Vanjsko vrednovanje projekta Demokracija za 5 Projekt: Demokracija za 5 Vrijeme provedbe: 01. siječnja – 31. prosinca 2011. Donator: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Organizacija nositeljica: ZUM, Pula Organizacije partnerice: Klub mladih Bršadin, Bršadin; Domaći, Karlovac; NUM, Lepoglava; CnC, Osijek Financijska sredstva: 263.800,00 kn Vanjska evaluatorica: Emina Bužinkić Siječanj 2012. Uvod u vanjsko vrednovanje projekta Evaluacija je proces u kojemu se na što je više moguć sistematičan i objektivan način pokušava odrediti relevantnost, učinkovitost, ekonomičnost i utjecaj aktivnosti s obzirom na posebne ciljeve projekta. To je istodobno način učenja, način upravljanja orijentiran prema akciji i organizacijski proces za poboljšanje tekućih aktivnosti i planiranja budućih, za pripremu programa i donošenje odluka1. Tijekom 2011. godine udruge mladih i za mlade: ZUM iz Pule, Klub mladih Bršadin iz Bršadina, Domaći – udruga za kreativni razvoj iz Karlovca, Nezavisna udruga mladih – NUM iz Lepoglave te Centar za neformalnu edukaciju mladih - Kreatori, ne konzumatori iz Osijeka zajednički su proveli projekt 'Demokracija za 5!'. Projekt 'Demokracija za 5!' uzorit je primjer umrežavanja lokalnih organizacija mladih u promicanju i izgradnji standarda razvoja politika za mlade. Zajedničkim prepoznavanjem sličnosti i problema u svojim lokalnim zajednicama i šire (županije), udruge su pokrenule projekt s ciljem učinkovitog sudjelovanja mladih u kreiranju i praćenju javnih politika za mlade u županijama u kojima djeluju kroz zajedničko umrežavanje i djelovanje. Specifični ciljevi projekta tiču se: • uspostave čvrstih partnerskih poveznica između mladih iz pet (5) ciljanih županija (u kojima udruge prijaviteljice projekta djeluju) kroz prijenos specifičnih znanja i vještina na zagovaranju politika za mlade, • osnaživanja mladih osoba u području aktivnog građanskog angažmana kroz razmjenu iskustava i know-how, • poticanja sudjelovanja mladih u neovisnom praćenju provedbe lokalne politike za mlade i unapređenju demokratskih institucija društva, • istraživanja tematskih izazova i mogućnosti s kojima se susreću mladi u razvoju lokalne politike za mlade, a kroz iskustva pojedinih županija, te • dugoročne uspostave partnerskog odnosa između predstavnika lokalnih vlasti i mladih kako bi se izgradili zdravi temelji za razvoj politika za mlade. 1 Bagić, A. i dr., S evaluacijom na TI – evaluacijski priručnik za civilne inicijative Raznovrsnost i specifičnost ciljeva, organizacije su postizale sljedećim aktivnostima projekta: • partnerski sastanci udruge nositeljice i partnerskih organizacija, • seminar Utjecaj europske dimenzije u kreiranju politike za mlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, • izrada policy dokumenta o razvoju lokalnih politika za mlade (publikacija 'Demokracija za 5'), • te konferencija Demokracija za 5: Mladi u razvoju lokalnih politika za mlade. Aktivnosti su bile usmjerene na unaprijed definirane skupine korisnika. Primarno, sadržaj projekta bio je namijenjen zainteresiranim mladima koji razvijaju svoju stručnost, kritičko i argumentirano promišljanje društvenih procesa. Ovime se željelo potaknuti konstruktivnu izgradnju partnerskih odnosa s relevantnim akterima politike za mlade u lokalnim zajednicama. Metodologija osnaživanja i obrazovanja mladih oslanjala se na razmjenu iskustava i povezivanje mladih u neformalnu zagovaračku mrežu s idejom povećanja individualnog i kolektivnog utjecaja na policy proces. Okosnica cijeloga projekta jesu: promicanje i težnja postizanju europskih standarda politika za mlade kao i stvaranje pretpostavki i izgradnje dugotrajnih partnerskih odnosa između organizacija mladih i predstavnika vlasti temeljenog na prepoznavanju mladih kao resursa te korištenju njihove stručnosti i iskustva u politici za mlade. Sve organizacije mladih uključene u ovaj projekt imaju bogato iskustvo u radu s mladima, izgradnji preduvjeta i modela aktivnog uključivanja mladih u društvo kao i zagovaranju lokalnih politika za mlade. Osim toga, većina njih uključena je u obrazovne i zagovaračke procese u područjima nacionalne i europskih politika za mlade, uglavnom kroz članstvo u Mreži mladih Hrvatske te među-lokalne, među-regionalne i među-nacionalne partnerske projekte. Njihovo dosadašnje iskustvo doprinijelo je izradi projektne ideje kao i ciljevima, fokusu i rezultatima provedenih projektnih aktivnost. Proces vanjskog vrednovanja projekta 'Demokracija za 5!' bio je usredotočen na: • ispitivanje postignuća kroz odnos ciljeva i rezultata, • ispitivanje kvalitete suradnje i upravljanja projektnim ciklusom. Na kraju, izvještaj vanjskog vrednovanja uključuje preporuke. Vanjsko vrednovanje provedeno je od 15. prosinca do 31. siječnja kao vanjska nezavisna procjena kvalitete i učinaka projekta 'Demokracija za 5!'