GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
OTVORENO PISMO INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ PREMIJERU MILANOVIĆU
Očekujemo od Vas da svojim djelovanjem
i primjerom odgovorno vodite Hrvatsku
Poštovani gospodine Milanoviću, kao građani Dubrovnika ne
možemo se pomiriti s činjenicom da Vi, kao premijer Republike
Hrvatske, nakon pravomoćne presude gospodinu Andru
Vlahušiću, osuđenom zbog zloupotrebe ovlasti i položaja gradonačelnika, dajete podršku njegovoj kandidaturi za funkciju koju
je zlorabio. USKOK je, uz ovu pravomoćnu presudu za slučaj Šipan,
potvrdio pokretanje novog postupka protiv Vlahušića, i to zbog
osnovane sumnje u počinjenje drugih koruptivnih djela u vršenju
funkcije gradonačelnika. Od premijera i Vlade očekujemo da svojim
djelovanjem i primjerom odgovorno vode Hrvatsku u smjeru najviših demokratskih standarda javnoga djelovanja, pri kojima i sama
osnovana sumnja u počinjenje neke nezakonite radnje prisiljava
dužnosnika na povlačenje iz političkoga života. Od Premijera i
Vlade Republike Hrvatske nikako ne očekujemo da, podržavajući
kriminal, doprinose srozavanju političkoga život.
Od Vas u ovom slučaju očekujemo istu dosljednost koju ste najavljivali postavljanjem tobože visokih kriterija u slučaju bivše ministrice Holy, kao i u slučaju protiv Željka Sabe, kada ste izjavili:
„Očekujemo da Sabo shvati kako ne bi smio biti kandidat SDP-a,”
i da „ne postoji mogućnost da SDP podrži Sabu ni kao nezavisnog kandidata.“
Činom političke podrške kandidatu Vlahušiću diskreditirate pravosudni sustav Republike Hrvatske koji ste prisegnuli štititi, a nas,
građane Republike Hrvatske koji poštuju zakone i čuvaju zakonitost, činite budalama. Ovakvim postupanjem šaljete opasnu poruku
dubrovačkim i hrvatskim građanima: „Glasajte za kriminal jer se
kriminal isplati!“
Inicijativa Srđ je naš
NADOPUNA NA TEKST „TRAJAN LALIĆ – JEDAN OD ZASLUŽNIH PODANIKA
DUBROVAČKE REPUBLIKE“
Grob Bernarda Kaboge
Kao sin Dubrovnika, predstavljao je u tuđini građane ponosne Republike i
uzdigao je slavu Grada, slijedeći tragove svojih predaka
U Glasu Grada Br. 512. i br. 513. objavljena su dva, hvale vrijedna teksta, gospara
Damira Račića. Želio bi nadopuniti ove tekstove o zaslužnim Dubrovčanima kojima su
postavljene spomen ploče u Gradu. U tekstu su navedene osobe iz vremena Dubrovačke Republike kojima je dubrovačka
vlada postavila spomen obilježja za njihove
izuzetne zasluge za Domovinu. Pored Miha
Pracata, Nikole Bunić, Trajana Lalića, navodi se Katedrala u kojoj je spomen ploča našeg velikog znanstvenika Ruđera Boškovića, a koju je postavila dubrovačka vlada, Ova mramorna spomen ploča izrađena je u Italiji i postavljena je u blizini ulaznih
vrata sakristije dubrovačke katedrale, sa
lijeve strane glavnog oltara. Latinski natpis
sastavio je Bernard Stay, a ploča je postavljena 1788.g. S desne strane glavnog oltara Katedrale, do oltara SV. Ivana Nepomuka, na zidu je slična mramorna spomen
ploča jednakih dimenzija kao i Boškovićeva. Postavljena je na spomen velikog Dubrovčanina, feldmaršala i grofa Bernarda
Kaboge.
Bernardo se rodio u Dubrovniku 6. II. 1785.
(pred sam suton Dubrovačke Republike),
od oca, uglednog senatora, Iva Kaboge i
majke Marije Menze (1749. – 1821.). Poslije
završenog školovanja u Dubrovniku, odlazi
u Beč i 1803.g. uspješno završava vojnu
akademiju kao najbolji pitomac u klasi i
dobiva čin natporučnika. Kao časnik i vrhunski stručnjak za vojnu inženjeriju i eksplozive, u austrijskoj carskoj vojsci bio je učesnik
mnogih bitaka koje je u to vrijeme vodila
Austrija. 1808. g. imenovan je komornikom
2
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
austrijskog cara Franja Josipa I. U čin pukovnika unaprijeđen je 1833.g. i bio je odlikovan Komanderskim križem Leopoldova
reda, najvišim vojnim odlikovanjem Habsburške Monarhije.
Za posebne zasluge i stručnost bio je nositelj brojnih visokih odlikovanja: Austrije,
Španjolske, Rusije, Poljske, Sicilije, Švedske, saksonskih, sarmatskih i njemačkih vladara. Zbog odvažnosti i zasluga bio je upisan i primljen među vitezove prvog reda
nekoliko zemalja. Kaboge su bili „konti“, a
za osobite i velike zasluge, Bernardo je
1814.g. dobio titulu – naslov, austrijskog
grofa. Ostali članovi obitelji Kaboga, titulu
grofova, dopuštenjem Austrije dobili su tek
1835. g. Austrijski car Franjo imenovao ga
je svojim osobnim savjetnikom i postavio
ga za komornika. Tada je unaprijeđen u čin
general – bojnika , a u prosincu 1854.g. promaknut je u čin artiljerijskog generala. U 61.
godini života, Bernardo je promaknut u feldmaršala – lajtnanta austrijske vojske. U carskoj, austrijskoj vojsci služio je punih
pedeset godina i za to vrijeme služio je tri
austrijska cara Fanja I., Ferdinanda I. i Franja Josipa. Vješto i uspješno priveo je kraju
teške i odgovorne diplomatske misije koje
su mu bile povjerene.
U vrijeme njegova boravka u Dubrovniku,
u svibnju 1817.g. pobrinuo se i financirao
uređenje Brsalja, a dao je zasaditi i drvored
stabala murvi od kamenog mosta na Pilama do današnjeg hotela Imperijal. Sa poljskom groficom Julijanom Potocki sklopio
je brak 1833.g. i nisu imali potomaka. Bernardo Kaboga bio je početkom 19. st. među
najuglednijim i najodlikovanijim Dubrovčanima. Njegovi suvremenici cijenili su njegovu blagu narav i karakter. U Beču, u svom
kabinetu na radnom stolu, uvijek je stajao
Gundulićev Osman, a kad bi ga upitali zašto je ta knjiga stalno tu na stolu, odgovorio
bi da je u toj knjizi sadržana sva slava i
mudrost njegova naroda. Kao sin Dubrovnika, predstavljao je u tuđini građane
ponosne Republike i uzdigao je slavu Grada, slijedeći tragove svojih predaka.
Nakon teške bolesti, umro je u Beču 19.XI.
1855.g. Poslije komemorativnog obreda s
najvećim državnim počastima, sprovodnu
povorku vodio je ugledni austrijski vojni
dužnosnik, barun Hess. Bernardovu smrt
oplakivala je čitava Dalmacija i njegov rodni Dubrovnik. Po osobnoj želji, njegovo tijelo
preneseno je u rodni Dubrovnik. Henrik
Kaboga (1818. – 1881.), sin njegova brata
Vlaha (1781. – 1855.), svog strica sahranio
je u mjesecu prosincu u renesansnoj obiteljskoj kapeli sv. Bernarda koja je u sklopu
ljetnikovca Kaboga u Batahovini. Bernardovo srce u srebrenoj posudi položio je u zid
Katedrale, o čemu kazuje latinski natpis na
mramornoj ploči s desne strane glavnog
oltara.
Dvije godine poslije smrti, za postignute
zasluge, ime Bernarda Kaboge uvršteno je
u austrijski biografski leksikon C. Wurzbach.
Ugledni tiskar Petar Martecchini, Bernardu
je 1841.g. posvetio poznato djelo „Galerleria di Ragusei Illustri. Bernardov šukundjed, bio je slavni Marojica Kaboga (1630. –
1692.), otac Domovine, čija je supruga bila
Marija, rođena Bunić. (Marija Bunić jedina
je iz ovog roda Bunića koja je preživjela
Veliki potres 1667.g. i ovim vjenčanjem,
gotičko – renesansni ljetnikovac Bunića u
Batahovini prelazi u vlasništvo obitelji
Kaboga). Kako se vidi iz prijevoda, latinski
natpis na ovoj spomen ploči je najvjerojatnije sastavio Henrik Kaboga.
Nikša Violić
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
PISMO JEDNE MAJKE
Pohvala Općoj bolnici Dubrovnik
Nedavno sam sa svojim šesnaestogodišnjim sinom završila na hitnoj pomoći, a nakon obavljenog telefonskog razgovora sa dežurnim
liječnikom. Nakon moga dolaska nisam mogla vjerovati kojom brzinom i požrtvovnošću se dalje odvijalo njegovo liječenje. Radilo se
o alergijskoj reakciji na lijek, poradi i koje se probudio s gušenjem.
Liječnica ga je pregledala i odmah započela terapiju, hitnim prijevozom je prebačen u glavnu zgradu gdje su se opet uključili drugi
liječnici Ilenia Romić te Ivan Barač, svi nalazi krvi su napravljeni u rekordnom roku i snimka pluća da bi u vidno boljem stanju uz upute
otpušten na kućnu njegu s dodatnim lijekovima, uz obvezan dolazak na pregled sutradan ujutro. Nije mi ovo prvi put da sam ili osobno
ili sa članom svoje obitelji poradi nekog problema zatražila pomoć i uvijek je situacija slična, stoga je to jedan od razloga poradi kojeg
im se ovim putem zahvaljujem. U ovakvim situacijama čovjek uvijek ima strah, liječnici su svojim angažmanom zaista ostavili dojam da
su stručni i profesionalni i da nema razloga za strah, stoga im u ime svoje obitelji zahvaljujem. K.Č.
NEUMORNI SAM BORAC ZA ČISTOĆU NAŠEG LIJEPOG HRVATSKOG JEZIKA
Kažu hiljada pa misle da su frajeri
Dubrovčani učestalo govore Medarevo i to većinom ženske-svaka druga. Zašto bas ženske, pitanje je sad?
Od stoljeća sedmog, od dolaska
Hrvata u ove krajeve,po jednima
oni su stigli iza Karpata,a po drugima iz ondašnje Perzije (Iran),pa
od Prvoga hrvatskog kralja
Tomislava(925.g.), zatim od povijesne Pakta-Convente (1102.)i
dalje od čuvenih Marka
Marulića,Fausta Vrančića, ŠubićZrinskih i Frankopana, Ljudevita
Gaja, Josipa-Jurja Strossmayera,
bana Josipa Jelačića, Oca Domovine dr. Ante Starčevića, Stjepana Radića (smrtno ranjenog u
srbijanskom Beogradu-u skupštini od Srbina Puniše Račića, ranjenog lipnja, a preminulog kolovoza te iste 1928.g.), pa i hrvatskih
jezikoslovaca Ladana, Katičića pa
i njihova prethodnika Šuleka i na
desetine učenih i čuvenih Hrvata-rodoljuba i prosvjetitelja, ipak
posebno apostrofirajući Prvoga
Hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana-utemeljitelja nezavisne Hrvatske države ostvarene
nakon mnogih stoljeća pod
tuđom čizmom i to sveukupnom
pobjedom Hrvatskih branitelja u
obrambenom Domovinskom
ratu nad okrutnim agresorom i
vjekovnim aspirantom na neke
krajeve Lijepe naše, tj. nad
Miloševićevom Srbijom i njihovom JNA. Posebno naglašavam
pobjedonosnu-veličanstvenu
vojno-redarstvenu Operaciju Oluju okončanu 5.kolovoza 1995.g.
koji dan slavimo kao Dan pobjede
i Dan Domovinske zahvalnosti. Iz
svega prethodno navedenog da
se zaključiti, kroz kakve smo sve
paklene muke i doživljene torture
“probijali” (mi Hrvati, naravno i
Dubrovčani) dok smo se izborili
za svoju neovisnu državu i svoj
vlastiti Hrvatski jezik suprostavljajući se: latinštini, talijanštini,
mađarizaciji, germanizaciji,
Karadžićevskom jeziku čiji je sljedbenik bio- bez sumnje -tzv. Novosadski dogovor o jeziku, u sada
već pokojnoj SFRJ-i šezdesetih
godina prošloga stoljeća,a Titovi
su ga komunisti stalno i usiljeno
nazivali Srpsko-hrvatskim jezikom. Grozno, zar ne? Povijesna,
pak, Deklaracija o položaju Hrvatskog književnog (i govornog)
jezika u ondašnjoj totalitarnoj i
nenarodnoj tvorevini SFRJ-i
1967.g.”na nož je dočekana”od
strane komunista na čelu sa
tadašnjim svemogućim Josipom
Brozom, iako su tu Deklaraciju
potpisali pok.Miroslav Krleža i dr.
Pavletić, a i nekoliko poznatih jezikoslovaca, učenih i čuvenih znanstvenika pa i ondašnjih, hrvatski orijentiranih politčara. I pored
tadašnjeg jeziko-zuluma najveći
dio Hrvatskog naroda ostao je
istinski domoljuban i ustrajan sve
do l99l/l995.g.kada je, konačno,
izborio svoju nezavisnost
(Državu)i svoj vlastiti jezik. To je
bilo, doista,vrijeme ponosa i
slave. Dakle,i pored svih izglasavanja i ozakonjenja(Ustav RH i
Zakoni) Hrvatski standardni jezik
u Lijepoj našoj i dalje nailazi na
poteškoće i prepreke bilo “da se
radi o pisanju ili izgovoru, s
obzirom da su Hrvati općenito (i
Dubrovčani) skloni lakom prihvaćanju: engleskih, talijanskih,
njemačkih i srpskih, tj. stranih
naziva i to za sve i svašta. Da se
čovjek čudi i krsti. Istina je, da sigurnih 75-posto tvrtki u Hrvatskoj
(i u Dubrovniku) nosi strane nazive, zatim kulturno-zabavna,
športska i modna događanja također. Tiskovni mediji i oni drugi
krcati su nehrvatskih izraza i pojmova. To je za žaljenje i osudu.
Nepobitno je da nam se stranci
na jedan način rugaju i cinički
podsmjehuju,a opet na drugi nas
i hvale-slave.
I Stranci nam se rugaju (Hrvatima, naravno i Dubrovčanima), jer
nas smatraju zaostalima i primitivcima kao i ovisnicima- „kitimo
se tuđim perjem“ što toliko
upražnjavamo njihov jezik, a u isto
vrijeme i hvale nas, navodno, što
toliko štujemo i cijenimo njihov
jezik, tj. superlativiziramo ga. Bezuvjetno, ovaj bi problem trebalo
češće potencirati i ponavljati. Što
se, pak, tiče Dubrovnika, ukratko
ću se osvrnuti na čistoću-nečistoću Hrvatskog jezika ovdje. Doista da se čovjek čudi i zgraža kad
pomno osluškuje što sve “izlazi
iz usta naše dubrovačke čeljadi.
Primjerice, mnogi Dubrovčani,
naravno ne svi, znaju reći: pare
(novac), hiljada (tisuća), saobraćaj (promet) , trotoar (pločnik),
raskršće
(raskrižje),
penzija(mirovima), izviniti se
(ispričati se), štampa (tisak), kašika (žlica), viljuška (vilica), karfiol
(cvjetača), grudi (prsi), apoteka
(ljekarna), razvod braka (rastava),
aplauz (pljesak), pauza (stanka,
peškir (ručnik), kritikovati (kritizirati), operisati (operirati), historija
(povijest), šleper (tegljač), budžet
(proračun), stepen (stupanj),
kablovi (kabeli), spisak (popis).
BOG, BOK to je zagrebački, a inače riječ BOK na turskome znači
sranje. Znaju Dubrovčani još reći
i Bulevar kao i Aleja iako ne postoje 24 godine. Veoma je čudno
da Dubrovačka mladež, pretežito
muška forsira riječ HILJADA (grčka riječ)-vjerojatno ti mladi misle
ako kažu HILJADA da su više vrjedniji i cjenjeniji-da su nekakvi frajeri. Inače, u nekoliko slavenskih
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
država u službenoj je uporabi
tisuća, pa i u velikoj Rusiji.-Na
znanje.
A sam naziv Medarevo, Medarevo, Medarevo, prokleto Medarevo, a koji vjerojatno dolazi od
nekakvog davnog sluge kojega
su zvali MEDARa možda je radio
i oko pčela) koji je služio kod jednog vlasnika imanja tu negdje
gdje se danas nalazi dubrovačka Opća bolnica i na finimentu taj
isti sluga je htio putem suda da
prigrabi to ima, iako je bio samo
sluga na tuđem vlasništvu. Tako
se pričalo i priča, a vjerojatno je
to bila i istina. Inače, imamo Opću
bolnicu Dubrovnik ili pak Bolnicu
ispod Petke, a nikakvo Madarevo. Čak su i na Radiopostaji Dubrovnik bile, bar, dvije emisije u
kojima se govorilo da je pogrešno nazivati nešto Medarevo kad
ono to nije. Na žalost,mnogi Dubrovčani učestalo govore Medarevo i to većinom ženske-svaka
druga. Zašto bas ženske, pitanje
je sad? Završavam riječju: Bilo bi
kudikamo bolje da se bar malo
više poštuje i upražnjava lijepi,
skladni i tradicionalni Dubrovački govor, ali ipak-budimo iskrenito ne može ni biti, jer današnje
pučanstvo koje obitava na području čitave bivše Dubrovačke
Republike ne čini više od 55-posto nekadašnjih autohtonih Dubrovčana. Još nešto. Nijesam nikakav jezični čistunac ni cjepidlačni jeziko-čuvar, ali sam neumorni borac za čistoću našega
lijepog Hrvatskoga jezika, bilo govornog ili pisanog. Toliko ovaj put
poštovani čitatelji Glasa Gradamnogo čitanog, a i cijenjenog, a
uz to i mukte ga dobijemo. Hvala
lijepa Uredništvu na možebitnom
uvrštenju!
Pero Hrdalo Dubrovnik
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
INICIJATIVA SRĐ JE NAŠ
SOS za Jadran! Život ili nafta?
Dana 13.veljače je s Banja, odakle se pruža
svjetski poznata i turistički najeksploatiranija vizura Dubrovnika, inicijativa Srđ je naš
odaslala poruku “ SOS za Jadran! Život ili
nafta?”, pridruživši se tako danu akcije protiv istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu
koji su inicirale udruge Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce, Žmergo i Greenpeace Hrvatska.
U tijeku je javna rasprava o Strateškoj studiji
procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije nafte
na Jadranu. Pošto je ovo prva javna rasprava na ovu temu, ključno je izvršiti što veći
pritisak od strane javnosti i reći NE ovoj manjkavoj studiji i planiranoj eksploataciji nafte
na Jadranu. Današnjom koordiniranom akcijom širom Hrvatske, a osobito u većim priobalnim gradovima i na otocima, želimo
pozvati javnost da se uključi u javnu raspravu koja traje do 16. veljače te pokazati da
otpor građana i građanki protiv bušenja nafte na Jadranu raste. Danas se u Saboru
održava i sjednica Odbora za zaštitu okoliša
gdje će tema biti istraživanje i eksploatacija
nafte u Jadranu. Pozivamo građane da šalju
svoje primjedbe na Studiju, što je vrlo jednostavno učiniti uz pomoć predloška sa sljedeće poveznice: http://soszajadran.hr/dajglas-za-jadran/
1. Tražimo od Vlade RH moratorij na
istraživanje i eksploataciju nafte u Jadranskom moru.
2. Ovaj štetan projekt ugrozio bi ekosustav
Jadrana u slučaju bilo kakve nesreće, a time
i ljude koji ovise o turizmu i ribarstvu.
3. Turizam je vrlo unosna grana hrvatskog
gospodarstva koji ne samo da zapošljava
velik broj ljudi, već i redovito čini oko 15 % ili
više godišnjeg BDP-a što je jedna od rijetkih
stabilnih grana hrvatskog gospodarstva.
4. Ribarstvo, iako ne predstavlja veliki dio
gospodarstva (oko 1 % BDP-a), zapošljava
veliki broj ljudi tijekom cijele godine, a posebno u područjima koja nemaju većih mogućnosti zapošljavanja, kao što su otoci i
primorski gradovi (2003. izvezeno je oko 114
milijuna dolara u vrijednosti vrhunske morske ribe).
5. Ovaj štetan projekt će produljiti ovisnost
NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA CRNE GORE
Dobrodošli u Crnu Goru
U Dubrovniku je 12.veljače, u hotelu Neptun Importanne Resort u
dvorani Coral održana konferencija za medije i turističke agencije
i turističku privredu o zimskoj turističkoj ponudi Crne Gore. Iako
mnoge Crna Gora asocira na suncem obasjane plaže i more, te je
uglavnom prepoznata kao destinacija za odmor tokom ljeta,
doživjeti se i uživati može i u “Divljoj ljepoti” i u zimskoj sezoni, bilo
na obali mora ili u planinama gdje se pruža mogućnost da tijekom
više od pola godine skijate ili vozite snowboard. Ovu prezentaciju
organizirali su Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u
suradnji s Ministarstvom održivog razvoja i turizma, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, a u ime nacionalne
turističke zajednice sve prisutne je pozdravila Aleksandra Maksimović koja je kazala kako je Crna Gora dobar izbor i za zimu i za
ljeto, a posebno zbog blizine samih zimskih odmarališta. Istaknula je kako je prema izvještaju Svjetskog savjeta za turizam i putovanja, koji analizira trendove rasta 184 zemlje u kojima je turizam
strateška grana, za 2014. godinu Crna Gora je zadržala prvo mjesto
po prognozi brzine razvoja i rangirana je na prvo mjesto prema
očekivanoj stopi rasta u narednom desetogodišnjem periodu. Tak-
Hrvatske o fosilnim gorivima te dodatno
produbiti klimatsku krizu koja već ima katastrofalne posljedice na ljude (npr. ekstremne
vremenske prilike koje uzrokuju poplave).
6. Vrlo je jasno da čak i među tvrtkama koje
su predstavljene kao “najbolje”, “najprofesionalnije” i “najsigurnije “ katastrofalne su
pogreške i dalje česte. Šteta takvih pogrešaka je neprocjenjiva za okoliš, životinje, ali i
stanovnike koji tamo žive i koji na neki način
ovise o okolišu.
7. Morska struja u Jadranu kreće se od juga
do sjevera na istočnoj (hrvatskoj) obali i od
sjevera prema jugu na zapadnoj (talijanskoj)
obali, što znači da bi se izljev nafte bilo gdje
vrlo brzo proširio na cijelu obalu Hrvatske te
na susjednu Italiju.
8. Cijeli je proces do sada bio netransparentan i užurban. Dozvolu za seizmičko snimanje Jadrana koje je provodila tvrtka Spectrum
od rujna 2013. do siječnja 2014. dalo je Ministarstvo gospodarstva tajnim ugovorom bez
javnog nadmetanja. Odluka o dodjeli koncesija za istraživanje nafte i plina u Jadranu
donesena je na zatvorenom dijelu sjednice
Vlade RH 2. siječnja 2015., bez ikakve prethodne javne rasprave ili tematske sjednice
u Saboru.
ođer je naglasila kako je planirani iznos ugovorenih investicija u
turizmu u ovom trenutku je oko 2,5 milijarde eura, što pozicionira
Crnu Goru na prvo mjesto kada su u pitanju turističke investicije
po glavi stanovnika. Zimska ponuda podrazumijeva ski centre
„Kolašin“, „Žabljak“ i „Vučje“. U ponudi je i niz turističkih atrakcija
kao što su hodanje na krpljama koje je moguće probati na padinama Durmitora, Bjelasice, Krnova, te Nacionalnom parku „Biogradska gora“, zatim vožnja motornim sanjkama, bordanje sa zmajem, zimske jahačke ture i zimski rafting o čemu je govorio vlasnik
turistička agencije Explorer iz Kolašina, Luka Bulatović.
Jovan Mićunović direktor prodaje Ski centa „Vučje“ prezentirao je
najnovije pakete i sadržaje iz njihove ponude, te kao najznačajnije
istaknuo školu skijanja za djecu koju vode licencirani instruktori, a
Boro Nikolić, predsjednik Turističke organizacije Žabljak predstavljajući turističke aranžmane, ukazao je na blizinu Žabljaka, napominjući da se do Žabljaka iz Dubrovnika stiže za dva sata vožnje
automobilom. Tokom 2014. godine Crnu Goru je posjetilo 22 414
turista iz Hrvatske koji su ostvarili ukupno 89 810 noćenja. U
prosjeku su se zadržavali 4 dana.
Aleksandra Maksimović
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore,
+382 67 552 460 aleksandra.maksimovic
@montenegro.travel
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Je li ovo Grad Dubrovnik?
I.Poplava na parkiralištu nedaleko Robne kuće Minčeta. Svaki put kad padne kiša stvori se
velika količina vode i tu se zadržava sve dok malo po malo ne upije zemlja i to nakon prestanka kiše. Predlažem da se otvori pločnik na ulazu pored kontejnera za smeće kako bi voda niz
cestu išla prema moru, odnosno do prve rešetke. Ako ništa od toga, onda neka se nešto učini
na zadovoljstvo svih koji parkiraju aute na tom dijelu grada. Ovako je sramota svih nas, a turisti
kad vide pomisle je li ovo Grad Dubrovnik???
Zdravko Trojanović Trojo
P.S. Hvala za „trogrbu devu“, odnosno tri izbočine asfaltnog površinskog sloja što ste uklonili
kod autobusne čekaonice za brojeve 8,4 i 6 na Pilama.
II. U Strossmayerovoj ulici postoji mogućnost da one grede i daske počnu padati na ulicu od
trulosti i dotrajalosti. Neke od dasaka su od velike bure nedavno pale na prozor kuće i tako
učinile štetu. Ako se ništa ne učini postoji strah za čeljad koja prođu ispod tih dasaka. Bolje
spriječiti nego liječiti.
III.
bijeli- šaht
Pilama
ulazu u Grad još nije popravljen.(GG broj 505, od 21.11.2014.)
4 Kameni
GlasGrada
518 -na
petak
20. na
2. 2015.
PRIOPĆENJE UDRUGE HRVATSKI DOMOBRAN DUBROVNIK
Uništena višejezična informativna ploča na Orsuli
I dok se čitava Hrvatska danas s pravom
veseli inauguraciji prve hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, dubrovački
domobrani ne bez razloga, tuguju.
Naime, nakon dojave sugrađana i obilaska terena uočeno je namjerno i potpuno
uništenje višejezične informativne ploče na
Spomen prostoru na Orsuli, koja je postavljena 19. listopada 2014. godine u prigodi obilježavanja 70-te obljetnice
stravičnog komunističkog zločina nad 13ricom mladića, lokalnih domobrana.
