Priručnik za povratnike

Priručnik za
povratnike
Priručnik za povratnike
Uvod
Dobro došli na stranice Priručnika za povratnike. Cilj ovog priručnika je da na
jednostavan i konkretan način upozna čitaoce sa osnovnim pravima povratnika u njihovoj
zajednici. Informacije navedene u ovom priručniku dobijene su od relevantnih institucija.
CRS se zajedno sa svojim partnerskim organizacijama potrudio da u ovom priručniku
obuhvati sve informacije koje su potrebne u prvom redu povratniku, a i svakom drugom
građaninu u skladu sa važećim zakonima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Priručnik
će pomoći u ostvarivanju prava iz socijalne zaštite, zdravstvene zaštine, penzionoinvalidskog prava, školstva, itd.
Priručnik je nastao u sklopu projekta „Podrška održivoj (re)integraciiji povratnika u BiH“
i u njegovoj izradi su pomogli predstavnici općina/opština/gradova u kojim se
implementira projekat i to: Općina Olovo, Grad Prijedor, Grad Banja Luka, Opština
Gradiška, Grad Trebinje, Opština Novo Goražde, Općina Goražde, Općina Foča u
Federaciji, Opština Foča te partnerske organizacije uključene u ovaj projekat - UG DON
Prijedor, NVO Snaga žene iz Tuzle, Udruga Altruist iz Mostara, NVO UGPRLI iz Foče,
uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva za izbjegla i
raseljena lica RS, UNHCR-a i OSCE-a.
Cilj ovog projekta je da se povratnici socijalno i ekonomski integrišu u svoje opštine
stanovanja. CRS je zajedno sa predstavnicima općina/opština/gradova te partnerskim
organizacijama uključenima u ovaj projekat radio na implementaciji tri osnovna strateška
zadatka i to:
Strateški zadatak 1: Ugrožene povratničke porodice počinju zarađivati dohodak.
Strateški zadatak 2:
Povratničke porodice uspješno koriste postojeće javne i
druge usluge u svojim opštinama stanovanja.
Strateški zadatak 3: Institucije vlasti BiH unapređuje politike načina zarade i
socijalnog stanovanja u cilju podrške integraciji povratnika.
Implementaciju projekta su omogućili Vlada Sjedinjenih Američkih Država - Odjel za
populaciju, izbjeglice i migracije (BPRM), uz sufinansiranje od strane CRS-a,
Federalnog Ministarstva raseljenih osoba I izbjeglica i UNHCR.
Avgust, 2014
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
1
Prijava i odjava prebivališta i lična karta
Ukoliko ste povratnik, trebate obavijestiti nadležni organ o vašem povratku u prijeratno
mjesto boravka i trebate imati ličnu kartu izdatu u mjestu povratka.
Ne morate se lično odjaviti iz mjesta u kojem ste boravili kao raseljeno lice prije nego što
prijavite svoj povratak u prijeratno prebivalište. Morate ponovo prijaviti prebivalište u
roku od 60 dana od dana povratka u prijeratno mjesto boravka.
Ako ste povratnik u prebivalište iz kojeg se nikada niste odjavili, trebate obavijestiti
nadležni organ o svom povratku u prijeratno prebivalište i o mjestu boravka u kojem ste
bili kao raseljeno lice. Nadležni organ će provjeriti postojeću evidenciju i na osnovu
informacija koje date izdat će vam se obrazac „obavijest o povratku“.
Ako ste već odjavili prijeratno prebivalište, obavezni ste ponovo prijaviti prebivalište.
Trebate podnijeti zahtjev za prijavljivanje prebivališta prilažući dokaz o identitetu, kao i
dokaz o prijeratnom prebivalištu. Ako niste u mogućnosti predočiti dokumente kojima
dokazujete svoj identitet ili prijeratno prebivalište imate mogućnost ove činjenice
dokazati prilažući putne isprave ili neki drugi dokaz ( račune za komunalije, posjedovni
list...) kao i izjave svjedoka koje se trebaju ovjeriti u nadležnim općinskim ili sudskim
organima.
