close

Enter

Log in using OpenID

Broj 83, ožujak 2014

embedDownload
LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
31. OŽU J K A 2014.
BROJ 83 / GODINA IX.
Odaberi srednju školu
Infrastruktura
Asfalt na
nove javne
površine
/str. 2./
Veliki interes
za SŠ
Ludbreg
/str. 2./
DAN GRADA LUDBREGA
Dobitnici javnih priznanja (str. 6-9)
Proljeće na gradskoj tržnici
Cvijeće kao
najljepši
poklon
/str. 11./
CENTRUM MUNDI 2014
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
KK GRAFIČAR - PRVAK A-2 LIGE
Kultura
Radionica
za žičana
glazbala
/str. 12./
Ludbreški praznik atletike
Počinju kvalifikacije za 1.ligu
2
A KT U A L N O
Kampanja
'Odaberi školu'
Sedmu godinu zaredom održava se kampanja ‘Odaberi školu’ širom županije, a sredinom
ožujka održana je i u Ludbregu.
Predstavilo se 17 javnih i privatnih srednjih škola, po prvi put
Glazbena škola Varaždin, naravno, i Srednja škola Ludbreg.
-U idućoj šk. godini bit će
osigurano 2.421 mjesto u 103
razredna odjela. U našoj županiji 1839 učenika završava osme
razrede, a određeni broj učenika
uvijek dolazi iz susjednih županija. Pozivam učenike s ludbreškog područja i one iz susjednih,
da prilikom odabira uzmu u obzir SŠ Ludbreg jer imamo velike
planove u sklopu decentralizacije srednjoškolskog obrazovanja – rekao je Alen Kišić, zamjenik varaždinskog župana.
OŠ Ludbreg završava 90
osmaša i 5 učenika iz posebnog
odjela. Želja je da se veći dio njih
upiše u ludbrešku Srednju školu.
-Nastava se u idućoj školskoj godini više neće održavati u zgradi
Osnovne škole. Dok se ne izgradi nova zgrada SŠ, nastava će se
održavati u novouređenim prostorima u istočnoj zgradi dvorca. Pozivam učenike i njihove
roditelje da promisle koje zanimanje je najbolje za njih i tko
nudi najbolje uvjete – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Srednja škola Ludbreg će
31. ožujka 2014.
Interes za ludbrešku Srednju školu
Predstavnici škola, Grada i županije na kampanji
Kampanja je pobudila velik interes osmaša i njihovih roditelja
ujesen otvoriti 5 odjela – odjel
opće gimnazije, odjel ekonomista u četverogodišnjem školovanju, kombinirani odjel kuhara,
pekara i konobara, odjel CNC
operatera, te odjel za pomoćnog
kuhara i slastičara po prilagođenom programu u trogodišnjem
školovanju. -Ukupno ćemo imati 8 odjela jer će uz 1. razrede
nastavu pohađati i tri razredna
odjela 2. razreda. Učenicima
koji upišu SŠ Ludbreg osigurat
ćemo tablet računala. Očekujem da ćemo upisivati učenike
iz sve četiri škole ludbreškog
kraja, te iz Varaždinskih Toplica, Svibovca i Jalžabeta. Od šk.
godine 2015/16. SŠ Ludbreg
treba upisati više učenika za
tehnička zanimanja – pojasnio
je Josip Zdelar, v.d. ravnatelja.
Novo zanimanje u SŠ Ludbreg
učenicima ćemo ponuditi vertikalu da mogu nastaviti i četvrtu
godinu srednjeg obrazovanja u
slučaju da žele upisati fakultet
– rekao je Zvonko Bedenik, profesor. Dok su još neki neodlučni,
Ana Blagaj i Gabrijela Kajzogaj
iz Ludbrega, pa Viktorija Hadari
iz Poljanca već su čvrsto odlučile da će srednju školu nastaviti
baš u Ludbregu.
-Izabrala sam Ludbreg zbog
niza prednosti. Neću morati
rano ustajati, a popodne mogu
na trening tenisa. Upisat ću opću
gimnaziju, a poslije neku umjetničku akademiju – rekla je Ana.
-Upisat ću ekonomski smjer u
SŠ Ludbreg jer planiram nastaviti obiteljsku tradiciju. Moj
otac Gjergj od 1994. godine ima
pekarnicu, sada ima 12 zaposlenih, a kad završim školu moći ću
mu voditi ‘papire’. Uz kvalitetno
obrazovanje imat ću i dosta slobodnog vremena za treniranje
rukometa – rekla je Gabrijela.
Kampanji u Ludbregu prisustvovao je mr. Miroslav Huđek
pročelnik Upravnog odjela za
prosvjetu Varaždinske županije
te predstavnice partnera kampanje iz Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i Hrvatske
gospodarske komore – ŽK Varaždin. Da je kvaliteta nastave
u SŠ na visokoj razini potvrđuju i rezultati sa županijskih
natjecanja znanja. Gimnazijalka SŠ Ludbreg Ema Topkin
bila je treća iz geografije, a sestra Valerija Topkin druga iz
povijesti. Njihovi mentori su
profesori Maja Štefić i Siniša
Radiković.
Dražen Vađunec
hod mjesnog odbora – rekla je
Brankica Kovaček, predsjednica Vijeća MO u Hrastovskom.
Velika površina gdje se okuplja najviše mladih, a i drugih
žitelja, neće ostati bez drveća.
-Surađujemo s inženjerom
hortikulture kako bi osmisli-
li čitavu površinu gdje su bile
breze, te posadili nova stabla.
On će nam predložiti primjereno rješenje, a naša je želja da
zasadimo stabla koja brzo rastu – kaže Brankica Kovaček.
Vjerojatno će to biti crveni
hrast ili javor.
Osnovci u gradskim uredima
Učenici trećih razreda OŠ
Ludbreg posjetili su prostorije
gradske uprave. S njima su se
nakratko družili gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica
Vera Jadanić, te su im pojasnili
koje poslove moraju obavljati gradonačelnik i zamjenica.
Najmlađe posjetitelje upoznali su s mnogim zanimljivim
informacijama o povijesti na-
Komunalni radovi
Izuzetno povoljne vremenske prilike u ožujku omogućile
su završne radove i asfaltiranje
ranije ugovorenih poslova na
javnim površinama Grada Ludbrega.
U ulici Lovački put u Ludbregu izvršeni su ugovoreni radovi. Zbog loše podloge terena
bilo je potrebno izvesti dodatne
radove na iskopu i navozu šljunka što će povećati vrijednost investicije. U ulici su postavljeni
rubnici, odvodnja je riješena
slivnicima, uređeni su prilazi
parcelama, te su uređene površine od rubnika do privatnih
posjeda. Lovački put asfaltiran
je u dužini od 140 i širini 5 metara, uz debljinu asfalta od 6 cm.
Cijena ugovorenih radova iznosila je 84.364 kune plus PDV, ali
će investicija zbog dodatnih ra-
stanka zgrade gdje su gradski
uredi, kako funkcionira Grad,
što radi Gradsko vijeće, ali i o
pokretanju Dječjeg gradskog
vijeća. Ono će imati za cilj
upoznati gradske vlasti s problemima i predlagati rješenja.
Učenicima je odmah upućen
prijedlog da razmisle tko bi između njih od jeseni mogao biti
dječji gradski vijećnik.
Ana i Gabrijela
bit će i CNC operater/ka. -To je
strojarsko zanimanje povezano
s informatikom izuzetno traženo kod nas i na EU tržištu. CNC
strojar je poslužitelj elektronski
upravljanog stroja u metalskoj
i drvoprerađivačkoj industriji.
Iako školovanje traje tri godine
Srušene breze
U naselju Hrastovsko ‘nestao’ je park usred naselja kod
društvenog doma, te nogometnog i dječjeg igrališta. Srušeno
je 40-ak stabala među kojima
su u najvećem broju prevladavale breze. Posao rušenja obavili su djelatnici Lukoma na
zahtjev Vijeća mjesnog odbora
Hrastovsko.
-Stabla su bila vrlo stara,
dotrajala i trula. Pored toga,
u vrijeme cvatnje pelud se
uvlačio ljudima u kuće, kroz
svaku poru. Pritom su tegobe
sa zdravljem imali mještani
osjetljivi na alergije. Najbolje rješenje bilo je da srušimo
stara, bolesna stabla. Nakupila
se prilična količina drva koja
ćemo prodati, pa će to biti pri-
Asfaltiranje javnih površina
Završni radovi na asfaltiranju odvojka Kranjčec
Asfaltiran dio na Plešivici
dova na iskopu i dovozu šljunka
biti nešto veća, procjenjuje se za
oko 35.000 kuna.
produžetak iz smjera naselja.
Dionica je duga 532 metra sa
širinom asfalta od 2,5 metra.
Radovi su obuhvaćali profilira-
Završeni su i radovi na asfaltiranju produžetka odvojka Plešivica iznad Čukovca,
nje ceste s izvedbom odvodnje
oborinskih voda, te uređenjem
bankina. Ugovorena vrijednost
je 143.751 kuna plus PDV. No,
bilo je i dodatnih radova na
pošljunčavanju tri pododvojka
dužine oko 650 m i proširenju
dijela klanjca.
Nakon pripremnih zemljano-šljunčanih radova, asfaltiran
je i Odvojak “Kranjčec” u Vinogradima Ludbreškim dužine
218 i širine asfalta 3 m s uređenjem bankina. Ugovorena vrijednost radova je 63.121 kuna
plus PDV.
Svi radovi zajedno se financiraju sredstvima građana i
gradskog proračuna, a izvođač
je tvrtka Pavlic–asfalt–beton iz
Goričana čija je ponuda u javnom natječaju bila najpovoljnija.
A KT U A L N O
31. ožujka 2014.
Osnovan Savjet za zaštitu potrošača
Na razini Grada Ludbrega
imenovan je Savjet za zaštitu
potrošača javnih usluga. Zaštita potrošača ugrađena je u
naše zakonodavstvo i bavi se
zaštitom građana u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima
pribavljanja proizvoda i usluge
na tržištu. Cilj je štititi pravo
građanima-potrošačima na sigurnost roba i usluga, zatim na
izbor roba i usluga, na cjelovitu
i istinitu informaciju, te protiv
zlouporaba koje ugrožavaju
prava potrošača. Za članove su
imenovani Katarina Sačer, Nikola Gadže, Đurđa Kokanović,
Marija Kolak i Sanja Keretić iz
Udruge za zaštitu prava potrošača Varaždinske županije.
-Mi ne možemo donositi
odluke o cijenama ili kvaliteti javnih usluga, ali možemo
reagirati i upozoriti kada nije
opravdano i kada su povrijeđena prava potrošača. Smatram
da je to jako važno u ovim složenim vremenima gospodarske
krize i niskog životnog standarda naših građana. Savjet će dati
očitovanja o pružanju i cijeni
javnih usluga opskrbe plinom,
energijom, pitkom vodom, odvodnje, prijevoza putnika u
javnom prometu, održavanja
čistoće, odlaganja komunalnog
Članovi Savjeta
Savjet potrošača s gradonačelnikom Dubravko Bilićem
otpada, održavanja groblja i
prijevoza pokojnika, dimnjačarskih poslova. Bit će tu i za
građane koji će smatrati da su
u trgovinama oštećeni. Ovih
dana bit će postavljen sandučić za primjedbe, iskustva,
prijedloge – rekla je Katarina
Sačer, predsjednica Savjeta.
Sredinom mjeseca, točnije 15.
ožujka obilježen je Svjetski dan
zaštite prava potrošača u više
od 110 zemalja svijeta. Tim je
povodom gradonačelnik Dubravko Bilić pozvao na kratki
susret i dogovor članove novoosnovanog Savjeta potrošača.
Prijem za monsinjora Josipa Đurkana
Na prijedlog i zamolbu varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka
papa Franjo imenovao je tri svećenika Varaždinske biskupije kapelanima Njegove Svetosti s naslovom
monsinjor, a među njima je i Josip
Đurkan, župnik u Ludbregu, rektor
svetišta Predragocjene Krvi Kristove. Ispričao nam je kako je na neobičan način doznao lijepu vijest.
–Bio sam iznenađen jer me
biskup pozvao na zasjedanje Svećeničkog vijeća kojeg nisam član.
Mislio sam da je razlog tome hrvatsko-slovenski susret koji je planiran
za Svetu subotu, a potom na samom
kraju svih rasprava biskup je naglasio kako je stigla pošta iz Vatikana.
Prepoznalo se djelovanje i dobro
koje sam činio crkvi tijekom 40 godina rada – ispričao nam je monsinjor Josip Đurkan.
Najprije je djelovao u Zagrebačkoj nadbiskupiji u kojoj je bio i Ludbreg do 1997. godine, a potom i za
V. Jadanić i D. Bilić s mons. Đurkanom
Varaždinsku biskupiju.
–Početak u Ludbregu nije bio lagan. Božji prst me doveo ovdje. Iako
sam odrastao u blizini Ludbrega o
događaju sam čuo za vrijeme boravka u Zagrebu. Putujući autobusom na relaciji Zagreb-Legrad žene
su pjevale punog srca radujući se
odlasku u Ludbreg. Tada su i mene
detaljno upoznale s cijelom pričom
– prisjeća se monsinjor Đurkan.
Imenovanje je potvrda prepoznatljivosti rada ludbreškog župnika i veliki poticaj za ustrajnost. Po-
-Zaštita potrošača jako je važna
tema i prerijetko se spominje.
Građani moraju znati da sve što
kupujemo i koristimo podliježe
domeni zaštite potrošača. Moramo biti oprezni i kod ostavljanja osobnih podataka jer često
nismo ni svjesni kakvim zloporabama možemo biti izloženi.
Potrošač ima dostojanstvo, interese i pravo na pravnu zaštitu
– rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić prigodom prijema.
Nastojanja novoosnovanog Savjeta bit će da građane educira
o osnovnim pravima i obvezama njih kao potrošača.
čast su mu iskazali gradonačelnik
Dubravko Bilić i zamjenica Vera
Jadanić koji su priredili prijem u
gradskoj upravi.
–Grad Ludbreg iznimno cijeni
rad monsinjora Josipa Đurkana na
promicanju vrijednosti Ludbrega
kao zavjetnog prošteništa Hrvatskog sabora i hodočasničkog središta sjeverozapadne Hrvatske.
Zahvaljujući njegovoj upornosti i
marljivom radu ludbreško je proštenište danas poznato nadaleko u
svijetu, a njegovim zalaganjem je izgrađeno svetište kojim se ponosimo
i čime je ispunjen još davni zavjet
hrvatskog naroda – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Mons.
Josip Đurkan je postao župnik ludbreške župe 1985. godine. Već tijekom prvih godina uvidio je važnost
ludbreškog svetišta te se pokazao
kao vrstan organizator i promicatelj
hodočašća u slavu Svete Krvi. Za
svoj predani dugogodišnji rad Grad
Ludbreg dodijelio mu je 2004. nagradu za životno djelo.
M i n i s t a r u Lu d b re g u i Polj a nc u
Ministar uprave Arsen Bauk
boravio je tijekom ožujka u kraćem posjetu Ludbregu i naselju
Poljanec. Pritom je s Dubravkom Bilićem, gradonačelnikom i saborskim zastupnikom i
Alenom Kišićem, zamjenikom
županom naše županije razgovarao o stanju u Gradu Ludbregu i Varaždinskoj županiji, te ih
informirao o aktualnostima iz
rada ministarstva. Ministar se
posebno zanimao za Poljanec pa
je nakon sastanka u gradskoj upravi u pratnji domaćina posjetio
naselje koje je lani izdvojeno iz
područja Općine Martijanec
i pripojeno Gradu Ludbregu.
