspravnog zupčanja, odnosno centriranost marke. To je u normalnim
okolnostima pretiskivanja, kada u pretisak idu
samo neotvoreni buntovi maraka, rijedak slučaj
jer se u jednom buntu najčešće nađu arci čiji
je tisak bio slijedan jer su i tiskarski arci išli
na perforiranje u slijedu, a potom i na rezanje.
Zato su gotovo uvijek i dobili isto centriranu
sliku (marke) u odnosu na zupčanje. Međutim
za ovo pretiskivanje iz prometa su se povlačili i
arci koji su već bili distribuirani iz depoa i koji
nisu više bili u originalnim buntovima. Svi ti
arci su prolazili kroz dodatnu ručnu kontrolu
i čišćenje od konfeta. Provjeravalo se jesu li
2 /2013
neoštećeni i potpuno čisti, da bi tek nakon toga
bili pomiješani sa svim ostalim pregledanim
arcima. Na taj način se događalo da su se u
nizu araka koji su išli na pretiskivanje jedan
za drugim, našli arci kojima centriranje marke
u odnosu na zupčanje više nije bilo isto. Kod
pojave greške u takvim okolnostima uočljivo
je da je položaj greške u odnosu na zupčanje
isti, ali u odnosu na elemente slike marke se
mijenja, pa izgleda kao da se greška pomicala.
Primjer takvog niza grešaka imamo kod greške
„Mjesec nad Rijekom“ koja se pojavila na 16.
poziciji u arku.
Ovo je vrlo lijep primjer koji ilustrira pripremu araka za pretisak. Arci su prikupljani s raznih strana i u svom slijedu pretiskivanja donose
svoje osobine. Slike im nisu jednako smještene
u odnosu na zupćanje, jer potječu iz različitih
originalnih buntova odnosno iz različitih sljedova u originalnom tisku. Kako je zupčanje
određivalo položaj margine, a margina položaj
arka u tiskarskom stroju prilikom pretiskivanja
tako su i otisci greške različito smješteni, sve
ovisno o tome koliko je sama slika marke bila
centrirana u odnosu na zupčanje. Naravno uz
sve to dodatnu ulogu imale su i dimenzije margina samog arka.
Istu sudbinu kao i provizorno izdanje redovitih maraka, doživjele su i doplatne marke
Hrvatskog crvenog križa izdane 08.05.2010.
namijenjene za uporabu u poštanskom prometu.
Tisak maraka je ugovoren i napravljen sukladno
tom trenutku važećim poštanskim pristojbama i
zakonskim odredbama. Prema zakonskoj odred-
28
HF br 02 2013.indd 28
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
bi iznos doplate je morao biti 50% poštarine za
obično pismo za tuzemstvo I. stope (do 50 g).
Kako je u trenutku ugovaranja i tiska to bilo
3,50 kuna, to je ugovorena i otisnuta nominala
doplatne marke bila 1,75 kuna. Međutim kako
su se poštanske pristojbe izmijenile, tako otisnuta doplatna marka bila bi neupotrebljiva, tj.
ne bi bila u skladu sa zakonskim odredbama:
na njoj je pisalo ono što se za nju nije moglo i
nije smjelo naplatiti. Stoga je donesena odluka
da se već tiskana marka pretisne na novu nominalu od 1,55 kuna, jer je po novom cjeniku
pristojba za obično pismo I. stope u tuzemstvu
bila 3,10 kuna.
Pojavnost grešaka je i kod ovog izdanja bila
mnogobrojna i vrstama šarolika. Interesantno
je kako je dio grešaka mogao biti imenovan
vrlo primjereno. S obzirom da je na slici marke prikazan globus, to su ponekad greške nazvane prema nazivu područja ili grada na čijoj
geografskoj poziciji se pojavio crni krug kao
markacija grada ili područja.
Intervju sa slikarom Keserom (24. siječnja 2013.)