Izdavanje ličnih karata u okviru svoje nadležnosti vrše:
Federacija BiH - Kantonalna Ministarstva unutrašnjih poslova
Republika Srpska – Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske
Dokumenti potrebni za izdavanje ličnih dokumenata:
- Zahtjev – koji dobijete na lokaciji izdavanja dokumenta bez nadoknade
- Izvod iz matične knjige rođenih – izvod se dobija u općini u kojoj ste rođeni
- Uvjerenje o državljanstvu – uvjerenje se dobija u općini u kojoj ste rođeni
- Takse u iznodu od 4-10KM
Nadležni organ je dužan da najkasnije od 15 dana nakon podnošenja zahtjeva za
izdavanje lične karte, izda ličnu kartu podnositelju zahtjeva. Nakon izdavanja lične karte
kice može da podnese zahtjhev za izdavanje putnih isprava i/ili vozačke dozvole.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
2
Pravo na zdravstvenu zaštitu
Zakoni koji regulišu ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu
Federacija BiH
 Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH
 Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH
 Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava u FBiH
 Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima
korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih
prava (Odluka o participaciji)
 Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata FBiH
Kantoni u Federaciji BiH nemaju sopstvene zakone o zdravstvenoj zaštiti/osiguranju, ali
donose odluke kojima regulišu ostvarivanje prava, proširujući ili smanjujući obim prava i
korisnika iz Federalnih zakona. Problem je što kantoni odlažu donošenje propisa izvan
rokova predviđenih federalnim zakonima, a donešene kantonalne odluke su često u
suprotnosti
sa federalnim zakonima. Protiv takvih odluka kojima se krši federalni zakoni građani
imaju pravo da podnose žalbe, tužbe i prijave.
Republika Srpska
 Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS
 Zakon o zdravstvenom osiguranju RS
 Pravilnik o načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite
 Pravilnik o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu i participaciji
Liječenje povratnika u Republiku Srpsku
13. maja 2014. godine stupio je na snagu Zakon o pravima povratnika u prijeratno mjesto
prebivališta u Republici srpskoj i Brčko Distriktu, na osnovu kojeg bi poratnici zadržali
stečena prava po Federalnim propisima i nakon prijave mjesta prebivališta u Republici
Srpskoj. Međutim, utvrđeno je da ovaj Zakon nije u potpunosti ustavan, te ga je Ustavni
sud BiH u cijelosti ukinuo 4. Jula 2014. godine.
Povratnici u Republiku Srpsku imaju mogunost da se vrate u Republiku Srpsku, ali da
zadrže svoj status raseljenog lica u Federaciji BiH, ili da prijave svoj boravak u Republici
Srpskoj i time steknu pravo zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama u mjestima
povratka.
Odlukom je povratnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republku Srpsku
omogućeno ostvarivanje prava na korištenje primarne zdravstvene zaštite u svim javnim
zdravstvenim ustanovama, te i utvrđeni izvori finasiranja tih prava.
Zdravstvena zaštita obuhvata primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko –
konsultativnu i vanbolničku dijagnostičku djelatnost sekundarnog i tercijarnog nivoa.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
3
Uslovi za ostvarivanje prava su :
1. dokaz da je povratnik imao status raseljenog lica saglasno Zakonu o raseljenim
osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i
Hercegovine ("Služebene novine FBiH", broj: 15/05), odnosno Zakonu o
izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i raseljenim osobama u BiH ("Službeni glasnik
BiH", broj: 23/99, 21/03 i 33/03);
2. CIPS lična karta izdata u općini u Republici Srpskoj.
Sredstva za finansiranje prava na korištenje primarne zdravstvene zaštite povratnicima
obezbjeđuju se iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona.
Zdravstvena zaštita za povratnika iz inostranstva
Nezaposlena osoba koja je prijavljena na zavod za zapošljavanje ima pravo na
zdravstveno osiguranje putem Zavoda za zdravstvo.
Federacija BiH
U Federaciji BiH ostvarujete pravo na zdravstveno osiguranje ako se prijavite u Zavod za
zapošljavanje u roku od 30 dana po povratku iz inostranstva i ako ste prije odlaska u
inostranstvo bili zdravstveno osigurani. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na
zdravstvenu zaštitu se mora prijaviti na Zavod najmanje jedanput u roku od 60 dana.
Republika Srpska
U Republici Srpskoj ostvarujete pravo na zdravstveno osiguranje ako se prijavite u Zavod
za zapošljavanje pri povratku u BiH. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na
zdravstvenu zaštitu se mora prijaviti na Zavod najmanje jedanput u roku od 60 dana.
Procedure za prijavu na Zavod za zdravstveno osiguranje
Kada se osoba prijavi na Zavod za zapošljavanje, Zavod popunjava prijavu za
zdravstveno osiguranje koja se podnosi poreznoj upravi prema mjestu prebivališta.
Stranka se tada obrati Zavodu za zdravstveno osiguranje gdje dobiva zdravstvenu
knižicu. U Zavodu za zdravstveno osiguranje će Vam biti traženo da pokažete ličnu kartu
te da u poslovnici kupite zdravstvenu knjižicu koja će biti ovjerena od strane Zavoda.
Za dodatne informacije posjetite ili pozovite kantonalne/regionalne Zavode za
Zdravstveno Osiguranje:
Radna knjižica, zdravstvena knjižica
Radna knjižica za nezaposlene i zaposlene
Svi radnici u BiH moraju posjedovati radnu knjižicu. Radna knjižica sadrži podatke o
obrazovanju, stručnoj spremi i priznatom stažu.