-Iznimno mi je drago bilo posjetiti Grad Ludbreg i vidjeti
da se radi o uređenom gradu s
dobrim potencijalom. Posebno
mi je bilo zadovoljstvo posjetiti
naselje Poljanec kojeg smo ite-
A. Kišić, A. Bauk i D. Bilić ispred društvnog doma u Poljancu
kako spominjali kroz izmjene
Zakona. Za mene riječ je o naselju koje je primjer kako građani
svojim pozitivnim inicijativama
mogu na zakonski propisan i
reguliran način utjecati na promjenu zakonske regulative koja
se direktno tiče njih. Dokaz je to
da građani imaju utjecaj i nadam
se da su tom promjenom godinu
dana nakon donošenje izmjena
zakona zadovoljni mještani Poljanca koji su je potaknuli i čija
se volja većine žitelja poštovala,
ali isto tako i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi –rekao je
ministar Bauk. Gradonačelnik
je izrazio zadovoljstvo posjetom
ministra Bauka, jednog od rijetkih vladinih dužnosnika kojemu
je ovo bio prvi posjet Ludbregu.
-Još prije godinu dana Hrvatski
sabor je prihvatio zakonske izmjene čime je omogućeno da
se Poljanec pripoji našoj jedinici lokalne samouprave. Ovaj
posjet bio i prigoda da se ministar Bauk prisjeti procesa koji
je vodilo njegovo ministarstvo i
da vidi kako se zakon provodi u
praksi – kazao je gradonačelnik
Dubravko Bilić.
3
Nove subvencije
Grad Ludbreg novim mjerama želi pomoći svojim poljodjelcima te je uveo nove
subvencije za poljoprivrednu
proizvodnju. Gradsko vijeće
odlučilo da se subvencijama
potiče proizvodnja povrća, cvijeća i sjemenja u zatvorenim
prostorima, u plastenicima i
staklenicima. Subvencija iznosi
5 kuna po kvadratu zatvorenog
proizvodnog prostora za minimalnu površinu od 150 kvadrata. Po domaćinstvu može se
odobriti do 10.000 kuna tijekom
kalendarske godine. Odobrit će
se i poticaji za nabavu i postavljanje staklenika i plastenika u
iznosu 30 posto njihove nabavne cijene uz uvjet da je podignut
u tekućoj godini i da ima minimalno 150 kvadrata.
Uvedena je i subvencija za
kupnju sustava za navodnjavanje na otvorenim površinama i
zatvorenim prostorima u iznosu od 30 posto njegove vrijednosti, a za samogradnju sustava
za navodnjavanje subvencionirat će se kupnja materijala u
iznosu 25 posto. Nadalje, s 1.000
kuna po ha za najmanje 0,5 ha
površine poticat će se ekološka
poljoprivredna proizvodnja za
koju proizvođač mora biti upisan u Gradski vijećnici također
su uveli poticaje za sadnju borovnica i lješnjaka s 3 kune po
sadnici, a za minimalno 20 sadnica što nije bilo obuhvaćeno
prethodnom odlukom.
-Novi se poticaji mogu koristiti do maksimalno 30.000
kuna po domaćinstvu odnosno
dok ne potrošimo raspoloživa
proračunska sredstva osigurana za tu namjenu u godini.
Cilj je potaknuti što veću poljoprivrednu proizvodnju, pa
je i ukinuta granica broja subvencioniranih jedinica. Novim
poticajima pomoći će se onima koji se bave proizvodnjom
povrća, cvijeća i sjemenja u
staklenicima i plastenicima, te
kod podizanja novih staklenika
i plastenika. Subvencijama pri
uvođenju sustava za navodnjavanje izravno se pomaže da proizvođači unaprijede i poboljšaju
kvalitetu i količinu svojih proizvoda, a time povećaju zaradu.
Također želimo poticati proizvodnju ekološke, zdrave hrane
na području Grada koju potrošači traže sve više – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Izuzev novih subvencija, ratari imaju pogodnost koristiti i
druge - od 3 do 5 kuna po sadnici
za sadnju jabuka, krušaka, šljiva,
višanja, bresaka, nektarina, marelica, trešanja, kupina, malina,
ribiza, oraha, sadnica vinove loze.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
4
PRIGODNO
31. ožujka 2014.
Ludbreg velikanu hrvatske književnosti
Otkrivena bista Miroslava Krleže
Rotary klub Ludbreg prigodnim se sadržajem također
priključio programu obilježavanja 19. ožujka, dana grada
Ludbrega. Naime, ludbreški su
rotarijanci organizirali postavljanje poprsja barda hrvatske
književnosti Miroslava Krleže
u prostoru Poštanskog ureda
Ludbreg. Krležu i Ludbreg
povezuju godine 1920 i 1921.
kada su književnik i njegova
supruga Bela živjeli u obližnjoj
Dugoj Rijeci gdje je Bela radila
kao učiteljica. A Krleža je djela
koja su nastala u te dvije godine iz Pošte Ludbreg slao za
Zagreb.
Drama „Vučjak“ u kojoj je
Krleža opisao Ludbreg i žitelje
Duge Rijeke ekranizirana je u
istoimenoj seriji.
Skulpturu postavljenu u Poštanskom ured Ludbreg izradio je akademski kipar Petar
Ujević.
Čast da otkrije poprsje dobila je 100-godišnjakinja Marija
Osman čiji je pokojni suprug
bio jedan od učenika Bele Krleža. Tom smo prigodom čuli i
nekoliko anegdota iz vremena
kad su Miroslav i Bela Krleža
Gradonačelnik D. Bilić i Zdenko Geci iz RK Ludbreg na otkrivanju poprsja
boravili u našem kraju.
Prigodnoj svečanosti u pošti bili su nazočni mnogi poklonici književnosti, među ko-
jima i gradonačelnik Dubravko
Bilić i njegova zamjenica Vera
Jadanić. ‘Ludbreški dan’ u spomen na Miroslava Krležu zavr-
Krleža u ludbreškoj pošti
šio je prigodnim predavanjem
o životu i djelu velikana hrvatske književnosti koje je održao
Velimir Visković, naš poznati
književni kritičar i leksikograf
koji je u svom radu trajno zaokupljen Krležinim književnim
opusom.
Križni put mladih Varaždinske biskupije 5. i 6. travnja
Župama Hrvatskog zagorja, od Cvetlina do Kamenice
Križni put je kroz povijest
katoličke crkve tradicionalna
pučka pobožnost vjernika kao
priprava za najveći blagdan Uskrs. U Varaždinskoj biskupiji
prije 14 godine počeli su lijepu
tradiciju organizacije Križnog
puta mladih naše biskupije, a
za ovogodišnji su pripreme pri
kraju. Već 14. po redu Križni
put mladih Varaždinske biskupije održat će se, kao i uvijek,
vikend prije Cvjetnice, ovoga
puta to je prvi travanjski vikend
5. i 6. travnja. Mladi će hodočastiti župama Bednjanskog
dekanata. Organizator je Ured
za pastoral mladih Varaždinske
biskupije kojeg vodi bivši kapelan ludbreške župe vlč. Tihomir
Kosec:
-Korizmom se pripremamo
za proslavu Isusovog uskrsnuća,
a odricanjem, dobrim djelima
i molitvom, nastojimo živjeti
tako da nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti. Smisao
dvodnevnog hodočašća je žrtva, od sudionika se traži poniznost kroz pješačenje, molitvu i
razmišljanje, kroz žrtvu i ljubav,
kroz zajedništvo i druženje. Za
ovogodišnju poruku hodočašća
odabrali smo geslo „Tebi sve
REPUBLIKA HRVATSKA
VAR AŽDINSK A ŽUPANIJA
GR AD LUDBREG
Jedinstveni upravni odjel
Odsjek za prostorno uređenje,
komunalne djelatnosti i imovinu
U Ludbregu, 24. ožujka 2014. god.
Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama
(„Narodne novine“ br. 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13), Odsjek
za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega objavljuje
JAVNI POZIV
o započinjanju postupka
evidentiranja nerazvrstanih cesta
Ovim pozivom obavještavanju se nositelji stvarnih
prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem
je izvedena ceste, o započinjanju postupka izrade geodetskog elaborata za evidentiranja nerazvrstanih cesta.
služi…“ (Ps 119,91), obilježje će
biti zastavica, a himna 'Slijedimo Krista'. Put će započeti na
području župe Cvetlin i kretat
ćemo se zapadnom granicom
biskupije koja je ujedno i grani-
1. U k.o. Hrastovsko, u naselju Hrastovsko, Zavrtna ulica.
Oznaka ceste: NC 3-008 označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br.
78/2013.).
Opis dionice ceste: cesta predstavlja Zavrtnu ulicu
u Hrastovskom, proteže se od raskrižja s Bednjanskom ulicom na zapadu (NC 3-007), pa sve do raskrižja s NC 3-009
na istoku i dalje kao slijepi put do kuće s kućnim brojem 30,
izgrađena je na čkbr. 50/9, dijelu 49/2, dijelu 49/3, dijelu 49/1,
dijelu 48/1 i 829, sve u k.o. Hrastovsko.
Datum započinjanja radova evidentiranja: 07.
travnja 2014. u 9:00 sati na licu mjesta.
Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će:
ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz
Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz
pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne
točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne
ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 10.
travnja 2014., u vremenu od 8:00 do 14:00 sati, u prostorijama
Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
ca Hrvatske. Upoznavat ćemo
je i uživati u prirodi i kulturnoj baštini Hrvatskog zagorja.
Noćenje će biti u župi sv. Ivana
Krstitelja u Gornjem Jesenju, a
ovogodišnji Križni put završit
će u župi sv. Bartola apostola u
Kamenici – rekao je vlč. Kosec.
Za ovogodišnji Križni put
Varaždinske biskupije prijavilo
se i 20-ak mladih iz ludbreške
župe. Ne smije se zaboraviti da
dvodnevno pješačenje od sudionika zahtjeva čvrstu i udobnu
obuću, te ruksake za leđa što će
sigurno olakšati kretanje umjesto torbi ili vrećica u rukama.
2. U k.o. Hrastovsko, u naselju Hrastovsko, Vrtna
ulica.
Oznaka ceste: NC 2-038, označena u Popisu nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br.
78/2013.).
Opis dionice ceste: cesta predstavlja Vrtnu ulicu u
Hrastovskom, a proteže se od raskrižja s Ulicom sv. Florijana
na zapadu (NC 2-036), i dalje na istoku kao slijepi put do kuće
s kućnim brojem 5, izgrađena je na dijelu čkbr. 416/1, dijelu
416/2, dijelu 416/9 i na 416/42, sve u k.o. Hrastovsko.
Datum započinjanja radova evidentiranja: 07.
travnja 2014. u 10:00 sati na licu mjesta.
Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će:
ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz
Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz
pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne
točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne
ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 10.
travnja 2014., u vremenu od 8:00 do 14:00 sati, u prostorijama
Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
Voditelj Odsjeka
Darko Rak, mag. iur
D A N SGURSARDE AT
31. ožujka 2014.
Svečanosti
Dana grada
-Ovo što sam vidio u Ludbregu je
sklad kulture, tradicije, gospodarstva
i sporta te drugih djelatnosti. Čini se
da ste pronašli formulu za poticanje
gospodarskog rasta – riječi su kojima je dr. Ivo Josipović predsjednik
Republike Hrvatske opisao Ludbreg.
Posjetio ga je u povodu Dana
grada 19. ožujka. Po dolasku obišao
je tvrtke „Ducati komponenti“ i „Lukaps“ u vlasništvu stranih, odnosno
talijanskih i indijskih investitora.
-Odlične su to gospodarske priče
koje bi bilo dobro preslikati na cijelu
Hrvatske. Grad koji je ‘centar svijeta’ treba imati investitore iz Indije,
Italije i ostalih zemalja, pa ćete tako
i ostati centar svijeta kako svi nazivamo Ludbreg – poručio je predsjednik Josipović nakon obilaska tvrtki.
O gradu je želio doznati više od samih građana, pa je s 50-ak njih popio
kavu, jer doznali smo - predsjednik
je uvijek za kavu. Na kavi su ga dočekali predstavnici udruga i ustanova. Potom je krenuo prema dvorcu
Batthyany na svečanost Dana grada,
ali je više puta zastao i razgovarao s
prolaznicima. U suvenirnici su ga
dočekale Žene iz Centra svijeta, a
na štandu pored njih i predstavnici
Ludbreškog sunca koji su ga darivali
tepihom iz vlastite radionice. Uoči
svečanosti u dvorcu Batthyany mi
smo ga nakratko ‘oteli’ ostatku novinara:
-Nije mi ovo prvi posjet Ludbregu, ali sad sam ga prvi put imao prigode bolje upoznati. Htio sam vidjeti
gospodarski segment i to što sam vidio jako mi se dopalo, tvrtke sa stranim investicijama, odlične rezultate,
zaposlene ovdašnje ljude, te odličnu
perspektivu i budućnost – kazao
je predsjednik i rado odgovorio na
drugo pitanje:
-Ludbreg se malom šetnjom
može upoznati, a ovaj dio koji sam
vidio je vrlo lijep i tu je očito ugodno
živjeti. Uostalom ne zovu vas uzalud
Centar svijeta. Veselim se razgledavanju Restauratorskog centra, dvorca, izgleda impresivno. Vrlo rado ću
opet doći i tada bih rado upoznao
onaj dio koji sada nisam stigao vidjeti - rekao nam je za Ludbreške
novine. I potom se uputio u razgledavanje Restauratorskog centra iako
je time poprilično uznemirio svoj
tim za protokol koji je stalno gledao
na sat, ali se nije dao smesti. Svečanost je po prvi put održana u dvorcu
Batthyany. Svečana dvorana bila je
dupkom ispunjena gostima među
kojima su bili saborski zastupnici,
predstavnici Županije, susjednih
gradova i općina, ustanova, gradski
vijećnici, mnogi drugi prijatelji Ludbrega.
Dobrodošlicu gostima uputila je
Božica Makar, predsjednica Gradskoga vijeća:
-Lijepo se prisjetiti povijesnih
činjenica, ali mi živimo i radimo u
sadašnjosti. Zato je veoma važno
kakvu sadašnjost i budućnost stvaramo. Na stvaranje naše sadašnjosti
5
Predsjednik Josipović, gost Ludbrega
Svečanost je po prvi puta održana u dvorcu Batthyany
Svečana sala bila puna uzvanika
Gradonačelnik Dubravko Bilić:
‘Ludbreg moramo mijenjati’
Dobitnici priznanja s predsjednikom
Susret na trgu sa Ženama iz centra svijeta
velik utjecaj imaju i odluke koje donosi Gradsko vijeće. Vjerujem da će
svi vijećnici, bez obzira iz koje političke stranke dolaze, postići zajedništvo oko ključnih pitanja bitnih za
razvoj i bolji život građana Ludbrega
– poručila je Božica Makar.
Gradonačelnik Dubravko Bilić upoznao je goste s dosadašnjim
rezultatima i planovima budućeg
razvoja Grada Ludbrega. Božica
Makar i Dubravko Bilić potom su
uručili javna priznanja građanima
koji su zadužili Ludbreg, promicali
njegovo ime i ugled. Dirljivim se riječima u ime svih zahvalio Vladislav
Vindakijević, novoproglašeni Počasni građanin Ludbrega. Uvjereni
smo da će laureatima u sjećanju
ostati zajednička fotografija s predsjednikom Josipovićem koji im je i
Nastup zbora Osnovne glazbene škole
ponaosob čestitao na odlikovanjima,
a građanima na Danu grada:
–Želim da se u nekoj drugoj zgodi opet vidimo i da kažete kako su
razvojni planovi o kojima sam slušao
ostvareni - kako su sagrađene škole,
kako je muzička škola krcata đacima
koji uspijevaju na natjecanjima, da su
vaši košarkaši u prvoj ligi pri vrhu, da
je Restauratorski centar učinio čuda
i uredio sve umjetnine, da ste otvorili
nove firme i učinili nove poduhvate.
Vjerujem da vi to možete i hoćete,
pa vam i zato unaprijed čestitam –
poručio je predsjednik na odlasku.
