close

Enter

Log in using OpenID

A. Jelicic -Uvod u etiku.pdf

embedDownload
9.12.2013.
ETIKA U FORENZIČNIM
ZNANOSTIMA
I. DIO
UVOD U ETIKU
Sveučilišni odjel za forenzične znanosti
Mr. sc. Ana Jeličić
DEFINICIJA ETIKE
Etimologija riječi
-Ethos- boravište, zavičaj, običaj, ćud, navika
-Ethica
-Etičar- stručnjak za pitanja o ćudoređu
-Etičnost- kvaliteta nekog postupka ali i moralno stanje pojedinca
Definicija etike- etika je nauka o ćudoređu. Bavi se
pitanjima ljudskog ponašanja i življenja
-ETIKA KAO ZNANOST- Definicija etike- etika je filozofska disciplina
koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i
prosuđivanja.
Objekt etike –ljudsko ponašanje; dobro
-ETIKA KAO NAUKA
(znanost obogaćena životnom mudrošću, kako bi nešto trebalo da bude)
1
9.12.2013.
ETIKA I MORAL
Moral- etimološki,lat. mos= etos= običaj, karakter, ponašanje, vladanje
Moral- označuje ljudsko ponašanje
Moralka- znanost ili nauka o ljudskom ponašanju
Moral i etika:
a) kao istoznačnice, sinonimi
b) razlike:
-porijeklo (grčko i rimsko)
- stanovište (aspekt): razum (filozofska refleksija o moralu, vrednuje djelovanje s
distance) i vjera (moral je prožet religioznom dimenzijom i vjerskim argumentima)
-naglasci- teorija i praksa
Etika proučava načine kako moralne sudove apliciramo u svakodnevni život i
u određene situacije s ciljem da postignemo dobar život odnosno sreću.
Moral je širi pojam i odnosan (prema nekome). Određuje MEĐULJUDSKE ODNOSE
* Pojam – moralizam (moraliziranje= zgražanje)
Faktori koji utječu na moralno vrednovanje i
hijerarhiju vrednota:
Pogled na svijet
Duh vremena
Opća klima
Geografski, klimatski, demografski
Ekonomski
Religiozna uvjerenja
Obrazovanje
=dinamičnost, promjenjivost, fleksibilnost, rast, degradacija vrednota
*odnos morala i društva- egoizam, individualnost, duble bind faktor
2
9.12.2013.
POIMANJE ETIKE KROZ POVIJEST- UVOD
Sokrat- moralni intelektualizam
Platon- socijalna etika. Najveća ideja je ideja dobra. Govori o
4 stožerne kreposti
Aristotel- etika kreposti
Osnovni pojmovi grčke filozofije vezane za etiku:
- opće dobro,
- sreća, (eudajmonizam, hedonizam)
-pravednost
Kant- formalna etika, etika dužnosti- kategorički imperativ.
Utemeljenje morala u čovjeku.
SOKRAT- 470.G. - 399.G. PNE.,
MUDROST JE MORALNOST
Etički ideal je znanje i onaj tko ima znanje ne može činiti zlo. ZNANJE JE
VRLINA ili sve vrline su znanje.
LIJEPO I DOBRO čine mudri. Oni koji rade zlo nemaju mudrosti, ne
poznaju dobro, u zabludi su.
Materijalni etički princip:
1. Dobro
Saznanje dobra je vrlina. Dobro je ono što služi svojoj svrsi.
Dobra djela su primijenjeno znanje.
Mjerilo dobra i zla su korist i ugoda, odnosno šteta.
2. Samousavršavanje
Život je etički zadatak. Rad na svojoj duši da bi se postiglo blaženstvo,.
3. Blaženstvo. Blaženstvo je produkt dobrih djela i napredovanja .
3
9.12.2013.
Jedino istinsko dobro je vladanje samim sobom.
spoznaj samoga sebe
izbjegavaj krajnosti
PLATON (427-357 PR. K.)- IDEJA DOBRA
DUALIZAM- Postoje dvije vrste svijeta znanja, spoznaje:
-Svijet pojava- empirijska stvarnost- (slika, stvar, sjena ideje)promjenjivo- OPAŽANJE, DOKSA
-Iznadosjetilna stvarnost, pojmovna spoznaja- svijet ideja- (ideja
ljepote)- nepromjenjivo- UMOVANJE, NOESIS (nepromjenjivi svijet
ideja) i DIANOIA (mjesto etike)
4
9.12.2013.
4 stožerne kreposti (pravednost, jakost, umjerenost i mudrost)
Krepost je trajno raspoloženje duše koje tjera čovjeka raditi u
skladu s njegovom naravi i s redom svemira.