Izdavanje radne knjižice je besplatno. Uz svjedočanstvo ili diplomu o završenom
obrazovanju, radnu knjižicu prvo popunjava opštinski organ. Sa popunjenom radnom
knjižicom nezaposlena osoba se prijavljuje na Zavod za zapošljavanje, ili u slučaju
zaposlenja predaje je poslodavcu. Nezaposleno lice nakon prijave na Zavod za
zapošljavanje preko istog ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
4
Ako ste nezaposleni
Ukoliko ste nezaposleni povratnik koji se vraća u Republiku Srpsku trebate se prijaviti
Zavodu za zapošljavanje u vašem mjestu povratka. Da bi se prijavili trebate imati ličnu
kartu izdatu u mjestu povratka kao dokaz. Ne postoji nikakav rok za prijavu.
Važno je napomenuti da povratnici čiji bračni drugovi su zaposleni, mogu ostvariti
zdravstvenu zaštitu po ovom osnovu, tako da pravo na zdravstvenu zaštitu na osnovu
nezaposlenosti mogu ostvariti tek ukoliko je i njihov bračni drug nezaposleni povratnik,
prijavljen na listi nezaposlenih.
Ako ste penzioner
Trebate se prijaviti Zavodu za zdravstvenu zaštitu u mjestu povratka. Dokumenti koji su
potrebni su: zadnji ček od penzije, prijava prebivališta, odjava zdravstvenog osiguranja iz
prethodnog mjesta boravka, važeću ličnu kartu izdatu u mjestu povratka, važeću prijavu
na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu knjižicu ovjerenu u nadležnoj službi penzionog
osiguranja.
Ako se vraćate u Republiku Srpsku možete se obratiti uredu OMI-a i tražiti da budete
osigurani kao povratnik nakon što predočite dokaz o povratku. Ovo pravo se odnosi na
one koji ne ispunjavaju niti jedno prethodno pravo.
Prava koja ostvarujete prijavom na zavod za zapošljavanje
1. Pravo na obavještavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja (Zavod prati
stanje na tržištu i na osnovu prikupljenih podataka dobijenih od poslodavaca
vezano za potrebe za zapošljavanje, obavještava javnost i lica koja traže
zaposlenje.
2. Pravo na posredovanje pri zapošljavanju (Pod posredovanjem se smatraju
aktivnostikojima se uspostavlja veza između lica koja traže posao i poslodavca.
3. Pravo na savjetovanje o izboru zanimanja i profesionalnoj orijentaciji –
Savjetovanje i informisanje radi pružanja pomoći nezaposlenima u izboru
zanimanja i zaposlenja, pružanja pomoći mladima, nezaposlenima i zaposlenima,
pojedinačno ili grupno, pri promjeni zanimanja odnosno posla, u obuci,
obrazovanju.
4. Pravo na stručna osposobljavanja, obuku i pripremu za zapošljavanje – Pružanje
mogućnosti nezaposlenim i zaposlenim da prema posebnom programu steknu
dodatna znanja i vještine za obavljanje poslova u okviru svog zanimanja,
predkvalifikacije, dokvalifikacije itd.
5. Pravo na novčanu nadoknadu u slučaju nezaposlenosti - pravo na novčanu
nadoknadu za slučaj nezaposlenosti stiče nezaposleno lice kome je radni odnos
prestao bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i pod uslovom da je
poslodavac uplatio doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene.
Novčana nadoknada U Federaciji BiH
- Pravo na novčanu nadoknadu ima nezaposlena osoba koja u trenutnku prestanka
radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa
prekidima u poslednjeh 18 mjeseci. Visinu novčane nadoknade čini 40%
prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u poslednja tri mjesweca prije
prestanka radnog odosa. Novčana nadoknada se isplaćuje nezaposlenoj osobi
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
5
tjekom 3 mjeseca ako je osoba provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina, a
najduže tokom 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 35 godina.
Novčana nadoknada u Republici Srpskoj
- Pravo na novčanu nadoknadu ima nezaposleno lice koje u trenutnku prestanka
radnog odnosa ima osam mjeseci neprekidnog radnog staža u poslednjih 12
mjesaexi ili 12 mjeseci sa prekidima u proteklih 18 m jeseci. Novčana nadoknada
za lice koje ima do 109 godina staža iznosi 35% od prosječne plate koju je to lice
ostvarilo u poslednja tri mjeseca rada. Za nezaposleno lice koje ima više od 10
godina staža nadoknada iznosi 40% od prosječne plate koju je to lice ostvarilo u
poslednja tri mjeseca rada. Iznos novčane nadoknade ne može biti niži od 20%
prosječno isplaćene neto plate u RS, niti više od iznosa jedne prosječno isplaćene
neto plate, u mjesecu koji prethodi donošenju riješenja. Novčana nadoknada
isplaćuje se nezaposlenoj osobi tijekom 3 mjeseca ako je osoba provbela na radu
5 godina, a najduže tokom 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 25
godina.