Zločin su prilikom ulaska i tzv ‘oslobođenja’ Dubrovnika podkraj listopada 1944. godine počinili pripadnici partizanskih postrojbi, a prva spomen ploča ubijenim
Konavljanima postavljena je u neovisnoj
hrvatskoj državi 1996. godine. Potpuno uređenje prostora na Orsuli dovršeno je prošle godine, da bi proteklih dana mjesto
pokolja na Orsuli, bilo još jednom oskvrnjeno ‘krvavom rukom protivnika’ neovisnosti
i pomirenja, različitosti i demokratičnosti u
Republici Hrvatskoj.
Indikativno je kako se uništenje višejezične
ploče na Orsuli dogodilo baš u vrijeme
ovotjedne posjete počasnog predsjednika
samozvanih antifašista Stipe Mesića Du-
brovniku pri dodjeli odlikovanja odlazećeg
predsjednika Iva Josipovića sedmorici
zaslužnih antifašista iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Očito je kako im itekako smetaju sustavna
istraživanja i otkrivanja masovnih grobnica, koje zadnjih godina provode članovi
Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Dubrovnik. Jakljan i Slano, Vranina i
Bultina, Daksa i Orsula samo su mali dio
otkrivenih zlodjela njihovih prednika, komunističkih zločinaca.
Obavještavamo i očekujemo od svih
mjerodavnih državnih tijela i djelatnika
policije da poduzmu neophodne istražne
radnje, kako bi se otkri(o)li počinitelji tog
gnjusnog čina, jer je u nepunu godinu
dana, nakon uništenja križeva i nadgrobnih spomenika na Domobranskom groblju
u Gospinom polju, ovo drugi napad na legalno postavljene spomenike domobrana
i domobranstva.
Željko Kulišić, predsjednik
PRIOPĆENJE ŽO DUBROVAČKO NERETVANSKE HSS-a
HSS nije i nikad neće biti trgovačka stranka
Hrvatska seljačka stranka nije i
nikad neće biti trgovačka stranka. Temelj naše stranke i našeg
programa je čovjek i nedopustivo je da se ugled stranke narušava na način na koji smo bili
prilike svjedočiti posljednjih
dana.
Županijski odbor HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije
utvrdio je, a sukladno utvđenoj
politici stranke, jasan pučki,
demokršćanski smjer i na tom
putu ćemo tražiti partnere sličnih
programskih vrijednosti i svjetonazora. Gospodin Željko
Raguž se očito nije slagao sa
smjerom i politikom koju vodimo i stoga očito nismo više
mogli istim putem. Postupci biv-
šeg predsjednika Gradske organizacije HSS-a Dubrovnik, koji je
svojim medijskim istupom na
konferenciji za novinare jasno
izabrao svoj put i izjasnio se kao
nestranački kandidat, tijekom
pregovaračkih procesa sa potencijalnim koalicijskim partnerima u Gradu Dubrovniku na prijevremenim izborima izazvali su
duboke podjele u članstvu, razočarali simpatizere HSS-a i
nanijeli veliku štetu ugledu HSSa, a o čemu su u negativnom
svjetlu izvještavali i dubrovački i
nacionalni mediji. Nadalje, Odluke tijela GO HSS-a Dubrovnik
tijekom međustranačkih pregovora u koliziji su sa politikom
Županijske organizacije HSS-a
Dubrovačko-neretvanske županije i njenim nastojanjima da
sukladno čl. 36. Statuta uskladi
političko djelovanje HSS-a na
ukupnom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije s
utvrđenom politikom HSS-a.
Zbog svega navedenog Županijski odbor HSS-a 14.veljače
je donio Odluku o suspenziji tijela GO HSS-a Dubrovnik i svih
odluka koja su ta tijela donijela
u svezi prijevremenih izbora u
Gradu Dubrovniku 8. ožujka
2015. godine. Za provođenje
odgovarajućeg postupka u
predstojećem razdoblju Županijski odbor je ovlastio Iva Saltarića, dosadašnjeg tajnika GO
HSS-a i dugogodišnjeg člana
HSS DUBROVNIK – 16.VELJAČE 2015.
Tragikomična odluka ŽO HSS-a
Suspendirani članovi dubrovačkog HSS-a održali su 16.veljače konferenciju za
novinare na kojoj su se osvrnuli na, kako su i sami rekli, tragikomičnu odluku
Županijskog odbora o suspendiranju svih tijela i odluka dubrovačke organizacije.
Na konferenciji za novinare govorili su članovi gradskog odbora Ana Matušić
Kordić, Marko Miljanić i Domagoj Carević, županijski povjerenik za organizaciju
mladih. Je li to bojazan da će Gradski odbor i bez Željka Raguža donijeti odluku
o nastavku aktivnosti započetih 2013. i izlasku na izbore u koaliciji s Androm
Vlahušićem i HNS-om, za koju uopće nije bilo dvojbe jer je donesena jednoglasno,’ zapitala se Ana Matušić Kordić, naglasivši kako su u pitanju očite namjere
Županijske organizacije da se na izbore ide s HDZ-om, a iza takvih odluka ne
stoje dubrovački HSS-ovci.
‘Pitam se je li to vrijedno uništavanje gradske organizacije koja se nakon 12 godina podigla iz pepela, ostvarila zavidnu razinu i okupila velik broj mladih ljudi, je li
to vrijedno interesa pojedinaca,’ rekla je Matušić Kordić.
Izvor: www.dubrovackidnevnik.hr
Stranke. Navedeni je u predstojećem razdoblju ovlašten
predstavljati i zastupati GO HSS
Dubrovnik, a sve u skladu s
utvrđenom politikom Županijske organizacije i Stranke.
Vjerujemo da su događanja
posljednjih dana utjecala i na
sve naše članove i simpatizere
te nam je zbog toga iznimno
žao. Hrvatska seljačka stranka
bila je i bit će stranka pučkih,
demokršćanskih uvjerenja, te
ćemo u Gradu Dubrovniku i
dalje nastaviti djelovati u tom
smjeru, zalažući se pritom da
interes Stranke i svih naših članova i simpatizera koji dijele
HSS-ova uvjerenja bude ispred
ijednog pojedinačnog interesa.
Mr.sc. Stipo Gabrić,
predsjednik ŽO HSS DNŽ
PRIOPĆENJE HSS-a GO DUBROVNIK18.VELJAČE 2015.
Na izbore s HDZ-om
Gradska organizacija HSS-a Dubrovnik na predstojeće prijevremene izbore za Gradsko vijeće i
gradonačelnika Grada Dubrovnika će izaći u koaliciji s HDZ-om i partnerima.
Hrvatska seljačka stranka stranka je pučkih i
demokršćanskih uvjerenja i u svom djelovanju
tražimo partnere sličnih svjetonazora, partnere
sličnih programa i uvjerenja. Takva uvjerenja dobar
su temelj za kvalitetne programe, razvoj naše sredine i dobrobit naših sugrađana. Strateškim sporazumom o suradnji s HDZ-om, Hrvatska seljačka
stranka jasno je odredila svoj smjer koji slijedi i
slijedit će u budućnosti. Ivo Saltarić
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 5
Dubrovački odgovor
za promjene u Dubrovniku!
Dubrovnik po mjeri građana ono je što ga pokreće i usmjerava
U hrvatskom se političkom prostoru daj, povuci – potegni monolog. Rezultat
događaju neobične, donedavno gotovo monologa prijevremeni su izbori koji se
nezamislive stvari. U raznim dijelovima Hr- održavaju 8.užujka 2015. godine.
vatske jačaju nezavisne liste. Građani su Most nezavisnih lista svuda nastoji potakzaključili da im je dosta okretanja medalje nuti i pomoći pojedincima i listama koji žele
na lijevu i desnu stranu pa natrag i odlučili pozitivne promjene političke paradigme u
su pokušati s nečim novim. Naravno, takvo svojim lokalnim zajednicama. Kao i u svim
„drsko jačanje“ i miješanje u interesne sfere dijelovima Hrvatske, tako i u Dubrovniku.
dosadašnjih HDZ-SDP-ovih vlastodržaca, Počeli smo kontaktirati s predstavnicima
upravo tom HDZ-SDP duopolu sve više onih kojima se sviđao način Mostova
smeta. To zorno pokazuje primjer Vrgorca. razmišljanja, s onima koji u modelu koji
Naime usprkos SDP-ovu pokušaju svoja- Most predlaže vide ozbiljnu opciju za stvartanja uspjeha nezavisnih u Vrgorcu, poka- ne promjene u Hrvatskoj. Poštivajući prinzalo se da se ovi „nezavisni“ne mogu tako cip da Dubrovnikom moraju upravljati Dulako „kanalizirati“. Kada se ne daju kontro- brovčani, uvažavajući potrebe lokalne
lirati, onda ih treba rušiti. Pa makar i zajednice, procijenili smo da je za Duudruženo s dotadašnjim neprijateljem - brovnik najbolje udružiti potencijal onih koji
HDZ-om. Bolje s neprijateljem s kojim se
mogu dogovarati o zajedničkim interesima,
nego s nekim koji ne pada na interese.
Štiteći svoje carstvo duopolci su se brzo
dogovorili, napuštanjem konstituirajuće
sjednice spriječili su da ti bezinteresnjaci
ustroje potrebna tijela Vrgorca.
Vrgorac je samo jedan od primjera interesnog ujedinjavanja velikih i njihovih satelita
da bi se srušili novonastali nezavisni. Ima
raznih oblika takvih interesnih ujedinjavanja. Jedna je od njih poznata pod nazivom
Dubrovački dogovor. U Dubrovačkom interesnom dogovoru složili su se i HDZ i
HNS i SDP i HSS i DSS... Sve kako bi izglasovali UPU Srđa. No, takva interesna ujedinjavanja obično ne traju dugo pa je i ovaj
Dubrovački dogovor brzo prešao u daj - ne
6
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
o Dubrovniku dokazano razmišljaju na
drugačiji način od dosadašnjeg. Stoga je
Most odlučio podržati autentične dubrovačke snage okupljene oko prepoznatljivih osoba koje su nedvosmisleno iskazale stav po raznim pitanjima. Stav koji je
logičan, realan i usmjeren na kvalitetnu
budućnost Dubrovnika u svim segmentima.
Takve osobe prepoznali smo u dijelu onih
koji su se već uključili u Most, ali i u dijelu
onih koji su i do sada bili aktivni na dubrovačkoj političkoj sceni. Našli smo se u
dijalogu s predstavnicima KLGB Srđ je Grad
i laburistima. Sudjelovali smo u njihovu okupljanju i ustrojavanju u listi ZAJEDNO ZA
GRAD. Svi smo zajedno zaključili da je najpogodniji kandidat oko kojega će se okupiti simpatizeri i podržavatelji liste Zajed-
IZBORI 2015.
PRIOPĆENJE-MOST NEZAVISNIH LISTA
no za grad, Maro Kristić. A tako osjeća,
uvjereni smo, i većina Dubrovčana. Maro
Kristić beskompromisna je osoba koja se
iskazala jasnoćom stavova, neskrivenim
zalaganjem za opće dobro, čak i onda kada
mu je to moglo jako štetiti. Dubrovnik po
mjeri građana ono je što ga pokreće i
usmjerava.
Zajednički izlazak na izbore takvih osoba s
pravom se može nazvati Dubrovački odgovorom. Dubrovački odgovor nastao je kao
odgovor na politiku kojoj je jedini cilj nečiji
parcijalni interes. U svakom zlu je nešto
dobro! To se pokazalo i u Dubrovniku,
konačno su pale maske i pokazalo se koji
vijećnici rade u interesu građana, a koji
služe privatnom interesu. Pokazalo se i tko
želi samo trgovati.
Zadnjih dana svjedoci
smo HSS-ovih trgovanja, nekarakternih
dogovora o podjeli
pozicija, usuglašavanja kako podijeliti plijen.
Pitanje je samo - gdje
je tu Dubrovnik?
Razmišlja li se o njegovom razvoju, njegovim
građanima, o razvoju u
skladu s njegovim ljepotama i vrijednostima? Zbog takvih igara, građani i sve više
prepoznaju, čvrst stav,
karakter i snagu liste
Zajedno za grad.
Udruživanje dosadašnjeg potencijala koji je
imao značajno mjesto
u vijeću (6 vijećnika) s
potencijalom Mosta
koji na hrvatskoj razini
dobiva sve veći ugled,
kao i u Vrgorcu, jako zabrinjava duopolce i
njihove satelite. Vjerujemo u dubrovačku
tradiciju i vjerujemo građanima Dubrovnika, vjerujemo da se neće pokolebati u izboru onoga što je pravedno, dobro, pošteno,
stabilno. Vjerujemo da će Dubrovnik dati
dodatni snažni vjetar u leđa promjenama
Hrvatskoj. Promjenama koje treba Hrvatska, a u kojima će Most imati važnu ulogu.
Ako Dubrovnik pokaže da je zreo za Dubrovački odgovor vrlo je izvjesno da će se,
na parlamentarnim izborima, dogoditi i Hrvatski odgovori.
Dubrovkinje i Dubrovčani, mi smo svoje
učinili, ponudili smo ono što je najbolje.
Na redu ste Vi! Najprije Zajedno za Grad, a
zatim i Zajedno za Hrvatsku!
Božo Petrov, Most nezavisnih lista
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
7
Tel: 020 313 005
8
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
9
ZA DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU
Izdana građevinska dozvola
Upravni odjel za izdavanje i
provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje dana
16. veljače 2015. izdao je potvrdu glavnog projekta za rekonstrukciju bivšeg hotela Gruž,
koji će nakon obnove postati
dom za starije i nemoćne osobe.
Nakon lokacijske dozvole i
izrade glavnog projekta ovim
činom ispunjeni su svi preduvjeti za realizaciju projekta, a financiranje se može osigurati
kroz EU fondove ili iz proračuna Grada Dubrovnika.
Prema glavnom projektu iz
ožujka 2013. godine rekonstrukcijom hotela Gruž i pripadajuće garaže u Dom umirovljenika stvorit će se uvjeti za smještaj 48 osoba. Dom će imati 16 jednokrevetnih soba, 13
dvokrevetnih i tri apartmana.
Podsjetimo, tijekom 2014. Grad Dubrovnik je iz svog proračuna za projekt Doma umirovljenika u Gružu izdvojio 290.000 kuna, podmirivši izdatke za komunalni doprinos, vodni
doprinos, nedostajuća parkirna mjesta te parcelacijski elaborat.
PRIDRUŽILI SE MEĐUNARODNOJ INICIJATIVI
Grad Dubrovnik kao član programa
UN-a “Global Compact”
Grad Dubrovnik prošle se godine pridružio
međunarodnoj inicijativi Ujedinjenih naroda
„Global Compact”, koja je pokrenuta s ciljem uvođenja društveno odgovornog poslovanja i okuplja preko 8000 korporativnih dionika iz preko 135 zemalja diljem svijeta.
Članovi inicijative obvezuju se podupirati
načela inicijative ljudskih prava, prava rad-
nika, okoliša i borbe protiv korupcije.
Nedavno je na službenim stranicama Global Compact-a izašao članak koji pozdravlja pridruživanje dva hrvatska grada, Pule i
Dubrovnika. Članak naglašava ulogu koju
turizam u Dubrovniku ima za građane i
napore Grada da se revitaliziraju napušteni
dijelovi grada i vrati život unutar zidina.
ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST I
OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Dostupni poticaji
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti FZOEU je za 2015. godinu predvidio više od 600 milijuna kuna koji će se
dodjeljivati putem 36 javnih poziva i
natječaja. Realizirani projekti vrijedit će
više od 1,2 milijarde kuna što će sačuvati
brojna radna mjesta, ali i otvoriti nova radna mjesta domaćim obrtnicima i malim
tvrtkama.
FZOEU sufinancirat će projekte s bespovratnim sredstvima u iznosu od 40 do
80%. Sufinanciranje Fonda odnosi se na
sve razine, od općina, gradova i županija, preko poslovnog sektora do građana.
Ovisno o lokaciji prijavitelja iznos potpore
može iznositi: 40% za razvijene gradove,
60% za brdska područja i otoke druge skupine te 80% za područja od posebne
državne skrbi i otoke prve skupine.
Novost je ta da će ove godine natječaje
za kućanstva objavljivati FZOEU umjesto
gradova i županija, dok se prvi natječaji
prema najavi FZOEU mogu očekivati već
početkom ožujka.
Od prošle godine u sklopu DURA-e
otvoren je prvi EE Info ured u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji koji je namijenjen svim građanima koji se žele savjetovati o mogućnostima primjene mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. EE Info ured nalazi
se u sklopu zgrade DURA-e, Razvojne
agencije Grada Dubrovnika, na adresi
Branitelja Dubrovnika 15 te je otvoren za
upite građana svakim radnim danom od
8:00-16:00 sati na telefon 020/638-283 ili
na mail [email protected]
NAŠA ČELJAD-STANE BAGOVIĆ
Već više od 50 godina dolazi na zelenu placu u Grad
Svakog petka, bila kiša, bio vjetar ili jako
sunce, gospođa Stane Bagović je na svom
starom mjestu na svojim bancima, u sredini „zelene place“ u Gradu, odmah ispod
skuta našeg vrlog pjesnika Ivana Gundulića.
I tako već više od 50 godišta.
Njezini banci su uvijek prekriveni bijelom
tavajom na kojoj su poredane njezine
domaće kotonjate u obliku ruža ili zvjezdica, domaći sir, pujina, mantala, česan i još
puno raznih sezonskih proizvoda... Čim
10 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
dođe na placu odmah se kupci skupe (ponajviše naše sugrađanke iz
Grada) oko nje kada je sve domaće
i sve nekako mami, posebno lijepo
gvarniškane kotonjate... Često je snimaju stranci diveći se njezinim
domaćim ekološkim proizvodima.
Dolaziti već više od 50 godina na „zelenu placu“ u Gradu kao što to dolazi naša draga gospođa Stane je za
svaku pohvalu, pogotovo što je sve
manje na dubrovačkim placama
pravih domaćih autohtonih proizvoda. Pitamo je kako ovo sve stigne
napraviti i pripremiti, jer ima tu dosta
posla, a gospođa Stane odgovara,
kako nije teško učinjeti kada se nešto voli,
a pomognu joj i njena djeca
- Nekad se za ić na placu pripremam do 1
sat iza ponoći.
Što reći nego, svaka čast i bravo gospođa
Stane i čestitamo Vam na svemu i što već
preko pola stoljeća „dohodite nam na gradsku zelenu placu“, što nas vazda razveselite
ovim lijepim i ukusnim domaćim tradicio-
nalnim proizvodima, što mirišu na čistu
zdravu prirodu i što nas uvijek dočekate
Vašim toplim i umilnim osmijehom dobrodošlice. Živjeli nam još puno puno ljeta i
donosili nam i dalje na gradsku zelenu
placu Vaše domaće ekološke proizvode iz
Vaših lijepih plodnih i zelenih Konavala.
Jadranka Šimunović
OŠ LAPAD
Dan od Amora
Čovjek samo srcem dobro vidi. Ono bitno, očima je
nevidljivo
Ljubav – osjećaj koji je obilježio prošli tjedan u Osnovnoj školi Lapad.
S ciljem širenja ljubavi među učenicima i poticanja pisanja ljubavnih
pisama kao što se to nekada radilo, pripreme za Valentinovo započele
su već tjedan dana ranije. Sandučić za poštu na školskom holu se
pretvorio u sandučić za „Ljubavnu poštu“, oblijepljen srcima svih veličina
i boja, u koji su učenici kroz cijeli tjedan uzbuđeno svojim simpatijama
ubacivali ljubavna pisma, poruke i ljubavne crteže, a u nekim kovertama se našao i poneki prsten! U sandučiću su se kroz nekoliko dana skupile brojne želje,
osjećaji i emocije učenika, koji su nestrpljivo dočekali petak, dan dijeljenja pisama i otkrivanja novih simpatija. Na kraju dana svi ljubavni uzdasi su se našli zajedno uz ljubavni
film i čašćenje kokicama. Doris Raguž
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Velika Kritička
retrospektiva Naste Rojc
Kritička retrospektiva slikarice koju često opisuju kao osobu ispred
svoga i našega vremena, Naste Rojc otvorena je u Umjetničkoj
galeriji Dubrovnik u srijedu, 18. veljače 2015. Autor projekta je
Umjetnički paviljon iz Zagreba koji je ovom izložbom između ostaloga želio pokazati ovaj nepravedno zapostavljen opus.
Brojni su motivi zastupljeni na izložbi, autorice poznate po portretima, autoportretima kojima šokira ondašnju javnost, slikama
simbolističkih i fantazmagoričnih tema, motiva mrtve prirode, ali i
DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK
Druženje s
nutricionisticom
Anitom Šupe
Povodom izlaska revidiranog i proširenog
izdanja popularne knjige „Istine i laži o
hrani“, nutricionistice Anite Šupe,
održano je druženje s autoricom u srijedu
18. veljače u čitaonici Narodne knjižnice
Grad. Anita Šupe je nakon predstavljanja knjige odgovarala i na pitanja nazočnih.
upečatljivim pejzažima među kojima se našli i motivi Dubrovnika,
također prisutni na ovoj izložbi.
Povjesničarka umjetnosti Ivanka
Reberski, autorica koncepcije
izložbe i izbora djela, ovako je u
katalogu izložbe, uz ostalo, opisala Rojcino stvaralaštvo: „...umjetnička poetika Naste Rojc razvijala
(se) isključivo na vlastitom iskustvu, usko povezana s njezinim
emotivnim bićem i, što je bitno, da
je to dobro slikarstvo. Slikarski vokabular i formu, koja ju je morfološki obilježila, duguje jedino samoj sebi. Malo je onih koji su tu
individualnu komponentu njene inspirativne i izražajne strukture
na pravi način uočili, iako je to itekako važan čimbenik njezina
umjetničkog identiteta.“
Nasta Rojc rođena je u Bjelovaru 1883. 1902. – 1904. studira u
Beču slikarstvo na Kunstschule für Frauen und Mädchen. 1907.
se upisuje na Frauen Academie u Münchenu.. 1908.-1912.
ponovno je na umjetničkoj školi u Beču. 1913. priređuje prvu samostalnu izložbu u Salonu Ullrich u Zagrebu, a 1926. u Gieves Art
Gallery u Londonu. 1927. – 1929. surađuje s Women’s International Art Club iz Londona. Zastupa ideju o ravnopravnosti
„muškog“ i „ženskog“ slikarstva. 1928. s nekolicinom umjetnica
pokreće inicijativu osnivanja Kluba likovnih umjetnica. U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu priređuju Prvu izložbu Kluba likovnih
umjetnica. 1930. – 1938. razdoblje je brojnih grupnih izložbi, a
1938. priređuje samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u
Zagrebu. 1964. umire u Zagrebu.
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 5. travnja 2015. godine.
Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 10 – 16 h
FA LINĐO
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Linđovo blago
Na sveta tri kralja 21. i 22. veljače
Folklorni ansambl Linđo obavještava sve
zainteresirane roditelje i djecu, a koji žele
biti dio Linđovog projekta „Linđovo blago“,
da se projekt Linđovog blaga preselio iz
škola u naše prostore gdje se djeca mogu
izravno susresti sa tradicijskim instrumentima, nošnjama, pjesmama i plesom jer
nažalost zbog nedostatka edukatora i korepetitora nismo više u mogućnosti
održavati ovaj projekt po svakoj školi i prilagođen svakom razredu. Na taj način ćemo
im približiti cjelokupni folklor i dati mogućnost odabira za što se opredijeliti:
pjesmu, ples ili sviranje. Prvi sastanci su
održani prošlu i pretprošlu srijedu u Linđovim prostorijama u Umjetničkoj galeriji (poviše Banja). Folklorni ansambl Linđo
Inglezarija Matka Sršena “Na sveta
tri kralja” igra u Kazalištu Marina
Držića 21. i 22. veljače. Izvrsna komedija u režiji Ivice Kunčevića nasmijat će vas po uzoru na Marina Držića,
a tekst svoju inicijaciju i inspiraciju
vuče iz originalnog djela Williama
Shakespearea. Igraju: Zijad Gračić,
Nataša Dangubić, Maro Martinović,
Branimir Vidić, Frane Perišin, Izmira
Brautović, Glorija Šoletić, Zdeslav
Čotić, Mirej Stanić, Hrvoje Sebastijan,
Boris Matić, Nika Burđelez, Joško
Gverović, Ivan Perić, Petra Japunčić
i Jelena Baričević. Rezervacije: 321
088 ili na e-mail: [email protected]. Ž.D.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 11
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK
Nova usluga Fine
Od oko 60.000 malih privatnih iznajmljivača
soba u Hrvatskoj njih 56.000 su u statusu
paušalaca. Skoro svaki drugi paušalac prima turiste putem inozemnih agencija, koje
im putem interneta dovode goste, i na ime
toga izdaju račune za posredovanje, zajedno s PDV-om. PDV paušalci moraju platiti
u vlastitoj zemlji, jer tako zahtijevaju propisi
EU.
Plaćanje PDV-a na usluge posredovanja
stranim agencijama uvelo je pomutnju kod
paušalaca prošlo ljeto, gdje su se mnogi
našli zatečeni i nisu bili sigurni što moraju
platiti niti zašto. Stvorile su se nedoumice o
načinima podmirenja poreznih obveza prilikom poslovanja s inozemnim posrednicima.
Na inicijativu Hrvatske gospodarske komore - Zajednice obiteljskog smještaja i u
suradnji s Finom, razvijena je nova usluga
koja ima za cilj olakšati poslovanje, pojačati
učinkovitost i smanjiti administraciju.
Paušalci žele platiti porez, ali nemaju digitalni certifikat.
Te certifikate neće morati kupovati, nego
će PDV moći platiti putem nove, jednostavnije usluge koju nudi Fina od
01.03.2015.g.Ono što korisnici ove
usluge trebaju napraviti jest zatražiti PDV
identifikacijski broj od nadležne porezne
uprave. Nakon toga trebaju potpisati
punomoć i pristupnicu s Finom, a potom jednom mjesečno donositi (ne
moraju niti osobno) račune stranih agencija u Finu, i uplaćivati pripadajući PDV.
Pojednostavljeno, paušalci će novu uslugu Fine moći koristiti na dva načina: 1)
za izradu i slanje obrazaca poreza na
dodanu vrijednost (PDV i PDV-S) u sustav ePorezna (cijena 50 kn), 2) samo
slanje obrazaca poreza na dodanu vrijednost u sustav ePorezna (15 kn).
Prema podacima HGK paušalci imaju
oko 500 tisuća postelja, a ostvare barem 22 milijuna noćenja, što predstavlja
35% svih noćenja turista u Hrvatskoj.
Godišnji prihod paušalaca iznosi oko 500
milijuna eura. U Fini procjenjuju da će
paušalci godišnje u proračun uplatiti od
120 do 170 milijuna kuna PDV-a na
provizije stranih posrednika.
Više informacija o usluzi paušalci mogu
dobiti u nadležnoj ispostavi Fine. N.T.
