Voda u životu i kulturi muslimana, 1. dio

Voda u životu i kulturi muslimana, 1. dio
11.5.2012.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje.
Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i
sve sljedbenike do Sudnjeg dana.
Poštovani džema’ate, draga braćo i sestre,
U današnjoj hutbi govorimo na temu: Voda u životu i kulturi muslimana.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN), proglasila je 22. mart kao Svjetski dan
voda (World Water Day, WWD) koji se ove godine obilježava po 18. put. Prema UN
izvorima, nažalost, još uvijek je realnost da otprilike 1,1 milijarda ljudi ovisi o
nesigurnim izvorima vode za piće. Stoga je Svjetski dan voda 2011 posvećen kvaliteti
i isticanju važnosti vode, kao i dostupnošću vode u okviru cjelovitog upravljanja
vodnim resursima.
Uvod: Mi, svakodnevno koristimo vodu, nerijetko nesvijesni njenog značaja. Ta
količina vode koju koristimo je ogromna. Vodu pijemo, s njom hranu kuhamo, čistoću
ostvarujemo itd. Voda čini 70 % našega tijela, naš mozak je praktično umočen u
šečerni rastvor vode, a 160 litara čisti se kroz naše bubrege. Voda je neprekidna
tema ljudi koji se okreču sebi i svome okruženju.[1]
2/3 zemaljske kugle je pod vodom, ostatak, 1/3 je pod zemljom tj.kopnom. Zapravo,
voda je pod zemljom, odnosno, voda na našoj planeti je izvedena iz zemlje.
Kiša je neizmjerna blagodat koju uživamo. Rezultati svih istraživanja dokazuju da je
voda supstanca jedinstvenih karakteristika i da život na zemlji zavisi od tih
jedinstvenih izuzetno zanimljivih osobina vode. Danas u svijetu 150 važnih grupa
bavi se temeljnjim istraživanjima vode i njenih karakteristika.
Šta kaže Kur’an i Sunnet o vodi
Voda se u Kur’anu spominje na 85 mjesta. Nijedna druga supstanca u Kur’anu se ne
spominje više puta, niti se i jednoj važnost više naglašava. U svih šest zbirki hadisa
na 800 mjesta spominje se voda.
Allah, dž.š., zaista spušta vodu na zemlju. Znate, kiša ne pada, iako se taj termin
udomačio u našem jeziku. Allah dž.š., na 35 mijesta ponavlja jednu te istu
informaciju: „Mi s neba s mjerom kišu spuštamo...” (El-Mu'minun, 18.)[2]
U drugim jezicima, sem arapskog, na engleskom, npr.kaže se it’s reining, na
švedskom; det regnar – što znaci: kiša se spušta, kiši..., kiši kiša...
Dakle, mnogo je kur'anskih ajeta u kojima se govori o blagodati vode kojom nas je
Allah, dž.š., počastio. Allah, dž.š., kaže: ”Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće
vjerovati?” (El-Enbija', 30.) Katade, rahimehullah, poznati islamski učenjak i
komentator Kur'ana, kaže da ovo znaći: „Očuvanje života svih stvorenja je pomoću
vode.” (Kurtubijev tefsir, 11/188.)
U drugom kur'anskom ajetu Allah, dž.š., kaže: „Mi s neba s mjerom kišu spuštamo, i
u zemlji je zadržavamo – a u stanju smo i da je odvedemo.” (El-Mu'minun, 18) Ovaj
ajet govori o jednoj od najvećih blagodati kojima je Allah, dž.š., počastio stvorenja a
to je blagodat vode. Voda bez koje ne mogu ni ljudi, ni životinje, ni biljke. Zatim, u
ovom ajetu se kaže da je Allah odredio da voda bude u zemlji, kako bi čovjek mogao
doći do nje kada mu zatreba, kopajući bunare i vadeći je na druge načine. TakoĎer je
Allah, dž.š., neke vode učinio dostupnim ljudima bez kopanja, a to su rijeke, potoci,
izvori, jezera, mora i slično.
U drugom dijelu ovog ajeta Allah, dž.š., kaže: „...a u stanju smo i da je odvedemo,” tj.
u stanju smo da vodu koja je zadržana u zemlji i uklonimo pa da je nestane. Ovo je
upozorenje i prijetnja ljudima, ako ne budu zahvalni na ovoj, kao i na drugim
blagodatima, da ih može zadesiti suša, što bi rezultiralo teškim posljedicama, za
ljude, stoku i biljke. U tom kontekstu je i posljednji ajet sure El-Mulk u kojem Allah,
dž.š., kaže: „Reci: „Šta mislite, ako vam vode presuše – ko će vam tekuću vodu
dati?”