. Vanjsko vrednovanje provela je Emina Bužinkić, zagovarateljica i trenerica u područjima razvoja politika za mlade, participacije mladih i uključivanja mladih u procese donošenja odluka. Metode korištenje u procesu vanjskog vrednovanja bile su: • (desk) analiza projektne dokumentacije (projektni prijedlog, polugodišnji i završni narativni i financijski izvještaji, pozivni i promotivni materijali projekta, medijski sadržaji, publikacija, zapisnici i dr.), • individualni polu-strukturirani razgovori/upitnici/ sa osobljem angažiranim na projektu, sudionicima, suradnicima i akterima izgradnje politika za mlade o suradnji i kvaliteti rezultata, • evaluacijska radionica s partnerskim organizacijama, te • pisanje evaluacijskog izvještaja i konzultacije s naručiteljima oko završne verzije izvještaja. Nalazi vanjskog vrednovanja Čitav je proces vanjskog vrednovanja bio usmjeren na: • ispitivanje postignuća kroz odnos ciljeva i rezultata, • ispitivanje kvalitete suradnje i upravljanja projektnim ciklusom. Analiza postignuća projekta – odnos ciljeva i rezultata – nalazi Organizacije koje su provodile ovaj projekt zadovoljne su njegovim uspjehom. Generalno gledajući, projekt je pomogao izgradnji kapaciteta manjih organizacija (Klub mladih Bršadin), a potaknuo kvalitetniju artikulaciju zahtjeva za razvojem politike za mlade u onih iskusnijih (ZUM, NUM). Većina partnera u projekt su ušli sa bogatim iskustvom u području (ZUM, Domaći, NUM) i vidljivo je kako je međusobna suradnja utjecala na sva postignuća projekta. Nalaz je vanjskog vrednovanja da je ovaj projekt kvalitetno doprinio glavnom cilju projekta, tj. učinkovitom sudjelovanju mladih u kreiranju i praćenju javnih politika za mlade na regionalnoj/županijskoj razini kroz širenje mreže potpore mladima i zajedničko provođenje aktivnosti. Taj doprinos održava se u međusobnom učenju i razmjeni, kvalitetnoj artikulaciji potreba mladih/organizacija mladih i zahtjeva upućenih donositeljima odluka, uključivanju mladih/organizacija mladih u policy razmišljanje i pisano artikuliranje pozicija i prijedloga, vidljivost projekta i pomake koje je projekt potaknuo. Ipak, veća postignuća na ovoj razini nije moguće mjeriti u ovome trenutku, radi se o dugoročnom cilju čije rezultate ćemo moći vidjeti tek s vremenom. Ovaj je projekt važan za razvoj civilnoga društva i politika za mlade. Ideja je dobra i nužno je raditi na prijenosu iskustava u Hrvatskoj i šire. Nedostatkom vidim neposjećenost konferencije u Osijeku od strane medija i predstavnika institucija. Da bi se ovako dobra ideja promovirala važno je intersektorski promovirati modele participacije mladih i politika za mlade. Goran Jelenić, regionalni povjerenik Mreže mladih Hrvatske Ovo očekivanje gradimo prvenstveno na reakciji jedinica regionalne i lokalne samouprave kao i ostalim službenim akterima politike za mlade koji su kroz projekt pokazali dvojak pristup: dio aktera je iskazao trenutnu i dugoročnu nespremnost razvijati politike za mlade i oblikovati politike u kojima će mladi biti prepoznati kao resurs (npr. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija osim Savjeta mladih ne podupiru kvalitetno sektor mladih i njegove ideje, Karlovački Gradski program za mlade ne provodi se kvalitetno, a promjene u Varaždinskoj županiji najavljene su kao 'izborno obećanje'), a dio aktera prihvatio je mikro promjene u definiranju svojih kapaciteta u području politika za mlade (način upravljanja, prioritiziranje društvenih/sektorskih zahtjeva, infrastrukturne reforme; npr. ZUM je inicirao razgovor o osnivanju ureda za mlade u Istarskoj županiji; Klub mladih Bršadin potaknuo je Savjet mladih Grada Vukovara da u svome radu slijedi preporuke policy prijedloga). Nalaz je vanjskog vrednovanja da je proces prezentacije i zagovaranja projektnih ciljeva sa proizvedenim publikacijama i drugim vrstama produkata bio relativno slab u odnosu na željena postignuća. Pretpostavka je da bi akteri kvalitetnije prepoznali prijedloge da su organizacije u projektnu ideju ugradile različite aktivnosti zagovaranja (sastanci, okrugli stolovi s političarima i donositeljima odluka, kampanje usmjerene prema donositeljima odluka i sl.). Projekt je bio namijenjen mladima koji razvijaju svoju stručnost, kritičko i argumentirano promišljanje društvenih procesa te na taj način, na konstruktivnoj osnovi, grade partnerski odnos s relevantnim akterima politike za mlade. Nalaz je vanjske evaluacije da je ovaj cilj djelomično postignut. Naime, većina mladih osoba u različitim lokalnim zajednicama nema interesa sudjelovati u zagovaračkim procesima oblikovanja i razvijanja standarda politika za mlade. Jezik koji se koristi u policy djelovanju specifičan je, neatraktivan i svojevrsna je specijalizacija dijela udruga mladih i za mlade. Razlozi apatije mladih brojni su, međutim treba ih gledati primarno kroz prizmu poticaja obitelji, obrazovnog sustava i lokalne zajednice. U skladu sa time, interes mladih osoba za ovaj projekt nije bio velik, ali je bio dostatan ispunjenju