close

Вход

Log in using OpenID

Broj 90, listopad 2014

embedDownload
LIST GR ADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
31. LISTOPA Da 2014.
BROJ 90 / GODINA IX.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran
Ludbreg kao
dobar primjer
Svjetski dan učitelja
Zahvala za
trud i
predani rad
/str.8.- 9./
/str. 3./
ZNAČAJNI RADOVI
UREĐENJE FRANKOPANSKE ULICE
Gradska tržnica
Jabuka, ta
ukusna
kraljica voća
/str. 7./
/str. 2./
NOGOMET
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
KARATE
MPZ Podravina
Proslavljena
velika
godišnjica
/str. 12./
NK Sloga Slokovec
Novi uspjeh naših karatista
2
A KT U A L N O
Komunalni radovi
Na više lokacija na području Grada Ludbrega u tijeku su
značajni i vrijedni radovi na
komunalnoj infrastrukturi.
Započela je rekonstrukcija
Frankopanske ulice, najvažnije
prometnice prema središtu sa
zapadnog ulaza u grad. Radi se
o višemilijunskoj investiciji, a
radovi će se izvoditi kroz nekoliko faza.
-Trenutačno se rješava odvodnja odnosno postavljaju
kanalizacijske cijevi. Očekujemo da bi taj dio predviđenih
radova bio završen između 15.
studenog i 1. prosinca, naravno, s novouređenim kolničkim
dijelom prometnice. Zbog radova tamo se promet sada odvija usporeno i otežano. Sugrađane molim za strpljenje pošto
je to tek prva faza planiranih
radova. Druga faza radova je
do kružnog toka i ona je kompleksnija i složenija, te iziskuje više vremena. Kako se bliži
zima kada su otežani uvjeti u
prometu i za radove, s tim dijelom radova počeli bismo na
proljeće, tako da sljedeću Svetu
nedjelju ipak dočekamo s gotovom novouređenom prometnicom – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
U Vinogradima Ludbreškim
u predjelu Močvar privode se
kraju radovi na izgradnji vodovodne mreže. Bit će to novih
1.400 metara novoizgrađene
vodovodne mreže na koju će se
priključiti zainteresirani građani. Radove izvodi Varkom,
vrijednost investicije je gotovo
350.000 kuna, a financira se
iz naknade za razvoj lokalnih
objekata vodoopskrbe koju građani uplaćuju preko uplatnica
za potrošenu vodu.
-Taj predio je bio bez grad-
Frankopanska, Močvar, sanacija kanala u Hrastovskom
skog vodovoda i vrlo sam zadovoljan što se realizira ovaj
projekt. 'Gore' na vodu iz
gradskog vodovoda čeka tridesetak ljudi koji su životno
zainteresirani da se priključe.
Naime, u Močvaru su se ljudi
koristili vodom iz bunara što je
problem jer kad su obilne kiše
onda se voda zamuti, a kad su
suše onda vode niti nema. Sada
će se i taj dio grada komunalno
opremiti. Dosta dugo smo imali probleme oko odabira trase,
ali smo na kraju uspjeli pronaći
dobrovoljce i dobre ljude koji su
dopustili da trasa ide kroz njihove parcele i nisu tražili naknadu zbog izvođenja radova
na čemu im zahvaljujem. Grad
financijski ne sudjeluje u ovom
projektu. Očekujem da Varkom
skoro završi radove kako bi se
ljudima omogućilo da se već
prije zime priključe na gradski
vodovod i na taj način podignu
kvalitetu življenja – kazao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Komunalni radovi izvode se i
u naseljima Hrastovsko i Kučan
gdje se saniraju kritične lokacije
koje su u rujnu uzrokovale poplavljena dvorišta, podrume.
Kod Kučana su se strojem pročistili i sanirali odvodni kanali uz
nerazvrstane ceste i poljske putove, a radove je financirao Mjesni
odbor Kučana sredstvima komunalne naknade.
Veći broj radova izvodi se na
području naselja Hrastovsko gotovo u svim ulicama. Duž Ludbreške ulice, glavne prometnice
kroz naselje, uredit će se betonski
propusti pred ulazima u dvorišta
- ukloniti neodgovarajući i napraviti novi propusti, te sanirati postojeći kanali.
Mještani sami financiraju
nabavu betonskih propusta (tu-
Zbog rujanskih poplava radi se na sanaciji
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: v.d. Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven
Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg
Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: [email protected]
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
31. listopada 2014.
Vodovod na Močvaru s nestrpljenjem očekuje 30-tak stanara
Uz radove u Vinogradima ludbreškim, aktualni su i oni u Frankopanskoj ulici
lavki), a kako je Ludbreška ulica
dio državne ceste ostale radove
financiraju Hrvatske ceste, dok
je izvođač Poduzeće za ceste Varaždin. Radovi se izvode ili planiraju i u ostalim ulicama Hrastovskog.
