close

Enter

Log in using OpenID

biskupijske šume - SUNČANE ŠUME doo

embedDownload
UVOD
Proteklu Osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Breznica“ s važnošću od 01. siječnja
1993. do 31. prosinca 2002. godine izradio je Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek
1992/93. god., sukladno tada važećem Zakonu o šumama („Narodne novine“, br. 52/90. - pročišćeni
tekst 5/91., 9/91., 61/91., 26/93 i 76/93.) i Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova
područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama
(„Narodne novine“, br. 42/85., 21/86. i 6/91.).
Tijekom 1997. godine Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek izradio je Izvanrednu reviziju
osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom, a izrađena je sukladno članku 75. Pravilnika o
uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 11/97.). Razlozi za izvanrednu reviziju bili su prekoračenje
propisa glavnog prihoda, izmjene smjernica gospodarenja, te preuzimanje i pripajanje novih
površina.
Tijekom 2001. godine Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek izradio je drugu Izvanrednu
reviziju osnove gospodarenja za g.j. „Breznica“, također sukladno članku 75. Pravilnika o
uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 11/97.). Razlozi za Izvanrednu reviziju su bili izmjena
smjernica gospodarenja i izmjena propisa gospodarenja proširene biološke reprodukcije.
Redovna obnova osnove gospodarenja izrađena je tijekom 2002/2003. godine, a u skladu sa
Zakonom o šumama („Narodne novine“, br. 52/90. - pročišćeni tekst, 5/91., 9/91., 61/91., 26/93.,
76/93., 29/94., 76/99., 8/00. i 13/02.) u daljem tekstu Zakon i Pravilnikom o uređivanju šuma
(„Narodne novine“, br. 11/97., 121/97. i 52/01.) - u daljem tekstu Pravilnik.
Osnovni podaci o površinama, šumskom fondu i propisanim etatom prema stanju obnovljene
Osnove gospodarenja bili su:
Tab. 1
Površina (ha)
3
4723,34
Etat
Obrasla
4174,28
glavni prihod
176,27
69262
947622
prehodni prihod
310,46
105314
Drvna zaliha (m )
3
Prirast (m )
29117
Ukupno
ha
m3
Ukupna
174576
Na izradi Osnove gospodarenja radili su slijedeći zaposlenici Odjela za ekologiju i uređivanje šuma
UŠP Osijek:
Dragutin Vračević, dipl.ing.šum., rukovoditelj odjela - dosadašnje gospodarenje: bilanca etata i
izvršenih radova, buduće gospodarenje (etat glavnog i prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi),
izrada obrasca O-9, pregled uređajnog zapisnika.
Marko Petrošević, dipl.ing.šum., taksator - izdvajanje i opis sastojina s privremenom obilježbom,
snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS uređajem - dio, kompletiranje dendrometrijskih i
opisnih podataka, kalkulacija etata glavnog i prethodnog prihoda, plan šumskouzgojnih radova,
pisanje uređajnog zapisnika - dio.
Miroljub Stojanović, dipl.ing.šum., taksator - izdvajanje i opis sastojina s privremenom obilježbom,
snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS uređajem - dio.
Mr.sc. Boris Drenjančević, dipl.ing.šum., samostalni taksator - općekorisne funkcije šuma,
gospodarenje faunom.
Radoslav Puzavac, dipl.ing.šum., samostalni taksator - pisanje uređajnog zapisnika - dio, analiza i
obrada podataka, kreiranje tablica, logička kontrola podataka.
Davor Šelendić, dipl.ing.šum., taksator - izrada karte u digitalnom obliku, izrada Iskaza površina i
izrada obrasca O-1, izrada tematskih karata, snimanje gospodarske podjele i prometnica GPS
uređajem - dio.
Mr.sc. Mirjana Polimac, dipl.ing.šum., stručni suradnik za ekologiju - propadanje šuma.
Marko Barišić, viši šum. tehničar, pomoćnik taksatora – definitivno obilježavanje - dio, polaganje
primjernih pruga - dio, totalna klupaža sastojina - dio, izmjera visina i prirasta - dio, postavljanje
humki - dio.
Kazimir Lončarević, viši šum. tehničar, pomoćnik taksatora – definitivno obilježavanje - dio,
postavljanje primjernih pruga - dio, totalna klupaža sastojina – dio, izmjera visina i prirasta - dio.
Dubravko Župan, dipl.ing.geod. - identifikacija vanjske međe i novopripojenih površina,
Mirta Januš, dipl.ing.geod. - vektorizacija katastarskih planova i izrada osnovne karte, izrada O-15
obrasca.
Bando Katica, administrator - kopiranje i priprema za uvez.
Zaposlenici Odjela za proizvodnju:
Stanko Antunović, dipl.ing.šum., rukovoditelj Proizvodnog odjela - buduće gospodarenje (etat
glavnog i prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi).
Darko Hamilton, dipl.ing.šum., stručni suradnik za projektiranje – snimanje šumskih prometnica
GPS uređajem, obračun otvorenosti šuma
Zaposlenici šumarije Levanjska Varoš koji su radili na izradi Osnove:
Krunoslav Filipović, dipl.ing.šum. upravitelj šumarije – buduće gospodarenje (etat glavnog i
prethodnog prihoda, šumskouzgojni radovi).
Šimo Barišić, dipl.ing.šum. revirnik – buduće gospodarenje (etat glavnog i prethodnog prihoda,
šumskouzgojni radovi).
Franjo Vašek, pomoćnik revirnika - poslovođa - totalna klupaža - dio
Antun Ermenić, šum. tehničar - totalna klupaža - dio, postavljanje humki - dio
Tomislav Januš, šum. tehničar - totalna klupaža - dio, postavlanje humki - dio
Šum. tehničari Božidar Mikić i Dragan Žeravica su u najvećem dijelu površine, zajedno s
taksatorima radili na izlučivanju odjela i odsjeka s privremenom obilježbom i identifikaciji vanjskih
međa, te na klupaži sastojina - dio.
Na izmjeri drvne zalihe radili su:
Ivica Mandarić, dipl.ing.šum. - totalna klupaža - dio
Tomislav Opančar, dipl.ing.šum. - postavljanje primjernih pruga - dio
RAZLOZI ZA IZVANREDNU REVIZIJU
U razdoblju od 2004. do 2008. godine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00.,
131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) izvršen je povrat šuma u državnom vlasništvu
prijašnjem vlasniku odnosno Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj, današnjoj Đakovačko – osječkoj
nadbiskupiji. Djelomična rješenja po kojima je izvršen povrat imovine nalaze se u prilogu ove
izvanredne revizije, a ista su većim dijelom provedena u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog
suda u Đakovu. Kako je došlo do znatne promjene u vlasništvu, a povezano s time i do promjene u
nadležnosti kod upravljanja šumama ove gospodarske jedinice, stekli su se temeljem članka 21.
Zakona o šumama („Narodne novine“ 140/05., 82/06. i 129/08.), te temeljem članka 94. Pravilnika
2
o uređivanju šuma („Narodne novine“ 111/06. i 149/08.), uvjeti za izvanrednu reviziju iste. Ovom
izvanrednom revizijom šumske površine na području gospodarske jedinice „Breznica“ zajedno s
pripadajućom drvnom zalihom, prirastom, te propisima etata glavnog i prethodnog prihoda, te
propisima šumsko-uzgojnih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije podijeljene su
prema vlasništvu na one koje i dalje ostaju u državnom vlasništvu i na one koje se nalaze u
vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije. Od šuma i šumskog zemljišta koje je vraćeno
Nadbiskupiji formirana je gospodarska jedinica „Breznica - biskupijske šume“. Površine koje nisu
promijenile vlasnika zadržane su u postojećoj gospodarskoj jedinici „Breznica“. Izvanredna revizija
u dijelu koji se odnosi na gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ postaje Program za
gospodarenje šumama šumoposjednika i ima važnost od 01. siječnja 2002. do 31. prosinca 2012.
godine.
Osnovni podaci o površinama, šumskom fondu i propisanim etatima prema stanju izvanredne
revizije za gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ na dan 31.12.2008. god. su:
Tab. 1a
Površina
(ha)
Ukupna
2090,13
Etat
ha
m3
Obrasla
2013,96
glavni prihod
175,54
69044
571753
prehodni prihod
1712,59
60608
3
Drvna zaliha (m )
3
Prirast (m )
15482
Ukupno
129652
Na izradi Izvanredne revizije gospodarske jedinice „Breznica“ kojom je nastala gospodarska
jedinica „Breznica - biskupijske šume“ radili su:
Zaposlenici Odjela za uređivanje šuma UŠP Osijek:
Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum. rukovoditelj odjela - dosadašnje gospodarenje: bilanca etata i
izvršenih radova, odvajanje dendromerijskih podataka i propisanih radova, pisanje uređajnog
zapisnika.
Mirta Januš, dipl. ing. geod. – privremena obilježba vanjske granice gospodarske jedinice,
vektorizacija katastarskih planova i izrada osnovne karte, izrada obrazaca O-1 i O-15.
Snježana Bedžula, administrator – uređivanje tablica, kopiranje i priprema za uvez.
Kazimir Lončarević, viši šum. teh. – trajna obilježba vanjske granice gospodarske jedinice.
Zaposlenici šumarija Levanjska Varoš:
Josip Kolić, dipl.ing.šum. upravitelj šumarije – sređivanje bilanci.
Tomislav Januš, šum. teh. – privremena obilježba vanjske granice gospodarske jedinice.
3
I OPIS GOSPODARSKE JEDINICE
Zemljopisne koordinate područja gospodarske jedinice su: Istočna dužina: 18º04'52'' i 18º15'18'',
Sjeverna širina: 45º15'54'' i 45º22'07''.
Gospodarska jedinica se prostire na južnim i istočnim obroncima Dilja i čini biološku i prostornu
cjelinu.
Na zapadnoj strani graniči s gospodarskim jedinicama „Sjeverni Dilj Čaglinski“ i Južni Dilj
Čaglinski“ (šumarija Čaglin), te poljoprivrednim površinama sela Imrijevci i bivšim PIK-ovim
površinama.
Južna granica pruža se manjim dijelom cestom Đakovo - Požega, a većinom su to poljoprivredne
površine stanovnika sela Slobodna Vlast, Levanjska Varoš i Majar. Predjeli Kranjski Dol i Ovčare
se nalaze južno od ceste i okruženi su poljoprivrednim površinama u vlasništvu stanovnika sela
Ovčara, Musić i Levanjska Varoš.
Na istočnom dijelu g.j. „Breznica – biskupijske šume” graniči s g.j. „Kujnjak – Rakovac Mačkovac” (šumarija Đakovo), a sjevernije, s poljoprivrednim površinama u okviru vojnog
poligona Nabrđe.
Sjevernu granicu čine poljoprivredne površine u vlasništvu stanovnika sela Vlatkovac, Stari
Zdenkovac i Rozmajerovac, a prema istoku g.j. „Breznica – biskupijske šume“ graniči s g.j. „Vuka”
(šumarija Đakovo) i g.j. „Vuka – biskupijske šume“
Unutar g.j. „Breznica – biskupijske šume” nalaze se sela Breznica i Milinac, te napuštena sela
Čenkovo, Veliko i Malo Nabrđe.
Važno je istaknuti činjenicu da je ova gospodarska jedinica površinski mjestimično ispresijecana s
površinama gospodarske jedinice „Breznica“ u državnom vlasništvu (šumarija Levanjska Varoš) s
kojom je prije izvanredne revizije činila jedinstvenu gospodarsku cjelinu.
Vanjske međe su jarci, putevi, kanali, ceste ili su to vanjski rubovi šume, a obilježene su uljanom
bojom na živim stablima i humkama. Humke su mjestimično oštećene pa ih u ovom razdoblju treba
postupno obnavljati, osobito u predjelima Tomaševa kosa i Crna bara.
4
1. POVIJESNI PODACI
Za povijesni prikaz šuma koje su se prije Izvanredne revizije nalazile u sastavu gospodarske
jedinice „Breznica” korišteni su podaci Osnova gospodarenja iz 1957., 1972., 1982. i 1992. godine,
knjiga „Zbornik Đakovštine” 1976. godine, kao i tekst objavljen u Šumarskom listu 1941. godine
pod naslovom „Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva Poljoprivredno - šumarskog fakulteta
u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. godine” (R.Cividini i K.Mirth, strana 187-198).
Gospodarska jedinica s nazivom „Breznica“ formirana je 1957. godine od šuma bivšeg vlastelinstva
đakovačke biskupije (85,8%) i bivših zemljišnih zajednica (14,2%).
Na osnovi podataka iz Osnove gospodarenja (1957-1976.g.) prikazanih u tablici 2, površine koje su
tada ušle u sastav gospodarske jedinice jesu:
Tab. 2
Vlasnik do 1945.g.
Vlastelinstvo đakovačke
Z.Z. Čenkovo
Z.Z. Slobodna Vlast
Z.Z. Breznica
Z.Z. Levanjska Varoš
Z.Z. Musić
Vlastelinstvo ukupno
Zemljišne zajednice ukupno
Gospodarska jedinica ukupno
Predjel
Štalovi i Jelenkovac
Lakije
Lakije
Kolodrače i Kranjski dol
Ovčare
Površina (ha)
2607,00
87,00
128,00
144,00
164,00
90,00
2607,00
613,00
3220,00
Usporedbom podataka u tablicama 1a i 2 može se uočiti razlika između površine šuma koje su
1957. godine pripojene gospodarskoj jedinici „Breznica“ od Vlastelinstva đakovačke biskupije i
površine šuma koje su vraćene Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji. Ta razlika iznosi oko 500 ha, a
rezultat je nemogućnosti povrata u naravi nekih površina od kojih je najveća ona koja se odnosi na
K.o. Nabrđe, odnosno koja je sadašnji vojni poligon.
U proteklim osnovama gospodarenja često se citira Cesarićev opis šuma đakovačkog vlastelinstva
iz 1905. godine. Budući je u njemu detaljno opisan historijat i oslikano stanje u Đakovštini ovdje je
preneseno u cijelosti kako je objavljeno u knjizi „Zbornik Đakovštine”:
„Šume vlastelinstva đakovačkog sačinjavaju zajedno sa ostalim vlastelinskim posjedom dio njekada
veoma znatnog posjeda bosanskog biskupa. Ovaj posjed bijaše u stara vremena dvostruki, jedan u
Bosni a drugi u Slavoniji, oba ta posjeda dobiše bosanski biskupi darovnicama između godine 1230
- 1240.
Posjed u Slavoniji darovao je bosanskom biskupu Ponsi Koloman, vojvoda Slavonije godine 1239:
(to potvrdi papa Grgur IX. pismom od 7. prosinca 1239.: a ponovi Kolomanov brat kralj Bela IV.
dne 20. srpnja g. 1244. Središte tog posjeda bijaše Đakovo (i Blezna) u tadašnjoj -županiji
vukovarskoj. Taj posjed zauzimao je cieli prostor od izvora potoka Biđa k Levanjskoj Varoši,
Selcima, Gorjanima, zatim uz Jošavu k Mikanovcima i pod Cernu natrag k Savi prema Tolisi (u
Bosni). Veći dio toga prostranoga imanja sačinjavahu o ono doba i još za dugo vremena šume.
Biskup Petar, zaslužni državnik Ljudevita I. Anžuvinca potražio je od istog kralja obnovu darovnice
Kolomanove, što je Ljudevit i učinio, a papa Grgur XI dne 31. listopada 1375. u Avignonu potvrdio.
Reambulacijom od g. 1422. bijahu vlastelinski međaši u Slavoniji iznovice utvrđeni.
Padom Bosne god. 1463. lišen je biskup bosanski svojih posjeda preko Save, a padom Slavonije
1526. zauzeše Turci i imanje crkve đakovačke u Slavoniji.
U 16. i 17. stoljeću, dok su Turci u zemlji vladali, podjeliše pojedini begovi među se sela u
đakovštini, kao manje spahiluke, dočim su sami begovi većinom prebivali u Đakovu.
Ovdje je bilo u 17. stoljeću do 30 begova gospodara pojedinih sela, a biskup i redovnici sv. Franje
morahu se skrivati po samostanima u Bosni.
5
Međutim uspomena na stare posjede nije prestala, a na to su pazili biskupi i za vremena turskoga,
koji su dobro znali, da je u srednjem vjeku Đakovo sa okolišem „ po pravu i od starine („da jure ab
antiquo“) posjed biskupski.
Ovo starinsko pravo na posjed u Slavoniji priznao je biskupu O. Marijanu Maroviću car i kralj
Ferdinand III. poveljom, izdanom u Beču 4. rujna 1650, kojom daje istomu biskupu i nasljednikom
njegovim grad Đakovo sa zemljištem i svim drugim posjedima između Save i Drave, premda je još
do blizu 40 godina iza te povelje faktično ostao Turčin gospodarom Slavonije.
U listopadu 1687. uđe u Đakovo odkuda su Turci sami otišli - zapovjednik d´Aspremont - a deset
godina poslje t.j. darovnicom od 27. rujna 1697., izdanom u Ebersdorfu (kod Beča) ponovi car i
kralj Leopold I. gornju povelju Ferdinanda III. tadašnjem biskupu fra Nikoli Ograniću (starinom
Bošnjaka iz Orlova), kojom se istom priznaje pravo na vlastelinstvo đakovačko.
Na temelju ove povelje zauze biskup Ogranć Đakovo sa pustom okolicom od 54 za nuždu naseljena
sela i kakovih 87 pustoselina . Đakovština je naime u 16. i 17. vieku bila sielo turskih gospodara, te
sada po odlasku njihovome, malo ne najpustiji kraj u Slavoniji. Tako je primjerice nabrojeno
koncem XVII. stoljeća do 17.000 jutara puste oranice.
Ogranić je uzevši u posjed vlastelinstvo prvi počeo, koliko je se za onda moglo, uvažati kulturu
oranica, livada, vinograda i t. d. oko Đakova, a neko doba uživao i Košku sve do svoje smrti (god.
1701).
Sve ove posjede priznade i car - kralj Karlo IV, biskupu Petru Bakiću riešenjem od 14. siečnja
1717. navlastice „ residenciju u gradu đakovačkom, samo mjesto Đakovo, a isto tako sva ovamo
spadajuća sela, dobra i imanja „ . Kraj svega toga okrnjeno je između god. 1745 - 49. vlastelinstvo
i to onaj dio na Biđu, kada je bila novoustrojena slavonska Krajina, zašto je osobito radio grof
Kolovrat, predsjednik komisije za regulaciju Krajine. Tom prilikom izgubi vlastelinstvo 7 sela
(Mikanovci, Strizivojna, Čajkovci, Vrpolje, Andrijevci, Perkovci i Topolje) koja podpadoše pod
Vojnu Krajinu. U ime odštete imao je biskup đakovački dobiti za ta sela 100 - 120.000 K.
U drugoj polovici 18. stoljeća, za biskupa J. Čolnića (1751 - 1773), kada su urbarom uređeni od
god. 1756. odnošaji između vlastelina i podanika, počima postepeni napredak na posjedu
đakovačkih biskupa. Broj oranica vidljivo se je povećao krčenjem šuma, sade se veliki kompleksi
vinograda, osnivaju u obsegu vlastelinstva nove župe i crkve, uvađaju ( god. 1806. ) župske škole, a
radi urednije uprave podieljeno bi (prije god.1806) vlastelinstvo u 4 gospodarska okružja (španata)
đakovačko, semeljačko, trnavačko i drenjansko, koja su potanko opisana u Deskripciji od god. 1805
- 1807, a pokazuju da je i za to doba pretežniji dio posjeda biskupskoga sačinjavala šuma.
Čolnićevi nasljednici Krtica, Mandić, Rafaj i Vuković stekli su velikih zasluga oko napredka u
vlastelinstvu sve do godine 1848, kada je imao nastati novi odnošaj između vlastele i seljaštva, koji
je proveden u svoj zemlji iza god. 1850, a u đakovačkom vlastelinstvu za velikog biskupa
Preuzvišenog gospodina Josipa Jurja Strossmayera.
I za vrijeme tog cijelom Slavenstvu nezaboravnoga posjednika vlastelinstva, nastavljeno je krčenje
šuma, a stvaranje oranica i livada na njekadanjem šumskom tlu, te su naročito na krčevinama
naseljena nova sela Krndija, Josipovac i Jurjevac.
Osim toga provedena je za njegovo doba važna operacija odkupa šumskih služnosti, kojima su
vlastelinske šume obterećene bile tako, da je šumsko gospodarenje danas posve slobodno, te se bez
svakih inih obzira prema zahtjevom racionalnog šumskog gospodarenja urediti može.
Odkup šumskih služnosti proveden je u vremenu od 1870 - 90. godine.
Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za šume 29.785 jutara 629 čhv.
Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama do sastavka šumsko gospodarske osnove
1452 jut. 1594 čhv, prema čemu otpada na faktićki šumski posjed 28.333 jut. 282. čhv.
Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od 206 jut. 1594 čhv, nisu u šumsko
gospodarstvo povučena, pak je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 kj. 288
čhv sastavljena, odnosno za plodnu površinu od 27.865 kj. 1313 čhv.
Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860.
Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa 2 nadlugara i 31 srezkim lugarom.
Potreba za deputatni ogrjev vlastelinstva iznaša 1900 met. hvati ili 5462 m3 .
6
Od šumskih nuzužitaka uživa se paša, žirovina, kamen i piesak. Kroz prekomjernu pašu, naročito u
blizini sela je tlo ugaženo i vjetrom osušeno, a podmladak ogrižen tako, da je tlo produktivnu snagu
izgubilo.
Šume izvržene su jakom oštećivanju a šumske štete iznašale su prosječno prije šumskog uređenja
oko 9000 kruna godišnjih.
Dosadanje šumsko - gospodarenje nije bilo sustavno uređeno, već se je sjeklo prema potrebi bez
osobitog obzira na ponovno pošumljenje, naročito hrastici.
Ovakovim gospodarstvom izčeznula je mjestimice hrastovina.
Proređivanje nije također obavljano, dočim u pogledu šumskim kultura učinjeno je također vrlo
malo.
Gospodarstvena osnova sastavljena je na temelju par. 1. i 14. zakona od 26. ožujka 1894, kojim se
uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom
prema sadanjem stanju šuma idući zatim, da se zajamči trajni i što viši prihod. „
(D. C e s a r i ć, 1905.)
Zemljišne zajednice nastaju segregacijom (odcjepljenjem) šuma i pašnjaka od vlastelinskog
zemljišta što je uređeno Patentom iz 1857. godine. Dio zemljišnih zajednica nastao je agrarnom
reformom koja je provedena nakon 1918. godine.
U šumama okolnih sela cilj gospodarenja je bila proizvodnja drva, pašarenje i žirovina za
ovlaštenike što je propisano Zakonom o zemljišnim zajednicama.
Od doba koje opisuje Cesarić pa sve do kraja II svjetskog rata vlasnički odnosi ostaju
nepromijenjeni. Izuzetak su odcjepljenja ili kupovina manjeg dijela biskupijskih šuma koja prelaze
u vlasništvo zemljišnih zajednica.
Nakon II svjetskog rata, 1945. godine dolazi do promjene imovinsko pravnog stanja ovih šuma.
Temeljem Zakona o nacionalizaciji i eksproprijaciji šume đakovačke biskupije su nacionalizirane i
proglašene općenarodnom imovinom. Šume zemljišnih zajednica ostaju do 1947. godine u
njihovom vlasništvu da bi te godine i one bile proglašene općenarodnom imovinom.
Tijekom 1951. godine sve šume sa statusom općenarodne imovine postaju društveno vlasništvo i
tako ostaje sve do 1990. godine.
Tijekom 1990. godine Sabor Republike Hrvatske je prema Zakonu o šumama (pročišćeni tekst
„Narodne novine“ br. 52/90.) donio odluku prema kojoj šume i šumska zemljišta na teritoriji
Republike Hrvatske osim onih u privatnom vlasništvu postaju državno vlasništvo Republike
Hrvatske (čl. 26).
Temeljem Zakona o šumama Sabor Republike Hrvatske je predao šume i šumska zemljišta koja su
do tada bila društveno vlasništvo Republike Hrvatske (čl. 16.) na gospodarenje novoosnovanom JP
„Hrvatske šume“ p.o. Zagreb. Ovom odlukom šume gospodarske jedinice postaju sastavni dio
površina kojima gospodari JP „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb. Dana 01. siječnja 1991. godine JP
„Hrvatske šume“ p.o. Zagreb počinje s radom.
Od 01. veljače 2002. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne
novine“ 13/02.), JP „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb se preoblikuje u trgovačko društvo „Hrvatske
šume“ d.o.o. Zagreb.
U razdoblju od 2004. do 2008. godine dolazi temeljem Djelomičnih rješenja o povratu imovine
izdanih na osnovi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke
vladavine, do povrata šuma i šumskog zemljišta Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji, te do
formiranja gospodarske jedinice „Breznica - biskupijske šume“.
7
2. PRIRODNE ZNAČAJKE
2.1. Orografske i hidrografske prilike
Karakteristika terena je prigorje, ali mjestimično ima dubokih jaraka i strana s većim inklinacijama.
Nadmorske visine su od 145 - 265 m. Najviši vrh je „Kod piramide“, na granici s g.j. „Vuka –
biskupijske šume“, uz odsjek 102a.
Razvedenost terena je velika, osobito središnjeg i zapadnog dijela gospodarske jedinice, s mnogo
potoka i jaraka.
Veći dio potoka u proljeće „oživi“, dok u ljeti presuši. Predjeli Tomaševa kosa i Crna bara
gravitiraju prema rječici Londži, dok najveći dio jedinice gravitira prema potoku Breznica.
Bogatstvo izvorske pitke vode je karakteristično za područje gospodarske jedinice, a osobito za
njezin srednji i zapadni dio. Većinu izvora uredila je i održava šumarija.
Izvori su ucrtani u kartu, a u tablici je dan narodni naziv i lokacija:
Tab.3
Narodni naziv
Ostojčićka
Živkovo vrelo
Lužanac
Breznica
Rečica
Luke
Lunjak
Buljanov jarak
Glogovac
Crvorak
Hrastovača
Zlatica
Zmajevac
izvor
Lokacija
uz cestu u 12a
uz vanjskugranicu 8b
pored 19a
u jugozapadnom dijelu 46a
pored 48b
jugozapadno od 54a
pored trase u 56a
pored trase u 63b
zapadno od 66a
južno od 66a
u selu Breznica
pored liječilišta
u sjeverozapadnom dijelu 86a
blizu puta za Kranjski dol
Uređeni izvori su Ostojčićka, Lužanac i Lunjak.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana zaštite voda (22.03.) šumarija je 2001. godine s
učenicima osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Levanjske Varoši napravila prigodan
program. Učiteljice i školska djeca su posjetili nekoliko izvora i s radnicima šumarije postavili
panoe s prikladnim porukama i svojim literarnim radovima.
8
2.2. Geološka podloga, tlo i opterećenost onečišćivačima
2.2.1. Geološka podloga
Geološka podloga je detaljno obrađena u studiji „Ekološko – gospodarski tipovi šuma na području
ŠPP“Slavonska šuma“, 1973. svezak 1 koju je izradio Institut za šumarska istraživanja Zagreb.
Na području gospodarske jedinice nalaze se slijedeće geološke podloge:
1. Močvarni prapor (QPN) - najveći dio jedinice
2. Aluvijalni nanos (QAL)- najveći dio predjela Tomaševa kosa i manji dio predjela Crna bara
3. Pjeskovito-glinovite naslage (PLPG) – najviši dijelovi predjela Tomaševa kosa i Crna bara
4. Laporovito-glinovite naslage (PLLG) – južni dio predjela Križice i najveći dio predjela Ječmišta
5. Vapnovito-laporovite naslage (NVL) – južni dijelovi predjela Rudine, Voće i Lunjak
Navedene geološke podloge se nepravilno izmjenjuju, pa je na terenu teško uočiti njihove granice.
Velika je zastupljenost lesolikih sedimenata, a najmlađe lesne naslage koje prekrivaju starije
sedimente su kiselog karaktera (Ph 4,3-5,3).