Svečanost je obogatio i kulturnoumjetnički program, zbor i solisti
Osnovne glazbene škole, a Aleksandar Horvat recitirao je pjesme našeg
pjesnika Bože Hlasteca – stihove o
Ludbregu.
Predsjednik u tvrtki Ducati s D. Crnkovićem
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u nadahnutom
govoru gradonačelnik Dubravko Bilić podsjetio je na
dosadašnje aktivnosti novog
vodstva te naglasio kako današnji razvoj i budućnost
Grada počivaju na temeljima
kulture i bogate baštine, malom i srednjem poduzetništvu, poljoprivredi i sve više na
turizmu. Tome će se težiti u
budućem razvoju:
-Težište našeg rada mora
biti podizanje društvenog
standarda i uređenje grada,
očuvanje i korištenje kulturne
baštine kao turističkog potencijala, očuvanje okoliša, održiva i ekološka poljoprivreda,
razvoj konkurentnog i suvremenog gospodarstva. Zajednički usmjeren trud i predan
rad, međusobno povjerenje i
pozitivna optimistična energija mogu nas voditi naprijed.
Na putu optimizma i povjerenja možemo biti i svjetlo za
one iza nas, možemo biti uzoran primjer Hrvatskoj i Europi jer mi smo mali tek onoliko
koliko to sami želimo biti.
Grad, a i ja osobno, imamo puno prijatelja koji nam
pomažu, usmjeravaju nas i
koji nam otvaraju vrata, pa im
ovom prilikom zahvaljujem
jer Ludbreg je i njihov grad.
Zahvaljujem županu Predragu Štromaru s njegovim zamjenicima, posebno našem
Alenu Kišiću, jer nam pomažu u našim projektima, gradonačelnicima i saborskim zastupnicima, posebno velikom
i dugogodišnjem prijatelju
Na druženju u hotelu
Mariju Habeku čija energija
i lobiranje nemaju kraja, dužnosnicima u Vladi i javnim
poduzećima, a posebno predsjedniku dr. Josipoviću koji je
prije pet godina s Ludbregom
započeo prijateljstvo.
Rekao bih da naš Ludbreg
moramo mijenjati, moramo
ga činiti suvremenim i jedinstvenim gdje god je to moguće, ali sačuvati i našu tradiciju
i nasljeđe jer nam je to obveza. Osuvremenjivanje nije
samo krpanje rupa na cesti,
ono je puno više, stvaranje
tolerancije, razumijevanja i
poštivanja, ono je i snaženje
duha kroz kulturu i umjetnost i zato je projekt glazbene škole projekt stvaranja
identiteta Ludbrega. Pred
nama žiteljima, ali i pred
našim prijateljima stoji cilj
pretvaranja Ludbrega u čisti
i zeleni, energetski održiv
grad, bez odlagališta smeća i
s uređenom odvodnjom. To
su projekti koji zahtijevaju
promjene kod svih sudionika, od građana do komunalnog društva, kako bismo
cilj i ostvarili. Svi zajedno
morat ćemo donositi odluke koje će nas mijenjati i činiti boljima i ne smijemo ni
jednog trena osjećati strah
od promjena. Trebamo vjerovati da naš Ludbreg i svi
mi u njemu ima snage biti
najbolji i najljepši, uspješan i
ponosan ne na put kojim idemo nego na cilj na koji ćemo
svi skupa doći – poručio je,
između ostalog, gradonačelnik Dubravko Bilić.
6
J a v na
Dr. Drago Dobec,
Nagrada grada
Doktor je stomatologije, radni
vijek proveo u Ludbregu, iznimno
uspješan pčelar. Drago Dobec jako
je ponosan na ludbreško podrijetlo
i beskrajno voli Ludbreg.
-Ima više ludbreških obitelji
s istim prezimenom, a nismo u
srodstvu. Marija Winter pronašla
je da su moji preci živjeli tu par stotina godina. Mi smo iz kuće gdje su
sada Bobnjarići, kraj stare policije.
Četvero nas je braće, ja sam drugi
po redu, a imam i dvije mlađe sestre. Stariji brat Vlado već dugo
živi u Zagrebu, ali je strašno vezan
za Ludbreg. Da mi Ludbreg nije
tako prirastao srcu, vjerojatno
bih živio negdje drugdje – kaže
nam Drago Dobec (82), dobitnik
Nagrade grada. Sa suprugom Dragicom živi u mirnoj Zagrebačkoj
ulici, a oboje kažu da nedostaju
biciklističke staze po gradu i u njihovom kvartu gdje su blizu željeznička stanica, vrtić. U Ludbregu
je završio osnovu školu, a mladi
ambiciozni Drago zatim je upisivao i završavao razne škole što je
u ono doba bilo neobično, a danas
se za to kaže cjeloživotno obrazovanje. –Kao preteča svestranosti
u obrazovanju. Upisao sam nižu,
pa onda srednju poljoprivrednu
školu, potom Učiteljsku školu u
Čakovcu. Onda sam vanredno završio povijest i zemljopis na Višoj
pedagoškoj u Zagrebu. No, želio
sam završiti i zvanje koje je neovisno o bilo čemu i nečijoj volji, da
31. ožujka 2014.
Kad se navikneš na pčelarstvo potpuno t
mogu raditi bilo gdje. Pomalo slučajno izbor je pao na stomatologiju. Na Medicinskom fakultetu u
Ljubljani diplomirao sam i postao
dr. stomatologije u svibnju 1968.
Kao napredni studenti jedan kolega i ja dobili smo priliku diplomirati prije odslušanih predavanja. Nije
baš bilo lako, 10 semestara, a doma
obitelj, viđali smo se uglavnom
jednom mjesečno. –
Radio je i u prosvjeti i u stomatološkoj ambulanti.
-Prvi posao bio mi je u školi
u Svetom Đurđu, potom u Školi
učenika u privredi, te u sveučilištu u Ludbregu. Kad sam završio
stomatologiju zaposlio sam se u
Domu zdravlja, radio po vanjskim
ambulantama i u Ludbregu. Nije
bilo baš kadrova, dosta stvari radili
su tehničari, a kasnije su išli na specijalizaciju. Struka se počela razvijati i posla je bilo jako puno, ljudi
su postajali bolje educirani. Bilo je
to dijelom vezano za životni standard, koliko je ‘socijalno’ moglo
pokrivati, a koliko ljudi sami moraju platiti. I tada je to bilo važno
kao i sada. U mirovinu sam otišao
1990. godine.Za laureata javnog priznanja
predložili su ga pčelari.
-Kad sam 1959. kao nastavnik
radio u Svetom Đurđu sa pčelama me još upoznao dobar prijatelj Stjepan Kišić. To me osvojilo
i nisam se prestao time baviti čak
niti za vrijeme studija. Bilo je to
Priznaje kako mu ovo priznanje od svog grada puno znači
zlatno doba, nije bilo toliko bolesti
pčela, na poljima se još nisu toliko koristili pesticidi. Po diplomi
nastavio sam se baviti strukom, a
pčelarstvom kao hobijem. Bio sam
član ludbreškog ogranka Pčelarskog društva Varaždin. No, 1982.
osnovali smo samostalno društvo
u Ludbregu kojem sam jedan od
osnivača, a i prvi predsjednik. Bili
smo jako aktivni, radili stručna
predavanja, družili se, posjećivali
stručne izložbe u Osijeku, Somboru i drugim mjestima. Posebno
mi je Budimpešta ostala u sjećanju, bio nas je pun autobus. Primio sam za svoj rad i doprinos
pčelarstvu više priznanja našeg
društva, a Pčelarski savez Hrvatske
odlikovao me zlatnom značkom,
te još nekim priznanjima, kao i u
povodu 120. obljetnice pčelarstva
u Ludbregu 2006. godine za izuzetan doprinos u unapređenju razvoja pčelarstva ludbreškog kraja.
Pčelarstvo ima tako dugu tradiciju u Ludbregu mada društvo nije
djelovalo kontinuirano. Mene je
to uvijek zanimalo, ipak smo iz
poljoprivrednog kraja, a kad se navikneš, potpuno te zaokupi.Nakon umirovljenja intenzivno
se počeo baviti pčelarstvom.
-Razgovarali smo: ili budemo u
miru čekali na naše male mirovine
svaki mjeseci ili ćemo se usput baviti time što znamo da popravimo
umirovljenički standard. Najviše
smo imali 150 košnica, prikolicu
za selidbu na paše, potrebnu opremu.
Pomogao je mnogim pčelarima, poklanjao košnice, davao savjete. -Kaže bez stalne edukacije
ne možete kvalitetno raditi.
-Svaki posao traži ljubav i stalno usavršavanje. Moja struka neprekidno se razvija, uvode se nove
tehnologije, materijali, zahvati,
kompjuterizacija, i trebate to znati.
Pčelarstvo je također struka, ako
ne vladate određenim znanjima
bolje da se time ne bavite. I na
kraju, pčelarstvo nam je pomoglo
kad je bilo teško jer smo odlazili u
mirovinu u ratno doba. Moj med
bio je na policama u okolici, Varaždinu, Međimurju, Toplicama, dru-
Zahvalnice grada Ludbrega
Ana Katalenić
Živi u Selniku, članica je
KUD-a Anka Ošpuh od 1989.
godine gdje je najprije plesala
u folklornom ansamblu, te ima
bezbroj nastupa po Hrvatskoj i
izvan granica. Aktivno je sudjelovala i u radu dramske grupe,
te pokazivala izrazitu sklonost
za rad s djecom. Godine 1993.
postala je volonterska vodite-
ljica ritmičke skupine KUD-a
u koju ulaže slobodno vrijeme,
priprema koreografije i vodi
brojne nastupe. Broj djece u ritmičkoj skupini povećao se do
gotovo 120 članova u četiri dobne skupine do 15 godina starosti. Kao volonterka-voditeljica s
velikim strpljenjem radi s generacijama plesnih skupina, osmišljava koreografije, kostime i
scenografiju. Njen rad značajno
je utjecao na razvoj KUD-a, a
brojnim mladima pružio mogućnost da se druže, uče i zabavljaju, te sudjeluju u javnom
životu našega grada.
Zdravko Pahor
Dugogodišnji je politički i
društveni aktivist iz Poljanca.
U više mandata izabran je za
člana Općinskog vijeća Općine
Martijanec, od 1997. do 2001.
godine obnašao je i dužnost
zamjenika, a u dva mandata od
2001. do 2009. godine i dužnost
Dr. Drago Dobec, stomatolog, prosvjetar, pčelar
gim gradovima, pa i Sloveniji. –
Kaže da je med prirodni lijek,
a mi ga premalo konzumiramo. A
Ludbreg i naš kraj po pčelarstvu je
među najrazvijenijim u Hrvatskoj
i možemo se pohvaliti vrhunskom
kvalitetom meda:
-Da, ako se drži do svojeg zvanja i posla. Med mora biti potpuno
prirodni proizvod, ali znate ‘naše
narodne običaje’ kad se improvizira ili štedi, tada trpi kvaliteta. Med
je pravi energent, ima vitamine,
minerale, aminokiseline, sve što
treba. Nedostaje nam bolja kultura njegove konzumacije. Istina,
ima to veze i sa standardom ljudi,
jer danas za litru meda kupite 2
kg mesa. Odličan je za preventivu. Volim bagremov med koji je
laganiji, a supruga od šumskog
cvijeća.Supruga Dragica dobacuje
kako se istovremeno udala za Dragu i za – pčele. Jednom je ručno
navrcala 500 kg meda.
-Nisam mu bila samo moralna,
već i fizička potpora. To doba intenzivnog pčelarstva meni je bilo
novo iskustvo, spavali smo pod vedrim nebom, upoznali druge pčesebno vrijednog spomenika iz
NOR-a, a vrijednost sanacije i
uređenja procjenjuje se na oko
120.000 kuna. Bio je organizator
i voditelj projekta uređenja spomen-bolnice Gabrinovec koja
je trajala od 2008. godine do
2011. godine. Godinama vodi
brigu i o ostalim spomenicima
ludbreškog kraja iz narodnooslobodilačkog rata, a posebno
se iskazao i brigom o starijim i
onemoćalim članovima Udruge.
Luka Siladić
predsjednika Općinskog vijeća
Općine Martijanec.
Član je Udruge antifašističkih boraca i antifašista od
1990. godine, bio je zamjenik
predsjednika 10 godina, a od
2007. godine do danas obnaša
dužnost predsjednika Udruge
antifašističkih boraca i antifašista.
Inicijator je obnove
bolnice u Gabrinovcu kao po-
Ludbrežanin, rođen je 1986.
godine, a već u osnovnoj školi
iskazivao je na svim natjecanjima izuzetne sportske rezultate.
Dugogodišnji je igrač Košarkaškog kluba “Grafičar” Ludbreg u kojemu je prošao kroz
sve selekcije.
Nekoliko je posljednjih godina istinski lider i kapetan našeg
kluba, u samom je vrhu po broju
postignutih koševa, skokovima,
asistencijama i osvojenim lop-
lare, upoznali prirodu skoro cijele
Hrvatske – kaže Dragica, prosvjetar u mirovini.
Sreli su se na školovanju na
Učiteljskoj u Čakovcu, a život ih je
opet spojio u Svetom Đurđu gdje
su oboje počeli raditi u školi. Kćerka Dubravka završila je medicinu i
radi kao neurologinja u varaždinskoj bolnici.
-Živi u Varaždinu sa suprugom
Dr. Drago Dobec
tama. Uzor je mladim igračima
doprinosom i odnosom prema
kubu i navijačima. Njegov du-
gogodišnji angažman i vjernost
ludbreškoj košarci izravno su
utjecali na najbolje rezultate u
povijesti KK Grafičar koji je ove
godine na pragu ulaska u prvu
ligu.
Pavao Kancijan
Rođen je u mnogobrojnoj
obitelji u Čukovcu gdje živi i
danas. Nakon osnovne škole
izučio je zanat za mlinara. Od
najranije mladosti aktivan je
u rodnom naselju gdje je bio
uključen u društveni i politički
PRIZNANJA
31. ožujka 2014.
te zaokupi
Darkom, poznatim fotografom
koji ima svoju tvrtku. Imamo dvoje unučadi. Dorica je na 2. godini
arhitekture, a Karlo gimnazijalac
1. razreda. Ne prođe dan da se ne
čujemo. Dođu kad nađu vremena, ponekad odemo k njima jer
još vozim auto. Imam 20 košnica
iznad Globočeca, iz hobija. Odem
povremeno gore. Unuk i zet budu
mi pomogli kolko treba. –
No, ipak je vrlo aktivan.
-Pokosim dvorište, pošalje me
supruga u dućan, poštu, banku, pomognem joj u vrtu. Na TV posebno volim dokumentarce ‘odabrao
Đelo Hadžiselimović’, Nedjeljom u
2, te još iz navike redovito pratim
poljoprivrednu emisiju. I čitam
knjige, sada onu srednjoškolsku
beletristiku iz vlastite biblioteke
Čehova, Šenou, Krležu.Javno priznanje ugodno ga je
iznenadilo.
-Nisam ni znao da su me predložili. Znači mi to puno. Očito da
ipak netko zapazi nečiji dobar rad,
a ne mislim tu samo na sebe. Trebalo bi dostojno cijeniti ljude koji
rade na dobrobit društva i naše
zajednice. Svakako da mi godi ovo
priznanje – rekao nam je na koncu
dr. Drago Dobec.
život. Bio je dugogodišnji član
mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, te nogometnog
kluba gdje je dao značajan doprinos pri uređenju igrališta.
Godinama je bio uključen u
rad mjesnog odbora i sudjelovao je u brojnim komunalnim
akcijama u Čukovcu na sanaciji
putova i odvodnih kanala, bio
je inicijator i aktivno sudjelovao
u izgradnji vodovodne mreže
čime je svako domaćinstvo dobilo izvorsku vodu. Bio je sudionik
i organizator gradnje spomen
križa žrtvama 2. svjetskog rata u
svom selu. Priznanje je preuzela
njegova supruga.