Stela Prislan-Fujs
Intervju sa slikarom Zlatkom Keserom obavljen je telefonski. Pitanja
su bila ista kao i ona postavljena ostalim najproduktivnijim autorima
među kojima su većina dizajneri.
U svijetu je malo dizajnera koji se bave oblikovanjem poštanskih
maraka. Odakle interes za poštanske marke? Što Vas njima
privlači?
Kada je Hrvatska pošta počela izdavati poštanske marke, objavljivala
je natječaje, kao i danas, i ja sam se kao (poznati hrvatski, op. aut.)
slikar natjecao s ostalim autorima. Forma poštanske marke tražila je
potpuno drukčiju vrstu razmišljanja i izražajnih mogućnosti. Trebalo
se prilagoditi oblikovanju na drugačiji način, izraziti traženu temu te
istodobno zadovoljiti likovne kriterije. To je iskustvo vrlo zanimljivo
i sintetičnije nego slike.
Radili ste marke različitih tematika. Koliko vremena i truda treba
za određenu temu?
Poštanske marke zahtijevaju puno vremena i angažmana. One traže
ozbiljan pristup, da se osjeti rukopis slikarstva blizak peru. Treba
saznati više informacija, paziti da se ne napravi nešto slično tuđem
djelu. Ovaj rad iziskuje puno više vremena nego što bi ljudi pomislili.
Koja Vam je marka najdraža među onima koje ste dizajnirali?
Najdraže su mi prve poštanske marke Republike Hrvatske s nominalom u kunama. Riječ je o dvije marke iz serije Flora hrvatskog
područja, koje su izašle iz tiska 3. lipnja 1994. godine.
Je li hrvatski dizajn poznati brend u svijetu i što još treba napraviti
da postane poznatiji?
Hrvatski dizajn je vrhunski.
Serija prigodnih poštanskih maraka Flora hrvatskog područja
Izvor: www.posta.hr
29
HF br 02 2013.indd 29
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Bosna i Hercegovina (Pomoćno izdanje)
Boštjan Petauer
1. rujna 1918, neposredno prije završetka prvog svjetskog rata, je u Bosni i Hercegovini, koja je tada bila pod
austrijskom jurisdikcijom, povećana je
poštarina za dopisnice u unutrašnjem
prometu s 8 na 10 hellera (kod razglednica navedena tarifa je vrijedila još od
1.10.1916.). Kako je na dopisnicama
već bila otisnuta marka od 8 hellera,
pojavila se potreba za većim brojem maraka
od 2 hellera. U tada valjanoj seriji redovnih
maraka s portretom cara Karla nije postojala
tražena vrijednost (postojala je vrijednost od
3 hellera), pa je u opticaj došla marka od 2
hellera iz 1916. godine, koja je pored marke
od 5 hellera bila namijenjena kao doplata za
ekspresnu poštu. No navedenih maraka je bilo
premalo za novonastale uvijete.
Kako dalje? Imajući na umu da su postojale veće količine iz prometa povučenih
i time neupotrebljivih maraka od 2 hellera,
nadležna tijela su odlučili da ih pretiskaju s
godinom 1918 te ih na taj način regularno
vrate u poštanski promet. Tu ide za „jubilarno“ izdanje s motivom Mostara iz 1910
godine koja je vrijedila do 31.12.1910. (tih je
maraka je moralo dosta ostati jer pored ovog
izdanja još su se upotrebljavale za pretisak u
novoj državi SHS) i izdanje s portretom cara
Franje Josipa iz 1912. godine (u upotrebi do
31.12.1917.) Marke su pretiskane u crvenoj boji i one su posljednje marke izdane
za vrijeme austrijske uprave nad Bosnom i
Hercegovinom.
Naklada pretiskane „jubilarne“ marke prema
navodima u Priručniku iznosi 100.000 komada
(dodan je upitnik jer podatak nije sasvim pouzdan), a marke s portretom cara Franje Josipa
je 300.000 komada (Ferchenbauer ne navodi
podatke o nakladi). Pretisak marka je bio izvršen
u Sarajevu.