predviđene uloge mladih u ovom projektu. Svaka je organizacija okupila grupu mladih, zainteresiranih osoba koje su sudjelovale u svim aktivnostima. Tri su organizacije čak uključile u svoj širi rad mlade osobe koje su iskazale želju za volontiranjem (Domaći, NUM, ZUM). Projekt je potaknuo i neke druge mlade osobe i njihove organizacije da u svome radu tematiziraju politike za mlade snažnije i kvalitetnije (npr. Udruga Puls u Karlovačkoj županiji). Organizacije nositeljice projekta smatraju neuspjelim nedostatno pokazani interes savjeta mladih u većini županija, a osobito s obzirom da je razvoj politika za mlade jedan od primarnih zadataka savjeta mladih. Nalaz je vanjske evaluacije da je ovaj cilj projekta djelomično ispunjen, što znači: da je stručnost u području tek djelomično postignuta s obzirom da se radi o potrebi višegodišnjeg rada u području politika za mlade da bi se stručnost stekla (ipak ako stručnost definiramo kao interes, onda je ta postignuta razina nešto viša), da se postignuće kritičkog i argumentiranog promišljanja društvenih procesa teško može mjeriti osim kroz artikulaciju policy analize i preporuka u uskim područjima politika za mlade (što je poseban uspjeh), te da je za uspostavu partnerskih odnosa između mladih i aktera politika za mlade potrebno iznimno puno vremena i dugoročna orijentacija i fokus organizacija mladih upravo na taj zadatak, tj. postizanje tog rezultata. Radionica o europskoj politici za mlade bila mi je najzanimljivija, iznad očekivanja. Čak razmišljam uzeti pisanje diplomskog rada na tu temu. Radionica je bila vrlo stručna, a opet jednostavna za razumjeti. Tema me zaintrigirala, a mentorica Ana Žužić je bila od velike pomoći. Jedino što osjećam je razočaranje u nemogućnosti lakog pristupa lokalnim vlastima. Nakon što toliko ulažeš u sebe, naletiš na zid. Nastavila sam ipak raditi sa ZUM-om na ana`lizi litavske politike za mlade i želim naučiti pisati stručne policy radove. Mentori su odlični i potiču me da radim dobro. Vlasta Vujačić, sudionica U provedbi projekta, organizacije mladih vodile su se standardima europskih politika za mlade i cilj im je bio mlade i organizacije mladih educirati o europskim politikama za mlade. Na tome se radilo putem seminara, konferencije, izrade policy dokumenta, ali i neposrednim gostovanjem lidera politika za mlade iz Vijeća Europe. Nalaz je vanjskog vrednovanja da je postignuta suradnja s vodećim osobama za politike za mlade u Vijeću Europe poseban uspjeh ovog projekta i međusobne suradnje partnera. Dodatni je nalaz da organizacije mladih dobro poznaju iste standarde i procese koji se trenutno odvijaju u Europskoj uniji poput strukturiranog dijaloga ili razvijanja co-management struktura. Ipak, vidljiv je i nedostatak poznavanja dubine standarda i njihovog institucionalno-zakonodavnog i političkog konteksta čemu se organizacije mogu i više posvetiti u daljim fazama svoga rada. Ovim se projektom nastojao povećati individualni i skupni utjecaj na policy proces. Uspjeh ovog cilja odražava se u interesu koji su mladi iskazali kroz sudjelovanje u ovom projektu, interes kroz seminar i konferenciju, aktivnu ulogu u izradi policy dokumenta, aktivno promišljanje nastavka aktivnosti (prijedlog follow up, odnosno nastavka projekta u drugu fazu). Pojedinačno, osobni prostor za učenje bio je otvoren i bogat, a skupna artikulacija potreba i zahtjeva bila je iznimna. Neke jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno zainteresirani akteri politika za mlade (zaposlenici i voditelji upravnih odjela, savjet mladih), uvidjeli su prednosti ovakvih projekata i uputili se u pregovore s organizacijama mladih oko definiranja prioriteta politika za mlade i načina upravljanja istima. Kroz aktivnosti ovog projekta utvrdio sam ono što sam prije znao, ali i naučio nove stvari o politikama za mlade. Projekt me potaknuo i više zainteresirao. Više sam se angažirao oko gradske politike za mlade (Karlovac), pogotovo s obzirom da je ovo zadnja godina provedbe. Korisni su mi bili brojni europski primjeri i dobri primjeri iz drugih hrvatskih gradova i županija. Nakon ovog seminara, postao sam puno aktivniji. Domagoj Šavor, sudionik S tim je u vezi i pitanje stvaranja partnerskog odnosa vlasti i mladih/organizacija mladih te doživljavaja mladih kao resursa. Nalaz je vanjske evaluacije da je ovaj cilj tek djelomično ispunjen i to na razini prvih ili naprednih koraka u ostvarenju dugoročne suradnje i partnerskih odnosa. Gotovo niti jedna županija uključena u ovaj projekt, odnosno njezine vlasti ne vide mlade kao društveni resurs 'materijaliziran' u politikama za mlade ili društvenog/socio-gospodarskog razvoja zajednica. Ipak, na ovaj projekt vlasti su reagirale dosta pozitivno (u obzir treba uzeti i kvalitetu projekta i pred-izborno vrijeme) – Grad Vukovar ponudio je tehničku pomoć Klubu mladih Bršadin i savjetu mladih te prostor za vrijeme pisanja publikacije, Varaždinska županija