Venija BobnjarićVučković,
Nagrada grada
Za vrijeme studija Venija Bobnjarić-Vučković nije ni sanjala da
će svoj posao jednoga dana obavljati u svome rodnome gradu
Ludbregu. No, ipak se to dogodilo, spletom okolnosti.
–Kada se javila potreba za
hitnom evakuacijom crkvenih
i muzejskih predmeta iz ratom
pogođenih područja Hrvatske
započeo je s radom Restauratorski centar Ludbreg u sklopu
dvorca Batthyany u kojem su
pronađene odgovarajuće mogućnosti smještaja i zaštite evakuiranih umjetnina zbog svoje
dobre očuvanosti i velikog prostornog kapaciteta. I tako sam
s obzirom na svoju struku tu
našla zaposlenje – kaže Venija
Bobnjarić-Vučković, dobitnica
Nagrade grada Ludbrega, inače
povjesničarka-umjetnosti i etnologinja po struci. Prije dolaska u ludbreški Restauratorski
centar radila je u Konzervatorskom odjelu MK u Varaždinu.
–Obitelj je bila u Ludbregu i
nastankom Restauratorskog centra logičan je bio moj prelazak
ovdje. Dvorac je postao kako su
ga u ratno doba nazivali „Ratna
bolnica za umjetnine“, a i danas
je nadaleko poznato mjesto na
kojem se umjetninama vraća
„stari sjaj“ – kaže Venija. Posljednjih deset godina ona i vodi
Restauratorski centar. Zapažen
je njen rad na zaštiti i očuvanju
kulturne baštine i dobra ludbreškog kraja, ali i šire. Kako je raditi
među umjetninama u dvorcu?
–Sama radna atmosfera je veoma
ugodna, no najljepši je osjećaj
kad je oltar ili neka druga cjelina
završen i kad vidimo rezultate
našega rada. Restauratorski centar Ludbreg od velikog je značaja za naš grad i još nisam naišla
na osobu kojoj obilazak nije bio
zanimljiv – kaže Venija. Bila je
inicijator otvaranja tekstiloteke
u sklopu Restauratorskog centra
kao sabirnog centra ugrožene
povijesne tekstilne građe u svrhu
očuvanja.
–Pokušavam zabilježiti važnije segmente materijalne i
nematerijalne baštine kulture
Ludbrega. Imam puno zamisli,
ali istraživanjem se mogu baviti
nakon radnog vremena, tako da
mi jednostavno dan ponekad ne
traje dovoljno dugo. Postoji još
puno toga neistraženog i s materijalne strane, ali i s duhovne,
brojni su običaji o kojima znamo
jako malo. Ono što bih željela je
da se u takve aktivnosti uključe mladi ljudi. Nadam se da će i
7
I centar zaslužuje priznanje
Venija Bobnjarić-Vučković na radnom mjestu u dvorcu
sam Restauratorski centar jednom primiti nagradu odnosno
javno priznanje za svoj rad jer
smatram da brojnim odrađenim
aktivnostima možemo biti na
ponos Ludbregu – ističe Venija.
Ponosna je na rad Restaurator-
ustanovama iz kulture, znanosti i
umjetnosti. Realizirani su i drugi
projekti na nepokretnoj kulturnoj baštini Ludbrega u suradnji s
Hrvatskim restauratorskim zavodom, našom matičnom kućom.
Ali, ipak je jedan trenutak posebno upečatljiv, a to je prilika koja
nam se ukazala da u Restauratorskom centru ugostimo predsjednika Ivu Josipovića i predstavimo
mu barem jedan mali segment
svih provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, te
interesa koji je pokazao obilazeći
radionice obraćajući se restauratorima - objašnjava Venija. Iza
nje je puno odrađenog posla, ali
Venija s predsjednikom
puno planova još predstoji. A da
biste bili uspješni u onome što
radite, recept je vrlo jednostavan – volite svoj posao i ustrajte.
Venija Bobnjarić-Vučković u
pravom je smislu promotor Ludbrega kao grada, te kao kulturnog
i društvenog središta predstavljanjem Restauratorskog centra
na raznim seminarima, savjetovanjima i predavanjima kod nas
i u svijetu, te je suorganizatorica raznih događanja vezanih za
Ludbreg i dvorac Batthyany, te
je autorica mnogih članaka u raznim publikacijama.
Dođite pogledati što radimo
RC vodi deset godina
skog centra u posljednjih deset
godina. Prije svega na konzervatorsko-restauratorske radove
na crkvenom tekstilu iz Zbirke
sakralne umjetnosti u Ludbregu
i na osnivanje tekstiloteke u kojoj
se prikupljaju uzorci povijesnog
tekstila za budući Muzej tekstila u Hrvatskoj. Obnovljeno je
ili se obnavljaju mnoge vrijedne
umjetnine Ludbrega i ludbreškog
kraja.
-U tijeku su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi
na propovjedaonici iz crkve sv.
Trojstva u Ludbregu, obnovljene su slike iz Zbirke sakralne
umjetnosti iz Ludbrega i dijelovi narodne nošnje iz Zavičajne
zbirke. Ostvarili smo suradnju s
Kroz svoj rad promovira Ludbreg u zemlji i svijetu
Veniji je posebno drago što je RC razgledao predsjednik
Samozatajni rad stručnjaka
u tišinu i miru Restauratorskog
centra uglavnom je daleko od
očiju javnosti i medija. Voditeljica smatra da bi interes morao
biti veći i da nema zapreka da se
o tome javnost bolje ne upozna.
-Iako se nalazimo iza velikih
i zatvorenih vrata, posjetitelji
su uvijek dobrodošli.
Često me ljudi pitaju što
točno mi radimo u Restauratorskom centru, a ja im odgovaram pozivom. Smatram da
nismo ni svjesni koliki je značaj
takve ustanove u našemu gradu
i da možemo biti ponosni što je
Restauratorski centar svoj dom
našao baš ovdje. Posjećuju nas
redovito učenici trećih razreda
osnovne škole koji u sklopu nastavne cjeline upoznaju grad u
kojem žive.
Čuvamo crteže i sastavke koji
nastaju nakon njihovih posjeta,
dolaze nam i stručnjaci i studenti izvana, a upravo su nam
dolazak najavili i koprivnički
gimnazijalci. Želim da Ludbrežani znaju što mi radimo, da
upoznaju našu djelatnost jer
i kroz razne projekte nastojat
ćemo uključiti i naše građane u
aktivnosti ove ustanove.
8
JAVNA
Feliks Pignar,
Nagrada grada
za životno djelo
Mala kuća u Vinogradima
Ludbreškim, dvorište s voćakama, pomoćni objekti, gredice
za cvijeće, povrće, mali svinjac.
U produžetku dvorišta oranica i
nasad vinove loze. To je životno
okružje Feliksa Pignara, dobitnika Nagrade grada za životno
djelo, poznatog zdravstvenog
radnika u mirovini.
-Kakva je tu krasna priroda,
zdravi zrak. Stabla pupaju, rane
marelice koje obožavam već su
procvale, mir Božji! Suseda bi
bilo i više, ali su parcele uske, pa
se tu više ne da graditi. A jeftinije je nego ‘dole’. Nekad je to
bila, neprohodna šikara, grabe.
A sad asfalt, plin, telefon, vodovod, a kanalizaciju nemaju niti
svi dole. Planiral sam novu kuću
napraviti u Ludbregu gdje je
pokojna supruga Marija dobila
parcelu, ali me spuntal dr. Vilešić. Dobro kaj sam ga posluhnul
- kaže Feliks kojeg smo zatekli
kako i u 88. godini štiha gredicu
za cvijeće.
Potomak je Slovenaca, tate
iz Ptuja i mame Mariborčanke.
Došli su 1921. jer je grof Drašković tražio nadvincilira za svoja tri velika vinograda, a otac je
u Grazu završio vinogradsku
školu, pa je tu dobio posao, stan
kuću, državljanstvo.
Feliks se rodio 1926. Na ovom broju žive od 1950. važne godine u
njegovom životu. Te je godine
završio Srednju medicinsku
školu laboratorijskog i sanitarnog smjera i radio u Ludbregu
31. ožujka 2014.
Kad te pozdrave na ulici znaš da nij
Teta Kata i dr. Peričić
Imao je bezbroj suradnika, ali
dvoje posebno ističe. Katu Brcković koja je umrla prije 7 godina spomenuo je 10-ak puta.
-Radili smo skupa 50 godina
u Crvenom križu. Neizmjerno
je poštujem. Nezamjenjiva, i ne
bismo toliko napravili da nije
bilo nje – žena sa sela sa 4 razreda pučke škole, ali iznimni organizator, uporna, marljiva, beskrajno poštena i puna energije.
Zato su je i ljudi toliko voljeli jer
je bila 'narodna'. Bila je inicijator, animator i organizator, a ja
realizator. Znala je odlično procijeniti situaciju, primjerice, re-
kla je: -Feliks, moramo napraviti
prava mesna društva u svakom
selu jer nam treba jaku bazu za
aktivnosti!' Slagali smo se ko
braća i uživanje je bilo raditi s
njom. Mnogi su je u šali zvali
'Leteća Kata'. Bila je nevjerojatna. Pazite, ona se odrekla tri
plaće da bi u Celju kupila suđe
za školske kuhinje koje smo
baš osnivali. Zato mi je žal kaj
smo na kraju pomalo nespretno
otišli. Bila je doživotni počasni
predsjednik Crvenog križa našeg kraja, a ja doživotni počasni
predsjednik darivatelja krvi. Još
sam pomogao dok je bil Domo-
sve do umirovljena, punih 42
godine, 3 mjeseca i 15 dana.
-Stručnog kadra bilo je onda
jako malo, pa sam odmah dobil
posla u tadašnjoj Kotarskoj ambulanti Ludbreg koju je vodil dr.
Mihovil Peričić. U celom kraju
bilo je puno bolesti, zaraza, epidemija, jako puno posla. Mukotrpno smo radili. Naobrazba
ljudi bila je slaba, a životni, higijenski i drugi uvjeti mizerni.
Zato sam bil zadužen za predavanja po selima, školama i poduzećima o pružanju prve pomoći,
o higijeni, zaraznim bolestima, o
čuvanju namirnica, zdravoj prehrani, higijenskom minimumu.
Nema sela u kotaru gdje nisam
održal po par predavanja, sve
skupa oko tisuću. Najprije sam
odlazil pješke, poslije biciklom,
a prvi je bil poklon od UNICEFa.
I predavanja bila su iznimno
posjećena. Naime, zajedno s
Katom Brcković sudjelovao je u
osnivanju mjesnih društava Crvenog križa po naseljima, a ona
je bila iznimni organizator. A
Feliks je dao izniman doprinos
organizaciji Crvenog križa gdje
je bio začetnik dobrovoljnog darivanja krvi.
-Teta Kata je bila fenomen
organizacije. Ako su političari
trebali nekaj poručiti ljudima
čekali su da mi u selu nekaj organiziramo, pa su nam se prikrpali
jer su znali da bude puno ljudi.
Na natjecanjima prve pomoći
imali smo školsku djecu, omladinu i odrasle, po 50-ak ekipa,a s
nama su bili doktori Križan, Radiković, Filipašić. Po 90 traktora bilo je na sabirnim akcijama.
Ljudi su lakše darivali ono kaj su
imali, a to je bila hrana. Jer novaca niti danas dost. Skupovi i
druženja nakon njih isto su jako
važna, morate biti s ljudima, pa
budete puno lakše sproveli sve
kaj zamislite. Od članarine smo
minimalno ostavili za općinsku
organizaciju, a ostalo smo vratili u mjesne. Tako smo kod ljudi
imali povjerenje. Našim radom
bio je oduševljen predsjednik
Crvenog križa bivše države dr.
Pajo Gregorić. On je posjećival
Zidovi kuće su prepuni priznanja za doprinos zajednici
vinski rat.
Rado se sjeća i dr. Mihovila
Peričića.
-On je u Ludbreg došao 1921.
na svoje prvo radno mjesto. Rodom je iz Slunja, gimnaziju je završil u Senju, a medicinu u Pragu.
Bil je izvrsni student. Nebrem
niti opisati kakve je on zahvate
delal kod poroda, pa i pravu kirurgiju. Na terenu od Subotice
do Toplica, bezbroj noći nije spaval zbog posla. Jako mi je žal kaj
Ludbreg nema ulicu s njegovim
imenom, a zna se gdje bi trebala
biti. Mnogi je imaju koji nemaju
veze s Ludbregom, a on je tolike
tu zadužil. Ipak neshvatljivo!
Da, i jako puno je napravil dr.
Vilešić, kaj god tko rekel!naša sela, Opremu, bil je na godišnjim skupštinama. I poklonil
nam je ‘fićeka’ za Crveni križ.
Bez lažne skromnosti po rezultatima smo valjda bili vodeći ne
samo Hrvatskoj već i u bivšoj
državi. Mišljenja je da je i danas neophodno humanitarno djelovanje.
-Ima puno ljudi koji treba-
Feliks Pignar
ju pomoć. Možda nam sad fali
malo više ljudskosti, solidarnosti, druženja s ljudima. Znate,
ja sam dio zajma kaj sam dobil
za kuću dal jednoj čistačici koja
Najviše priznanje za F. Pignara – Nag
nije imala gdje biti, takva su bila
vremena. Danas je zakonska obveza izdvajati za Crveni križ, a
ja sam redovito moral do Drage
Novaka, tadašnjem predsjedniku općine ‘fektat peneze’. I do
maksimuma smo šparali. Na početku smo za ured dobili špajzu
u zgradi komiteta s jedni starim
stolom, stolcem, ormarom. Mladi ne znaju kak im je lepo i moraju čuvati to kaj imaju.Na aktivnosti po selima podsjećaju ga fotografije u albumu.
Još se čuje s s ljudima iz mjesnih
društava i darivateljima koji su
živi. Kućne zidove krase brojna
priznanja od Grada Ludbrega,
bivše Općine Ludbreg, Crvenog
križa, a za sve nema ni mjesta na
zidu.
-Narod me cijeni, to mi je
najvažnije. Uživam kaj me ljudi
pozdravljaju i dan-danas. Znači
da cijene to kaj sam radil, a to je
najveća vrijednost. U Vrbanovcu su iste godine jednom stradali djevojka koja je ostala bez
ruke i noge, te čovjek kojeg su
ACG Lukaps d.o.o. - Plaketa Grada Ludbrega
Tvrtka ACG Lukaps već šest
godina pokazuje da se unatoč
gospodarskoj krizi i lošoj poslovnoj klimi može uspjeti, te
je među rijetkima odlučila investirati u proizvodnju. Ova
uspješna tvrtka u posljednjih
nekoliko godina je u gradnju
pogona, uvođenje novih tehnologija i kadrove uložila više
desetaka milijuna kuna. Proizvodi tvrde želatinske kapsule,
a tvornicu je 2007. godine kupila indijska kompanija ACG
Worldwide. Poslovni rezultati govore da se tvrtka ubraja
među perspektivnije u Hrvatskoj, trenutačno drži treće mjesto u Europi po proizvedenim
i prodanim kapsulama. Izvozi
99 posto proizvodnje, od čega
oko 55 posto u zemlje EU, 25
posto na tržište Rusije, a ostalo
u zemlje regije. Prodaja raste iz
U ACG Lukapsu dr. Josipović, M. Fresl, D.Bilić, M.Habek
godine u godinu, a lani je povećana za više od 10 posto. Prošle
godine realiziran je projekt zamjene ručnog sortiranja kapsula s automatskim vrijedan
4,2 milijuna kuna. Započet je
i projekt proširenja pogona, a
građevinski radovi bit će gotovi do kraja godine, nakon čega
slijedi zamjena strojeva. To će
U ime tvrtke Plaketu je primio direktor Marko Fresl
idućih godina omogućili zapošljavanje još 50 novih radnika.