Obje pretiskane marke
Probni otisci
Postoje probni pretisci obje vrijednosti,
izrađeni kako se vjeruje lokalno u Sarajevu,
u crnoj boji i njihova naklada nije poznata i
rijetke su.
Posebnosti
Očito je da se s pretiskivanjem maraka
jako kasnilo jer pogrešaka u pretiscima ne
manjka. Neki od njih su sigurno i špekulativne prirode. Još više je zanimljivo da
možda neke od njih (po Priručniku skoro
sve, po Ferchenbaueru, koji je kao kasnije
literatura vjerodostojan, nešto manje) pojavljuju na obje marke. To je zanimljivo zbog
činjenice da su marke različite veličine i da
su vjerovatno postojala dva klišeja za pretisak. Moguće je također da je bio samo jedan
kliše kojeg su po završetku pretiskivanja sa
jedne vrijednosti preuredili za pretisak druge
vrijednosti. Potvrdu toga koja je pretpostavka
istinita prema dosad meni dostupnoj literaturi
nije moguće odrediti.
Pomaknuti pretisci na obje vrijednosti su
učestali, tako da ovdje teško možemo govoriti
o posebnostima, nego više o netočnom, u neku
ruku „šlampavom“ radu pri pretiskavanju maraka. Dodajmo još da na osnovnim markama,
osim manjih razlika u nijansama, posebnosti
ne postoje.
30
HF br 02 2013.indd 30
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Posljednje posebnosti postoje također s obrnutim i dvostrukim pretiskom, pri čemu ide za
velike rijetkosti jer je poznato samo nekoliko
komada. Postoji također pretisak na poleđini
marke.
Marka s carevim portretom
Različiti položaji pretiska kod obje marke
Ono što možemo nazvati pravim posebnostima obraditi ćemo odvojeno za obje marke.
Tu je potrebno naglasiti da kao i kod normalnih
pretisaka, posebnosti se pojavljuju na različitim
dijelovima marke.
„Jubilarna“ marka“
Kod ove marke su poznati slijedeće posebnosti pretiska, od kojih pojedine vidimo na
slikama:
Dio pretiska nedostaje.
Pogreška je vjerovatno
nastala zbog stranog
tijela koji se našao između marke i klišeja kod
pretiskivanja.
Dvostruki pretisak, jedan
obrnut na donjem dijelu.
Pogreška je nastala jer
su pojedini arci u stroj za
pretiskivanje uloženi dva
puta, od toga jedanput
obrnuto.
Obrnuti pretisak. Identično
kao i kod
„jubilarnoj
marki“ uzrok
nastanka je
krivo uložen
arak u tiskarski stroj
Obrnuti pretisak na donjem dijelu marke u dvije
pozicije. Uzrok ove greške je vjerovatno pogrešno
uložen arka u tiskarski stroj
Oštećena prva1
u 1918 (44.
marka u arku).
1913 umjesto
1918 (oštećen
broj 8)
Dvostruki
pretisak.
Pogreška je
nastala jer
su pojedini
arci u stroj za
pretiskivanje
uloženi dva
puta
31
HF br 02 2013.indd 31
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
Upotreba maraka
Iako bi se marke morale lijepiti samo na
prvu stranu dopisnice kako je to ispočetka bilo
napravljeno i prodavano, nedugo po izdavanju
je započeta i pojedinačna prodaja, prvenstveno
sakupljačima. Zbog toga ih možemo lako, iako
rjeđe nego na dopisnicama, pronaći i na pismima, tiskovinama i neslužbenim dopisnicama.
Zbog kratkog vremena upotrebe putovale dopisnica je teže pronaći od nekorištenih, a o nekim
posebnim rijetkostima ne možemo govoriti.