Promicao je socijalnu etiku- KAKO OSNOVATI POREDAK DA ČOVJEK I
NJEGOVE SPOSOBNOSTI BUDU U SLUŽBI OPĆEG DOBRA.
Sreća se nalazi u skladnom uživanju svih užitaka.
ARISTOTEL (384.- 322. PR.N.E)
Čovjekov cilj je:
da živi sretno, a sretan je kada razvije svoje sposobnosti
da bude uravnotežen (etika zlatne sredine)
DOBRO je ono čemu sve teži, svrha našeg djelovanja kojoj
težimo radi nje same
LJUDSKO DOBRO JE ONDA DJELATNOST DUŠE PREMA
KREPOSTI
5
9.12.2013.
Blaženstvo je dobro življenje (život u potpunosti) i dobro djelovanje (
djelovanje u skladu s krepostima). Djelatnost duše prema savršenoj kreposti.
Postoje dvije vrste kreposti: umne ili dijanoetičke- (mudrost i razboritost) i
ćudoredne ili etičke (plemenitost, umjerenost…), odnosno dianetičke i etičke.
Krepost je zlatna sredina između dvije krajnosti, dva kraja, suviška i manjka.
SREĆA JE MORALNI ČIN, ONAJ U SKLADU S MORALNIM VRLINAMA.
KANT (1724.- 1804)
3 PITANJA: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se smijem nadati?
(tko je čovjek?)
utemeljenje morala je u čovjeku
etika dužnosti
Djela: Kritika praktičnog uma, Kritika čistog uma i Kritika rasudne snage
(pitanja spoznaje)
Kategorički imperativ:
1. radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno možeš htjeti da (tvojom
voljom) postane opće zakon!
2. Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakog drugog svagda
ujedno uzimaš kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo.
6
9.12.2013.
PRISTUPI ETICI
Redukcionistički pristupi:
Etološki
Evolucionistički
Bihevioristički
Sociološki
Politički
Kritički
Manje redukcionistički pristupi:
Psihološki-čovjeka promatra u cjelovitosti (racionalnost, duhovnost, kreativnost, psihološka dimenzija)
Filozofski (etika kao filozofska disciplina, etika se promatra u horizontu smisla i svrhe djelovanja. Ne promatra samo
djelovanje takvo kakvo jest nego i kako bi trebalo da bude.)
Personalistički- srž čovječnosti je u ljudskoj osobi. To je etika usredotočena na dobro čovjeka i njegove osobe. Što je dobro
ljudske osobe? Na to pitanje odgovara axiologija- nauka o vrednotama.
-ZA ČOVJEKA JE DOBRO SAMO ONO ŠTO IMA VRIJEDNOST U SEBI!
Etičke teorije:
- utilitarističke- gledaju korist, neko dobro
- deontološke.- gledaju ono što je dopušteno odnosno zabranjeno
- Teleološke- pitaju se kako djelovati da bi se postigao neki cilj
- Eudajmonističke – cilj je postići sreću (užitak, ugodu, smiraj…)
ETIKA PO SVOM ODREĐENJU:
U ODNOSU NA MORALNU STVARNOST:
1. Teoretska
2. Praktična
S OBZIROM NA SADRŽAJ:
1. Opća
2. Posebna
S OBZIROM NA SUBJEKT:
1. Individualna
2. Opća, društvena
S OBZIROM NA METODE
1. Normativna – proučava kriterije koji omogućuju moralnu prosudbu
2. Deskriptivna - istražuje načine djelovanja određenog društva, pita se koje zapovijedi vrijede u nekom društvu.
ETIKA JE NORMATIVNA ZNANOST O LJUDSKOM PONAŠANJU, DJELAVANJU!
Etika je znanstveno objektiviranje onog što se drži za dobro ili zlo!
Traži principe ljudskog djelovanja da bi ono bilo dobro.
7
9.12.2013.
ČOVJEK- SUBJEKT ETIKE
Što/tko je čovjek- čovjek kao subjekt (ne)etičkog ponašanja
Dostojanstvo ljudske osobe proizlazi iz njegove naravi, odnosno:
-jedinstvenosti
-cjelovitosti
-neponovljivosti
Čovjek u svojoj dinamičnosti i samoostvarivanju – čovjek sam sebe usavršava, izgrađuje, ostvaruje
se,razvija, ima plan rada, ima cilj i sposoban ga je ostvariti.
Čovjek- biće odnosa.Čovjekov rast i razvoj povezani su sa svijetom koji ga okružuje, s okolinom.
Neke definicije čovjeka:
- animal rationale
- spirito incarnato
- Biće koje je u stanju reći ja
- naturae rationalis individua sostantia
- Čovjek je osoba- nositelj neotuđivog dostojanstva.