Ukupna vrijednost projekta
procjenjuje se na više od 100
milijuna kuna. Trenutačno je u
Lukapsu zaposleno 180 radnika, plaće su redovite, a isplaćuju se i ostala materijalna prava
radnicima poput božićnice, regresa, prijevoza i druga.
PRIZNANJA
31. ožujka 2014.
je bilo uzaludno
9
Vladislav Vindakijević, Počasni građanin Ludbrega
Direktor Razvitka, predsjednik MZ, igrač
Podravine, glumac
Počasni građanin V. Vindakijević – povelju su mu predali D. Bilić i B. Makar
grada grada za životno djelo
pregazila zaprežna kola, pa su
trebali jako puno krvi. A na godišnjoj oni se nama javno zahvale: ‘Hvala vam davaoci kaj ste
nam spasili živote!’ Čovjeku to
ostane zauvijek u sjećanju i zna
da to kaj je radil imalo je smisla.Živi sam, a raduje se svakodnevnom dolasku snahe Karmen
koju jako hvali, kao i dvije odrasle unuke.
-Jelena je na 4. godina studija u Osijeku, a Ana radi u Ludbregu. Snaha Karmen mi jako
pomaže, sve zna delati, skuha
i dopela mi obroke svaki dan,
znosila je lojze dok sam obre-
Feliks (88) još štiha
zal gorice, prikupi stari kruh za
moje pajceke. Jako je poštivam i
pokušavam joj se nekak odužiti. Sina Željka pokosila je astma
prije tri godine, tu mi je dio kuće
oblekel u drvo ispod je stiropor
postavil, prava izolacija, imal je
smisla za drvo. Supruga Marija
umrla je još prije. Svake srijede
idem na groblje, upalim lampaše na zajedničkoj grobnici u
kojoj su svi pokopani, supruga,
sin i moji roditelji.Unatoč 88-oj obavlja gotovo
sve poslove oko kuće.
-Frezam gorice tu u nastavku
dvorišta, štiham, drva nacepam,
hranim dva pajceka koji kak da
imaju terasu, kosim travicu za
njih. Svake godine imam tikve
za koščićno ulje, opet pomaže
Karmen jer dobro dvaput ope-
re prek sita tak da je ulje čisto,
pravo prirodno i zdravo. Jedino
ove visoke voćke nebrem obrezati, pa pozovem nekoga da to
napravi.
Jednom su me spasili pokojni
sin i kolega Slavek Pećevski iz
Stanice za transfuziju s kojim se
znam jako dugo preko akcija na
darivanju krvi, vidite kak vam se
nekaj vrati. Bil sam u bolnici jer
mi je pozlilo, a njihov CT nije
radil. A njih dvojica su me oteli,
odveli na CT privatnom doktoru i hitno sam završil na Rebru
na operaciji zbog krvarenja, srećom, van moždane opne. Nakon
dve operacije na glavi, trećom
su mi ugradili pumpu da regulira dotoka krvi. I od tad je prošlo
više od 20 godina. I eto, još sam
živ, zdrav i sve delam.Bicikl je imao važnu ulogu u
njegovom životu, ima on novog,
ali njegov zaštitni znak je ‘starac’ od 100-tinjak godina.
-To je francuska marka Dirkop. Kupil prije 64 godine, a već
je bil poprilično rabljeni. Ispravni je, samo treba nove gume i
ide kak ‘vurica’ i vozim se kak u
kočiji – smije se Feliks.
Svog miljenika namjerava
pokloniti udruzi Žene iz centra
svijeta koje će tako u svojoj zbirci starina dobiti još jedan nadaleko poznati eksponat – bicikl
Feliksa Pignara.
I vozi bicikl
-Kad odete iz mjesta u kojem
ste proveli najveći dio života i
radnoga vijeka, a 12 godina poslije dobijete poziv da dođete
da vam se iskaže takva čast kao
što je ovo priznanje, to znači da
ste tu nešto radili, da je iza vas
ostao neki trag i prožmu vas lijepi osjećaji – tako je sa zahvalom
u svoje i u ime ostalih dobitnika
priznanja počeo Vladislav Vindakijević (77), dobitnik povelje
Počasnog građanina Ludbrega.
Mlađi možda ne znaju tko je
bio. Počasni građanin ne može
biti osoba s prebivalištem na
području grada, pa je zaista
čudno kako piše– Vladislav
Vindakijević iz Zagreba!
-U Ludbregu sam proveo
56 godina, doselili smo 1947.
kad sam imao devet godina.
Preselio sam u Zagreb prije 12
godina kad sam prodao kuću
i vinograd, pa tamo uživam u
mirovini.Vodio je uspješnu ludbrešku
tvrtku Razvitak, nekadašnju
Mjesnu zajednicu Ludbreg koja
je počela uvoditi neke nove
standarde pod njegovim vodstvom, pomagao brojne udruge, u mnogima bio i aktivan
član – kazališni amater, član
mlade folklorne skupine KUDa, nogometaš Podravine. Rado
je pristao na razgovor.
-Dodjela Plakete grada tvrtki Lukaps pobudila je u meni
poseban osjećaj ponosa jer sam
bio na čelu tima koji je prije 31
godinu realizirao ulaganje u
visoku tehnologiju proizvodnje tvrdih želatinskih kapsula
za farmaceutsku industriju u
proizvodnji lijekova, napose antibiotika. Razvijajući taj
projekt željeli smo promicati i
ime našega grada, širiti njegov
ugled u zemlji i u svijetu. To se
i ostvarilo. Danas zahvaljujući
znanju, ljudima koji su došli,
ulaganjima koja su bila i koja
će realizirati, Lukaps postaje kompanija međunarodnog
značaja. Sigurno je da se ulaganja u razvoj mogu realizirati
i danas, angažirajući ljude koji
znaju i mogu.Podsjetite nas na radni vijek
u Razvitku.
-Bio sam u Razvitku od 1963.
do 1990. Počelo je s košaraštvom. Tada su se firme dijelile
na izvozne i na one koje ne izvoze. Mi smo bili pretežiti izvozni-
ci i to nam je omogućilo uvoz
repromaterijala. Košaraštvo je
na vrijednost izvezenog dolara
dobilo još toliku kao subvenciju, ako ste izvezli za 300 dolara
dobili ste još 300 od države. Kad
se to počelo smanjivati počela
se gubiti rentabilnost. No, koristeći izvoz osnovali smo ‘Galanteriju’, s 1976. tvrtku za razvoj u
Zagrebu. Krenuli na kemijsku
proizvodnju za građevnu industriju, te za farmaceutsku industriju. Imali smo prvorazredni
odnos s nekoliko velikih i jakih
partnera s kojima smo zajedno
ili samostalno razvijali nove
proizvode, proizvodnju i nove
programe. Prvi smo radili aluminijske folije za domaćinstvo,
ljepilo za tapete, hidroizolacij-
V. Vindakijević
ski sustav vezano na Feromoto
lukrativnih disperzivnih djelatnosti, vlastiti izolacijski sustav,
auto-reparacioni kit kojeg smo
nazvali ‘Luplast’ - Ludbreška
plastika. S partnerima smo došli
i do proizvodnih programa aditiva za kemijsku građevinu. Ta
suradnja nam je donijela to što
je naš jaki partner Feromoto s
30 posto financirao gradnju pogona Lukapsa. Kad sam odlazio
iz tvrtke 1990. bilo je oko 380
zaposlenih radnika.Manje je poznato da ste vodili nekadašnju MZ Ludbreg.
-Od 1978. do 1986. Komunalno tada baš nismo bili razvijeni, ali je bilo ogromno htijenje
ljudi da nešto napravimo. Bio
vam je jedan izvrstan Ludbre-
žanin Joža Gerić, bio je tajnik
MZ-a, pa je jedan ‘policajac’
Petrović. Toj dvojici tako je ozbiljno bilo stalo da podignemo
Ludbreg! Njih dvojica došli su
k meni s idejom da se groblje
uredi i planski razvija, čak otišli
u vjerske krugove jer je trebalo
premjestiti križeve. Tada su nastale konture gradskog groblja
da dobije primjeren kulturan
estetski izgled. Krenuli smo s
odvozom otpada, uređenjem
pločnika, plinom, vodom, kanalizacijom. Puno toga doprinosom, ali valja reći da se izdvajanjem građana i iz proračuna sa
po 30 posto puno toga napravilo. Uz to pomagali smo vatrogasce, radio klub, KUD, druge
udruge, čak smo i utrku napravili. Bilo je lijepo raditi.Aktivni ste bili i u društvenom životu Ludbrega?
-Bio sam junior Podravine,
pa smo onda Uglješa (Špikić.
op.p) i ja bili malo u Varteksu.
Kad sam se vratio od 1957. do
1965. godine bio sam prvotimac
Podravine. I glumio u kazališnoj družini. Zapravo, mi koji
smo bili u Ludbregu, a školovali
se van Ludbrega i na fakultetima, uvijek smo rado dolazili u
Ludbrega, a ne dalje. Pogotovo
što sam se puno družio sa starijima, kao što su Drago Novak
i tim društvom. Moj firmani
kum je Mladen Kerstner, jednom me čuo kako recitiram, pa
kaže: -To ti ništ ne vredi! I za
gimnazije i za fakulteta svakog
smo se tjedna našli. Kad je pisao
Gruntovčane meni je on čitao
to što je napisao. a dobro znam
da su Dudek Presvetli, Cinober
i drugi bili ljudi iz zbilje koje je
Mladen samo stavio na papir
pod drugim imenima.Na kraju je rekao.
-Ovakva čast zaista izaziva
emocije, kako ne? Ja sam radni
vijek i većinu života u Ludbregu radio za njegov prosperitet
koliko sam znao i mogao. Trnci me prožmu i sad kad smo o
tome pričali, o Lukapsu da i
ne govorim. No, došla su nova
vremena, početak 90-ih, svašta
događalo pa sam otišao. I povremeno navratim u Ludbreg.
Hvala što ste mi dali prigodu da
nešto kažem i da pozdravim sve
drage ljude u Ludbregu – završio je Vladislav Vindakijević,
Počasni građanin Ludbrega.
10
DOGAĐAJI
Ludbreški
turizam
31. ožujka 2014.
Ludbreg se predstavio u Zagrebu
Prvog proljetnog vikenda
Ludbreg se na lijep način predstavio u Zagrebu. Bilo je to na
prigodnom sajmu u Trgovačkom
centru Avenue Mall u Zagrebu
gdje su predstavnici Ludbrega
posjetiteljima predstavili lokalne proizvode i turističku ponudu našeg grada. A ona nije
mala i ima puno potencijala.
-Ludbreg ima mnogo toga za
ponuditi, ali je još na početku,
posebice u dijelu vinskog turizma u kojem vidimo velike mogućnosti, a grad će svakako podržati ovakvu vrstu promocije.
Pozvao sam Zagrepčane, posjetitelje sajma da posjete Ludbreg
1. travnja, kada se u Ludbregu
na vrlo zanimljiv način obilje-
Ludbreg može puno toga ponuditi, ističe gradonačelnik
žava Dan centra svijeta – rekao
nam je gradonačelnik Dubravko
Bilić.
Posjetitelji u centru imali su
prigodu kupiti i degustirati mnoge proizvode ludbreškog kraja,
kao što su vina, sirevi, bučino
Ludbreška ponuda u Zagrebu
ulje, med i hren. Mogli su doznati nešto iz povijesti i sadašnjosti našeg grada, saznati zašto je
Ludbreg ujedno i Centar svijeta,
uživati u ludbreškom cvijeću,
upoznati legendu o Ludbergi i
kušati vino “Poštenjak”.
Smjernice za
razvoj turizma
‘Strateški plan razvoja turizma
destinacije Ludbreg’ je dokument
koji će sustavno i koordinirano
osiguravati razvoj turizma na području Ludbrega u idućih 10-ak
godina, iznijeli su predstavnici Instituta za turizam iz Zagreba koji
su radili na dokumentu i prezentirali ga nositeljima izvršne vlasti
Grada gradonačelniku Dubravku
Biliću i njegovoj zamjenici Veri
Jadanić, te poduzetnicima, predstavnicima političkih stranaka, te
gradskih udruga koje se uključuju
u razna događanja i manifestacije
u gradu. Ludbreg je u turističkom
smislu istaknut prvenstveno kao
vjersko-turistička destinacija što
diktira profil njegove ponude i potencijalne potražnje. Procjenjuje
se da će grad posjećivati većinom
dnevni posjetitelji, a turisti koji
ostvaruju barem jedno noćenje
najčešći će biti gosti u tranzitu ili
na kružnom putovanju. Sudionici
kulturnog turizma bit će uglavnom dnevni posjetitelji Ludbrega
ili turisti na kružnim putovanjima
- ističu u Institutu za turizam.
Ludbrešk i fašn ičk i svat i
Ludbreški fašnički svati ove
su godine održani 139. put. Prve
ožujske nedjelje građane Ludbrega
probudili su bubnjari i sirene ‘črnog
mačka’. Kako su meteorolozi predviđali kišu, proradila je domišljatost
organizatora koji su za budnicu
pripremili traktorsku zapregu i
samoutovarnu prikolicu za sijeno
natkrili ceradom. Ipak vrijeme je
poslužilo, a i vjetar se smirio. Povorka maškara u pratnji Puhačkog
orkestra Grada Ludbrega oko 15
sati stigla na glavni trg. Na pozornici je gradonačelnik Dubravko
Bilić predao ključeve grada princu
karnevala Emersonu Žnidariću.
Gradonačelnik je za razliku od
prethodnika rekao da u gradskoj
blagajni ima novaca. Na trgu se
okupilo oko 500-tinjak posjetitelja
koji su sa pratili plesne koreogra-
Na trgu na fašničku nedjelju
fije maskiranih mališana vrtića
Smjehuljica. Posebno dojmljiv bio
je nastup dviju mlađih starosnih
skupina Ludbreških mažoretkinja.
-Ova stoljetna tradicija fašnika
u Ludbregu daje nam za pravo da
s Turističkom zajednicom županije dogovorimo da Ludbreg bude
središte karnevalskih događanja
u ovom dijelu Hrvatske. Zahvaljujem školama i vrtićima što su
doprinijeli da se fašnik održi i tradicija nastavi – rekao je gradonačelnik Bilić.
Nakon toga vidjeli smo ludbreške fašničke svate i nastavak
spelavanja. Gledatelji su se mogli
osvježiti besplatnim čajem i kuhanim vinom, a svi maskirani mogli
su dobiti i ‘kraflin’. Program je nastavio nastup MPZ Podravina, a zatim
je slijedilo čitanje Vrapca. Ukazano
je na probleme koji su se protekle
godine pojavili u Ludbregu, a za
krivca ‘kaj v Ludbregu nema posla i
kaj ljudi imaju male plaće’ optužen
je fašnik. On je nakon brzog ali poštenog suđenja osuđen i još spaljen
uz dimne bombe i vatromet. Sretnici koji su igrali tombolu dobili su
LCD televizor, plinski roštilj i mikrovalnu pećnicu.
-Bio sam ovih dana u svim gradovima županije i manje-više svi
imaju fašnički program. Velika
prednost Ludbrega je prekrasni trg
koji mu daje atribute većeg grada
nego što jeste, jer za mene je on nakon varaždinskog sigurno najljepši
u županiji. Djeca se igraju bez bojazni, a novo igralište kraj fontane je
pun pogodak. Treba nastaviti organizirati još više aktivnosti na ovom
prekrasnom mjestu pa će se i navi-
Mladenec s mladenkom, a kumovi su dobili tortu
ke Ludbrežana promijeniti – rekao
je Alen Kišić, zamjenik župana.
Pokrovitelji Ludbreškog fašnjaka bili su Grad Ludbreg i Tu-
Dolazak na trg s Puhačkim orkestrom Štrumpf-mažoretkinje
ristička zajednica Grada, a organizatori Črni maček ludbreški i
Udruga Gornji grad iz Vinograda
Ludbreških.