2 /2013
Literatura i izvori:
1. Ferchenbauer U: Handbuch und Spezial katalog, Band
IV, Ungarn 1867, Oesterreichische Post im Ausland, Wien
2008, Selbstverlag,
2. Michel Oesterreich Spezial katalog, Schwanneberger
Verlag GmbH, Muenchen 2003,
3. Austria Netto katalog, »Austria«, Wien 1998 (i novije),
4. Priručnik maraka hrvatskih zemalja, knjiga 1, svezak
1, Hrvatski filatelistički savez, bez godine izdanja ali pred
2. svjetski rat,
5. Vlastita zbirka
Nekorištena i korištena dopisnica s nalijepljenim pomičnim izdanjem.
32
HF br 02 2013.indd 32
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
3/2012
• ako želite obogatiti svoju zbirku
• ako želite započeti novu
• ako želite prodati staru zbirku
u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:
Filatelija Bokić
Teslina ,  Zagreb
Radno vrijeme:
Tel: + ()  
ponedjeljak-petak
Fax: + ()  
.. i .. sati
E-mail: [email protected]
40
HF br 02 2013.indd 33
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
LOKALNA PRIVREMENA IZDANJA
HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
1918.-1944. (II. dio)
Mladen Vilfan
Špekulativni uradci
U Međimurju su se uz dva službena izdanja
pojavili i različiti špekulativni uradci. Prikazane
je pokušao plasirati autor crteža raznih hrvatskih maraka Rudolf Valić pokušavajući uvjeriti
filateliste u postojanje nekog ,,čakovećkog izdanja“.Donio je u Čakovec već izrađenih pet
pretisnih formi i pokušao u ,,business“ uključiti
civilnog predstavnika Vlade. Doživio je veliko
razočaranje jer mu je civilni predstavnik odmah
zaplijenio sve forme i zaprijetio kaznenim progonom. Ipak uspio je nalijepiti oko 700 raznih
mađarskih maraka na koverte, pretiskati ih ovim
formama i žigosati mađarskim žigom Čakovca
,,Csáktornya-919-Feb.24 No.10“ . Prevara nije
uspjela jer su filatelisti na vrijeme upozoreni.
Pretisci su izvedeni u ljubičastoj boji.
Sl. 18 Valićevi falsifikati
Lokalno privremeno porto izdanje Varaždin 1919.
1.srpnja 1919. u Kraljevstvu SHS dolazi do
velikog povišenja poštanskih pristojbi. Dok je
poštarina za dopisnice i obična pisma povišena za 50 %, preporučeno i hitno rukovanje je
poskupjelo dvostruko, a poštarina za tiskanice
je utrostručena.
To je izazvalo nestašicu franko maraka, a zalihe porto maraka su iscrpljene za tri dana. Uprave
pošta na terenu su morale promptno reagirati.
Poštanski ured u Varaždinu odlučuje reagirati
pretiskivanjem slovom ,,T“ zaliha uglavnom ma-
njih nominala franko maraka koje su bile manje
tražene nakon poskupljenja. Upravitelj pošte Varaždin Ivan Duray obavještava u svome rješenju
Glavno ravnateljstvo u Zagrebu koje akciju prima
na znanje. Pretiskano je oko 6 000 komada u 9
nominala hrvatskog i slovenskog definitivnog
franko izdanja kao i mađarske marke za ,,ratnu
pomoć“ u vrijednosti od oko 650 kruna. Te porto marke su ostale u nominalama u kojima su izdate
pa je i ta zaliha novo pretiskanih maraka iscrpljena
u dvadesetak dana koliko i traje njihova upotreba.
Iako po samoj svojoj namjeni porto marke koriste
poštanski službenici ljepeći ih na nedovoljno frankirane pošiljke pa se ne prodaju korisnicima, ipak
na tržištu susrećemo i neponištene porto marke.
Neponištenih sam registrirao oko 10 % od ukupne
količine. Mali broj kompletnih poštanskih pošiljki
je sačuvan. To djelomično zahvaljujemo i tadašnjoj
filatelističkoj modi kad su se skupljale marke, a ne
kompletna pisma i dopisnice. Vrlo često marke su
izrezivane ili skidane s pošiljki.