Allah, dž.š., podsjeća ljude na blagodat vode koju im je dostupnom učinio, pa kaže:
„Kažite vi Meni: vodu koju pijete – da li je vi ili Mi iz oblaka spuštamo? Ako želimo,
možemo slanom da je učinimo – pa zašto niste zahvalni?” (El-Vaki'a, 68-70) Zar
nećete biti zahvalni Onome Koji vam je tu blagodat ukazao, iskreno Ga obožavajući i
ibadet Mu čineći.!?[3]
Ovih 85 mijesta na kojima se u Kur’anu spominje voda, postoje mjesta koje u sebi
sadrže izuzetno vazne naučne informacije poput sure El-Enfal, 11. ajet, gdje nas
Allah obaviještava da voda čisti, smiruje nas, podiže moral, odstranjuje šejtanovo
uznemiravanje: „Kad je On učinio da se radi sigurnosti svoje u san zavedete i s neba
vam kišu spustio da bih vas njome očistio i da bih od vas šejtanovo uznemiravanje
odstranio i da bi srca vaša jakim učinio i njome korake učvrstio.” (El-Enfal,11) U
tradicionalnom tefsiru ovaj ajet se vezuje za uvjete koji su nastali prije bitke na Bedru
jer je poznato da se svaki Kur’anski ajet vezuje za neki historijski kontekst, no isto
tako znamo da je svaka Kur’anska poruka univerzalna. Tako i ova informacija govori
nam da se voda koristi za čiščenje ali ne samo fizičko već i za čiščenje u
biohemijskom smislu, zatim da se zdravlje poboljšava pijenjem vode, čak i dijetom na
vodi. Poslanik a.s., kad god bi bio bolestan prestajao bi jesti i tražio je da mu se
donese vode.
Voda, osim funkcije čiščenja, uklanja statičko naelektrisanje sa nas, ljutnju, huju, itd.
Zatim, razumijemo iz ovog Kur’anskog ajeta da, voda uklanja brige, smanjuje stres
jer kada čovjek doživi nervni slom prvo je pravilo i dan-danas, (a radili su to i prije 200
godina) da ga stave pod tuš ili u kadu sa vodom jer empirijski znaju da to umiruje.[4]
To je razlog što se bolje osječamo kad uzmemo abdest ili se istuširamo, ili uopce
doĎemo u kontakt sa vodom.
Bez vode za piće, vlage u vazduhu, snage riječnih struja i mora, naš život bi bio
nemoguć. Pristup dovoljnoj količini higijenski ispravne vode je garancija za dobro
zdravlje.
U savremenom svijetu voda postaje sve značajniji resurs. Poznato je da slatke vode
na našem planetu ima oko 2.5 % i da je nejednako rasporeĎena. Svakim danom ima
je sve manje zbog neadekvatnog upravljanja i nemara. U većini zemalja Afrike i Azije
vlada hronična nestašica vode.
Do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetit će ozbiljan nedostatak vode.
Procjene stručnjaka kažu da oko 1,1 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi, 2,5
milijarde nema elementarne sanitarne uslove, a više od pet miliona ljudi godišnje
umire od bolesti koje su uzrokovane zagaĎenom vodom.
Najveće potencijalno zlo koje danas prijeti čovječanstvu je zagaĎenje vode, zraka i
tla. Kako bi se osigurale dovoljne količine zdrave pitke vode, potrebno je uložiti
dodatne napore vezane za njenu zaštitu i štednju. ZagaĎenje vode ne poznaje
granice, stoga je svi moramo čuvati i paziti, jer voda je naša kultura i naš život.[5]
Braćo i sestre, bez vode nema života! Budimo zahvalni Allahu koji nam je dao i
dovoljne količine vode. Čuvajmo vodu i svojim nemarnim odonosom ne zagaĎujmo
prirodnu okolinu.
Molimo Allaha, dž.š, da nam blagodat vode učini trajnom, za sve ljude ovog svijeta
dostupnom
i da nas sačuva i spasi od iskušenja koja podnijeti nemožemo. Amin!
[1] Intervju: Pr.Dr.Dzemal Hadzismajlovic: ”Bosna je nagradjena vodama, a vodama
se nagradjuju oni koji su svjesni Boga”, u: IIN „Preporod” br.21/839, 1.novembar
2006., str.20 i 21. (Danas je direktor Kompanije za promociju i razvoj tehnologije
(zasnovane na njegovim patentima)
[2] Ibid, str.20 i 21
[3] Hutba, hatib: prof.dr. Fuad Sedić, „Voda, jedna od najvećih Allahovih blagodati”,
održana u džamiji IPA u Bihaću, 24.03.2006.g.
http://www.ipa.unbi.ba/index.php?option=com_content&;task=view&id=120&Itemid=1
[4] Intervju: Pr.Dr.Dzemal Hadzismajlović: ”Bosna je nagradjena vodama, a vodama
se nagradjuju oni koji su svjesni Boga”, u: IIN „Preporod” br.21/839, 1.novembar
2006., str.20 i 21.