2.2.2. Pedološke karakteristike
Tipološka istraživanja na području gospodarske jedinice obavili su 1989/90. godine zaposlenici
Odjela za uređivanje šuma iz Požege: mr. Kempf B., dipl.ing.šum., Puača B., dipl.ing.šum. i Najvirt
Ž., dipl.ing.šum.
Temeljem tipoloških istraživanja izrađen je elaborat „Tumač vegetacijske i pedološke karte te opis
ekološko – gospodarskih tipova za gospodarsku jedinicu „Breznica““.
Elaborat se nalazi u Odjelu za uređivanje šuma u Osijeku.
Prema navedenom elaboratu pedosistematska pripadnost tala utvrđena je primjenom klasifikacije
tala Jugoslavije (Škorić, Filipovski, Ćirić, 1985.g.).
Utvrđeni tipovi tala s površinskim udjelom, pedokartografske jedinice i njihove osnovne
karakteristike prikazani su u tablicama 4 i 4a:
Tab. 4
Pedosistematska
jedinica broj
Naziv tipa tla
Površina
ha
%
Distrični koluvij
1
10,73
0,5
Eutrično smeđe
3
557,45
27,6
4, 5
1265,20
62,5
Pseudoglej obronačni
6
154,46
7,6
Amfiglej
7
35,53
1,8
2023,37
100,0
Lesivirano
Ukupno
Neobraslo neproizvodno + neplodno
Ukupno gospodarska jedinica
66,76
2090,13
Na priloženoj Karti šumskih tala može se vidjeti raspored i površinski udjel pedokartografskih
jedinica prikazanih u tablici 4a:
9
5
6
7
100,00
Lesivirano tlo pseudoglejno eutrično smeđe
tlo oglejeno-pseudoglej obronačni na
pjeskovito-glinovitim
naslagama
(50:25:25)
100,00
4
Eutrično smeđe lesivirano i oglejeno lesivirano tlo tipično i pseudoglejno na
lesu i lesolikim sedimentima (60:40)
Lesivirano tlo tipično i pseudoglejnoeutrično smeđe tlo na lesu i lesolikom
sedimentu (70:30)
Pseudoglej
obronačni-lesivirano
pseudoglejno-eutrično smeđe tlo oglejeno
na
glinovito-laporovitim
naslagama
(50:40:10)
60-120
3
Amfiglej mineralno močvarni karbonatnialuvijalno-koluvijalno
oglejeno-hipoglej
mineralno močvarni karbonatni (40:40:20)
%
1,73
61
1,93
61
Stupanj
pogodnosti
Humus
Bonitetni
broj tla
Eutrični koluvij iz eutrično smeđeg tla i
lesiviranog tla oglejen i neoglejen
50-100
2
laka
glina
Distrični silikatni koluvij iz lesiviranog tla i
pseudogleja s prevagom zemljišnog
materijala oglejen i neoglejen
laka glinalaka glinalaka
teška glina glinasta ilovača glina
1
cm
100,00 50-150 50-150
Naziv pedosistematske jedinice
teška glina
Dubina
Redni
broj
glinasta glinasta Mehanički
ilovača ilovača
sastav
Tab.4a
visok
4,25
3,54
80
76
visok
vrlo
visok
vrlo
visok
visok
5,05
72
visok
5,30
66
visok
8,40
63
.
2.2.3. Opterećenost onečišćivačima
U novije vrijeme sve je više izražen problem onečišćenja okoliša raznim oblicima polutanata.
Zagađenje je različito izraženo u pojedinim biocenozama koje nisu sve jednako izložene i ugrožene.
Kada se promatra šumske ekosustave najizraženiji je problem zračnog zagađenja. Zračna strujanja
donose štetne tvari iz velikih udaljenosti, tako da premda u bližoj okolici određenog područja nema
industrije, ono ipak može biti znatno ugroženo. Štetne tvari dospijevaju u tlo i na same biljke putem
kiselih kiša i suhe depozicije te tako, prenesene iz velike daljine, ostvaruju svoj štetni utjecaj na
šume stotinama, a ponekad i tisućama kilometara od mjesta gdje su nastale.
Šume ove gospodarske jedince nalaze se u pribrežju i brežuljkastom području gdje je pojava
zračnog zagađenja suhom depozicijom nešto manje izražena zbog reljefa i utjecaja zračnih
strujanja. Postoji određena opasnost od zagađenja putem kiselih kiša. U bližoj okolici ove
gospodarske jedinice ne postoje opasniji industrijski zagađivači koji bi ju neposredno ugrožavali.
Najveći razlog za zabrinutost je zapadni i sjeverozapadni smjer vjetrova zbog kojih iz razvijenih
zemalja Europe na ovo područje pristižu razni polutanti koji se putem oborina talože u zemlju.
2.3. Klima
Za opis klimatskih karakteristika ovog područja korišteni su podaci iz monografije „Šume u
Hrvatskoj” (Zagreb, 1992. godine). Prema Köppenovoj klasifikaciji klima ovog područja pripada
tipu klime označenom klimatskom formulom Cfwb”x”. To je umjerena topla kišna klima, nema
izrazitog sušnog razdoblja, oborine su jednolično raspoređene tijekom cijele godine, a najsušnije
razdoblje pada u zimu. Ljeta su topla, a zime su umjereno hladne s naglim porastom temperature u
10
prvom dijelu godine. Prema podacima motrenja (1961 - 1990. godine Osijek i Slavonski Brod) na
ovom području godišnja količina oborina je 700 mm, a srednja godišnja temperatura 10,6˚C.
Iz studije „Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske” izrađenoj od strane
Državnog Hidrometeorološkog zavoda 1994. godine u kojoj su obrađeni podaci s 24 meteorološke
postaje za razdoblje 1961 - 1990. godine uzeti su podatci za meteorološku postaju Našice.
Tab. 5
Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u˚C
Postaja
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Σ
Našice
-0,5
2,0
6,1
10,7
15,5
17,7
20,3
19,1
16,1
11,2
6,2
1,1
10,4
Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom 20,3ºC a najhladniji siječanj sa
srednjom temperaturom -0,5ºC. Srednja godišnja temperatura je 10,4ºC što vrlo malo odudara od
prosjeka za cijelo područje.
Tab. 5a
Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost zraka u %
Postaja
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Σ
Našice
80
73
74
70
71
64
63
68
77
76
78
82
73
Prosječna godišnja vlažnost zraka iznosi 73% (Našice). Vlaga zraka je tijekom zimskih mjeseci oko
15% viša nego zimi.
Tab. 5b
Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm
Postaja
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Σ
Našice
48
48
49
67
71
92
82
85
64
55
71
66
799
Srednja godišnja količina oborina iznosi 799 mm što je karakteristika subhumidne klime. Ovo
područje se zapravo nalazi na prijelazu iz humidnog u izrazito subhumidno područje istočno slavonske ravnice. Najviše kiše pada na prijelazu iz proljeća u ljeto, u lipnju. Najsušniji su zimski
mjeseci, siječanj i veljača. Uočljiv je sekundarni minimum oborina u listopadu.
Značajno je upozoriti na mraz, koji je meteorološka pojava koja može nanijeti znatne štete, naročito
u rasadničkoj proizvodnji. U ovim krajevima kasni mrazevi javljaju se sve do kraja travnja, a
izuzetno i tijekom svibnja. Rani mrazevi se javljaju početkom listopada, a ponekad već u rujnu.
Snijeg nije naročito značajna pojava na području ove gospodarske jedinice, iz navedene tablice
vidljivo je da snijega na tlu ima prosječno tridesetak dana godišnje.
Za vegetacijsko razdoblje od travnja do rujna izmjereni su slijedeći podatci:
Tab. 5c
Naziv
Srednja temperatura
Vegetacijsko
razdoblje
Srednja zračna vlaga
od IV do IX mjeseca
Količina oborina
Kasni mraz
Rani mraz
Smjer glavnih vjetrova
11
Mjerna
jedinica
º
C
%
mm
Datum
Datum
Smjer
Vrijednost
16,6
69
462
početkom IV mj.
X mj.
SZ
KLIMADIJAGRAM (po H. Walteru)
Razdoblje motrenja za meteorološku postaju Našice: 1961 - 1990. g.
a - Meteorološka postaja
b - Nadmorska visina stanice (m)
c - Broj godina (razdoblje) motrenja
d - Srednja godišnja temperatura zraka (ºC)
e - Srednja godišnja količina oborina
f - Srednje mjesečne količine oborina
g - Apsolutni maksimum temperature zraka
h - Vlažno (humidno) razdoblje
i - Apsolutni minimum temperature zraka
j - Mjeseci sa sr. min. temp. zraka ispod 0ºC
k - Mjeseci sa aps. min. temp. zraka ispod 0ºC
l - Srednje mjesečne temperature zraka (ºC)
12
2.4.Vegetacija – biljne zajednice
Pregled sistematskih jedinica i opis šumskih zajednica detaljno su obrađeni u prije navedenom
elaboratu Tumač vegetacijske i pedološke karte te opis ekološko – gospodarskih tipova za
gospodarsku jedinicu „Breznica“, Odjela za uređivanje šuma Požega.
Područje gospodarske jedinice pripada sektoru ilirske provincije srednjoeuropske vegetacijske
regije. Klimazonalna zajednica za gospodarsku jedinicu je zajednica kitnjaka i običnog graba (sveza
Carpiniom betuli illyricum) i kitnjaka (sveza Quercion robori Petraea). Manji dio jedinice, uz
rječicu Londžu, pripada klimazonalnoj zajednici lužnjaka i običnog graba (sveza Carpinion betuli
illyricum). Presudnu ulogu u nastanku i razvoju tih zajednica imaju reljef, nadmorska visina i
podzemne vode. Zbog relativno malih razlika u nadmorskoj visini, reljefa i mnoštva vodenih
tokova, granica između klimazonalnih zajednica je difuzna i teško odrediva.
Pregled sistematskih jedinica
Razred:
Red:
Sveza:
as:
subass:
subass:
subass:
var:
as:
var:
Sveza:
as:
Razred:
Red:
Sveza:
as:
QUERCO - FAGETEA Br.Bl. et Vlieg. 1937
FAGETALIA Pawl. 1928
Carpino betuli illyricum Horvat 1958
Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 1968
quercetosum ceris Rauš 1969
fagetosum Rauš 1969
typicum Rauš 1971
Fraxinus parvifolia Rauš
Querco Petraea-Carpinetum illyricum Horvat 1938
Fagus silvatica prov. Pelcer
Fagion illyricum Horvat 1938
Asperulo-Fagetum prov. Pelcer
QUERCETEA ROBORI-PETRAEA Br-Bl et Tx. 1943
QUERCETEA ROBORI-PETRAEA Tx. 1931
Quercion robori-petraea Br. Bl. 1932
Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer
ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM
(Carici sylvaticae - Quercetum petraea prov. Pelcer 79)
Zajednica je rasprostranjena na najizloženijim grebenima u zapadnom i središnjem dijelu
gospodarske jedinice. Karakterističan je veći udjel acidofilnih i termofilnih biljaka. Pridolazi na
matičnoj podlozi lesa i lesolikih sedimenata, te na glinovito-pjeskovitim i glinovito-laporovitim
naslagama. Karakteristična tla su lesivirano tipično i lesivirano pseudoglejno tlo, te eutrično smeđe
tlo i pseudoglej.
U sloju drveća dominantna vrsta je hrast kitnjak (Quercus petraea), često pridolazi cer (Quercus
cerris), a za grab (Carpinus betulus) su ekološki uvjeti nepovoljni, te se on pojavljuje sporadično i
više u sloju grmlja. Od termofilnih vrsta pridolazi crni jasen (Fraxinus ornus).
Sloj grmlja je obilno razvijen i znatan je udjel crnog jasena (Fraxinus ornus), kitnjaka (Quercus
petraea) i drijena (Cornus mas).
U sloju prizemnog rašća obilnije su zastupljene trave: dlakavi šaš (Carex pilosae), šumski šaš
(Carex sylvatica), vlasulja (Festuca drimea), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), kostrika
(Brachypodium pinnatum). Osim njih obilnije pridolaze termofilne vrste: crni grahor (Latyrus
niger), dlakava žučica (Cytisus hirsutus), crna žučica (Cytisus nigricans), čepac (Clinopodium
vulgare), puzava čestoslavica (Veronica officinalis) i acidofilne: urodica (Melampyrum silvaticum),
šumska runjika (Hieracium silvaticum) i vlasulja (Festuca heterophyla).
13
ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA
(Querco petraea - Carpinetum illyricum Ht.38)
Rasprostranjena je uglavnom u istočnom dijelu gospodarske jedinice gdje zauzima velike površine,
a u srednjem i zapadnom dijelu su to manje površine.
Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih naslaga s ulomcima lesa i lesolikih sedimenata,
te na glinovito-laporovitim naslagama. Tlo je manje isprano i svježije na blagim grebenima i
platoima. Dosta je teško odrediti granicu prema zajednici kitnjaka sa šašem. Pridolazi na
lesiviranom tipičnom i pseudoglejnom, eutričnom smeđem tlu i pseudogleju obronačnom.
U sloju drveća osim kitnjaka (Quercus petraea) pridolazi grab (Carpinus betulus) koji je
diferencijalna vrsta u odnosu na zajednicu kitnjaka sa šašem. Udjel graba je pokazatelj povoljnih
mikroklimatskih uvjeta. U smjesi još pridolaze: cer (Quercus cerris), trešnja (Prunus avium), klen
(Acer campestre) i bukva (Fagus sylvatica).
U sloju grmlja za ovo područje je značajan veći udjel kupine (Rubus sp.) i obične kozokrvine
(Lonicera caprifolium).
U sloju prizemnog rašća obilnije su zastupljeni: dlakavi šaš (Carex pilosae), broćika (Galium
cruciatum), lazarkinja (Asperula odorata) i lipica, biskupska kapica (Epimedium alpinum) i dr.
ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S BUKVOM
(Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer 79)
Ova zajednica zauzima oko 57 % površine i pridolazi na gotovo svim tipovima tala u gospodarskoj
jedinici. Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih i glinovito-laporovitih naslaga s
ulomcima lesa i lesolikih sedimenata. U florističkom sastavu gotovo je identična šumi kitnjaka i
običnog graba, a diferencijalna vrsta u sloju drveća i grmlja je bukva (Fagus sylvatica). Značajna je
razlika između dijelova zajednice na rendzini i dijelova na ostalim tipovima tala. Rendzina pridolazi
u podnožju grebena, a porastom nadmorske visine prelazi u lesivirano tlo ili pseudoglej. Na
rendzini je karakteristično da u sloju drveća prevladava bukva uz primjesu kitnjaka i graba.
U sloju grmlja i prizemnog rašća su izrazito bazofilni elementi klokočika (Staphyllea pinnata),
kukurijek (Heleborus odorus), bljušt (Tamus communis) i šumarica (Anemonae sp.), koji se na
ostalim tipovima tala gube, a osobito klokočika.
ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM
(Asperulo - Fagetum, prov., Pelcer)
Ova zajednica pridolazi samo na jednom lokalitetu i to sjeverozapadnom dijelu predjela Ovčare.
Razvija se na matičnoj podlozi sedimentnih pjeskovito-glinovitih naslaga s ulomcima lesnih
naslaga. Dominantni tipovi tala su lesivirano tipično i pseudoglejno, a nešto manje eutrično smeđe
tlo.
Slojem drveća dominira bukva (Fagus sylvatica), a
petraea) i grab (Carpinus betulus).
pojedinačno pridolaze kitnjak (Quercus
Sloj grmlja je slabo razvijen, a u njemu se nalaze bukva i rjeđe kupina (Rubus sp.).
Sloj prizemnog rašća je osrednje razvijen, a najobilnije je zastupljena lazarkinja (Asperula
odorata). Rijeđe se pojavljuju režuha (Cardamine dentata), kukavičica (Lathyrus vernus) i šumski
šaš (Carex silvatica).
14
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I CERA
(Carpino betuli - Quercetum roboris subass. Quercetosum cerris Rauš 69)
Azonalna je zajednica koja ima dosta rascjepkan i diskontinuiran areal. Većinom pridolazi u
podnožjima brda i blagim i zaravnjenim jarcima. Nešto veće površine zauzima u predjelima Crna
bara i Srednjak. Ova zajednica se razvija na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitih naslaga, lesu i
lesolikim sedimentima. Dominantni tipovi tala su lesivirano tipično i pseudoglejno eutrično smeđe
tlo, a manjim dijelom koluviji.
U sloju drveća glavna diferencijalna vrsta uz lužnjak (Quercus robur) i grab (Carpinus betulus) je
cer (Quercus cerris).
Sloj grmlja je obilan i u njemu se ističu grab (Carpinus betulus), kupina (Rubus sp.) i kalina
(Ligustrum vulgare).
U sloju prizemnog rašća znatno sudjeluju lazarkinja (Asperula odorata) i biskupska kapica, lipica
(Epimedium alpinum). Značajan je i relativno veći udjel kserotermnih trava (Dactylis glomerata) i
(Brachypodium sp.). U blagim jarcima je posebno zastupljen medvjeđi luk ( Allium ursinum).
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I BUKVE
(Carpino betuli-Quercetum roboris subass. fagetosum Rauš 69)
Ova zajednica pridolazi na jednom lokaliteta u podnožju brda na blagim stranama i zapadnim i
sjeverozapadnim ekspozicijama i to u predjelu Jelenkovac.
Razvija se na matičnoj podlozi pjeskovito-glinovitim, većinom lesnim naslagama. Dominatni tipovi
tala su lesivirano tipično i pseudoglejno, te lesivirano eutrično smeđe tlo.
U sloju drveća glavna diferencijalna vrsta uz hrast lužnjak (Quercus robur) je bukva ( Fagus
sylvatica).
Sloj grmlja je slabo razvijen i siromašan vrstama. Nešto zastupljeniji su klen (Acer campestre),
drijen (Cornus mas) i obična kurika (Evonymus europaea).
Sloj prizemnog rašća je dobro razvije i bogat vrstama. Najzastupljeniji je medvjeđi luk (Allium
ursinum), a znatnije su zastupljeni i obična šumarica (Anemone nemorosa), lazarkinja (Asperula
odorata), zečje zelje (Oxalis acetosella) i lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera).
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VAR. S POLJSKIM JASENOM
(Carpino betuli-Quercetum roboris var. Fraxinus parvifolia Rauš )
Ovo je prijelazna zajednica između poplavnih lužnjakovih šuma i šuma hrasta lužnjaka i graba.
Nalazi se na 2 lokaliteta, i to uz rječicu Londžu, te u uvalama u šumskom predjelu Jelenkovac.
Razvija se na matičnoj podlozi glinovito-laporovitih naslaga i manjim dijelom na aluvijalnom
nanosu. Uz riječicu Londžu pridolazi na aluvijalno-koluvijalnim, oglejenim tlima, a na ostalim
dijelovima na karbonatnom hipogleju. Dominantno tlo je karbonatni amfiglej.
U sloju drveća su hrast lužnjak (Quercus robur) i diferencijalne vrste obični grab (Carpinus
betulus) i poljski jasen (Fraxinus parvifolia).
Sloj grmlja je osrednje razvijen, a u njemu prevladavaju glogovi (Crategus sp.) i svib (Cornus
sanguinea).
Sloj prizemnog rašća je bogat vrstama, a većinom su to vrste poplavnih šuma. Najzastupljeniji su
močvarna broćika (Galium palustre), zlatica (Ranunculus ficaria), medvjeđi luk (Allium ursinum),
šumski šaš (Carex sylvatica), kaljužnica (Caltha palustris) i dr.
Veličina rasprostranjenosti i postotni udjel pojedinih biljnih zajednica u gospodarskoj jedinici dan
je u tablici 6.
15
Tab. 6
Obraslo
NAZIV FITOCENOZE
ha
ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM
Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer 79
ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA
Querco petraea-Carpinetum illyricum Horvat 38
ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S BUKVOM
Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer 79
ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM
Asperulo - Fagetum prov. Pelcer 79
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I CERA
Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris Rauš 69
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNOG GRABA I BUKVE
Carpino betuli-Quercetum roboris subass. fagetosum Rauš 69
ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VAR. S P. JASENOM
Carpino betuli-Quercetum roboris var. Fraxinus parvifolia Rauš
UKUPNO
16
%
Neobraslo
proizvodno
ha
%
Ukupno
ha
%
373,12 18,5
2,14 22,7
375,26 18,6
350,31 17,4
0,0
350,31 17,3
1121,39 55,7
1,38 14,7 1122,77 55,5
46,39 2,3
0,0
46,39 2,3
90,16 4,5
0,0
90,16 4,5
1,43 0,1
0,0
1,43 0,1
31,16 1,6
5,89 62,6
37,05 2,4
2013,96 100
9,41 100
2023,37 100
2.5.Ekološko – gospodarski tipovi
Ekološko-gospodarski tipovi detaljno su opisani u elaboratu Tumač vegetacijske i pedološke karte,
te opis ekološko – gospodarskih tipova za gospodarsku jedinicu „Breznica – Nabrđe“, 1993.
godine.
Temeljem karte šumskih zajednica i karte šumskih tala, te dosadašnjih tipoloških istraživanja u
Hrvatskoj na području gospodarske jedinice izdvojeno je 5 EGT-a: II-D-10, II-E-10, II-E-11, II-G11, II-G-12.
U tablicama 7 i 7a prikazan je njihov površinski udjel.
EGT
II-D-10
II-E-10
II-E-11
II-G-11
II-G-12
UKUPNO
Tab. 7
POVRŠINA
ha
%
46,39
2,29
956,02
47,25
955,98
47,25
18,79
0,93
46,19
2,28
2023,37 100,00
Tab. 7a
Šume i šumska zemljišta
Gospodarske
Kategorija zemljišta
ha
%
Obraslo
46,39
2,3
II-D-10 Neobraslo proizvodno
0,00
0,0
Ukupno
46,39
2,3
Obraslo
952,50
47,3
II-E-10 Neobraslo proizvodno
3,52
37,4
Ukupno
956,02
47,2
Obraslo
955,98
47,5
II-E-11 Neobraslo proizvodno
Ukupno
955,98
47,2
Obraslo
18,79
0,9
II-G-11 Neobraslo proizvodno
0,00
0,0
Ukupno
18,79
0,9
Obraslo
40,30
2,0
II-G-12 Neobraslo proizvodno
5,89
Ukupno
46,19
2,3
Obraslo
2013,96
99,5
9,41
0,5
UKUPNO Neobraslo proizvodno
Ukupno
2023,37 100,0
Ukupno
ha
%
46,39 2,3
0,00 0,0
46,39 2,3
952,50 47,3
3,52 37,4
956,02 47,2
955,98 47,5
0,0
955,98 47,2
18,79 0,9
0,00 0,0
18,79 30,9
40,30 2,0
5,89 62,6
46,19 2,3
2013,96 99,5
9,41 0,5
2023,37 100,0
100,0
100,0
EGT
17
2.5.1. EGT II-E-10
Geološka podloga: kontinentalni les.
Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, eutrično smeđe, pseudoglej
obronačni.
Karakteristične zajednice: ŠUMA HRASTA KITNJAKA SA ŠAŠEM (Carici sylvaticae - Quercetum
Uređajni razred
Sjemenjače KITNJAKA
Sjemenjače GRABA
Sjemenjače OMB
Kulture CRNOGORICE
Panjače GRABA
Ophodnja
petraea prov. Pelcer) i ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA (Querco petraea - Carpinetum
illyricum Ht.38)
god
120
80
0,54
0,1
0,54
0,1
60
80
7,28
0,98
0,8
0,1
7,28
0,98
0,8
0,1
80
Ukupno
Šikare
Ukupno
Neobraslo proizvodno za lovstvo
Ukupno
II - E - 10
Gospodarske
Obraslo
Neobraslo proizvodno
Tab. 7b
Šume i šumska zemljišta
Gospodarske
Gospodarska
šume
jedinica
Površina
ha
%
ha
%
879,02 91,9
879,02 91,9
64,68 6,8
952,50 99,6
64,68 6,8
952,50 99,6
952,50 99,6
3,52 0,4
956,02 100,0
0,00 0,0
952,50 99,6
3,52 0,4
956,02 100,0
2773,34
Odsjeci
4a 8b 8c 8d 9b 10c 11b 11d 14b 15b 15c 16a 16b 17a 23b
25c 26a 27b 27c 29a 31a 32a 32b 33a 45a 46a 48a 48b 49a
50a 50b 50c 50d 51a 51b 52a 53a 54a 55a 56a 57a 57b 58a
58b 61a 63a 64a 65b 66a 69a 71a 72a 76b 77b 78b 79a 80a
85b 85c 85d 102a 128a 129a
7e 129b
Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja, u
raznim stadijima. Najpovoljniji omjer smjese je 60% kitnjaka, 20% bukve i 20% običnog graba.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina za kitnjak i
bukvu, a 100 godina za običan grab, te promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka
od 41.0 cm, bukve od 39,5 cm i običnog graba od 22,5 cm prsnog promjera može se postići ukupna
proizvodnja od 883 m3/ha. Kitnjak, bukvu i običan grab treba obnavljati prirodno, oplodnom
sječom. Veću pozornost kod obnove treba pokloniti kitnjaku i bukvi.
Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske oblovine bukve i kitnjaka, tanje oblovine
kitnjaka, bukve i običnog graba, te drva za celulozu i ogrjev.
EGT zauzima (47,5%) obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno se nalazi u predjelima
Lakije, Srednjak, Kordešice, Vinogradić, Voće, Lunjak, Pucavica, Rudine i Ljeskovac I. U ostalim
predjelima, ovaj EGT zauzima manje lokalitete.
18
2.5.2. EGT II-E-11
Geološka podloga: kontinentalni les.
Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, pseudoglej obronačni, a manjim
dijelom pseudoglej ravničasti i rendzina.
Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S
BUKVOM (Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer)
140
120
8,44
591,82
0,9
61,9
8,44
591,82
0,9
61,9
100
80
40
80
335,83
2,10
1,01
16,61
35,1
0,2
0,1
1,7
335,83
2,10
1,01
16,61
35,1
0,2
0,1
1,7
Ophodnja
Uređajni razred
Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače KITNJAKA
Sjemenjače BUKVE
Sjemenjače P.JASENA
Sjemenjače BAGREMA
Panjače GRABA
Ukupno
Šikare
955,81 100,0
0,17
0,0
955,81 100,0 #
0,17
0,0
Ukupno
Neobraslo proizvodno za lovstvo
Ukupno
955,98 100,0
0,0
955,98 100,0
955,98 100,0
0,00
0,0
955,98 100,0
II - E - 11
Gospodarske
god
Tab. 7c
Šume i šumska zemljiša
Gospodarske
Gospodarska
šume
jedinica
Površina
ha
%
ha
%
Obraslo
Odsjeci
1a 2a 2d 3a 5a 6a 7a 7c 7d 8a 9a 10a 10b 10d 11a 11c 12b
12c 13a 13c 14a 15a 16c 16d 17b 18a 19a 20b 21a 22a 23a
24a 24b 25a 25d 25e 26b 27a 28a 29b 30a 47a 47b 47c 48c
49b 52b 53b 53c 54b 55b 62a 63b 65a 75a 76a 77a 78a 80b
83b 85a 85e 94a 122b 124a 126a 126c 127a
Neobraslo proizvodno
Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja,
raznih stadija. Optimalan omjer smjese je 50% kitnjaka i 50% bukve.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina, te promjer
sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka od 41.0 cm i bukve od 39,5 cm može se postići
ukupna proizvodnja od 922 m3/ha.
Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske oblovine i tanje oblovine bukve i kitnjaka,
te ogrjevnog drva i drva za celulozu.
EGT zauzima 47,5% obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno je najviše zastupljen u
predjelima Tomaševa Kosa, Crna Bara, Jelenkovac, Veliki Lužanci, Križice, i u istočnom dijelu
predjela Ljeskovac I. U ostalim dijelovima jedinice pridolazi na manjim lokalitetima.
19
2.5.3. EGT II-G-11
Geološka podloga: pretaloženi (močvarni) les.
Dominantni tipovi tla: eutrično smeđe oglejeno i pseudoglej ravničarski.