javno je pohvalila projekt i uključuje NUM u druge projekte). Većina partnera u projektu izjavljuje da se na mlade i na njih specifično ne gleda kao na ravnopravnog partnera i da se stvara tek privid sudjelovanja oko nečega u čemu bi trebale pokazati jaču namjeru i graditi prostor za razvoj i napredovanje suradnje. Dodatna je potvrda vanjskog vrednovanja da je najznačajniji produkt ovoga projekta publikacija Demokracija za 5!, tj. policy dokument koji je analizirao i sintetizirao probleme i prijedloge za rješavanje specifičnih problema i izazova lokalnih politika za mlade te da je ova publikacija iznimno kvalitetan alat u daljnim zagovaračkim procesima. K tome publikacija je diseminirana svim relevantnim lokalnim akterima (savjetima mladih, jedinicama regionalne i lokalne samouprave, udrugama mladih i za mlade, drugim organizacijama civilnoga društva, pomlacima političkih stranaka, srednjim školama, medijima i dr.). Projektom su postignuti i neki specifični rezultati, npr. razvijena je neformalna mreža organizacija mladih u 5 hrvatskih županija na razvoju politika za mlade kroz povećanu suradnju i razmjenu znanja i partneri ju ocjenjuju vrlo dobrom. Nalaz je vanjskog vrednovanja što potvrđuju i mišljenja partnera da je ovaj projekt simbol kvalitetno investiranog vremena u osnaživanje mladih i jačanja stručnih kapaciteta organizacija mladih za aktivan doprinos razvoju civilnoga društva, posebice sektora mladih te da je ubuduće važno raditi ovakve projekte. Sasvim je sigurno da unatoč tomu što se ne radi o velikom broju, da je ovim projektom povećan broj mladih i kvaliteta njihova promišljanja efikasnosti i efektivnosti politika za mlade, praćenja njene provedbe te zagovaranja iste, iako se naglašava i kroz partnersko i vanjsko vrednovanje, da ima prostora za napredak. Ovim je projektom sasvim sigurno otvoren prostor za stvaranje partnerskog odnosa između organizacija mladih i predstavnika vlasti temeljenog na prepoznavanju mladih kao resursa te korištenju njihove stručnosti i iskustva u politici za mlade, međutim vidljivi i konkretni pomaci i rezultati slabo su vidljivi, a i sami projektni partneri izražavaju sumnju i razočarenje. Nalaz je vanjskog vrednovanja da su predviđeni indikatori na razini svih očekivanih rezultata postignuti, izuzev pojačanih zagovaračkih aktivnosti za razvoj politika za mlade kod partnerskih organizacija što se tek i očekuje u narednom periodu. Nalaz je vanjskog vrednovanja da je ovaj projekt iznimno doprinio demokratizaciji i poticanju sudjelovanja građana u javnim politikama i donošenju odluka s obzirom da mu je to i bio snažan fokus. Specifičan uspjeh projekta, nalaz je vanjskog vrednovanja, jest njegova vidljivost. Ne samo da su organizacije partnerice u dobroj mjeri raspolagale vlastitim medijskim kanalima (kao što su npr. Plan.et Magazin ili istoimeni web portal udruge Domaći ili časopis 3ska i web stranica Centra za mlade u Puli udruge ZUM ili Facebook stranice svih organizacija) nego su se i dodatno potrudile promovirati projekt i pozivati mlade na uključivanje putem drugih medijskih kanala. Osobito dobru suradnju organizacije su uspostavile sa lokalnim medijima. O projektu Demokracija za 5! moglo se čitati u lokalnom tisku, slušati lokalne radio emisije i gledati lokalne televizijske priloge kao i surfati internetskim izvorima. Kasnije se u nastavku nalazi popis analiziranih medijskih sadržaja i izvora. Nalaz je vanjske evaluacije da je unutar projekta postignuta iznimna kvaliteta medijske popraćenosti. Dodatni je nalaz da je ova vidljivost postignuta samo u zajednicama iz kojih organizacije dolaze te da vidljiviji outreach nije postignut u drugim mjestima za čije bi udruge mladih ovaj projekt bio motivacijski faktor. Ipak, to se pripisuje jasno definiranim područjima rada organizacija i projekta te financijskim ograničenjima. Dodatni je nalaz ovog vanjskog vrednovanja da se radi o iznimno vrijednom projektu koji njeguje barem 3 načela participativnog rada s mladima, i to: youth friendly pristup – princip rada mladih za mlade, participativnost odnosno uključivanje mladih u oblikovanje politika za mlade, te poticanje povećanje interesa, odnosno stručnosti za razumijevanje politika za mlade. Analiza kvalitete suradnje i upravljanja projektnim ciklusom - nalazi Projekt 'Demokracija za 5!' proveden je većinom od strane iskusnih udruga mladih i za mlade u provedbi projekata za mlade u lokalnim zajednicama. U projekt je bila uključena i jedna manje iskusna organizacija koja je u ovom projektu najznačajnije izgradila svoje kapacitete. Posebno bih istaknula motiviranost, odgovornost i poštivanje svih dogovora Kluba mladih Bršadin jer su najmlađa i najneiskusnija organizacija koja je sudjelovala u projektu. Domaći su standardno zadovoljili sva moja očekivanja; sukladno ulozi koja im je projektnim prijedlogom dana sudjelovali su vrlo aktivno i davali konstruktivne prijedloge. Ana Žužić, voditeljica projekta