Pravo na novčanu nadokandu se može izgubiti ako
- je nezaposlena osoba svjesnodoprinjela prfestanku radnog odnosa
- nezaposlena osoba zasnuje radni odnos, samostalno ili sa drugim osnuje
preduzeće
- postane potpuno nesposobana za rad, stupi na izdržavanje zatvorske kazne
zatvora,
- neopravdano odbije da prihvati ponuđeno radno mjesto na udaljenosti od 50km od
mjesta prebivališta
- ne obavjesti zavod u roku od osam dana o promjeni koja je uslov ili osnov za
sticanje, ostavrivanje ili prestanak prava
- ako se sama odjavi sa evidencije nezaposlenih
- ako nadležni organ utvrdi da nezaposlena osoba radi bez ugovora kod poslodavca,
obavlja samostalnu djelatnost koja nije registrovana u skladu sa zakonom.
Pravo na penziju
Federacija BiH
Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 65 godina života i najmanje 20
godina penzionog staža, odnosno kada navrši 40 godina penzionog staža bez obzira
na godine života. Osiguranik može steći pravo na starosnu penziju kada navrši 55
godina života i 30 godina penzionog staža (žene), odnosno 60 godina života i 35
godina penzionog staža (muškarac).
Republika Srpska
Uslovi su različiti zavisno od vrste prava. Za starosnu penziju u Republici Srpskoj
potrebno je 20 godina radnog staža i navršenih 65 godina života (minimalno) ili 40
godina radnog staža i 65 godina života.
Penziju možete primati i u mjestu povratka putem zavoda/fonda penzijsko
invalidskog osiguranja koji vam je i ranije isplaćivao penziju. Da biste ostvarili ovo
pravo, fondu penzijsko invalidskog osiguranja koji vam isplaćuje penziju morate
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
6
poslati vašu adresu, kao i sledeće dokumente: kopija čeka od penzije, odjavu iz
privremenog mjesta boravka, prijavu prebivališta kao i ovjerenu kopiju lične karte
izdate u mjestu povratka.
Ukoliko ste uplaćivali dobrovoljno penzijsko osiguranje za sebe i članove svoje
porodice npr. Zemljoradnici, nastavljate koristiti stečena prava iz penzijskog
osiguranja.
Primanja za porodice poginulih boraca možete nastaviti primati i nakon povratka u
entitetu u kojem ste boravili kao raseljeno lice, ali isti tako možete urediti da ista
primate u pošti najbližoj vašem mjestu povratka.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
7
SOCIJALNA ZAŠTITA BiH
Bosna i Hercegovina nema nadležnosti niti pravni okvir za ujednačenu socijalnu zaštitu
na cijeloj teritoriji, jer se isključiva nadležnost za ovu oblast nalazi na nivou entiteta,
Federacije BiH i Republike Srpske
Prava iz socijalne zaštite osiguravaju se kroz federalne i kantonalne zakone o socijalnoj
zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom
1. Korisnici socijalne zaštite prema zakonima u Federaciji BiH
Prema Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica
sa djecom FBiH korisnici socijalne zaštite su:
 djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena djeca, odgojno zapuštena
djeca i djeca čiji je razvoj ometen obiteljskim prilikama;
 osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizičkom ili psihičkom razvoju;
 materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe;
 stare osobe bez obiteljskog staranja;
 osobe sa društveno negativnim ponašanjem;
 osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti
potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite.
Korisnici socijalne zaštite prema zakonima kantona u FBiH. Četiri kantonalna zakona u
FBiH predviđaju iste korisinike socijalne zaštite kao i Federalni zakon i to:
hercegovačko-neretvanski kanton, zapadnohercegovački kanton, srednjobosanski kanton
i bosansko-podrinjski kanton. Tuzlanski kanton ima proširen krug korisnika socijalne
zaštite i dodatno na Zakon FBiH predviđa osobe izložene zlostavljanju i nasilju u
porodici. Unsko-sanski kanton u korisnike socijalne zaštite ubraja disfunkcionalnu
porodicu i lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih životnih
potreba. Kanton Sarajevo ubraja osobe i porodice čija primanja nisu dovoljna za
podmirenje osnovnih životnih potreba i osobe izložene zlostavljanju i nasilju u porodici.
Zeničko-dobojski kanton ubraja lica ovisna o psihoaktivnim supstancama.
Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti Republike Srpske korisnici socijalne zaštite su
pojedinci, članovi porodice i porodica u cjelini, koji ostvaruju prava i usluge u skladu sa
ovim zakonom. Prava u skladu sa ovim zakonom realizuju se novčanim davanjima,
socijalnim uslugama i drugim mjerama koje se pružaju pojedincu, članovima porodice ili
porodici u cjelini i koje imaju za cilj zadovoljavanje socijalnih potreba, te sprečavanje
nastanka socijalnih problema.