Pretisak
Iako taj podatak nije objavljen, pretpostavljam da je pretisna forma izrađena od gume. Rez
je očito rađen na brzinu i neprecizno . Površina
je nejednolika i iskrzana što se dobro vidi kod
pretisaka siromašnih bojom.U momentu izrade
to je bilo nevažno i o mogućim falsifikatima se
nije razmišljalo jer je namjena ovih provizornih porto maraka bila vremenski ograničena
i namjenjena samo poštanskim službenicima.
Sl.19 Shematski prikaz
originalne pretisne forme
34
HF br 02 2013.indd 34
7/9/13 8:55 AM
2 /2013
Ovaj shematski prikaz služi samo kao vrlo
općenit pokaz pretiska., jer se stvarni pretisak
razlikuje od te sheme po nekoliko bitnih detalja:
- pukotina je vidljiva samo kod pretisaka s
malo boje
- desni serif na dnu stope ,,T“ je jasno vidljiv,
dok je lijevi slabo vidljiv i taj ugao je obično
malo zaobljen
- samo stablo slova ,,T“ je s lijeve strane blago
izbočeno
- angulacija je često kod više boje ispunjena
i nevidljiva
- krakovi ,,kape“ slova ,,T“ zbog raznolikog
pritiska variraju po širini i dužini i zaobljeni su
- neke od ovih karakteristika se gube kod ,,masnih“ pretisaka
HRVATSK A FIL AT ELI JA
strirao četiri. Poznat je mnogo veći broj isječaka
s kompletnim žigovima, oko 100 primjeraka,
nekoliko i u kompletnim nizovima. Vrlo mali
broj nekorištenih maraka vidi se na tržištu, većina s falsificiranim pretiscima.
Sl.21 Lokalno pismo frankirano markama hrvatskog i slovenskog prvog franko izdanja u
nedovoljnoj frankaturi od 17 filira dok je pravilna
poštarina nakon povišenja tarifa trebala iznositi
30 filira pa je pismo pravilno portirano u dvostrukom iznosu od 26 filira.
Sl.20 originalni pretisci br. 1,2.3,,8 i 9 Pretisak na
marki br.9 je uvijek horizontalan
Pokazane marke br.1,2,3 pripadaju prvom
hrvatskom franko izdanju, marka br.8 slovenskom izdanju ,,verigari“, a marka br.9 mađarskom izdanju ,,ratna pomoć“. Marke br.8 i 9 su
ključne marke niza i prema službenih podacima
poštanskog ureda u Varaždinu naklada im je
150 komada od svake. Marka br.3 je izdata u
najvećoj nakladi od 3500 komada.
Poštanska upotreba
Varaždinsko lokalno privremeno izdanje koristilo se na pošti Varaždin od 4.srpnja 1919.
do prvih dana kolovoza 1919. Vrlo rijetke su
kompletne poštanske pošiljke. Filatelisti su
registrirali 6-7 primjeraka. Osobno sam regi-
Sl.22 Prednja i stražnja strana omota tiskanice
(umanjenje 50%) frankirane sa 20 filira prvog
redovitog franko izdanja za Hrvatsku,,mornari“ i
upućene vjerojatno iz Zagreba (? dio žiga nedovoljan za identifikaciju) i stiglo u Varaždin na Kraljevsko financijsko ravnateljstvo (gradski financijski
ured) uruđbeni br.I 602/919, 12.srpnja 1919. i na
pošti Varaždin portirano sa 8 maraka br.5 lokalnog
varaždinskog porto izdanja ili ukupno sa 24 filira
što znači da je u poštarini za tiskanicu nedostajalo
12 filira . To bi značilo da je tiskanica težila 200250 g. Najinteresantniji i najrjeđi objekt portiran
lokanim varaždinskim portom koji mi je poznat
35
HF br 02 2013.indd 35
7/9/13 8:55 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
Na originalnim isječcima i pismima registrirao sam tri šalterska žiga varaždinske pošte
sa šalterskim oznakama A, J i L iako naravno
postoji mogućnost da su korišteni i žigovi drugih šalterskih oznaka.