D. Vađunec
Kazna za krivca - vješanje i lomača
Korizma, učiteljica za promjenu loših navika
U vrijeme Korizme, sa 40 dana
pokore i odricanja kao pripreme
za Uskrs, brojni se kršćani odlučuju odreći nekih poroka, neki
među njima i određene vrste hrane, najčešće raznih suhomesnatih
proizvoda dok se mlađe generacije često odriču omiljenih slastica,
kolača ili čokolade. Koliko je takvo
odricanje dobro i pozitivno pokazuju daljnje životne i prehrambene
navike ako se nastavi tako i nakon
40 dana. Odricanje čovjeku pokazuje da je moguće živjeti bez nečega na što smo naviknuti i što nepovoljno djeluje na zdravlje, duhovni
i fizički razvoj.
Čista srijeda, Pepelnica, obilje-
žava se postom ili nemrsom. Post
je cjelodnevno suzdržavanje od
hrane ili minimalno blagovanje.
U našem kraju umjesto posta če-
Povrće je idealno posno jelo
šći je nemrs, znači izbjegavanje
mesa i masne hrane, ponegdje i
mliječnih proizvoda i jaja. Taj dan
obično se za blagovanje odabire
riba. Post je dobar za organizam
jer ne jedemo ništa ili vrlo malo,
pa ćemo tijelu dati odmor i isprazniti ga od nečistoća koje potiču
stvaranje bolesti. Dan bez mesa,
nemrs, organizmu će dati prilike
da prikupi što više vitamina iz
voća i povrća. Ne smije se ustručavati više dana u mjesecu blagovati bez mesa, a riba treba što češće biti na jelovniku. Ona sadrži
nezasićene masnoće koje su saveznici u prevenciji od raznih bolesti, stresa, boljoj koncentraciji.
Povrće i riba
Sastojci za 4 osobe:
oko 60 dag ribe (sa što manje kosti - file od bakalara, oslića,
odrezak lososa i sl.), povrće - mrkva, krumpir, luk, tikvice, cvjeta-
ča ili brokula, poriluk i sve drugo
povrće koje imate pri ruci, začini i
maslinovo ulje.
Priprema:
Ribu očistite od kostiju, narežite na komade i začinite. Povrće
narežite, malo začinite i prelijte
maslinovim uljem. Na veći komad
folije složite povrće i ribu, još malo
nauljite i sve zajedno zamotajte u
foliju. Stavite peći u pećnicu oko
jedan sat. Kad se okusi povrća
i ribe sjedine dobit ćete ukusan
kompletni obrok posebno ukusnog povrća i ribe.
Pripremila:
Željka Namesnik
S A SV I H ST R A N A
31. ožujka 2014.
Narcisama protiv bolesti
Svake godine, na samom početku proljeća, točnije 23. ožujka
u Hrvatskoj se obilježava Dan
narcisa. U većini gradova, pa tako
i u Ludbregu taj se dan obilježava
prigodnom prodajom narcisa.
Naravno da su akciju u Ludbregu provele vrijedne članice
Udruge žena u borbi protiv raka
dojke ‘Narcisa’. Na središnjem
trgu imale su štand sa narcisama.
-Cvijeće su donijele same članice, a i druge žene. Kupci žutih
narcisa, koje su simbol života, dali
su prilog, dakle, platili su narcise
koliko su htjeli. Prihod ćemo koristiti za naše iduće aktivnosti.
Poznato je da smo u suradnji s
dr. Dragicom Lukić u akciji kupnje sondi za ultrazvučni aparat za
pregled dojke. Jedna od najvažnijih aktivnosti je i edukacija žena
o važnosti preventivnih pregleda i što poduzeti kada se pojavi
bolest. Već smo organizirali više
predavanja u Ludbregu i okolnim
mjestima, a baš sada dogovaramo
predavanje za Martijanec. Zahvaljujući našoj udruzi pregledi se
mogu obaviti i u Ludbregu bez če-
Gradska tržnica
Lijepi običaj darivanja cvijeća
postoji još od davnina, a ima posebni značaj i danas. Iako su prošli
‘dani darivanja’, poput Valentinova
ili Dana žena, za mnoge je još uvijek značaj cvijeća poseban ukoliko
su ga dobili kao poklon jer osvaja
ljepotom, oblicima, bojama i mirisom. Cvijeće je uvijek pravi poklon koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Navika darivanja cvijeća
razvila je i “tajni govor cvijeća” jer
njime prenosimo poruku odabirom vrste cvijeta i bojom. Ciklama
je cvijet iskrenosti i pomirenja,
jaglac simbol prve ljubavi, a orhideju najčešće darujemo u znak
prijateljstva. Cvijetom crvene boje
iskazujemo ljubav, bijelim poštovanje, žutim ćemo pokazati ljubomoru, plava je boja vjernosti, a ako
11
Cvijeće za uzorne vozačice
Povodom
Međunarodnog
dana žena, 8. ožujka, na inicijativu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Ludbrega, a u
suradnji s Policijskom postajom
Ludbreg održana je akcija u kojoj
se uzornim vozačicama u Ulici
kardinala Kuharića dijelilo cvijeće. Uz Ivanu Pomahač, predsjednicu Povjerenstva, Dan žena tom
su prigodom vozačicama čestitali i gradonačelnik Dubravko Bilić
i zamjenik župana Varaždinske
županije, Alen Kišić.
Vozačice su bile ugodno iznenađene prigodnim poklonom
i samom gestom. Svi sudionici
prometa malo su ponovili gradivo – pojas je bitan element sigurnosti!
Svaki cvijet i svaka kuna koriste se za pomoć ženama
kanja, a naše članice plaćaju puno
manji iznos od redovite cijene
pregleda. Zato pozivam žene koje
nisu članice da nam se pridruže, a
godišnja članarina je 30 kuna - rekla je Nada Kapusta, predsjednica
‘Narcisa’.
Danom narcisa nastoji se podi-
ći svijest o borbi protiv ove najčešće bolesti kod žena koja i danas
ima visoku smrtnost. Stoga je razumljivo da je edukacija žena temelj aktivnosti udruge. O tome i
drugim planovima bilo je riječi na
godišnjoj skupštini udruge održanoj odmah dan nakon akcije.
TEXT
A. Kišić, D. Bilić i I. Pomahač u akciji darivanja vozačica
Cvijeće kao poklon
izaberete ružičasti cvijet iskazujete nježne osjećaje.
Jaglac
Postoji 400 vrsta jaglaca i bezbroj podvrsta koji tijekom zime
obilno cvjetaju. Za uspješan uzgoj jaglaca potrebno ih je držati
na sobnoj temperaturi i svijetlom
mjestu. Naravno da je važno i zalijevanje i gnojivo. Ako kupimo
prelijepu lončanicu naš najvažniji
zadatak je da je što duže sačuvamo u istom stanju. Jaglaci u lončićima nisu obične kućne biljke i
ne mogu dugo uspijevati u toplim
sobama. Da lijepo cvatu u kući,
moraju biti u svijetloj prostoriji i
gdje temperatura nije veća od 1015 stupnjeva. Moramo ih umjereno zalijevati, često i redovito,
tako da listovi i cvjetovi nikada
Ksenija Markulinčić redovito je s cvijećem na tržnici
Cvijeće za suprugu
nepolegnu.
Maćuhica
Vjeruje se da “infuzija” sačinjena od cvijeta ove biljke pomaže
slomljenim srcima. Spada u poro-
dicu ljubica pa je često zovu poljska ljubičica. Jednogodišnja je ili
dvogodišnja biljka, ovisno kad je
posađena. I ljekovita je, može joj
se koristiti cvijet i lišće, pomaže
u liječenju kožnih bolesti. Maćuhica cvjeta od ranog proljeća do
početka ljeta. Voli djelomično sjenovita ili sunčana mjesta, a uvijek
mora imati barem malo sunčeve
svjetlosti. Maćuhica je cvijet u
kojem uživamo cijelu jesen, zimu,
sve do kasnog proljeća odnosno
do pojave prvih velikih vrućina,
kada na red dolaze ljetnice. Na
gradskoj tržnici uvjerili smo se u
bogatu ponudu proljetnog cvijeća. Ne zaboravite - cvijet je uvijek
‘siguran’ poklon.
Pripremila: Željka Namesnik
Gimnazijalke i osnovke najbolje
Živo je bilo 15. ožujka u
Osnovnoj školi Ludbreg iako je
bila subota. U holu su se postrojile ekipe u pružanju prve pomoći iz sve četiri škole ludbreškog kraja – Ludbreg, Sveti Đurđ,
Martijanec i Veliki Bukovec, te
dvije ekipe iz Srednje škole Ludbreg. Razlog je bilo međuškolsko natjecanje naše regije.
Natjecatelje su pozdravili i podsjetili na važnost brze i
točne intervencije prve pomoći Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, te Igor Franolić,
predsjednik Gradske organizacije Crvenog križa. Bile su tu i
ravnateljice škola, mentori ekipa, članovi povjerenstva za provedbu natjecanja, suci. I školarci
su samo morali pokazati kako su
ih pripremili mentori. Osnovci
su najprije rješavali testove, njih
četiri, a za svakog su imali na
raspolaganju 8 minuta.
-Neka pitanja su bila laka, a bilo
je i onih koja baš i nisu bila jednostavna – kazali su nam osnovci.
Srednjoškolci su bili u dvorani
gdje su prikazali pružanje prve
pomoći. U dvije intervencije imali
su po tri zadatka pomoći unesre-
Ekipa OŠ, pobjednik u svojoj konkurenciji
Prikaz pružanja prve pomoći
ćenima, naravno, na modelima.
-Sva tri ozlijeđena morala
su dobiti pomoć u roku sedam
minuta, a onda smo imali jednu minutu da sucima riječima
objasnimo kakve su bile ozljede
i kako smo pružili prvu pomoć,
te smo mogli u toj minuti još nešto popraviti – kazale su učenice gimnazijskoj razreda Srednje
škole.
Cure su sasvim korektno obavile svoje zadatke, za razliku od
druge ekipe u kojoj su bili dečki,
učenici razreda bravara, kojima
baš nije išlo. U ekipi gimnazijalki bile su Zorana Kučeković, Ivana Gašparić, Silvija Šarec i Ema
Topkin, Tonka Jerbić, a njihova
mentorica je Karmen Karloci.
Uz gimnazijalke na međužupanijsko će i najbolja ekipa
s natjecanja, ekipa iz OŠ Ludbreg u sastavu Tena Mužic,
Ivana Biškup, Lea Petrošanec,
Marta Posavec, Vedran Vukoja
i Luka Stubić koje su pripremili
mentori Tihana Petrić i Tihomir Horvat. Ono će biti 5. travnja u Hodošanu.
I gimnazijalke idu na međužupanijsko natjecanje
12
K U LT U R A
Radionica za žičana
glazbala KUD-a
Anka Ošpuh
Iz jedne učionice u Osnovnoj
školi Ludbreg svakog ponedjeljka,
utorka i srijede tijekom šestog sata
čuju se zvuci tamburice, točnije
žičanih instrumenata mada škola
nema tamburaše. No, odnedavno
više od 30 učenika pohađa radionicu sviranja i upoznavanja s tamburaškim instrumentima, a provodi
je KUD Anka Ošpuh u suradnji sa
školom. Tajnama tamburice i drugih instrumenata školarce podučava Antun Šimić, doajen tamburaškog sastava ludbreškog KUD-a.
-Moramo se zahvaliti na razumijevanju i podršci ravnateljice
Kristine Stanko što nam je škola
ustupila prostor za vježbanje, te nekadašnjoj članici našeg KUD-a učiteljici Zdenki Moslavac na agilnosti
jer je animirala kolegice i njihove
31. ožujka 2014.
Budući mali tamburaši
mamo mladih i moramo misliti na
budućnost. Ujedno je bila želja da
kod najmlađih pobudimo interes za
ovu vrstu glazbe i populariziramo
tradicijska glazbala – rekao nam je
Antun Šimić, voditelj radionice.
Nakratko nas je obišla ravnateljica škole Kristina Stanko.
-Radionica je u programu
vannastavnih aktivnosti, a program
i gospodin Šimić imaju punu podršku i suradnju škole. Za dolazak u
radionicu učenicima je trebala i suglasnost roditelja. Baš raduje što su
gotovo svi upisani ostali u radionici,
gotovo da nitko nije odustao – kaže
ravnateljica.
Škola ima većinu instrumenata,
ali kako dugo nisu bili u uporabi
voditelj radionice morao je prionuti poslu na njihovom ugađanju
i uređenju, a na svaki sat donese iz
podijeliti u tri grupe. Sada smo u
fazi učenja nota dok ne svladamo
ljestvicu, uče kako se pravilno koriste ruke, prsti, kako se pravilo drži
instrument i slično. Učenici četvr-
KUD-a još pet glazbala. Radionicu
pohađaju učenici 3. i 4. razreda.
-Kako se radi individualno sa
svakim učenikom morao sam ih
tog razreda u programu glazbene
kulture moraju savladati C-dur
ljestvicu. Zasad učimo bisernicu
i brač, kasnije će i bugariju, bas.
Odlični nastupi učenika Osnovne glazbene škole
Učenici Osnovne glazbene
škole Ludbreg pri Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’
ostvarili su nove uspjehe na natjecanjima koja su održana tijekom
ožujka. Učenik trombona Lovro
Povijač osvojio je 1. mjesto na
međunarodnom natjecanju u Beogradu. Učenik trube Ivan Paska
na regionalnom natjecanju u Vrbovcu osvojio je 2. mjesto.
-Zadovoljan sam kako sam
odsvirao na natjecanju. I profesor
me pohvalio za izvedbu. Klavirska
pratnja bila mi je Marija Dolores
Grabant, učiteljica iz naše glazbene škole. Na natjecanju u Beogra-
Lovro i Ivan nastupili su na svečanosti Dana grada
du bili su učenici iz više zemalja, a
stigli smo malo prošetati da vidi-
mo grad. Učenik sam zadnjeg razreda Osnovne škole Veliki Buko-
Motoklub Ludbreg sudjeluje u organizaciji rock spektakla
Psihomodo pop, Thompson, Van Gogh
“Fjaka Music Festival” i
“Crazy Hill Festival” nazivi su
dva velika i povezana rockspektakla. Dok će Fjaka Music
Festival u Splitu biti organiziran po treći put, Ludbregu će
ovo biti prva godina otkako je
uključen u organizaciju festivala. Radi se naime, o trodnevnom
glazbenom događaju koji je najprije od 8. do 10. svibnja organiziran u Splitu, a vikend kasnije
i u Ludbregu, dakle, od 15. do
17. svibnja na Otoku mladosti.
Organizatore iz Fjaka Music Festivala iznimno raduje povezivanje s Ludbregom, te najavljuju da se zajedničkim snagama,
te proširenjem dosadašnjeg
programa i širenjem logističkih struktura, stvaraju uvjeti
za intenzivni razvoj festivala i
otvara mogućnost da ova dva
-Volimo dolaziti na radionicu.
Nije previše teško, jedino kaj imamo ‘rupe’ na prstima – kažu školarci i tuže se jer vršci prstiju još nisu
vec i 5. razreda Osnovne glazbene
škole, ali se nadam da ću polagati i
za 6. završni razred glazbene škole. Želja mi je da sad upišem Srednju glazbenu školu - kazao nam je
Lovro Povijač iz Dubovice.
Nakon 3. mjesta na međuškolskom u Novom Marofu, učenik
trube Ivan Paska osvojio je i 2. nagradu na regionalnom natjecanju
održanom u Vrbovcu u kategoriji
učenika 3. i 4. razreda.
-Jako dobro je bilo u Vrbovcu.
Puno sam vježbao, posebno onaj
tjedan prije odlaska na natjecanje
u školi, u Učilištu, te kod kuće.