Pored prava utvrđenih ovim zakonom, jedinica lokalne samouprave svojom odlukom, u
skladu sa potrebama stanovništva, može da utvrdi i druga prava i usluge, uslove i
kriterijume za njihovo ostvarivanje. Proširena prava i usluge su: personalna asistencija za
lica sa invaliditetom, stanovanje uz podršku, zaštićeno stanovanje, pomoć u zbrinjavanju
punoljetnih lica nakon napuštanja ustanova ili hraniteljskih porodica, jednokratne pomoći
u naturi, usluge javne kuhinje, pomoć za školovanje djece iz socijalno ugroženih
porodica, pomoć u vaspitanju i obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju,
subvencionisanje komunalnih troškova siromašnim porodicama, pomoć u stambenom
zbrinjavanju siromašnih porodica, troškovi sahrane korisnika prava iz ovog zakona,
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
8
usluge SOS telefona, kao i druga prava i usluge prema potrebama jedinica lokalne
samouprave.
Korisnici prava i usluga su pojedinci, članovi porodice ili porodica u cjelini koji
imaju prebivalište u Republici, koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a ne mogu je
zadovoljiti svojim radom, prihodima od imovine i korištenjem drugih izvora. Strani
državljani i članovi njihovih porodica, lica pod međunarodnom pravnom zaštitom koja
imaju dozvolu za boravak u Republici, mogu ostvariti prava u skladu sa ovim zakonom i
međunarodnim ugovorom. Lice koje nije obuhvaćeno st. 1. i 2. Člana 16 Zakona, a nađe
se na teritoriji Republike, može privremeno ostvariti prava iz socijalne zaštite pod
uslovima propisanim ovim zakonom, ako to zahtijevaju posebno teške životne okolnosti
u kojima se to lice našlo.
Korisnik socijalne zaštite je lice koje se nalazi u stanju socijalne potrebe, i to:
a) punoljetno lice: materijalno neobezbijeđeno i za rad nesposobno lice, sa invaliditetom,
starije, bez porodičnog staranja, sa društveno negativnim ponašanjem, žrtva zloupotrebe
psihoaktivnih supstanci, žrtva nasilja u porodici, žrtva trgovine ljudima i kome je zbog
posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita.
Korisnici socijalne zaštite, u smislu člana 17. ovog zakona su:
- dijete: koje nema roditelje, koje je napušteno od roditelja, čiji roditelji nisu u
mogućnosti da mu pruže potpuno staranje zato što su ograničeni u vršenju roditeljskog
prava ili su lišeni tog prava, sa oštećenjima vida, sluha, sa smetnjama u glasu, govoru i
jeziku, sa tjelesnim oštećenjima i hroničnim oboljenjima, sa mentalnom zaostalošću,
višestrukim smetnjama, ili sa drugim smetnjama koje dovode do problema u
psihomotornom i čulnom razvoju, čiji roditelji zbog bolesti ili smrti jednog roditelja,
nesređenih porodičnih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogućnosti da mu
obezbijede uslove za pravilno vaspitanje, fizički i psihički razvoj, kome se nanosi fizička,
psihička i seksualna patnja ili emocionalna bol, kao i prijetnja takvim djelima ili
zanemarivanje, nebriga i nezadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što ga ozbiljno
sputava da uživa u svojim pravima i slobodama, koje je vrbovano, prevezeno, skriveno,
nasilno transportovano ili prihvaćeno prijetnjom i upotrebom sile, obmanjivanjem,
otmicom ili drugim oblicima prinude ili prevare, zloupotrebom položaja ili primanja
novca, a koje je navedeno na pristanak vlastitog eksploatisanja, koje je pod rizikom, čini
prekršajna i krivična djela, koje se bavi skitnjom, prosjačenjem ili sličnim ponašanjem
narušava opšteprihvaćena društvena pravila ponašanja i važeće zakonske norme, koje
zbog upotrebe psihoaktivnih supstanci, negativnih socijalnih uticaja i emocionalnih
poremećaja narušava i ugrožava svoje zdravlje i život, koje se nađe u stanju socijalne
potrebe zbog siromaštva, pretrpljene elementarne nepogode, ratnog stradanja,
izbjeglištva, migracije, repatrijacije, smrti jednog ili više članova porodice, dugotrajnog
liječenja, otpusta iz ustanove ili drugih nepredvidivih okolnosti,
- punoljetno lice: koje nema neophodnih sredstava za izdržavanje, nesposobno je za rad
i ne može obezbijediti sredstva za život po nekom drugom osnovu, kod koga se kao