ŽENSKA INICIJATIVA HNS-a ORGANIZIRALA
Slatko Valentinovo
Povodom dana zaljubljenih članice Ženske
inicijative HNS-a Dubrovnik pripremile su prigodne košarice s čokolatinima i bombonima
koje su 14.veljače, baš na Valentinovo, dijelie
na pošti Lapad. Uz svaku košaricu, osim slatkog užitka, stoga prigodno je išao i jedan romantični, poučni ili šaljivi ljubavni citat neke
poznate osobe. Hrvatska narodna stranka liberalni demokrati, podružnica Dubrovnik
SOCIJALDEMOKRATSKI FORUM ŽENA SDP-a
GO DUBROVNIK
Obilježen Dan
zaljubljenih
Dana 14.02.2015. godine SDFŽ SDP-a GO
Dubrovnik obilježio je Dan zaljubljenih uz prigodno druženje, šetnju gradom te podjelu licitarskih srca sugrađanima. Svojim aktivnostima SDFŽ SDP GO Dubrovnik podsjeća
građane na ljubav, mir i toleranciju.
Predsjednica SDFŽ SDP GO Dubrovnik,
Jele Vukotić
ŽUPA DUBROVAČKA
VELIKA MAŠKARANA POVORKA ŽUPSKIH KARNEVALA OBIŠLA ŽUPU
Postranjanima prva i druga nagrada
Iako ne najbrojnija, ovogodišnja tradicionalna Velika
maškarana povorka UKŽD-a je bila jedna od najveselijih i
po maškaranim sudionicima najmlađih povorki u zadnjih
nekoliko godina. U obilasku župskih sela i zdravica po lijepom sunčanom i toplom vremenu, zabavljalo se stotinjak
maškara, a po ocijeni žirija sastavljenog od predstavnika
svih pet karnevala, ove su godine najbolje maškarani bili
Postranjani kojima je pripala prva i druga nagrada povorke.
12 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
ZA USPJEŠNU SEZONU U PRVENSTVU
REGIJE JUG
Župskim vozačima
dodijeljene medalje
U nedjelju, 15. veljače u Restoranu
Zvizdan u Brzetu pokraj Omiša održano
je svečano proglašenje i dodjela nagrada u Prvenstvu Regije Jug u automobilizmu za 2014.godinu. Medaljama s
Prvenstva Dalmacije su se i ove godine
okitili i župski vozači koje je na dodjeli
predstavljao predsjednik AK Župa dubrovačka Stijepo Petrušić Žeža. Plasman
župskih vozača na Prvenstvu Regije Jug
u automobilizmu za 2014.godinu:
BRDO - KLASA A 8; Mario Barović 1.mjesto
BRDO - KLASA H 14+E1-11; Deni Kmetović - 2.mjesto
AUTOSLALOM; Deni Kmetović-3.mjesto
u ukupnom poretku
KRONOMETAR - KLASA 3; Stijepo
Petrušić - 2.mjesto. (župčica.hr)
DUBROVČANI I PRIJATELJI DUBROVNIKA IZ NEW YORKA
Sveti Vlaho u New Yorku
TZ Grada Dubrovnika u suradnji s Gradom
Dubrovnikom i Dubrovačkom razvojnom agencijom
DURA dana 26. veljače 2015. četvrtak u 10.00 sati, u
Hotelu Libertas Rixos, organizira
INFO DAN ZA PRIVATNE
IZNAJMLJIVAČE
Program:
I. INTERNET PRODAJA PRIVATNOG SMJEŠTAJA
Nino Dubretić, Nikša Vlahušić
II. DURA- Dubrovačka razvojna agencija Marko Cosmai
1. Potpore za uvođenje energetske učinkovitosti u kućanstva
2. Energetsko certificiranje objekata za iznajmljivanje (od
1.1.2016 ovo postaje obveza za sve iznajmljivače)
III. Automatizirano upravljanje klima uređaja i ostalih trošila u smještajnim kapacitetima s ciljem uštede potrošnje energije i smanjenja troškova – Sonja Vranešić
IV. Predstavljanje kredita prilagođenih privatnom smještaju i osiguranja u kućanstvu
Poslovne banke i osiguravajuća društva
Dubrovčani i prijatelji
Dubrovnika iz New
Yorka i okolice okupili
su se u subotu 7. veljače 2015. da dostojanstveno
proslave1043. Festu našega
Parca
i
nebeskog zaštitnika
sv. Vlaha. Svečanu
proslavu nam je ove
godine svojim prisustvom
uveličala
Spomenka Cek, Konzul Republike Hrvatske u New Yorku.
Festanjuli su bili Dragan Surić i Dragan ‘Chach’ Čačinović. Festu i
večeru je blagoslovio don Jakov Banić koji je u lijepom prigodnom govoru spomenuo da je porijeklom iz župe Dubrava, odakle
je i dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić, pa je tako i on indirektno
povezan sa Dubrovnikom. Nakon himna Sjedinjenih Američkih
Država, Hrvatske, sv. Vlaha i Libertasa, za bogati zabavni program
pobrinuli su se grupa Dalmati, duo Vujo i Srđan, te Folklorna grupa “Kardinal Alojze Stepinac” sa tradicionalnim Linđom.
Posebna i dodatna atrakcija ove večeri su bile dvije mlade hrvatsko-americke umjetnice, pjevačica Gina Picinić i glumica/skladateljka/pjevačica Ella Mische koje su oduševile svojim repertoarima
pjesama, poezije i monologa. U veselom društvu i u mislima na
naš najdraži Grad i svih vas tamo, vrijeme je začas proletjelo. Negdje iza ponoći požurili smo kućama uključiti kompjutore i slušati/
gledati zatvaranje ovogodišnje Feste sv. Vlaha u Gradu. Živio nam
i čuvao nas svih sveti Vlaho. Pero Baljević
-Imam dugogodišnji problem sa bolnim leđima- kad me „stisne“ ne mogu normalno funkcionirati, a
bolove rješavam tabletama. Ne želim ići na klasičnu operaciju leđa, što mi je preporučeno. Znam da
imate neke nove metode liječenja, pa me interesira, ima li mi pomoći?
Veliki broj pacijenata radije trpi bolove u leđima nego da se prepusti
rizičnom zahvatu „pod nož“. Metode minimalno invazivnim zahvatima na kralježnici, koje se u Dubrovniku obavljaju već nekoliko godina, odnedavno su proširene najnovijim tehnikama. Međunarodni
tim liječnika obavlja u Poliklinici Marin Med i najnoviju svjetsku tehniku – The Discfix. Riječ je o jedinstvenom instrumentu kojim se
izvode minimalno invazivni zahvati na kralježnici uz minimalni rez
od jednog centimetra (1 cm). Zahvati se izvode uz lokalnu anesteziju i trenutačni postoperativni oporavak.
Tom i ostalim tehnikama minimalno invazivnih zahvata koje implementiraju najnovije svjetske tehnologije te operacijske metode, uspješno se liječe problemi ishijasa, uklještenja kralježničkog diska
(discus hernie), degenerativne bolesti diska te drugi bolni sindromi
donjeg dijela kralježnice koje su zapravo najčešće kronične bolesti
srednje i starije populacije.- odgovara prof. dr. Reuven Gepstein,
predstojnik centra za probleme s kralježnicom U Tel Avivu, iznimno
poznat i cijenjen u svjetskim liječničkim krugovima. On je do sada
raznim tehnikama minimalno invazivnim zahvatima operirao na
desetke tisuća pacijenata u brojnim u svjetskim medicinskim centrima.
Zahvaljujući novim inovativnim svjetskim tehnikama, u kralježnicu
se intervenira iglom, a operacija koja traje otprilike pola sata, izvodi
se pod lokalnom anestezijom. Nakon većine ovih operativnih zahvata pacijenti odmah odlaze kući. Prof. dr. Gepstein naglašava također da nove, minimalno invazivne tehnike bazirane na endoskopskim tehnikama, uvelike poboljšavaju zadovoljstvo pacijenata smanjujući postoperativnu bol i morbiditet.
Naravno, nužno je da pacijent dođete na pregled za kojeg je nužno
imati i CT ili nalaz MR koji se može napraviti i na licu mjesta. Uspješnost zahvata kojeg izvode je vrlo visoka i iznosi 70 posto, što znači
da se od 100 pacijenta njih 70 više nikada ne vrati, a kod ostalih 30
nije zabilježen napredak, ali ni pogoršanje stanja.
- Ovo što mi radimo je budućnost, to nije novost samo u Hrvatskoj
već i u svijetu.- zaključio je prof.dr. Gepstein.
dr. Stefan Hellinger, specijalist ortopedije, subspecijalist za kralježnicu - ambulanta od srijede do subote, 25.-28. veljače 2015.
prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - ambulanta u petak, 27. veljače 2014.
dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - ambulanta u četvrtak i petak, 5. i 6. ožujka 2015.
dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - ambulanta u ponedjeljak, 20. ožujka 2015.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ODLUČENO U BRUXELLESU
Župan Dobroslavić predsjednik hrvatskog
izaslanstva u Odboru regija EU
Župan Nikola Dobroslavić vodit će hrvatsko
izaslanstvo u Odboru regija EU u polovici petogodišnjeg mandata novog saziva, odlučeno
je na sastanku u Bruxellessu. Hrvatsko izaslanstvo čini devet članova i isto toliko zamjenika
koji predstavljaju lokalne i regionalne vlasti.
Ostali članovi izaslanstva su; Vojko Obersnel,
Valter Flego, Predrag Štromar, Jelena Pavličić
Vukičević, Željko Turk, Snježana Bužinec,
Danijel Marušić i Bruno Hranić. Odbor regija je
politička skupina izabranih regionalnih i lokalnih
predstavnika svih 28 država članica, ukupno
350 članova. Europska Komisija se kod
donošenja propisa koji su u djelokrugu lokalne
ili regionalne vlasti mora savjetovati sa Odborom
regija. Župan Dobroslavić će svoj rad u Odboru regija nastaviti u povjerenstvima za teritorijalnu koheziju te građansko upravljanje institucionalnu i vanjsku politiku. Također, sudjelovat će
u radu u Skupštini regionalnih i lokalnih vlasti
Euro-Mediterana te u savjetodavnim odborima
za BiH, Albaniju i Kosovo.
ŽUPANIJSKI VINSKI FESTIVAL
Uspješan poslovni susret vinara i ugostitelja
Poslovni susret vinara i ugostitelja
okupio je 17.veljače, u Vrtovima sunca u Orašcu, više od 150 sudionika.
Organizirali su ga Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA u cilju što bolje
promocije naših vina i njihove bolje
zastupljenost na vinskim kartama
naših hotela i restorana. Željelo se
također omogućiti ugostiteljima da
na jednom mjestu susretnu vinare,
otkriju nova vina i uvrste ih na svoje
vinske liste. Susret je bio zatvorenog
tipa kako bi se sudionici mogli fokusirati upravo na posao.
- Posve smo sigurni da je turistička ponuda
u našoj županiji manjkava i neodgovarajuća
ako ne uključuje županijska vina, a koja su
i najbolja hrvatska vina uopće. Ove aktivnosti proizlaze i iz Strategije razvoja vinarstva i vinogradarstva Dubrovačko-neretvanske županije koju je usvojila Županijska skupština – kazao je prilikom otvorenja
susreta župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.
Zamjenik predsjednika Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja pri HGK – Gospodarskoj komori Dubrovnik Nikola Bogoje uputio je riječi pohvale i podržao ovu inicijativu,
kao i Jozo Rabušić koji je u ime vinara naglasio da se sustavno radi na kvaliteti proiz-
voda.
Ovaj susret dio je Dubrovnik FestiWinea,
županijskog vinskog festivala kojeg Županija i DUNEA organiziraju po drugi put ove
godine u travnju. Vido Bogdanović, ispred
agencije Dubrovnik Partner, koja je
zadužena za produkciju festivala, najavio
je ovogodišnja događanja, vinsku setemanu od 20. do 26. i samu izložbu vina 24.
i 25. travnja te, koristeći novi slogan HTZ-a,
završio riječima kako će Dubrovnik tada biti
‘’full of wine’’.
Na današnjem susretu bilo je ukupno 50
izlagača, među kojima i šest proizvođača
tradicijskih proizvoda, a namjera je organizatora da ovakvi poslovni susreti postanu
stalni događaj početkom godine.
VRIJEDNOST INVESTICIJE JE 7,5
MILIJUNA KUNA
Župan obišao
novouređenu cestu
Klek - Badžula
Župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Županijske uprave za ceste Nikša Konjevod
obišli su 16.veljače novouređenu i asfaltiranu cestu Ž6279 Klek Badžula u dužini 6,7
km. Radi se o investiciji koja je zajednički
projekt Hrvatskih cesta i ŽUC-a, financirana kroz investicijski ciklus Hrvatskih cesta
d.o.o. za 2012. godinu.
Vrijednost investicije je 7,5 milijuna kuna.
Župan Dobroslavić kazao je kako osim što
ova cesta 35 km skraćuje put od Zažablja
do mora, pridonosi razvoju turizma omogućujući brži pristup povijesnim lokalitetima (Narona) i prirodnim vrijednostima.
REZULTAT MEĐUNARODNOG PROJEKTA TISAR
Prvi putnički planer u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Dubrovačko-neretvanska županija dobit će prvi regionalni putnički planer, a kao rezultat međunarodnog projekta TISAR u kojem
sudjeluje od 2012. godine kao jedan od 12 projektnih
partnera. Radi se putničkom planeru koji će putem ICT platforme
biti povezan s ostalim putničkim planerima različitih regija iz zemalja sudionica projekta: Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i
Grčke. Korištenjem umreženog sustava putničkih planera, pod
zajedničkim nazivom TISAR (Traveller In formation System for the
Adriatic Region), posjetiteljima će biti lako dostupne informacije o
najbržim rutama za putovanje kroz područja zemlja sudionica projekta. Sučelje zajedničkog planera bit će dostupno na službenim
jezicima zemalja iz kojih dolaze projektni partneri.
Na sastanku projektnih timova u Grčkoj razgovaralo se o tijeku
14 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
realizacije projekta, a voditelj projekta za DNŽ Mato Tomljanović
tom je prigodom govorio o zajedničkim aktivnostima DNŽ-a i
Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu čiji predstavnici
u TISAR-u sudjeluju kao stručni suradnici za izradu putničkog planera. Dogovoreno je također da će se sljedeći sastanak projektnih
timova održati koncem svibnja u Dubrovniku kada bi i putnički
planer za područje DNŽ-a mogao biti predstavljen sudionicima
sastanka.
Projekt TISAR sufinancira se sredstvima Europske unije putem
operativnog programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC,
ukupno je vrijedan oko 2 milijuna i 185 tisuća eura dok vrijednost
projektnih aktivnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosi
oko 98 tisuća eura.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
U OKVIRU PROJEKTA INTEGRACIJE U EU NATURA 2000
Potpisan Sporazum o suradnji
Svrha postavljanja promatračnica upravo je
omogućavanje djelatnicima Javne ustanove kao i
ostalim zainteresiranim skupinama praćenje stanja
(monitoring) ciljnih vrsta ptica Natura 2000. Ovaj projekt
vrijedan je 1.150.000,00 kuna
Dubrovačko - neretvanska županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije
i Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode potpisali su Sporazum
o suradnji vezano uz aktivnosti
financirane sredstvima zajma
Svjetske banke za projekt integracije u EU Natura 2000.
Riječ je o projektu “Uspostava
promatračnica za ptice na po-
dručju delte rijeke Neretve s ciljem vraćanja povoljnog stanja
očuvanosti prirodnih staništa i
ciljnih vrsta ptica na području
ekološke mreže Natura 2000”.
Projekt predviđa izgradnju četiri promatračnice za ptice s opremom za promatranje ptica,
postavljanje video kamera kao i
informativnih ploča s QR kodom
za mobilne aplikacije.
Svrha postavljanja promatračnica upravo je omogućavanje
djelatnicima Javne ustanove
kao i ostalim zainteresiranim skupinama praćenje stanja (monitoring) ciljnih vrsta ptica Natura
2000. Ovaj projekt vrijedan je
1.150.000,00 kn.
Promatračnice će se postaviti
na lokacije u području ekološke
mreže Delte Neretve: brdo
Galičak, posebni rezervati Jugoistočni dio delte rijeke Neretve,
Orepak, Pod Gredom i Prud.
Prema idejnom projektu, kao
četvrta lokacija, odabrana je
kamena građevina u blizini svjetionika, koja će se prenamijeniti u promatračnicu za ptice.
Projekt integracije u EU NATURA 2000 (EU Natura 2000 Integration Project – NIP) omogućava podršku institucijama u sek-
SREDOZEMNA VOĆNA MUHA U DOLINI NERETVE
Održan sastanak o provedbi programa suzbijanja
Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je na
sastanku na temu “Financiranje i način
provedbe programa suzbijanja sredozemne voćne muhe u dolini Neretve u
2015.godini održanom u gradskoj vijećnici
u Opuzenu.
Na sastanku su sudjelovali gradonačelnik
grada Opuzena Ivo Mihaljević, zamjenica
STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Međunarodni projekti nezaobilazni su dio sustava
U Dubrovniku je održana sjednica Stožera
zaštite i spašavanja Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj je bilo riječi o stanju
sustava zaštite i spašavanja na području s
posebnim naglaskom na nabavu skupne
opreme za pripadnike postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene. Načelnik
Stožera i zamjenik župana Davorko Obuljen kazao je tom prigodom da će DNŽ kontinuirano i shodno financijskim mogućnostima i dalje ulagati u razvoj sustava zaštite i
spašavanja. Posebno korisnim ocijenio je
nabavu dijela skupne i pojedinačne opreme
za spašavanje iz ruševina s obzirom da je
upravo potres jedna od prirodnih nepogoda kojoj je područje DNŽ-a najviše
izloženo. Nabavljena su dva seta
hidrauličkih podupirača namijenjenih
spašavanju iz ruševina ukupno vrijednih
oko 200 tisuća kuna. Jedan je smješten na
području Općine Dubrovačko primorje, drugi na području Grada Dubrovnika, treći, kao
vlasništvo Državne interventne postrojbe, na
području Općine Konavle.
Tajnik Stožera Mato Tomljanović predstavio je dva međunarodna projekta koji se realizaraju u DNŽ-u upravo iz područja zaštite i spašavanja i civilne zaštite – ADRIARadNe i HOLISTIC. Projekt ADRIARadNet
ocijenjen je izuzetno korisnim budući da je
tijekom nedavnih loših vremenskih uvjeta
Državni hidrometeorloški zavod, koristeći i
podatke prikupljene putem mini hidrometeorološkog radara na Žarkovici, objavio
upozorenja o nepovoljnim vremenskim uvjetima na našem području. Projekt HOLISTIC u konačnici će, uz ostalo, rezultirati postavljanjem triju video kamera za nadziranje
toru zaštite prirode pri provedbi
ciljeva Natura 2000 – ekološke
mreže Europske unije, jačanje
kapaciteta za izvještavanje temeljem zahtjeva EU i praćenje
biološke raznolikosti te uvođenje programa koji uključuju širu
skupinu dionika u upravljanje
Natura 2000 mrežom.
Petogodišnji projekt financiran
je zajmom Svjetske banke u
iznosu od 20,8 milijuna eura.
Provodi ga Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode, kao središnje
tijelo državne uprave, dok su
ostale ključne institucije u
provedbi Državni zavod za zaštitu prirode, nacionalni parkovi i
parkovi prirode te 20 županijskih
javnih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj.
gradonačelnika Metkovića Katarina Ujdur,
predsjednik Udruge voćara “Mandarina”
Miodrag Kiridžija i pomoćnik ravnateljice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo
Mario Bjeliš.
Na sastanku je zaključeno kako će, unatoč
problemima s kojima se suočava, Udruga
“Mandarina” ove godine poduzeti sve potrebne aktivnosti za suzbijanje sredozemne
voćne muhe u dolini Neretve.
Dogovoreno je za iduću godinu formiranje
posebnog izaslanstva od predstavnika Županije, gradova, općina i proizvođača koje
bi s nadležnim Ministarstvom trebalo iznaći
rješenja za borbu protiv sredozemne voćne
muhe. Pomoćnik ravnateljice Hrvatskog
centra za poljoprivredu, hranu i selo Mario
Bjeliš istaknuo je kako je sredozemna voćna muha već nekoliko desetljeća ne samo
problem u dolini Neretve već u cijeloj Dalmaciji i Dubrovačko - neretvanskoj županiji.
područja Dubrovačko-neretvanske županije i to Osojniku, Mljetu te dolini Neretve,
predjelu Kuti. Na projektu, osim Vatrogasne
zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, surađuju i stručnjaci za primjenu ICT
tehnologija u zaštiti od požara s Fakulteta
elektrotehnike, brodogradnje i strojarstva u
Splitu.
Poseban dio projekta HOLISTIC bavi se
zaštitom od potresa, a predviđa mjerenje
utjecaja seizmičke aktivnosti na 30-tak zgrada od strateškog interesa na području Dubrovačko-neretvanske županije, uz stručnu
suradnju Seizmološke službe Republike Hrvatske. Rezultati mjerenja bit će objavljeniu
takozvanoj Zelenoj knjizi te uručeni predstavnicima Europske komisije kao preporuke za poboljšanje zakondastva iz područja arthitekture i gradnje.
Oba projekta sufinancirana su sredstvima
Europske unije putem programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 15
GLAS PLOČA
KOMUNALNA (NE)KULTURA NA DJELU
Obnovljen inventar parka nekoliko dana potom ponovno uništen
Proteklih petnaestak dana Komunalno održavanje d.o.o. Ploče krenulo je intenzivno u obnavljanje i sanaciju klupa, košara za smeće i ostalog parknog
inventara. Prve vidljive slike spomenutih radova krasile su našu gradsku plažu
i parkove, no nakon vikenda prizor je u najmanju ruku ružan, a zabrinutost o
razini svijesti o komunalnoj kulturi, velika. Obnovljene metalne košare za smeće
završile su u moru, a svježe renovirane klupe išarane su i izrezbarene.
Na ovu i slične situacije više se puta apeliralo, a kako bi se o posljedicama
ovog devijantnog ponašanja ukazalo i mladima, djelatnici Komunalnog
održavanja s pločanskom osnovnom i srednjom školom organizirat će i edukativne prezentacije unutar škola. Još neki od sljedećih projektnih planova Komunalnog održavanja kroz skoro vrijeme jest i obnova dječjih igrališta, edukacija
građanstva o obvezama prema Zakonu o održivom gospodarenju otpada, a u
planu je i realizacija niza drugih ideja. Stoga, i ovom prilikom iz ove ustanove
poslali su apel za zajedničkom suradnjom s građanima kako bi svatko na svoj
način pridonio ugodnijem i ljepšem okruženju.
APEL SVIM GRAĐANIMA: ZAJEDNO OČUVAJMO NAŠ OKOLIŠ
I UČINIMO GA TAKO UGODNIJIM MJESTOM ZA ŽIVLJENJE.
UNATOČ KIŠI I LOŠEM VREMENU
Pokladne aktivnosti iznjedrile veliku
gradsku povorku
U nedjelju je u Pločama održana centralna maškarana fešta, te unatoč lošem
vremenu družilo se i plesalo. Ovom prilikom velika hvala Baćini, Stablini, Staševici, Spilicama Crpalima Gnječima, Kominu, Pločama... svima koji su na bilo koji
način obogatili maškarske ludorije. Unatoč kiši koja je omela planiranu povorku od Trga kralja Tomislava, ekipe su se predstavile i uz Grupu Kompas
zaplesale, te se uputile u svoja mjesta gdje se, kako čujemo, ludovalo do dugo
u noć. Bilo je i tradicionalnog fažola (u organizaciji Grada Ploča i Turističke
zajednice), a za tu organizaciju zahvaljujemo Udruzi branitelja Grada Ploča.
Nedjeljni maškarani balovi prošli su u odličnoj atmosferi, a završne ludorije
zbile su se u Baćini na tradicionalnom završnom maskenbalu.
Hvala svima na ugodnoj suradnji i sve čestitke organiziranim skupinama!
16 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
GLAS PLOČA
NIZ DOGAĐANJA U PUČKOM OTVORENOM UČILIŠTU PLOČE
Mladi pločanski umjetnici
pod maskama
Pod palicom profesora i mentora Iride Oršulić Antić, Helene Dilber Plećaš, Marice Vilibić, Ive Babića, Ivice Kaleba i Jasne Krilić,
u Pučkom otvorenom učilištu Ploče održan je „Koncert pod
maskama“ učenika Glazbenog odjela OŠ Vladimir Nazor Ploče.
Roditelji, rodbina, prijatelji i ostali posjetitelji mogli su uživati u
talentima i izvedbama mladih pločanskih umjetnika. Na glasoviru, violini i saksofonu prenijeli su djela vrhunskih glazbenika
redom od Gummessona, Mozarta, Talingera, Nikolajeva, Forstera, Bacha, Kalinskog, Bhramsa, Bertinija i brojnih drugih.
*****
Pokladna gala večer
Pločani i gosti uživali su u ludoj zabavi uz večeru i ples pod
maskama u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta. Nagrade
su podijeljene, a dojmovi će se još dugo sabirati. Jedno je sigurno, Ploče je dobilo jednu novu tradicionalnu zabavu, koja će
sasvim sigurno na krilima ovogodišnjeg uspjeha oduševiti i iduće
godine.
VALENTINOVO
Dao nam je dušu... Alen Slavica
U intimnoj atmosferi POU Ploče održana je promocija knjige Alena
Slavice “Životni autoput”. Na iskren, zabavan i šaljiv način predočio je i podijelio sa posjetiteljima niz svojih životnih prilika i neprilika...Poseban ugođaj dale su interpretacije njegovih najvećih hitova Lipe su masline, Stari moj, Dao sam ti dušu i dr.
*****
Savjetodavno predavanje Udruge Franak
U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta održano je savjetodavno predavanje Udruge
Franak. U punoj dvorani, nakon uvodnog predavanja, na pitanja prisutnih odgovarali su
Jurica Dobrinić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, Ivan Kontrec, član
PR teama Udruge i Mate Glibota, pravni savjetnik Udruge Franak.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 17
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Zanimljivi i raznoliki novinski
osvrti u svezi Dubrovnika (3)
„Narodna Svijest“ od
13.09.1933. godine, broj 37.
MORNARSKA ŠKOLA NA
KORČULI
Priredio:
U najkraće vrijeme otvorit će se
Damir Račić
u Korčuli prva naša državna
mornarska škola. To će biti stručna škola za spremanje kvalificirane momčadi za trgovačku mornaricu (mornara, kormilara, ložača, radiotelegrafista,
signalista itd.). Ova mornarska škola imati će dvojaki zadatak: prikupljanje i spasavanje napuštene i
neopskrbljene djece i siročadi u prvom redu pomoraca, a zatim spremanje dobrog podmlatka za
sva pomorska zvanja u našoj trgovačkoj mornarici. Da bi se osigurala sredstva za izdržavanje škole
i pitomaca, ministar saobraćaja propisao je naredbu prema kojoj će se vršiti ubiranje odregjene godišnje pristojbe od svih onih brodova i lagja, koje
ne plaćaju lučku pristojbu, a u prvom redu od onih,
koje služe zabavi i športu. Vrlo je vjerojatno, da će
se škola otvoriti još u toku ove godine.