Ophodnja
Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA subasocijacija s cerom
(Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić/Rauš subass. quercetosum cerris )
Uređajni razred
god
140
Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače PJASENA
Sjemenjače GRABA
Panjače GRABA
Ukupno
Tab.7d
Šume i šumska zemljišta
Gospodarska
Gospodarske
jedinica
Površina
ha
%
ha
%
10,47 55,7 10,47
55,7
80
80
80
0,0 0,00
7,14 38,0 7,14
1,18 6,3 1,18
18,79 100,0 18,79
II - G - 11
Gospodarske
Obraslo
0,0
38,0
6,3
100,0
Odsjeci
2c 9c 20a 26c
Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u
stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječne
zrelosti trebao bi imati 100 % vrijednosti normale za čiste sastojine lužnjaka i 20 % normale za čiste
sastojine običnog graba. Lužnjak treba biti u nadstojnoj etaži, a običan grab u podstojnoj.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140
godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla od 58 cm, može se postići ukupna
proizvodnja drvne mase od 1282 m3/ha.
Cilj gospodarenja je proizvodnja najkvalitetnije furnirske, te deblje i tanje pilanske oblovine
lužnjaka, tanje pilanske oblovine običnog graba i prostornog drva za kemijsku preradu i ogrjev.
EGT zauzima manje lokalitete, (0,9% površine), u predjelima Tomaševa Kosa, Crna Bara i Veliki
Lužanci.
20
2.5.4. EGT II-G-12
Geološka podloga: aluvijalni nanosi.
Dominantni tipovi tala: amfiglej mineralno-močvarni-karbonatni, koluvijalno oglejeno i hipoglej
mineralno močvarni karbonatni.
Ophodnja
Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S P.
JASENOM (Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić/Rauš var.. Fraxinus parvifolia).
Uređajni razred
god
140
120
80
Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače P.JASENA
Sjemenjače GRABA
Ukupno
Šikare
Ukupno
Neobraslo proizvodno za lovstvo
Ukupno
II - G - 12
Obraslo
Gospodarske
Neobraslo proizvodno
Tab. 7e
Šume i šumska zemljišta
Gospodarska
Gospodarske
jedinica
Površina
ha
%
ha
%
33,00 71,4 33,00
71,4 ##
2,69 5,8
2,69
5,8
4,61 10,0
4,61
10,0
40,30 87,2
0,0
40,30
0,00
40,30 87,2
5,89 12,8
46,19 100,0
40,30
5,89
46,19
87,2 ##
0,0
87,2
12,8
100,0
Odsjeci
3b 3d 4b 11e 12a 12d 13b 21b 21c 25b 30b
3c
Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u
stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese u dobi sječive zrelosti je 80% hrasta lužnjaka i 20%
poljskog jasena i običnog graba.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140
godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla od 53,0 cm i 51,0 cm poljskog jasena
može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 1130 m3/ha.
Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka i poljskog jasena te tanje
pilanske oblovine i prostornog drva ostalih vrsta drveća.
EGT zauzima 2,3% obrasle površine u gospodarskoj jedinici. Prostorno je ovaj EGT zastupljen u
sjevernom dijelu šumskih predjela Tomaševa Kosa i Crna Bara, uz rječicu Londžu.
21
2.5.5. EGT II-D-10
Geološka podloga: tinjčasti i slabo vezani pijesci, te glineni i pjeskoviti lapori.
Dominantni tipovi tala: distrično smeđe tlo tipično ili ilimerizirano, obronačni pseudoglej, a rjeđe
eutrično smeđe tlo, pararendzina i kalkokambisol.
Uređajni razred
Sjemenjače BUKVE
Ukupno
Ophodnja
Karakteristična zajednica: ŠUMA BUKVE S LAZARKINJOM (Asperulo-Fagetum prov. Pelcer).
god
100
Tab. 7f
Šume i šumska zemljišta
Gospodarska
Gospodarske
jedinica
Površina
ha
%
ha
%
46,39 100,0 46,39 100,0
46,39 100,0 46,39 100,0
II - D - 10
Gospodarske
Odsjeci
Obraslo
86a 86b
Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u
stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese je 80% bukve i 20% hrasta kitnjaka.
Smjernice gospodarenja: Utvrđenom ophodnjom za bukvu i kitnjak od 100 godina, te
uspostavljanjem normalnog stanja i uz promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla bukve
od 36,0 cm i kitnjaka od 37,0 cm, može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 876 m3/ha.
Cilj gospodarenja je proizvodnja trupaca za furnir bukve i kitnjaka, tanje i deblje pilanske oblovine,
te ogrjevnog drva.
EGT zauzima 2,3% obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno se nalazi u zapadnom
dijelu šumskog predjela Ovčare.
3. Općekorisne funkcije šuma
Tijekom povijesti čovjekove aktivnosti vezane za šume većinom su se svodile na iskorištavanje
drveta i drugih šumskih proizvoda, dok se o ostalim funkcijama šuma malo vodilo računa. Sječe su
se vršile većinom nekontrolirano, prema potrebama, a obnovi se uopće nije poklanjala nikakva
pozornost, nego je to bilo prepuštano prirodi. Krajem pretprošlog stoljeća se počelo ozbiljnije
planski gospodariti, ali je i tada drvo bilo smatrano najvažnijim proizvodom. Tek kada su se šumske
površine znatno smanjile, uočilo se kakve je to imalo negativne posljedice, te se počelo ozbiljnije
gledati na ostale funkcije šume i njihov utjecaj na ukupan okoliš. Nepovoljna je činjenica što su se
određeni pozitivni utjecaji šume uočili tek nakon teških poremećaja koji su nastali kao posljedica
nestanka šume na određenim područjima.
U današnje vrijeme je poznato i prihvaćeno da opće koristi od šuma višestruko nadmašuju
vrijednost drvne zalihe. Moderno gospodarenje šumama je višenamjensko, cilj gospodarenja je uz
proizvodnju drvne mase i održavanje opće korisnih funkcija šuma, očuvanje prirodnih ekosustava,
te zaštita ukupne flore i faune.
3.1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
Jedna od najvažnijih zaštitnih funkcija šume je zaštita od akvatične erozije. Intenzitet ove vrste
erozije najviše ovisi o reljefu terena (nagibu, dužini i obliku padine), značajkama tla, te izloženosti
oborinama i vjetru. Kako se ova gospodarska jedinica nalazi u brdovitom području zaštitna funkcija
22
šume protiv djelovanja akvatične erozije je značajna, a aktivnu funkciju ima sva obrasla i neobrasla
proizvodna površina koja iznosi 2023,37 ha.
3.2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
Šume značajno utječu na vodni režim, djeluju zapravo kao spužva koja usporava brzo otjecanje
vode nakon kiša i time osiguravaju stalnost opskrbe vodom. One također pročišćavaju podzemne i
površinske vode. Utjecaj šume na vodni režim ovisi o staništu i o šumi koja se tu nalazi. Vrlo
značajnu ulogu imaju u tome reljef, geološka podloga i tlo, vrste drveća u sastojini, njena starost i
sklop. O međusobnoj usklađenosti tih faktora ovisi učinkovitost šume u utjecaju na hidrološke
prilike šumskog prostora. Utjecaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme obilnih oborina,
ljetnih pljuskova s velikom količinom kiše i u proljeće za vrijeme topljenja snijega.
Vodne prilike u šumi ovise o količini transpirirane vode pojedinih vrsta drveća, intercepciji
pojedine vrste, evaporaciji, tlu i njegovoj moći upijanja, matičnom supstratu, slojanju u sastojini,
godišnjoj količini oborina te o njihovom rasporedu. Ovisno o povoljnoj ili nepovoljnoj rezultanti
navedenih parametara šuma je u vodozaštitnom pogledu više ili manje učinkovita.
Vodozaštitna funkcija šume više dolazi do izražaja u brdskim i planinskim područjima gdje treba
spriječiti brzo otjecanje oborinske vode čime se sprječava erozija i osigurava stalnost opskrbe
vodom. Pozitivni utjecaji šuma (2023,37 ha) ove gospodarske jedinice su vrlo značajni za vodni
režim i hidroenergetski sustav kako na samom dijelu gospodarske jedinice tako i na područja u
nizini.
3.3. Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
Šume predstavljaju značajnu zaštitu od eolske erozije i štite okolno poljoprivredno zemljište od
odnošenja tla vjetrom. Veliki kompleksi poljoprivrednog zemljišta koji nisu makar mjestimično
isprekidani šumskim površinama ili barem drvoredima vrlo su podložni ovom tipu erozije. Ova
pojava naročito dolazi do izražaja u nizinskim krajevima, gdje jaki vjetrovi neprestano odnose
površinski sloj tla ako ih nema što zaustaviti.
Šumske sastojine ublažavaju u susjednim naseljima i na poljoprivrednim površinama klimatske
ekstreme, te osiguravaju izmjenu zraka. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka i njegovu turbulenciju u
više slojeve atmosfere, te se povoljan utjecaj šume zamjećuje do 60 kilometara udaljenosti od ruba
šumskog kompleksa veličine najmanje 4.000 hektara. Navedena funkcija šuma postaje sve
značajnija kako je šumovitost manja, tako da je ova gospodarska jedinica vrlo značajna po tom
pitanju za šire područje istočne Slavonije.
U pogledu utjecaja na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju šume ove gospodarske jedinice su
vrlo značajne i nezamjenjiva je njihova uloga na ovim prostorima jer se radi o jednom od
najvažnijih, ako ne i najvažnijem poljoprivrednom području Republike Hrvatske. Površina koja
utječe na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju iznosi 2023,37 ha.
3.4. Utjecaj na klimu
Primjetan je veliki utjecaj šuma na klimu. Osim već opisanih pozitivnih učinaka šume utječu na
oborinski režim. Poznato je da područja s više šuma redovito imaju više oborina. To se dokazalo u
Izraelu, gdje se pošumljavanjem većih područja, te osnivanjem velikih plantaža agruma uspjelo
povećati količinu oborina što je promatrano duži niz godina.
Klimozaštitna funkcija šume je to zanimljivija što je šumovitost nekog područja manja, što naročito
dolazi do izražaja u žitorodnim ravničarskim krajevima gdje se gotovo od svakog stabla očekuje
klimatski utjecaj. Ove šume se nalaze u području prijelaza brdskog u ravničarski dio i za velike
komplekse poljoprivrednog zemljišta njihova korisna funkcija utjecaja na klimu je nemjerljiva i
nezamjenjiva. Utjecaj na klimu ima 2023,37 ha.
23
3.5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša
Između čovjeka i njegovog okoliša postoji određena povezanost jer međusobno direktno ili
indirektno utječu jedni na druge. Izrazito važan činitelj u okolišu su šume koje zajedno s ostalom
florom i faunom čine jedinstveni ekosustav određenog područja. Na taj ekosustav čovjek kao
njegov nedjeljivi dio svjesno ili nesvjesno utječe, mijenja ga, štiti ili uništava već prema svijesti o
tome koliko mu je taj okoliš važan u životu.
Kod stanovništva je ta svijest o korisnim funkcijama šuma u posljednje vrijeme znatno pojačana,
tako da sada njihova zaštita, čuvanje od sušenja i propadanja i sprječavanje daljeg smanjenja
šumskih površina postupno postaje značajnija od do sada primarnih gospodarskih koristi.
Smanjivanje šumskih površina značajno mijenja već izražene klimatske karakteristike područja, a
mijenja se i kultura čovjekovog života, kojem šuma često služi kao sportski, turistički ili estetski
objekt interesa. Posebno je poželjna prisutnost šume uz javne prometnice jer osim estetskog
ugođaja one značajno utječu na pročišćavanje atmosfere.
Kod zaštite i unapređenja ljudskog okolišaju ova gospodarska jedinica utječe s 2023,37 ha obraslih i
neobraslih proizvodnih površina.
3.6. Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
Šuma je također značajna kao svojevrsni filter za pročišćavanje zraka od raznih oblika onečišćenja,
kao zaštita od buke i kao proizvođač kisika. Šuma predstavlja izvrstan pročistač zraka i u svojim
krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine, što ovisi o vrsti drveća i gustoći
krošanja. Asimilacijska površina šumskog drveća je značajno veća od površine koju šuma pokriva.
Tako jela i smreka imaju 14 - 15 puta, a hrast i bukva 6 - 8 puta veću asimilacijsku površinu od
površine šuma (indeks lišća). Ovo svojstvo čini šumu vrlo učinkovitim pročišćivačem zraka.
Međutim, ovo svojstvo djeluje nepovoljno na samu šumu zbog toga što na taj način akumulira
znatne količine štetnih tvari bilo u tlu, bilo u samom drveću i ostalim biljkama. Akumuliraju se
sumporni dioksid, dušični oksidi, pesticidi, fluor, deterdženti, fotooksidanti, teški metali i druge
štetne tvari. Ove štetne tvari se gomilaju i negativno utječu na pojedine dijelove ekosustava
uzrokujući znatna oštećenja. Prema procjeni iz 1990. godine u Hrvatskoj je manje ili više oštećeno
svako treće stablo.
Šuma vrši pročišćavanje zraka u ovisnosti o udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu i smjeru
vjetra i izvorima emisije. Ova gospodarska jedinica je izložena vjetrovima iz smjera sjevera i
sjeverozapada, u tom pravcu na bližoj udaljenosti nema velikih zagađivača. Ipak, potrebno je
naglasiti da pojava zračnog zagađenja na ovom području još nije dovoljno istražena.
Značajna je i funkcija zaštite od buke koja dolazi do izražaja u okolici frekventnih prometnica i
bučnih industrijskih postrojenja. Važne su šume koje smanjuju buku u naseljima.
Proizvodnja kisika je također jedna od važnih funkcija šume. Poznato je da ga šuma proizvodi oko
20 tona po hektaru godišnje. Prisutnost šumskih površina u blizini većih gradskih naselja u znatnoj
mjeri poboljšava kvalitetu zraka.
Aktivnu površinu koja utječe na stvaranje kisika i pročišćavanja atmosfere čini sva obrasla i
neobrasla proizvodna površina koja iznosi 2023,37 ha.
3.7. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
Potrebe današnjeg čovjeka se znatno razlikuju od potreba ljudi koji su živjeli u prošlosti. Danas se
sve više cijene ostale funkcije šume, a ne samo koristi od drveta ili lova. Sve se više ide u šume
zbog potrebe modernog čovjeka za odmorom i rekreacijom, tako da rekreativne i turističke funkcije
šume postaju sve važnije. Veliki dio ljudske populacije se zbog modernog načina života jako
udaljio od prirode i sve je manje poznaje. Češći boravak ljudi u prirodi doprinosi boljem odnosu
čovjeka prema svom okolišu i boljem razumijevanju problematike zaštite prirode.
24
Šumama za rekreaciju smatramo one šume koje izletnici i sportaši redovito posjećuju. Rekreacijska
funkcija šume je usko povezana s turističkom, ali i ne mora biti ako šuma prvenstveno služi
stanovnicima obližnjih mjesta. Posjećenost šuma ovisi o njihovoj pristupačnosti i o udaljenosti od
gradskih središta. Ove šume su obzirom na njihov položaj umjereno opterećene posjetiteljima,
izletnicima i gljivarima.
Šume su značajne i u zdravstvenom pogledu. One utječu na čovjekovo zdravlje bilo direktno,
stvaranjem kisika i pročišćavanjem zraka, bilo indirektno, u smislu opuštanja od psihičkih napetosti
i frustracija koje donosi moderna civilizacija.
Kako su sve šume gospodarske jedinice po svojoj namjeni gospodarske direktnog doprinosa šuma
ove jedinice rekreativnoj, turističkoj i zdravstvenoj funkciji nema.
3.8. Utjecaj na faunu i divljač
Šume su danas i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama, kukcima, pticama i ostalim živim
organizmima koji zajedno čine međusobno povezan jedinstveni ekosustav koji čovjek svojim
utjecajem lako može narušiti, ali i održati u ravnoteži.
Korištenjem raznih vrsta pesticida – insekticida, fungicida i dr. u poljoprivredi, ali i u šumarstvu,
nestale su brojne biljne i životinjske populacije osobito sitnijih životinja koje su bile pri vrhu
hranidbenog lanca.
Obnovom i zaštitom šuma zapravo se omogućava opstanak i život najvećeg broja životinjskih vrsta
koje su direktno i indirektno vezane za šumu. Time se pomaže održavanju stabilnosti čitavih
ekosustava ovog područja što je konačno i uvjet za omogućavanje opstanka samog čovjeka na
Zemlji.
Utjecaj na faunu i divljač ima obrasla i neobrasla površina gospodarske jedinice koja iznosi ukupno
2023,37 ha.
Tab. 7e
Općekorisne funkcije šuma
Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije bujica i poplava
Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
Utjecaj na klimu
Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša
Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
Rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija
Utjecaj na faunu i lov
Površina
25
Gospodarska jedinica
ha
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
%
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
0,0
100,0
II DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I GOSPODARENJA
ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA
1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA
Ustrojstvo šumarstva na području ove gospodarske jedinice može se podijeliti u pet razdoblja:
- razdoblje do 1951. godine, u kojem je posebno gospodareno sa šumama koje su bile u vlasništvu
biskupije, a posebno sa šumama zemljišnih zajednica
- razdoblje od 1955. do 1964. godine u kojem se ovim šumama gospodarilo kao cjelinom.
- razdoblje od 1964. do 1991. godine kada je dio gospodarske jedinice (šumski predjeli Ljeskovac II
i Vinkovac) bio izdvojen u sastav Vojnog poligona Nabrđe.
- razdoblje od 1991. do 2007. godine kada se izdvojeni šumski predjel za potrebe vojnog poligona
opet nalazi u sastavu gospodarske jedinice.
- razdoblje koje počinje vraćanjem šuma nadbiskupiji, odnosno formiranje gospodarske jedinice
„Breznica - biskupijske šume“ 2008. godine.
Do 1945. godine šumama đakovačke biskupije gospodarilo je samo vlastelinstvo s ustrojenom
šumarskom organizacijom. Šume koje su sada u sastavu gospodarske jedinice tada su pripadale
šumariji Levanjska Varoš. Šumarija Levanjska Varoš ukinuta je 1941. godine, da bi 1954. godine
ponovo bila formirana.
Nakon II svjetskog rata, 1945. godine, ove šume su eksproprirane i proglašene su šumama
republičkog značaja. Formirana je zasebna „Uprava ekspropriranih šuma Đakovo” pod
administrativnom upravom Ministarstva šumarstva NRH u Zagrebu (1945 - 1947. godine).
Formiranjem Šumskog gospodarstva ŠG „Papuk” Osijek 1947. godine, ove šume dolaze pod
upravu navedenog gospodarstva, a nakon formiranja šumsko - privrednih područja i oblasti (Diljsko
područje) dolaze pod upravu ŠG „Spačva” - Vinkovci. Tada je formirana šumarija Đakovo za
republičke šume koja je upravljala svim šumama bivšeg vlastelinstva.
Zemljišne zajednice su imale svoje Upravne i Nadzorne odbore koje su birali pravoužitnici.
Tijekom 1945. godine ove su šume proglašene šumama lokalnog značaja i dolaze pod kontrolu
NOO-a kotara. Nakon toga su 1947. godine proglašene općenarodnom imovinom i za njih su
oformljena Kotarska šumska poduzeća.
Odvojeno gospodarenje i upravljanje traje do 1951/52. godine kada je nakon izrađene dugoročne
osnove sječa obavljena unifikacija šumske privrede s jedinstvenom šumarskom politikom koju je
provodila šumarija kao pogon šumskog gospodarstva.
Ukidanjem šumskih gospodarstava 1954. godine, formiraju se Šumarski inspektorati (kao
koordinacijski organi), a šumarije postaju ustanove sa samostalnim financiranjem. Provode se
arondacije i formiraju nove upravne jedinice. Tada je ponovo formirana šumarija Levanjska Varoš.
Tijekom 1956. godine prestaju s radom Šumarski inspektorati, a šumarije su potpuno samostalne.
Do ponovnog stvaranja šumskih gospodarstava dolazi tijekom 1960. godine, na ovom području je to
ŠG Osijek.
Tijekom 1964. godine dio šuma (šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac) izdvojen je u Poligon.
Tijekom 1970. godine osnovano je ŠPP (Šumsko privredno poduzeće) „Slavonska šuma” Vinkovci u koje ulazi pet šumskih gospodarstava iz Vinkovaca, Našica, Osijeka, Podravske Slatine
i Slavonskog Broda. ŠG Osijek je samostalna ekonomska jedinica u čijem sastavu je šumarija
Đakovo sa šumskim pogonima Đakovo, Trnava, Levanjska Varoš i Drenje. Pogon Levanjska Varoš
gospodari ovom gospodarskom jedinicom.
Tijekom 1974. godine ŠPP je konstituirano kao Složena organizacija udruženog rada (SŠGO)
„Slavonska šuma” - Vinkovci. Šumarija Đakovo je Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR)
u sastavu Šumskog gospodarstva (ŠG) Osijek.
26
Tijekom 1983. godine je donesen „Zakon o šumama” koji propisuje funkcionalno gospodarenje. Na
osnovu toga zakona 1985. godine je od SŠGO formirana Radna organizacija šumarstva (ROŠ)
„Slavonska šuma” - Vinkovci u čiji sastav osim prijašnjih gospodarstava ulazi i Šumsko
gospodarstvo iz Slavonske Požege.
Godine 1990. Sabor Republike Hrvatske je prema Zakonu o šumama ( „Narodne novine“, br. 52/90.
– pročišćeni tekst) donio odluku kojom šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike osim onih u
privatnom vlasništvu postaju državno vlasništvo Republike Hrvatske (čl. 26.). Radi obavljanja
djelatnosti gospodarenja šumama Sabor Republike Hrvatske spomenutim Zakonom osniva Javno
poduzeće koje dobiva naziv „Hrvatske šume”, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu (čl. 18), s početkom rada od 01. siječnja
1991. godine. Temeljem ove odluke sve šume ROŠ „Slavonska šuma” ušle su u sastav JP „Hrvatske
šume” p.o. Zagreb.
U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 76/93)
odnosno člankom 22. navedenih izmjena na upravljanje JP „Hrvatske šume” p.o. Zagreb predane su
sve ostale šume i šumska zemljišta koja su do tada bila u državnom vlasništvu, a njima su
gospodarile druge pravne osobe.
Do danas ovom gospodarskom jedinicom gospodare „Hrvatske šume”, d.o.o. Zagreb, Uprava šuma
Podružnica Osijek, Šumarija Levanjska Varoš.
Donošenjem i provođenjem Djelomičnih rješenja o davanju (vraćanju) u vlasništvo oduzetog
poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta (2004. do 2008. godina), šume bivšeg
vlastelinstva đakovačke biskupije, na području ove gospodarske jedinice ponovno su vraćene
prethodnom vlasniku odnosno Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj, Bogoslovnom sjemeništu Đakovo,
Dječačkom sjemeništu Đakovo i Rimokatoličkoj Stolnoj crkvi Đakovo, danas Đakovačko –
osječkoj nadbiskupiji.
U prijelaznom razdoblju u kojem je trajao postupak povrata imovine, šumama su temeljem
Sporazuma o uvjetima gospodarenja šumama u vlasništvu biskupije Ur.broj: DIR-01-2007-3039/3
od 01.12.2007. godine nastavile gospodariti „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, UŠP Osijek Šumarija
Levanjska Varoš.
Kronologija uređivanja šuma
Prva gospodarska osnova za veći dio šuma koje se sada nalaze u sastavu gospodarske jedinice
„Breznica – biskupijske šume” izrađena je 1897. - 1899. godine. Bila je to gospodarska osnova za
cijelo vlastelinstvo đakovačke biskupije, a imala je 16 gospodarskih jedinica. Dijelovi ove osnove
(Iskaz površina, Posebni opis sastojina, Gojidbena osnova) nalaze se u arhivi Centra za znanstveni
rad Vinkovci.
Revizija ove osnove obavljena je 1907. godine.
Druga osnova sastavljena je 1928. - 1930. godine s važnošću od 1931. godine. Ova osnova nažalost
nije pronađena.
U osnovama gospodarenja koje su rađene za ovu gospodarsku jedinicu poslije II svjetskog rata
navodi se da za zemljišne zajednice nema izvornih podataka. U arhivi spomenutog Centra nalaze se
gospodarske osnove za zemljišne zajednice sela Đakovštine koje su izrađene 1906. godine. U
osnovama je opisan način provođenja segregacije, Iskaz površina, Gojidbena osnova, a uz svaki
elaborat priložena je i karta. Nakon II svjetskog rata 1951. godine obavljena je inventarizacija i
izrađena dugoročna osnova sječa.
Kontinuitet uređivanja ovih šuma počinje 1955. godine kada je formirana g.j. „Breznica” i izrađena
prva osnova gospodarenja s važnošću od 1957. do 1976. godine. Osnovu je izradio Odjel za
uređivanje šuma Vinkovci.
Nakon isteka iste, 1966. godine nije obavljena redovna revizija i od 1966. do 1973. godine
gospodareno je po Kontrolnim knjigama bez Osnove gospodarenja.
27
Tijekom 1964. godine izdvojen je dio šuma (šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac) za potrebe
vojnog poligona. U razdoblju 1972/73. godine Osnovu gospodarenja je izradila Sekcija za
uređivanje šuma Osijek.
Nakon toga 1982/83. godine obavljena je redovna revizija. Osnova je izrađena po novom
„Pravilniku za izradu osnova” („Narodne novine“, br. 13/76. ), s važnošću od 1983. do 1992.
godine.
Tijekom razdoblja 1992/93. godine Odjel je izradio reviziju Osnove gospodarenja. Obavljeno je
tipološko istraživanje i kartiranje, a te je radove obavio Odjel za uređivanje šuma iz Slavonske
Požege.
Tijekom 1997. godine izrađena je Izvanredna revizija. Izvanrednu reviziju su izradili Odjel za
uređivanje šuma i Proizvodni odjel Uprave šuma Osijek.
Zbog ukazane potrebe 2001. godine izrađena je druga Izvanredna revizija. Izvanrednu reviziju su
izradili Odjel za uređivanje šuma i Proizvodni odjel Uprave šuma Osijek.
2002/2003. godine Odjel je izradio redovnu reviziju s važnošću od 2003. do 2012. godine.
Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine osnovana je Šumarska savjetodavna služba.
Šumarska savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova kojoj su osnovne djelatnosti
provođenje javnih ovlasti i unapređenje stanja u šumama šumoposjednika. Osnivač Šumarske
savjetodavne službe je Republika Hrvatska, a osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u
lipnju 2006. godine („Narodne novine“ br. 64/06.). S radom je započela početkom veljače 2007.
godine, kada je od „Hrvatskih šuma“ d.o.o. Zagreb preuzela sve poslove koji se tiču šuma
šumoposjednika odnosno privatnih šuma u Republici Hrvatskoj pa tako i poslova izrade programa
za gospodarenje šumama šumoposjednika, koje ista obavlja preko licenciranih izvođača.
Sjedište Šumarske savjetodavne službe je u Zagrebu. Služba ima 10 (deset) Podružnica i to:
Podružnica Slavonija, Gornja Podravina – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Zagrebačka, Sisačka,
Karlovačka, Gorski Kotar – Kvarner, Istra, Lika – sjeverna Dalmacija i Dalmacija. Podružnica
Slavonija treba u svom sastavu imati slijedeće urede: Vinkovci, Osijek, Slavonski Brod, Nova
Gradiška, Slavonska Požega i Pakrac. Do sada svi uredi nisu osnovani, te je u tijeku njihovo
osnivanje.
Unutarnji ustroj Službe, opis poslova i način rada unutarnjih ustrojstvenih jedinica pobliže je uređen
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Službe.