posljedica povrede, bolesti ili urođene mane pojavljuje gubitak ili ograničavanje
sposobnosti obavljanja aktivnosti koje su neophodne za svakodnevni život na način ili u
obimu koji se smatraju normalnim za lica istih godina, pola, kulture i obrazovanja, koje
ima više od 65 godina, a koje zbog trajnih promjena u psihosocijalnom i zdravstvenom
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
9
stanju ne može zadovoljavati svoje osnovne životne potrebe,
koje se odaje
besposličarenju, skitnji, prosjačenju ili drugom društveno negativnom ponašanju, koje je
došlo u stanje socijalne potrebe zbog upotrebe droga ili alkohola, koje duže vrijeme
upotrebljava ove supstance zbog čega ima probleme u socijalnim i porodičnim odnosima,
zdravlju i materijalnoj egzistenciji, kome se u porodičnom okruženju nanosi fizička,
psihička, ekonomska i seksualna patnja ili emocionalna bol, kao i prijetnja takvim
djelima, a koje se zbog tih okolnosti nađe u stanju socijalne potrebe, koje je vrbovano,
prevezeno, skriveno, nasilno transportovano ili prihvaćeno prijetnjom i upotrebom sile,
obmanjivanjem, otmicom ili drugim oblicima prinude ili prevare, zloupotrebom položaja
ili primanja novca, a koje je navedeno na pristanak vlastitog eksploatisanja i koje se nađe
u stanju socijalne potrebe zbog siromaštva, dugotrajne nezaposlenosti, pretrpljene
elementarne nepogode, ratnog stradanja, izbjeglištva, migracije, repatrijacije, smrti
jednog ili više članova porodice, dugotrajnog liječenja, izdržavanja kazne, otpusta iz
ustanove ili drugih nepredvidivih okolnosti.
Porodica, jeste životna zajednica roditelja, djece i drugih srodnika. Porodicu čine bračni i
vanbračni supružnici, djeca bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad, kao i djeca data pod
starateljstvo i uzeta na izdržavanje, i drugi srodnici u međusobnoj obavezi izdržavanja.
Domaćinstvo, u smislu ovog zakona, jeste ekonomska životna zajednica u kojoj njeni
članovi zajednički privređuju i učestvuju u trošenju zajedničkih prihoda.
Dijete, u smislu ovog zakona, jeste lice do navršenih 18 godina, osim lica kojem je
produženo roditeljsko pravo.
Prava u socijalnoj zaštiti su:
a) novčana pomoć,
b) dodatak za pomoć i njegu drugog lica,
v) podrška u izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju,
g) smještaj u ustanovu,
d) zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu,
đ) pomoć i njega u kući,
e) dnevno zbrinjavanje,
ž) jednokratna novčana pomoć i
z) savjetovanje.
Pravo na novčanu pomoć iz ovog zakona može ostvariti pojedinac nesposoban za rad,
koji nema vlastitih prihoda ili čiji su ukupni prihodi za izdržavanje ispod nivoa novčane
pomoći utvrđene ovim zakonom, koji nema višak stambenog prostora, koji nema drugu
imovinu iz čije se vrijednosti mogu osigurati sredstva za izdržavanje, koji nema srodnike
koji imaju obavezu da ga izdržavaju u skladu sa Porodičnim zakonom, ili ako ti srodnici
zbog invalidnosti i druge objektivne spriječenosti nisu u mogućnosti i sposobni da ga
izdržavaju i izvršavaju obavezu izdržavanja.
Pravo na novčanu pomoć iz ovog zakona može ostvariti porodica u cjelini čiji članovi
nisu sposobni za rad, koji nemaju vlastitih prihoda ili čiji su ukupni prihodi za
izdržavanje ispod nivoa novčane pomoći utvrđene ovim zakonom, koji nemaju višak
stambenog prostora, koji nemaju drugu imovinu iz čije se vrijednosti mogu osigurati
sredstva za izdržavanje, koji nemaju srodnike koji su obavezni da ih izdržavaju u skladu
sa Porodičnim zakonom ili ako ti srodnici zbog invalidnosti ili drugih objektivnih
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
10
spriječenosti nisu u mogućnosti i sposobni da ih izdržavaju i izvršavaju obavezu
izdržavanja.
Pod viškom stambenog prostora podrazumijeva se prostor koji se bez ugrožavanja
potreba korisnika može prodati ili izdati u zakup. Prilikom utvrđivanja mogućnosti
prodaje ili izdavanja u zakup viška stambenog prostora uzima se u obzir lokacija,
površina, godina gradnje, funkcionalnost i druge okolnosti koje mogu imati uticaj.
Veličina stambenog prostora koja odgovara potrebama pojedinca ili porodice iz st. 1. i 2.