Voda u životu i kulturi muslimana, 2. dio
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje.
Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i
sve sljedbenike do Sudnjeg dana.
Poštovani džema’ate, draga braćo i sestre,
U današnjoj hutbi govorimo na temu: Voda u životu i kulturi muslimana, odnosno,
voda kao blagodat i najbolja sadaka.
Podsječanja radi, u prošloj hutbi smo, največim djelom, govorili o tome šta kaže
Kur’an, a danas, dakle, govorimo šta kaže i Sunnet o vodi, u svjetlu vode kao
posebne blagodati i najbolja sadake.
U prošloj hutbi smo kazali da se voda u Kur’anu spominje na 85 mjesta, dok u svih
šest zbirki hadisa na 800 mjesta spominje se voda.
Allah, dž.š., kaže:
„Mi od vode sve živo stvaramo? I
zar neće vjerovati?” (El-Enbija', 30
Muhamed a.s., kaže u jednom hadisu koga prenosi Ebu Hurejre r.a.: „Kullu šejin
khulika minel-ma’i” – „Sve je stvoreno od vode.”[1]
Voda je najvrijednija sadaka
Udijeliti vode ili napojiti žednog je jedno od najboljih dijela koje vjernik može učiniti.
Čak i džehenemlije kada budu tražili od dženetlija da im nešto udijele, prvo će tražiti
vode, jer je to najvrijednije što se poželjeti može. Na to ukazuje dijalog izmeĎu
stanovnika Dženeta i Džehenema, koji je Allah, dž.š., spomenuo u suri El-E'araf, gdje
se kaže: „I stanovnici vatre dozivaće stanovnike Dženeta: „Prolijte na nas vode ili
nešto od onoga čime vas je Allah obdario!” – a oni će reći: „Allah je to dvoje
nevjernicima zabranio.” (El-E'araf, 50)
Dženetlije će tražiti od Allaha, dž.š., da im dozvoli da vide ljude u Džehenemu, koje
su poznavali na dunjaluku. Kada ih pogledaju, neće ih moći poznati zbog toga što su
im lica pocrnjela. Tada će ljudi iz vatre povikati: „Prolijte na nas vode ili nešto od
onoga čime vas je Allah obdario!” Ovaj ajet ukazuje da čovjek ne može bez hrane i
vode, pa makar bio i u patnji.
Abdullah ibn Abbas, r.a., je upitan koja vrsta sadake je najvrijednija, pa je rekao:
Voda, zar niste pročitali kur'anski ajet u kojem džehenemlije traže pomoć od
dženetlija, pa kažu: „Prolijte na nas vode ili nešto od onoga čime vas je Allah
obdario!”
Sa'd ibn Ubade, r.a., je upitao Allahovog Poslanika, a.s.: Koja ti je sadaka najdraža?
Poslanik odgovori: - Voda (iskopati bunar, dovesti vodu i sl.)” (Ebu Davud)
Iz prethodnih predaja se zaključuje da je udjeljivanje vode jedno od Allahu, dž.š.,
najdražih djela.
Upravo zbog toga vidimo da su naši dobri prethodnici vrlo često uvakufljavali bunare,
česme, vodovode i druge vrste hajrata koji su od opće koristi za ljude. I naša lijepa
Bosna i Hercegovina je prepuna hajrat česmi kojima se koriste prolaznici, a nagrada
se tom vakifu piše i nakon njegove smrti.[2]
Govorio je Muhamed a.s.: „U dobra dijela, od kojih će čovje imati koristi i poslije smrti,
spadaju: - nauku, kojoj čovjek drugoga naući i tako je proširi, - dobro i hairli
(odgojeno) dijete, - korisna knjiga ostavljena iza sebe, - sagradena džamija, podignuta musafirhana (kuća, stan za goste), - navedene (dovedena) tekuča voda, za života odreĎena sadaka.” (Ibn Madze i drugi)[3]
Neki tabi'ini su govorili: „Ko ima puno grijeha neka poji žedne vodom, jer je Allah,
dž.š., oprostio grijehe čovjeku koji je napojio žednog psa, pa kakva tek nagrada
očekuje onoga ko napoji vjernika muslimana i spasi mu život.“
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: „Jednom
prilikom je neki čovjek išao putem pa ga je spopala velika žeĎ. On je sišao u bunar i
napio se vode. Kada je izašao iz bunara ugledao je psa kako zbog žeĎi liže prašinu.