Projekt je razvijen i proveden na temelju osnova upravljanja projektnim ciklusom. Sastavni dio projekta bili su elementi zajedničkog planiranja, donošenja odluka, praćenja i vrednovanja projektnih faza. Osim unutarnjih procesa vrednovanja, provedeno je i vanjsko vrednovanje. Snažan fokus upravljanja projektnim ciklusom bio je usmjeren na zajedničku suradnju organizacija partnerica te praćenje dinamike aktivnosti uz osiguranje participativnosti na svim razinama kao i pravovremeno identificiranje poteškoća u izvedbi određenih projektnih aktivnosti. Organizacije naručiteljice su već u fazi planiranja projektne ideje bile svjesne važnosti ovog projekta te njegove korisnosti i potencijala upotrebe njegovih rezultata ubuduće. U izvedbu projekta neposredno je bilo uključeno 8 osoba iz partnerskih organizacija te 17 osoba kroz projektne aktivnosti. Aktivnosti su više-manje provedene na vrijeme, uz manja odstupanja. Iako su organizacije zadovoljne međusobnom suradnjom generalno, postoje nezadovoljstva suradnjom s određenim partnerskim organizacijama koje nisu jednako aktivno bile uključene u sve faze projekata. Sve su organizacije ispoštovale provedbu aktivnosti za koje su bile zadužene, no nisu svi u jednakoj mjeri podržali aktivnosti za čiju su organizaciju bili zaduženi drugi partneri. Ovakve okolnosti česte su u partnerskim projektima i ovise o dobroj komunikaciji, drugim obavezama i interesu koji imaju za projekt. Zbog neiskustva voditeljice projekta, udruga NUM je u nekoliko navrata odstupila od dogovora, te je u konačnici i kasnila sa završnim izvještajem. Zbog opravdanih teških osobnih poteškoća voditeljice organizacije ali i unutar organizacijskih problema, udruga CnC u projektu nije sudjelovala ravnopravno, a do završetka pisanja izvještaja vanjskog vrednovanja nije podnijela završni izvještaj. Ostale partnerske organizacije pokazale su razumijevanje i pružile podršku, međutim i iskazale zabrinutost prema nepoštivanju unaprijed zadanih rokova. Osobito zadovoljstvo iskazano je koordinacijom projekta od strane ZUM-a, kao i sudjelovanjem najmanje iskusne organizacije u projektu, Kluba mladih Bršadin. Zadovoljstvo zajedničkom suradnjom i projektnim rezultatima kao i iskazom interesa udruga mladih iz drugih mjesta koje su dobile informaciju o projektu, projektni su partneri definirali nastavak projektnih aktivnosti s ciljem postizanja ranije definiranih općih i specifičnih ciljeva te rezultata. Nova projektna ideja, temeljito razrađena, potvrđuje interes i entuzijazam ovih organizacija u unapređenje vanjskih uvjeta za kvalitetno podizanje kvalitete života mladih i transparentno javno upravljanje sa prepoznatim i definiranim prioritetima koji se odnose na populaciju mladih, sektor mladih i politike za mlade. Preporuke Temeljem provedene analize i dobivenih nalaza, vanjsko vrednovanje potvrđuje relevantnost i kvalitetu projekta 'Demokracija za 5!'. Projekt je bio dobro osmišljen, vremenski dobro raspoređen, obuhvatio je ciljanu skupinu i pokazao adekvatnost svoje artikulacije. Projektni rezultati potvrđuju primjenu ciljeva i snažniji kapacitet organizacija mladih i mladih lidera uključenih u provedbu. Vrednovanje je utvrdilo i da postoji dobra pretpostavka za nastavak i održivost ovakvih projektnih ili programskih, sadržajnih i zagovaračkih ideja. Vanjsko vrednovanje nalazi 3 glavne preporuke organizacijama provoditeljicama i partnericama u izvedbi ovoga projekta. • Prva preporuka tiče se kvalitete prezentacije projektne ideje. Preporučuje se organizacijama mladih u projekte aktivnosti uključivati plan zagovaračkih djelatnosti i njezino snažnije isticanje. Svaki pomak u artikulaciji problema/potreba i prijedloga/preporuka, značajan je ukoliko se želeo postići vidljivi rezultati. Preporuka je da organizacije razvijaju zajedničke i pojedinačne zagovaračke planove kroz kraći i duži period i to u obliku: mogućih scenarija, strategija i pristupa, te potrebnih resursa. Usporedo sa time, preporuka je da se nastavi djelovati putem policy analiza, objavljivanja stajališta i njegovih prezentacija javnosti, medijima, vlastima. Dodatna je preporuka ulaganje napora u postizanje veće vidljivosti projekata/aktivnosti među mladima, organizacijama mladih i općenito sektoru mladih. • Druga preporuka tiče se potrebe za jačanjem kapaciteta organizacija mladih u zagovaranju politika za mlade kroz vlastite kompetencije i stručnost. Osnaživanje mladih osoba, voditelja organizacija mladih i zagovarača, potrebno je činiti prije i usporedo s razvojem zagovaračkih planova. Preporuka je da se organizacije mladih posvete učenju putem dubinskih analiza i istraživanja komparativnih pristupa razvoja politika za mlade i participacije mladih u zajednicama kao i obrazovnih programa o načinima javnog djelovanja, javnog zagovaranja i sudjelovanja u procesima donošenja odluka. S tim u vezi, preporučuje se u ovim slučajevima kao i u slučajevima provedbe tematskih