2 /2013
Falsifikati cijelih pisama ili dopisnica su rijetki
ali opasniji jer su se falsifikatori više trudili. Na
sreću obično nisu dovoljno poznavali poštanske
tarife a ponekad ni korištene marke.Jedan falsifikat kojeg pokazujem na slijedećoj slici je opasan
i zadao mi je više posla. Ipak ,,majstora“ je odalo
slabo poznavanje korištenih maraka iako su mu
falš pretisci i žig napravljeni dosta kvalitetno.
Sl.23 Varaždinski
žigovi sa šalterskim
oznakama A, J i L
jedinim koje sam do
sada registrirao kod
poništavanja maraka ovog lokalnog
provizorija
Falsifikati
Registrirao sam brojne falsifikate. Ovo je jedino izdanje lokalnih privremenih izdanja gdje
broj falsifikata nadmašuje broj originala.Kod
mnogih drugih lokalnih izdanja falsifikati su, iz
raznih razloga, rjeđi od originala. Vidio sam 6-7
tipova falsifikata, većinom neuspjelih, ali zbog
slabog poznavanja originala filatelisti često nekritički kupuju i loše falsifikate.Ima naravno i 1-2
falsifikata koje smatram manje ili više uspjelim
ali i oni ne izdržavaju pažljiviju kritičku ocijenu.
Sl 24 Pet najčešćih tipova falsifikata od kojih je
samo posljednji nešto opasniji
Sl.25 Ovaj na prvi pogled opasni falsifikat zaslužuje podrobnu analizu.
Mađarsko-hrvatska dopisnica od 8 filira je prava i korištena je u vrijeme
upotrebe varaždinskog porto provizorija. Pravilna je i porto pristojba jer je
nakon povišenja poštarine za dopisnice sa 10 na 15 filira nedostajalo 4 filira te je ,,naplaćen“ pravilan porto od 8 filira. Sve ostalo je falš ! Najprije
nikada nije pretiskana marka od 5 filira redovnog hrvatskog franko niza,
nego je pretiskana marka od 5 filira slovenskog franko niza ,,verigari“ !
Drugo, nije pretiskana marka od 3 filira hrvatskog izdanja sa češljastim
zupčanjem 12 ½, nego marka sa linijskim zupčanjem 11 ½ ! Češljasto
zupčana marka od 3 filira je rijetka, a na pismu i vrlo rijetka ( odnos
cijena prema Priručniku HFS 1:60 !). Falsifikator je očitio želio ,,proizvesti
veliki raritet“. Ova marka varaždinskog porto izdanja u linijskom zupčanju
ima nakladu od svega 200 primjeraka i jedna je od najrjeđih. Treće, obje
marke od 3 filira, sa i bez pretiska, potječu iz istog okomitog dvojca (
tipovi 1 i 6 ) što pokazuje pod povećanjem decentriranje i oblik zubi.
Logično je za pretpostaviti, čak ako i zanemarimo zupčanje, da poštar
ne bi zalijepio jednu marku bez pretiska, a zatim pronašao marku iz istog
para sa pretiskom i portirao dopisnicu ! Još je manja vjerojatnost da je
pošiljatelj sam zalijepio dodatnu marku od 3 filira, a zatim to isto učinio
poštar s porto markom iz istog para ! Pretisak je falsificiran iako je ovo
jedan od najuspjelijih falševa koji sam vidio. Oblik pretiska je dosta dobro
pogođen, ali ga odaje pukotina i struktura pod povećalom. Previše je
precizno napravljen u odnosu prema originalnom pretisku. Smatram da
je i žig Varaždina sa šalterskom oznakom ,,C“ najvjerojatnije falš iako to
ne mogu s potpunom sigurnošću tvrditi jer mi nije dostupan originalni
žig sa oznakom ,,C“ . Upravo šalterska oznaka, a naročito kraljevska kruna
u gornjem dijelu žiga, te ukrasna šara ispod šalterske oznake se znatno
razlikuju od žigova sa šalterskim oznakama A,J i L koje sam jedine vidio
korištene za poništavanje ovih porto maraka. Ova tri šalterska žiga su vrlo
slična upravo u elementima u kojima se korišteni žig od njih razlikuje !