Tada čovjek reče: „I ovog psa je zadesila žeĎ kao i mene.“ Onda je ponovo sišao u
bunar i svoju cipelu napunio vodom, prihvatio je zubima i tako se popeo iz bunara.
Napojio je psa i Allah mu se na tome zahvalio i grijehe mu oprostio. Tada ashabi
upitaše: - Poslaniče, zar mi imamo nagradu i kad životinje napojimo? On im odgovori:
- Za svako živo stvorenje imate nagradu (kada ga napojite, nahranite i s njim lijepo
postupate).” (Buharija)
U drugoj predaji stoji da se ovakav slučaj desio sa ženom prostitutkom i da joj je
Allah oprostio grijehe zbog toga što je napojila psa.
Vidimo kolika je nagrada za pojenje životinje, a koliki je grijeh zabraniti hajvanu da
pije vodu pokazuje nam dobro poznati hadis u kojem se kaže da je neka žena
kažnjena džehenemskom vatrom zato što je mačku zatvorila, ne dajući joj ni hranu ni
piće, niti ju je pustila da sebi naĎe hranu. (Hadis u ovom značenju bilježi Muslim).
Koliki je sevap napojiti žednog pojašnjava i ovaj hadis kojeg prenosi Aiša, r.a., da je
Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Ko napoji muslimana u predjelu gdje ima vode ima
nagradu kao da je oslobodio roba, a ko napoji muslimana u predjelu gdje nema vode
ima nagradu kao da je oživio mrtvu osobu.” (Ibn Madže)
Poslanikov, a.s., odnos prema vodi
Allahov Poslanik, a.s., je cijenio vodu kao Allahovu blagodat na zemlji, pa vidimo da
on udara prve temelje ekologije, braneći da se obavlja mala nužda u stajaćoj vodi i
tražeći od svojih sljedbenika da čuvaju vodu i da je bespotrebno ne prosipaju.
Opće je poznato da se voda koristi za uzimanje abdesta, kupanje i čišćenje i uvjek je
naglašavano da se voda ne prosipa i da se od nje uzima onoliko koliko je uistinu
potrebno. Poslanik, a.s., ide do te mjere, da brani da se pri korištenju vode čini
israfluk, tj. previše prolijeva voda prilikom uzimanja abdesta, pa makar dotični bio i na
obali rijeke.[4]
Lijepo je rečeno da je voda veza izmeĎu zemlje i neba. Voda koja se spušta s neba
zemlji donosi miris neba, a voda koja se (isparavajući) diže na nebo sa sobom nosi
miris zemlje. Velika je to Allahova blagodat!
Zaključak: Voda je jedna od največih blagodati podarena od Uzvišenog Allaha. Voda
je izvor života. Voda je blagodat bez koga nema života. Voda je, ujedno, najbolja
sadaka.
Naša islamska obaveza je da imamo poštovanje prema vodi, da umjereno trošimo
vodu i da svojim primjerom pokažemo drugima koliko nam je stalo do čistog okoliša,
zdrave sredine i lijepe, pitke, bistre i prirodne vode.
Braćo i sestre,
Odnosimo se prema vodi onako kako je to činio najodabraniji stanovnik ove Zemlje,
Poslanik Muhammed, a.s., spominjimo Allahovo ime pri korištenju vode, budimo
zahvalni Allahu koji nam je dao dovoljne količine vode. Čuvajmo vodu i svojim
nemarnim odonosom ne zagaĎujmo prirodnu okolinu.
Molimo Allaha, dž.š, da nam blagodat vode učini trajnom, za sve ljude ovog svijeta
dostupnom
i da nas sačuva i spasi od iskušenja koja podnijeti nemožemo. Amin!
[1] Jakub Memic, Izbor Poslanikovih hadisa, Novi Pazar, 1.Muhareem, 1400 h.g.,
hadis br.1182, str.273
[2] Hutba,prof.dr. Fuad Sedić, „Voda, jedna od najvećih Allahovih blagodati”, održana
u džamiji IPA u Bihaću, 24.03.2006.g.
[3] Jakub Memic, Izbor Poslanikovih hadisa, Novi Pazar, 1.Muhareem, 1400 h.g.,
hadis br.545, str.123
[4] Hutba,prof.dr. Fuad Sedić, „Voda, jedna od najvećih Allahovih blagodati”, održana
u džamiji IPA u Bihaću, 24.03.2006.g.

Download Report