projekata, osigurati stručnu mentorsku potporu. • Treća se preporuka tiče suradnje i partnerstava u provedbi projekata. Nužno je na početku izvedbe zajedničkih projekata dogovoriti uvjete suradnju i po potrebi potpisati ugovor s navedenim obvezama partnera kako bi se uslijed nepoštivanja istih, ostali partneri zaštitili. Jednako tako, preporučuje se da iskusniji partneri nauče one manje iskusne osnovama upravljanja projektnim ciklusom kako bi se ovi što više mogli fokusirati na sadržaj. Specifične preporuke iznijete na radionici s partnerskim organizacijama su sljedeće: • Poticanje uključivanja i aktivnog doprinosa mladih ovakvim projektima i zagovaračkim inicijativama putem društvenih mreža i mladima bliskog pristupa, • Snažnije povezivanje i suradnja s organizacijama mladih iz drugih lokalnih sredina na zagovaranju politika za mlade, • Organizacija vidljivih i kontinuiranih zagovaračkih aktivnosti: uz sudjelovanje vanjskih stručnjaka ili posjete ključnim institucijama (npr. Studijski posjet u Vijeće Europe), uključivanje u lokalne procese donošenja odluka i obrazovanje donositelja odluka o politikama za mlade, • Pojačati suradnju s medijima, poticati osnivanje medija za mlade i organizirati medijski atraktivne prezentacije projektnih ideja, aktivnosti i rezultata. Neke od specifičnih preporuka iznesenih na radionici tiču se zajedničke suradnje i upravljanja projektom, i to su: • Redovita i pravovremena komunikacija s partnerima uz korištenje službenih kontakata organizacije i upozoravanje odgovornih osoba u organizaciji uslijed odstupanja od dogovora, • Ravnopravna uključenost svih partnera u projekt od njegova planiranja do završetka, • Poštovanje rokova u izvedbi projektnih aktivnosti, • Namicanje dodatnih sredstava – osiguranje dodatnih izvora financiranja uz sudjelovanje svih partnera. Dodaci uz izvještaj vanjskog vrednovanja Dodatak 1. Popis analizirane dokumentacije 1. Projektna aplikacija – Opisni obrazac i 5 financijskih obrazaca, 2. Polugodišnji narativni i financijski izvještaj – Opisni obrazac i 5 financijskih izvještaja, 3. Završni narativni i financijski izvještaj – Opisni obrazac i 4 financijska izvještaja, 4. Upitnici o kvaliteti partnerstva (4 ispunjena upitnika od strane uključenih organizacija), 5. Pozivni i promotivni materijali za aktivnosti projekta (seminar, konferencija), 6. Popis naslova i medijskih izvora (tisak i web portali), 7. Zapisnici sa partnerskih sastanaka, 8. Zapisnici sa organizacijskih i suradničkih sastanaka. Dodatak 2. Upitnik o kvaliteti partnerstva za partnerske organizacije u projektu 1. RAZINA UKLJUČENOSTI U PROCES PROJEKTNOG UPRAVLJANJA • • • • U kojoj mjeri smo razumjeli potrebe partnera? Na koji način smo te potrebe prihvatili odnosno jesmo li imali razrađenu strategiju uključivanja različitih potreba u proces projektnog upravljanja? Koliko smo bili otvoreni za ideje partnera u pripremi i provedbi projekta? Koja je razina informiranosti partnera o tijeku provedbe projekta? 2. RAZINA KVALITETE PARTNERSTVA • • • • • • • Na koji način je naš partnerski rad ojačao povezanost s direktnim korisnicima? U kojim je projektnim aktivnostima partnerski rad bio posebno neophodan? Jesu li mjere procjenjivanja uspješnosti projekta kvalitetno definirane s partnerima na samom početku zajedničkog djelovanja? Koliko aktivno smo dijelili znanje i relevantne informacije među partnerima? Na koji način smo rješavali eventualne konfliktne situacije? Kako smo postizali partnersku koheziju? U kojoj je mjeri i kako partnerstvo utjecalo na pozitivne društvene promjene u području politike za mlade? Kako će partneri, koristeći iskustvo stečeno u ovom projektu, utjecati na daljnji razvoj kapaciteta organizacija civilnoga društva na županijskoj ili gradskoj razini? • Do koje mjere su postignuća projekta omogućila organizacijski razvoj partnera? Dodatak 3. Pripremna pitanja za evaluacijsku radionicu s nositeljima projekta i partnerskim organizacijama u Lepoglavi, 17. prosinca 2011. ISPITIVANJE REZULTATA 1. Koliko ste zadovoljni postignutim ciljevima? Do koje mjere ste postigli učinkovito sudjelovanje mladih u kreiranju i praćenju javnih politika za mlade na regionalnoj/županijskoj razini kroz širenje mreže potpore mladima i zajedničko provođenje aktivnosti? 2. S obzirom da je projekt namijenjen mladima koji razvijaju svoju stručnost, kritičko i argumentirano promišljanje društvenih procesa te na taj način, na konstruktivnoj osnovi, očekujete da grade partnerski odnos s relevantnim akterima politike za mlade, koliko ste do njih i na koji način uspjeli uključiti i potaknuti? 3. Kojim standardima europskih politika za mlade ste se vodili i kako ste im doprinosili ovim projektom? 4. Kako su mladi ovim projektom povećali individualni i skupni utjecaj na policy proces (koji?)? 5. Do koje mjere ste postigli stvaranje partnerskog odnosa vlasti i mladih/organizacija mladih? Jesu li vlasti doživjele mlade kao resurs i kako su to pokazale? 