Budući da je tržišna cijena i interes za sve
poštanske objekte lokalnih privremenih izdanja
posljednjih godina značajno porasla, mogu se
očekivati novi ,,uradci“ u budućnosti jer će trud
falsifikatora biti sve isplativiji naročito ako im
u tome pomognu naivni i neoprezni sabirači.
36
HF br 02 2013.indd 36
7/9/13 8:56 AM
HF br 02 2013.indd 37
7/9/13 8:56 AM
HRVATSK A FIL AT EL I JA
2 /2013
Crtice iz poštanske povijesti (2)
Zatvor
Dario Filjar
U „Hrvatskoj Filateliji“ br. 4/2012 u članku
„Crtice iz poštanske povijesti“ prikazano je
putovalo pismo, vraćeno pošiljatelju na kojem
je poštanski službenik napisao rukom razlog
vraćanja (pismo je naslovljeno na mjesnu školu): „učiteljica u bjegstvu“. Poštanska pravila
nalažu da se navede razlog vraćanja i pošta je
u tom smislu izradila više naljepnica tipskog
karaktera u koje kategorije bi trebali ući svi
mogući (sa poštanske strane gledano) razlozi
neuspjele dostave, poput „Nepoznat“ , „Nije
tražio“, „Ne prima“, „otputovao“, „umro“ te
u ratu uvedena naljepnica „Nedopušteno“. No
u nedostatku naljepnica poštari su upisivali
kojekakve razloge vraćanja/neuspjele dostave
koji se ne podudaraju sa izvornim kategorijama iz naljepnica, nego često pružaju detaljnije
informacije pa čak i zadiru u veću privatnost
potencijalnog primaoca no što bi to poštanskoj
službi trebalo.
Primjer sa slike još jednom ilustrira takav slučaj – ovog puta, za razliku od učiteljice koja je
uspjela otići u bjegstvo, primatelj nije bio te
sreće pa je poštar naveo kao razlog vraćanja
službene pošiljke „u zatvoru“.
38
HF br 02 2013.indd 38
7/9/13 8:56 AM
2 /2013
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Nagradna igra
„Što je poštanska povijest?“ – prijatelji me nagovaraju da (stalno)
pišem na tu temu i pripremam predavanja, znajući da se unutar
filatelije bavim upravo tim „smjerom“ našeg hobija. Nerijetko me
nagovore iako sam često skeptičan da će takav članak ili predavanje doista pomaknuti stvari sa više-manje mrtve točke.
Činjenica jest da poštanska povijest u nas nema dugu tradiciju, da
se njome bavi još uvijek mali broj ljudi i da se teško probija dalje.
Rado govorimo da je filatelija „prozor u svijet“, no treba priznati da
su filatelisti ipak samo ljudi i da se često ograničavaju na „lakim“
pristupima, ili barem takvom percepcijom istih. Većina filatelista za
svoju najčešće korištenu literaturu i dalje drži katalog, te sakuplja
generalno neko područje koristeći taj katalog kao indeksni vodič
po kojem sakuplja. Samim tim mu je područje sakupljanja dobro (i
predobro) definirano i ograničeno, tako da zna unaprijed što ima a
što mu nedostaje i može odrediti kompletnost svoje zbirke.