Članak 68. Zakona o šumama („Narodne novine“ 140/05. i 82/06.) propisuje djelatnosti službe, a to
su:
1. vođenje evidencije o šumama šumoposjednika i o poslovima iz djelatnosti,
2. provođenje javnih natječaja za izradu programa gospodarenja šumama,
3. predlaganje Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja šumoposjednika,
4. sudjelovanje u izradi akata zaštite od požara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu drugih
pravnih i fizičkih osoba,
5. izrada operativnih godišnjih planova sanacije i biološke obnove šuma šumoposjednika,
6. predlaganje smjernica gospodarenja i praćenje provedbe radova propisanih programom
gospodarenja šumoposjednika,
7. za šumoposjednike organiziranje izvođenja šumarskih radova putem licenciranih izvođača, ako ih
šumoposjednik sam ne obavlja,
8. nakon izvođenja šumarskih radova skrb o provedbi šumskoga reda,
9. organiziranje nabave šumskih sadnica i sjemena za obnovu šuma i pošumljavanje,
10. pripremanje stručnih podloga za izgradnju šumske infrastrukture te protupožarnih prosjeka za
šume šumoposjednika,
11. planiranje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama šumoposjednika,
12. izvješćivanje Instituta o pojavi štetnih organizama te na temelju naredbe organiziranje
provođenja mjera zaštite šuma putem ovlaštenih osoba,
13. organiziranje osposobljavanja šumoposjednika za izvođenje jednostavnijih šumarskih radova,
28
14. organiziranje i pripremanje šumoposjednika za korištenje sredstava iz međunarodnih fondova
namijenjenih razvoju šumarstva i ruralnom razvitku,
15. izrada prijedloga opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nisu izrađeni
programi gospodarenja,
16. odlučivanje o upravnim stvarima iz članka 30. stavka 3. (doznaka stabala u šumama
šumoposjednika), članka 31. stavka 4. (obilježavanje drveta) i članka 37. stavka 5. Zakona o
šumama (izdavanje posebnih uvjeta za izgradnju građevine u postupku izdavanja lokacijske dozvole
za šume šumoposjednika),
17. ostali poslovi iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju.
Unapređenje stanja i gospodarenja šumama šumoposjednika, udruživanje šumoposjednika i
okrupnjavanje šumskih posjeda potiče se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima
šumoposjednika iz Proračuna Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno posebnim propisima.
Zbog promjena u vlasništvu, te shodno tome promjena propisa glavnog i prethodnog prihoda, te
radova jednostavne i proširena biološke reprodukcije, Odjel za uređivanje šuma UŠP Osijek tijekom
2008. godine izradio je izvanrednu reviziju osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu
„Breznica“ kojom je od šuma u vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije oformljena
gospodarska jedinica „Breznica - biskupijske šume“. Ova izvanredna revizija ujedno je i program za
gospodarenje šumama šumoposjednika za razdoblje od 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012.
godine.
Za šume u sastavu Poligona izrađena je 1967. godine „Šumsko privredna osnova“ za gospodarsku
jedinicu „Šire područje Nabrđa“. Osnovu je izradilo Poduzeće za projektiranje u šumarstvu
„Šumoplan“ iz Sarajeva. Važnost osnove je bila od 01.01.1967. do 31.12.1976. godine. Nakon
isteka važnosti ove osnove gospodarenja nisu vršeni uređajni radovi do 1990. godine kada je
izrađen elaborat od strane Vjekoslava Vasunga, dipl.ing.šum. tadašnjeg šumarskog inspektora
općina Osijek i Valpovo. Ovaj elaborat zbog ratnih neprilika nije odobren. Od 1977. do 1991.
godine gospodareno je po godišnjim planovima.
Uređivanje šuma u ovoj gospodarskoj jedinici (osim dijela šuma koje su od 1964. do 1990. godine
bile u sastavu Poligona) kontinuirano od 1973. godine obavlja Sekcija, odnosno Odjel za uređivanje
šuma iz Osijeka koji je od 01.01.1991. godine, nakon formiranja JP „Hrvatske šume” u sastavu
Uprave šuma Osijek s nazivom Odjel za uređivanje šuma.
Za gospodarsku jedinicu postoje sačuvane Osnove gospodarenja iz 1957., 1973., 1983., 1993. i
2003. godine.
S ciljem proširenja saznanja o uređivanju šuma u ovim krajevima citiran je dio teksta akademika
Dušana Klepca objavljenog u Monografiji „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ str. 260/261:
„... Ali i prije „Naputka” od 1903. u mnogim šumama pod osobitim nadzorom gospodarilo se po
gospodarskim osnovama. Povijesni je primjer za to gospodarska osnova za šume vlastelinstva
đakovačke biskupije (1884), koju su osnovu sastavili prof. Hlava i šumarnik Kadić. Tadašnja
zemaljska hrvatska vlada nije tu osnovu odobrila, štoviše, stavila je vlastelinske šume pod
sekvestar.
Nakon dugih prosvjeda i sporova, a na temelju Zakona od 24. ožujka 1894. godine (kojim se
uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama stojećim pod javnim nadzorom) izrađena
je i odobrena nova gospodarska osnova koju je sastavio šum. nadzornik A. Borošić. Tom su
osnovom uređena 28 333 kj. i 1282 čet. hvata šuma vlastelinstva đakovačke biskupije. Osnova je
počela vrijediti 01.01.1897. godine s time da se njezina prva revizija ima obaviti 1907. godine (M.
Pavić - M. Cepelić 1944). ...”
U tablicama je prikazano stanje površina, drvne zalihe i prirasta i propisane i izvršene sječe u
razdoblju od 1957. - 2002. godine:
29
Tab. 8
Godine važenja
Osnove(OG) ili
izvanredne
revizije*
Obraslo
OG 1957-1966
OG 1973-1982
OG 1983-1992
OG 1993-2002
1997.*
2001.*
OG 2003-2012
3109,27
2651,22
2683,17
3507,19
3814,68
3814,68
4174,28
Površina
Neobraslo
proizvodno neproizvodno
Neplodno
ha
48,02
42,55
61,55
70,29
70,29
70,29
89,02
61,50
27,16
23,05
718,76
769,07
769,07
438,96
0,62
34,33
23,26
22,95
22,95
22,95
21,08
Ukupno
3219,41
2755,26
2791,03
4319,19
4676,99
4676,99
4723,34
1973.g. u neplodnom su trase cesta i putevi
Tab. 8a
Godine važenja
Osnove(OG) ili
izvanredne revizije*
OG 1957-1966
OG 1973-1982
OG 1983-1992
OG 1993-2002
1997.*
2001.*
OG 2003-2012
Dobni razredi
Ukupno
I
ha
%
ha
%
ha
%
ha
%
ha
%
ha
%
ha
%
II
III
IV
V
1018,38 1347,24 376,44
67,95 121,89
32,8
43,3
12,1
2,2
3,9
165,77 906,88 1033,42 367,39 69,66
6,2
34,2
39,0
13,9
2,6
194,66 487,93 1132,75 738,53 88,42
7,3
18,2
42,2
27,5
3,3
265,14 552,43 1139,26 1220,57 287,3
7,6
15,7
32,5
34,8
8,2
304,28 608,07 1219,56 1220,57 287,27
8,3
16,5
33,1
33,1
7,8
304,28 608,07 1219,56 1220,57 287,27
8,3
16,5
33,1
33,1
7,8
401,75 644,23 718,09 1432,73 727,45
10,2
16,4
18,3
36,4
18,5
VI
177,37
5,7
108,10
4,1
33,58
1,2
42,52
1,2
42,52
1,2
42,52
1,2
10,17
0,3
VII
3109,27
100,0
2651,22
100,0
2683,17
100,0
3507,19
100,0
3682,27
99,9
3682,27
100,0
3934,42
0,0
0,0
7,30
0,3
0,0
0,0
0,00
0,0
100,0
Tab. 8b
Godine važenja Osnove
gospodarenja (OG) ili
Izvanredne revizije*
OG 1957-1966
OG 1973-1982
OG 1983-1992
OG 1993-2002
1997.*
2001.*
OG 2003-2012
Površina
Drvna zaliha
Obraslo
3109,27
2651,22
2683,17
3507,19
3814,68
3814,68
4174,28
I dobni
Prirast
Šikare
ha
m3
m3 /ha
1018,38
165,77
194,66
264,14
304,28
304,28
401,75
221778
455753
586834
814421
831299
831299
947622
106
183
236
251
246
246
268
132,41
132,41
239,86
m3 /ha obračunato bez površine I dobnog razreda i šikara
30
m3
12134
23526
27976
33177
34145
34145
29117
m3 /ha
5,8
9,5
11,2
10,2
10,1
10,1
8,2
Tab. 8c
Etat
Godine važenja
Osnove (OG),
Godišnjeg
plana
(GP),Izvanredn
e revizije(*)
ha
OG 1957-1966.
GP 1967-1972.
1957-1972.
OG 1973-1982.
OG 1983-1992.
OG 1993-2002.
1997.*
2001.*
OG 2003-2012.
142,00
77,20
219,20
182,89
72,12
44,27
79,30
79,30
176,27
Glavni prihod
Propis
m3
Prethodni prihod
Izvršenje
ha
31098 265,07
18254 77,20
49352 342,27
34507 185,69
22826 74,17
5939
13809
13809 79,83
69262
Propis
ha
m3
58364
11734
70098
32511
18729
2593,70
1556,20
4149,90
2348,00
2416,90
3322,23
3322,53
12771 3322,53
3310,46
Ukupno
Izvršenje
3
m3
m /ha
26109
15665
41774
49211
76756
108068
108068
108068
105314
10
10
10
21
32
33
33
33
32
ha
4149,90
2127,37
2416,46
3322,23
m3
3
m /ha
Propis
Izvršenje
m3
m3
37826
16758
54584 13
54567 26
77258 32
57207 96190
33919 28492
91126 124682
83718 87078
99582 95987
114007
0
121877
0
116673 35 121877 129444
174576
0
1957-2002.g. 396303 437191
Po Osnovi iz 1973.g. za razdoblje 1957. do 1966.g. u izvršenju je i prihod ostvaren 1963.g. na površini koja je ušla u
sastav Vojnog poligona "Nabrđe" (šum.predjel Čistri hrastik, 123,07 ha, 31111 m3 )
31
2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM
ZEMLJIŠTIMA S BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA
2.1. Šumskouzgojni radovi
Bilance prikazane u ovom poglavlju odnose se na dosadašnje izvršenje (do 31. prosinca 2007. god.)
propisanih radova za razdoblje 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. u gospodarskoj jedinici
„Breznica“ na dijelu površine koji je obuhvaćen novooformljenom gospodarskom jedinicom
„Breznica - biskupijske šume“.
Rekapitulacija izvršenih šumskouzgojnih radova od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine
Vrsta radova
Priprema staništa
Priprema tla
Pošumljavanje (sjetva žira kitnjaka)
Popunjavanje
Njega podmlatka
Njega mladika
Čišćenje sastojina
Prorjeđivanje sast.II dob.raz.
Postavljanje otrovnih meka
Tab. 9
Jednostavna biološka reprodukcija
Proširena biološka reprodukcija
Izvršenje po Višekratni Izvan
Izvršenje po Višekratni Izvan
Propis
Propis
propisu
zahvati propisa
propisu
zahvati propisa
ha
ha
%
ha
ha
ha
ha
%
ha
ha
175,54 175,54 100
2,00
175,54 27,13 15
34,56
0
15,34
2,62 17
44,53 30,90 69
175,54 175,54 100
32
6,00
157,98
0,20
6,50
6,18
0,20 100
0,50
8
0
####
G.J. "Breznica - biskupijske šum e"
tab. 10
Bilanca šumskouzgojnih radova za razdoblje od 2003. do 2007. godine
ha
1,27
1,27
7d
16,37
1,79
5,71
1,09
ha
ha
1,27
ha
1,79
1,09
34,80
34,80
34,80
34,80
1,50
34,80
24a 36,34 36,19
36,19
36,19
36,19
36,19
4,00
36,19
28,09
28,09
28,09
28,09
2,00
28,09
28,09
11,44
11,44
1,00
11,44
11,44
0,49
0,49
0,49
27a 28,39 28,09
27c
0,56
34,80
0,49
0,54
0,54
28a 34,64 34,56
34,56
29b 11,46 11,44
11,44
11,44
33a 34,01
7,33
52b
9,58
9,54
9,54
9,54
9,54
9,54
9,54
9,54
3,00
19,08
53b
9,17
9,09
9,09
9,09
9,09
9,09
9,09
9,09
3,00
18,18
53c
1,35
1,18
1,18
1,18
57a 21,70 21,35
7,33
21,35
21,35
63a
7,43
7,26
76b
7,93
0,86
79a 30,95
1,11
1,11
85d
1,04
1,04
1,05
h.kitnjaka
ha
1,27
23a 34,89 34,80
26c
Sjetva žira
Postavljanje
Izvan propisa
otrovnih meka
Njega mladika
Njega podmlatka
Priprema staništa
Postavljanje
Višekratni radovi
otrovnih meka
Prorjeđivanje sastojina
II dob.razreda
Čišćenje sastojina
Njega mladika
Njega podmlatka
Priprema staništa
Postavljanje
otrovnih meka
Prorjeđivanje sastojina
II dob.razreda
Čišćenje sastojina
Njega mladika
Njega podmlatka
Priprema staništa
ha
7c
21b
Izvršenje po propisu
P ropis
Površina odsjeka
Odjel/odsjek
Površina prije
izvanredne revizije
Jednostavna biološka reprodukcija
7,26
7,26
0,86
0,86
1,11
86a 17,18 17,13
17,13
17,13
17,13
17,13
17,13
17,13
86b 29,26 29,26
29,26
29,26
29,26
29,26
29,26
29,26
2,00
6,00 0,00 157,98
2,00
102a 36,63
127a
1,84
1,84
74,3 12,72
Ukupno
12,72
175,54 175,54 34,56 15,34 44,53 175,54 175,54 27,13
0,00
2,62
30,90 175,54
0,00
G.J. "Breznica - biskupijske šum e"
0,00
T ab. 11
Bilanca šumskouzgojnih radova za razdoblje od 2003. do 2007. godine
7,28
8d
2,46
2,46
0,65
0,30
11e
1,04
0,11
0,11
12d
1,12
1,09
1,09
48c
2,80
0,52
50c
6,00
6,00
0,20
0,20
Ukupno
Njega podmlatka
Pošumljavanje
sadnicama OTB-a
Čišćenje sastojina
Njega mladika
Njega podmlatka
sadnicama OTB-a
Pošumljavanje
Čišćenje sastojina
Njega mladika
Njega podmlatka
ha
0,00
0,00
ha
2,00
10b
58b
Pošumljavanje
Čišćenje sastojina
Njega mladika
Njega podmlatka
Pošumljavanje
sadnicama OTB-a
ha
Radovi izvan propisa
Čišćenje sastojina
ha
7,32
Višekratni radovi
Njega mladika
ha
8c
sadnicama OTB-a
Izvršenje po propisu
P ropis
Površina odsjeka
Površina prije izv.revizije
Odjel/odsjek
Proširena biološka reprodukcija
2,46
0,30
0,30
0,30
0,20
0,20
0,40
0,20
0,50
0,70
0,52
6,00
0,00
0,20
0,20
0,20
6,50
6,18
0,00
33
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)
2.2.1. Izvršenje glavnog prihoda
Bilance prikazane u ovom poglavlju odnose se na dosadašnje izvršenje (do 31. prosinca 2007.
godine) propisanih radova za razdoblje 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. u gospodarskoj
jedinici „Breznica“ na dijelu površine koji je obuhvaćen novooformljenom gospodarskom
jedinicom „Breznica - biskupijske šume“.
Rekapitulacija izvršenja glavnog prihoda od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine
Tab. 12
Vrsta drveća
H. lužnjak
H. kitnjak
Cer
O. bukva
O. grab
Trešnja
OTB
M. lipa
Ukupno m3
Površina (ha)
m3 /ha
Propis
1907
18783
2377
37441
7975
158
317
86
69044
175,54
393
Redovni
422
5276
2404
19024
6850
42
201
40
34259
175,54
%
22,1
28,1
101,1
50,8
85,9
26,6
63,4
46,5
49,6
100,0
Izvršenje
Izvanredni %
0,0
393 2,1
23 1,0
204 0,5
44 0,6
2 1,3
0,0
0,0
666 1,0
1,83 1,0
195
364
Ukupno
422
5669
2427
19228
6894
44
201
40
34925
177,37
%
22,1
30,2
102,1
51,4
86,4
27,8
63,4
46,5
50,6
101,0
197
Redovni glavni prihod izvršen je 100% po površini i 49,6% po masi. Zaostajanje izvršenja po masi
u odnosu za onim po površini je zbog toga što se radi o oplodnoj sječi pa je prilikom prvog sijeka
razduženo površinsko zaduženje.
Glavni izvanredni prihod odnosi se na sječe u svrhu izgradnje šumskih prometnica.
34
G.J. "Breznica - biskupijske šum e"
T ab. 13
Bilanca glavnog redovnog prihoda
za razdoblje od 2003 do 2007 godine
Odjel i Godina Propis i P ovršina
h.lužnjak h.kitnjak
odsjek sječe izvršenje
ha
Propis
34,80
1095
2599
23a
2006 Izvršenje
34,80
217
217
Propis
36,19
812
3520
24a
2006 Izvršenje
36,19
205
1066
Propis
28,09
5717
27a
2005 Izvršenje
28,09
2235
Propis
11,44
1530
29b
2005 Izvršenje
11,44
603
Propis
9,54
1035
52b
2005 Izvršenje
9,54
376
Propis
9,09
682
53b
2004 Izvršenje
9,09
245
Propis
17,13
1634
86a
2007 Izvršenje
17,13
287
Propis
29,26
2066
86b
2007 Izvršenje
29,26
247
Propis
Izvršenje
%
Ukupno:
175,54
175,54
100,0
1907
422
22,1
18783
5276
28,1
cer
1074
1184
464
434
13
8
14
16
65
60
71
70
676
632
2377
2404
101,1
Vrsta drveća
o.bukva
o.grab
m3
5158
2119
3278
2254
7061
2317
3358
1562
6718
532
3242
470
2746
338
1413
241
2331
268
1109
157
2543
376
1148
200
4015
538
2521
503
6869
1487
2955
1463
37441
19024
50,8
7975
6850
85,9
trešnja
OT B
21
10
3
17
2
14
4
53
7
53
16
158
42
26,6
m.lipa
45
29
43
10
30
21
26
18
73
16
11
4
8
78
36
13
32
76
75
317
201
63,4
86
40
46,5
Ukupno
Izvršenje
m3
%
12090
7179 59
14238
6645 47
12997
5975 46
4653
2283 49
3746
1676 45
3769
1693 45
6324
3420 54
11227
5388 48
69044
34259
49,6
Glavni izvanredni prihod
P ovršina
Odjel i Godina
odsjek sječe
2004
2004
2004
2004
2004
2004
2004
2006
2006
2006
Ukupno:
0
Vrsta drveća
o.bukva
o.grab
m3
cer
12
9
5
4
6
2
1
12
167
162
1
1
10
1
175
25
8
18
393
1
23
204
trešnja
OT B
m.lipa
Ukupno
m3
1
2
2
1
1
27
4
4
2
2
44
2
0
0
15
17
12
1
15
370
201
4
10
21
666
Ukupno glavni prihod
P ovršina
h.lužnjak h.kitnjak
cer
ha
Izvršenje
21a
23b
24b
25c
26a
27a
29a
85c
86a
86b
ha
0,05
0,06
0,04
0,01
0,04
0,88
0,59
0,04
0,08
0,04
1,83
h.lužnjak h.kitnjak
Propis
redovni
Σ
175,54
175,54
1,83
177,37
%
101,0
izvanredni
1907
422
0
422
18783
5276
393
5669
35
2377
2404
23
2427
Vrsta drveća
o.bukva
o.grab
m3
37441
19024
204
19228
7975
6850
44
6894
trešnja
158
42
2
44
OT B
317
201
0
201
m.lipa
Ukupno
Izvršenje
m3
%
86
40
0
40
69044
34259 50
666
34925 51
2.2.2. Izvršenje prethodog prihoda
Rekapitulacija izvršenja prethodnog prihoda od 01.01.2003. do 31.12.2007. godine
Tab. 14
Vrsta drveća
II d.r.
Lužnjak
Kitnjak
Cer
P.jasen
Bukva
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
OC
Ukupno m3
Površina ha
Izvršenje
Propis
397
132
1
14
93
16
40
43
9
139
884
Redovni
Ost.d.r. Ukupno II d.r. Ost.d.r. % Ukupno
%
663
663
144 21,7
144 21,7
20217 20614
386
8743 43,2
9129 44,3
16352 16484
86
5323 32,6
5409 32,8
382
383
84 22,0
84 21,9
10445 10459
10
5115 49,0
5125 49,0
7740
7833
68
3848 49,7
3916 50,0
749
765
1
65
8,7
66
8,6
619
659
52
171 27,6
223 33,8
1032
1075
59
419 40,6
478 44,5
651
660
3
689 105,8
692 104,8
812
951
27
2
0,2
214 22,5
62
62
0
49 79,0
49 79,0
59724 60608
692 24837 41,6 25529 42,1
44,53 1668,06 1712,59
30,90
627,10
37,6
658,00 38,4
II dobni
ostali dobni
Slučajni
13
166
29
9
16
29
16
1
36
315
Ukupno
Ukupno
%
157 23,7
9295 45,1
5438 33,0
93 24,3
5141 49,2
3945 50,4
82 10,7
224 34,0
514 47,8
692 104,8
214 22,5
49 79,0
25844 42,6
658,00
38,4
7
308
Prethodni redovni prihod izvršen je 38,4% po površini i 42,1% po masi. Izvršenje bez II dobnog
razreda je 41,6% po masi.
Važno je naglasiti da je propis prethodnog prihoda po površini i po masi određen temeljem propisa
po odsjecima za nekadašnju gospodarsku jedinicu „Breznica“ reduciranom prema novoj površini
odsjeka. Osim toga, u nekim odsjecima (9b, 11a, 16c, 16d, 17b, 18a, 20b, 21c, 23b, 48b, 49a, 49b,
50a, 54a, 54b, 79a, 80a i 94a), gdje je dosadašnje izvršenje odstupalo više nego što je to dozvoljeno
Pravilnikom, propis je korigiran prema izvršenju redovnog prihoda u razdoblju 2003 – 2008., te
doznaci za Planu sječa 2009.
U tablici 15 slijedi prikaz bilance prethodnog prihoda za razdoblje 2003. do 2007. po odsjecima.
36
37
38
39
40
Rekapitulacija propisa i izvršenja glavnog i prethodnog prihoda
Tab. 16
Lužnjak
Kitnjak
Cer
P.jasen
Bukva
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
OC
Ukupno m3
Površina (ha)
Izvršenje
Propis
Vrsta drveća
Glavni
Prethodni
Ukupno
Glavni
1907
18783
2377
2570
39397
18861
383
47900
15808
765
817
1392
746
951
62
129652
422
5669
2427
69044
663
20614
16484
383
10459
7833
765
659
1075
660
951
62
60608
175,54
1712,59
37441
7975
158
317
86
19228
6894
44
201
40
34925
175,54
Prethodni
%
Ukupno
22,1
30,2
102,1
#DIJ/0!
51,4
86,4
#DIJ/0!
27,8
63,4
46,5
#DIJ/0!
#DIJ/0!
50,6
%
157
9295
5439
93
5141
3945
82
224
514
692
213
49
25844
23,7
45,1
33,0
24,3
49,2
50,4
10,7
34,0
47,8
104,8
22,4
79,0
42,6
579
14964
7866
93
24369
10839
82
268
715
732
213
49
60769
100,0
658,00
%
22,5
38,0
41,7
24,3
50,9
68,6
10,7
32,8
51,4
98,1
22,4
79,0
46,9
38,4
2.3. Zaštita šuma
Osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom „Breznica“ za razdoblje 2003. do 2012. godine
propisano je od radova zaštite čuvanje šuma radi zaštite od krađa i drugih protupravnih radnji,
organizacija zaštite od požara, čišćenja protupožarnih prosjeka, praćenje sušenja šuma preko
bioindikacijskih točaka, obveza praćenja napada štetnika i donošenje odluka o preventivnom i
represivnom uništavanju. Radovi na zaštiti, osim postavljanja otrovnih meka i održavanja
protupožarnih prosjeka u dužini od 29,46 km, te probijanja novih u odsjecima 128a i 129a u dužini
od 3,1 km nisu bili posebno količinski predviđeni.
Obavljeni radovi zaštite šuma za razdoblje 2003. do 2012 . godine:
Tab. 17
Vrsta rada
Čuvanje šume od krađe i drugih protupravnih
radnji
Čišćenje prosjeka
Postavljanje otrovnih meka
ha
2090,13
41,67
175,54
2.4. Investicijska ulaganja
Investicijska ulaganja u proteklom dijelu polurazdoblja (2003 – 2008. godina) na području ove
gospodarske jedinice bila su :
-izgradnja šumskih prometnica: Križice i Ovčara 4,93 km (tucanik 4,93 km) što je bilo predviđeno
revidiranom osnovom
Planirana nasipanja kamenom po postojećim zemljoradima u dužini od 12,17 km nisu tijekom
izvršenja osnove napravljena.
2.5. Šumske prometnice
Sadašnja otvorenost je 11,94 km/1000 ha obrasle površine.
U sljedećim tablicama prikazano je ukupno stanje prometnica koje utječu na otvorenost šuma ove
gospodarske jedinice.
41
42
43
44
2.6. Gospodarenje faunom i podaci o divljači
Područje ove gospodarske jedinice (izuzev šumskih predjela Ljeskovac II i Vinkovac) bilo je
uključeno u lovište lovačkog društva Đakovo. Gospodarenje je bilo temeljem lovno - privredne
osnove za to lovište i od krupne divljači uzgajali su se: jelen, divlja svinja i srna, a od sitne zec i
fazan. Šumski predjeli Ljeskovac II i Vinkovac pripadali su bivšem vojnom poligonu Nabrđe u
sklopu kojeg se u ograđenom lovištu gospodarilo s divljim svinjama, jelenom lopatarom i
muflonima.
Odlukom Skupštine općine Đakovo (Službeni glasnik općine Đakovo 2/88.) na području općine
Đakovo ustanovljeno je jedinstveno lovište koje između ostalog obuhvaća i površine ove
gospodarske jedinice. Od tog jedinstvenog lovišta izuzete su površine „Privrednog lovišta
Mačkovac“ ukupne površine 942 ha, a koje je ustanovljeno Odlukom o ustanovljenju privrednog
lovišta na području općine Đakovo (Službeni vjesnik općine Đakovo 5/87.). Jedinstvenim lovištem
upravlja Lovačko društvo Đakovo dok je Privredno lovište Mačkovac rješenjem skupštine općine
Đakovo br.01/1-3589/1-1987 od 02.07.1987. dodijeljeno ROŠ „Slavonska šuma“ Vinkovci OOUR
za uzgoj i zaštitu šuma Osijek – Poslovna jedinica Šumarija Đakovo na rok od 10 godina.
Ovakvo organiziranje lovstva na području gospodarske jedinice zadržalo se do 1994. godine kada je
došlo do znatnih promjena. Primjenom odredbi Zakona o lovu („Narodne novine“, br.10/94.)
lovišta se dijele na ona u vlasništvu države i zajednička lovišta.
Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 15.12.1994. godine, klasa: UP/I-323-04/9401/235, Ur. broj: 525-01-94-3 ustanovljeno je vlastito otvoreno lovište broj XIV/1 „Breznica“
ukupne površine 16533 ha, kao i uzgajališta divljači : XIV/6 „Kujnjak“ ukupne površine 800 ha
(UP/I-323-04/94-01/240), XIV/7 „Mačkovac“ ukupne površine 763 ha (UP/I-323-04/94-01/241) i
XIV/8 „Nabrđe“ ukupne površine 428 ha (UP/I-323-04/94-01/242). Ovim lovištem i uzgajalištima
gospodarile su Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Šumarije Đakovo i Levanjska
Varoš. Navedena Uprava je 1995. godine izradila lovno gospodarsku osnovu za predmetna lovišta.
Skupština Županije Osječko-baranjske na sjednici 11.07.1995. godine donijela je odluku o
ustanovljenju zajedničkih lovišta (Županijski glasnik 2/95.). Na području ove gospodarske jedinice
nalazi se lovište broj 1 (ukupne površine 2675 ha). Zajedničkim lovištem kao lovozakupnik
gospodari lovačko društvo „Vidra“ Levanjska Varoš.
Uzgajališta divljači „Mačkovac“ i „Nabrđe“ imaju funkciju proizvodnje i reprodukcije glavnih vrsta
divljači tj. divljih svinja i jelena lopatara, dok se lov izvodi samo pojedinačno na visoko trofejne
veprove i jelene lopatare. Uzgajalište divljači „Kujnjak“ ima funkciju realizacije divljih svinja
proizvedenih u uzgajalištima bilo skupnim ili pojedinačnim lovom.