Člana 22, pored kuhinje, kupatila i hodnika je jedna soba po članu porodice, odnosno
dvije sobe za lice koje ostvaruje pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica. Lice koji
živi u zajedničkom domaćinstvu sa licima koja nemaju zakonsku obavezu međusobnog
izdržavanja, ostvaruje novčanu pomoć kao pojedinac iz stava 1. Člana 22
Visina novčane pomoći utvrđuje se zavisno od broja članova porodice, u procentu od
osnovice iz člana 23. ovog zakona i iznosi:
a) za pojedinca 15% od osnovice,
b) za porodicu sa dva člana 20% od osnovice,
v) za porodicu sa tri člana 24% od osnovice,
g) za porodicu sa četiri člana 27% od osnovice i
d) za porodicu sa pet i više članova 30% od osnovice.
Kada korisnik ostvaruje vlastiti prihod, visina novčane pomoći utvrđuje se kao razlika
između iznosa novčane pomoći utvrđene u skladu sa stavom 1. člana 24 i iznosa
prosječnog mjesečnog prihoda pojedinca ili porodice ostvarenog u prethodna tri mjeseca
prije podnošenja zahtjeva.
Nesposobnost za rad utvrđuje se na osnovu nalaza i mišljenja stručne komisije za
utvrđivanje sposobnosti lica u postupku ostvarivanja prava iz socijalne zaštite i
utvrđivanju funkcionalnog stanja korisnika.
Pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica ima lice starije od tri godine kojem je
zbog tjelesnih, mentalnih, čulnih poremećaja, izraženih promjena u zdravstvenom stanju,
neophodna stalna pomoć i njega drugog lica, pod uslovom da ovo pravo ne može ostvariti
po drugom osnovu i ne koristi pravo na smještaj u ustanovi socijalne zaštite. Pravo iz
stava 1. člana 32 može se ostvariti kao trajno ili privremeno pravo a mogu ga ostvariti
lica koja su potpuno ili djelimično zavisna od pomoći i njege drugog lica u
zadovoljavanju osnovnih životnih i fizioloških potreba. Dodatak za pomoć i njegu
drugog lica priznaje se na osnovu nalaza i mišljenja stručnih komisija: za djecu do 18
godina- komisija za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u
razvoju, za punoljetna lica- komisija za utvrđivanje sposobnosti lica u postupku
ostvarivanja prava iz socijalne zaštite.
Visina dodatka za pomoć i njegu drugog lica obračunava se u procentu od prosječne neto
plate ostvarene u Republici u prethodnoj godini i iznosi:
a) 20% od osnovice za lice koje cjelodnevno i u potpunosti zavisi od drugog lica u
zadovoljavanju osnovnih životnih i fizioloških potreba, i koje nije u mogućnosti da uz
upotrebu bilo kojih pomagala samo zadovolji te potrebe i
b) 10% od osnovice za lice kojem je neophodna djelimična pomoć drugog lica u
zadovoljavanju osnovnih životnih i fizioloških potreba.
Korisnik dodatka za pomoć i njegu drugog lica koji ne može ostvariti zdravstveno
osiguranje po drugom osnovu, ostvaruje zdravstveno osiguranje iz budžetskih sredstava
namijenjenih za ostvarivanje prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
11
Školstvo
Djeca koja prelaze iz jednog entiteta u drugi u osnovnu školu nemaju nikakvih posebnih
procedura. Djeca se upisuju u osnovnu školu koja je najbliža u mjestu prebivališta.
Ukoliko je škola udaljena 4km od kuće, od direktora škole se može tražiti da se prevoz
obezbjedi. Direktor u tom slučaju upućuje zahtjev prema Ministarstvu za obrazovanje.
Ukoliko Ministarstvo ne može pokriti sve troškove prevoza učenika, može donjeti
Odluku o participaciji roditelja za obezbjeđenje sredstava za prevoz učenika. Općinske
vlasti, također mogu pomoći ukoliko imaju raspoloživih sredstava.
Djeca koja se prebacuju u srednju školu drugog entiteta, moraju polagati razliku
predmeta koje nisu izučavali, ili su ih izučavali u znatno manjem obimu, kaka bi se
ispoštovali zahtjevi obrazovnog sistema entiteta u koji se prebacuju.
Dječija i socijalna zaštita
O pravima iz oblasti dječije socijalne zaštite odlučuju nadležni centri za socijalni rad.
Svaki građanin, prvenstveno nezaposleni demobilisani borci, ratni vojni invalidi do VII
grupe, uživaoci porodične invalidnine pod uslovima predviđenim zakonom, imaju pravo
na dječiji dodatak u vidu novčane isplate. Pravo na dječiji dodatak imaju djeca do
navršenih 15 godina života ako su na redovnom školovanju i koja imaju prebivalište ili
privremeni boravak i školuju se na teritoriji RS-a. Ovo pravo zavisi od materijalnih uvjeta
podnosioca zahtjeva za doplatak. Nezavisno od materijalnih uvjeta, ovo pravo imaju
djeca poginulih boraca, djeca civilnih žrtava rata i ratnih vojnih invalida I i II kategorije,
djeca civilne žrtve rata i djeca bez roditeljskog staranja.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
12
Pristup informacijama
Svako pravno i fizičko lice ima pravo pristupa informacijama kojima raspolažu javni
organi. Obaveza javnih organa je da pruže tražene informacije.