Sakupljanje poštanske povijesti nema karakteristike generalnog filatelističkog sakupljanja nekog područja – poštanski povjesničar nema
katalog, nema jedinstvene literature koja bi mu pokrila sve aspekte
sakupljanja, nema dobro definiranog područja pa samim tim u sakupljanju poštanske povijesti ne postoji kompletnost – osim ako se
bavite vrlo čvrsto definiranim aspektom poštanske povijesti poput
markofilije (sakupljanje poštanskih žigova). Ako tako sakupljate poštansku povijest, kompletnost se može definirati, no u praksi ju je vrlo
teško ostvariti – mnogo teže nego sakupiti kompletna izdanja maraka nekog područja. Čak i ako sakupljate modernu poštansku povijest,
bit će vrlo teško ostvariti kompletnost – uzmite na primjer da sakupljate moderne poštanski putovale objekte po aktualnoj poštanskoj
pristojbi – sakupiti kompletnu zbirku takve poštanske povijesti bilo bi
vrlo teško – uzmite samo da svaka vrst pismene pošiljke ima 6 težin-
skih razreda, a vrsti pismenih pošiljaka ima više: obično, prioritetno,
preporučeno, sudska pošiljka, vrednosno, pa zatim razne dopunske
usluge i rukovanja. Zbog te poteškoće i činjenice da u poštanskoj
povijesti nema kompletnosti, dakle nikada „niste gotovi“ – ta grana
filatelije nema mnogo poklonika.
Ima i još jedan razlog, a to je da su mnogi filatelisti konforni dočim
poštanski povjesničar ne možete biti ako ne istražujete.
Dodatni razlog može biti i estetske prirode – usporedite li komplete u
savršenom postfrisch stanju sa nikako savršenim poštanskim objektima. Prije nekoliko godina„čuo“ sam naše suce kako komentiraju moj
izložak: „on izlaže smeće. Pogledaj kako je to zmazano“.
Naravno da je „zmazano“ – jer poštanski putovala pisma su ona
koja su osjetila poštansku vreću i bila tumbana i prebacivana, žigosana više puta od strane poštanskog službenika kome životna
filozofija nije bio larpulartizam nego čista praktičnost i želja da
od žigosanja velikog broja pošiljaka ne dobije muskulfiber barem
u dogledno vrijeme. No kad pomislim da su filatelisti razmaženi
čistunstvom, mogu shvatiti da im poštanska povijest izgleda kao
(pre)gruba stvarnost.
Da ne pišem još jedan članak o tome „što je poštanska povijest“
kojeg bi vjerojatno malo ljudi pročitalo, odlučio sam radije uvesti
jednu „staru novinu“ a to je – nagradna igra.
Pred nama je jedan objekt i pitanje postavljeno čitateljima. Onaj
koji odgovori argumentirano na postavljeno pitanje, dobit će lijepu
nagradu u obliku neke edicije HFS-a.
„Zmazani“ objekt u našem slučaju je dopisnica poslana 20.12.
1936. godine, žigosana žigom putujuće brodske pošte „KOTOR –
SPLIT 317“ na adresu u Zagreb, frankirana sa tri marke iz niza „mali
Petar“ od 0.25 dinara.
Nagradno pitanje je vrlo jednostavno:
Zašto je otisnut žig “T“?
Odgovore slati na adresu
Hrvatski filatelistički savez
P.P. 259
10000 Zagreb
39
HF br 02 2013.indd 39
7/9/13 8:56 AM
HF br 02 2013.indd 40
7/9/13 8:56 AM
sta.hr
HP Mostar predstavlja Vam posebna izdanja
Otkrijte ljepote prigodnih zbirki
maraka Hrvatske pošte Mostar
U lijepo opremljenim tematskim zbirkama Hrvatske pošte Mostar predstavljamo dio bogatstva
naših poštanskih maraka. Darujte sebe, svoje prijatelje ili poslovne suradnike originalnim
darom - prigodnom zbirkom poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar. Posjetite našu web
stranicu: www.post.ba i uživajte u svijetu poštanskih maraka.
Hrvatska pošta Mostar, Sektor za marketing i odnose s javnošću
Tvrtka Miloša b.b., 88 000 Mostar, BiH Telefon: 00387 (36) 445 094 / 00387 (36) 445 022, e-mail: [email protected]
www.post.ba
HF br 02 2013 korice.indd 5
10/4/13 12:18 PM
www.posta.hr
č
PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
č
10101 ZAGREB
HF br 02 2013 korice.indd 2
10/4/13 12:18 PM

Download Report