Mornarska škola u Korčuli otvorena je tekuće godine i dobila je ime „Kraljević Tomislav“. Često su
se objavljivale vijesti o mornaričkoj školi u lokalnom tjedniku, a posljednja je od 26.06.1940. kada
se je obzanio novi upis pitomaca za mornarsku
školu. – nap. D.R.
„Narodna Svijest“ od 13.06.1934. godine, broj
24. KONKURENCIJA NAJLJEPŠIH DAMSKIH
NOGU
Tako čitamo u reklamama jednog hotela u blizini
našeg grada. Pak da ne živimo u vijeku kulturnog
„napretka“. I naš stari Dubrovnik hoće da povuku
u vrtlog moderne „renesanse“. Što nećemo još da
dočekamo...!
Natjecanje za najljepše ženske noge, za uredništvo lokalnog tjednika bilo je to neprihvatljivo, tj.
svetogrđe, pa su to popratili ironičnim komentarom
ali i osudom takvog kulturnog „napretka“. Podsjećam; izbori za Miss ljeta bila su česta natjecanja u dubrovačkim i župskim hotelima kao dio turističko-zabavnih priredbi tijekom 80-ih godina XX.
stoljeća Danas, dubrovačkim hotelima itekako nedostaje sadržaja kojim bi zabavili goste različite
dobi, npr. plesna glazba u živo! (Nastavlja se)
„Narodna Svijest“ od 07.12.1920. godine, broj
50. BONDINO KINO KAZALIŠTE
Dne 10; 11. i 12. tekućeg (mjeseca) prikazivati će
se u Bondinom kazalištu čuveni i senzacijonalni
film „Gospodja sa suncokretom“, izragjen po istoimenoj drami našeg pjesnika kneza Iva
Vojnovića. Film je snimljen u Dubrovniku, Splitu i
Sarajevu. Mnoge i različite atrakcije i ljepote ovog
filma čine ga nenadkrivljivim u kino predstavama.
Duljina filma 2000 metara.
Šteta, što nisu navedena imena glumaca, redatelja i eventualno još koji podatak o filmu. Jednom
prilikom pročitao sam u nekom broju lokalnih novina, (iz 20-ih ili 30-tih godina XX. st.) da je požar
koji je izbio u jednoj zgradi u Zagrebu, u kojoj su
se čuvali filmovi potpuno uništio oko 200(!) filmova. Najvjerojatnije, da je među njima bio i navedeni film.
„Narodna Svijest“ od 07.05.1930. godine, broj
18. ZABRANJENA ŽENSKA POSLUGA PO GOSTIONICAMA I KAFANAMA
Predstojništvo gradske policije u Dubrovniku izdalo
18 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
je ovaj oglas: U smislu čl. 7. i 9. uredbe Ministra
unutrašnjih poslova u vidu namještenja, bilo kao
konobarice ili inače, koje stoje na poslugu gostima i to u svim kafanama, restauracijama, krčmama, gostionama i gostionicama na teritoriju
Dubrovnik(a) 1 i Dubrovnik(a) 2 (Gruža – nap. D.R.).
Ova zabrana stupa na snagu 15. maja o.g.
Prekršitelji ove naredbe bit će kažnjeni po zakonu,
a namještenice po izvršenoj kazni bit će zapraćene
(izgnane – nap. D.R.) u općinu zavičajnosti.
Predstojnik: Stojaković
Objašnjenje ove uredbe nije navedeno u lokalnoj
tiskovini. Teško je pretpostaviti koji je tomu bio razlog, tj. zašto je zabranjeno zapošljavanje ženske
radne snage u navedenim ugostiteljskim objektima? Nisam uočio naslov u novinama kada je zabrana ukinuta. Ovoga puta vlasnici raznih ugostiteljskih objekata nisu uložili nikakav prosvjed, kao što
je to bilo prilikom donošenja zakonskog propisa o
zabrani pjevanja u istima.
„Narodna Svijest“ od 11.05.1932. godine, broj
19. PRVA POSJETA ENGLESKOG TEATRA DUBROVNIKU (naslov D.R.)
Glasoviti engleski teatar „The English Players“ priregjuje u petak 13. o.mj. jedino gostovanje u
našem gradu sa komedijom „The Mollusc“
(Mekušac) od Huberta Henry(a) Daviesa. Početak
u 8 sati večer. Ulaznica sa sjedalom Din. 30, bez
sjedala 20. a za gjake 10. Kako je ovo prvi put da u
Bondinom teatru ogra jedna engleska trupa, to će
naša publika sa interesom i simpatijama pozdraviti predstavnike britanske umjetnosti i onako već
čuvene u svijetu.
Ne bi bilo loše od strane Ljetnih igara ili kazališta
Marina Držića podsjetiti njihovog predstavnika
(menađera), na prvo gostovanje u našem gradu
prije 82 godine, te ih pozvati da sudjeluju na Ljetnim igrama ili ponovno u dubrovačkom kazalištu,
ako troškovi njihovog gostovanja ne bi bio problem za organizatora. Možda bi se našao neki
sponzor koji pristao na ovaj kulturni „projekt“.
„Narodna Svijest“ od 02.11.1938. godine, broj
44. ZDRUŽIVANJE LUČKIH KAPETANIJA
(naslov D.R.)
Lučke kapetanije Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2 (Gruž
– nap. D.R.) združuju se. Od 1. novembra o.g. vodstvo lučke kapetanije Dubrovnik 1 preuzima g. kap.
Lukša Gozze, lučki poglavar u Dubrovniku 2. Obje
kapetanije će funkcionirati skupa na taj način, što
će izgleda od 1. januara 1939. glavni ured biti u
Gružu, dok će u gradu biti ustanovljena samo ispostava kapetanije i na taj način će obje institucije
biti pod jednom te istom upravom.
„Narodna Svijest“ od 14.12.1938. godine, broj
50. SPOJENA DUBROVAČKA I GRUŠKA LUČKA KAPETANIJA
Odlukom ministarstva saobraćaja sa danom 1. decembra ove odine ukinuta je dosadašnja lučka kapetanija II. reda, Dubrovnik 1. U pogledu lučke
službe dubrovačka i gruška luka smatraju se jednim gradskim područjem. Službeni naziv jedinstvene lučke kapetanije od sada je „Lučka kapetanija I. reda Dubrovnik“. Novo sjedište bit će u Dubrovniku 2, a u Dubrovniku t.j. u staroj dubrovačkoj
luci ostaje jedan činovnik i dva lučka peljara radi
obavljanja vanjske lučke službe.
Interesantni povijesni podatak, jedini je komentar.
„Crvena Hrvatska“ od 23.01.1904. godine, broj
4. MOREŠKA
Ovogodišnja svetkovina sv. Vlaha, bit će začinjena nečim vanrednim za Dubrovnik. Doći će, naime,
lijepa kita (družina) gg. Korčulana, te će na Gospu
Kandeloru igrati u Bondinom teatru njihovu starodavnu igru: „Morešku“. Lijepu priliku, zaista
zaslužuje vigjeti, osobito ko nije nikad prije vidio.
Slike kralja crnijeh i bijelijeh, bule i barjaktara
izložene su na Placi kod dućana g. Kalogjere, brijača. Ulazna cijena 2 krune po osobi.
Zanimljiva dosjetljivost brijača, jer ih nije postavio
u izlog, već u unutrašnjosti svoje brijačnice. Da li
su plaćali i oni građani koji su se željeli usluga brijanja i podšišanja?
Iz ovog novinskog izvješća saznajemo o prvom dolasku folklornog društva „Moreška“ na Festu Sv.
Vlaha.
„Narodna Svijest“ od 25.05.1932. godine, broj
21. SUNČANI SATOVI (naslov D.R.)
Naši stari sunčani meridijani (satovi – nap. D.R.)
po gospodskim dvorima, crkvama i samostanima,
skoro su svi iščezli nešto zubom nepogoda, nešto
našim nerazumijevanjem. To je neka naša starinska uspomena, koju bi trebalo prinoviti. Ima još lijep
broj onih, koji su na jednoj privatnoj zgradi na Boninovu poviše meridijana čitali onu latinsku: ASPICIENDO SENESCIS (dok gledaš postaješ stariji). To je bilo nešto lijepo domaće, i moglo se
uzdržati. Spasimo ipak što se još da spasiti.
Nažalost, mnogi povijesni detalji na građevinskim
objektima propadaju i nestaju najčešće nebrigom
i nezainteresiranošću ljudi kojima je obveza skrb
za spomeničku baštinu. Mišljenja sam, da treba
napraviti jednu veliku foto-dokumentaciju da barem ostane našim potomcima fotografija o postojanju i kako je izgledao određeni povijesni objekt
ili detalj na njemu, kako bi se mogao na osnovu
fotografije rekonstruirati. (Varšava je tijekom II. svjetskog rata teško stradala, ipak su važni povijesni
objekti rekonstruirani, bilo na osnovu izvornih građevinskih planova ili fotografija. Naravno, nije to izvorni objekt koji je u ranijim stoljećima izgrađen,
ali je ipak vraćen, barem njegov prvobitni izgled.)
„Hrvatska“ od 01.07.1944. godine, broj 65.
NEZAPAŽENI JUBILEJ
Dubrovnik, 30. lipnja. Nedavno se navršilo 170 godina od smrti njemačkog biskupa Josipa Frana
Gundulića „Gondola“. Nije on naš zemljak, Dubrovčanin, ali je ipak bio jedan od posljednjih
muških potomaka vlastelinske porodice i praunuk
pjesnika Dživa. Rodio se u Beču 1711. od otca Frana Šiškova Gondole, a 1772. nasliedio je biskupa
De Stocka. Dvie godine kasnije je umro. Po svoj
prilici nije nikad ni bio u Dubrovniku, ali se je ipak
mnogo za nj zauzimao, osobito 1768. godine, kad
su se (za) rusko-turskog rata poremetili odnosi
Rusije i Dubrovnika.
Navodi se u gornjem tekstu da je rođen 1711. godine, onda je ponovno 2011. godine prošao
nezapaženo njegov jubilej rođenja. Za potrebe dubrovačke vlade angažirao se je na diplomatskom
polju tijekom rusko-turskog rata 1768-1774 godine. Dubrovačka vlada dobro je znala gdje žive njeni „zemljaci“ i koje funkcije obnašaju, te su ga, bez
sumnje angažirali da brani interese Dubrovačke
Republike, domovine svojih predaka.
Po svom sadržaju predstavljeni su vrlo šaroliki
novinski tekstovi iz lokalnog tiska. Vjerujem, da će
čitateljima biti zanimljivi, jer nas upoznaju sa dubrovačkom svakodnevnicom (uglavnom) iz prve
polovice XX. stoljeća, ali i sa drugim kuriozitetima,
ne manje interesantnim. (Nastavlja se)
ADRIAIR PROJEKT
Zračna luka dobila rentgen
za pregled roba i prtljage
U dubrovačkoj zračnoj luci je, u nazočnosti uprave i članova nadzornog
odbora, pušten u rad nedavno instalirani rentgen za pregled roba i prtljage kojim je, po prvi put nakon Domovinskog rata, uspostavljena neovisna komunikacija protoka roba i
pošte između javne/nadzirane i
zračne/štićene strane na aerodromu.
Dio je to ADRIAIR projekta u kojemu
je za dubrovački aerodrom osigurano 195 tisuća EUR-a, od čega je 85%
sredstava financirano iz sredstava
EU. Zračna luka Dubrovnik je odgovorna za provođenje pojedinih aktivnosti unutar projekta koje se prije
svega odnose na razumijevanje trenutnog stanja sigurnosti u zračnim
lukama koje su partneri na projektu,
propisivanje smjernica za usklađivanje trenutnog stanja sigurnosti sa
vodećim svjetskim standardima i
praksama te provedba promotivnih
aktivnosti utvrđenih Akcijskim planom.
Projekt ADRIAIR se vodi dvjema osnovnim idejama: prva je mogućnost uspostavljanja fleksibilne i po narudžbi moguće zračne
komunikacije u jadranskoj makroregiji koja se temelji na avio taksiju, a druga je poboljšanje
sigurnosnih standarda uključenih aerodroma. One su povezane u jedinstveni projekt koji nastoji olakšati, unaprijediti i intenzivirati zračni promet u jadranskoj makroregiji.
- Prema Nacionalnom programu o zaštiti civilnog
zračnog prometa, koji je
usklađen s direktivama EU
o zaštiti civilnog zračnog
prometa propisano je da
sva roba koja dolazi na
zračnu stranu mora biti sigurnosno čista. Projektom
cargo rendgena i spojne
ceste do stajanke zračne luke ostvarena je izravna komunikacija
za prijevoz robe i pošte zrakoplovom, a pored toga i proizvoda za
prodaju u trgovinama i ugoistiteljstvu u putničkom terminala Zračne
luke - rekao je direktor zračne luke Roko Tolić.
S rentgenom za robu i prtljagu upravljat će ovlašteni zaposlenici
zračne luke za rad na rendgenskim uređajima koji već sad rade
na provjeri putničke prtljage i roba i pošte.
Lokacija ovoga rentgena omogućuje neovisno rukovanje većom količinom roba što do sada nije bilo moguće, te
su s novim rentgenom tipa Smiths-Haimann zadovoljeni
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 19
jadranske regije osiguravanjem pružanja novih "ad hoc" usluga
zračnih luka (flote avio taksija) orijentiranih specifičnim zahtjevima
kupaca i klijenata.
Trenutno se razmjena robe i tereta između Italije i istočnih jadranskih zemalja vrši najviše morem, 62%, 32% ide cestovnim putem,
a 6% željezničkim prometom. Povezanost zračnog prijevoza kako
robe i tereta tako i putnika unutar jadranske regije je nedovoljno
razvijena i ispod svog potencijala te predstavlja najslabiju točku
transportnog sustava za cijelo jadransko područje.
Svaki od partnera imao je unutar projekta svoje projektne aktivnosti,
a u dubrovačkoj zračnoj luci je dosad obavljena implementacija
cargo rentgena, edukacija iz područja sigurnosti dok je edukacija
iz područja marketinga planirana za ožujak 2015. i sl.
aktualni standardi za razinom provjere roba i pošte.
ADRIAIR - Sigurne zračne luke i mreža avio taksija u jadranskom
području je naziv projekta koji je službeno odobren od strane Programa predpristupne pomoći prekograničnoj suradnji u jadranskoj regiji za razdoblje 2007.-2013. Ukupan iznos sredstava za
projekt koji će trajati 30 mjeseci je preko 1,5 milijuna EURA, a u
projektu sudjeluje 8 partnera: provincija Forli Cezena, Italija kao
vodeći partner, Zračna luka Dubrovnik, pokrajina Ravena, Zračna
luka Rijeka, Gospodarska i industrijska komora Tirana, LIR-Lokalna Inicijativa Razvoja, Sveučilište u Bologni, campus di Forli i Zračna
luka Pula.
Sveukupni cilj projekta je poboljšanje sigurnosti u zračnim lukama te jačanje ekonomske i institucionalne povezanosti unutar
IZ ZRAKOPLOVA NA BROD
Boeingov Dreamliner
- prvi put u Čilipima
U dubrovačku zračnu luku će 7. svibnja po
prvi put sletjeti Boeing 787 Dreamliner, s
putnicima koji će se ukrcati na brod Thomson Celebration koji je u ovoj godini odabrao Dubrovnik kao luku za ukrcaj i iskrcaj.
Dreamliner će ujedno biti prvi zrakoplov koji
će ovoga ljeta, posve izgledno redovito
koristiti zračne mostove koji su instalirani u
dubrovačkoj zračnoj luci, kao prvi u Republici Hrvatskoj.
Dolazak Boeinga 787 Dreamlinera mogla
bi biti svojevrsna atrakcija u dubrovačkoj
20 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
zračnoj luci jer je riječ o zrakoplovu koji je
prvi put testiran 2009., a u zračni promet je
uveden u listopadu 2011. Dreamliner je
američki širokotrupni avion, izrađen od
laganih kompozitnih materijala, a smatra se
najekonomičnijim zrakoplovom budući mu
je potrošnja goriva manja i do 20 % od ostalih zrakoplova. Zrakoplovom može putovati od 250 do 330 putnika, ovisno o klasi i
razmještaju sjedala.
Zrakoplov će po prvi put u zračnu luku sletjeti 7.svibnja iz Londona, a nastavit će dola-
ziti do 22. listopada. Sve je to u sklopu
aranžmana agencije Gulliver Travel agencije i Thomson Cruises-a koji je Dubrovnik
odabrao kao luku ukrcaja i iskrcaja svojih
putnika. Brod Thomson Celebration će
obavljati smjene gostiju svakog četvrtka
kroz 26 tjedana, a osim Dubrovnika, brod
će ticati i Korčulu, Hvar, Split, Šibenik, Zadar i Rovinj. Thomson Celebration je brod
za obitelji s djecom, kapaciteta 1.254 putnika i 520 članova posade. Izgrađen je u
travnju 1984, a preuređen u svibnju 2005.
Duljina broda je 214,60 m.
Prilikom predstavljanja Dubrovnika kao luke
za ukrcaj i iskrcaj, što se događa po prvi
put nakon 2003. godine, rečeno je kako će
to donijeti na aerodromu povećanje broja
putnika od 2%.
Izgledno je da će upravo Dreamliner biti prvi
zrakoplov koji će za svojih dolazaka redovito
koristiti avio mostove u dubrovačkoj zračnoj
luci koji će u funkciji biti u ožujku. Riječ je o
dvama avio mostovima - suhom prijelazu
iz zrakoplova u putničku zgradu, što je dodatna udobnost za putnike, ali osim tog faktora, pa i sigurnosti, često se kao prednost
ističe i skraćenje ukupnog vremena potrebnog za prihvat i otpremu zrakoplova, jer se
istovremeno može odvijati ukrcaj i iskrcaj
putnika, kao i punjenje zrakoplova gorivom
što su dva najdulja procesa prihvata i otpreme zrakoplova. Avio mostovima koji će
skoro biti u funkciji povećava se razina
usluge koju aviokompanije mogu dobiti u
dubrovačkoj zračnoj luci.
SEZONA 2015.
Dobra vijest: ruski Transaero
najavio letove za Dubrovnik
Ruski avioprijevoznik Transaero Airlines je najavio 15 letova
prema Dubrovnika, što je svakako dobra vijest nakon što je
njihova nacionalna kompanija Aeroflot otkazala sve linije prema Čilipima. Transaero će s dolascima započeti 7. lipnja i
vozit će svake nedjelje do 13. rujna, a koristit će zrakoplov
Boeing 737 s kapacitetom nešto manjim od 130 sjedala.
Transaero je svoje poslovanje započeo kao čarter prijevoznik
s iznajmljenim zrakoplovima od Aeroflota, a osnovan je 28.
prosinca 1990..Bio je prva privatna tvrtka koja je dobila dozvolu za obavljanje usluga prijevoza putnika u Sovjetskom
Savezu. Transaero Airlines je ujedno bio i prvi privatni zračni
prijevoznik u Rusiji koji je obavlja o redovne letove.
OD 1. TRAVNJA
Bankrot
Poljskog Eurolota
Poljski regionalni zrakoplovni prijevoznik Eurolot, tvrtka kćerka poljskog nacionalnog
prijevoznika LOT Polish Airlines i člana globalnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika
Star Alliance, je objavio da od 1. travnja 2015. prekida sav promet na svim svojim linijama. Do 31. ožujka 2015. godine nastavlja se promet prema postojećem redu letenja, što
se kod linija za Hrvatsku momentalno tiče samo linije izmedju Zagreba i Varšave, zračne
luke Frederyk Chopin, na kojoj se leti svakodnevno. Za ljetni red letenja 2015. godine
ukinute su i sve najavljene sezonske linije i to iz Dubrovnika za Krakov i Varšavu, iz Splita
za Gdansk, Krakov i Varšavu, te iz Zadra za Gdansk, Poznan i Varšavu. Već ranije je bilo
objavljeno da će biti ukinute linije iz Dubrovnika za Gdansk i Poznan. Na svim linijama
Eurolota letjeli su zrakoplovi tipa Bombardier Q40, donosi aerocroatia.
CROATIA
AIRLINES
DUBROVNIK - ZAGREB - DUBROVNIK
26.10.2014. - 28.3.2015.
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PETAK
6:40-7:35
16:15-17:20
13:20-14:25
SUBOTA
6:40-7:35
16:15-17:20
NEDJELJA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PONEDJELJAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
UTORAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
SRIJEDA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
ČETVRTAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PETAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SUBOTA
14:40-15:45
21:10-22:05
NEDJELJA
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
PONEDJELJAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
UTORAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SRIJEDA
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
ČETVRTAK
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 21
22 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Ušikala me inauguracija
Narod mora pamtit’ prošlost, jer, ako se ikad’ više ponovi, da ga, od bilo koga ili čega oslobode,
demokratiziraju, privatiziraju, europeiziraju, monetiziraju, s budućnosti se može - slikat’
Među obiljem preozbiljnih događanja,
malo opuštenije je bilo na HRT-u, kome
je u gostima bio bivši HDZ-ov ministar
financija. Dok je govorio o ozbiljnoj temi,
stolica pod njim je popustila, a on je, k’o
u crtićima - potonuo. To ga nije omelo,
nego je i dalje govorio i nije prest’o, niti
za momenat. Kažu, to nema veze sa
starom poslovicom, da su u laži kratke
noge, nego jednostavno, gospar je korpulentan, a stolica je - kineska. Neki se
prisjećaju, da je za vrijeme svoga mandata, svaka dva mjeseca dobiv’o novu
fotelju, jer je prethodnu smečio. Pa dodaju, kako je to bila najmanja šteta, čiji je
bio uzročnik. Zato oni mediji gladni senzacija, ne isključuju niti mogućnost, da mu
je sve podmetnuto, tvrdeći, kako je HRT
režimska TV.
Iz turističke tvornice ideja, neprekidno
dolaze originalni proizvodi. Kako bi,
novo smišljene, tematske plaže dupkom napunili, vrijedni su inovatori smislili novi slogan - ješku za bjelosvjetske
turiste... Hrvatska, puna života. Oni
kojima se sviđ’o i stari slogan, predložili
su, da se oba spoje u jedan, pa da
Hrvatska bude puna života, k’o što je
nekad’ bila. Dok je još bila - Mediteran.
Tema tjedna, bila je sigurno (barem za
pedeset i jedan posto Hrvata), predsjednička inauguracija. Za one druge,
još jedna tema za pribokavanje i
zločeste komentare. Pa su odma’ pripomenuli, kako nam je Predsjednica iz
naroda, u kampanji obećavala bolju
budućnost za radnike, građane, seljake,
ribare i sretnu mladost. A njih na Markovu Trgu, kažu oni, ni u tragovima. Nego
su mjesto njih, TV kamere zumirale, osim
inozemnog diplomatskog skorupa, samo
još zaslužne, domaće političare, pa predstavnike dvjesto bogatih obitelji, pa
sportske velikane današnjice i povlaštene
estradne idole.
Eto, neznalica po pitanju državnog cere-
monijala, ja to nisam obad’o, nego sam
se, k’o omađijan, na otomanu ušik’o u
svečanomu glazbenom ugođaju, bogatstvu i koloritu svečanih toaleta i zvučnih
efekata himne; k’o da sam na otvorenju Ljetnih igara.
I zato sam mislio, da mi se tek samo prištampalo to, što je nekome promaknulo,
da će Predsjednica države, obučena skroz u plavo, izać’ na identično plavu podlogu pozornice.
Ali, nakon što je izašla, i jasno svih podsjetila, da je narod bez prošlosti, narod bez
budućnosti, plavo na plavome me više
nije smetalo. Jer tu je gospođa bila potpuno u pravu. Narod mora pamtit’
prošlost, jer, ako se ikad’ više ponovi, da
ga, od bilo koga ili čega oslobode,
demokratiziraju, privatiziraju, europeiziraju, monetiziraju, s budućnosti se može slikat’.
Predsjednica je posebno naglasila, kako
nikad neće izdati nacionalne državne interese. To je prava zakletva, priznali su
svi, koji dobro pamte, da su u novijoj Hrvatskoj, puno puta izdani hrvatski nacionalni interesi.
Oni, koji moderno domoljublje shvaćaju
suvremenije, nisu tako isključivi. Nego
misle, da sva’ko može izdat’ svoju zemlju, pod uvjetom, da
joj (zemlji), poslije
bude - puno bolje.
Kažu da je bilo suza
radosnica, na tone.
Nikad’ više, još od
Tita.
Dobra vijest iz
zagrebačke Policije, da su agvantali onega farabuta,
što je zamalo, kako
se to pravno kaže,
spolno zloupotrijebio curicu, mlađu
od 15 godina. I to u
liftu. Svi su mediji s
gustom, detaljno pisali o pojedinostima, sve
dok se nije doznalo, da
je ovaj tarmani pedofil,
Piše: Mario Klečak
član mladeži stranke
na vlasti, a njegov lik krasi i uspjelu fotografiju našega premijera, ali i bivše sisačke županice. O’tad je pao interes za
crnom kronikom.
Svršile su karnevalske feste, a na Čistu
srijedu, počela je korizma.
Neki, dobro stojeći vjernici, u korizmi se
odriču najdražega; pušenja, gulozeca,
mesa ili loših navika, poput mobitela,
svađanja i bestimanja. Oni drugi neće, jer
kažu, da smo mi u korizmi već odavno.
Onoj što se svjetovno zove - recesija. Deboto su nam jedni zabranili pušit’, a drugi bi nas trebali posipat’ pepelom
na blagdan Pepelnice. Uz obavezno
podsjećanje, da smo prah, i da ćemo
se u prah pretvorit’. Ma baš krasno!
Obustavljaju se sva slavlja i crkvena
vjenčanja do Uskrsa. Jedino lokalni
izbori u nas u Gradu nastavljaju feste.
Iako sudionici nisu maškarani, a prema
nekima, to je zato, što su im - maske
pale.
Pa neka sad’ neko reče, da ovo nije
pravna država. Mediji iz cijeloga svijeta, prenijeli su vijest, da je sud u Istri,
proglasio krivim kučka Meda, što laje
po cijele noći, i ne da susjedima spat’.
Izrekli su mu kaznu doživotnoga u
zatvora u gazdinoj drvarnici, svaku noć,
od osam do osam. Njegov gazda, neuki
stanovnik predgrađa, branio je svoga
Meda, tvrdeći, da on nema vremena za
noćni odmor, jer mora lajat! Jer je on pas. A pas laje. Žena mu njegova, (gazdina), navodno se pravdala, kako bi ona,
da je u pitanju, recimo raspjevani kokot,
koji rano u jutro budi susjede, njega lijepo u lonac. Jer, što on ima pjevat’! I ne bi
bilo nikakvih skandela. Ali, Medo nije
kokot i ne možeš ga...
Muž ju je, kažu svjedoci, prekorio što melje bez veze, i zaželio, da i njoj odrede
doživotnu u drvarnici, jer joj mozak i jezik
nisu uštimani.
Sve u svemu, digla se velika galama.
Udruzi građana ŽELIM MIRAN ŽIVOT,
koju neki zovu, SVE MI IDE NA NEKU
STVAR, stiglo je puno pritužbi građana,
koji smatraju, da im raspjevani pijevci i
lajavi kučki - zagorčavaju život.