U zajedničkom lovištu uzgaja se od krupne divljači samo srneća divljač, a od sitne zec i fazan.
45
2.7. Podaci o općekorisnim funkcijama šuma
U prošloj Osnovi gospodarenja, shodno tada važećem Pravilniku, nije bilo propisano obraditi
općekorisne funkcije šuma niti su propisivani radovi u tom smislu.
2.8. Propadanje šuma
U okviru programa istraživanja umiranja šuma na području Hrvatske je ustanovljena 4 i 16 kilometarska mreža tzv. bioindikacijskih točaka na kojima se prati i evidentira proces sušenja šuma
uslijed djelovanja štetnih plinova i ostalih onečišćivača.
U g.j. „Breznica - biskupijske šume“ postavljena je jedna osnovna točka (mreža 4x4 km) u odsjeku
16a.
Budući da se zračno onečišćenje smatra najvažnijim uzročnikom propadanja šuma, osnovan je
Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume. Program se
obavlja prema jedinstvenoj metodi propisanoj od ICP Forests. Najvažniji elementi metode su
slijedeći:
- opažanje se obavlja na točkama jednake međusobne udaljenosti
- na svakoj točki ocjenjuje se 24 stabla
- za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost krošnje (defolijacija), gubitak boje
(diskoloracija) asimilacijskih organa, te lako prepoznatljivi (biotički i abiotički) uzročnici
štete.
Na ovoj točki se vrši vizualno procjenjivanje na stablima hrasta kitnjaka, bukve i običnog graba.
Postotak osutosti za grab i bukvu kreće se od 0-10%, a hrasta kitnjaka od 11-45%. Diskoloracije
nema. Prema navedenom, stupanj oštećenosti graba i bukve svrstava se u klasu 0 - neoštećeno, a
hrasta kitnjaka u klasu I i II, odnosno slabo do umjereno oštećeno.
2.9. Šumska kronika
Šumska kronika se uredno vodila za gospodarsku jedinicu „Breznica“, a za novoformiranu
gospodarsku jedinicu „Breznica – biskupijske šume“ potrebno je početi voditi zasebnu šumsku
kroniku.
46
III SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA, NAČIN
UTVRĐIVANJA PODATAKA I USPOREDBA S PRETHODNIM STANJEM
Čitava površina gospodarske jedinice „Breznica - biskupijske šume“ nalazi se u Osječko –
baranjskoj županiji, području upravne općine Levanjska Varoš, te na 7 katastarskih općina.
Tab. 21
Gospodarska jedinica "Breznica - biskupijske šume"
Upravna
općina
Karastarska općina
Obraslo
Površina
Neobraslo
proizvodno
neproizvodno
Neplodno
ha
Levanjska
Varoš
Levanjska Varoš,
Slobodna Vlast,
Đakovačka Breznica,
Paučje, Majar, Čenkovo,
Musić
U k u p n o :
Ukupno
ha
%
100,0
2013,96
9,41
53,65
13,11
2090,13
2013,96
9,41
53,65
13,11
2090,13
U slijedećoj tablicama prikazano je, za gospodarsku jedinicu sadašnje stanje površina, drvne zalihe,
prirasta, te količina uzgojnih radova i etat za I/1 polurazdoblje.
Za razvrstavanje podataka o gospodarskoj jedinici po općinama nema potrebe jer se ista cijela
nalazi na području Općine Levanjska Varoš. Također, nepotrebno je posebno razvrstavati podatke i
prema namjeni šuma jer su sve sastojine gospodarske namjene.
47
Tab. 22
Obraslo
2013,96
Dobni
razred
ha
Vrsta
drveća
1
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Buk va
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
Joha
Breza
OMB
Smrek a
B.bor
Ariš
Ukupno
Gospodarsk a jedinica "Breznica - bisk upijsk e šume"
Neobraslo proizvodno
Neobraslo neproizvodno
Neplodno
ha
9,41
53,65
13,11
I
II
III
IV
V
VI
124,25
44,53
316,47
858,00
Etat
660,48
10,06
Drvna zaliha
m3
2
11993
257730
46639
136703
3148
100056
859
4599
4552
3130
1961
119
264
571753
Površina (ha):
* m3/ha
m 3 /ha bez I d.r.
284
303
Prirast
%
m3
3
4
2,1
251
45,1
6633
8,2
1215
23,9
3424
0,6
71
17,5
3319
0,2
28
0,8
134
0,8
148
0,5
177
0,0
0,0
0,3
74
0,0
3
0,0
5
0,0
100,0 15482
2013,79
7,7
8,2
%
5
1,6
42,8
7,8
22,1
0,5
21,4
0,2
0,9
1,0
1,1
0,0
0,0
0,5
0,0
0,0
0,0
100,0
Glavni
6
1907
18783
2377
37441
Prethodni Uk upno
m3
7
158
317
86
951
8
44
69044
60608
175,54 1712,59
393
35
% od zalihe
% od zalihe sastojina koje se prorjeđuju
% od 10-god.tečajnog prirasata
12,1
10,60
11,9
39,1
42,8
44,6
% od 10-god.tečajnog prirasta sastojina koje se prorjeđuju
8
2570
39397
18858
47900
383
15808
765
812
1400
756
0
0
951
8
44
0
129652
VII
Ukupno
2013,79
Šumsk ouzgojni radovi
Naziv
JBR
PBR
9
Priprema
Popunjavanje
Njega podml.
Njega mlad.
Čišćenje
Proreda II dob
Post.otrovnih
Proreda II
dob.r.
ha
m3
obraslo:
šikare:
obraslo bez
šikara:
I dobni
razred:
10
175,54
2,00
175,54
34,56
15,34
44,53
175,54
11
0,20
6,50
6,18
44,53
894
2013,96
0,17
2013,79
124,25
1889,54
ha
ha
ha
ha
ha
22,7 zaliha sastojina
koje se prorjeđuju:
509138 m3
83,7 prirast sastojina
koje se prorjeđuju:
141530 m3
(od ukupne obrasle površine 0,17 ha su šikare, a 124,25 ha je I dobni razred)
48
2090,13
ha
663
20614
16481
10459
383
7833
765
654
1083
670
7975
Uk upno
1 NAČIN UTVRĐIVANJA PODATAKA
1.1. Geodetski radovi
Geodetski radovi su obavljeni prema čl.53. Pravilnika. Usklađivanje posjedovnog stanja i međa
vršeno je na katastarskim planovima.
Osnova za izradu gospodarske karte su bile HOK 1 : 5000, katastarski planovi i stara gospodarska
karta.
Navedeni kartografski materijal je skeniran, te geokodiran u Gauss Krügerovu projekciju. Nakon
toga se pristupilo vektorizaciji katastarskih planova na temelju kojih je dobivena osnovna karta. Iz
podataka sa stare gospodarske karte, osnovne karte i GPS snimanja pristupilo se kreiranju
poligonske topologije na osnovu čega smo došli do površina odjela i odsjeka.
Tijekom izrade izvanredne revizije, temeljem vlasništva nad česticama, površine su razdvojene na
dvije gospodarske jedinice. Jedna jedinica je „Breznica“ koja se odnosi na površine u državnom
vlasništvu, dok je druga gospodarska jedinica „Breznica – biskupijske šume“ koja obuhvaća
površine vraćene Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji. Osnovna karta nacrtana je na osnovi
katastarskih čestica koje su ili ostale u površini stare gospodarske jedinice ili su pripojene
novonastaloj.
1.2. Gospodarsko razdjeljenje
Bivša gospodarska jedinica „Breznica“ bila je razdijeljena na 129 odjela. Tijekom izrade
izvanredne revizije zadržano je staro obrojčanje odjela i odsjeka. To je imalo za posljedicu da neki
odsjeci, a i cijeli odjeli nedostaju u novonastalim jedinicama jer su cijeli pripali ili jednoj ili drugoj
gospodarskoj jedinici. Odsjeci koji su nastali od čestica od kojih su neke u vlasništvu RH, a neke u
vlasništvu Nadbiskupije pojavljuju se s pripadajućim površinama i u jednoj i u drugoj gospodarskoj
jedinici. Na terenu, obilježavanje vanjskih granica gospodarskih jedinica, obavljeno je
postavljanjem oznaka za vanjsku među na stablima temeljem pozicioniranja pomoću GPS uređaja
submetarske točnosti.
Stara oznaka je navedena u O-2 obrascu, a tablica s novim i starim oznakama je priložena u Opisu
staništa i sastojina (II-dio).
Izdvojen je 151 odsjek, od toga 148 obrasla. Najveći odsjek je 66a, površine 54,63 ha, a najmanji
124a s površinom od 0,07 ha.
1.3. Dendrometrijski podaci
Broj stabala
Utvrđen je izbrajanjem i izmjerom prsnih promjera živih stabala totalnom klupažom i polaganjem
primjernih pruga. Totalna klupaža obavljena je na 235,76 ha. Klupirane su sastojine koje su
predviđene za glavni prihod u I/1 polurazdoblje i odsjeci u kojima zbog oblika i veličine ne bi
dobili valjane podatke polaganjem primjernih površina. Položeno je 245,31 ha primjernih pruga na
3296,91 ha, što je 7,4 % izmjerenih površina uzorka.
Dob sastojina
Određena je temeljem podataka iz prethodne osnove gospodarenja i brojanjem godova na
panjevima.
Bonitet
Određen je na osnovi starosti sastojine i srednje sastojinske visine glavne vrste drveća u odsjeku
primjenom prirasno-prihodnih tablica: Lužnjak, Kitnjak, Bukva, Grab (Špiranec 1975.), C.joha
(Bezak et al.,1989.), Bagrem (Erteld).
49
Srednja sastojinska visina dobivena je aritmetička sredina izmjerenih 5-10 visina srednjeg plošnog
stabla glavne vrste u sastojini. Izmjera ovih visina obavljena je u svim odsjecima. Bonitet sastojina I
dobnog razreda određen je po susjednim sastojinama i okularnom procjenom.
Drvna zaliha
Obračunata je po lokalnim uređajnim tarifama koje su konstruirane temeljem visinskih krivulja i
dvoulaznih drvnogromadnih tablica za krupno drvo.
Visinske krivulje za vrste drveća izrađene su na osnovu izmjerenih 5-10 visina u svakom
debljinskom stupnju u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog razreda, boniteta i dobi. Visine su
izravnate analitički Mihajlovljevom jednadžbom i tako obrađene visine korištene su kao jedan od
ulaza u drvnogromadne tablice.
Za izradu visinske krivulje glavne vrste drveća uzeti su i podaci dobiveni bonitiranjem. Ukupno je
izmjereno 5880 kom stabalnih visina.
Tarife su izračunate (osim za lužnjak, kitnjak, bukvu i grab) iz parametara visinskih krivulja i
parametara drvnogromadni tablica (a, b, c, f) pomoću Schumacher-Hallove formule: V= a db hc f .
Drvnogromadne tablice za lužnjak, kitnjak, bukvu i grab nemaju parametre za krupno drvo pa su
ugrađene drvnogromadne tablice za krupno drvo kao baza iz koje su za određenu visinu očitani
iznosi drvne mase.
Za konstrukciju tarifa korištene su ove drvnogromadne tablice:
Tab. 23
Vrsta drveća
Autor i godina izrade
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
O.grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
OC
Špiranec, 1975.
Špiranec, 1975.
Bezak, 1992.
Špiranec, 1975.
Cestar, Kovačić, 1980.
Špiranec, 1975.
Cestar, Kovačić, 1982.
po bukvi
po grabu
Cestar, Kovačić, 1985.
Cestar, Kovačić, 1981.
(c.bor) Špiranec, 1976.
Prirast je utvrđen temeljem tečajnog debljinskog prirasta (širina zadnjih 10 godova). Podaci
debljinskog prirasta po vrstama drveća dobiveni su bušenjem izvrtaka (5-15 kom u svakom
deblj.stup.) u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog razreda, boniteta i dobi. Izravnavanje je
obavljeno analitički jednadžbom pravca. Ukupno je izbušeno i očitano 2382 komada izvrtaka.
Navedeni podaci o utvrđivanju dendrometrijskih parametara odnose se na posljednju reviziju dok je
gospodarska jedinica „Breznica“ bila jedinstvena cjelina, odnosno na stanje prije povrata oduzete
imovine. Za potrebe izvanredne revizije podaci prethodne izmjere uzeti su kao osnovica i oni su
temeljem iskaza površina razmjerno nadjeljivani novonastalim odsjecima. Manja odstupanja u
odnosu na prethodne podatke o zalihama, prirastu, a povezano s tim i s etatima, nastala su
uglavnom zbog toga što su pojedine čestice koje su prije povrata bile dio obrasle površine sada,
zbog različitog vlasništva od okolne šume, prikazane kao neobrasle proizvodne površine. To je
uglavnom slučaj s česticama koje se vode kao putevi, te nije izvršen njihov povrat iako su dio
kompleksa koji je vraćen. Na taj način je nešto smanjena obrasla površina, a samim tim i drvna
zaliha u slučajevima kada je ona određivana temeljem uzoraka (primjernih pruga). Zaliha utvrđena
premjerom svih stabala nije mijenjana, unatoč neznatnom smanjenju površine iz razloga načina
izmjere, odnosno zbog primjene totalne klupaže.
50
2. USPOREDBA S PRETHODNIM STANJEM
Nemoguće je napraviti usporedbu s prethodnim stanjem jer prethodno stanje datira u 1945. godinu.
Stoga je u slijedećim tablicama dan prikaz sadašnjeg stanja površina prema vlasnicima i
posjednicima, a sadašnja drvna zaliha i prirast biti će prikazani u sljedećim poglavljima.
Rekapitulacija po katastarskim općinama
K.o.
Posjednik
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
Levanjska
Varoš
Otpad
Tab. 24
ha
Vlasnik
89,8286 Biskupija đakovačka i srijemska
0,4986
Otpad
89,3300
Republika Hrvatska
Hrvatska šume
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
Mjesna zajednica Sl. Vlast
391,6887
5,5849
Republika Hrvatska
23,0964
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
PIK Đakovo, Đakovo
Općina Đakovo
Republika Hrvatska
420,3700
555,2022
0,9700
0,7161
34,2440
Slobodna Vlast
Đakovačka
Breznica
Otpad
2,3223
Republika Hrvatska
Republika Hrvatska
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Otpad
588,8100
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
Hrvatske šume i ostali
ONI pod upavom općine L. Varoš
211,4600
158,7652 Biskupija đakovačka i srijemska
65,8680 Biskupija đakovačka i srijemska
13,8550 Biskupija đakovačka i srijemska
2,9482
Majar
Republika Hrvatska
Otpad
235,5400
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
PIK Đakovo, Đakovo
Otpad
535,8572
0,1978
1,9550
Čenkovo
Musić
Općina
Levanjska
Varoš
Ukupno gospodarska jedinica
51
420,3700
555,2022
0,9700
0,7161
34,2440
2,3223
211,4600
211,4600
158,7652
65,8680
13,8550
2,9482
235,5400
Biskupija đakovačka i srijemska
113,3474
Republika Hrvatska
422,5098
Republika Hrvatska
535,8572
0,1978
Otpad
534,1000
Biskupija đakovačka i srijemska
89,3300
390,9834
0,7053
391,6887
5,5849
20,8200
2,2764
588,8100
211,4600
Otpad
0,4986
23,0964
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
Paučje
ha
89,8286
1,9550
534,1000
10,5220 Biskupija đakovačka i srijemska
10,5220
10,5220
10,5220
2090,1320
2090,1320
2090,1320
2090,1320
Tab. 24a
Rekapitulacija za gospodarsku jedinicu
Posjednik
Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
ha
Vlasnik
Biskupija đakovačka i srijemska
Republika Hrvatska
Hrvatska šume
1942,8019
Biskupija đakovačka i srijemska
Republika Hrvatska
PIK Đakovo, Đakovo
Općina Đakovo
ONI Levanjska Varoš
Biskupija đakovačka i srijemska
Mjesna zajednica Sl. Vlast
Hrvatske šume i ostali
1,1678
0,7161
13,8550
10,5220
5,5849
65,8680
Republika Hrvatska
Otpad
UKUPNO Gospodarska jedinica
57,3404
7,7241
2090,1320
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Biskupija đakovačka i srijemska
Republika Hrvatska
Biskupija đakovačka i srijemska
Republika Hrvatska
Biskupija đakovačka i srijemska
Otpad
Biskupija đakovačka i srijemska
Republika Hrvatska
Hrvatska šume
Otpad
UKUPNO Gospodarska jedinica
ha
917,1434
1024,9532
0,7053
1942,8019
0,9700
0,1978
1,1678
0,7161
13,8550
10,5220
5,5849
65,8680
20,8200
36,5204
57,3404
7,7241
2090,1320
1045,5949
1051,5559
0,7053
7,7241
2090,1320
Od ukupne površine gospodarske jedinice (2090,12 ha) po katastru se 1942,80 ha ili 93,0 % još
uvijek vodi na „Hrvatske šume” d.o.o., a na Biskupiju đakovačku i srijemsku vodi se tek 10,52 ha
ili 0,5 %. Ostali upisani posjednici (ukupno 6,5 %) su PIK Đakovo, Općina Đakovo, ONI
Levanjska Varoš, Mjesna zajednica Slobodna Vlast i Republika Hrvatska.
Prema stanju u zemljišnim knjigama Biskupija đakovačka i srijemska uknjižena je na 1045,59 ha ili
na 50,00 % površine. Tijekom nastavka uknjižbe vraćene imovine taj će se postotak povećavati, a
smanjivati će se udjel ostalih trenutno uknjiženih vlasnika (Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma).
Kategorija „otpad“ odnosi se na one slučajeve kod kojih su uočena veća odstupanja katastarskog od
stvarnog stanja veličine površine.
52
3. TABELE DOBNIH RAZREDA
aps.
%
aps.
%
2
5
6
10
11
Dobni razred
Jedinica mjere
Tab. 25
1
I
ha
ha
II
m
3
m /ha
ha
III
m
m3/ha
ha
m3
3
m /ha
ha
IV
V
VI
VII
3
3
3
m
m3/ha
ha
m3
3
m /ha
ha
Analiza dobnih razreda
Drvna zaliha
Prirast
2003. god
2003. god
124,25
44,53
5684
128
316,47
84772
268
858,00
251715
293
660,48
225369
341
10,06
4213
419
6,2
2,2
1,0
15,7
14,8
42,6
44,0
32,8
39,4
0,5
0,7
0,0
3
m
m3/ha
ha
Σ
m3
3
m /ha
3
Bez I d.r. m /ha
#DIJ/0!
2013,79
571753
284
303
124,25
44,53
363
8,2
316,47
3101
9,8
858,00
6700
7,8
660,48
5240
7,9
10,06
78
7,8
0
6,2
2,2
1,0
15,7
14,8
42,6
44,0
32,8
39,4
0,5
0,7
0,0
0,0
0,0
#DIJ/0!
100,0 2013,79
15482
100,0
7,7
8,2
100,0
100,0
Kako je već ranije navedena nemogućnost usporedbe s prethodnim stanjem u gornjoj tablici dano je
stanje dobnih razreda 2003. godine za novonastalu gospodarsku jedinicu „Breznica – biskupijske
šume“.
Sastojine IV i V dobnog razreda zajedno čine 75,4% obrasle površine gospodarske jedinice. Očit je
prema tome veliki nerazmjer dobnih razreda što je posljedica velikih sječa na području jedinice u
razdoblju pred II svjetski rat.
Sastojine po obrastu
Tab. 26
Godina
važenja
osnove
2003.
Obrast
normalni ispod normale slab
iznad 0,80
0,50-0,80
do 0,50
ha
1745,87
257,38 10,54
%
86,7
12,8
0,5
Slab obrast imaju sastojine u uređajnim razredima:
Sjemenjače kitnjaka: 1,04 ha, odsjek 85d.
Sjemenjače poljskog jasena: 0,90 ha odsjek 25d.
Panjače graba: 8,60 ha: odsjeci 7c i 33a
53
u fazi
oplodne
sječe
0,0
Ukupno
2013,79
100,0
Obrast ispod normale imaju sastojine u uređajnim razredima:
Sjemenjače lužnjaka: 1,20 ha, odsjeci: 11e i 12d,
Sjemenjače kitnjaka: 175,56 ha, odsjeci: 8d, 11b, 16c, 23b, 24b, 27b, 31a, 45a, 49a, 51a, 53c, 57a i
58b.
Sjemenjače poljskog jasena: 2,99 ha, odsjeci: 3b i 10b.
Sjemenjače graba: 10,85 ha, odsjeci: 20a, 21b, 21c i 27c.
Sjemenjače bagrema: 1,01 ha, odsjek: 85e.
Sjemenjače OMB: 7,28 ha, odsjek: 8c
Panjače graba: 58,49 ha, odsjeci: 7d, 26c, 122b, 124a, 126a, 128a, 129a.
Uređajni razred
Sjemenjače Lužnjaka
Sjemenjače Kitnjaka
Sjemenjače Cera
Sjemenjače Bukve
Sjemenjače P.jasena
Sjemenjače Graba
Sjemenjače Bagrema
Sjemenjače OMB
Panjače Graba
Ukupno
Tab. 26a
I dobni
II dobni ostali dobni
Ukupno
razred
razred
razredi
Obrast ispod normale
1,20
1,20
2,66
22,53
150,37
175,56
0
0
0,30
2,69
2,99
1,63
9,22
10,85
1,01
1,01
7,28
7,28
19,47
1,79
37,23
58,49
31,92
25,95
199,51
257,38
Slab obrast
1,04
Sjemenjače Kitnjaka
Sjemenjače P.jasena
Sjemenjače Bagrema
Panjače Graba
Ukupno
1,04
0,90
0
8,60
10,54
0,90
1,27
1,27
7,33
8,37
Za sastojine I dobnog razreda obrast je određen procjenom na terenu. U sastojinama I dobnog
razreda slabiji obrast je posljedica sušenja sadnica nakon sadnje ili slabijeg uspjeha kod prirodnog
pomlađivanja (sjemenjače lužnjaka i kitnjaka). U ostalim uređajnim razredima sastojine su se
razvile prirodnim putem na neobraslim površinama.
U sastojinama II dobnog razreda je veliki broj stabala ispod taksacijske granice, pa unatoč dobro
sklopljenim i relativno gustim sastojinama, ipak su ušle u grupu Obrast ispod normale.
Sastojine po omjeru smjese
82,21
136,36
4,49
10,26
16,97
29,25
Tab. 27
Godina
važenja
2003.
Čiste
ha
Mješovite
%
0,90 0,0
ha
Ukupno
%
2012,89 100,0
ha
2013,79
%
100,0
25,79
195,16
12,6
235,92
Čiste sastojine zauzimaju samo 0,90 ha i to je odsjek 25d u uređajnom razredu poljskoga jasena.
54
4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA
Prema namjeni, šume i šumska zemljišta ove gospodarske jedinice su na cijeloj svojoj površini
gospodarske, a razvrstane su po uređajnim razredima. Razvrstavanje po uređajnim razredima je
obavljeno prema (čl.3 Pravilnika) načinu postanka, glavnoj vrsti drveća prema kojoj je određen cilj
gospodarenja i ophodnja.
Tab. 28
Neobraslo
Namjena
Obraslo
proizvodno
neproizvodno
Neplodno
Ukupno
Gospodarske šume
ha
2013,96
9,41
53,65
13,11
2090,13
(odjeli: 1-129)
%
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)
ha
%
2013,96
100,0
9,41
100,0
53,65
100,0
13,11
100,0
2090,13
100,0
2090,13
U tablici 28a su po uređajnim razredima prikazani: površina, drvna zaliha, prirast, te njihovi %
udjeli.
Namjena
Naziv uređajnog razreda
Sjemenjače LUŽNJAKA-140
Sjemenjače KITNJAKA-120
Sjemenjače BUKVE-100
Sjemenjače P.JASENA-80
Sjemenjače GRABA-80
Sjemenjače BAGREMA-40
Sjemenjače OMB-60
Sjemenjače (kulture) OC-80
Panjače GRABA-80
Ukupno
Šikare
Ukupno obraslo
Neobraslo za lovstvo
Ukupno neobraslo proizvodno
Ukupno (obraslo+neobraslo proizvodno)
Sjemenjače LUŽNJAKA-140
Sjemenjače KITNJAKA-120
Sjemenjače BUKVE-100
Sjemenjače P.JASENA-80
Sjemenjače GRABA-80
Sjemenjače BAGREMA-40
Sjemenjače OMB-60
Sjemenjače (kulture) OC-80
Panjače GRABA-80
Ukupno
Šikare
Ukupno obraslo
Nobraslo za pošumljavanje
Neobraslo za lovstvo
Ukupno neobraslo proizvodno
Ukupno (obraslo+neobraslo proizvodno)
Površina
Drvna zaliha
I dobni r.
ha
%
ha
m3
m3/ha %
Gospodarske šume (odjeli 1 - 129)
51,91
2,6
1,72
18171 362
3,2
1470,84 73,0
43,22 419187 294 73,4
382,22 19,0
130117 340 22,8
4,79
0,2
0,30
776 173
0,1
12,29
0,6
2058 167
0,4
1,01
0,1
1,01
####
0,0
7,28
0,4
7,28
####
0,0
0,98
0,1
251 256
0,0
82,47
4,1
70,72
908 77
0,2
2013,79 100,0
124,25 571468 302 100,0
0,17
2013,96
9,41
9,41
2023,37
Gospodarska jedinica (odjeli 1-129)
51,91
2,6
1,72
18171 362
2,0
1470,84 73,0
43,22 419187 294 73,4
382,22 19,0
0,00 130117 340 22,8
4,79
0,2
0,30
776 173
0,1
12,29
0,6
0,00
2058 167
0,4
1,01
0,1
1,01
0 ####
0,0
7,28
0,4
7,28
0 ####
0,0
0,98
0,1
0,00
251 256
0,0
82,47
4,1
70,72
908 77
0,2
2013,79 100,0
124,25 571468 302 100,0
0,17
0,0 % u odnosu na ukupnu obraslu površinu
2013,96
0,00
9,41
9,41
2023,37
m3
Tab. 28a
Prirast
%
m3/ha %
418
11916
3017
22
64
8,3
2,7
2,3
8,3 77,0
2,8
7,9 19,5
2,3
4,9
0,1
2,8
5,2
0,4
3,1
####
0,0 #####
####
0,0 #####
6 6,1
0,0
2,4
39 3,3
0,3
4,3
15482 8,2 100,0
2,7
418 8,3
1,6
2,3
11916 8,3 77,0
2,8
3017 7,9 19,5
2,3
22 4,9
0,1
2,8
64 5,2
0,4
3,1
0 ####
0,0 #####
0 ####
0,0 #####
6 6,1
0,0
2,4
39 3,3
7,0
4,3
15482 8,2 100,0
2,7
(% je u odnosu na ukupnu obraslu površinu (bez šikara) i ukupnu zalihu i prirast) (m3/ha obračunato bez površine I dobnog razreda)
55
4.1 Gospodarske šume i šumska zemljišta
4.1.1 Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače LUŽNJAKA
Bonitet: I (29,50 ha), II (22,41 ha)
EGT: II-E-11 (8,44 ha), II-G-11 (10,47 ha), II-G-12 (33,00 ha)
Dobni
Površina
Drvna zaliha
Prirast
razred
Vrsta
Starost
ha
drveća
3
3
%
%
god
± od N
m
m
1
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
OTB
OMB
Ukupno
2
8418
712
716
852
1954
4781
652
86
18171
3
47,0
3,9
3,9
4,7
10,8
26,3
3,6
0,5
100
4
5
173 41,4
16 3,8
16 3,8
17 4,1
36 8,6
134 32,1
23 5,5
3 0,7
418 100
6
I
14
II
7
%
ha
3
3
m
8
1,72
-5,70
m / ha
m / ha
9
10
#DIJ/0!
#DIJ/0!