6. Do koje su mjere vaši produkti (publikacija, policy paper) pomogli ostvarivanju ciljeva: kome ste ju i na koji način diseminirali? 7. Ocijenite razinu postignutih ciljeva! • Razvijena neformalna mreža te povećana suradnja i razmjena znanja između organizacija mladih u 5 hrvatskih županija na razvoju politike za mlade. Osnaženi mladi i organizacije mladih (povećana znanja, vještine, pružena adekvatna mentorska potpora za praktičan rad na policy dokumentu) za aktivan doprinos razvoju civilnog društva, posebice sektora mladih. • • • 8. Povećan broj mladih koji sudjeluju u procesu promišljanja efikasnosti i efektivnosti politike za mlade, praćenja njene provedbe te zagovaranja iste. Otvoren prostor za stvaranje partnerskog odnosa između organizacija mladih i predstavnika vlasti temeljenog na prepoznavanju mladih kao resursa te korištenju njihove stručnosti i iskustva u politici za mlade. A sada ih ocijenite u skladu s predviđenim indikatorima. Povuci crvenu liniju ako nije ispunjeno, zelenu ako jest, a plavu ako je djelomično. INDIKATORI POSTIGNUĆA REZULTATA • • • • Učestalost partnerskih sastanaka, korištenje google grupe radi lakše i brže komunikacije, zajednički rad na utjecaju na pozitivne društvene promjene kroz predstavljanju policy dokumenta odnosno zagovaranje za razvoj, provedbu i vrednovanje politike za mlade te broj dogovorenih novih suradnji i partnerstava po završetku provedbe projekta. Održan seminar za 20 mladih; povećana njihova znanja i vještine u području politike za mlade, pružena adekvatna mentorska potpora za praktičan rad na policy dokumentu, rezultati analize evaluacijskih listića sa seminara i konferencije. Povećan broj zagovaračkih aktivnosti za razvoj politike za mlade kod partnerskih organizacija nakon završetka projekta, rezultati analize evaluacijskih listića sa seminara i konferencije, broj mladih osoba koji sudjeluju u praćenju provedbe politike za mlade, kreiranju policy dokumenta te javnom predstavljanju istog. Prihvaćen policy dokument, poduzete akcije u lokalnim zajednicama sukladne preporukama iz policy dokumenta, broj predstavnika lokalne samouprave koji sudjeluju u svim projektnim aktivnostima. 9. Kako je vaš projekt doprinio demokratizaciji i poticanju sudjelovanja građana u javnim politikama i donošenju odluka? 10. Kakvu vidljivost je postigao projekt? Što se koristili za postizanje vidljivosti? UPRAVLJANJE PROJEKTOM PARTNERSTVA I SURADNJE – KAPACITETI ORGANIZACIJE – KVALITETA 11. Koliko je ukupno osoba radilo na projektu? Imaju li sve osobe dovoljno kompetencija, obrazovanja i iskustva za provedbu te postizanje ciljeva? 12. Koliko ste zadovoljni provedbom projekta? Čime ste posebno zadovoljni, a čime posebno nezadovoljni? 13. Kada biste mogli učiniti nešto drugačije, što biste učinili? 14. Kako ste osigurali praćenje provedbe projekta? 15. Koliko ste redovito komunicirali kao partneri i koliko su vam koristili partnerski sastanci? Koliko vam je bila uspješna međusobna koordinacija i suradnja? Što ste iz nje najviše dobili, a što vas je smetalo? 16. U kojoj mjeri je ovaj projekt podigao vaše kapacitete i kompetencije? PREPORUKE 17. Što kaže vaša interna evaluacija – koji su njezini nalazi i preporuke? 18. Kako će vaše organizacije dalje osigurati održivost projekta, njegovih ciljeva i rezultata kao i upotrebljivosti produkata? Kakav oblik follow up-a planirate? 19. Što predlažete kao preporuke za daljnje upravljanje projektima u partnerskim odnosima? Dodatak 4. Popis intervjuiranih osoba (polustrukturirani intervjui putem radionice ili telefonskog razgovora) • • • • • • • • • • • Ana Žužić, voditeljica projekta, ZUM, Denis Sgagliardi, ZUM, Marina Marković, NUM, Hrvoje Kovač, NUM, Danijela Lovrić, CnC, Slađana Jelić Trbulin, Klub mladih Bršadin, Denis Mikšić, Domaći, Marina Garvanović, Klub mladih Tompojevci (sudionica), Vlasta Vujačić, Metamedij (sudionica), Domagoj Šavor, udruga mladih Poluga (sudionik), Goran Jelenić, udruga PRONI i Regionalni povjerenik Mreže mladih Hrvatske. Dodatak 5. Popis naslova i medijskih izvora (tisak i web portali) Pregled dostavljenih linkova: • http://www.icm-vukovar.info/index.php/Seminar-Demokracija-za-5.html (Info centar za mlade Vukovar) • http://www.klubmladihbrsadin.9f.com/custom_1.html (web stranica kluba mladih) • http://radio-borovo.hr/index.php?SID=&NID=2069 (Radio Borovo) • http://www.icm-vukovar.info/index.php/Poziv-na-konferenciju-Demokracija-za-5.html (Info centar za mlade Vukovar) • http://www.klubmladihbrsadin.9f.com/custom_1.html (web stranica kluba mladih) • http://www.youtube.com/watch?v=LNUljvb56mI (Portal GNet) http://www.num.hr/component/content/article/11-projekt-br-1 http://www.evarazdin.hr/savjet-mladih-predstavio-projekt-demokracija-za-5/ (eVaraždin.hr) • http://lepoglava.net/vijesti/drustvo/2655-za-aktivnu-participaciju-mladih.html (Lepoglava.Net) Pregled dostavljenih kopiranih/tisanih medijskih sadržaja: • Kao i sve ostalo: Gradski program za mlade u nesrazmjeru želja i mogućnosti, Kaportal.hr, • Večeras u Sportskoj dvorani: Udruga mladih PULS organizira tribinu o politikama mladih, Kaportal.hr, • Demokracija za 5, civilnodrustvo.hr, • Udruge ocijenile: Gradski program za mlade u dobrom se dijelu ne provodi, Trend Portal – www.trend.com.hr, • Realizacija Gradskog programa za mlade dobila 'palac dolje' – ili kasni ili se ne provodi, Kaportal.hr, • Objavljena publikacija o provedbi politika za mlade, Centar za mlade Grabrik, • Gradski program za mlade – većina zacrtanih aktivnosti kasni ili se ne provodi, Kaportal.hr, • Mladi Karlovčani učili u demokraciji, Trend Portal – www.trend.com.hr, • Predstavnici mladih Karlovačke županije na seminaru u Rapcu, Kaportal.hr, • Domaći provode projekt 'Demokracija za 5', Trend Radio 47, • Krenuo projekt Demokracija za 5, Plan.et Magazin, • Povezivanje udruga mladih i za mlade na nacionalnoj razini, Regional Express, • Nedostaje sustavna briga o mladima, Glas Istre, • Mijenjali biste stvari, ali vam treba pomoć? - Demokracija za 5!, www.mladipula.org, • Vijeće Europe na konferenciji 'Demokracija za 5': mladi u razvoju lokalnih politika za mlade, www.mladipula.org, • Održan partnerski sastanak u sklopu projekta 'Demokracija za 5!', www.mladipula.org, • Poziv na iskaz interesa za sudjelovanje na projektu, 'Demokracija za 5!', www.skole.hr, www.civilnodrustvo-istra.hr, • Demokracija za 5! na Skupštini Mreže mladih Hrvatske, www.mladipula.org, www.mmh.hr, • Mladi iz Varaždinske županije na seminaru Demokracija za 5!, Evarazdin.hr. Ostalo: • D45 predstavljen je direktnim javljanjem u program Hrvatskog radia Vukovar • D45 predstavljen je u dvije emisije na Hrvatskom radiu Karlovac • planetmagazin.net (tekstovi se mogu pročitati na prethodnom linku) • http://planetmagazin.net/?s=demokracija+za+5&x=0&y=0 (emisije se mogu poslušati i downloadati sa sljedećeg linka) Ostali izvori: www.domachi.hr, mladipula.org Dodatak 6. Ponuda usluge naručiteljima EVALUACIJA PROJEKTA 'DEMOKRACIJA ZA 5' - Ponuda Projekt: Demokracija za 5 Donator: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Organizacije naručiteljice: ZUM, Pula (nositelj), NUM, Lepoglava, CNC – Osijek, Klub mladih Bršadin, Bršadin, Domaći, Karlovac Ime evaluatorice: Emina Bužinkić Svrha vanjske evaluacije: Vanjska evaluacija će vrednovati proces provedbe projekta na razini postignutih rezultata i produkata u odnosu na zamišljene ciljeve prema indikatorima uspjeha. Svrha je istražiti uspjehe i nedostatke u provedbi projekta na programskoj, financijskoj i organizacijskoj razini. Opseg evalucije: U odnosu na projekt - rezultati i produkti u odnosu na početne ciljeve - upravljanje projektom, kapaciteti organizacije, kvaliteta partnerstva i suradnje - adekvatno praćenje implementacije projekta - diskusija o neophodnim promjenama, budućim koracima i preporukama za budućnost - usuglašavanje završnog izvještaja U odnosu na financijska sredstva - raspodjela proračuna u sektorima - uredno računovodstvo - udio volonterskog rada - diskusija o neophodnim promjenama Metode: • pregled narativnih izvještaja, pregled završnog financijskog izvještaja • pregled cjelokupne projektne dokumentacije (u tijeku izvedbe projekta, npr. publikacije, evaluacijski izvještaji treninga...) • polustrukturirani i strukturirani intervjui sa izvoditeljskim timom (sastanak) • polustrukturirani i strukturirani intervjui sa korisnicima Sadržaj i format izvještaja: U izvještaju će biti naveden opis metoda, nalaza i sredstava za provedbu evaluacije. Nacrt izvještaja ove evaluacije bit će predstavljen i diskutiran sa izvoditeljskim timom, a završni izvještaj bit će upućen naručitelju do 10. siječnja 2012. godine. Zaključci i preporuke: Zaključci i preporuke će se odnositi na buduće preporuke za provedbu sličnih projekata u programskom, financijskom i organizacijskom smislu. Vremenski okvir: Period rada vanjske evaluacije bit će od 10. prosinca 2011. do 10. siječnja 2012. Vanjska evaluacija sastoji se od: • Pripreme i dogovora procesa i vremenske dinamike vanjske evaluacije; • Analize projektne dokumentacije - Detaljna desk-study analiza narativnog opisa projekta, operativnog plana i proračuna • • • • • Uspostavljanje metodologije; definiranje evaluacijskih pitanja; izrada upitnika i ostalih instrumenata Detaljna analiza polugodišnjeg i završnog narativnog i financijskog izvještaja; Telefonski intervjui sa partnerima i korisnicima; Obrada rezultata Telefonski intervjui sa korisnicima; Obrada rezultata; Pisanje skice završnog izviješća Prezentacija skice završnog izviješća naručitelju; Definiranje preporuka i budućih koraka; Pisanje završnog izvještaja i slanje naručitelju Honorar za evaluatoricu: 10.000,00 kn bruto (uključeni svi troškovi evaluacije: komunikacija, putni troškovi, materijali i sl.). Podaci: OIB: 04625155934, Petrinjska 27, 44000 Sisak, Zagrebačka banka, 2360000-3113379102.
© Copyright 2024 Paperzz