Jednoga Meda, ni’ko ništa nije pit’o. Ljubitelji kučaka su uvjereni, da kad’ bi Medo
zn’o govorit, ili pjevat, pjev’o bi on, ili
odlaj’o onu... kako ono ide?...
Sude mi... što svoje volim najviše... i što
sam branio svoje najdraže.
Medo, ljudino i karakteru, ako me slučajno čitaš... Laj! Laj iz svega grla!
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 23
mali OGLASI
KUĆE
Kuća u Lozici 1000 eura/m2,
može etažno- 80 +105 m 2 .
091 583 4481.
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m 2 x 2) u BiH, u
blizini manastira Tvrdoš, kraj
rijeke. Gornja etaža potpuno
uređena i opremljena,
ograđena okućnica cca 350
m2. 095 87 49 371.
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
Mijenjam stan u Mokošici od
85 m2 za dva manja. 091 116
7394.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
IZNAJMLJIVANJE
Manji stan u Zagrebu (25m2)
blizina Vinogradske bolnice
iznajmljujem! Kontak mob:
099 504 3515.
GARSONJERE
Prodajem garsonjeru, Naš
dom, Mokođica, 38m2, dnevni, banja, soba, kuhinja s ostavom, pogled na Rijeku. 2
kat. 099 210 27 06
Iznajmljujem garsonjeru, isključivo radniku na duže vrijeme. 419 574
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m 2 . 098
747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se
nalaze pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode.
095 812 8042.
VOZILA
RENAULT Kangoo 1,5 DCI,
2005.g., prva registracija
2007. Registriran godinu
dana. 120000km. 35000kn.
091 626 2406.
BEVERLY 200-6500 kn (reg.
do 10./’15.). 098 192 7649.
PLOVILA
Prodajem povoljno drvena klizna vrata 2x2,50, 2,50x2,20.
098 194 1882.
Drvena plastificirana pasara
7.7 m, samogradnja by Mr.
Franko Cetinić, Perkins 36 HP
made in UK, 11.100,00 Eura.
098 747 107.
Za samo 200kn izrađujem
portret u olovci i u ugljenu a
za 300 kn u paru tj. dva portreta zajedno. Samo treba
dostaviti
fotografiju
0918941866
Elan 380 prerada u gliser (volan gas papuča), Evinrude 25
HP, registrirana. 098 164 5258
POMOĆ I NJEGA
POSAO
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
Majstor u kući 24 sata, svi
završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi
održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pl.
namještaja. Garantirana
kvaliteta, cijena povoljna.
Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
KAMENOKLESAR-Izrada
grobnica, spomenika, vaze,
klupice, ograde, kolone, pila,
bunja. 091 728 5208.
RAZNO
Prodajem tanka suha drva za
špaher i pizzerije, cijena 350
kuna metar kubni. 091 597
7520.
Prodajem drva za ogrjev. 091
677 3799
Tražim posao njegovateljice
24 sata. 00387 62 455 262.
Gospođa bi njegovala stariju
osobu 24 sata. 00387 63 585
162.
Njegovateljica traži posao 24
sata.00387 64 455 3981.
OSOBNI ODNOSI
Tražim ženske osobe za
druženje i vezu. 099 684 6578.
Gospodin želi upoznati dame za
druženje. Odličan džeparac.
099 826 1327.
ULICAMA
MOGA GRADA
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
518 - naručitelja,
petak 20.OIB,
2.njegovo
2015.prebivalište, odnosno boravište.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM
PODRUČJU (24)
Odred naoružanih brodova
Do sredine listopada 1991., ONB čini 7 brzih brodova, a uz to se razvija
tehnička i radarska služba
Dubrovnik je zbog svog zemljopisnog cer“ i „Formula“. Istodobno s nabavom ovih
položaja i posebnog statusa turističkog bis- brodova oformljene su i nove posade, tako
era na Jadranu postao demilitarizirana zona do sredine listopada 1991., ONB čini 7 brz1971. god. Zbog tog Trebinje dobija jaču ih brodova, a uz to se razvija tehnička i
vojnu silu, kao i bokokotorski zaljev. Takvo radarska služba. Nakon 15. studenoga u
okruženje u mirnodopskim uvjetima pružalo Odredu djeluju i mineri i diverzanti. Pored
je svrsishodnu zaštitu Dubrovnika u sluča- stalnog izvođenja borbenih djelovanja, priju napada NATO snaga, kako su na to gled- padnici ONB-a preuzeli su i prijevoz vojnih
ali Josip Broz, Komunistička Partija Jugo- snaga, ranjenika i civilnog stanovništva iz
slavije i vrhuška JNA-e.
Dubrovnika do luka Broce ili Prapratno na
Raspadom „fosilnog trokuta“ ( Broz – KPJ Pelješcu, i obratno. ( ONB od HRM-e Split,
– JNA), odnosno, smrću Josipa Broza krajem siječnja 1992. preuzima kompletnu
(1980. god.), dolazi do disbalansa na vrhovi- vezu ovog „puta spasa“). Odred je u svom
ma moći tog istog tijela. Pošto nije bilo sastavu kasnije imao 22 broda namijenjeadekvatne zamjene za lik i djelo Broza un- na za izvođenje svih vrsta ratnih operacija
utar stare garniture vodstva Jugoslavije, a gore opisanih. U uvjetima potpune agresoristodobno uviđajući promjene u Europi, i ske pomorske blokade, njegovi pripadnici
gubeći očito tlo pod nogama, komunisti i prešli su preko 35 tisuća nautičkih milja (
JNA postavljaju novog vožda na vrh troku- 64800 km ) i prevezli više od pet tisuća vojnita, Slobodana Miloševića. On, željan moći, ka i civila, te prebacili četiri tisuće tona
čini sve kako bi centralizirao i učvrstio svo- raznog tereta, od naoružanja, streljiva i
ju moć, koristeći se uslugama preostala dva vojne opreme, pa do živežnih namirnica.
vrha trokuta (KPJ i JNA). Zbog tih očitih U akvatoriju Koločepskog kanala, dugog
namjera uvođenja polukmetskog statusa
prema drugima u Jugoslaviji, na ovom,
našem teritoriju, Dubrovčani, Hrvati, u tijelima civilnih organizacija u tadašnjoj dubrovačkoj općini žele se bar malo oduprijeti takvoj tiraniji. Zbog tog, pojedinci osviješteni poviješću i trenutnom situacijom u
Hrvatskoj, donose odluku o osnivanju
samoobrane.
U srpnju 1991., gosp. Aljoša Nikolić, kao
iskusni instruktor ronjenja, zajedno sa
svojim provjerenim suradnicima pristupa
„čišćenju“ podmorja oko grada od eksplozivnih sredstava, zaostalih iz Drugog svjetskog rata. Ovako nabavljeni eksploziv, a
radilo se o granatama težine od 20 do 50
kg, zahvaljujući skicama gosp. Nikolića
iznova je bio upotrebljiv. Nositelj proizvodnje bio je TUP Dubrovnik, a rezultat takve
suradnje bile su poznate eksplozivne na- oko 20 i širokog oko 2 nautičke milje ( 37
prave poput: „televizije“, ručne bombe „tu- km duljine i 3,7 km širine ), gliseri ONB-a
povke“, i dr. Po dobivanju informacije iz su uvijek u paru, ili skupini od tri broda imaCarinarnice Dubrovnik, od gosp. Luke li noćne „bliske susrete“ sa patrolnim čamObradovića, kako i oni raspolažu s jednim cima i topovnjačama JRM-e. Pri prolasku,
brodom uhvaćenim u „švercu“, gosp. Bra- gliseri ONB-a nastojali su im biti što bliže, a
toš je 19. rujna 1991. donio rješenje kojim sve kako bi se zaštitili u prolazu, koristeći
se m/b Roby (dužine 9,5 m), stavlja na ra- „mrtvi kut“ njihovih topova i strojnica. Igra
spolaganje Sekretarijatu narodne obrane „skrivača“ između otoka i grebena, naopćine Dubrovnik. Poduzeće Atlas – nau- jčešće se vodila u nepovoljnim vremenskim
tički centar, završava posao oko preuređen- uvjetima i po mraku. Neprijateljska vatra se
ja broda „Roby“, koji doživljava značajne nije mogla izbjeći uvijek, pa je tehnička
preinake, (oklopljen metalnim limovima služba održavanja radila danonoćno. Redebljine 6 mm i naoružan mitraljezom monti, skidanja motora, i popravljanje bro„Bren“), te pod novim imenom: „Sv. Vla- dova obavljano je u jednom mahu. Često
ho“, zaplovljava prvi put Rijekom du- se zbog što bržeg vraćana plovila u službu
brovačkom; 23.rujna 1991. U novonastali nisu zakrpavale rupe iznad vodne linije, već
Odred naoružanih brodova ( ONB ) se tada samo one koje su se nalazile u plovidbi isuključuje sve više ljudi.
pod površine mora, a nije bila rijetkost da
Uz posredovanje gosp. Vida Bogdanovića, posada za vrijeme vožnje zatvara proboje
iz dubrovačke marine „Miho Pracat“ su tako od metaka na oplati poliuretanskom pjenu Odred uključeni i ovi brodovi: „Boma“, om. Odred naoružanih brodova za same
„Ti“ i „Vedrana“, a nedugo potom „Šver- stanovnike Elafita postao je tako mali
„Perast“. Sve te otoke koje
je do studenog 1991.
opsluživao „Perast“, a koji
su tijekom posljednjih
mjeseci 1991. godine bili
posve odsječeni od svijeta, zadesila je posvemašnja paraliza normalnog
života. Uz to nad glavama
otočana je stalno visjela
strašna prijetnja od mo- Piše: Silvio Market
gućeg napada i okupacije jugovojske. Na
Elafitima su se uz domicilno stanovništvo u
blokadi našle i brojne izbjeglice.
Pučanstvo mnogih mjesta iz Dubrovačkog
primorja; Zatona, Orašca, Trstenog, Brsečina, Gromače... koje se našlo odsječeno i
od Stona i od Dubrovnika, ukilješteno okupacijskom vojskom, u velikom broju je
barkama izbjeglo na Elafite. Na otoke su
izbjegli i neki građani Dubrovnika. Radilo
se uglavnom o djeci s roditeljima, te starim
i bolesnim osobama koje su trebale posebnu brigu. Najviše izbjeglica, čak 180, bilo je
na Koločepu, gdje su se u velikom broju
sklonili ljudi iz Zatona. Na Lopudu je isprva
bilo 360 stanovnika, od čega 60-tak djece,
100 staraca, te 40 izbjeglica, da bi se potom brojka popela na 400. Šipan je brojio
270 ljudi, i tu je izbjeglica iz primorja bilo
najmanje. Dakle, u blokadi JRM-e našlo se
oko osamstopedeset ljudi na ova tri otoka.
U početku su se krizni štabovi otoka brinuli
o svemu, pa i oko opskrbe hranom i organizacijom života. Dolaskom posada HV-e
na Elafite, razdvojene su vojne i civilne
nadležnosti, a Štab civilne zaštite preuzeo
je civilne poslove.
Opskrba je dobro funkcionirala, pogotovo
na Lopudu. Lopudsko hotelsko poduzeće
je puno pomoglo u tome, jer su sve zalihe
hrane bile ravnomjerno raspoređene za
stanovništvo, izbjeglice i branitelje. Da nije
bilo tih zaliha, pitanje je kako bi elafitski otoci
opstali. Kasnije su Elafiti dobili i dosta humanitarne pomoći. Pošiljke su stizale i od
starih otočkih prijatelja i gostiju iz inozemstva. Pitali su, brinuli se i slali pakete. Tako
je gosp. Lovro Misir, vlasnik turističke agencije u Njemačkoj svakom domaćinstvu na
Lopudu poslao pozamašan paket. Sve su
ove aktivnosti koordinirane sa Odredom
naoružanih brodova. Nakon raspuštanja
ONB-Dubrovnik, 1992. god., postrojba je
dobila „Plavu vrpcu Vjesnika“, za hrabra i
humanitarna dijela, te je 2006. godine odlikovana i „Redom Nikole Šubića Zrinskog“,
za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u
Domovinskom ratu.
Uz časna odlikovanja vrijedno je spomenuti
se i pripadnika ONB-a koji su poginuli, ili
prerano i nesretno preminuli; Goran Gojković, Zdenko Zorić, Matko Soče, Đuro
Raguž-Kanader, te zapovjednik odreda,
pukovnik Aljoša Nikolić, koji je pred svoju
preranu smrt „Plavu vrpcu Vjesnika“ i skulpturu „Galeb“, rad kipara Koste Angelija Radovanija, donirao Muzeju Domovinskog
rata, te su i danas uz brojne fotografije,
dokumente i ratnu zastavu ONB-a izložene
u tvrđavi Imperijal na Srđu.
(nastavlja se)
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 25
PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Malo storije o njekijen starijijen
dubrovačkijen oriđinalima (1)
U Gradu je odvazda oriđino imo specijalo držanstvo (status). Bilo je to
držanstvo đenija od burle (genija od pošalica, šala, vragolija), kojijen su se
čejad smjejala (smijala), brez da bi se ofenđavala (ljutila) i onda kad hi je
oriđino uprav tijo (htio) ofenđat (naljutiti) oli grubo suburnat (uznemiriti,
uzbuniti), perke su na taka njihova zbratavanja (ispade) bili svikli (navikli)
Grad je odvazda (oduvijek) imo poneko
čejade (osobu) koje je svak zno i pozno.
To ne apozito (namjerno, izrazito) poradi
njegove erudicije (učenosti, znanja), bogastva oli kakve pozicijoni (položaja) u
vlasti, ne. Bila su to, naoko (naizgled), sasvijen dozenala (priprosta, obična) čejad iz
puka, ma po njekijen karateristikama (osobnostima) oli po portamentu (držanju, ponašanju), stravaganta (neobična) i oriđinala (originalna). Stega su hi u puku nominavali oriđinalima, ma al pari (podjednako) simpatikijem i ezotikijem (čudnim) judima.
U dubrovačkomu govoru riječ oriđino indikava (ukazuje, označava, određuje) da
je njeki ezempio (primjerak) oriđinalan (izvoran, svoj, takav i nikako drugačiji).
Ka je to esprimano (izrečeno) za koju personu, subito uzimje drugi i abudantiji (širi)
valor (značenje) perke se onda sutijem
misli na oriđinala (osobenjaka, ekscentričnu, neobičnu, osebujnu osobu, čudaka, osobu zabavnu ... ; tip gradskog unikuma, najčešće osobe bez obrazovanja, ali
po mnogo čemu specifičnog primjerka naroda, kraja iz kojega potječe ili gdje živi).
„A ... a grad, gdje nestaje oriđinala, gubi
se, gine, nema one narodne čudi što ga
podiže.“ (ŽŽŽ)
O tijen i takijen judima je ođe riječ.
Najprvi je o njima piso Živko Ž. Živković,
pseud. Vida Vuletića-Vukasovića (kr. ŽŽŽ)
u nekoliko sveščića nominanih ko: Galerija dubrovačijeh oriđinala, Dubrovnik, Tiskara ‘Jadran’, 1923 i 1924.; onda, Nenad Pata
u libru Dubrovački oriđinali, Zagreb, 2001.
(kr.NP) i Vedran Benić, koji je tu odnedavno napiso Dubrovački Spomenar,
2012. (kr. VB). Pata i Benić in đeneralo
(uglavnom), pišu o onijem oriđinalima iz
novijijeh bremena, oli druge polovice 20
stoljeća, a ođe ću se spečalizat (opredijeliti) samo na jedan dijo onijeh starijeh oriđinala, što su živjeli oli umrli krajen 19. i u
začetku (u početku) 20. stojeća u Gradu.
Suma đusto (sve u sve, uglavnom),onijema
i čije san slike ukazala. (Možda u nekoj
drugoj zgodi opišem i ostale, ko: Joza
Pupu, Gospara Đoru, Vlaha Slijepoga, Linđa, Karolinu, Lampa i Lolu iz stare garde
oriđinala).
Za ovu okazijon (priliku, prigodu) doperat
(koristiti) ću eskluzo (osobito) ono što je o
njima upiso ŽŽŽ. Moguće reminišenca
(spominjanje) drugijeh vrela (izvori) su tu
iz obligacijoni (dužnosti) i aviza (obavijesti) o njima.
„... dubrovački čudaci, posebni ljudi, grad26 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
ski miljenici, osobe koje je svatko
poznavao, koje su ušle u gradsku legendu
i literaturu.“ (NP)
U Gradu je odvazda oriđino imo specijalo
držanstvo (status). Bilo je to držanstvo
đenija od burle (genija od pošalica, šala,
vragolija), kojijen su se čejad smjejala (smijala), brez da bi se ofenđavala (ljutila) i
onda kad hi je oriđino uprav tijo (htio)
ofenđat (naljutiti) oli grubo suburnat (uznemiriti, uzbuniti), perke su na taka njihova
zbratavanja (ispade) bili svikli (navikli).
Oriđinali su užali svojijem burlanjem
(vraštvom), lucidim (oštroumnim, pronicavim) riječima zastrijet (prikriti) svoje
afronte (uvrede, uvredljive ispade, pogrde,
prezir) suproč (prema, nasuprot) đekoga
(ponekoga, pojedinca) oli vlasti pa i države,
ma za to nijesu nigda bili ni uhićeni oli zatvarani u bužu (zatvor), niti hi je ko progonijo, perke su hi vazda držali samo ludijema
i ništa drugo.
Nekoje od njih već nahodimo i u
Držićevijen komedijama, ala Dundo
Maoje, Skup oli u Noveli od Stanca. To su
vazda samo ateri iz puka tega bremena.
On, literat, se je preko njih satiriko i komiko (satirično i komično) rugo (rugao) svjema brez da para (izgleda) kako bestima
(huli, psuje) na judsku slaboštinu i maganje
(slabosti i mane), imbečilitat (budalaštinu),
lupežariju (lopovluk), imađinacijon (umišljenost) i kozna što još. Perke je o temu
govorijo apeno (tek) komunski (običan,
priprosti) puk priko njegovije atera, koji su
dumali (mislili) ko oriđinali, a ne auktor, koji
je to njihovo dumanje upišivo u svoje arlekinade (komedije).
Puno docnije take će atere (iz svoga bremena) adoperat (koristi) i drugi dubrovački literat Ivo Vojnović.
Stega ću van aprestat (predstaviti) apeno
(tek) njekoliko ezemplara (primjeraka) starijijeh oriđinala iz prije zasenjanih
(zabilježenih) sveščića Vida Vuletića Vukasovića (ŽŽŽ), a mogu se još prolegat samo
u Bibljoteci. Trudno (teško) da hi još ko drugi
ima, ečecijoni (iznimke) bi mogli bit samo
gospari LJ.M. i K.T.). Indikat (naznačiti) ću i
njekoliko auktorovijeh navoda.
Zano Sete C
Fetivim (pravim) nomenom Ivo Petrović,
Splićanin. Ispuštijo je dušu u 73. godištu
živjenja, 1905. u Dubrovniku.
Ko mlad stojo je (živio je) neđe soto đinazija, a ja vjerujen da to nije današnja skula
na Pločan, nego oni Isusovački đinazij,
dunkve, možebit neđe soto Đezuita, oli po-
više Gundulićeve pojane, danas.
Učinijo je matrimonij (vjenčao se) za jednu Primorku iz Hodilja nomenom Jele, a
držala je u Gradu bludilište (javnu kuću) s
dvije drkone (prostitutke).
Zano Sette C. je u ton skladnon kući činijo
partu (izigravao) od potrkala (poslužnika,
poslušnika, osobu za sve poslove), pa su
ga dubrovački leri stega ‘uzeli pod bandjeru’ (izrugivali se, fraza): Zano Sette C rožane! (rogonjo).
Zano je bijo ćorav na jedno oko, koje mu
je bilo defešte (posve) začepjeno
(zatvoreno) i nabreknuto (natečeno) ko
jabučica. Poradi tega je sveđ sto (stajao)
s naherenon (nakrivljenom) glavon e da
bi su onijem zdravijen boje adočavo (gledo), specijalo (osobito) i od gusta (rado) u
žmulić (čašicu).
Auktor ZZZ, ovako ga deskrivava (opisuje):
“Potezo je noge i šepao, a uz to bio slijep
u lijevo oko, koje mu zaraslo i bila mu tamo
njemu na oku zaoblica kako pest. Gledao
je kao jastog, kečio glavom i podizao uzgori
ono zdravo oko, žvakao i obazirao se ide li
mu žena. Poteži se (požuri se) soldatice
patentana (prava).
Rogo, rožane (odgovarala bi mu), reci mi
prije nego ti rečem.”
Ima vele anedota (anegdota, duhovitosti)
š njim, ma ođe ću napisat samo nješto,
specijalo, a to je dijo bogastva vokabularija (rječnika) .
Evo nekoliko famozijeh konplimenata koje
je Zano Sette C abudanto (obilno) adopero (upotrebljavao) i suproj ženi, ma i onijema koji su ga inpicavali (zadirkivali) ili u
njega piždrili (zagledali): ženka, drkona,
šikulja, štirka, deserta (svim izrazima je
značenje kurva) ; ofjerta (lajavica, raspuštenica); spurta (kopile, nezakonita kći);
pjandura (pijanica); gnusna (prljavica).
Žena bi mu jopet odvratila na istovjetnu
manjeru (način):
rofijane od soldata (vojnički špijun); parlabuću (trgovče, torbaru); muždrupe
(ljudeskaro bez umnih i drugih kvaliteta);
rožane (jarče); tovarino (magarče).
Za lere je imo diferentiji vokabularijo
(rječnik): mulane (kopilane); karooono jedna (mangupe, ništarijo); gomnaru (govnaru) ; beko fudrato (rožane od rožana - jarče)
Ovako i slično tratavanje (čašćenje), orcalo bi (bučalo bi) povazdan po Gradu.
Maturanti đinazija su se indovinali (dosjetili,
snašli) za prođet (razrađena zamisao)
prepišivanja (prepisivanja). Tu in se Zano
Sette C našo pri ruci ko fakin (nosač) i pretramakavo (prenosio) bijete (ceduljice)
(auktor hi zove telegrafima), dovera (školskih zadaća, zadataka) od maturalijeh pitanja i odgovora. Docnije su ga uzeli ko
svoga rispetozoga (počasnoga, poštovanoga) sočija (člana) sekrete literare sočetati
‘Ad hlamina’ (hlamina = stara poderana
cipela).
U njegovu čas divento je (nastao je) i ovaj
pjesmuljak:
“Zano Sette trkom trči
K lopatici vratić grči
Stvar je neke urđence” (hitnje, žurbe).
(nastavlja se)
IZBORI U DUBROVNIKU 8.OŽUJKA 2015.
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Koalicija predvođena HNS-om Biskup u Kuni Pelješkoj
predala kandidacijske liste
Članovi koalicije HNS-SDP-HSU,
predvođeni njihovim gradonačelničkim kandidatom Androm Vlahušićem 18.veljače su na
Općinskom sudu u Dubrovniku
predali kandidacijsku listu za gradonačelnika, kao i onu za Gradsko vijeće s kojom će se natjecati
na predstojećim lokalnim izborima.
Vlahušić je istaknuo kako je za svoju gradonačelničku kandidaturu
skupio dvije tisuće i 864 potpisa.
- Zajedno s predsjednikom SDP-a
Mladenom Gojunom i predsjednikom HSU-a Ivom Jadrušićem potpisali smo međustranački dogovor
i taj dokument ćemo javnosti staviti na uvid. Uvjereni smo u dobar
rezultat. Napravili smo i istraživanje
javnog mnijenja i vjerujem da
ćemo se u do 50 do 100 glasova
boriti za sve, odnosno da ćemo
već 8. ožujka imati i gradonačelnika i Gradsko vijeće. - rekao je
Vlahušić.
je kako u koaliciju ulazi kao nezavisni kandidat.
- Imali smo turbulentno razdoblje.
Ja sam i radićevac i HSS-ovac bez
obzira u kojem obliku izlazim na
izbore. No, između ljubavi prema
Zagreba i Dubrovnika, izabrao sam
ljubav prema Gradu i nitko mi je
ne može oduzeti. Mogu reći da će
90 posto članova HSS-a podržati
ovu listu, a vidjet ćemo kako će
Zagreb sagledati našu žalbu.
Između rušenja i građenja, mi smo
odabrali građenje. - poručio je
Raguž.
Kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Tatjana Šimac
Bonačić rekla je da se suradnja
između SDP-a i HNS-a već 2009.
pokazala uspješnom.
- Tada nam je cilj biti promjena vlasti
i u tome smo uspjeli, srušili smo
HDZ. Vlahušić je SDP-ove projekte
uvijek podržavao. Malo sam se razišla s Vlahušićem kad je on odlutao u
Dubrovački dogovor, protiv čega
U sklopu pastoralnih pohoda župama Pelješkog dekanata
dubrovački biskup mons. Mate Uzinić boravio je od 13. do
15. veljače u župi Velike Gospe u Kuni.
U pratnji župnika fra Josipa Vidasa biskup je u petak, 13.
veljače posjetio Osnovnu školu Kuna i Područnu školu Potomje gdje su ga učenici pozdravili prigodnim programom, a
za uspomenu su se fotografirali s biskupom. Bila je to prigoda za susret i razgovor s nastavnicima škola i ravnateljicom
Anom Milovčić. Biskup je također posjetio i najmlađe u vrtiću
u Potomju, a poslijepodne se u crkvi susreo s osmoškolcima
i njihovim roditeljima.
Dubrovački biskup boravio je i u obiteljima ove župe, susreo
se s bolesnicima i onima koji brinu za njih kao i s obiteljima
koje su aktivnije u životu župe. Obišao je sedam kapelica te
groblja u Potomju, Oskorušnom i Osobjavi gdje se pomolio
za duše pokojnika pokopanih na tim grobljima.
Posebno druženje bilo je s vrlo aktivnim članovima Franjevačkog svjetovnog reda i članovima župnog zbora koji redovito pjeva na misama. Poticajne riječi biskup je uputio i
krizmanicima i njihovim roditeljima.
Svakoga dana biskup je u samostanskoj crkvi Gospe Delorite predvodio večernje euharistijsko slavlje, a u nedjelju,
15. veljače nedjeljnu euharistiju u punoj crkvi. Zahvalio je vjernicima i župniku na gostoprimstvu i pozvao na jedinstvo ove
teritorijalno prilično rascjepkane župe. A.T.
SRIJEDA 18. VELJAČE 2015.
Predsjednik SDP-a Mladen Gojun,
za kojega je Vlahušić ustvrdio kako
će u slučaju pobjede biti predsjednik Gradskog vijeća, rekao je kako
je upravo SDP uvijek bio prirodan
partner s HNS-om i HSU-om.
- Imamo zajednički cilj na lokalnoj
i državnoj razini. Cilj nam je pobijediti i onemogućiti HDZ-ov dolazak na vlast. Siguran sam da smo
skupa jači kao lijevi centar koji je
ujedno i socijalna opcija u ovom
Gradu. - objasnio je Gojun.