- Biće koje nadrasta
ANTROPOS- biće koje motri gore
HOMO- čovjek zemljanin
Čovjek je biće višedimenzionalne prirode. Pogrešne su sve teorije koje
ga svode na jednu dimenziju (scijentizam, racionalizma, materijalizam,
individualizam, hedonizam, ekonomizam, relativizam…)
ČOVJEKOVE BITNE ODREDNICE:
- sloboda ( i odgovornost)
- moralni zakon
- savjest
- razum (svijest, volja)
(po ovom se on razlikuje od drugih živih bića koja tek samostalno vode
brigu o sebi i o opstanku svoje vrste)
8
9.12.2013.
MORALNE DILEME, IZBORI I SLOBODA
Situacija kada se čovjek nađe pred više alternativa = moralni konflikt
Moralni sud- odgovara na pitanje što nam je činiti u moralno
konfliktnim situacijama
Actus cum duplici effectum
SUBJEKT MORALA JE RAZUMAN, SLOBODAN ČOVJEK KOJI JE
SVOJEVOLJNO, BEZ PRISILE, VRŠILAC I NOSITELJ SVOJIH
POSTUPAKA TE KOJI JE SPREMAN ZA NJIH ODGOVARATI.
9
9.12.2013.
LJUDSKA PRAVA
Prirodno/naravno/razumno pravo- to su nadpozitivna
prava
Pozitivno pravo- uređena prava, zakonom određena
Ljudska prava- prava koja leže u ljudskoj naravi i koja
važe za sve ljude i u istoj mjeri:
-pravo na život, na slobodu, na osobnu sigurnost, na zaštitu, odštetu, slobodu
kretanja, na državljanstvo, na sklapanje braka, osnivanje obitelji, na imovinu,
na slobodu mišljenja, savjesti i vjere, na socijalnu sigurnost, ostvarenje
gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, pravo na rad, zaposlenje, na
naknadu za rad, na odmor i slobodno vrijeme, pravo na odgoj i
obrazovanje…
OBJEKT ETIKE- DOBRO
Definicija dobra- ono što pristaje i odgovara svom vremenu (kroz povijest filozofijeto je bila Ideja, istina, svrha kojoj sve teži, ugoda ...).
Razlikujemo „dobro za čovjeka” od „etičkog dobra”
Definicija zla – nedostatak dobra, suprotnost dobra, promašaj svrhe, praznina
- Razlikujemo fizičko zlo od moralnog zla
-mysterium mali
-mysterium iniquitatis- zloća
•Razlikujemo moralno zlo od pravnog zločina
•Između ostalog i posljedice su različite: krivnja (kajanje) odnosno kazna (pravna
sankcija). Pitanje je to moralne i pravne odgovornosti.
Granice dobra i zla i borba za dobro (etički imperativ)
Vrste dobra (objektivno, subjektivno, prirodno, etičko, moralno, vrhovno dobro)
GLAVNI ETIČKI POSTULAT - dobro treba činiti, zlo
izbjegavati
ETIČKO DOBRO - nalazi se u aktivnom i uspješnom
realiziranju smisla i svrhe ljudskog života
10
9.12.2013.
OBJEKT ETIKE: VREDNOTE
VREDNOTE SU POŽELJNA DOBRA
RAĐANJE VREDNOTE:
sreća
Potraga za
dobrom u
vjeri,
filozofiji,
umjetnosti…
Rađa se čežnja za
boljim i
slutnja da ćemo to
naći
Nezadovoljni smo
Nismo sretni
Nešto nam manjka
KREPOSTI
Od grč.riječi arete- izvrsnost, valjanost, vrsnoća
Krepost je, po Aristotelu, zlatna sredina između dvije krajnosti.
STOŽERNE KREPOSTI:
PRAVEDNOST
JAKOST
UMJERENOST
RAZBORITOST
11
9.12.2013.
OBJEKT ETIKE- LJUDSKO PONAŠANJE
Formalni objekt etike- ljudski čini
Razlikujemo:
a) Ljudski čin-actus humanus (onaj koji zahtijeva razum, slobodu i volju.
Onaj koji može biti moralno vrednovan.)
b) Čin čovjeka-actus hominis (bilo koji čin koji čovjek čini).
Tijek ljudskog djelovanja- od plana (nakane) do realizacije!
•Moralni čini!
IZVORI ETIKE
SUBJEKTIVNI
1.
Razum (recta ratio)
postupak djelovanja:
2.
Volja
od razmišljanja,
3.
Motiv
planiranja do
4.
Savjest
izvršenja
a) aktualna
b) habitualna
OBJEKTIVNI
1.