Učenik sam 4. razreda Osnovne
glazbene, a pohađam 5. razred
OŠ Ludbreg - rekao nam je mla-
di Ludbrežanin Ivan Paska. Lovri
i Ivanu mentor je prof. Marko
Prepelić. Učenici OGŠ su na kraju ožujka ostvarili nove vrijedne
rezultate i to na međunarodnom
natjecanju ‘Panonski festival pianistov’ u Murskoj Soboti. Zlatne
nagrade osvojile su Antonija Majhen, učenica klavira mentorice
Marije Dolores Grabant i Jelena
Nakić, mentorice Ane Pokos Labazan. Roko Vugrinec osvojio je
srebrnu medalju, mentor je Ana
Pokos Labazan. Brončano odličje osvojila je Lana Sabol kojoj je
mentor Dino Pomper. U sedam
kategorija natjecalo se 60-ak mladih glazbenika iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske.
Jedna od grupa radionice s voditeljem Antunom Šimićem
Ugodno je raditi, mada ponekad
nemaju koncentraciju ako su prije
toga imali naporni školski raspored
– kaže Antun.
Mali tamburaši u glas viču:
Patrik uči bisernicu, a Marija iza njega brač
Učenje glazbene abecede
učenike, pa imamo velik broj polaznika. Htjeli bismo da tamburaški
sastav KUD-a dobije kroz par godina dostojne zamjenike jer baš ne-
otvrdnuli od pritiskanja žica.
-Ja sam se upisala jer sam htjela
da znam svirati barem jedan instrument. Učim brač i sviđa mi se jer je
veći od bisernice. I budem stalno
dolazila – kaže nam Marija Kokolek.
Već su ponešto i naučili:
-Već smo naučili par nota, i
malo svirati. Učim bisernicu, ima
4 žice. Kak i brač – otkrio nam je
Patrik Čiček.
Voditelj kaže da je tradicijska
kultura pomalo zapostavljena i najmlađe je teško animirati, pa je broj
polaznika radionice iznad očekivanja i na veliko zadovoljstvo organizatora:
-Mlade ‘virtualne’ generacije
imaju računalo, kliknu i gotovo.
Ovo je za njih nešto novo jer treba vježbati, ponavljati. Djeca danas imaju puno obveza, pa želim
da ustraju jer će dobiti neophodno kvalitetno glazbeno znanje da
mogu čitati note, napredovati. Nastojim da im bude zanimljivo, pa im
uvijek pokažem nešto što ih malo
zadivi. Radionica će ih osposobiti
da nauče glazbenu abecedu. Sve
baziram na našim folklornim motivima. Rezultati će se vidjeti za oko
dvije godine. Uvjeren sam da među
polaznicima ima budućih članova
KUD-a. Možda bude moguće i u
školi osnovati tamburaški orkestar
– ističe Šimić.
Radionica će trajati do kraja
školske godine.
I nikad nije kasno naučiti svirati,
primjerice, tamburicu, bez obzira
da li što znate o tome. U KUD-u
će podučiti i odrasle koji žele znati
vještinu tamburaškog sviranja. Čekaju vas nastupi, lijepa gostovanja,
druženje.
festivala postanu najveći rockspektakl regije. Središnji događaj večernjih dijela koncerta
na pozornici Otoka mladosti u
Ludbregu bit će nastupi grupa
Psihomodo Pop i Van Gogh, te
Marka Perkovića Thomspona.
Uz njih nastupit će i Atlantida,
Malehookers, Kronika, Bandx
i brojni drugi bendovi. Suorganizatori ludbreškog dijela
trodnevnog spektakla su Moto
klub Crazyhill Riders i tvrtka
Tentorium. Njihova je želja da
za prvo predstavljanje publici u
Ludbregu osiguraju kvalitetne
organizacijske temelje kako bi
Crazy Hill Festival postao redovito godišnje okupljanje ljubitelja dobrog rocka. Osim večernjih nastupa bendova, stoga
najavljuju i bogat cjelodnevni
festivalski program za širu
publiku koji će svakodnevno
započinjati u ranim popodnevnim satima uz brojne izlagače i
razne zabavne sadržaje poput
motorističkog stunt showa i
drugih, te raznovrsne gastronomske ponude. Priredit će se
i možda dosad najveći motociklistički defile na ovim prostorima. Jednog sretnog posjetitelja festivala čeka i posebna
nagrada sponzora - novi Harley
Davidson Sportster! Ulaznice
su u prodaji na prodajnim mjestima Tiska i Eventima.
Ludbrešk i ot isa k
U povodu Dana grada u galeriji ZB Art otvorena je izložba
Ludbreški otisak koju su autori i
vlasnici galerije, Štefanija i Zlatko Baranašić posvetili Ludbregu
za njegov dan. Punih 15 godina
Štefanija i Zlatko Baranašić ostvaruju projekte u dvoje po čemu
su poznati široj javnosti, kao i po
prezentacijama umjetničkih opusa drugih autora.
-Inspirirani gradom u kojem
živimo i radimo stvorili smo „ludbreške otiske“. Motivi su to Ludbrega i okolice, nije se robovalo
vremenu u kojem živimo nego
je unijeto naše viđenje kao autora – rekla je Štefanija Baranašić.
Autori su Ludbreg prikazali kroz
tehnike akrilika na platnu, papiru, reljefima, dekoritu, keramici i
kombiniranoj tehnici. Izložbu je
otvorila Vera Jadanić, zamjenica
gradonačelnika, a može se razgledati do sredine travnja.
Priče u trav nju
Raspored čitanja priča srijedom u 19 sati na Dječjem odjelu
Gradske knjižnice i čitaonice.
2. travnja – Vrline mane Mare
bubamare (Arijana Čulina)
9. travnja – Prof. Baltazar -O mišu
i svatovima - Zvjezdani kvartet
16. travnja – Pričice i pjesmice za
Uskrs (Trio V)
23. travnja – Ćelavi jež (Diana
Rosandić)
30. travnja – Bongo (Walt Disney)
Prigodom Dana planete Zemlje u utorak, 22. travnja u 8
sati priču 'Medvjedići čuvaju
okoliš' (S. i J. Berenstain) čitaju
učenici 3.D razreda OŠ, učiteljice Zdenke Moslavac.
Priča na engleskom 'Goldlocks and the Three Bears' čita
se 4. travnja u 19 sati.
K U LT
LTURA
31. ožujka 2014.
13
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner
Ludbreška razglednica o Mariji Winter
O Mariji Winter već smo
puno pisali na našim stranicama. No, ova svestrana žena
ponovo je bila inspiracija.
Tako je u sklopu programa
‘Ludbreg petkom’ predstavljena brošura ‘Marija Winter
– prva kroničarka Ludbrega’.
Autor brošure o ženi koju najčešće pamtimo s maramom
na glavi i njenim biciklom je
prof. Milivoj Dretar:
–Marija Winter postala je
poznata kao narodna učiteljica, povjesničarka, umjetnica, spisateljica, znamenita
Ludbrežanka. Njezin rođendan pada uoči 8. ožujka Dana
žena, pa je simbolički povezana s datumom u spomen
borbe žena za jednaka prava s
muškarcima i ostvarenje svih
ljudskih prava. I sama je bila
pravi primjer borca za prava –
kaže Milivoj Dretar.
Na predstavljanju brošure
u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice, o svestranoj
Mariji pričale su njene učenice i kolegice, a njezine je zapise čitala Ksenija Mihin. Marija Winter ostavila je veliku
ostavštinu - rukopise, dokumentaciju, fotografije, crteže,
obiteljsku knjižnicu, osobne
predmete. Među rijetkim je
autorima koji su njegovali i
promicali kajkavsko narječje
u razdoblju kada to nije bilo
popularno. Nakon predstavljanja brošure u kinodvorani
je izvedena predstava ‘Poštene žene’ na tekst kojeg je ona
napisala u izvođenju Dramske amaterske družine Trio V
koja djeluje u sklopu Gradske
knjižnice i čitaonice.
Program o Mariji Winter,
prvoj kroničarka Ludbrega
prva je u nizu iz edicije ‘Ludbreška razglednica’ koju je
pokrenula Gradska knjižnica
i čitaonica.
–Nit vodilja je sabrati sve
ono vrijedno i reprezentativno za naš grad, sve ono što ga
predstavlja na najljepši način
– kazala je Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske
knjižnice i čitaonice. Brošura
o Mariji Winter je prva ‘Ludbreška razglednica’ i tiskana
je u tisuću primjeraka, svojim dimenzijama prikladna
je i za džep, a cijena joj je
simboličnih pet kuna. Možete je nabaviti u Gradskoj
knjižnici i čitaonici.
Prof. Dretar (u sredini) s organizatorima i gostima koji su govorili o M. Winter
Brojni posjetitelji promocije
Kaj smo doživele, mi poštene žene…
U Gradskoj knjižnici i čitaonici
Mladen Kerstner već dulje vrijeme djeluje kazališna družina ‘Trio
V’. Družinu je u početku uistinu
činilo troje članova istog inicijala
imena, ali je članstvo sada brojnije
i raznih dobnih uzrasta. Uprizorila
je Kerstnerov „Prvi april“ u kojem
se Drašekova naivnost tek nazire,
a posebno je popularan tekst ‘Poštene žene’. Autorica teksta Marija
Winter stvorila je vrijedno kulturno djelo i time zadužila svoj kraj.
Prašinu s teksta, slikovito rečeno,
skinula je Vlasta Kudrna zaslužna
za njegovu adaptaciju dok su scenografiju pripremili Stjepan Gradečak i Štefanija Baranašić.
–Predstava ima dva čina. U
prvom, dvije seljanke, Dora i Jula,
razgovaraju o događajima u selu.
Književni natječaj
Radio-Ludbrega
U sklopu kulturnih programa ‘Ludbreg petkom’ održano je
predstavljanje zbornika radova
za 2013. i proglašenje rezultata
4. književnog natječaja RadioLudbrega za najbolji prozni i pjesnički rad. Bilo je to druženje uz
lijepe riječi proznog i pjesničkog
karaktera. Ove je godine stiglo
najviše radova dosad, uz sudjelovanje 61 autora s 35 proznih
tekstova i 210 pjesama. Time se
Nagrađena D. Stručić
Trio V na izvedbi predstave sredinom ožujka
Nakon što su ogovarale gotovo sve
žene u selu, uspijevaju se i same
posvađati, čak uz prijetnju sudom.
Tako nas drugi čin vodi u sudnicu
jer Jula i Dora tuže jedna drugu –
otkriva Bojana Premec koja vodi
družinu i u predstavi glumi Julu
Brblić. Đurđa Kokanović glumi
Doru Frflić, Vlatko Hlupić je sudac Rus, porotnika glumi Stjepan
Gradečak, ulogu daktilografkinje
Ivanke uprizoruje Vlasta Kudrna,
a Zara Lu Sakač je Ivkica, Julina
unuka. ‘Trio V’ je ‘Poštene žene’
već izveo na ludbreškom Festivalu kajkavske komedije, zatim u
sklopu programa ‘Ludbreg petkom’, na gostovanju u Martijancu,
te na nedavnoj Smotri amaterskih
kazališnih družina Varaždinske
županije održanoj u Ludbregu.
Odmakli smo od vremena kad su
nastali igrokazi Marije Winter, ali
rečenica iz jednog od njih sasvim
dobro opisuje stanje: ‘………vreme je bilo drugo… ali ljudi su bili
isti… nit bolši niti gorši nek su
denes’. Stoga ne čudi da je interes
za izvođenjem ove predstave sve
veći, a čak i ako ste ju već pogledali
na smijeh će vas natjerati iznova. Vjerujemo da bi se nasmijala i
sama Marija Winter, ali zasigurno
bila bi i ponosna. Jer se okupila
ambiciozna ekipa koja njezina djela polako vraća na pravo mjesto –
daske koje život znače.
Dosad najveći broj autora
pokazuje kako je sve veći interes.
Za ovaj natječaj prijavili su se
autori iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Međimurske,
Zagrebačke, Krapinsko-zagorske
i Sisačko-moslavačke županije,
te iz slovenskog Velenja. Pred
brojnom publikom dodijeljene su nagrade najuspješnijima.
Prvu nagradu za prozni rad dobio je poznati Varaždinac Denis Peričić, a prvu nagradu za
pjesnički rad dobio je Goran
Gatalica iz Zagreba. Posebnu
nagradu za dramski tekst dobila je Biserka Kolarek iz Preloga,
kao i Kristina Mojzež iz Ivanca za ciklus pejzažnih pjesama.
Najviše oduševljenja domaćih
posjetitelja izazvala je naša Ludbrežanka Dubravka Stručić. Ona
je pjesmom “Ljubav” osvojila
nagradu slušatelja. Pjesmom o
ljubavi Dubravka Stručić osvojila je osim nagrade i srca mnogih
slušatelja Radio-Ludbrega. Prvi
Nagrađeni autori s književnog natječaja
puta sudjelovala je na natječaju
i to sasvim slučajno. –Pjesmu
sam napisala još 1991. na običnim listovima papira, a slučajno
je došla u ruke kćerke koja ju je
pročitala i potakla me da se javim na natječaj koji je trajao još
samo dva dana. Tako sam se prijavila, onako u zadnji tren, i bez
ikakvih očekivanja, pa me nagrada dodatno razveselila - rekla
nam je Dubravka.
Dubravka je pjesme počela
pisati u osnovnoj školi, nasta-
Kazališne predstave
za Dan Ludbrega
Mali, ali i odrasli građani dobili
su za Dan grada Ludbrega prigodu
uživati u besplatnim kazališnim
predstavama. U predstavi ‘Volim
Njofru’ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin igrali su
Stojan Matavulj ujedno i redatelj i
Mirela Brekalo. Obiteljska komedija iz 1982. godine aktualna je i
danas, te potvrđuje kako se svijet
mijenja, ali bit muško-ženskih odnosa i odnosa djece i roditelja ostaje ista. Klinci i klinceze uživali su u
predstavi ‘Čarobnica Berta, Maks i
mala princeza’. Inspirirana slikovnicom “Vještica Winnie” i svojim
mačkom, autorica Ksenija Krčar s
glumcima se upustila u avanturu
stvaranja kazališne čarolije. Dječji
smijeh koji je odjekivao dvoranom
potvrda je njene kvalitete.
vila u srednjoj, a onda nakon
prekida ponovno je pisala puno
puta tijekom kćerkine bolesti.
U pjesmama je zapisivala sve
tužne i radosne događaje, pa je
ovog puta kćerka bila najvažnija
kad je trebalo njoj dati podršku.
Dubravka o nagrađenoj pjesmi
kaže: -Pjesma je o ljubavi koja je
najveći pokretač svega u životu,
o ljubavi s mnogo lica, može biti
stvarna ili sakrivena, nesretna ili
neizrečena, ali gotovo uvijek je
lijek protiv bolesti. Postoji ljubav
prema djeci, Bogu, roditeljima,
voljenoj osobi, životu. I zbog toga
je ona neiscrpna tema. Hvala svima koji su dali glas mojoj pjesmi,
a meni dali i novu inspiraciju za
pisanje - kazala je na kraju Dubravka. Nagrađeni autori govorili
su po nekoliko svojih radova, a
profesor Pero Markić naglasio je
važnost sudjelovanja mladih na
ovakvim natječajima. Glazbeni
dio večeri obogatili su “Kadenca”
iz Koprivnice i kantautor Darko
Marić iz Pitomače.
Željka Namesnik
14
SP O R T
31. ožujka 2014.
Pov ijesn i da n i ludb
Godinama, desetljećima sanjao je košarkaški puk taj trenutak. Pobjedom u posljednjem
kolu nad Mladosti iz Đurđevca
103:82 osiguran je naslov prvaka A-2 lige. Bilo je to zaokruženje sjajnog prvenstvenog
ciklusa od 20 pobjeda i samo
2 poraza. Tijekom cijelog prvenstva Grafičar je predvodio
ljestvicu, pa o zasluženosti trijumfa nema ni najmanje spora.