Predsjednik HSU-a Ivo Jadrušić
dodao je kako mu je čast da se
HSU, pojasnio je, ovom koalicijom
uvažava u Dubrovniku. Dodao je
kako je HSU dobio četvrto mjesto
na listi koalicije.
Kandidat za zamjenika gradonačelnika Željko Raguž izjavio
sam se izjasnila, no sada ću nastaviti posao koji sam radila. S bivšim
zamjenikom gradonačelnika Nenadom Vekarićem vjerujem da ću dobro surađivati. - objasnila je tatjana
Šimac Bonačić, dodavši kako se lista sastoji od velikog broja žena.
Esad Čustović kazao je kako je
deset godina bio vijećnik u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini
u dvostrukoj ulozi, odnosno kao
predstavnik građana i bošnjačke
manjine.
- Nakon izbora opet ću biti u dvostrukoj ulozi, a Vlahušiću se zahvaljujem na povjerenju. Vjerujem da ću
opravdati visoko osmo mjesto na
kandidacijskoj listi. - istaknuo je Čustović.
Vedran Salvia,
dubrovnikpresss.hr
Pepelnica u katedrali
Na Čistu srijedu (Pepelnicu) 18. veljače u dubrovačkoj katedrali misu u 18 sati predvodio je dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić. Vjernici su imali mogućnost pristupiti obredu
pepeljenja, izvanjskom znaku vlastitog obraćenja i pokore.
Čistom srijedom započelo je liturgijsko vrijeme korizme.
Župa sv. Vlaha u Janjini
Župa sv. Vlaha u Janjini na poluotoku Pelješcu ima
svoju mrežnu stranicu na adresi: http://www.zupasvetog-vlaha-janjina.hr/
Internetske stranice su pokrenute prije par mjeseci i jako lijepo su posjećene, rekao nam je župnik don Mario Karatović,
dosad ima oko 30 tisuća posjeta. A u župi ima petstotinjak
vjernika.
Sadržaji koji se mogu pronaći na strancama vezani su uz
sam život župe, od povijesti župe i Pelješkog dekanata do
aktualnih obavijesti. A.T.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 27
ŽUPSKO BLAGO
Špilja blizu Brašine u Župi dubrovačkoj
- bogatija i od Postojnske jame?
Ne moramo uopće govoriti o turističkoj atrakciji takve špilje u slučaju
otvorenosti za posjetitelje
Priredio:
Đivo Bašić
„Već prije [I. svjetskog] rata osnovano je Dubrovačko kupališno i hotelsko
društvo sa sjedištem u Pragu,
koje je nabavilo oko 46 tisuća
četvornih metara zemljišta. […]
Zanimljivo je i to da su u okolici
novoga kupališta [Srebrenoga],
sigove špilje, koje je svojedobno otkrio češki istraživač doktor
Absolon iz Brna. Po mišljenju istoga istraživača, nadilaze ove
špilje i samu čuvenu Postojnsku
špilju. [S]pomenuto društvo radi
oko toga da otvori pristup u te
[iz]vanredno zanim[lj]ive špilje.“
(Morsko kupalište Srebr[e]no
kod Dubrovnika, Jedro, /List za
pomorstvo/, god. I, br. 10, Sarajevo, 1916, str. 201-202).
Ne moramo uopće govoriti o turističkoj atrakciji takve špilje u
slučaju otvorenosti za posjetitelje, ali pored speleološke i o mogućoj arheološkoj komponenti
špilje. Sjetimo se samo priče Sv.
Hilariona (u narodu zvanog Ilar)
jer je Sv. Jeronim (Jerolim)
napisao životopis o Ilarovom
posjetu Epidauru (Cavtatu) 365.
godine i ubojstvu zmije Boas
koja je harala iz špilje (navodno
Šipun u Cavtatu), u značenju
simbolične pobjede kršćanstva
nad poganstvom, a crkva Sv. Ilara nalazi se i u Župi dubrovačkoj. Špilja, pored stečevine predatorskog „špiljskog
mentaliteta“ kojeg i danas nasljedujemo i u imenski ostalom
(npr. prezime Špiljak), također
ima svoju simboličnu i spoznajnu stranu (to je ona njezina tamna i mistična strana). Naravno,
tek je kasnije čovjek, vjerojatno
nakon slučajnog pada sirovog
mesa u vatru, došao na ideju vrlo
važnog i danas neizostavnog
pronalaska - gradela! Mnogi ljudi u povijesti čovječanstva (kao
npr. kršćani za svoju vjeru) postali su žrtve upravo te vatre i
pečenja tijela, ali za boljitak i
sjećanje time upečatljivo definiranog duha i duga čovječanstava
prema takvim činima vjere i dobrote. Kao što je u samom zmijskom serumu zametnuta klica
ozdravljenja od samog ujeda
zmije, tako je i u svakom konzumiranju (relativno obilatog)
obroka pečenja tijekom glavnih
blagdana zapravo sadržana prigušena nesvjesna klica sjećanja
na one koji su pali za vjeru i za
ono što postojano izgrađuje
veličanstvenu baštinu sjećanja.
To je svojevrsni prežitak drevnih
žrtvi paljenica i ljevanica. Doduše, mnoge su (domaće) životinje postale žrtve ponte od pjata i ljudske (s)tvarne nezasitnosti u istrjebljenju životinjskog svijeta. Nema te vjere u povijesti
čovječanstva u kojoj netko nije
ostao bez glave ili završio „na
gradelama“, pa makar i simbolikom progona.
Ovako glasi jedna od inačica
(za)pisane legende o Sv. Hilarionu (Hilariju): „Nedaleko od Epidaura nalazila se tada izvjesna
špilja, koja se zvala Scipum, i iz
nje je građanstvo obično izvlačilo vodu. U ovoj je špilji stanovao
opasni zmaj [ili zmija], poznat
pod imenom Boas, i nanosio je
mnogo zla i narodu i stoci. Pri
prolazu kroz ovaj grad sveti Ilarion je vidio da se mještani tresu i
plaše zmaja ogromne i čudesne
veličine, te ih je savjetovao da
budu dobra srca, jer čudovište
ubija samo pakosnike. [Pa zašto ga onda ubijati! Ili je ovo
možda preteča one da nitko nije
kriv dok mu se ne dokaže krivnja nakon pravednog suđenja.
Onda možete samo zamisliti
tijekom cijele ljudske povijesti
revnost pravednosti u izvršavanju kazni nad krivim građanima!]
Epidaur je tada bio još poganski
grad, te je stoga sv. Ilarion, načinivši prethodno znak križa, uhvatio čudovište na samom ulazu u
pećinu i glasno mu podviknuo:
‘Izlazi!’ Čim je zmaj Boas čuo
glas svetog čovjeka, prepao se i
klonula duha izašao van. Zatim
je sv. Ilarion rekao zmaju: ‘Pođi
za mnom! – i zmaj ga je pratio
sve do mjesta zvanog Mlini –
putem dugim tri milje i pedeset
koraka. Kad su stigli tu, sv. Ilarion se obratio svojoj pratnji iz Epidaura: ‘Načinite sada lomaču da
bismo mogli spaliti čudovište i
njegova djela!’ Čim je lomača
bila gotova, sv. Ilarion je naredio
zmaju Boasu: ‘Penji se na lomaču!’ I zmaj se popeo. Tada je
ispod lomače podložena vatra i
zmaj je izgorio. Svim Epidaurcima laknulo je na duši kada su
vidjeli kakav im je spas donio
ovaj sveti čovjek. I na tom mjestu koje se zove Mlini građani su
podigli hram u slavu i hvalu sv.
Ilarionu. Jedanput godišnje, u
određeno vrijeme, okupljalo se
tamo mnoštvo naroda iz Epidaura i odavalo poštovanje sv.
28 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
Ilarionu, pjevalo poganske
himne [u slavu djela kršćanskog
sveca!], i tek pri zalasku sunčevu narod se vraćao u svoj grad.“
(Arthur J. Evans, Pješke kroz
Bosnu i Hercegovinu tokom
ustanka avgusta i septembra
1875. sa istorijskim pregledom
Bosne i osvrtom na Hrvate,
Slavonce i staru Dubrovačku Republiku, II. izdanje, Izdavačko
poduzeće „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1973, str. 276).
U grčkom i rimskom poganstvu
špilje su bile posvudašnje:
tijekom velikog progona pogana,
Konstantin Veliki (IV. st.) poslao
je izaslanike u ‘svako pogansko
hramsko skrovište i svaku
mračnu špilju’. Špilje su igrale
zamjetnu ulogu u kultovima povezanim s plodnošću: npr. u kultu Demetre bili su ‘praščići’ [posude] pohranjeni u podzemne
ponore ili megare i prikupljeni
kasnije. Još u ‘Odiseji’, božica
rođenja (poroda) Eileitija (Ilitija)
vlasnica je špilje. Herojska i
božanska združivanja, kao što su
ona Peleja i morske vile Tetis, ili
Jazona i Medeje, ili Eneja i
Dido(ne), često su konzumirani
u špiljama. Reja ili Majka bogova podarila je rođenje Zeusu i
kasnije ga skrila na brdo Idu ili
brdo Diktu na Kreti. Mnogi su ljudi iskusili prolaz kroz rotirajuće
tamno mjesto koje su definirali
kao tunel, špilju, koridor, cijev
[veliku bačvu], izvor, spiralu,
jamu [šupljinu, ponor], posudu
ili vrtlog. Dok Zapadnjaci opisuju njihov mentalni vorteks [vrtlog,
vir] kao tunel ili koridor ili prolaz
[drvored], ljudi drugih kultura
mogu to definirati kao prolaz u
dubinu zemlje ili oceana kroz
rupu, cijev, ili uzduž korijenja
drva. Pristup špilji može se shvatiti kao prodiranje u donje razine svemira, svijet mrtvih i
podzemnih bogova. U različitim
kulturama, ulazak u tamnu
prazninu uzdiže shvaćanja nazočnosti u podzemnom prolazu
za podzemni svijet, dok je letenje interpretirano kao nebesko putovanje do gornjih sfera koje nastanjuju bogovi ili duhovi. Židovska mistična literatura kasne antike sadrži opis mističnih vizija yordei merkavah, onih koji se
‘spuštaju kolima’. Čudesni let
proroka Muhameda kroz tamu
noći do prijestolja slave u Jeruzalemu je također primjer sličnog
fenomena. Slijedeći poganski
predložak, kršćanska tradicija
(autora Euzebija) zabilježila je
Isusa Krista koji inicira svoje
učenike u tajne misterije u špilji
na Maslinskoj gori. Ne začuđuje
i uobičajeni prikaz Isusovog
rođenja u štalici, zapravo u
okruženju špilje. Drevni i moderni Indijanci američkog jugoistoka vjerovali su (i još uvijek vjeruju) da duhovi prolaze do i od
podzemnog svijeta kroz rupe u
podu podzemnih ceremonijalnih
komora zvanih kivas. Mojsije je
govorio Gospodu u Šatoru sastanka, ali kada je zatražio vidjeti
Božju slavu, Gospod ga je
smjestio u šuplju (udubljenu)
stijenu (pećinu). Pobjegavši od
Jezebele [Izabele, feničke
princeze iz Tira], prorok Ilija živio
je u špilji u divljini, te je Božji glas
došao do njega. Rabin Simeon
ben Yohai, čudotvorac i mudrac,
proveo je 12 godina u špilji zajedno s njegovim sinom, zaokupljen proučavanjem Tore. Najčuvenije
otkrivenje
ikad
zabilježeno, Apokalipsa Sv. Ivana, navodno je napisana u špilji
na otoku Patmosu, gdje je Sv.
Ivan prognan 95. godine. Špilja
znana kao Sveta (slikovita) špilja Otkrivenja, sada je okružena
samostanom Sv. Ivana Teologa
(Bogoslova). [Rimski car Domicijan je u dva navrata pokušao ubiti
Sv. Ivana Evanđelistu, pa se jednom prigodom Sv. Ivan pokorio
i uzeo čašu otrovanog vina u
ruke, ali je otrov izišao iz vina u
obličju zmije.]
U antičkom svijetu špilje su bile
posvećene nimfama, mladolikim
i nestašnim stanovnicama izvora vode, rijeka, planina i gajeva
(šumaraka). Pan, božanstvo divlje prirode, boravio je u špiljama, te je često bio štovan zajedno s nimfama. Na Atičkim umjetničkim predmetima, Pan i nimfe
prikazivani su zaklonišno zajedno unutar špilja, počevši od V.
st. pr. n. e. Danas su poznati
desetci špilja posvećenih nimfama i Panu. (Yulia Ustinova,
Caves and the Ancient Greek
Mind, Descending Underground
in the Search for Ultimate Truth,
Oxford University Press, Oxford,
2009, str. 2-3, 29, 31-32, 35-36,
55, 242). Ili prvotno posvećene
Silvanu (Panu), pa naknadno Mitri, kao npr. u Močićima u Konavlima.
O samom Gradu, jezgri slavnog
grada-države Dubrovnika, u jednoj od grčkih teorija o postanju
imena „Ragusa“ govori se kao o
mjestu, prostoru s mnogo škrapa, udubina u kopnu. U novije
vrijeme sjeverni ulaz u Grad je
„Buža“, a na jugu, prema moru,
dvije su „Buže“. Nije li to dokaz
gradskog „grotla smisla“, a sjetimo se i novijeg dubrovačkog
dogovornog besmisla.
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Ne smijemo dozvoliti da naša djeca budu izgubljena
Vi ste ta odličja zaslužili, svojom borbom i radom. Čestitam vam na tome. Partizanski borci su u NOB-i, pisali
najčasnije stranice hrvatske povijesti. To se često puta zaboravlja, a mladi o tome vrlo malo znaju - kazao je, uz
ostalo, Stjepan Mesić
U ugodnom dubrovačkom hotelu „Adria“ vom „U“ mašu po stadionima. Kada govor- jednu trećinu natjerali u bjekstvo, a preou subotu, 14. veljače 2015. godine, izaslanik imo da smo protiv revizije povijesti, jer se stala bi se trećina asimilirala pa bi danas o
predsjednika Republike Hrvatske Iva Josi- dogodilo samo ono što se uistinu dogodi- Hrvatima govorili kao o Traćanima, Ilirima,
povića, bivši predsjednik Republike i počas- lo, mislimo na to da mladi ne smiju dobivati Keltima i drugim koji se nekada bivali na
ni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić, krive informacije, jer će na krivim informaci- ovim, prostorima. Ali to se nije dogodilo
uručio je odlikovanja sedmorici istaknutih jama činiti krive stvari. Istina je da su parti- upravo zahvaljujući veličanstvenoj Narodantifašista iz Dubrovačko-Neretvanske žup- zanski borci u NOB-i izvojevali pobjedu, da no oslobodilačkoj borbi pa, zahvaljujući
anije. Na temelju Odluke o dodjeli odliko- su se borili na pobjedničkoj strani savezni- povijesti koju su pisali partizanski borci, mi
vanja, za osobiti doprinos antifašističkim ka antifašističke koalicije Poslije oslobodi- danas imamo Hrvatsku.
temeljima Republike Hrvatske te promican- lačkog rata nastavljena je obnova i razvoj Iako je to zdravom razumu potpuno jasno,
je tradicija i tekovina hrvatskog antifašizma zemlje, otvarala su se nova radna mjesta, javljaju oni koji, bez ijednog dokaza, vođu i
i civilizacijskih dosega antifašizma, povo- zemlju je uvedena među razvijene zemlje… organizatora Narodno oslobodilačke borbe
dom sedamdesete obljetnice oslobođenja Međutim, ima onih koji imaju jedno iskrivl- – maršala Tita – proglašavaju zločincem.
Dalmacije i šezdeset devete obljetnice pob- jeno usmjerenje, uvijek su protiv, ne sluša- Da li je Tito činio sve dobro, ili sve loše to je
jede nad fašizmom, predsjednik Republike ju što im govorite i ne možete im pomoći, druga stvar. Mi koji smo se bavili politikom
Hrvatske Ivo Josipović odlikovao je Redom oni su izgubljeni. Ali mi ne smijemo doz- znamo što to znači, da možeš napraviti i
Stjepana Radića sudionike Narodno oslo- voliti da naša djeca, da naši mladi budu ono čime si ponosan, a i nešto što nije za
bodilačke borbe: Vericu Radeljević – Karn- izgubljeni. Oni moraju znati istinu…
ponos. Politika je takva, ali kad neku povinčić iz Dubrovnika, dr. Antuna Gavranića Par mjeseci prije završetka Drugog sv- ijesnu ličnost cijenimo, onda je cijenimo u
iz Dubrovnika i Iva Karasvoj njenoj ukupnosti. Gomatića iz Ploča te Redom hrvoriti o Titu znači govoriti o
vatskog pletera antifašiste:
čovjeku i vođi koji je u okIva Milata iz Korčule, Mirka
upiranoj Europi organizirao
Pecotića iz Smokvice, Petra
otpor naroda, stvorio osloPetkovića iz Blata i Aleksanbodilačku vojsku, slobodne
dra Šeparovića iz Vele Luke.
teritorije i državu koja više
U prigodnom govoru
nije bila unitarna nego fedStjepan Mesić je rekao:
erativna i u kojoj je jedna od
„Drago mi je da sam dobio
federativnih jedinica bila Hrdužnost da podijelim odličvatska. Toj državi je do 1948.
ja u ime Predsjednika Regodine uzor bio Sovjetski
publike. Vi ste ta odličja
Savez, a poslije toga je bila
zaslužili, svojom borbom i
uporna na svome putu, razradom i čestitam vam na
voju i demokratizaciji. Ta je
tome. Partizanski borci su u
država završila u otporu
NOB-i, pisali najčasnije
opet jednom zavojevaču,
stranice hrvatske povijesti.
Hrvatska se oslobodila i osTo se često puta zaboravlamostalila na osnovu Ustaja, a mladi o tome vrlo malo
va SFRJ iz 1974. godine po
Odlikovani antifašistički borci i antifašisti
znaju.
U
nastavi
i
kojemu su republike bile
sa Stjepanom Mesićem i Brankom Grošetom na terasi hotela „Adria“
udžbenicima ima dosta redržave. Na tome i na NOB-i
vizionizma. Vidio sam
je nastala Hrvatska… Zato
udžbenik povijesti u kome ispod velike slike jetskog rata, kada je sve već bilo jasno i je važno da se nalazimo i na ovakvim mjesAnte Pavelića piše: „poglavnik NDH“, a par vrlo skoro se očekivala konačna pobjeda tima i prigodama, da se podsjetimo i na te
stranica dalje mala fotografija Tita s karak- antifašističke koalicije, u Postdamu, na per- istine“ – rekao je uz ostalo Stjepan Mesić.
terističnom kapom „titovkom“ na glavi, is- iferiji Berlina, su se zadnji puta našla „veli- U ime odlikovanih zahvalio se Ivo Karapod koje je piše: „Josip Broz, zvani Tito, za ka trojica“: Roosevelt, Churchill i Staljin. matić, borac NOR-a i, uz ostale, sudionik
čijeg su vremena učinjeni mnogi zločini za Zaključili su da svi marionetski režimi i bitaka na Neretvi i Sutjesci: „Dopala me čast
vrijeme i poslije rata“. To čitaju i uče djeca, države stvorene voljom nacifašističkih oku- da se u ime danas odlikovanih i svoje ime
krivo se obrazuju, tako odrastaju pa sa slo- patora i agresora moraju nestati, a države zahvalim na dodijeljenom odlikovanju. Prise vratiti u svoj raniji okvir i sadržaj. Nesta- mili smo ih s posebnim zadovoljstvom kako
ju tako: Mandžuko u Mandžuriji, slovačka znak zahvalnosti Republike Hrvatske za
IZLET NA MAMULU I U KOTOR
tvorevina, Nedićeva Srbija, Rupnikova Slo- našu borbu, dugogodišnji rad i doprinos u
Povodom Međunarodnog dana žena, venija, Pavelićeva NDH i sve druge slične izgradnji i razvoju naše hrvatske domovine.
Udruga antifašista Dubrovnik organizira u nacifašističke tvorevine. Što bi se kod nas To smo činili, kako u ranijem razdoblju nasubotu 7. ožujka tradicionalni jednodnevni dogodilo da nije bilo partizana i NOB-e? šeg života, u vrijeme obrane hrvatske sloizlet na otočić Mamulu, gdje je tokom Vratila bi se unitarna Kraljevina Jugoslavija bode i samostalnosti, tako i danas, a sve u
Drugog svjetskog rata bio koncentracioni i kralj Petar II. Karađorđević i njegov mini- skladu s principima antifašizma i domoljubllogor, i u Kotor. Polazak autobusa iz Du- star obrane Draža Mihailović. Međutim, „ve- ja. To bi trebao biti putokaz u radu i daljnbrovnika je u 7,00 sati, cijena izleta je 150 liki Hrvati“ ne shvaćaju što bi se u takvoj jem djelovanju sadašnjih i budućih naraštkuna i uključuje autobusni prijevoz, prijevoz situaciji dogodilo s Hrvatima da su svi bili aja našeg društva. Vama gospodine bivši
na Mamulu i ručak. Rezervacije mjesta s ustaše? Misle da bi saveznici ostavili NDH i predsjedniče i svima onima koji su u suduplatom ponedjeljkom, srijedom i petkom Pavelića? Nema šanse, vratio bi se kralj i jelovali u dodjeli ovih odličja još jednom
od 10 do 12 sati u uredu Udruge antifašista Draža, i onda bi jednu trećinu Hrvata pobili, velika hvala. kl
Dubrovnik, Anice Bošković bb.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 29
30 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
SMJEŠTAJNI OBJEKTI KOJI SU RADILI IZMEĐU DVA
SVJETSKA RATA U GRUŽU
Lokalna dubrovačka štampa, izvještavajući o prometu turista poslije Prvog svjetskog rata i zalažući se da se turizam
u Dubrovniku i okolici što uspješnije razvija, stalno je isticala potrebu odgovarajućeg ponašanja prema turistima.
Jer, zadovoljni turisti, »kad se povrate natrag u svoju domovinu, bit će živa reklama i najbolja preporuka, koja ne
vrijedi manje od one sa tablama i slikama«.
Mnogi su turisti, nakon ugodnog boravka u Dubrovniku,
isticali svoju želju da se i slijedeće godine ponovno nađu
u ovog gradu. Svjedoči o tome i izjava C. Schontena, holandskog konzula u Nurnbergu, prigodom njegove ponovne
posjete Dubrovniku: »I gle, Dubrovniče, ja sam opet došao.
Moje je srce bilo ispunjeno čežnjom za lijepim, dakle i za
tobom… Ali nijesam sam došao. Prijatelje i zemljake doveo
sam sobom i vodio ih k tebi kao
što
ljubavnik
dovodi svoje prijatelje
svojoj vjerenici... Dubrovniče, pokazao si
se opet najljepšim. Dubrovnik je pravom nazvan biser Jadrana, koji
mi kao djeca tvrdoga
sjevera, niskih maglovitih krajeva sjevernog
mora i ne možemo
zamisliti drukčije, nego kao fantastičan san vječnoga sunca i
vječnoga ljeta«.
Među dubrovačkim lokalnim novinama, koje su izvještavale o
turizmu i zalagale se za interese razvoja turizma, prednjačio je
»Dubrovački list«, koji je donosio i poseban prilog pod naslovom »Dubrovačka rivijera«.
U 1926. g. boravili su u Dubrovniku 27433 turista, od kojih 18310
domaćih i 9123 iz inozemstva.
Za pretpostaviti je da je i jedan dio turista, prije spomenutih,
boravilo i u ovom hotelu i pansionu.
Feljton br. 59
Hotel „Kolodvor“
Ovaj ugostiteljski objekt se negdje spominje kao hotel, negdje kao svratište, a negdje
opet kao gostionica. 1938. g. imao je 12 soba. U reklamnoj poruci iz 1927. piše kako je
u to vrijeme bio u vlasništvu Stjepana Maslaća, a 1931. g. u vlasništvu A. Hirschlera.
Treba napomenuti kako se u Gružu 1902. g. otvorio hotel „Austrija“ pa postoji mišljenje
kako su se hotel „Austrija“ i hotel (svratište) „Kolodvor“ nalazili u istoj zgradi, točno nasuprot nekadašnjoj željezničkoj stanici. Prestao je raditi uoči Drugog svjetskog rata.
U jednoj novini iz tog vremena pronađena je reklama pansiona „Villa Bosna“. Gdje se taj
hotel nalazio autor ove knjige nije mogao pronaći.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
DEŠA DUBROVNIK-OBAVIJEST
STUDENTSKI TEATAR LERO
Edukacije u ožujku
Pomrčina ovoga
petka
DEŠA – Dubrovnik u sklopu provedbe programa „OBRAZOVNI I KREATIVNI CENTAR DEŠA “ započinje s novim ciklusom edukacija za svoje članove u ožujku:
Konverzacijske radionice stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski,
španjolski, ruski…); Informatička radionica početnog i naprednog korištenja računala; Radionica šivanja i krojenja; Radionica tkanja; Radionica veza; Radionica
patchwork tehnike; Radionica slikanja na svili; Radionica crtanja i slikanja. Za sve
informacije ili prijave za edukacije obratite se na telefon 311 625 ili dođite osobno
u prostorije DEŠE u Lazaretima, svakim radnim danom od 08:00 – 16:00 h.
32 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
Studentski teatar „Lero“ će u petak, 20.veljače
2015.godine u Lazaretima s početkom u 19 i 30
sati,odigrati predstavu “Pomrčina” Anice i Ruđera
Bošković u režiji Davora Mojaš. Cijena ulaznice je
20 kuna i može se kupiti trideset minuta prije početka izvedbe.
ACI
Povećana godišnja neto dobit čak sedam puta!
Tvrtka u čijem je sastavu najveći sustav
marina u Hrvatskoj, ACI (Adriatic Club International) prošle je godine zabilježila
pozitivan bruto financijski rezultat od 31,4
milijuna kuna, što je za šest puta više od
dobitka u godini prije i za 6 posto više od
planiranog bruto rezultata. Po odbitku
poreza na dobit u iznosu od 6,2 milijuna
kuna ostvaren je pozitivan neto financijski rezultat od 25,1 milijun kuna, što je, kako
navode iz ACI-ja, za sedam puta više od
neto dobiti ostvarene u godini prije i 6
posto više od plana. Na dan 31. prosinca
prošle godine na stalnom vezu u ACI marinama bilo je 3.395 brodica, što je 2 posto
manje od ostvarenja u 2013. te za 3 posto
manje od plana. Financijski pokazatelji
usluge stalnog veza, koji u poslovnim prihodima za prošlu godinu čine 51 posto,
porasli su za 2 posto u odnosu na godinu
prije i 4 posto su manji od planiranih, dok
su fizički pokazatelji usluge dnevnog veza
sa ostvarenih 104.963 brod dana, za 4
posto niži, a fizički pokazatelji mjesečnog
veza manji za 5 posto. ACI je prošle godine ostvario 201,3 milijuna kuna poslovnih
ZANIMLJIVA TURISTIČKA PONUDA
prihoda što je 4 posto više
nego u 2013., što su pratili i
10 posto niži poslovni
rashodi od 173,3 milijuna
kuna. Materijalni troškovi su
pritom smanjeni za 13 posti, troškovi amortizacije Lukša Lucianović
manji su za 5 posto, a trošk- www.dubrovnikovi osoblja pali su za 4 pos- turistinfo.com
to. Iz ACI-ja uz to izvješće navode i da je tijekom
prošle godine društvo bilo likvidno, da nije bilo
novih zaduživanja i da su sve obveze plaćali
po dospijeću. Izvor: Poslovni.hr
LORENCIN NA ADRIA HOTEL FORUMU:
Turiste voditi u tenkovima “Obvezujući natječaj za
Kupare do kraja veljače”
Za Kupare se obvezujući natječaj pripremao
dugo, a nakon što je
prošlog tjedna “zeleno
svjetlo” dobio i u Hrvatskom Saboru, može
se konačno objaviti i to
još u ovom mjesecu rekao je u ministar turizma Darko Lorencin otvarajući Adria Hotel Forum (AHF) u Zagrebu.