Način na koji možete pristupiti informacijama....
- Trebate podnijeti zahtjev javnom organu za koji smatrate da raspolaže
informacijama koje želite znati.
- Zahtjev za pristup informacijama se podnosi u pismenoj formi, sa potpisom i
adresom podnosioca zahtjeva.
- U zahtjevu mora biti dovoljno podataka o prirodi i sadržaju informacija koje se
traže.
- Nadležni organ je obavezan da vam pošalje odgovor u što je moguće kraćem
roku, a najkasnije u periodu 15 dana.
Pružanje informacija je besplatno za prvih 10 stranica standardne veličine, sve preko
toga javni organ može tražiti naplatu u iznosu koji pokriva stvarne troškove
fotokopiranja.
Priključak na telefonsku i električnu mrežu
Da bi obnovili svoj stari telefonski priključak, zahtjev za ponovni priključak morate
podnijeti u roku od tri mjeseca nakon povratka i u tom slučaju platiti max. 50 KM. U
suprotnom PTT može tražiti plaćanje pune cijene priključka.
Za priključak na elektro mrežu potrebno je da podnesete zahtjev elektrodistribuciji,
koja bi trebala prioritetno da rješava zahtjeve povratnika. Ponovni priključak na
elektrodistribucionu mrežu za povratnike mora biti besplatno izuzev da povratnik
zahtjeva određene izmjene na priključak koji je bio prije ratnih dejstava. Po pravilu
elektrodistribucija bi trebala da nabavlja brojila za povratnike, a ne oni sami. Ponovno
priključenje na elektro mrežu mora biti besplatno, izuzev u slučajevima da povratnik
zahtjeva promjene u odnosu na priključak koji je postojao prije ratnih dejstava – u
ovom slučaju je dužan platiti nadoknadu za priključenje.
Upustvo za registraciju poljoprivrednih gazdinstva..
Kako i zašto se registrovati
Upis poljoprivrednih gazdinstva je dobrovoljan i nije vezan za rok. Samo
poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstva
mogu ostvariti pravo na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Poljoprivredno gazdinstvo se upisuje u registar putem nosioca porodičnog
poljoprivrednog gazdinstva odnosno putem ovlaštenog lica za ostala poljoprivredna
gazdinstva. Prema tome, u Registar se upisuju nosilac poljoprivrednog gazdinstva
odnosno fizičko lice koje je vlasnik poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivredno
zemljište koristi po osnovu zakupa ili po osnovu ustupanja poljoprivrednog zemljišta
na korištenje.
Poljoprivredna gazdinstva se upisuju u registar u Poslovnim jedinicama u
Poslovnicama APIF-a prema sjedištu poljoprivrednog gazdinstva odnosno mjestu
prebivališta nosioca porodičnog poljoprivrednog domaćinstva.
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
13
Vaša Prava
Udruženje Vaša prava Bosne i Hercegovine je lokalna, nevladina i neprofitna
organizacija sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Prvobitno je osnovano
1996. godine kao Mreža centara informativne i pravne pomoći pod pokroviteljstvom
Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), čiji je mandat da
osigura bezbjedan, zakonit i dostojanstven povratak izbjeglica i raseljenih lica
njihovim predratnim domovima. Projekat su implementirale četiri međunarodne i
domaće nevladine organizacije do decembra 2003. kada je Mreža postala domaća
nevladina organizacija “Vaša prava” – Mreža pravne pomoći koja je inkorporirala
rad, mandat i ciljeve prethodne Mreže centara informativne i pravne pomoći
financirane od strane UNHCR-a. U 2005. godini registrovano na državnom nivou,
Udruženje Vaša prava Bosne i Hercgovine danas predstavlja najveću organizaciju za
pružanje pravne pomoći i jednu od najvećih nevladinih organizacija u regiji. Ona se
razvila u efikasnu mrežu centara pravne i informativne pomoći sa preko 80
uposlenika u 16 kancelarija i 60 mobilnih timova širom BiH.
Besplatnu pravnu pomoć možete dobiti u svim kancelarijama na području BIH.
Kontakt telefon na koji možete dobiti infomraije o ostalim uredima u BiH je:
Kancelarija u Sarajevu
033/260360 ul.Dolina 9
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
14
Važniji telefoni
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
15
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
CRS BiH, projekat “Održiva (re)integracija povratnika u BiH”
16

Download Report