‘Koalicija’ ludbreških, varaždinskih i čakovečkih košarkaša postala je neslomljiv orah za protivnike, što je donedavno bilo
nezamislivo. Posebna priča bili
su navijači, na više utakmica bili
su pravi šesti igrač na parketu, a
posebno na odlučujućim protiv
Podravca i Mladosti kad su bili
jednostavno fantastični. Čestitke za igru i zalaganje zaslužuju
svi, od pravog sportaša kapetana Siladića, sjajnog playmakera
Poljaka, snažne braće Novak, u
drugom dijelu prvenstva jednog od ponajboljih Prprovića,
sjajnog defanzivca Bušića, korisnog Štefana, posebno Manuela
Novaka u prvom dijelu našeg
najboljeg igrača koji je zbog ozljede prosjedio drugi dio prvenstva. No za kvalifikacije će biti
spreman. Bez puno oscilacija na
vrlo visokoj razini odigrao je i
Bruno Dijanušić. Svoj obol dali
su i mladi Bačani, Mihalić, Orban, a jednu utakmicu odigrao
je i mladi 13-godišnji nadareni
Sven Križanić. A i 39-godišnji
veteran Kristian Kokolek iskoristio je svaku ponuđenu prigodu i pokazao da se na njega još
može ozbiljno računati. Trener
Cesar studiozno je od početka
do kraja kormilario našim košarkaškim brodom što koji puta
i nije bilo lako, jer „mornari“ su
koji puta imali i morsku bolest,
ali je on iskusnim manevrima
U time-outu ozbiljnost do zadnje sekunde
brod usidrio u luku. To treba
znati. Posljednju utakmicu u
kojoj je potvrđen naslov za KK
Grafičar su igrali: Matija Novak 12 koševa, Andrej Bušić 8, Mihael Bačani, Bruno
Dijanušić 9, Manuel Novak,
Luka Siladić 6, Vilim Poljak
22, Zlatko Štefan 2, Kristian
Kokolek 6, Mario Novak 22,
Luka Prprović 14, Tin Mihalić. Trener: Dražen Cesar,
pomoćnik: Tomica Horvat,
prvi klupski operativac Siniša Beser.
Za vječno pamćenje! Pred
ludbreškom ekipom su kvalifi-
Grafičar očekuje 8 utakmica kvalifikacija
U z D a n g r a d a u t r k a C e n t r u m M u n d i 2 014 .
Zadnje izdanje atletske utrke
oslobođenja 3. listopad održano
je 1988. godine, trčale su žene,
djeca, veterani, te seniori dionicu dugu 17 km od spomenika u
Šemovcu do stadiona Podravine.
Tada je pobijedio Josip Lacković.
A on se 26 godina kasnije vratio
na ludbrešku utrku i unatoč godinama uzeo ‘broncu’. Jer od 16.
ožujka 2014. atletika opet stanuje u Ludbregu. Uličnom utrkom
u povodu Dana grada ‘Centrum
mundi 2014.’ Grad Ludbreg je
želio prigodno obilježiti svoj dan,
vratiti tradiciju atletske utrke, te
ujedno promovirati zdrav i aktivni način života. A trčanje je za
to najbolji primjer. Prekrasni dan,
toplo vrijeme, idealno za trčanje,
rekreaciju, natjecanje. Od podneva se trg punio raznim uzrastima trkačica i trkača. Zapazili
smo brojna poznata lica kako se
pripremaju za start ili pak imaju
zaduženje u organizaciji. Primjerice, v.d. ravnatelja Srednje škole
sa svojim učenicima, ravnateljicu
Labaš, Žilić (pehar) i Lacković
Vodeća skupina glavne utrke nakon starta
naše Osnovne škole koja je došla
dati potporu svojim đacima-trkačima, gotovo kompletni hrvački
klub došao je trčati, lideri Črnog
mačka i mnogi drugi - od Zagreba, Samobora, Varaždina i okolice, Koprivnice i okolice, čitavog
Međimurja, te najdalje iz Sinja, pa
čak i iz Velog Iža.
Idejni začetnik utrke, gradonačelnik Dubravko Bilić, i sam je na
Lara, M. Schubert, Adam
kacije. Suparnici su Gorica koja
se dodatno pojačala s tri prvoligaška igrača, Kaštela koja imaju
profesionalni pogon, Škrljevo
(Bakar) stalni sudionik kvalifikacija, te Borovo iz junačkog
Vukovara, predvođen osječkom
legendom Voloderom kao trenerom. Osam kvalifikacijskih
utakmica kroz travanj, osam velikih iskušenja koje mogu donijeti plasman u A-1 ligu. Kvalifikacije počinju početkom tranja i
završit će u prvoj polovici svibnja.Nadamo se novim radostima
koje će Ludbregu darivati naši
sjajni košarkaši. Neven Jerbić
njoj nastupio. Brigu o trkačima iz
škola vodio je Tomica Letina, učitelj tjelesnog iz OŠ Ludbreg.
Prvo su startali dječaci i djevojčice u kategorijama do 6. razreda,
a nakon njih 7. i 8. razreda. Staza
je išla trgom, Gundulićevom, uz
prugu natrag na Gundulićevu i do
cilja opet na trgu.
-Trčal sam 1.400 m. Malo mi
je bilo naporno, bole me mišići.
Tata Igor Varga i mali Petar
Idem u 8. razred OŠ Ludbreg. Ovi
ispred mene su prebrzi - rekao
nam je Matej Alagić, očito zadovoljan 3. mjestom.
Kako su pobjede odnijeli gosti
koji treniraju u klubovima, svako
postolje bio je lijep uspjeh za učenike ludbreške škole.
–Trka je bila naporna, teška
iako treniram plivanje i rukomet.
Jaka je konkurencija, probala sam
rasporediti snagu, pa sam krenula
lakše pa ubrzala. I 3. mjesto je super – kazala nam je Marta Busija,
učenica 8. C naše škole.
Osnovcima je gradonačelnik
uručio medalje, a onda krenuo
na zajednički start utrka na 7.500
i na 2.500 m žena i muškaraca,
atletičara iz klubova i rekreativaca. Trčalo se preko trga, Fizirove,
Pavleka Miškine, Koprivničke, Jelačićeve, Zrinskog i Gupčeve ulice. Rekreativci jedan, a atletičari i
oni hrabriji rekreativci tri kruga. I
odmah se vidjelo tko su profesionalci jer se brzo izdvojila trojka
koja se borila za pobjedu.
Tonka, najbrža Ludbrežanka
At let i ka
-Trčao sam za više klubova, ali
u Koprivnici sam se počeo baviti
atletikom i nedavno se vratio. Pehar me obvezuje da dođem iduće
godine, ali ja se nadam i još puno
godina. Nije mi bilo baš prenaporno jer sam u punom treningu
za polumaratone, pa mi je ovo
bio vrlo dobar tempo-trening.
Uhvatio sam dobar tempo 3,23 po
kilometru. Konkurencija je bila
sasvim dobra – kazao je Zoran
Žilić iz AK Koprivnica, pobjednik
glavne utrke.
Nama su domaći natjecatelji,
posebno rekreativni bili zanimljiviji. Tu je bilo lijepih priča i obiteljskih nastupa.
Tako je Tonka Jerbić startala
skupa s tatom, našim kolegom
novinarom. Krug je završila oko
2,5 minute prije tate i bila najbrža
Ludbrežanka:
-Gde sam Tatu ostavila? Prije
skretanja u drugu ulicu. Treniram
odbojku, ali i trčim dok imam
vremena. Na početku je bilo malo
teško, poslije sam uskladila di-
D. Zmaić kod prijava
31. ožujka 2014.
breške koša rke
SP O R T
15
KK Grafičar – prvak A-2 lige sjever
Predaja pehara kapetanu Luki Siladiću
Fantastični navijači bili su podrška cijelo prvenstvo
a se v rat i la u g rad
Pred start najmlađih s kojima je bio učitelj Letina
sanje i ritam i onda je bilo dobro
– kaže Tonka, naš adut za iduću
godinu.
Troje najmlađih trkača su na
ponos Ludbrega. Najprije su u cilj
ušli tata Igor i mali Petar Varga:
-Ovo je bila idealna prilika da
najmlađe uvedemo u rekreaciju i
sport, da razvijamo sportsku kulturu. U stvari nisam trčao zbog
sebe već radi Petra, uz mali poticaj išlo je, dok je vidio publiku
odmah mu je bilo lakše – ispričao
je tata Igor, a Petar je stidljivo:
-Idem u prvi razred. Dugo smo
trčali.Učiteljica tjelesnog u mirovini prof. Franciska Schubert nije
trčala zbog nedavne operacije,
no obiteljski predstavnici jesu –
kćerka i unuk kojemu je pomogla
u zadnjim metrima. S njima je trčala i mala susjeda:
-Adam ima 5,5 godina, curica
Lara je njegova vršnjakinja, kćerka našeg atletičara Željka Vinceka koji je Adamu veliki uzor.
Znala sam da budu prošli stazu.
Ma, djeca su bolje izdržala neg
ja, jedva sam došla do cilja – kaže
Marija.
-Ja sam bil prvi, dobro je bilo
trčati, noga me sad boli. I samo
sam trčal, niti malo hodal. Nisam izgubil niti malo energije! –
stručno je pojasnio Adam.
Gradonačelnik Dubravko Bilić
startao je sa suprugom Željkom,
on je hrabro istrčao sva tri kruga,
a supruga je ušla u cilj s hrvačima
dva kruga prije. Najbrži Ludbrežanin na 2.500 m bio je Roman
Čotra, koji se bavi biciklizmom:
-Ne znam je li teže na biciklu
ili ovo ako želite dobar plasman.
Nisam zadovoljan svojim vremenom, moglo je brže, krenuli smo
prejako. Sve je OK, dogodine očekujem još više trkača iz Ludbrega
– rekao je Roman.
Nakon gotovo trosatnog druženja sportaši su se počeli razilaziti. Svakako da su na kraju organizatori zadovoljni.
-Ovo je bila lijepa utrka. To
je pilot-projekt, zadovoljan sam,
nismo imali puno vremena, ali
smo se dobro pripremili i zaslužili smo solidnu četvorku. Bilo
je sitnih propusta što je sasvim
normalno za prvi put. Dežurne
službe su bile tu, ali sve je prošlo
dobro. Zahvaljujem Miroslavu
Hajnšu, mjeritelju vremena koji
je kompjuterski obrađivao rezultate i nakon 1-2 minute bili su
dostupni. Budemo sve analizirali.
Možda dogodine uvedemo još
neke zanimljive utrke, primjerice za djecu vrtićke dobi. Sad
budemo napravili i cross ligu da
građanima omogućimo rekreaciju, zdrav način života – rekao
je Željko Vincek, koji je podnio
najveći organizacijski teret i bio
sudac utrke.
Sudjelovalo je 90 trkača iz
osnovnih škola, te njih 122 koji
su startali na 2.5 i 7.5 km.
Zapis sa staze
Prije 240 godina Goethe je
objavio roman Patnje mladog
Werthera, sentimentalnu, romantičnu priču u kojoj Werther
na kraju sebi oduzima život. Na
sreću, vaš novinar uspio je živ
stići do kraja utrke, za njega ‘ludbreškog maratona’. Krenuo je
laganim korakom na dalek put
od 2.500 metara, poput starca
Santiaga u Hemingwayovu romanu o moru, promišljajući o
vlastitoj prošlosti kako je nekad
na srednjim prugama bio među
10-ak u Hrvatskoj. Svašta mu se
događalo, vrtio je cijeli život pred
očima, ‘vidio’ je oaze…….. Na svu
sreću taj maraton je potrajao 15ak minuta. Prije 20 godina i 40
kilograma manje bilo bi pet minuta manje. No lice mu je ozarila spoznaja da je bio dio velikog
broja zaljubljenika u atletiku, od
najmlađih do veterana. Opazio
je odličnih trkača i trkačica, rekreativaca, a i onih koji su malo
precijenili snage, pa su trebali
pomoć. Kada je i autor redaka
pristigao (konačno) u cilj sav ozaren, morao se suočiti s bolnom
spoznajom - kćer ga je nadmašila
za više od………… minuta. Neka,
neka, revanš iduće godine čeka.
Radosno se mogu pohvaliti da
sam stigao do cilja, da sam bio dio
događaja kojem su se priključili
gradonačelnik i ravnatelj Srednje
škole. Gradonačelnik je kao pravi
Na ciljnoj ravnini
domaćin otvorio i zatvorio trku,
a svaka mu čast jer je trčao ‘kraljevsku’ dionicu od 7,5 km, naravno, i na ideji da Ludbregu vrati
prekrasni sportski događaj. Ravnatelj SŠ je lošiji rezultat od očekivanja pravdao igranjem tenisa
isti dan.„Centrum mundi“ bio je
sjajan događaj koji je zbližio ljude
i pokazao da još nisu svi otuđeni
računalima. Ponovilo se.
Neven Jerbić
16
F O T O R EP O R T A Ž A
31. ožujka 2014.
Ludbreške razglednice
Upravo smo obilježili i
proslavili 19. ožujka, Dan
grada Ludbrega.
Stoga smo u ovoj fotorubrici za ovaj prigodnoblagdanski broj napravili
malu razglednicu Ludbrega kakav je bio nekad. U
našoj arhivi imamo poprilični broj starih fotografija. Za dio njih zna se iz kojeg su razdoblja ili godine,
za drugi dio zna se onako,
otprilike, a za određeni
broj fotografija nemamo
podataka, već samo možemo nagađati. Sakupljači
starih fotografija Ludbrega su fotograf Miro Novak
i hobist-fotograf Tomica
Letina koji su ih dobili od
građana, presnimili i zaštitili od propadanja.
Zaista je šteta što nemamo više prostora. No,
pokušat ćemo i ubuduće
napraviti neku crno-bijelu
ludbrešku razglednicu.
Ulica Matije Gupca 50-ih
Trg sv.Trojstva 30-ih godina prošlog stoljeća
Zgrade dvorca snimljene 1969.
Gupčeva snimljena 70.
Petra Zrinskog, fotografija je iz 1938.
Dan centra svijeta i
Ludbergin rođendan
U utorak
1. travnja
Ludbreg je poznat po mnogočemu,
između ostalog, i kao grad legendi.
Jedna od njih govori da je baš Ludbreg središte svijeta, prema teoriji koju
je dokazao švicarski povjesničar umjetnosti dr. Erasmus Weddigen. Istina je
da su mnogi svjetski gradovi i metropole na koncentričnim krugovima čije
središte je upravo u Ludbregu. I to nije
sve.
Uz taj datum vezana je i legenda o
vinogradarki Ludbergi, pa istoga dana
slavimo i njezin rođendan.
Legenda kaže da bi zaštitnici grada
ovo bio njen čak 873. rođendan. Prema
zapisu pavlinskog opata Honoriusa rođena je 1. travnja 1141. godine, a legenda kaže da je nečastivog zauvijek protjerala iz grada tako da ga je odalamila
drvenim križem svom silinom da ga je
zabila u zemlju od čega je na suprotnoj
strani zemaljske kugle nastala eksplozija od koje je danas ostao samo mali južnopacifički otočić Antipodes, stvarni
antipod Ludbrega.
Tako ćemo u utorak, 1. travnja obilježavati Dan centra svijeta i slaviti rođendan Ludberge.
Prigodni program počinje od 17 sati,
a pripremaju ga brojne gradske udruge
u organizaciji Grada Ludbrega i Turističke zajednice grada.
Kako i priliči rođendanskoj proslavi,
bit će i torta, a uz tortu nazdravit će se i
petim elementom – iskričavim ludbreškim vinom.
Bit će to tek uvod jer središnja proslava Dana centra svijeta je početkom
svibnja, točnije 3. svibnja u sklopu nove
izložbe i sajma cvijeća.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
14
File Size
2 182 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content