Ministar u očekuje 2015. oko 500 mil. eura investicija u turizam i
hotelijerstvo, što je gotovo 100 mil. eura više nego u prošloj godini.
Udruga tenkista Hrvatske vojske od iduće turističke sezone planira
turiste voziti u tenkovima, kao dio turističke ponude svoje zadruge
koju uskoro namjeravaju registrirati.
“Kada registriramo istoimenu zadrugu, zaposlit ćemo prve radnike, naravno branitelje i krenuti u nabavku tenkova za ovaj posao”,
rekao je koordinator udruge Mario Franić, dodajući kako će ovaj
projekt kandidirati i za sredstva EU. Od države očekuje pomoć u
dobivanju koncesije na zemljišta na kojima bi gradili poligone.
“Trebalo bi nam oko 40 hektara i tu očekujemo pomoć države.
Osim poligona, gradili bi i hostele, restorane i ostalu turističku
ponudu”, kazao je Franić. Istaknuo je kako planiraju gradnju više
poligona, a osim Ravnih Kotara koji bi im bili najatraktivniji zbog
blizine mora, spominje i okolicu Slunja, Karlovca i Knina.
Inače, Udruga tenkista djeluje na razini Hrvatske kao jedna od
brojnih braniteljskih udruga, čiji se članovi žele baviti poduzetništvom.
Predsjednik zadarske županijske podružnice udruge Branko Morić
ističe kako o ovome projektu ne govore puno u javnosti, kako se
nešto ne bi izjalovilo, te da će pokušati nabaviti rashodovane tenkove HV-a koje bi obnovili i prilagodili svojoj ponudi.
“Ako ne uspijemo u Hrvatskoj, pokušat ćemo nabaviti stare tenkove u inozemstvu, nakon čega ćemo sagraditi poligone i ostale
prateće sadržaje”, rekao je Morić.
U udruzi su uvjereni da bi ovakvim projektom privukli brojne turiste, domaće i strane. Zadruga sa sjedištem u Zagrebu djelovala
bi na području cijele Hrvatske, a osnivači su joj zadarski i sinjski
tenkisti. Udruga trenutačno broji 2.000 članova.
Izlet u lječilište Topusko
od 16.3. do 26.3.
Luksuzni autobus - odličan hotel. Dnevno 6
do 8 besplatnih fizioterapijskih tretmana s
liječničkom uputnicom D1. Temperatura termalne bazenske vode oko 35Co
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 33
ŠPORT
1.B.HRVATSKA VATERPOLSKA LIGA
Bellevue stigao do druge pobjede
Vaterpolisti dubrovačkog Bellevuea stigli su do svoje
druge ovosezonske pobjede. Nakon što su u Zagrebu nadigrali istoimenog domaćina 16:5, momčad
Boža Mila Valjala je na bazenu u Gružu, u sklopu
petog kola, nadigrala Delfin iz Rovinja 17:8 (5:3, 2:1,
5:2, 5:2).Gosti su u Dubrovnik stigli kao trećeplasirana momčad sa omjerom 3-1 i osvojenih 9 bodova.
Iako su do sada u sastavu imali pomoć proslavljenog
reprezentativca Samira Barača, on se nije pojavio u
Dubrovniku te je tako Bellevueu uvelike olakšan put
ka drugom uspjehu.Poluvrijeme su ‘Belvijaši’ zaključili
sa prednost +4 (8:4), a u nastavku su samo održavali
stečenu prednost iz prvog dijela utakmice. Na kraju
uvjerljiva pobjeda Bellevuea +9 (17:8). Za Bellevue
su igrali Tino Cvjetković (4 pogotka), Nikola Pavličević
(2), Emilio Tulio (3), Ivan Šteta (1), Ivan Jurić (3), Luka
Vrdoljak (1), Jacob Merčep (1), Toni Rozić, Luka
Mrvičić, Maro Gigović, Tomislav Duždević, Leo
Bogdanović (1), Pasko Šturica i Lujo Srhoj.Nakon
četiri odigrana kola Bellevue je na omjeru 2-2. U 6.
kolu ‘Belvijaši’ odlaze u Šibenik gdje će igrati kontra
Adriatica koji nakon pet odigranih utakmica ima četiri pobjede i jedan remi. Davor Lopin
VRIJEDNA POBJEDA
Evo Squarea među elitom
Dubrovački malonogometaši Gospinom polju su
upisali vrlo vrijedna tri boda kontra HMNK Vrgorca nakon rovovske i prave muške utakmice Square je
slavio 2:1 (2:0). Ovo je vrlo bitna pobjeda Squarea
jer je sada učvrstio četvrtu poziciju, petom Alumnusu
bježi 6 bodova. Prvi su zaprijetili gosti već u 2. minuti
utakmice, polukontru je iskoristio Gudelj – Velaga,
no zaustavljen je od strane Alena Turuka koji fantastičnom obranom spašava svoju momčadi. Potom
je uslijedila dominacija Squarea, ukupno sedam ‘projektila’ prema vrataru Mariu Hercegu koji je redom
branio silovite udarce Jurića (6.), Reza (8.), Đuraša
(9.), Bevande (9.), Cvjetkovića (11.), Jurića (12.) i
Novoselca u 13. minuti utakmice. Apsolutna dominacija Squarea, a koja je potrajala punih 11 minuta,
prekinuo je Pervan u 14. minuti udarcem sa oko 12
metara koji je odsjeo metar pored vrata Turuka. Dominacija i posjed lopte koju je Square imao gotovo 90%
u prvih 15 minuta urodila je plodom kada jeDarko
Rangotovizvrsnom – lob varkom prevario Hercega
za1:0!Potom su uslijedila dvije sto postotne kontre
gostiju, no vratar Alen Turuk brani nemoguće! Za dvije
izvrsne intervencije nagrađen je velikim pljeskom 600injak gledatelja! Svega 6 sekundi prije odlaska na
odmorTomislav Bevandapreuzima sve u svoje ruke;
vuče loptu od svoje polovice, dolazi do svog čuvara,
a kojeg izvrsno vara te potom silovitim udarcem u
rašlje pogađa za2:0! U nastavku Square agresivniji i
prijeti preko Bevanda i Rangotova, no goste u oba
navrata spašava Herceg. U 26. minutiDragan Stankovićsilovito je uputio udarac prema vratima Turuka,
lopta je sretno u bloku domaćih nekoga dirnula i
skrenula pored Turuka za2:1!U 29. minuti Ante
Daničić je izborio kazneni udarac, izvođač je Rangotov, no njegov udarac fenomenalno brani Mario Herceg! S druge strane Vrgorac prijeti preko Marinovića
ali Turuk izvrsno intervenira! Uslijedila je potom agresivna ali i otvorena igra s obje strane. Četiri minute
prije kraja gosti su uveli igrača - vratara čiju je ulogu
preuzeo Duško Martinac. Imali su Vrgorčani par izvrsnih prilika, no Alen Turuk je pokazao odlične predispozicije te je svojim doprinosom na kraju i
najzaslužniji što Vrgorac nije postigao pogodak za
izjednačenje. U 15. kolu Square igra kontra Novog
Marofa
(subota, 21.
veljače)
u Marofu.
34 GlasGrada
- 518
- petak
20. 2.Davor
2015.Lopin
WBFAL REGIONALNA LIGA
Ragusa nadigrala lidera prvenstva,
Lovćen
U 10. kolu WBFAL lige, regionalne lige, košarkašice Raguse u
potpunosti su nadigrale trenutno vodeću ekipu ŽKK Lovćen iz
Cetinja 84:62.Gošće su u Dubrovnik stigle nakon 6-0. Smatralo
se kako će ponuditi veći, duplo veći otpor Ragusi koja je uoči
ovog susreta bila na omjeru 3-1. Istina, i nakon ovog kola Lovćen Jovana Vukoje je bila najefikasnija s 31 košem
je prvi, ima 13 bodova, Ragusa je također ostala na istoj poziciji
uoči ovog susreta, drugoj, a s kojoj ujedno bježi Nikšiću dva boda.U prvom dijelu sezone Ragusa je izgubila
derbi susret 4. kola Regionalne lige. Lovćen je pred 300 gledatelja sa 74:64 (20:18, 13:17, 21:13, 20:16)
dobio Ragusu te je tada ostao sam na vrhu sa skorom 4/0.Sada, u 10. kolu, u Gospinom polju, pred 40-ak
gledatelja, uspješnija Ragusa. Vratile su Dubrovkinje gošćama iz Cetinja za jedini poraz, i to s kamatama,
84:62.Uspjeh protiv Lovćena Ragusa je ostvarila u sastavu: Vukoje (31), Haklička, K. Zarač, Benić (18), M.
Zarač, Petrović (10), Nenada, Kalauz, Popović (4), Pocrnjić, Miloglav (20), Matić (2). Davor Lopin
ODBOJKA
Lapađani županijski
prvaci
Drugu godinu za redom
odbojkaški tim OŠ Lapad osvojio je prvo mjesto u županiji.
Trener
ove
uspješne
odbojkaške ekipe prof. Mario
Varezić ponosno ističe da
tijekom natjecanja nisu izgubili
niti jedan set, a kamoli utakmicu. Ponosan je na njihovo
uzorno ponašanje i upornost.
Zbog ovog uspjeha primila ih
je i ravnateljica škole Mirjana
Kaznačić, te ih prigodno počastila. Čestitala im je na postignutom rezultatu, te zahvalila što
svojim radom doprinose ugledu škole. Pohvalila ih je jer im
nije teško, dok se pripremaju za
regionalno natjecanje svako jutro prije nastave dolaziti na treninge u školsku dvoranu. Ovim vrijednim sportašima želimo puno uspjeha na regionalnom natjecanju, iako je i sam plasman na njega veliki uspjeh. Učenici
su: Leo Kokanović, Vito Butigan, Filip Vujičić, Đivo Čerjan, Marino Gabrieri, Mateo Crnčević, Vlaho
Šojka, Matej Hrtica, Josip Bulić, Marin Vlašić i Petar Koprivica. Doris Raguž
A-2 LIGA KOŠARKAŠA
Dubrovnik nakon tri pobjede upisao poraz
Prava košarkaša drama odvijala se tijekom svih 40 minuta u susretu između KK Dubrovnik i Jazina iz Zadra, a sve u sklopu 16.
kola A-2 lige - južna skupina u kojoj su gosti na kraju slavili 80:85
(24:20, 18:24, 16:18, 22:23). U prvoj četvrtini Dubrovnik je stalno
hvatao Zadrane koji su već na samom početku pobjegli na +7
(10:17). Kako je kraj četvrtine odmicao tako su igrači Denisa Bajramovića sve bolje i bolje igrali. Odličnom i čvrstom obranom te
rastrčanim, brzim i kvalitetnim napadom, Dubrovčani su prvu
četvrtinu zaključili sa prednosti 24:20. U drugoj dionici gosti kreću
odlučnije te je zaključuju sa 6 poena razlike (18:24), a što je za
ukupno na poluvremenu 42:44.Treća dionica također je pripala
gostima (16:18) u kojoj bilježimo novo ‘hvatanje’ zaostatka Dubrovnika koji je tri minute prije odlaska u posljednju dionicu imao
56:53. Ipak, uoči posljednjih 10 minuta Zadrani imaju +4 (58:62).Ključnim se na kraju pokazalo to da je Dubrovnik izgubio snagu u
završnici, posljednjoj dionici, radi stizanja rezultatske prednosti
ODBOJKA
Dubrovkinje izgubile u Osijeku
Odbojkašice Dubrovnika poražene su u Osijeku u sklopu prvog
kola drugog kruga prvenstva. Domaćin je bio uspješniji 3:0 (25:21,
25:19, 25:16). Osim što je Dubrovnik poražen u Osijeku na ruku
im nije išao poraz Drenove jer je Nova Gradiška tim uspjehom
preskočila Dubrovkinje na ljestvici. Idući vikend Dubrovnik dočekuje
Novu Gradišku, a Drenova je domaćin Osijeku 06. Na ljestvici vodi
Nova Gradiška sa 16 bodova, Dubrovnik je drugi sa 14, a slijede
ga Osijek sa 9 te Drenova (4). Davor Lopin
tijekom cijele utakmice. Iako su gosti
imali +10 (71:81) 25 sekundi prije kraja
Dubrovnik je 6 sekundi prije kraja došao
na samo -5 (78:83). Do kraja su Dubrovčani čak mogli i do još veće drame,
no polaganje Habula i neiskorišten posljednji napad ostavile su Jazine na +5
(80:85). Napomenimo kako su košarkaši Dubrovnika na kraju utakmice nagrađeni veliki pljeskom za veliku borbenost tijekom cijele utakmice. Pokazali
su da se može, stizali su i prestizali prednost Zadrana, no ipak je sve ostalo na
tome da su Jazine iskusnija i kvalitetnija
momčad od Dubrovnika. Nažalost, nakon tri uzastopne pobjede, Dubrovnik
je upisao poraz te je sad na omjeru 8-8.
Davor Lopin
II.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUG
37. PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU
Šesta pobjeda Dubrovnika
Favoriti s lakoćom do novih bodova
Rukometaši Dubrovnika uspješno su
otvorili drugi dio natjecanja 2. Hrvatske
rukometne lige – južna skupina. U županijskom derbiju u Gospinom polju koji
je odigran pred oko 150 gledatelja Dubrovčani su nadigrali RK Korčulu 36:22
(21:8). Najviše zasluga za uvjerljivu
pobjedu RKHM Dubrovnik idu 23-godišnjem Kristijanu Janđelu, novom vrataru i ujedno jedinom pojačanju RKHM
Dubrovnik u polusezoni. Janđel je u
prvih 15 minuta utakmice imao 8 obrana, a nemoćnim protivnicima je u to
vrijeme dopustio samo tri lopte iza
svojih leđa (11:3).
Na poluvremenu je Dubrovnik imao
+13 (21:8), a glavna karika na vratima
Dubrovnika nakon prvih 30 minuta
imao je čak 12 obrana. U nastavku susreta, a prvi rezultatu 26:11 u 42. minuti,
trener Dubrovnika povukao je Kristijana Janđela na klupu, a uveo Aldina
Hajdarevića koji je u 18 minuta na parketu imao šest obrana računajući i
jedan obranjeni sedmerac. 23-godišnji
Kristijan Janđel je debi u dresu Dubrovnika zaključio sa upisanih 17 obrana! Uz promjene na vratima, trener Vlahić je uveo i mlade igrače koji su uvelike iskoristili ponuđenu minutažu. Pod
vodstvom Vide Vlahića dubrovački
rukometaši igrali su u sastavu Kristijan
Janđel (17 obrana), Aldin Hajdarević (6
obrana), Antonio Obradović, Leo Brnin
4 pogotka, Anes Avdić 8, Teo Putica 2,
Marino Gabrieri 1, Nikša Bušlje 6, Dino
Avdić, Maro Dabelić 4, Admir Čustović
3, Martin Prskalo 3, Maro Peručić 4, Antonio Žilić i Marin Rokolj 1.
Dubrovnik je iskontrirao Korčulu, nanio joj neugodan poraz, ukupno deveti
prvenstveni. S druge strane Dubrovčani
su stigli do svoje šest pobjede s kojom
su ujedno osvojili 12 osvojenih bodova. U 13. kolu RKHM Dubrovnik je slobodan, a u 14. kolu koji se igra 28. veljače gostuje kod Arbanasa.
Davor Lopin
MALI NOGOMET
uvijek neslužbenim informacijama igrati
će se trokružno, no do konačne potvrde
čeka se HNS. Square će tako u slučaju
samo jedne pobjede osigurati plasman
na završnicu PH. Juniori su s druge
strane svoju šansu prokockali porazom
2:1 u prošlom kolu od Vrgorca na svom
terenu. Istina, bili su još u igri nakon
toga, no nakon današnjeg remija u
Makarskoj (Novo Vrijeme/3:3) ostali su
bez šanse o plasmanu u daljnju fazu
natjecanja. Pogotke za momčad Matea
Delića postigli su Marko Kuraja, Stjepan
Skurić i Antonio Čupić. Davor Lopin
Pjesma kadeta Squarea
Kadeti ŠMN Square – Župa dubrovačka uspješno su zaključili gostovanje u
Makarskoj. Pod vodstvom Matea Saulana, kadetski uzrast danas je nadigrao
Novo Vrijeme 3:0. Ponovno je bio
raspoložen Andro Zarač koji je ovaj put
postigao dva pogotka. Dodajmo da je
mrežu makarskog sastava prvi otvorio
Antonio Konsuo. Do kraja natjecanja
preostala su još dva kola, u Dubrovnik
stižu Novo Vrijeme i Vrgorac. Prema još
III. KOLO DALMATINSKE LIGE U BADMINTONU
13 medalja Dubrovčana
Završilo je 14. kolo 37. prvenstva Dubrovnika u stolnom tenisu, pri čemu su
u 1. ligi tri utakmice završile očekivano
pobjedama favorita, a jedna je bila derbi kola.
Ekipe Marinkolor i Lapadkolor podijelili su bodove odigravši 5:5. Bliža pobjedi je bila ekipa Lapadkolora koja je
nakon 8 partije u meču vodila 5:3 ali je
Marinkolor u zadnje dvije utakmice
meča uspio pobjedama izboriti remi u
meču. Najbolji i najkorisniji igrač utakmice bio je Milo Stražičić iz ekipe Lapadkolor koji je svojoj ekipi donio 3
pojedinačne pobjede.
OŠ Cavtat-Konavljanin pobijedila je Eurokarbona 6:4, koja je ovaj meč odigrala s dva igrača. Najkorisniji i najbolji igrač utakmice bio je Vedran Đurđević iz
pobjedničke ekipe s 3 pojedinačne
pobjede kao i pobjedom u paru s Juricom Prpićem.
Geoplan XYZ je bio bolji od Šampinjona rezultatom 8:2, koja je ovaj meč odigrala s dva igrača. Pobjedničku ekipu
do pobjede je doveo Damir Gleđ s maksimalnim brojem pojedinačnih pobjeda, kao i pobjedom u paru s Dragom
Kasačem.
Geopolan je lako došao do pobjede u
meču s ekipom Lea travel rezultatom
9:1, koja je ovaj meč odigrala s dva igrača. Najkorisniji i najbolji igrač utakmice bio je Ante Jupek s 3 pojedinačne
pobjede, kao i pobjedom u paru s Nedjeljkom Ogrestom.
Nakon 14. kola u 1. ligi vodi ekipa
Marinkolor s 39 bodova, na drugom
mjestu je Geoplan s 37 bodova a na
trećem OŠ Cavtat-Konavljanin s 36
bodova.
Nakon 14. kola u 1. lizi u pojedinačnoj
konkurenciji vodi Filip Mikulić iz ekipe
Marinkolor s 39 pobjeda i 120
dobivenih setova.
U 2 lizi sve tri utakmice završile su očekivano pobjedama favorita.
Dubrovnik je rutinski savladao Luku
Sorkočevića 10:0. Najbolji igrač utakmice, bio je Kemal Halilović koji je pobjedničkoj ekipi donio tri pojedinačne
pobjede bez izgubljenog seta.
Srđ je pobijedio ekipu Libertasa 7:3.
Najbolji igrač pobjedničke ekipe bio je
Dejan Strelec koji je svojoj ekipi donio
tri pojedinačne pobjede.
Ekipa Halo 92 je bila uvjerljiva protiv
Agram lifea rezultatom 10:0. Sva četiri
igrača pobjedničke ekipe ostvarili su
maksimalan broj pobjeda bez izgubljenog seta.
Nakon 14. kola u 2. ligi vodi ekipa Dubrovnika s 39 bodova, na drugom mjestu je ekipa Halo 92 s istim brojem bodova ali s nešto lošijim skorom dok je na
trećem Srđ s 29 bodova.
Nakon 14. kola u 2. lizi najbolji pojedinačni rezultat ostvario je Mario Obrovac s 42 pobjede i fantastičnim skorom
od 126 dobivenih i svega 3 izgubljena
seta.
Josip Sudarević
STOLNI TENIS -SUPER LIGA-MUŠKI
Dr. Časl-Libertas- Marinkolor 4:1
U subotu 14.veljače u Zagrebu je unaprijed odigran susret Dr.Časla i LibertasMarinkolora, a koji se po rasporedu trebao igrati 4.ožujka u Dubrovniku. Susret je
završio pobjedom ekipe Dr. Časl rezultatom 4:1. U subotu 21.veljače u Dubrovniku gostuju Donat iz Zadra i Split. Utakmica sa ekipom iz Zadra počinje u 11 sati,
a s ekipom iz Splita u 18 sati. Utakmice se igraju u sportskoj dvorani, ulazak
slobodan. V.Komarica
MEMORIJALNI TURNIR “ĐURO DUBENIK”
Dobri rezultati mladih igrača Libertas-Marinkolora
U subotu 14.02.2015. u Splitu se odigralo treće kolo Dalmatinske lige u badmintonu. Osim domaćina, nastupili su
klubovi iz Dubrovnika, Makarske i
Zadra. Dubrovčani su prema očekivanjima bili najbolji sa 13 osvojenih medalja (6 u pojedinačnim i 7 u parskim
konkurencijama), a najuspješniji pojedinac turnira je bila Barbara Janičić,
članica Badmintonskog kluba Aedium
iz Dubrovnika, koja je osvojila 4 zlatne
medalje. Igrači Aediuma su ostvarili sljedeće rezultate:
Marko Janičić (2.mjesto) – pojedinačno
do 11 g. (poletarci), Lana Korać
(4.mjesto), Lučia Galjer (7.mjesto), Nika
Matana (8.mjesto) i Nika Masle (9.mjes-
to) – pojedinačno do 11 g. (poletarke),
Barbara Janičić (1.mjesto) i Andrea
Vlašić (3.mjesto) – pojedinačno do 13
g. (ml.kadetkinje), Barbara Janičić i
Andrea Vlašić (1.mjesto) - ženski parovi do 13 g. (ml.kadetkinje), Barbara
Janičić (1.mjesto), Katarina Matana
(2.mjesto), Nikolina Kabiček (3.mjesto),
Andrea Vlašić (4. mjesto) i Gea Korać
(5.mjesto) – pojedinačno do 15 g. (kadetkinje), Barbara Janičić i Andrea
Vlašić (1.mjesto), Katarina Matana i Nikolina Kabiček (2.mjesto), Gea Korać
sa suigračicom iz Zadra (3.mjesto) ženski parovi do 15 g. (kadetkinje).
Iduće kolo, koje ujedno i zadnje, igra
se u travnju u Zadru. M.J.
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr www.dbksport.com
U Dugom selu je 14. i 15. veljače odigran međunarodni memorijalni turnir “Đuro
Dubenik”, na koje je sudjelovalo više od 400 mladih igrača. Iz Libertas-Marinkolora
sudjelovali su kadeti: Nedjeljko Ogresta i Ivan Šeparović, junior Filip Mikulić i
juniorka Lidija Vranješ. Nedjeljko Ogresta ostvario je 4 pobjede i došao do šesnaestine finala. Ivan Šeparović ostvario je 5 pobjeda i došao do osmine finala. Filip
Mikulić ostvario je 5 pobjeda i stigao također do osmine finala, a Lidija Vranješ je
ostvarila 6 pobjeda i došla je u četvrtfinale, gdje je tijesno izgubila, a bila je korak
do medalje. Vodstvo kluba zadovoljno je igrama i rezultatima mladih igrača.
V.Komarica
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Pobijedio par Stanković-Košta
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran je u ponedjeljak 16.02.2015.
u hotelu Royal Princess. Nastupilo je sedamnaest parova uz Cross-Imps obračun.
Pobijedili su Zdenko Stanković i Vedran Košta. Zanimljivost turnira je prvi nastup
tečajaca, igrača koji su nedavno završili klupski tečaj. Najuspješniji tečajac je
Mario Majstorović na jedanaestom mjestu u paru s Joškom Đilovićem..
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 35
U SEBASTIANU
Paljetkove „Slike za Liliput“
Galerija Sebastian je povodom
Valentinova priredila izložbu slika akademika Luka Paljetka,
koja je otvorena u subotu 14. 2.
Riječ je o 1137 minijatura
(kolaža formata 2x3 cm) koje su
objedinjene u ciklus “Slike za
Liliput”.
Izložbu je otvorio njezin autor
Milan Bešlić ističući kako Luko
Paljetak predstavlja jedinstvenu
stvaralačku osobnost u hrvatskoj umjetnosti. On je
pjesnik, prevoditelj, kazališni i
likovni kritičar, redatelj, feljtonist,
esejist, pisac za djecu… a kao
čovjek „čudesne invencije“ svoju golemu stvaralačku energiju
vrsno predočuje i u likovnom
mediju, kazao je Bešlić, koji je
ujedno i autor teksta o Paljetkovu slikarstvu u pratećem katalogu izložbe.
Uvijek sam lakše mislio u slikama, pamtio slike, uz njihovu
pomoć shvaćao i same slike i
ono što uvijek stoji iza slika, rekao je Paljetak. Podsjetio se
dana kada je poželio biti slikar i
umjetnik poput Antuna Masle,
Đura Pulitike, Iva Dulčića i
drugih od kojih je učio. Oni su
bili moja Akademija, naglasio je
Paljetak.
Tijekom studija na Filozofskom
fakultetu u Zadru drugovao sam
i s mnogim zadarskim slikarima.
Studij sam završio 1968., iz
Zadra sam otišao 1978. u Dubrovnik. Nastavio sam stara i
stvorio nova slikarska druženja.
Put – književni – već mi je bio
određen kao rezultanta mnogih
mojih volja i ne-volja, posut
ružama moga Nečastivog i
popločan pločama moga Straduna. Žudnja za slikanjem nije
me nikad napustila. Slikao sam
kad god sam mogao, razvijajući
tako sve više svoj način –
slikarstvo za siromašne, za Liliput, rekao je Paljetak objašnjavajući brojnim ljubiteljima likovne
umjetnosti kako su nastajali
kolaži koje svestrani akademik
stvara od iskorištenih tableta
(formata 2 x 3 centimetra) za
insekticidne električne aparate.
