O odabranim danima i noćima 18.5.2012. Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! Salavat i selam neka je na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, a.s., njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede na putu islama! Allah, dž.š., je u Kur'anu rekao: On čini da zora sviće, On je noć odredio za počinak, a Sunce i Mjesec za računanje vremena; to je odredba Silnoga, Sveznajućeg. (Stoka, 96) Božiji poslanik, Muhammed, a.s., prenosi da je Uzvišeni Allah rekao: "Uznemirava Me sin Ademov kad proklinje vrijeme, a vrijeme - to sam Ja. U Mojoj ruci je odredba, Ja okrećem i noć i dan." (Buhari, Muslim, Ebu Davud) Poštovani džema'ate! Danas je 27. Džumadel-uhra 1433.g. h., ili 18.5.2012. godine. Nalazimo se u danima koji mnogi nazivaju prazničnim, blagdanskim iz razloga što nam dolazi najodabraniji mjesec. Ušli smo u ili ulazimo u dva mjeseca pripreme za njega. Ja ću Vam na današnjoj hutbi govoriti o islamskom kalendaru, kao i o odabranim vremenskim razdobljima - danima, noćima i mjesecima, kako biste mogli zaključiti koliko se ovi blagdanski dani, kako ih nazivaju, tiču muslimana. Allah dž.š., kaže: Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite! (Et-Tevba, 36) Muslimanski kalendar, kako vidimo iz kur'anskog ajeta, ima dvanaest mjeseci. Ovaj kalendar je poznat i kao hidžretski kalendar, zbog toga što se mjeri od hidžre iseljenja muslimana iz Mekke u Medinu, a uveo ga je drugi halifa, hazreti Omer, r.a. Početak hidžretskih mjeseci se odreĎuje viĎenjem mlaĎaka - mladog mjeseca. Hižretski mjesec ima 29 ili 30 dana, a godina 354 ili 355 dana. Prvi mjesec hidžretskog kalendara je muharrem. Zbog toga što je hidžretska (lunarna) godina kraća od solarne za10 ili 11 dana, hidžretska Nova godina uvijek nastupa 10 ili 11 dana ranije u odnosu na prethodnu. To omogućava da ramazan, naprimjer, biva u svakom godišnjem doba, u čemu treba vidjeti Božiju mudrost. Najodabrani mjesec hidžretskog kalendara je ramazan. To je mjesec u kojem je počela objava Časnog Kur'ana, mjesec posta i praštanje grijeha. O značaju i fadiletima ramazana govore mnogi Poslanikovi hadisi, a ja ću za ovu priliku citirati samo jedan u kojem se kaže: Men same ramadane imanen vahtisaben guffire lehu ma tekaddeme min zenbih. `Ko isposti ramazan vjerujući i nadajući se (nagradi) bit će mu oprošteni grijesi koje je do tada počinio.` (Buhari i Muslim) Pored ramazana, kao najodabranijeg mjeseca, postoje i četiri sveta. To su: zu-lka'de, zu-l-hidže, muharrem i redžeb. Mi smo sada, kako smo rekli, u mjesecu džumadel-uhra. Allah, dž..š., poziva ljude da ne griješe u svetim mjesecima. U njima treba više ibadeti. Dobra djela koja se učine u ovim mjesecima više se nagraĎuju, ali se i loša djela počinjena u ovim mjesecima smataju većim grijehom. Dan prema hidžretskom kalendaru počinje akšamom, a sedmica petkom. Petak je naodabraniji dan u sedmici. Petak je dan džuma-namaza. I o petku postoje mnogobrojni Poslanikovi, a.s., hadisi. Ja ću za ovu priliku izdvojiti nekoliko. Poslanik, a.s., je rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak." (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..) „Ko se abdesti upotpunjujuci abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume." (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme) „U njemu (u petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto - daće mu." (Buhari, Muslim) Pored petka, muslimani smatraju odabranim i ponedjeljak i četvrtak. Poslanik, a.s, je upitan o dobrovoljnom postu ponedjeljkom pa je odgovorio: "To je dan u kome sam roĎen i dan u kome sam poslat kao Poslanik...." (Muslim) O