Priroda (narav) – prirodni zakoni
2.
Zakoni, propisi, odredbe – pozitivni zakon
12
9.12.2013.
SAVJEST:
Savjest je unutarnji glas koji nas upozorava na ono što je dobro a što loše.
Savjest je duševna moralna instanca koja u ime dobra bdije nad razumom i voljom.
Savjest je intimna osobna moć i sposobnost prosuđivanja moralnosti ljudskih čina.
Savjest je kraljevstvo dobra u ljudskoj duši, njegov zov i jeka.
Savjest je autentična srž ljudskog bića i osobe.
Djeluje u tri faze! (prije, tijekom i nakon čina)
Sankcije savjesti nisu iste kao pravne sankcije!
Osnovni i jedini zahtjev koji savjest stavlja pred čovjeka! - poslušnost
Vrste savjesti! –površna, popustljiva, skrupulozna…
Odnos savjesti i odgovornosti odnosno savjesti i znanja
POKRETAČI LJUDSKOG DJELOVANJA:
- recta ratio
- volja
- namjera
- vrline, kreposti
- savjest
- motiv
- osjećaji, strasti, emocije
- grijeh
- navika
- hir
- odgoj
- naredba
- obveze i dužnosti
13
9.12.2013.
SOCIJALNA ETIKA
SUBJEKT ETIKE-ČOVJEK KAO SOCIJALNO BIĆE, BIĆE ODNOSA
VRSTE ZAJEDNICA:
Primarna i naravna zajednica- obitelj
Sekundarne zajednice
Tercijalne zajednice
Povremene
Trajno ustrojene
2. SEKUNDARNA ZAJEDNICA- RADNA SREDINA I
PROFESIONALNA ETIKA
Čovjek je homo faber
Poslovna etika tiče se:
- cilja rada
- programa i plana rada
- tehnike, sredstava
- načina izvođenja rada (metoda)
Razlika zvanja i zanimanja
(važno je poznavati svoje sklonosti i sposobnosti, prava i dužnosti)
ETIČKE MAXIME vezane za rad!
14
9.12.2013.
KAKO SMO POZVANI OBAVLJATI SVOJ
POSAO:
1.
2.
3.
4.
5.
Savjesno
Stručno
Pažljivo
Pošteno
Predano (marljivo)
3. DRŽAVA /NARODTERCIJALNA ZAJEDNICA
Svrha vlasti i očekivanja naroda od nositelja vlasti
Čovjekove dužnosti prema vlasti
regulativ pravde i temeljno etičko društveno načelo – opće dobro
Opasnosti: zatvorenost, nacionalizam, šovinizam, lože politiketotalitarizam, despotizam..
15
9.12.2013.
4. ETIKA EKOLOGIJE
Antropocentrizam- čovjek kao kruna stvaranja- pozvan da
kultivira okoliš, da ga sebi prilagodi, transformira, ali i da ga
ČUVA, da ga NE UGROŽAVA, NE IZRABLJUJE!
Pitanje -MJERE
- JE LI DOPUSTIVO SVE ONO ŠTO JE IZVEDIVO?
Kultura odricanja; kultiviranje nagona; solidarnost
Korijen svih kriza je moralna kriza u čovjeku
Iz ekologije u ekofiliju
Smjernice za individualno i globalno
djelovanje- tri načela:
1. Prevencije
2. Opreza
3. Skrbi i odgovornosti
Ekološka kriza je odraz, posljedica moralne
krize
16
9.12.2013.
TEMELJNA ETIČKA NAČELA:
Načelo općeg dobra (bonom commune)- opće dobro ima prednost nad
pojedinačnim dobrima. Ono nije skup pojedinačnih dobara već zasebna
kategorija. Na društvenoj razini treba odgovarati zahtjevima što savršenijeg
ostvarivanja čovjeka u svim njegovim dimenzijama.
Načelo solidarnosti - pripravnost na pomoć članovima vlastite ili druge
zajednice zbog težnja za dobrom drugoga. Svjesna i odgovorna zauzetost za
zajednicu.
Načelo supsidijarnosti - prijenos određenog stupnja neovisnosti
podređenom tijelu u odnosu na tijelo na višoj razini, posebno lokalnog
tijela prema središnjoj vlasti. Načelo o podjeli nadležnosti između
raznih razina vlasti s ciljem sudjelovanja svih tijela u važnim odlukama i s
ciljem decentralizacije moći, te protiv manipulacije i ovisnosti o jačem,
moćnijem, bogatijem. Omogućuje relativnu neovisnost, a temelji se na pravu
na slobodu, dostojanstvo i inicijativu.
17
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
267 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content