11
Tab. 29
51,91 ha
140 god
20 god
7,42 ha
Prirast
m3
%
3
m / ha
12
13
3,3
0,0
0,0
III
0,0
-7,42
0,0
IV
8,07 15,5
80
0,65 16,3
V
42,12 81,1
85
34,70
VI
0,0
-7,42
0,0
VII
0,0
-7,42
0,0
Σ
51,91 100
-0,03 16,3
Bez I dobnog razreda
Bez II dobnog razreda
-7,42
3
± % od
normaln
Površina:
ophodnja:
širina dob. razreda:
Normala:
Drvna zaliha
Stvarna Normalna
m3
m3
####
###
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
2968
3562 -16,7
68 2,3
8,4
368
441
350 2,3
15203
18343 -17,1
361
435
8,3
####
###
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
418 2,3
18171
21905 -17,0
8,1
350
422
8,3
362
436
18171
21905 -17,0
U gornjoj tablici je prikazana normalna drvna zaliha koja bi trebala biti po prirasno-prihodnim
tablicama na stvarnoj površini dobnog razreda. Drvna zaliha iz prirasno-prihodnih tablica uzeta je
za srednju starost dobnog razreda.
Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast lužnjak I i II bonitet, Grab II
bonitet, Špiranec,1975.
Dobni
razred
1
4
Bonitet
I
I
I
5
II
Ukupno
Ukupno
Površina
(ha)
1,72
8,07
19,71
22,41
42,12
51,91
Odsjeci
11e 12d 48c
4b
2c 3d 13b
2a 12a
Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 21905 m3, a stvarna je za 17,0%
manja.
Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju svega 2,6% obrasle površine (bez šikara) u
gospodarskoj jedinici, a udjel u drvnoj zalihi im je 3,2%.
56
Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednici Hrasta lužnjaka običnog graba i
cera (Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris, Rauš), zajednici Hrasta
lužnjaka i običnog graba varijanta s poljskim jasenom (Carpino betuli-Quercetum roboris var.
Fraxinus parvifolia, Rauš) i zajednici Hrasta lužnjaka, običnog graba i bukve (Carpino betuliQuercetum roboris subass. fagetosum Rauš 1969).
Sastojine u I dobnom razredu su podignute sadnjom sadnica hrasta lužnjaka na neobraslom
proizvodnom zemljištu. Stabalca lužnjaka su vitalna, zdrava, dobrog uzrasta i kvalitete. U odsjeku
12d pošumljavanje nije uspjelo samo u sjevernom dijelu odsjeka, (oko 0,25 ha) zbog ležanja vode,
ali se u tome dijelu prirodnim putem pojavio poljski jasen. Sadnice su sađene u redove, a u
međuprostorima se prirodno javljaju grab, klen, voćke, iva i topola i gust sloj grmlja sviba i kupine.
U IV dobnom razredu se nalazi jedan odsjek (4b), a radi se o mješovitoj sastojini lužnjaka i graba s
poljskim jasenom, a u primjesi dolazi cer. U odsjeku 4b drvna masa je 368 m3/ha, a prirast 8,4
m3/ha, broj stabala hrasta lužnjaka po ha je 49, srednji prsni promjer 44,17 cm, lužnjaka u smjesi
ima 31%. U odsjeku je znatno zastupljen poljski jasen, koji je nešto manjeg promjera, 43,77 cm, a u
smjesi ga ima 24%. U sastojini ima vrlo lijepih lužnjakovih stabala s kvalitetnom deblovinom
(dužina, pravnost) i lijepo oblikovanim krošnjama. Najveći dio lužnjakovih stabala je srednje
kvalitete, veće granatosti i slabije pravnosti, a poljski jasen je lošije kvalitete, s dosta rašljavih
stabala. Podstojna etaža je dobro razvijena i gusta, u kojoj dominira grab, koji je u smjesi zastupljen
s 39%. Osim graba, u podstojnoj etaži dolazi i klen, a uz rječicu Londžu ima i brijesta. Zdravstveno
stanje sastojina je zadovoljavajuće. Sklop je mjestimično nepotpun - prorijeđen i ima stabala s
prozračnom i suhovrhom krošnjom. U sloju grmlja prevladava svib s poljskim jasenom i grabom.
U V dobnom razredu drvna masa iznosi 361 m3/ha, a prirast 8,3 m3/ha. U ovim sastojinama je
lužnjak nešto bolje kvalitete nego u sastojinama IV dobnog razreda, a u predjelu Tomaševa kosa je
raste u smjesi s hrastom kitnjakom. Poljski jasen je slabije zastupljen, ali bolje kvalitete nego u
sastojinama IV dobnog razreda. Podstojna etaža je dobro razvijena, uglavnom ju čini grab s klenom,
a sloj grmlja je razvijen uglavnom uz vanjske rubove sastojina.
57
4.1.2 Sjemenjače KITNJAKA
Tab. 29a
1470,84
Površina:
ha
120 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
245,14 ha
Normala
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
3
3
3
m / ha
m / ha
m / ha
Bonitet : I (621,82 ha), II (849,02 ha)
EGT : II-E-10 (879,02 ha), II-E11 (591,82 ha)
Dobni
Drvna zaliha
Prirast
Vrsta
razrd
Starost
drveća
%
%
god
m3
m3
1
2
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
B.bor
Ariš
Ukupno
3
4
1285 0,3
27
223117 53,2 5925
38964 9,3 1041
70508 16,8 1937
687 0,2
20
73363 17,5 2515
709 0,2
23
3738 0,9
113
2863 0,7
98
2849 0,7
167
1273 0,3
48
116 0,0
2
0,0
419472 100,0 11916
5
6
0,2
49,7
8,7
16,3
0,2
21,1
0,2
1,0
0,8
1,4
0,4
0,0
0,0
100,0
I
6
II
29
III
55
IV
71
V
87
VI
102
Σ
Površina
%
ha
± od N
ha
m3
7
8
± % od
normalne
Sjemenjače KITNJAKA
9
43,22
2,9
-201,92
32,67
2,2
-212,47
1,2
293,85 20,0
48,71 18,9
759,64 51,6
514,50 52,9
331,40 22,5
86,26 26,0
10,06
0,7
-235,08
1,0
1470,84 100,0
0,00 100,0
Bez I dobnog razreda
Bez II dobnog razreda
4881
149
79210
270
221931
292
109237
330
4213
419
419472
285
294
414591
10
11
5006 -2,5
153
84356 -6,1
287
252980 -12,3
333
120054 -9,0
362
4571 -7,8
454
466967 -10,2
317
327
461961 -10,3
12
326
10,0
2923
9,9
5937
7,8
2652
8,0
78
7,8
11916
8,1
8,3
13
6,7
3,7
2,7
2,4
1,9
2,8
U gornjoj tablici je prikazana normalna drvna zaliha koja bi trebala biti po prirasno-prihodnim
tablicama na stvarnoj površini dobnog razreda. Drvna zaliha iz prirasno-prihodnih tablica uzeta je
za srednju starost dobnog razreda s površinom boniteta kao težinom.
Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak I, II bonitet, Bukva II,
III, Grab I, II bonitet, Špiranec,1975.
Dobni
razred
1
2
3
4
Površina
(ha)
I
43,22
I
31,63
II
1,04
Ukupno
32,67
I
206,58
II
87,27
Ukupno
293,85
I
270,44
Bonitet
II
Ukupno
I
5
II
Ukupno
6
I
Ukupno
489,20
759,64
59,89
271,51
331,40
10,06
1470,84
Odsjeci
8d 28a 50c 58b
53c 57a 63a 102a
85d
48a 48b 49a 51a 51b 56a 58a 61a 62a 63b 64a
31a 32a 32b 57b
15a 21a 22a 47a 47b 50b 65b 66a 77b 78a 78b 80a 80b
8b 9b 10c 10d 11a 11b 11c 15b 16a 16c 17a 18a 19a 20b 45a 46a 50a 50d
55a 55b 69a 71a 72a 75a 76a85b 85c
13c 14b 23b 24b 29a
1a 3a 4a 6a 12b 12c 13a 25c 25e 26a 26b 27b 52a 54a
53a
Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 73,0% obrasle (bez šikara) površine u gospodarskoj
jedinici uz udjel u drvnoj zalihi od 73,4%.
58
Sastojine su nastale prirodnom obnovom (oplodnim sječama i popunjavanjem), a manji dio
pošumljavanjem neobraslog zemljišta.
Sastojine nastale oplodnim sječama su mješovite sjemenjače kitnjaka, bukve i graba, a u omjeru
smjese još pridolaze: cer, trešnja, bagrem, poljski jasen, lipa, brekinja, kruška, klen, javor i crni
jasen. U mlađim sastojinama u smjesi ima trepetljike.
Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednicama:
Hrasta kitnjaka sa šašem (Carici sylvaticae-Quercetum petraea prov. Pelcer)
Hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco petraea-Carpinetum illyricum, Horvat)
Hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var.
Fagus sylvatica, prov. Pelcer)
Dobna struktura je vrlo nepovoljna jer je 51,6 % sastojina u IV dobnom razredu. U normalnom
razmjeru dobnih razreda udjel pojedinog dobnog razreda trebao bi biti 16,7%.
Sastojine u I dobnom razredu su nastale prirodnom obnovom oplodnim sječama i manji dio
pošumljavanjem neobraslog zemljišta. Zauzimaju 2,9 % površine uređajnog razreda. Sastojine su
perspektivne i dobrog zdravstvenog stanja. Mjestimično prevladavaju vrlo guste grupe kitnjaka, a u
ostalim dijelovima ima dosta graba i cera, dok je OMB reduciran uzgojnim radovima.
Sastojine II dobnog razreda zauzimaju 2,2 % površine uređajnog razreda. To su mješovite sastojine
kitnjaka, graba i cera s bukvom trešnjom i klenom. Kvaliteta sastojina je dobra, uglavnom su na I
bonitetu. Sklop je potpun s mjestimično manjim progalama - plješinama i to na novopripojenim
površinama. Udjel kitnjaka u omjeru smjese je 80,0%. U smjesi je znatan udjel stabala iz panja koja
su kvalitetom znatno lošija. Podstojna etaža je razvijena, a mjestimično je tlo obraslo gustim slojem
grmlja. U sastojinama je znatan broj stabala ispod taksacijske granice, osobito stabala graba.
Udjel sastojina III dobnog razreda je 20,0% od površine uređajnog razreda. Hrast kitnjaka sudjeluje
u omjeru smjese s 50,0%. Veći dio sastojina se nalazi na I bonitetu. To su mješovite sastojine sa
znatnim učešćem graba, cera i bukve, a slabije su zastupljeni trešnja i lipa, a u primjesi pridolaze
bagrem, poljski jasen, klen, trepetljika i obični bor. Veći kompleks ovih sastojina se nalazi u
predjelu Pucavica-Okrajak i Rudine. Karakteristično za te sastojine je gust sklop i velika drvna
zaliha. U tom predjelu su vršene prorede slabog intenziteta. Podstojna etaža je dobro razvijena i
gusta, a sloj grmlja nerazvijen. Kvaliteta i zdravstveno stanje sastojina su dobri.
Sastojine IV dobnog razreda zauzimaju 51,6 % površine uređajnog razreda, a s 38,6% obrasle
površine (bez šikara) u gospodarskoj jedinici ovaj dobni razred je i najzastupljeniji. Udjel kitnjaka u
omjeru smjese u ovom dobnom razredu je 49,9%.
To su mješovite sastojine kitnjaka i graba s bukvom i cerom, a znatnije su zastupljeni lužnjak, klen,
trešnja i lipa. U primjesi dolaze bagrem, c.jasen, brekinja i trepetljika. Kvaliteta sastojina je
uglavnom dobra. Većinom se radi o sastojinama s dobro razvijenom podstojnom etažom, koja je
slabije razvijena samo na grebenima na kojima često puta dominira cer. Veći dio sastojina je na II
bonitetu.
Sloj grmlja je srednje gustoće, a u njemu prevladavaju svib i mladik graba.
Sastojine V dobnog razreda zauzimaju 22,5% površine uređajnog razreda, a udjel kitnjaka u omjeru
smjese je 56,9%. Veći dio sastojina je II boniteta, a najveći dio se nalazi u predjelima Jelenkovac,
Tomaševa kosa i Crna bara. To su mješovite sastojine kitnjaka i graba s lužnjakom, cerom i
bukvom, a u primjesi dolaze trešnja, klen, lipa, p.jasen i bagrem. Kvaliteta sastojina je srednja do
dobra, osobito na padinama, dok su na grebenima stabla tanjih dimenzija i lošijeg uzrasta. Podstojna
etaža je uglavnom dobro razvijena, a sloj grmlja slabo.
VI dobni razred zauzima svega 0,7% površine uređajnog razreda (odsjek 53a). To je mješovita
sastojina kitnjaka i graba s bukvom, a u primjesi dolaze cer, lipa i klen. Sastojina je srednje
kvalitete s nepotpunom podstojnom etažom. Sloj grmlja je gust, pretežno mladik graba, klena i lipe.
59
4.1.3 Sjemenjače BUKVE
Bonitet : I (20,42 ha), II (332,13 ha), III (29,67 ha)
EGT : II-D-10 (46,39 ha), II-E11 (335,83 ha)
Dobni
Drna zaliha
Prirast
Vrsta
razred
Starost
drveća
%
%
god
m3
m3
1
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
Ukupno
2
2094
33782
6753
65234
6
19803
77
834
922
280
332
130117
3
1,6
26,0
5,2
50,1
0,0
15,2
0,1
0,6
0,7
0,2
0,3
100,0
4
5
46 1,5
686 22,7
154 5,1
1466 48,6
0,0
595 19,7
3 0,1
20 0,7
25 0,8
10 0,3
12 0,4
3017 100,0
6
Površina
%
ha
± od N
m3
7
8
I
ha
± % od
normalne
Sjemenjače BUKVE
Tab. 29b
382,22 ha
Površina:
100 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
76,44 ha
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
3
3
m / ha
m / ha
m3 / ha
9
10
11
12
13
0,0
-76,44
II
-76,44
III
15,09
60
-61,35
IV
80,17
73
3,73
V
286,96
92
210,52
Σ
382,22
-76,42
Bez I dobnog razreda
0,0
0,0 #DIJ/0!
4,0
4391
3,4
291
21,0
24797
19,1
309
75,1 100929
77,6
352
100,0 130117
100,0
340
340
####
#DIJ/0!
4433
294
24509
306
111449
388
140391
367
367
-0,9
1,2
-9,4
-7,3
###
#DIJ/0!
144
9,5
635
7,9
2238
7,8
3017
7,9
7,9
3,3
2,6
2,2
2,3
Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak I, II i III bonitet,
Bukva I, II, III bonitet, Grab I, II, III i IV bonitet, Špiranec,1975.
Dobni
razred
3
Bonitet
I
Ukupno
I
II
4
III
Ukupno
II
5
Ukupno
Ukupno
Površina
(ha)
15,09
15,09
5,33
45,17
29,67
80,17
286,96
286,96
382,22
Odsjeci
49b
77a
8a 65a 83b 85a 94a
9a 10a 16d 54b
2d 5a 7a 14a 23a 24a 25a 27a 29b 30a 52b 53b 86a 86b
Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 19,0% obrasle (bez šikara) površine u gospodarskoj
jedinici uz udjel u drvnoj zalihi od 22,8%.
Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 140391 m3, a stvarna je za 7,3%
manja.
Sastojine su nastale oplodnim sječama.
U III dobnom razredu dominantna fitocenoza je Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s
bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer), na lesiviranom
i eutričnom smeđem tlu.
Dobni razred zauzima 4% površine uređajnog razreda, a učešće bukve u omjeru smjese je 54,7%.
Znatnije su zastupljeni lipa, trešnja i klen, a bagrem, trepetljika, crni jasen i brekinja dolaze u
primjesi. Sastojine su na I bonitetu i uglavnom su to kvalitetne sastojine s dobro razvijenom
podstojnom etažom. Debla su čista od grana i dobre pravnosti. Sloj grmlja u ovim sastojinama je
nerazvijen, a zdravstveno stanje dobro.
60
Udjel IV dobnog razreda u ukupnoj površini uređajnog razreda je 21,0%. Udjel bukve u omjeru
smjese je 43,4%. Najveći dio sastojina se nalazi na II bonitetu, a manji dio na I ili III bonitetu.
Dominantna fitocenoza je Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom, a manji dio se
nalazi na prostoru zajednice Kitnjaka sa šumskim šašem i Ilirske šume kitnjaka i običnog graba.
Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a manji dio na eutričnom smeđem.
Ovo su mješovite sastojine bukve s kitnjakom i grabom i znatnim udjelom cera (8,4%). U primjesi
dolaze trešnja, klen i lipa. Kvaliteta sastojina je dobra, osim manjeg dijela koji je srednje kvalitete.
Bukva je dobre kvalitete za razliku od kitnjaka koji ima dosta zakrivljenih stabala. Osobito dobre
kvalitete su sastojine u predjelu Ljeskovac I.
Podstojna etaža je samo manjim dijelom nepotpuna, a sloj grmlja nerazvijen.
V dobni razred zauzima 75,1% površine uređajnog razreda, a udjel bukve u omjeru smjese je
50,3%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a manji dio na eutričnom smeđem. Osim
zajednice Kitnjaka i graba, var. s bukvom u predjelu Ovčara dolazi zajednica Bukve s lazarkinjom,
a manje dijelove površine (fragmenti) zauzima Ilirska šuma kitnjaka i graba i Šuma kitnjaka sa
šumskim šašem.
Sastojine se nalaze na II bonitetu. Znatno je učešće cera (5,1%). U predjelu Jelenkovac u pojasu uz
vanjsku među na najnižim terenima u smjesi ima pojedinačno i u manjim skupinama hrasta
lužnjaka.
Sastojine su većinom srednje kvalitete, a bolja kvaliteta je u odsjeku 7a.
Podstojna etaža je slabije razvijena (udjel graba u omjeru smjese je 17,8%) što se odrazilo na
kvalitetu deblovine. Sloj grmlja je razvijen mjestimično na manjim površinama gdje dominiraju cer
i kitnjak.
61
4.1.4 Sjemenjače P.JASENA
Bonitet : I (4,79 ha)
EGT : II-E11 (2,10 ha), II-G-12 (2,69 ha)
Vrsta
drveća
Drvna zaliha
m
1
Lužnjak
Cer
P.jasen
Grab
OTB
OMB
Ukupno
3
2
%
3
67
8
435
119
52
95
776
8,6
1,0
56,1
15,3
6,7
12,2
100,0
Dobni
razred
Starost
Površina
%
ha
ha
%
god
± od N
m3
5
6
7
8
9,1
0,0
54,6
18,7
9,1
13,6
100,0
I
14
II
Prirast
3
m
4
2
12
3
2
3
22
0,3
-0,90
-1,20
III
3,59
47
2,39
IV
0,90
62
-0,30
Σ
4,79
46
-2,41
Bez I dobnog razreda
Bez II dobnog razreda
± % od
normalne
Sjemenjače P.JASENA
Tab. 29c
4,79 ha
Površina:
80 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
1,20 ha
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
3
3
3
m / ha
m / ha
m / ha
9
10
11
12
13
6,3
0,0
0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!
75,0
397
872
51,2
111
243
18,8
379
344
48,8
421
382
100,0
776
1216
100,0
162
254
173
271
776
1216
####
#DIJ/0!
-54,5
11
3,1
11
10,2
12,2
-36,2
22
4,6
4,9
-36,2
###
2,8
2,9
2,8
Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice: Poljski jasen I bonitet,
Wimmenauer.
Dobni
Bonitet
razred
1
3
I
4
Ukupno
Površina
(ha)
0,30
3,59
0,90
4,79
Odsjeci
10b
3b 25d
47c
U I dobnom razredu je samo jedan odsjek, sastojina se razvila na bivšoj čistini naletom sjemena iz
okolne sastojine i popunjavanjem sadnicama lužnjaka na višem dijelu odsjeka. Fitocenološki
pripada zajednici Hrasta lužnjaka i običnog graba, varijanta s poljskim jasenom na često plavljenom
amfigleju.
Sastojina je neujednačene strukture i loše kvalitete sa znatnim udjelom topole i ive koja dominira i
u sloju grmlja. Stabalca lužnjaka su vitalna i zdrava.
Udjel III dobnog razreda u uređajnom razredu je 75%, a udjel poljskog jasena u omjeru smjese je
63,7%. Sastojine fitocenološki pripadaju zajednici Hrasta lužnjaka i običnog graba, varijanta s
poljskim jasenom na amfigleju, a u odsjeku 25d na pseudogleju. To su mješovite sastojine poljskog
jasena s lužnjakom i grabom, te bijelom topolom, vrbom i johom. Kvaliteta sastojina je različita i
varira. Podstojna etaža je razvijena samo u odsjeku 3b, a sloj grmlja u kojem su zastupljeni svib,
glog, crni trn je vrlo gust i razvijen osim u odsjeku 25d.
U IV dobnom razredu je samo jedan odsjek (47c). Sastojina je na prijelazu Šume hrasta lužnjaka i
običnog graba, varijanta s poljskim jasenom i Ilirske šume kitnjaka i običnog graba, na distrično
smeđem i lesiviranom tlu. Udjel jasena u omjeru smjese je 45%. Stabla jasena su srednje kvalitete,
lužnjaka loše (niska, granata). Podstojna etaža je dobro razvijena, a sloj grmlja je samo mjestimično
razvijen.
62
4.1.5 Sjemenjače GRABA
Sjemenjače GRABA
Bonitet : I (7,14 ha), II (5,15 ha)
EGT : II-E10 (0,54 ha), II-G-11 (7,14 ha), II-G-12 (4,61 ha)
Dobni
Površina
Drvna zaliha
Prirast
razred
Vrsta
Starost
ha
drveća
3
3
%
%
god
± od N
m
m
1
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
OMB
B.bor
Ukupno
2
3
127 6,2
11 0,5
99 4,8
76 3,7
62 3,0
1609 78,2
0,0
24 1,2
28 1,3
6 0,3
16 0,8
2058 100,0
4
5
3
2
2
3
53
1
64
6
7
4,7
I
0,0
-3,07
3,1
II
1,63
3,1
27
-1,44
4,7
III
1,44
82,8
55
-1,63
0,0
IV
9,22
1,6
63
6,15
0,0
Σ
12,29
0,0
-6,13
0,0 Bez I dobnog razreda
100,0 Bez II dobnog razreda
%
ha
m3
m3 / ha
m3/ ha
8
9
10
± % od
normalne
Tab. 29d
12,29 ha
Površina:
80 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
3,07 ha
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
11
m3 / ha
12
13
0,0
13,3
7,2
12,0
13,1
75,0
79,7
100,0
100,0
149
91
269
187
1640
178
2058
167
167
1909
189
116
325
226
2342
254
2856
232
232
2667
-21,2
6
4,0
9
3,3
49
3,0
64
3,1
3,7
-17,2
6,3
-30,0
5,3
-27,9
5,2
5,2
-28,4
Za obračun normaliteta korištene su prirasno-prihodne tablice Lužnjak, Kitnjak, Grab, II bonitet,
Špiranec 1975.
Dobni
razred
2
3
Bonitet
II
II
I
4
II
Ukupno
Ukupno
Površina
(ha)
1,63
1,44
7,14
2,08
9,22
12,29
Odsjeci
21b 27c
25b 30b
20a
21c
Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda je 2856 m3, a stvarna je za 27,9%
manja.
Uređajni razred zauzima 0,6% obrasle (bez šikara) površine gospodarske jedinice.
Sastojine II dobnog razreda zauzimaju 13,3% površine uređajnog razreda, a razvijene su na
lesiviranom (27c) i pseudoglejnom tlu (21b). Po fitocenološkim karakteristikama su potpuno
različite.
To su mješovite sastojine graba, hrasta kitnjaka, lužnjaka i poljskog jasena s primiješanim cerom,
klenom i trepetljikom. U odsjeku 27c u smjesi ima običnog bora. Sastojine su neujednačene
kvalitete.
Sastojine III dobnog razreda čine 12% površine uređajnog razreda, a grab u omjeru smjese sudjeluje
s 85%. Ove su sastojine razvijene na pseudogleju. Po fitocenološkim karakteristikama pripadaju u
zajednicu Hrasta lužnjaka običnog graba i cera. Oba odsjeka čine sastojine podignute sadnjom
graba u redove na nekadašnjim čistinama. Vitalne su, dobre kvalitete i zdravstvenog stanja.
Sloj grmlja nije razvijen.
63
Udjel IV dobnog razreda je 75,0%, a u omjeru smjese po masi grab zauzima 79,8%. Dominantna
fitocenoza je Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba koja je razvijena na nekoliko tipova tala.
Sastojine su dobre kvalitete osim hrasta lužnjaka u odsjeku 21c koji je jačih dimenzija, ali je velik
udjel loše formiranih stabala (zakrivljenost deblovine).
Sloj grmlja nije razvijen.
4.1.6 Sjemenjače BAGREMA
Tab. 29e
1,01 ha
40 god
10 god
0,25 ha
Površina:
6 ophodnja:
širina dob.razreda:
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
3
3
3
m / ha
m / ha
m / ha
Sjemenjače BAGREMA
Vrsta
drveća
Drvna zaliha
m
1
Cer
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
OMB
Ukupno
175,9
2
3
%
3
####
####
####
####
####
####
0 100,0
%
Dobni
razred
Starost
god
5
6
Prirast
m
3
4
####
####
####
####
####
####
0 100,0
Površina
%
ha
± od N
ha
m3
7
8
I
9
II
± % od
normalne
Bonitet : I (1,01 ha)
EGT : II-E11 (1,01 ha)
9
1,01 100,0
0,76
0,0
-0,25 82,3
III
0,0
-0,25 17,7
IV
0,0
-0,25 0,0
Σ
1,01 100,0
0,01 100,0
Bez I dobnog razreda
Bez II dobnog razreda
Dobni
Bonitet
razred
I
1
Ukupno
Površina
(ha)
1,01
1,01
191
#DIJ/0!
41
#DIJ/0!
#DIJ/0!
232
230
#DIJ/0!
41
10
11
12
463 -58,7
10
#DIJ/0!
#DIJ/0!
51 -19,6
2
#DIJ/0!
#DIJ/0!
####
#DIJ/0!
#DIJ/0!
514 -54,9
12
11,9
509
#DIJ/0!
#DIJ/0!
51 -19,6
13
5,2
4,9
###
5,2
Odsjeci
85e
Postoji samo jedna manja sastojina u ovom uređajnom razredu (85e). Razvijena je na lesiviranom
tlu, a po fitocenološkim karakteristikama pripada zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta
s bukvom.
Kvaliteta i uzrast su joj osrednji.
U gustom sloju grmlja prevladava bazga, a slabije su zastupljeni glog, crni trn i svib.
64
4.1.7 Sjemenjače OMB
Bonitet : II (7,28 ha)
EGT : II-E-10 (7,28 ha)
Vrsta
drveća
Drvna zaliha
m
1
C.joha
Breza
OMB
Ukupno
2
3
%
3
####
####
####
0 100,0
Dobni
razred
Starost
Površina
%
ha
ha
%
god
± od N
5
6
7
Prirast
m
4
3
####
####
####
0 100,0
m
3
8
7,28 100,0
6,07
0,0
-1,21 ####
III
0,0
-1,21 ####
IV
0,0
-1,21 ####
V
0,0
-1,21 ####
VI
0,0
-1,21 ####
Σ
7,28 100,0
9
0,02 ####
Bez I dobnog razreda
Bez II dobnog razreda
m / ha
m / ha
m / ha
9
10
11
12
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
#DIJ/0!
m3
m3
3
3
I
9
II
Dobni
Bonitet
razred
1
II
Ukupno
Površina
(ha)
7,28
7,28
Prirast
± % od
normalne
Površina:
6 ophodnja:
širina dob.razreda:
Normala:
Drvna zaliha
Stvarna Normalna
Sjemenjače OMB
Tab. 29f
7,28 ha
60 god
10 god
1,21 ha
m3
%
3
####
13
###
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
####
###
#DIJ/0!
#DIJ/0! #DIJ/0!
0
0 ####
0 ###
0,0
0
0
#DIJ/0!
#DIJ/0! #DIJ/0!
0
0 ####
Odsjeci
8c
U ovom uređajnom razredu nalazi se samo odsjek 8c. To je sjemenjača breze, sađena u redove na
lesiviranom tlu. Breza je slabog prirasta, fiziološki slaba, a 40% stabala već nedostaje zbog sušenja.
Sadnja breze na ovakvom terenu je bila eksperiment, a očito je da se pokazao kao neuspješan. Zbog
toga je u jednom dijelu odsjeka naknadno sađen hrast kitnjak, na mjestima gdje je sušenje breze bilo
najveće.