Izložba u Sebastianu Paljetkovo je četrnaesto samostalno
predstavljanje u Hrvatskoj i Sloveniji od 1988., izlagao je i na
osam skupnih izložaba, te ilustrirao sedam vlastitih knjiga.
Nakon dubrovačke izložbe koja
je otvorena do 1. ožujka Luko
Paljetak će se s ciklusom „Slika
za Liliput“ do kraja srpnja predstaviti u Varaždinu, Koprivnici,
Šibeniku, Požegi i Vukovaru.
L.B./dubrovniknet team
ROBOCUP OPEN DUBROVNIK 2015
Međunarodno robotičko natjecanje u Dubrovniku
Informatički klub Futura i Zajednica tehničke
kulture grada Dubrovnika i DNŽ u suradnji
sa Županijom i Gradom organizira ‘’RoboCup Open Dubrovnik 2015'’, međunarodno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola u nekoliko robotičkih disciplina koje
će se održati 22. veljače, 2015.godine u
Velikoj dvorani – Gospino polje, od 09 do
17 sati.
Dubrovnik ovo natjecanje organizira po drugi put, no ove godine je natjecanje poprimilo
međunarodne razmjere, te sudjeluje 60
ekipa, odnosno 150 natjecatelja osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta
iz Hrvatske i Slovenije.
Riječ je o natjecanju učenika osnovnih i
srednjih škola u nekoliko robotičkih disciplina. Nositelj natjecanja je Hrvatski robot-
ički savez (HRS).
Natjecanje se odvija u sedam kategorije,
jedna od kategorija je i ‘’Robo Alkar’’ koja
je otvorena za sve posjetitelje. Prva Robotička alka održala se 2009. godine, a riječ je
o specifičnom obliku hrvatskog robotičkog
natjecanja u kojemu se spaja tradicionalni
folklor i suvremena tehnologija.
Informatički klub Futura dao je izniman
doprinos u formiranju i obuci prvih dubrovačkih timova, koji su u manje od godinu dana nabavili potrebnu opremu, educirali mentore i formirali Centar robotike, kojeg
danas pohađa pedesetak učenika.
Cilj “RoboCup-a” je promocija robotike u
Gradu, koji je otvoren mladim inovatorima,
novim tehnologijama, ali i poticanje učenika, mentora i roditelja na važnost ranog
ODRŽAN 17. PO REDU
Maškarani bal
djece Mokošice
17. Maškarani bal djece Mokošice održan je u nedjelju 15.veljače u Eko parku Ombla u Mokošici.
Razdraganost i veselje dječjih maškara bila je na
svakom koraku… glazbu je puštao DJ Mokoš-Boy,
a nije nedostajalo ni krafni od čokolade, grickalica, sokića, balona, nagrada i poklončića za koje
su se pobrinuli naši volonteri, i mali i veliki. Hvala
donatorima iz Mokošice i Grada. Nakon predstavljanja svih dječjih maškara i maškarica našem žiriju, žiri je podijelio 10 nagrada najljepšim maškaricama…
Voditeljica Jadranka Šimunović
36 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
usmjerenja djece i mladih ka odabiru i bavljenju tehničkim znanostima, kao zalog za
budućnost zdravog i inovativnog društva,
konkurentnog gospodarstva.
Inače, Hrvatska ima i svoju Robo
reprezenatciju koja je do sada uspješno
konkurirala na svim velikim natjecanjima.
Na natjecanju u Nizozemskoj ‘’RoboCup’’
osvojili su prvo mjesto, dok su na natjecanju Robocup u kategoriji robotskog spašavanja žrtve (Robo Rescue) održanom u
Istanbulu i Mexico Cytiju osvojili drugo i
treće mjesto.
Posebni gosti na ovogodišnjem međunarodnom RoboCup-u u Dubrovniku biti će
predstavljeni na prigodnoj konferenciji uoči
natjecanja – oni su poseban team – također, najbolji u Hrvatskoj!
EKO OMBLIĆI
UČIMO HRVATSKI
Meni trebaš ti za ljubav
Smiješak i
smijeh
Pod motom Meni trebaš ti za ljubav Eko Omblići & Zeleno Sunce i mladi Mokošice prošlu
subotu su obilježili Valentinovo-Dan ljubavi. Prvo su čitali svoje pjesme o ljubavi a potom
pjesme koje su napisali ekoaktivisti Eko Omblići & Zeleno Sunce iz prethodnih generacija.
Natječaj
„Važnost
prirode u
našim
životima“
Pozivamo svu djecu i mlade da
se odazovu na naš 28. Dječji likovno kreativni natječaj na temu „
Važnost prirode u našim životima“. Draga djeco i mladi, vaše likovno kreativne uratke šaljite na
našu adresu, zaključno do 6.
ožujka 2015., Eko centar Zeleno
sunce, Eko-Omblići , 20236
Nova Mokošica, Od izvora 74 Ili
ubacite u naš zeleni sandučić na
Eko centru. Naš stručni žiri izabrat
će i nagraditi 7 najboljih likovno
kreativnih uradaka 7.ožujka 2015.
godine u Eko centru Zeleno
Sunce. Jadranka Šimunović
DVA SKALINA, UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA - U spomen na našeg dragog Željka
Marinovića, umjesto cvijeća, 150 kuna prilažu Desa i Branka
Slijepčević. Umjesto cvijeća za pok. Miša Kesoviju, obitelj
Pera Pulitike prilaže 200 kn. U spomen na Željka Marinovića,
umjesto vijenca, 300 kn prilaže Drage Čučković. U spomen
na Željka Marinovića, umjesto vijenca, Dubravka Baničević
prilaže 200 kn. U spomen na Željka Marinović, umjesto vijenca, 200 kn prilaže Mara Hruška. Umjesto vijenca za pok.
Matildu Deberti, obitelj Viđen prilaže 300 kn. U spomen na
Marijetu Karaman, sestru naše kolegice, III razred Klasične
gimnazije prilaže 1.300 kn. Umjesto vijenca za pok. Marijetu
Karaman, zaposlenici Zavoda za mediteranske kulture Lapad prilažu 300 kn. Maja Sršen donira 100 kn. U spomen na
dragu rodicu Biserku Đurić, Zlatko Šperanda i Vedrana
Brboleža s obiteljima prilažu 300 kn. Umjesto vijenca u
spomen na pok. Radmilu Grbić, 210 kn prilažu obitelji Koroman, Marković, Kodžaga, Pikić, Kurtović, Ivanišević i Kljunak.
Udruga zahvaljuje na donacijama. Molimo da tekst uplate
dostavite putem telefona/telefaksa 416 221, ili na E-mail
[email protected].
Udruzi “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen
na dragog kap. Antu Jerkovića, Pero Kulaš 500 kuna. Toplo
zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad
Udruge. IBAN kod OTP Banke HR9124070001100302492.
Tekst objave na fax: 312 – 300 ili email: [email protected]
Vjerojatno će se naći čitatelj koji će se
zapitati što se ima pisati o smiješku i
smijehu kada je svakomu jasno što je
jedno, a što drugo. Tako je, i dotični će
se s pravom začuditi, ali samo ako je riječ
o našoj svakidašnjici i životu. Međutim,
Alemko Gluhak iz Zavoda za lingvistička
istraživanja HAZU temi pristupa s lingvističkog stajališta i vjerojatno o tome ima
što reći pa pogledajmo:
“Zapravo se već iz tih riječi može uvidjeti
kakva je razlika između imenice smijeh i
imenice osmijeh, smiješak te između
glagola smijati se i osmjehivati se, smiješiti se i drugih sličnih. U starijem jeziku
te se riječi nisu mnogo razlikovale, no
danas, u današnjem hrvatskom standardnom, književnom jeziku između njih
postoji razlika.
Razlike se mogu najbolje uočiti po
primjerima. Smijeh može biti glasan,tih,
zvonak, u smijeh se može prasnuti, od
smijeha se može pucati, kidati, kriviti,
savijati, valjati…Smijati se može glasno,
tiho, zvonko… U takvim sklopovima ne
bi išle riječi smiješak,osmijeh, smiješiti se,
osmjehivati se.
Uostalom, evo još jedne očite razlike:
možemo se smijati komici nekoga komičara, a na ulici mu se možemo nasmiješiti. Evo i još jedne: možemo se smijati
i nečijoj gluposti, ali na glupost se sigurno nećemo smiješiti. I Još jedna: nekim
se lotašima (igračima lota) – sreća nasmiješi ili osmjehne, ali ne bi im bilo drago da im se sreća smije.
Smiješite se – ali znajte kada je smiješiti
se, a kada smijati se.”
U kakvim prilikama i vremenima živimo,
bogme malo kome može biti do smijeha
pa čak i do smiješka. T.K.
Obavijest o smrti
LUKO MUHOBERAC, 1920.
LJUBICA BOGDAN, 1920.
SLAVKA ROZIĆ, 1925.
MARIJA VLAHUSIN, 1926.
MIODRAG CAKIĆ, 1927.
VLAHO DUPLICA, 1928.
LJUBICA BURINA, 1929.
MARIJA SRIJEMSI, 1929.
KATE VITKOVIĆ, 1929.
NIKE MARKOVIĆ, 1930.
FRANICA, BOSOLT, 1930.
FEHIM AVDIĆ, 1931.
VIKTORIJA SADIKOVIĆ, 1932.
MANDE HODŽIĆ, 1933.
TEREZIJA DUBČIĆ, 1933.
KATE PULIĆ, 1935.
MARIJA KALINIĆ, 1937.
ŠIMA BORAS, 1938.
MARIJA MARGARETIĆ, 1940.
ILINKA MILIĆ, 1945.
MILORAD SETENČIĆ, 1949.
BRANKICA ČUSTOVIĆ, 1964.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Tuđa muka ne odrani unuka
Mato je iskusijo pa zna da je u svakomu bremenu ili nebremenu čejadetu život pošo u ništo
ako nema u što i su što
Kadarke je pokonja Rade puštala dušu,
a bila se napatila ko malo ko, nema tega
u Srednjemu Selu ko nije reko:
- Spasila se!
Pokonja Rade je, kaže Sele, ostala zadnja od Vukovije. Ona je bila najmlađa
Vukova sestra. Druge tri su se udale. Sve
tri u Donju Bandu. Njome se nešto nije
oćelo. Isto, ko što se i Vuku nije dalo.
Ijako je bila brza na jeziku, nije bila od
zla. Kadarke je ostala sama u kući, govorila je:
- Gledam učinje koliko mogu, i komu
mogu, a da koli će ko i mene po staros
prigleda…
Vukova kuća bila je jedna od bojije kuća
u Srednjemu Selu. Dok je bilo muške
snage orcalo se, skakalo, lećelo, ne
počivalo. Nije se, što se ono reče, imalo
kad ni Boga moli. Cijeli život, kaže Pero,
gore-doje, tamo-vamo, a što… ništa! Ali
kadarke su ušle boleštine u kuću, sve se
stroncalo. Pošlo po vragu. Vukova se
loza smekla pa je danaske, žali Bože, sve
u plotini. I miri se jedva vidu od brštana.
- Ne do Bog niđe i nikomu pustolovine –
govorila je pokonja Janina baba Januka.
Pripovijeda Jane kako se u Vukovije i
neđejom nije počivalo. A vazdarke bi
nešto agurali. Kadarke bi se rodilo muško, a sve dok se ne bi krstilo, u kući se
nije smjela objesi torbica o rame. Ili, ne
do Bog, poj u koga poj zaima malo soli.
Ili što drugo.
Žensko dijete se, žali Bože, nastavja
Jane, gledalo ko tuđ ručak. U kući se nije
smjela raspeli ombrela ili muški stavi
kapu. Tako je u Vukovije bilo. Eto…
Pokonji Jozo je živijo u brijeme kadarke je
svak o svakomu zno pa, deboto, sve. Što
se reče: i đe mu kokoš nosi jaje. I dobro, i
naopako. Tadarke se nije, ko danaske,
moglo ništa sakri. Ne može se ni danas,
kaže Sele, ali ko to o komu više vodi računa. Svak živi za se, o sebi, dok se prije nije
gledalo samo sebe vengo se prvo svega
živjelo za kuću. Za famiju. Donosilo se i prinosilo. Ne iznosilo.
Govorilo se, kaže Jane, i to, kako tuđa muka
ne odrani unuka. Sina može, ali unuka ne
može. To se, kaže ona, oćelo rije da neće
na dobro svrši oni što mu je zinula guzica
na tuđe. Pogotovo na ono đe se suza prolila.
Ko se, kaže Pero, nije akomodo bremenima, neće ni ona njemu bi naklonjena.
Pero ko Pero! U svakomu je bremenu bijo
barjaktar. Mato za razliku od njega, u svemu, je imo i ima mjeru. Nije ni jude ni bremena, a ni barjake, ni podcjenjivo ni precjenjivo, pa se, kako kaže, nije mogo u ništo vele ni razočara. I nije ga moglo ništa
vele ni iznenadi.
Zato se Pera, za razliku od Mata, i danaske
more lašje pogodi u žicu. Podbos. Podurkat. Mato je iskusijo pa zna da je u svakomu bremenu ili nebremenu čejadetu život
pošo u ništo ako nema u što i su što.
I da svuđe vaja z Bogom poj i š Njim doj. I
da o svemu vaja prvo promisli, da se śutra
ne bi moro misli. I da śutra, nedo Bog, u te
upiru prstom. Śutra u te, a prośutra u koga
tvoga. I da ti rozi od briga niknu. Zato se,
govorijo je i pokonji Jozo, najboje prekrsti
onega od čega se ne more ni naprijed ni
nase. Ni gore ni doje.
Mato nije ni četres pete mislijo da je Bogu
Piše:
Antun Švago
došo kraj, niti je devedeset prve umislijo
da je došlo brijeme koje nigda proj neće,
vengo se vazdarke drži tega da ne vaja
pjuva u pjat iz kojega si do juče ijo.
Najlašje je udara po krepanu tovaru i bremenima koja su pasala. I iz dana u dan
palamudi. I misli ako imaš, da moreš sve
što ti na um pane. Stari su za take, što
im je takulin zamijenijo moždane, kaže
Jane, govorili:
- Pun je solada ko sopa govana.
Lako je u dobru bi dobar, ali treba zna
da će najegnu i ono drugo. Ako neće u
tvomu zemanu, oće u zemanu tvoje
đece, tvojije unuka… Govorijo je pokonjik:
- Ko ne opujiva, lako se opari.
Đe se ne drži do svoga, a đe došalac
kolo vodi, tu će se – kaže Mato – okoradži
tuđe, a sulentra svoje. A đe se pobaci
svoje, to je ko loza, za koju se govorilo:
nešto zima, nešto škvrji, ostali samo prji.
Svuj ti Bog do, govorila je pokonja Januka, a ne do ti pro pameti proj. U svemu
imaj mjeru, i ono što ti vazdarke treba bi
na pameti je: ne da guzici na voju. I ne
budi gulozan, pa da za tobom govoru:
- Grlo bječva, guzica vreća!
Budi zadovojan, kaže Jane, s onijem što
ti je Bog do. I dobro ti poso stoji! Ne umisli
se da si neko i nešto, jerbo se s te stramputice nigda niko vrnuo nije. Napuvano
čejade, ono što je puno sebe, je ko i prazna vreća. Puna puncata praznine. I ne
more, pa ne more, sta uzbrdo. Pokonji
Jozo je zato užo rije:
- Čejadetu je sve lašje bi vengo osta čejade!
BAL MATICE UMIROVLJENIKA DUBROVNIK
Plesali i pjevali
do dugo u noć
I ove je godine u organizaciji Matice umirovljenika Dubrovnik organizirana zabavatradicionalni bal umirovljenika. Svake godine u hotelu „Ivka“ okupi se velik broj naših
članova. Umirovljenici dođu, zabave se,
druže, zapjevaju i zabalaju, neki u pratnji
supruga ili supruge a neki prijatelja ili prijateljice.
„Ove godine me posebno veseli da se
odazvao velik broj mlađih novo učlanjenih
umirovljenika. Ima ih sa cijelog područja
naše općine“ - rekla je Luce Gvozden predsjednica Matice umirovljenika Dubrovnik
koja je uz svoje umirovljenike već 20 godina i za njih neumorno radi.
38 GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015.
Ali, kako sama kaže, ništa joj nije teško, jer svaki posao kojim se netko bavi, prije svega
taj posao mora voljeti. A ona upravo u radu sa svojim umirovljenicima, članovima Matice,
istinski uživa. Osim bala Matica umirovljenika organizira tijekom godine brojna uspješna
druženja i putovanja na zadovoljstvo svih svojih članova.
SVEUČILIŠTE DUBROVNIK
U Dubrovnik stigli novi
Erasmus studenti
Orijentacijski tjedan (Orientation week) za strane studente koji će, u okviru
Erasmus+ programa, ljetni semestar akademske 2014./2015. godine
provesti na Sveučilištu u Dubrovniku odvija se u tjednu od 16. do 20.
veljače 2015., u organizaciji Službe za međunarodnu suradnju i neprofitne organizacije Erasmus Student Network Dubrovnik. 25 novih studenata
iz devet europskih zemalja susrelo se u Sveučilišnom kampusu s prorektorom za međunarodnu suradnju i znanost prof. dr. sc. Vlatkom Lipovcem, pročelnikom Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju doc. dr. sc.
Nebojšom Stojčićem, nastavnikom na Odjelu za komunikologiju izv. prof.
dr. sc. Matom Brautovićem i zaposlenicima Sveučilišta. Dobili su sve potrebne informacije vezane uz studiranje u Dubrovniku, a imaju organiziran
i društveni program. Prorektor Lipovac zaželio je svim studentima dobrodošlicu i ugodan boravak na Sveučilištu u Dubrovniku. Izv. prof. dr. sc.
Brautović predstavio je Odjel za komunikologiju i pritom naglasio kako se
uspjeh Sveučilišta vidi i kroz sve veći broj dolazaka inozemnih studenata.
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju predstavio je pročelnik Stojčić
koji je i sam bio Erasmus student pa je izjavio da mu je to bilo najljepše
iskustvo u životu. Erasmus studente očekuje tjedan dobre zabave uz
mnogobrojne aktivnosti. Posjetit će lokalno kino, razgledavat će staru gradsku jezgru, posjetiti Srđ... Na kraju tjedna očekuje ih i proslava sa volonterima i članovima uprave ESN-a. ESN Dubrovnik pomaže svim inozemnim studentima kako bi njihovo iskustvo bilo obilježeno najboljim uspomenama. Natalia Grmuša i Nina Mijoč
HPD DUBROVNIK
Vikend na Orjenu
- za pamćenje
Prošli vikend na Orjenu - je zaista bio za pamćenje! Jako
puno Dubrovčana je vlastitim vozilima posjetilo Planinarski dom Vrbanj i obližnje padine koje su bile pune snijega.
Preko 50 djece i trenera Sportske školice Dubrovnik uživalo
je u subotu 14.02.2015. na Valentinovo po sunčanom i
tihom vremenu u Igrama na snijegu. Vrbanj je toga dana
bio pun dječje cike, veselja i smijeha, tako da su domaći
žitelji bili jako ugodno iznenađeni.
Vrijedni domaćini-članovi volonteri HPD DUBROVNIK
ugostili su djecu, trenere i sve posjetitelje doma sa toplim
priklama &domaćim čajem, a navečer se upriličila
“Maškarata od amora”.
U nedjelju 15.02.2015. u sklopu Projekta “Igre na snijeguna Orjenu” organiziran je jednodnevni izlet na Orjen. Dio
izletnika je planinario do Orjenskog sedla po dubokom
snijegu, dio je pješačio, a najmlađi i njihovi roditelji su uživali
u sanjkanju, pravljenju Snješka i valjanju u snijegu.
Slijedeće nedjelje 22.02.2015, ponovo se orgazira jednodnevni izlet na Orjen. Više informacija na web stranici
www.hpd-dubrovnik.hr
Skijaška sekcija HPD DUBROVNIK najavljuje Početni tečaj
u skijanju u Bosni i Hercegovini od 5-8.03.2015.godine.
Prijave na sastanku društva četvrtkom u 19,30 h.
EUROPSKI DOM DUBROVNIK
Otvorena mala slobodna
knjižnica na Batali
misao
tjedna
Od srijede 11. veljače Dubrovnik ima prvu malu slobodnu knjižnicu u Hrvatskoj koja je upisana u svjetski pokret Little Free Library. Knjižnicu je
otvorila udruga Europski dom Dubrovnik, a knjige se nalaze u ormarićima
crvene, bijele i plave boje u ulici Nikole Tesle na Batali, na zidu u vlasništvu
gospođe Ane Radić, pored prostora Europskoga doma. Knjige, koje će
se moći besplatno posuđivati i vraćati u svako doba dana i noći, dio su
mobilne knjižnice ove udruge, a kupljene su sredstvima Europske unije
(program Mladi na djelu) za potrebe projekta „Mobilni knjižničari“, koji su
mladi iz Župe dubrovačke provodili četiri godine zaredom uz tehničku
potporu Europskog doma Dubrovnik.
Plemenit čovjek predbacuje sebi, a prostak drugima Konfucije
GlasGrada - 518 - petak 20. 2. 2015. 39
Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, poštovani
sugrađani,
u proteklih šest godina, zahvaljujući Vašem
povjerenju, radio sam za dobrobit Grada.
Izborio sam se da novac od ulaznica za zidine prvi put slijeva u gradski proračun.
Zajedno smo pokrenuli smo brojne socijalne mjere, subvencije putovanja, stvorili u
svijetu prepoznat dubrovački model obrazovanja – uveli program studentskih kredita kao i poticaje za pripravnike. Izgradnjom
raskrižja na Ilijinoj glavici, Solskoj bazi, na
Pošti Lapad i inovativnim prometnim rješenjima funkcionalnost prometa, osnovno dubrovačko pitanje u proteklom desetljeću,
više nije pitanje.
2010. godine kada su Grad Dubrovnik i
Vodovod HEP-u uvjetovali izgradnju uređaja za pročišćavanje prije početka izgradnje
HE Ombla. Međutim, radovi na izgradnji HE
Ombla su zastali, a idejni projekt pročistača
koji nam je predstavljen pokazao se energetski potpuno neprihvatljivim. Iznimno visoki godišnji troškovi održavanja u konačnici bi dodatno opteretili građane na način
da bi plaćali značajno višu cijenu vode što
to nismo mogli dopustiti.
Neposredno nakon toga Vodovod je samostalno krenuo u pripremu realizacije ovog
projekta. Od Katedre za inženjerstvo voda i
okoliša Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) naručen je projekt ispitivanja i usporedbe najkvalitetnijih mogućih lokacija za
Poboljšanja u protočnosti prometa postignuta su na svim prethodno opterećenim
raskrižjima.
Sada je pred nama rješenje drugog velikog
problema, koji jednako pogađa svakog od
nas – osiguravanja pitke vode. Stoga Vas
želim izvijestiti o konkretnim aktivnostima
koje su Grad Dubrovnik sa mnom na čelu i
Uprava gradske tvrtke Vodovod Dubrovnik
d.d. poduzeli u cilju realizacije projekta nad
projektima - pročistača pitke vode.
Priče su jedno, a činjenice drugo. Kontinuiranim radom i iznalaženjem optimalnog rješenja osigurali smo sve potrebne uvjete za
gradnju pročistača kojeg smatramo prioritetom najviše razine. Vodovod će do kraja
tekućeg mjeseca raspisati natječaj za gradnju uređaj, a sredstva će se osigurati kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Nakon što Vodovod od Gradskog vijeća
dobije suglasnost za zaduženje, radovi na
samom objektu mogli bi započeti već ovog
ljeta. Vrijednost investicije procijenjena je
na 50 milijuna kuna.
Podsjetit ću da su se aktivnosti oko
pročistača
intenzivirale
u razdoblju
nakon
40 GlasGrada
- 518 - petak
20. 2. 2015.
smještaj postrojenja.
Također je izvršen pilot projekt provjere
membranske tehnologije u stvarnim uvjetima, koja se pokazala idealnim rješenjem.
Sredinom prošle godine zaprimili smo
konačno idejno rješenje pročistača, te
pripremili dokumentaciju za apliciranje projekta za financiranje iz EU fondova.
Velika količina padalina protekle jeseni rezultirala je češćim i dugotrajnijim zamućenjima vode na području Dubrovnika. Građani
su zbog toga imali velike neugodnosti, ali i
povećane troškove kupovine vode u trgovinama.
Nove okolnosti zahtijevale su hitnu reakciju. U rujnu 2014. održao sam krizni stožer s
predstavnicima Vodovoda i Hrvatskih voda.
Tada je odlučeno da ćemo, dok traje procedura prijave na EU fondove, krenuti u
realizaciju privremenog, montažnog objekta
vrijednog oko 15 milijuna kuna koji bi
zadovoljio potrebe građana u jesensko-zimskom razdoblju.
No, zbog obveze provođenja postupka u
skladu s EU procedurama takav projekt
ubrzane javne nabave nije bilo moguće
IZBORI 2015.
Natječaj za gradnju
pročistača u ožujku
provesti.
Krenuli smo dalje. Koncem 2014. utvrđena
je najpovoljnija lokacija za izgradnju
pročistača pored vodospreme Komolac.
Izrađeno je idejno rješenje uređaja kapaciteta 490 litara u sekundi. Dodatnim zalaganjem Vodovoda i Grada s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom
(DUUDI) riješena su imovinsko-pravna pitanja na definiranoj lokaciji.
Ovim aktivnostima ispunjeni su preduvjeti
za realizaciju pročistača pitke vode. Što slijedi?
Nakon što se provede natječaj te se u svibnju odabere najpovoljniji ponuditelj procjenjujemo da bi u periodu od lipnja do listopada pribavili svu preostalu dokumentaciju te
pristupili samim radovima na terenu. Do
kraja ove godine pročistač će bit izgrađen,
te stavljen u funkciju već početkom iduće.
Puštanje u pogon pročistača značit će kraj
neugodnostima koji Dubrovčani duže vrijeme imaju sa zamućenjima vode, posebno tijekom jeseni i zime. Osigurat će pitku
vodu najveće kvalitete te otkloniti mogućnost bilo kakvih vanjskih, namjernih ili
slučajnih, utjecaja i zagađenja.
Dok čekamo provođenje aplikacija za EU
projekte izgradnja pročistača financirat će
se sredstvima HBOR-a. Za kreditno
zaduženje Vodovodu je potrebna suglasnost Gradskog vijeća. Zato je vrlo važno da
8. ožujka izađete na izbore kako bismo već
krajem istog mjeseca formirali novi saziv
Gradskog vijeća. Izaberite Vaše izaslanike
u predstavničkom tijelu Grada koji će birati
rad umjesto politikantstva, boriti se za dobre projekte, a ne za udobne fotelje. Nastavimo raditi zajedno. Dovršimo započete
projekte!
Vaš, Andro Vlahušić

513-1 - Glas Grada

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

ovdje - Glas Grada

Novitati br.5 PDF - društvo turističkih vodiča dubrovnik

1 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014.

ovdje - Glas Grada

Brošura "Zaokruži priču"

List učenika Turističke i ugostiteljske škole 2012.

Obavijest iznajmljivačima soba, apartmana i prostora za

- Dubrovnik