odabranosti ponedjeljka i četvrtka, kao i o preporučenosti dobrovoljnog posta ovim danima govori i hadis u kojem Poslanik, a.s., kaže: "Ljudska djela se izlažu svakog ponedjeljka i četvrtka, pa ja volim da sam postač kada se izlažu moja djela." (Tirmizi, Ibn Medždže) Zbog odbaranosti ovih dana i mi, ovdašnji muslimani, prema njima imamo poseban respekt. Naše džamije su posjećenije uoči petka i ponedjeljka, kao što je i običaj da se poslije nekih namaza uoči petka i ponedjeljka uče ašereta - odlomci Kur'ana. U toku godine postoje dani koji se, takoĎer, posebno tretiraju. To je dan Arefata deveti dan mjeseca zul-hidžeta, poznat kao JEVMUL-AREFE, i deseti dan mjeseca muharrema, poznat kao JEVMUL-AŠURA. I na jedan i na drugi dan je lijepo postiti. Što se tiče dana Arefata, postoji hadis u kome se kaže da je Poslanik, a.s., rekao: Vjerujem da će Allah, dž.š., za post na Dan Arefata oprostiti grijehe za proteklu i za narednu godinu." (Muslim) Što se tiče desetog dana mjeseca muharrema, prenosi se (Ibn Abbas) da je Allahov Poslanik postio dan ašure i naredio je da se posti taj dan." (Muslim). Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik je rekao: "Briše grijehe iz prošle godine." (Muslim) Što se tiče noći, najodabranija noć je Lejletul-kadr. To je noć u kojoj je počela objava Kurana i nalazi se u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. Za ovu noć u Kura'anu se kaže da je bolja od hiljadu mjeseci. Poslanik, a.s., kaže: ''Ko provede noć Kadr u iskrenoj vjeri, računajući na sticanje njezinih blagodati, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.'' (Buhari, Muslim) Što se tiče drugih noći, muslimanima su poznate i: Lejletul-Regaib - noć u kojoj je hazreti Amina zanijela Muhammeda. To je noć uoči prvog petka u mjesecu redžebu. Ovaj datum nam pada 24.5. u četvrtak. Trebali bi ga obilježiti na prigodan način ili učenjem Kur'ana. Jer je to u narodu nazvano noć želja, tada je dobro učiti dove Allahu dž.š.te mu na različite načine zahvaljivati na blagodatima. Lejletul-Mi'radž - noć Poslanikovog, a.s., putovanja iz Mekke u Jerusalem, a odatle u više nebeske sfere. Tokom te noći Poslanik, a.s., je razgovarao sa Allahom. Ova noć je dvadeset sedma noć mjeseca redžeba. To je ustvari, 16. juni u kom je Allah dž.š. bio milostiv ljudima te dao mnoge blagodati baš u toj noći. Lejletul-Berat - noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu ljudi za iduću godinu. To je petnaesta noć mjeseca šabana. Postoje predaje koje pozivaju muslimane na intenzivniji ibadet tokom ovih noći, ali one nemaju jako utemeljenje. Dva glavna muslimanska blagdana su ramazanski i kurbanski bajram. To su dani veselja. Tim danima je muslimanima pokuĎeno postiti. Pored ovih blagdana, muslimani obilježavaju i 1. muharrem - hidžretsku Novu godinu i 12. rebi'ul-evvel (mevlud) - dan roĎenja poslanika Muhammeda, a.s. Ne postoje predaje koje govore da muslimani tih dana trebaju intenzivirati ibadet niti postoje neke naredbe o obaveznosti njihovog obilježavanja. Ipak, mi muslimani obilježavamo i mevlud - evocirajući uspomene na našeg plemenitog Poslanika, a.s., i Novu hidžretsku godinu - podsjećajući se na značaj hidžre i pouke koje hidžra nosi. To su, poštovani džema'ate, dani i noći koji su od značaja za muslimana. U tim danima muslimani još više bivaju svjesni Boga. Te noći i dani se spominju kao mubarek dani i noći. Vidimo da u svemu ovome ne postoji nikakav spomen na ovu Novu godinu, koja je jedina za mnoge, ali o njoj ćemo, ako Bog da, idući puta. Molim Boga da se ugledamo na Božijeg poslanika, a.s., i da nas uputi i čuva na Pravom putu. AMIN.