U sastojini je vrlo gust sloj grmlja, u kojem dominira svib, a znatnije su zastupljeni crni trn, glog i
ostruga.
65
4.1.8 Sjemenjače (kulture) CRNOGORICE
Bonitet : I (0,98 ha)
EGT : II-E10 (0,98 ha)
Vrsta
drveća
Drvna zaliha
m
1
3
2
%
3
Smreka
B.bor
Ukupno
119 47,4
132 52,6
251 100,0
0,99
0,99
350 346,5
248 245,5
598 592,0
299
Dobni razred Površina
Prirast
m
3
4
%
Starost
god
ha
± od N
m3
5
6
7
8
3 50,0
3 50,0
6 100,0
296
%
I
ha
± % od
normaln e
Kulture CRNOGORICE
Tab. 29g
0,98 ha
Površina:
80 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
0,25 ha
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
3
3
3
m / ha
m / ha
m / ha
9
10
11
12
13
0,0
-0,25
II
0,0
-0,25 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!
III
0,98 100,0
251
296
44
0,73 100,0
256
302
IV
0,0
-0,25 0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!
Σ
0,98 100,0
251
296
44
-0,52 100,0
256
302
Bez I dobnog razreda
256
302
Bez II dobnog razreda
251
296
####
###
#DIJ/0!
-15,2
6 2,4
6,1
####
###
#DIJ/0!
-15,2
6 2,4
6,1
6,1
-15,2
Za obračun normaliteta korištene su prirasno prihodne tablice Smreka I bonitet, Bor I bonitet,
Wiedemann 1936/42 i 1943.
Dobni
Bonitet
razred
3
I
Ukupno
Površina
Odsjeci
(ha)
0,98 11d 16b
0,98
Za konkretan razmjer dobnih razreda stvarna drvna zaliha je manja za 15,2% od normalne.
U ovom uređajnom razredu se nalaze samo dva manja odsjeka ukupne površine 0,98 ha. Ovo su
sastojine koje su sađene na lesiviranom tlu. Sadnjom sadnica nastale su mješovite sastojine običnog
bora i smreke. Sastojine su srednje kvalitete, a slabiji obrast je posljedica ledenih kiša koje su
učestale u zadnjem vremenskom razdoblju. Zbog prekinutog sklopa, a i same veličine odsjeka,
stabla su granatija i nešto većih promjera.
Posebno je potrebno obratiti pozornost na eventualne štete od divljači i pravovremeno zaštititi
stabla.
66
4.1.9 Panjače GRABA
Bonitet : I (211,86 ha), II (69,63 ha), III (131,41 ha)
EGT : II-E-10 (64,68 ha), II-E-11 (16,61 ha), II-G-11 (1,18 ha)
Dobni
Površina
Drvna zaliha
Prirast
razred
Vrsta
Starost
ha
drveća
3
3
%
%
god
±
od
N
m
m
1
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
Ukupno
2
3
2
108
99
33
4
381
73
3
35
1
169
908
0,2
11,9
10,9
3,6
0,4
42,0
8,0
0,3
3,9
0,1
18,6
100,0
4
5
6
2
2
19
2
8
39
6
7
0,0
I
70,72
15,4
15
50,10
5,1
II
10,23
4,2
32
-10,39
0,0
III
1,52
48,7
48
-19,10
5,1
IV
0,0
-20,62
0,0
Σ
82,47
0,0
28
-41,25
20,5 Bez I dobnog razreda
100,0 Bez II dobnog razreda
%
ha
m3
m3 / ha
m3 / ha
8
9
10
± % od
normaln e
Panjače GRABA
Tab. 29h
82,47
Površina:
ha
80 god
6 ophodnja:
20 god
širina dob. razreda:
20,62 ha
Normala:
Drvna zaliha
Prirast
Stvarna Normalna
%
m3
m3
m3
11
m3 / ha
12
13
85,8
12,4
654
1770 -63,1
31 4,7
3,0
72,0
64
173
1,8
254
281 -9,6
8 3,1
5,3
28,0
167
185
0,0
####
###
#DIJ/0!
0,0 #DIJ/0! #DIJ/0!
100,0
908
2051 -55,7
39 4,3
0,5
100,0
11
25
3,3
77
175
254
281 -9,6
Za obračun normaliteta upotrebljene su prirasno-prihodne tablice: Hrast kitnjak, Bukva , Grab III
Špiranec,1975.
Dobni
razred
1
Bonitet
I
II
2
III
Ukupno
II
3
III
Ukupno
Ukupno
Površina
(ha)
70,72
1,11
9,12
10,23
0,77
0,75
1,52
82,47
Odsjeci
7c 26c 76b 127a 128a 129a
79a
7d 33a
9c 126a
122b 124a
Normalna drvna zaliha za konkretan razmjer dobnih razreda iznosi 2051 m³, a stvarna je manja za
55,7%.
Sastojine I dobnog razreda čine 85,8% površine uređajnog razreda. Pretežno su razvijene na
lesiviranom i eutrično smeđem tlu, a manjim dijelom na pseudogleju. Fitocenološki su
najzastupljenije zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom i zajednica kitnjaka sa
šumskim šaševima, a u manjoj mjeri Ilirska šuma kitnjaka i običnog graba. Sve sastojine su se
razvile prirodnim putem na neobraslim zemljištima. Zbog specifičnog ili nekontroliranog
gospodarenja, većina stabala je iz panja. Sastojine su vrlo raznolike i neujednačene strukture,
obrasta, uzrasta i kvalitete stabala, s velikim udjelom mekih listača (trepetljika, vrba), bagrema i
cera. Kvaliteta sastojina je izrazito loša.
Vrlo gust i razvijen je sloj grmlja, u kojem dominiraju trnovite vrste.
Sastojine II dobnog razreda čine 12,4% površine uređajnog razreda, a grab u omjeru smjese
sudjeluje s 49%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom i eutrično smeđem tlu, a manji dio
na distrično smeđem tlu i pseudogleju. Dominantna fitocenoza je Ilirska šuma hrasta kitnjaka i
67
običnog graba. Osim graba, u ovim sastojinama prisutan je veliki udjel cera (13%) i trepetljike
(14%). Kitnjak, bukva, bagrem, klen i trešnja su znatno manje zastupljeni.
Sastojine su loše kvalitete, osim odsjeka 79a, koji je nešto bolje kvalitete. Posebno loše kvalitete je
odsjek 33a, u kojem je najveći udjel trepetljike, a ima dosta plješina obraslih grmljem. U ostalim
odsjecima je sloj grmlja slabo razvijen.
Sastojine III dobnog razreda čine 1,8% površine uređajnog razreda, a udjel graba u omjeru smjese
iznosi 25%. Najveći dio sastojina se nalazi na lesiviranom tlu, a dominantna fitocenoza je Šuma
hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom.
Kvaliteta sastojina je unatoč obavljenim prorjedama još uvijek loša.
Gustoća i razvijenost sloja grmlja varira od dobro razvijenog i gustog do slabo razvijenog, a
pretežno ga čine svib, crni trn i ostruga.
4.1.10 Šikare
Tab. 29i
Naziv uređajnog razreda: Šikare
EGT: II-E-11 (0,17 ha)
Odsjeci: 126c
Površina: 0,17 ha
4.1.11 Neobraslo proizvodno šumsko zemljište
Tab.29j
Neobraslo proizvodno šumsko zemljište
EGT: II-E-10 (3,52 ha) II-G-12 (5,89 ha)
Odsjeci: 3c 7e 129b
Površina: 9,41 ha
Neobraslo proizvodno šumsko zemljište po namjeni je svrstano u lovno šumske remize.
5. ZDRAVSTVENO STANJE
Na području gospodarske jedinice nema masovne pojave sušenja i kalamiteta, ali su stalno prisutna
obilježja narušenosti ekosustava (suhovrhe i prozračne krošnje, sušci) osobito uočljiva kod hrasta
lužnjaka i kitnjaka. Iako je to subjektivna ocjena treba naglasiti da prilikom terenskih uređajnih
radova nije toliko uočljiva pojava suhovrhih stabala, prozračnih krošanja i osobito požutjelost lišća
kao prije 10 godina.
Šume u ovoj gospodarskoj jedinici su oštećene od ledene kiše i snijega koji je ovaj kraj zahvatio
1993. i 1997. godine. U krošnjama stabala su uočljivi lomovi na granama. Bilo je mnogo izvala i
snjegoloma osobito uz jarke gdje je stradala bukva.
68
IV BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA
1.OPĆENITO
Ciljevi gospodarenja šumama su:
1. osiguravanje postojanosti ekosustava;
2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma;
3. napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri
da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i
potencijal, i da ispune, sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na
lokalnoj i globalnoj razini te da to ne šteti drugim ekosustavima (čl. 19. Pravilnika).
Na području gospodarske jedinice nalaze se autohtone zajednice hrasta kitnjaka. Manje površine
zauzima zajednica bukve s lazarkinjom, a vrlo malen dio su zajednica lužnjaka, te sastojine
bagrema i johe.
Proizvodna funkcija ovih šuma je podmirivanje potreba drvoprerađivačke i kemijske industrije, te
okolnog stanovništva određenim drvnim sortimentima.
Podržavanjem i dovođenjem autohtonih zajednica u optimalno stanje ostvarit će se njihova
proizvodna (drvna masa) i posredna (općekorisne funkcije) uloga i time ostvariti ciljevi
gospodarenja. Cilj gospodarenja - dovođenje sastojina u optimalno stanje na odgovarajućem
staništu – postiže se u kvalitetnim sastojinama njegom, proredama i prirodnom obnovom, a u
panjačama prevođenjem istih u viši uzgojni oblik.
Osnovni princip u gospodarenju ovim šumama, u dijelu u kojem su nastale iz sjemena, je prirodna
obnova oplodnom sječom, a u panjačama obnova po principima oplodne sječe.
Ukoliko prilike staništa zahtijevaju vrši se priprema staništa. Po potrebi provest će se popunjavanje.
U prvih 10 godina starosti sastojine vrše se najmanje dvije njege. Tada se odstranjuju nepoželjne
vrste, bolesna, ozlijeđena i osobito loša stabalca koja smetaju pravilnom razvitku dobro oblikovanih
stabalaca buduće sastojine.
Čišćenje se provodi u slijedećih 10 godina starosti sastojine, a cilj je eliminiranje nepoželjnih vrsta,
forsiranje stabalca buduće sastojine (nositelji proizvodnje u sastojini). Obavlja se reguliranje odnosa
udjela vrsta drveća i tu se mora voditi računa da se uvijek zadrže i vrste koje od prirode čine
šumsku zajednicu jer će se samo tako dobiti biološki zdravu i stabilnu zajednicu.
Nakon 20. godine starosti pa sve do prirodne obnove (oplodna sječa) svakih 10 godina treba
provoditi proredu. Proredama se pospješuje prirodno izdvajanje stabala u visinske i debljinske
razrede ali i omogućava izbor elitnih stabala koja su biološki i gospodarski najvrednija. Prorede
trebaju biti intenzivne pri čemu treba voditi računa da na kraju ophodnje ostane potreban broj
stabala pravilno raspoređenih po visinskoj strukturi s kojima će se uspješno obaviti prirodna obnova
sastojine, a ujedno u njima treba biti nagomilan najkvalitetniji prirast.
Kod doznake stabala treba voditi računa i o pratećim vrstama koje čine fitocenozu: trešnja, kruška,
brekinja, oskoruša, klen, javor i brijest. Ove vrste se često nazivaju sporednim, ali bolji je naziv
prateće vrste. Njihova je uloga velika u prirodnoj raznolikosti kao i očuvanju genofonda, a svakako
su važne i kao hrana pticama i životinjama koje obitavaju u ovim šumama. U sastojinama je dobro
ostaviti i po koji sušac za ptice dupljašice.
2. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA
Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima jedinstven je za cijelu gospodarsku jedinicu.
2.1 Sjemenjače LUŽNJAKA, ophodnja 140 god.
Dobna struktura i stanje sastojina zahtjeva u idućem polurazdoblju slijedeću vrstu radova:
69
-njega u mladim sastojinama I dobnog razreda: 1,72 ha
-prorede u srednjedobnim sastojinama: 50,19 ha
Cilj je uzgojiti mješovite sastojine.
U mladim lužnjakovim sastojinama koje su podignute sadnjom na čistinama i unošenjem sadnica
graba u idućem polurazdoblju provesti čišćenje sastojina.
U druge dvije sastojine provesti proredu, podržavati mješovitu strukturu i podstojnu etažu.
Obnova sastojina ovog uređajnog razreda provest će se po načelima oplodne sječe uz popunjavanje
nedovoljno podmlađenih ili obnovljenih površina žirom ili sadnicama lužnjaka.
2.2 Sjemenjače KITNJAKA, ophodnja 120 god.
U sastojinama ovog uređajnog razreda prema dobnoj strukturi i stanju sastojina u idućem
polurazdoblju treba obaviti slijedeću vrstu radova:
- njega u mladim sastojinama I dobnog razreda: 43,22 ha
- prorede u mladim, srednjedobnim i odraslim sastojinama: 1427,62 ha
Kao i u prethodnom uređajnom razredu cilj gospodarenja je uzgojiti mješovite sastojine. U mladim
mješovitim sastojinama provoditi uzgojne radove (njegu mladika i čišćenje sastojina) pomažući
hrastovim stabalcima, ali ostavljati i vrste koje od prirode dolaze u toj zajednici.
U ostalim sastojinama provesti proredu vodeći računa o broju stabala kitnjaka osobito u odsjecima
gdje je taj broj minimalan za tu dob. Podržavati gdje je god to moguće mješovitu strukturu i
podstojnu etažu.
Obnova sastojina ovog uređajnog razreda provest će se po načelima oplodne sječe uz popunjavanje
nedovoljno podmlađenih ili obnovljenih površina žirom ili sadnicama kitnjaka.
2.3 Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god.
U sastojinama II, III, IV i dijelu V dobnog razreda do kraja utvrđene ophodnje provoditi proredu.
Podržavati mješovitu strukturu, dati prednost kvalitetnim kitnjakovim stablima.
U dijelu sastojina V dobnog razreda (23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b) na površini od 175,54
ha obaviti obnovu oplodnom sječom, a u slučaju da na dijelovima površina izostane pomlađivanje
obaviti popunjavanje prema potrebi sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica bukve ili kitnjaka. Cilj je
uzgojiti mješovite sastojine bukve, kitnjaka i graba s primjesom ostalih vrsta.
2.4 Sjemenjače P.JASENA, ophodnja 80 god
Do kraja utvrđene ophodnje provoditi uzgojne radove (njegu 0,30 ha i prorede 3,59 ha) dajući
prednost kvalitetnim stablima, a obnova će se provesti po načelima oplodne sječe i popunjavanjem
sadnicama poljskog jasena.
2.5 Sjemenjače GRABA, ophodnja 80 god
Do kraja utvrđene ophodnje provoditi prorede (12,29 ha) dajući prednost kvalitetnim autohtonim
vrstama (kitnjak, bukva), a obnova će se provesti po načelima oplodne sječe unošenjem sjemena ili
sadnica kitnjaka.
70
2.6 Sjemenjače BAGREMA, ophodnja 40 god.
U sastojini tijekom I/2 i II razdoblja provoditi prorede. Kada oslabi izbojna snaga panjeva ove će se
sastojine konverzijom prevesti u odgovarajući uređajni razred hrasta kitnjaka.
2.7 Sjemenjače OMB-a, ophodnja 60 god.
Do kraja utvrđene ophodnje provoditi uzgojne radove (njega 2,00 ha i prorede u I/2 i II) dajući
prednost kvalitetnim stablima, a obnova će se provesti čistom sječom i sadnjom odgovarajućih vrsta
prema fitocenološkoj pripadnosti terena.
2.8 Kulture CRNOGORICE, ophodnja 80 god.
Do utvrđene ophodnje u ovim sastojinama će se provoditi proreda, a obnova će se obaviti čistom
sječom i sadnjom kitnjaka.
2.9 Panjače GRABA, ophodnja 80 god.
U dijelu sastojina I dobnog razreda provesti čišćenje (15,34 ha), a dio prepustiti prirodnoj
diferencijaciji. U sastojinama II i III dobnog razreda provoditi prorede (11,68 ha).
Obnova u ovim sastojinama će se provesti po načelima oplodne sječe unošenjem žira hrasta
lužnjaka ili kitnjaka ovisno o pripadajućoj fitocenozi.
2.10 ŠIKARE
Površina (0,17 ha) će se prepustiti prirodnom razvoju.
2.11 Neobraslo proizvodno šumsko zemljište
Neobraslo proizvodno šumsko zemljište (9,41 ha) svrstano je po namjeni za potrebe lovstva.
3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA
Kod utvrđivanja cilja i načina gospodarenja općekorisne funkcije ovih šuma su zajedno s
gospodarskom funkcijom promatrane kao integralna cjelina. Krenulo se od saznanja da sastojina
koja na odgovarajućem staništu ima maksimalnu proizvodnost i stabilnost može obavljati i
općekorisne funkcije.
S općekorisnim funkcijama šuma u uskoj je vezi i zaštita čovjekove sredine. Razvojem društva, a
osobito industrije došlo je do onečišćenja, narušena je ekološka ravnoteža, šume postaju neotporne,
mjestimično se i suše (umiranje šuma). Čovjek je svojim djelovanjem ugrozio šume, a time i sebe.
Dolazi se do saznanja o vrijednostima općekorisnih funkcija šume.
Zbog narušenosti šumskih ekosustava i spoznaje o nužnosti njihovog očuvanja, isticanje
općekorisnih funkcija šume mora stalno biti prisutno kako u svrhu edukacije tako i u svrhu
prevencije štetnih djelovanja na nju.
71
Tab. 30
Gospodarska
jedinica
Općekorisne funkcije šuma
Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije bujica i poplava
Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
Utjecaj na klimu
Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša
Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
Rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija
Utjecaj na faunu i lov
Površina
ha
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
2023,37
%
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
0,0
100,0
4. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI
Propisani su radovi:
- u svim sastojinama I dobnog razreda u lužnjakovom i kitnjakovom uređajnom razredu (njega
podmlatka, njega mladika, čišćenje)
- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Sjemenjače P.jasena (njega mladika)
- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Sjemenjače OMB (čišćenje sastojina)
- u I dobnom razredu u uređajnom razredu Panjače Graba osim odsjeka 128a i 129a (čišćenje
sastojina)
- u sastojinama planiranim za glavni prihod u I/1 (priprema staništa, popunjavanje kitnjakom na
2.00 ha i njega podmlatka)
Količina šumskouzgojnih radova (JBR i PBR) po uređajnim razredima i vrsti radova detaljno su
prikazani u obrascu O-13 i tablici šumskouzgojnih radova po odsjecima.
Broj biljaka po ha planiran je na osnovi elaborata Šumarskog fakulteta u Zagrebu „Brojnost biljaka
i količina sjemena neophodna za umjetnu obnovu i osnivanje šumskih kultura“ (Matić 1993.g.), a
prihvaćenom od strane Službe za proizvodnju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.
U obrascu O-2 u odsjeku u kojem je planiran šumskouzgojni rad dana je vrsta i količina rada, te
količina sadnog materijala.
U sljedećim tabelama prikazani su planirani šumskouzgojni radovi jednostavne i proširene biološke
reprodukcije.
Jednostavna biološka reprodukcija
Tab. 31
Šume i šumska zemljišta
Gospodarska
Gospodarske
jedinica
ha
Vrsta rada (šifra)
Pripremni radovi za
Uklanjanje podrasta i grmlja
obnovu sastojina
Sjetva i sadnja
Popunjavanje
Njega podmlatka
Radovi na njezi
Njega mladika
sastojina
Čišćenje sastojina
Prorijeđivanje u II dobnom razredu
72
175,54
2,00
175,54
34,56
15,34
44,53
175,54
2,00
175,54
34,56
15,34
44,53
Gospodarske šume:
Pripremni radovi (uklanjanje podrasta i grmlja) propisani su u odsjecima u kojima je predviđen etat
glavnog prihoda: 23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b, u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE.
Popunjavanje kitnjakom propisano je na dijelu odsjeka 86b u uređajnom razredu Sjemenjače
BUKVE.
Njega podmlatka propisana je u odsjecima koji su predviđeni za glavni prihod u I/1 polurazdoblju:
Sjemenjače BUKVE (23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b).
Njega mladika propisana je u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače
KITNJAKA u odsjeku: 28a.
Čišćenje sastojina je propisano u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Panjače
GRABA u odsjecima: 7c, 26c, 76b i 127a.
Prorjeđivanje sastojina II dobnog razreda je propisano je u uređajnom razredu Sjemenjače
KITNJAKA u odsjecima 53c, 57a, 63a, 85d i 102a, Sjemenjače GRABA u odsjecima 21b i 27c i
Panjače GRABA 7d, 33a i 79a.
Postavljanje otrovnih meka propisano je u odsjecima u kojima je propisan etat glavnog prihoda:
23a, 24a, 27a, 29b, 52b, 53b, 86a, 86b u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE.
Proširena biološka reprodukcija šuma
Vrsta rada
Radovi na njezi sastojina
Njega podmlatka
Njega mladika
Čišćenje sastojina
Tab. 32
Šume i šumska zemljišta
Gospodarska
Gospodarske
jedinica
ha
0,20
0,20
6,50
6,50
6,18
6,18
Gospodarske šume:
Njega podmladka propisana je u odsjeku 58b u uređajnom razredu Sjemenjače KITNJAKA.
Njega mladika propisana je u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače
KITNJAKA u odsjecima 50c i 58b; uređajnom razredu Sjemenjače P.JASENA u odsjeku 10b.
Čišćenje sastojina je propisano u sastojinama I dobnog razreda u uređajnom razredu Sjemenjače
LUŽNJAKA u odsjecima: 11e, 12d, 48c; u uređajnom razredu Sjemenjače KITNJAKA u odsjeku:
8d; uređajnom razredu Sjemenjače OMB u dijelu odsjeka 8c.
73
Tab. 32a
Rekapitulacija (jednostavna + proširena)
Gospodarske šume
Vrsta radova
Pripremni radovi
Popunjavanje
Postavljanje otrovnih meka
Njega podmlatka
Njega mladika
Čišćenje sastojina
Prorijeđivanje u II dobnom razredu
JBR
175,54
2,00
175,54
175,54
34,56
15,34
44,53
PBR
0,20
6,50
6,18
Ukupno
ha
175,54
2,00
175,54
175,74
41,06
21,52
44,53
Gospodarska jedinica
JBR
175,54
2,00
175,54
175,54
34,56
15,34
44,53
PBR
0,00
0,00
0,20
6,50
6,18
0,00
Ukupno
175,54
2,00
175,54
175,74
41,06
21,52
44,53
Propisani radovi JBR i PBR dobiveni su primjenom starog propisa za nekadašnju jedinicu
„Breznica“ na površine novonastalih odsjeka u gospodarskoj jedinici „Breznica - biskupijske
šume“.
Zbog toga što se tijekom provođenja propisa moralo obaviti popunjavanje sjemenom kitnjaka na
2,00 ha u odsjeku 86b i taj tada nepredviđeni rad pridodan je propisanim radovima JBR.
74
5. ODREĐIVANJE ETATA I OBRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM
ETAT GLAVNOG PRIHODA U I/1
Gospodarske šume
Etat glavnog prihoda u I/1 polurazdoblju propisan je u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE,
ophodnja 100 god:
Tab. 33
Etat
Površina Drvna masa 5-god.prirast
3
3
3
3
3
ha
m
m /ha
m
m /ha m
m3/ha
175,54 62419 356
6625 37,7 69044
393
175,54 62419 356
6625 37,7 69044
393
7,5
7,5
7,5
Uređajni razred
Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god.
Ukupno
Odsjeci: 23a 24a 27a 29b 52b 53b 86a 86b
Glavni prihod u I/1 propisan je u uređajnom razredu Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god.
Sastojine su u V dobnom razredu, starost se kreće od 92-100 godina. To su mješovite sastojine
bukve, kitnjaka i graba s primjesom cera, trešnje, lipe, a u odsjecima 23a i 24a u pojasu uz vanjsku
među u smjesi ima lužnjaka.
Udjel bukve u omjeru smjese se kreće od 43-68%. U svim odsjecima, osim 23a, udjel bukve je veći
od 50%. U ovom odsjeku je znatan udjel cera i graba (26%).
Promjer srednjeg sastojinskog stabla bukve ds=32,4-43,7 cm, kitnjaka ds=35,2-39,6 cm, a lužnjaka
ds=40-46,3 cm.
Broj stabala bukve se kreće od 96-177 kom/ha, a hrasta 37-112 kom/ha. Najveće učešće kitnjaka
(112 kom/ha) je u odsjeku 27a. U ovom odsjeku je učešće bukve u omjeru smjese je 51%, a
kitnjaka 45%, a promjer srednjeg sastojinskog stabla bukve ds=35,3 cm, kitnjaka ds=39,1 cm.
Raspored stabala je grupimičan.
Obnova će se provesti prirodnim putem oplodnom sječom s ciljem uzgoja mješovite sastojine
kitnjaka, bukve i graba.
Kod odeđivanja etata glavnog prihoda za gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“ iz
bivše gospodarske jedinice „Breznica“ preuzet je cjelokupni propis glavnog prihoda jer su svi
odsjeci u kojima je on bio predviđen, postupkom povrata imovine vraćeni Đakovačko – osječkoj
nadbiskupiji. Površina odsjeka je umanjena za površinu čestica koje nisu bile obuhvaćene
postupkom povrata imovine, a koje su bile sastavni dio odsjeka koji su vraćeni, a imali su propis
glavnog prihoda. Ta razlika površine sada se vodi kao neobraslo neproizvodno zemljište jer se u
naravi radi o starim putevima koji nisu ušli u postupak povrata budući da se vode kao javno dobro.
Te čestice, kao takve, nisu u svoju površinu preuzele drvnu zalihu, prirast, etat i propis uzgojnih
radova, već su kao što je već spomenuto, prešle u kategoriju neobraslog – neproizvodnog šumskog
zemljišta i ostale u gospodarskoj jedinici „Breznica“ odnosno u osnovi gospodarenja za državne
šume.
NORMALITET
Prema čl.28. Pravilnika etat glavnog prihoda se utvrđuje po metodi razmjera dobnih razreda
uvažavajući ekološke i gospodarske prilike. Kada je površina etata glavnog prihoda za razdoblja
jednaka normalnoj površini dobnog razreda (raspon 20 godina) postignut je normalitet po površini i
potrajnost prihoda.
Tijekom ove izvanredne revizije etat glavnog prihoda nije ponovno određivan, nego je već
propisani etat podijeljen između vlasnika šuma, odnosno između Đakovačko – osječke nadbiskupije
75
i Republike Hrvatske. Slijedom toga prikazivanje normaliteta po uređajnim razredima za
gospodarsku jedinicu „Breznica - biskupijske šume“, a s ciljem utvrđivanja etata nije potrebno, te
zbog toga nije niti napravljeno. Taj zadatak morati će se obaviti prigodom redovne revizije nakon
isteka važenja ovog programa. Već je ranije navedeno da je cjelokupni etat glavnog prihoda
predviđen prethodnom osnovom gospodarenja bio propisan na površinama koje su vraćene
Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji, te je slijedom toga postao zaduženje novonastale gospodarske
jedinice „Breznica - biskupijske šume“. U odnosu na prethodno propisani etat glavnog prihoda,
sadašnji je za 118 m3 manji (0,17%) što je rezultat izmjena površina i ponovnog preračunavanja.
Etat po vrstama dat je u sljedećoj tablici.
Tab. 34
Vrste
drveća
Površina
ha
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
Joha
OMB
Smreka
B.bor
Ukupno
Vrste
drveća
1717
17203
2147
33941
6910
148
277
76
175,54
Površina
ha
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
Joha
OMB
Smreka
B.bor
Ukupno
Etat glavnog prihoda po vrstama drveća u I/ 1 , I/ 2 i II
I gospodarsko polurazdoblje
II gospodarsko
I/ 1 polurazdoblje
I/ 2 polurazdoblje
polurazdoblje
Drvna
5-god.
Ukupna
Ukupna
Ukupna
Površina
Površina
masa
prirast
sječiva masa
sječiva masa
sječiva masa
3
3
3
3
3
ha
ha
m
m
m
m
m
Gospodarske šume (odjeli 1-129)
175,54
62419
190
1580
230
3500
1907
18783
2377
37441
0
1065
7975
0
10
158
40
317
10
86
0
0
0
0
6625
69044
111,26
393
Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)
636
13052
2003
15508
231
8820
40
128
354
245
1310
71872
10893
42968
578
26092
96
1654
996
202
63
574
152
189
157576
372
41080
369
423,28
Etat glavnog prihoda po vrstama drveća u I/ 1 , I/ 2 i II
I gospodarsko polurazdoblje
II gospodarsko
I/ 1 polurazdoblje
I/ 2 polurazdoblje
polurazdoblje
Drvna
5-god.
Ukupna
Ukupna
Ukupna
Površina
Površina
masa
prirast
sječiva masa
sječiva masa
sječiva masa
3
3
3
3
3
ha
ha
m
m
m
m
m
1717
190
1907
636
1310
17203
1580
18783
13052
71872
2147
230
2377
2003
10893
33941
3500
37441
15508
42968
0
0
0
231
578
6910
1065
7975
8820
26092
0
0
0
40
96
148
10
158
128
1654
277
40
317
354
996
76
10
86
245
202
0
0
0
0
0
0
0
0
63
574
0
0
0
0
152
0
0
0
0
189
62419
6625
69044
111,26
41080
423,28
157576
69044
41080
157576
76
ETAT PRETHODNOG PRIHODA U I/1
Tab.35
Etat prethodnog prihoda po namjeni i uređajnim razredima u I/1
Prethodni prihod
10-god.
Drvna
Površina
tečajni
zaliha
II dobni razred Ostali dobni razredi
prirast
ha
m3
m3
ha
m3
ha
m3
Uređajni razred
Ukupno
m3
Gospodarske šume (odjeli: 1-129)
Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače KITNJAKA
Sjemenjače BUKVE
Sjemenjače JASENA
Sjemenjače GRABA
Sjemenjače BAGREMA
Kulture CRNOGORICE
Panjače GRABA
Ukupno
50,19
1427,62
206,68
3,59
12,29
18171
4180
419472 119160
67698 16920
679
200
2058
640
0,54
11,68
1712,59
158
40
902
390
509138 141530
32,67
1,63
10,23
44,53
50,19
695 1394,95
206,68
3,59
15
10,66
0,00
0,54
174
1,45
884 1668,06
1942
49094
8315
103
210
0
15
45
59724
1942
49789
8315
103
225
0
50,19
695 1394,95
0
0,00
0 206,68
0
3,59
15
10,66
0
0,00
0
0,54
174
1,45
884 1668,06
1942
49094
0
8315
103
210
0
15
45
59724
1942
49789
0
8315
103
225
0
15
219
60608
15
219
60608
Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)
Sjemenjače LUŽNJAKA
Sjemenjače KITNJAKA
Sjemenjače CERA
Sjemenjače BUKVE
Sjemenjače P.JASENA
Sjemenjače GRABA
Sjemenjače BAGREMA
Kulture CRNOGORICE
Panjače GRABA
Ukupno
50,19
1427,62
0,00
206,68
3,59
12,29
0,00
0,54
11,68
1712,59
18171
4180
419472 119160
0
67698 16920
679
200
2058
640
0
158
40
902
390
509138 141530
0,00
32,67
0,00
0,00
0,00
1,63
0,00
0,00
10,23
44,53
Tab.35a
Dobni razred
Površina
ha
II dobni razred
ostali dobni razredi
Ukupno
44,53
1668,06
1712,59
II dobni razred
ostali dobni razredi
Ukupno
44,53
1668,06
1712,59
Drvna zaliha
10-god.teč.prirast
Prethodni prihod
m3
m3 /ha
m3
m3 /ha m3
m3 /ha % od zalihe % od prirasta
Gospodarske šume (odjeli: 1-129)
5684 128
3630 82
884 20
15,6
24,4
503454 302
137900 83
59724 36
11,9
43,3
509138 297
141530 83
60608 35
11,9
42,8
Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)
5684 128
503454 302
509138 297
3630
137900
141530
82
83
83
884
59724
60608
20
36
35
15,6
11,9
11,9
24,4
43,3
42,8
Etat prethodnog prihoda propisan je za I/1 polurazdoblje na 1712,59 ha s drvnom masom od 60608
m3 ili 35 m3/ha.
U odnosu na drvnu zalihu koja se prorjeđuje to je intenzitet od 11,9%, a sječe se 42,8% od 10godišnjeg tečajnog prirasta.
77
Etat je utvrđen u svakoj sastojini (odsjeku) usporedbom stvarnog (drvna zaliha, dob, struktura) s
normalnim stanjem. Pri tom se kod određivanja intenziteta posebno vodilo računa o broju stabala po
hektaru glavne vrste u sastojini.
Etat prethodnog prihoda nije propisan na površini od 1,34 ha u odsjecima 16b i 25d jer su oba
odsjeka slabijeg obrasta. U 16b (kulture crnogorice) smanjenje obrasta je posljedica snjegoloma i
sušenja, a u 25d ledene kiše iz 1994. godine.
Kontrola (obračun) etata po formuli: Em = Vm x p/100 x 1/q obavljena je samo za uređajne razrede
kitnjaka i bukve.
Sjemenjače KITNJAKA, ophodnja 120 god: Em = 419472 x 2,8/100 x 1/3 = 3915 m3/god
Utvrđeni etat je 4979 m3/god što je za 27,2% više od etata po formuli. Utvrđenim etatom sječe se
42,8% prirasta sastojina koje se prorjeđuju s intenzitetom od 11,9% u odnosu na drvnu zalihu. Po
računskom etatu sječe se 27,7% prirasta s intenzitetom od 7,7%.
Utvrđeni etat je 35 m3/ha, a računski 23 m3/ha.
Sjemenjače BUKVE, ophodnja 100 god: Em = 67698 x 2,5/100 x 1/3 = 564 m3/god
Utvrđeni etat je 832 m3/god što je za 48% više od etata po formuli. Utvrđenim etatom sječe se 49%
prirasta sastojina koje se prorjeđuju s intenzitetom od 12,3% u odnosu na drvnu zalihu. Po
računskom etatu sječe se 33,3% prirasta s intenzitetom od 8,3%.
Utvrđeni etat je 40 m3/ha, a računski 27 m3/ha.
U ovim uređajnim razredima je znatno viši utvrđeni etat i intenzitet od etata i intenziteta po formuli.
U propisanom etatu je 27% cera što će se ostvariti intenzitetom od 54,8%. Sastojine su u IV i V
dobnom razredu i u njima su cerova stabla jačih dimenzija i vrlo često ometaju razvoj kvalitetnim
stablima bukve i kitnjaka. Uz cer jačim intenzitetom se zahvaća u lipu i OMB. Intenzitet
prorjeđivanja kitnjaka u kitnjakovom uređajnom razredu je 8,7%, a bukve u bukovom uređajnom
razredu 10,0%.
78
Tab.35b
Vrste
drveća
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
C.joha
Breza
OMB
Smreka
B.bor
Ariš
Ukupno
3
m /ha
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
C.joha
Breza
OMB
Smreka
B.bor
Ariš
Ukupno
m3/ha
Etat prethodnog prihoda po vrstama drveća u I/1, I/2 i II
I gospodarsko polurazdoblje
II gospodarsko
I/1 polurazdoblje
I/2 polurazdoblje
polurazdoblje
Drvna 10-god.
Ukupna
Ukupna
Ukupna
Površina
Površina
Površina
masa
prirast
sječiva masa
sječiva masa
sječiva masa
ha
ha
ha
m3
m3
m3
m3
m3
Gospodarske šume (odjeli: 1-129)
10276
2130
663
717
1546
240526
63170
20614
22995
47193
44490
11690
16481
13284
16592
102762
27240
10459
9029
17820
3060
690
383
418
756
93134
31060
7833
9004
18766
859
280
765
260
871
4451
1320
654
859
1394
4275
1400
1083
1062
2631
3054
1750
670
813
1680
1961
83
207
1712,59 509138
297
10276
240526
44490
102762
3060
93134
859
4451
4275
3054
0
0
1961
83
207
0
1712,59 509138
297
740
20
40
951
8
44
59
1385
12
35
141530
60608 1686,23
59932 3031,90
83
35
36
Gospodarska jedinica (odjeli: 1-129)
2130
663
717
63170
20614
22995
11690
16481
13284
27240
10459
9029
690
383
418
31060
7833
9004
280
765
260
1320
654
859
1400
1083
1062
1750
670
813
0
0
0
0
0
59
740
951
1385
20
8
12
40
44
35
0
0
0
141530
60608 1686,23
59932 3031,90
83
35
36
79
183
1841
29
111302
37
1546
47193
16592
17820
756
18766
871
1394
2631
1680
0
183
1841
0
29
0
111302
37
Tab.35c
Rekapitulacija etata za I/1 polurazdoblje
Gospodarske šume
Gospodarska jedinica
odjeli:1 - 129
odjeli: 1-129
Vrste drveća
Glavni Prethodni Ukupno Glavni Prethodni Ukupno
Lužnjak
Kitnjak
Cer
Bukva
P.jasen
Grab
Bagrem
Trešnja
OTB
Lipa
OMB
Smreka
B.bor
Ariš
Ukupno
ha
m3 /ha
1907
18783
2377
37441
7975
158
317
86
69044
175,54
393
663
20614
16481
10459
383
7833
765
654
1083
670
951
8
44
60608
1712,59
35
m3
2570
1907
39397 18783
18858
2377
47900 37441
383
0
15808
7975
765
0
812
158
1400
317
756
86
951
0
8
0
44
0
0
0
129652 69044
175,54
393
80
663
20614
16481
10459
383
7833
765
654
1083
670
951
8
44
0
60608
1712,59
35
2570
39397
18858
47900
383
15808
765
812
1400
756
951
8
44
0
129652
6. ZAŠTITA ŠUMA
Površinu gospodarske jedinice čini 1 revir s 2 čuvarska rajona. Organizaciju i nadzor nad svim
poslovima uzgoja, sječe i zaštite šuma obavlja revirnik, a neposredno čuvanje dva čuvara šuma.
Osim ovih poslova organizacije i čuvanja šuma u okviru zaštite šuma obavlja se:
6.1. Zaštita šuma od štetočina bilja
U šumama ove gospodarske jedinice povremeno se pojavljuju gusjenice gubara i mrazovca, gdje se
pojava gubara prati brojanjem legala na primjernim plohama, a pojava mrazovca se prati preko
postavljenih kontrolnih stabala (prstenovima) na terenu. Njihovo utvrđivanje i brojnost na terenu
ustanovljavaju, nakon dojave terenskog osoblja, stručnjaci koji u slučaju pojave veće gradacije
nekog od navedenih štetnika određuju način njihovog suzbijanja odgovarajućim sredstvima.
6.2. Mjere za zaštitu šuma od požara
Prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara („Narodne novine” br. 26/03.) izrađuje se svake godine
Plan organiziranja i provođenja mjera zaštite. U vrijeme povećane ugroženosti od požara uvode se
stalna dežurstva tako da se čuvarima dodjeljuju pomoćnici.
Sve sastojine razvrstane su po stupnjevima ugroženosti od izbijanja šumskog požara:
Tab. 36
Stupanj Obrasla površina
Ugroženost
ugroženosti
(ha)
II
2,14 velika
III
435,77 srednja
IV
1585,46 mala
Ukupno
2023,37
%
0
22
78
100
Popis odsjeka s procjenom stupnja ugroženosti nalazi se u prilogu Programa.
Oprema za gašenje požara nalazi se u šumariji.
U priloženoj karti mogu se vidjeti ostali detalji (ceste, prosjeke, vodotoci i izvori) bitni za brzo
gašenje požara.
DVD je u Levanjskoj Varoši, a čuvari su od sredine lipnja 2003.godine opremljeni mobilnim
telefonima, umreženim u mobilni komunikacijski sustav H.Š. d.o.o. Zagreb. Sudionici sustava su
menadžment poduzeća, najveći dio stručnog kadra koji trajno ili povremeno radi na terenu, sve do
razine čuvara šuma.
Sve prosjeke, (41,67 ha) treba redovito održavati, a posebno one koje imaju protupožarnu
funkciju, a označene su na karti ugroženosti od požara. Ukupna dužina prosjeka koje mogu imati i
protupožarnu funkciju iznosi 19,46 km, a u okviru toga potrebno je izvršiti prosijecanje novih
protivpožarnih pruga u odsjecima 28a, 128a i 129a, po nekadašnjim traktorskim putevima, koji su
obrasli. Dužina tih pruga iznosi oko 3,1 km. Postojeće oznake zabrane odlaganja smeća i zabrane
loženja vatre održavati.
6.3. Mjere zaštite tla i stabala
Izgradnjom gušće mreže šumskih prometnica te izvoznih vlaka do ceste stvaraju se povoljni uvjeti
za izvlačenje i izvoz sortimenata iz šume najkraćim putem, čime se stabla štite od mehaničkih
ozljeđivanja a podmladak od uništenja.
U vrijeme dužih kišnih razdoblja zabranjeno je korištenje zemljanih šumskih puteva i izvoznih
vlaka za privlačenje da bi spriječili trajnije oštećenje tla i šumskih prometnica.
81
7. ŠUMSKE PROMETNICE
Sadašnja otvorenost je 11,94 km/1000 ha obrasle površine gospodarske jedinice.
Uz postojeće šumske prometnice, do kraja važenja programa za gospodarenje šumama
šumoposjednika, potrebno je nastaviti s održavanjem odvodnih kanala i propusta kako bi se
spriječilo urušavanje i plavljenje cesta, a ranije izrađene zemljorade po mogućnosti nasuti
kamenom..
8. GOSPODARENJE FAUNOM
Postojeća fauna na prostorima ove gospodarske jedinice zajedno s biljnim vrstama predstavlja
nedjeljivi dio ekosustava ovog područja. Smanjivanje prisutnosti faune po brojnosti i vrstama
najčešće vodi u pravcu narušavanja stabilnosti ekosustava.
Bogatstvo biljnog svijeta i raznolikost šumskih staništa na području ove gospodarske jedinice
omogućilo je naseljavanje i održavanje brojnih životinjskih vrsta. Najrasprostranjenija je
srednjoeuropska fauna.
Vodena staništa nisu značajno zastupljena na ovom području. Od relativno većih tekućica postoje
rječice Londža i Breznica. Jedina veća vodena površina u blizini je jezero Borovik. U potocima je
moguće naći neke vrste mekušaca (Moluscca) i puževa (Gostropoda). Puževe se nalazi i na
livadama, u šikarama i drugdje.
Od viših beskralježnjaka najzastupljeniji su kukci (Insecta) među kojima prevladavaju
makrolepidoptera.
Obzirom na relativno ograničeni broj vodenih staništa vodozemci (Amphibia) nisu značajno
zastupljeni u ovoj gospodarskoj jedinici. Nalazi se daždevnjaka i nekoliko vrsta žaba (obična
češnjača, krastava žaba, smeđa i zelena gubavica).
Od gmazova (Reptilia) zastupljeni su bjelouška, zelembać, sljepić, a nalazi se, iako rjeđe, i riđovku
koja je opasna otrovnica.
Staništa na području ove gospodarske jedinice omogućavaju i prisutnost ptičjeg svijeta (Aves).
Zastupljene su brojne gnjezdarice i selice. U značajnom broju nalaze se ptice dupljašice (zelena i
crna žuna, djetlić i brglez), sovke (šumska sova i ušara) i grabljivice (škanjac, jastreb, kobac,
vjetruša). Osim spomenutih nalaze se i razne vrste vrana i ptice iz reda vrapčarki: crni kos,
crvendać, velika sjenica, svraka, zeba, čvorak, domaći vrabac i dr.
Od ptica lovne divljači najzastupljeniji je fazan, zatim prepelica, trčka, a povremeno se pojavljuje
divlja patka. Mjestimično se pojavljuju divlji golub i divlja grlica, a povremeno se pojavljuju šljuka
bena i kokošica.
Fauna sisavaca (Mammalia) u potpunosti nosi obilježja srednjoeuropskih vrsta. U redu kukcojeda
ističu se vodena i mala rovka, tamnoprsi jež i krtica. Dosta rasprostranjene životinje su zec i
vjeverica. U starijim šumskim sastojinama i šumarcima pojavljuje se puh i šumska voluharica, a na
intenzivno obrađenim poljoprivrednim površinama hrčak. Od miševa značajne vrste su patuljasti,
prugasti poljski i obični šumski miš. Među zvijerima raširene vrste su lisica, kuna zlatica, kuna
bjelica. Vidra je vrlo rijetka. U šumskim sastojinama česte vrste su divlja svinja i srna. Obični jelen
je vrlo slabo zastupljen, u ovim šumama se, nažalost, pojavljuje samo iznimno i povremeno. Uz
vodene površine i šumske cjeline dolaze razne vrste šišmiša (Chiropthera) bilo pojedinačno ili u
kolonijama.
82
Rijetke i ugrožene vrste na području gospodarske jedinice su:
- Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) koji je rijetka i ugrožena vrsta.
- Siva i zelena gubavica (Bufo bufo i Bufo viridis) su zaštićene vrste vodozemaca
zbog njihovog povoljnog utjecaja na ekosistem.
- Zelembać (Lacerta viridis) je gušter zaštićen na cijelom području Hrvatske.
- Sljepić (Anguis fragilis), beznogi gušter je čest u nizinskom području.
- Bjelić (Elaphe longisima) je jedna od raširenijih zmija koja stradava zbog ljudskog
neznanja.
- Cijeli ptičji svijet osim čavke zlogodnjače, svrake maruše, šojke kreštalice i sive
vrane je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05.).
- Vidra (Lutra lutra) je najugroženija vrsta zbog izlova i onečišćenja njezinog
staništa.
- Jež (Erinaceus europeus) najviše stradava od pojačanog automobilskog prometa.
- Vjeverica (Scirius vulgaris) je u novije vrijeme sve više ugrožena od kune kao
predatora.
- Sve vrste šišmiša su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.
Šumske životinje, lovna divljač i ostale životinjske vrste su nedjeljivi dio prirodnih ekosustava. U
lovnu divljač spadaju: obični jelen, srna, divlja svinja, zec, fazan i druge, a propisano je lovnogospodarskom osnovom. Mora se paziti da brojnost divljači ne ugrozi stabilnost ekosustava. Osim
lovne divljači u šumi žive i razne druge životinjske vrste kao što su miševi, voluharice, vjeverica,
kune, lasice, razne vrste gmazova, ptice pjevice i druge.
Miševe i voluharice smatramo štetnicima i suzbijamo ih, naročito pri sjetvi žira. Prilikom
aerozamagljivanja radi uništavanja štetnih kukaca strada i znatan broj korisnih i indiferentnih vrsta
kukaca što predstavlja znatan šok za cijeli šumski ekosustav. Prilikom radova na zaštiti šuma treba
primjenjivati metode integralne zaštite šuma i pretežito koristiti biološka sredstva.
Ptice pjevice predstavljaju važan i koristan dio ekosustava. Potrebno je sprječavati ubijanje ptica i
uništavanje njihovih gnijezda od strane neodgovornih pojedinaca.
Očuvanje prirodnih ekosustava je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji cilj gospodarenja.
Morama sazrjeti svijest da svaka čovjekova aktivnost utječe na prirodu i potrebno je voditi računa o
tome kakve će biti posljedice tih aktivnosti, te se i vladati shodno tome.
9. LOVNO GOSPODARENJE
Lovišta ustanovljena na području gospodarske jedinice prikazana su u sljedećoj tablici:
Tab. 37
Broj
lovišta
XIV/1
XIV/18
XIV/19
XIV/101
Površina Površina u gosp.jedinici
Lokacija u
Bonitet / broj grla na 100
Lovozakupnik
lovišta
ukupna
obrasla
gospodarskoj
ha
(Lovačko društvo)
jedinici
jelen
srna d.svinja
Državno lovište
52b 53-56 58 60Hrvatske šume
7906
566,1
546,48
66a 67a 68-81 87- II/3
III/6
I/4
d.o.o.
121 128
1-49 50b-k 51b
Spektar Garčin
3015
1392,53
1339,24
1
6
2
122 123 129
Balkan lov d.o.o.
50a 51a 51e 51l3987
25,98
23,96
II/3
I/10
I/3
Osijek
k 52a
Zajedničko lovište
59 82-86 124"Vidra" L.Varoš
2200
105,52
104,28
III/6
III/2
127
83
10. ISKORIŠTAVANJE SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA
Sporedni šumski proizvodi mogu se koristiti sukladno člancima 32. i 34. Zakona o šumama
(„Narodne novine“ br. 140/05., 82/06. i 129/08.), te sukladno članku 38. Pravilnika o uređivanju
šuma („Narodne novine“ br. 111./06).
Prije pristupa korištenju ili sakupljanju sporednih šumskih proizvoda svaka građanska ili pravna
osoba mora ishoditi od institucije nadležne za gospodarenje ovim šumama (Šumarska savjetodavna
služba, Hrvatske šume d.o.o.) dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja sporednih
šumskih površina.
11. USPOREDBA PROGRAMA GOSPODARENJA ŠUMOPOSJEDNIKA SA ŠUMSKOGOSPODARSKOM OSNOVOM PODRUČJA
Program gospodarenja šumoposjednika usklađen je sa Šumskogospodarskom osnovom područja.
V VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME
Prilikom sječe, izrade i privlačenja drvnih sortimenata pridržavati se odredbi Pravilnika o doznaci
stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne novine“ br. 116/06.
i 74/07.) .
U sastojinama u kojima se vrše oplodne sječe zabranjena je sječa stabala, izrada i izvoz sortimenata
iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije.
Sječa prethodnog prihoda, kao i pripremni sijek u svim sastojinama obavlja se tijekom cijele
godine, osim prva dva vegetacijska mjeseca, u kojima se zabranjuje obaranje stabala, a omogućava
se izrada ranije oborenih stabala (čl.26).
Pravilnik sadrži normative za doznaku, obilježavanje stabala i drvnih proizvoda, te detaljno o
šumskom redu, čega se treba strogo pridržavati.
VI USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM ŽUPANIJE
Program za gospodarenje šumama šumoposjednika usklađen je s Prostornim planom Osječko –
baranjske županije.
84
Z A K LJ U Č A K
Ovaj Program za gospodarenje šumama šumoposjednika važi od 01. siječnja 2003. do 31. prosinca
2012. godine.
Šumama šumoposjednika gospodareno je u razdoblju od 2003. do 2008. godine temeljem osnove
gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Breznica“ i Godišnjeg plana gospodarenja za 2003. godinu
koji je zamjenjivao osnovu prve godine tijekom njezine izrade i kao takav postao njezin sastavni
dio. U tom razdoblju proveden je postupak povrata imovine. Nakon provedenog postupka povrata,
Izvanrednom revizijom koja je izrađena tijekom 2008. godine dotadašnja gospodarska jedinica
podijeljena je prema vlasništvu na gospodarsku jedinicu „Breznica“ i gospodarsku jedinicu
„Breznica - biskupijske šume“. Razdvojeni su dendrometrijski podaci, te propisi glavnog i
prethodnog prihoda, te propisi JBR i PBR čime je napravljen Program za gospodarenje šumam
šumoposjednika po kojemu će se nastaviti gospodariti do njegovog isteka, odnosno do 31. prosinca
2012. godine.
Ukoliko dođe do odstupanja od propisanog načina gospodarenja treba izraditi Izvanrednu reviziju
(čl. 94 Pravilnika).
Po isteku važenja Programa gospodarenja isti se mora revidirati.
Evidencije o izvršenim radovima voditi po Pravilniku.
Šumsku kroniku voditi također sukladno zahtjevima Pravilnika.
Program gospodarenja sadrži:
1. Uređajni zapisnik
2. Iskaz površina
3. Opis sastojina
4. Tabela dobnih razreda
5. Osnova sječa glavnog prihoda
6. Osnova sječa prethodnog prihoda
7. Prikaz etata po sortimentima
8. Osnova šumskouzgojnih radova
9. Osnova zaštite šuma
10. Grafički prikaz drvnih zaliha i etata po dobnoj strukturi
11. Karte:
- osnovna
- dobnih razreda
- utvrđenog etata
- šumskouzgojnih radova
- uređajnih razreda
- ugroženosti od požara i prometnice
- pedološka
- fitocenološka
- tipološka
- pregledna
12. Obračun dendrometrijskih podataka - listing
13. Tablice tarifnih nizova
14. Šumska kronika
1 : 10 000
1 : 25 000
1 : 10 000
1 : 10 000
1 : 25 000
1 : 25 000
1 : 25 000
1 : 25 000
1 : 25 000
1 : 25 000
Osijek, studeni 2008. godine
Rukovoditelj odjela:
Dragomir Pfeifer, dipl.ing.šum.
85
LITERATURA
CIVIDINI R. i MIRTH K. (1941): Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva srpnja 1940,
Šum.list 65, 1941, str. 187-303 i 248-264.
KLEPAC D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
KLEPAC D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
KRIŽANEC, R. (1980): Debljinski prirast obične bukve (Fagus silvatica L.) zaražene patogenim
gljivama, Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu
(Katedra za uređivanje šuma (Rukopis).
KRIŽANEC, R. (1985): Jedinstvena opća formula za računanje etata glavnog prihoda u visokim
regularnim šumama, Glasnik za šumske pokuse broj 23, Zagreb.
MARTINOVIĆ J., D. CESTAR, Z. PELCER, (1977): Tla šumskih ekosistema Slavonije i Baranje
(posebni otisak iz „Tla Slavonije i Baranje“ str. 129 – 160), Projektni savjet pedološke karte
SR Hrvatske – posebno izdanje knjige 1.
MEŠTROVIĆ Š., G. FABIJANIĆ, (1995): Priručnik za uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstava Hrvatske – Zagreb.
OSNOVE GOSPODARENJA za g.j. „BREZNICA“ (1957., 1973., 1983., 1993. i 2003. godina)
PRANJIĆ A., LUKIĆ N. (1997): Izmjera šuma, Zagreb.
RAUŠ Đ., 1973: Šume Slavonije i Baranje od Matije Relkovića do danas. Jugoslavenska akademija znanosti
i umjetnosti – Zagreb (posebni otisak iz knjige 2 „Radovi Centra za organizaciju
naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima“).
RAUŠ Đ., 1978: Šumarska fitocenologija (skripta) – Zagreb.
RAUŠ Đ., J. VUKELIĆ, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb.
ŠKORIĆ A., G. FILIPOVSKI, M. ĆIRIĆ, 1973: Klasifikacija tala Jugoslavije, Zagreb.
- 1971: Klimatski podaci SR Hrvatske (razdoblje 1948 – 1960), Zagreb. Republički
hidrometeorološki zavod SR Hrvatske.
- 1973: Ekološko – gospodarski tipovi šuma na području ŠPP „Slavonska šuma“, svezak I,
Zagreb. Institut za šumarska istraživanja, Zagreb.
- 1975: Drvno gromadne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.
- 1975: Prirasno prihodne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.
- 1976: Zbornik Đakovštine, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci.
- 1979: Pedološka karta SR Hrvatske. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske,
Zagreb.
- 1989: Uputstva za izradu karte ekološko gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II)
SR Hrvatske, Zagreb.
- 1992: Šume u Hrvatskoj (monografija), Zagreb.
- 1996: Hrast lužnjak u Hrvatskoj (monografija), Zagreb
- 1996: Šumskogospodarska osnova područja (1996 – 2005), „Hrvatske šume“ – p.o. Zagreb.
- 1996: Odluka skupštine Županije Osječko – baranjske o ustanovljenju zajedničkih lovišta na
području Županije, Županijski glasnik 5/96.
- 2005: Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05. i 139/08.).
- 2005: Zakon o šumama („Narodne novine“ br. 140/05. i 82/06.).
- 2005: Zakon o lovstvu („Narodne novine“ br. 140/05.).
- 2006: Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“ 111/06.).
- 2006: Šumskogospodarska osnova područja (2006 – 2015), „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb.
- 2006: Savjetodavna služba Priručnik za šumoposjednike
86
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
1 272 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content