Primjerice, na početku Kalničke je već napravljen novi kanal s propustima kod ulaza u
dvorišta. Kako bi se rasteretili
postojeći, prekopat će se i novi
kanali, neki čak i kroz privatne
posjede. Također će se pročistiti i sanirati ostali kanali. Gdje
bude potrebno, primjerice kao u
Selskoj ulici, ugradit će se novi
betonski propusti. U sporednim
ulicama radove izvodi tvrtka ‘Jagić’ iz Poljanca, a financiraju se
sredstvima komunalne naknade
Dan neovisnosti
Povodom Dana neovisnosti na ludbreškom groblju predstavnici
Grada Ludbrega i gradski vijećnici zajedno s predstavnicima braniteljskih udruga položili su vijence kod spomenika braniteljima te kod
centralnog križa na gradskom groblju. Nakon polaganja vijenaca poginulim hrvatskim braniteljima i građanima odana je počast minutom
šutnje. U Hrvatskoj je 8. listopada obilježen Dan neovisnosti, državni
blagdan u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza
Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdio
da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno
tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt
bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je
prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu
odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja
1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada
za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno
na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala
riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvat-
MO Hrastovsko.
Gradonačelnik Dubravko Bilić susreo se s direktorom Vodnogospodarskog odjela za Muru
i gornju Dravu, Leonardom Sekovanićem i voditeljem Vodnogospodarske ispostave za mali
sliv “Plitvica-Bednja”, Brankom
Perecom kako bi ih upoznao s
aktualnom problematikom učestalih poplava na ludbreškom
području.
Na sastanku je naglašeno da
bi zbog izlijevanja rijeke Plitvice
u Selniku tijekom rujanskih poplava bilo potrebno podići nasip
kako se poplave ne bi ponovile.
Također, s predstavnicima
Hrvatskih voda razgovaralo se o
problematici neodržavanog kanala uz Koprivničku ulicu koji se
proteže od Ulice Frana Galovića
do rijeke Bednje. Dogovoreno je
da će Hrvatske vode što je moguće ranije krenuti u čišćenje tog
kanala, uz koordiniranu akciju
čišćenja i proširivanja ispusta ispod Ulice F. Galovića i Vinogradske ulice u Ludbregu.
U pogledu već ranije dogovorenog čišćenja potoka Črnoglavec, u dijelu Globočeca od mosta
u Izvorskoj ulici do zadnje kuće
uzvodno, gradske službe su prikupile suglasnosti svih vlasnika
nekretnina uz potok, kojima dozvoljavaju nesmetan pristup potoku radi njegovog čišćenja. Stoga su na sastanku, iz Hrvatskih
voda potvrdili da će se u čišćenje
potoka Črnoglavec krenuti već
ove godine.
sku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje
državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog
tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna
je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
A KT U A L N O
31. listopada 2014.
Stručnjaci za zaštitu
okoliša u Ludbregu
Zaštita okoliša u Hrvatskoj,
uporaba obnovljivih izvora energije u području gradnje, razvoj
održivog turizma na Mediteranu te razvoj projekta "Eko-gradovi" neke su od tema o kojima
su u Hrvatskom saboru raspravljali članovi Odbora za energetiku, zaštitu okoliša i vode Parlamentarne skupštine Unije za
Mediteran, a samo dan kasnije
sastanak je nastavljen upravo u
Centru svijeta – Ludbregu.
Sudionici sastanka zastupnici su nacionalnih parlamenata
država članica Europske unije,
nacionalnih parlamenata južnog
Sredozemlja i stručnjaci iz područja zaštite okoliša.
– Odbor ima svoje redovne
sastanke u Zagrebu, a Ludbreg
su odabrali kao mjesto dobre
prakse. Dobili smo priliku pokazati sve ono što je Ludbreg
učinio u održivom razvoju ne
samo gospodarstva, nego i cijeloga grada. Prezentirali smo
i projekte pomoću kojih ćemo
učiniti grad još zelenijim i u vremenu koje dolazi prijaznijim za
život. Ponosni smo što im možemo pokazati naš dječji vrtić koji
je prva javna zgrada u Hrvatskoj
koja je dobila energetski certifikat. Nakon toga učinjeno je još
dosta dodatnih radova i vrtić
sada zadovoljava sve suvremene
standarde energetske učinkovitosti. Predstavili smo i projekt
3
Došli smo vidjeti najbolje primjere iz prakse
Sudionici sastanka obišli su Restauratorski centar
javne rasvjete te dvije tvrtke koje
se bave obnovljivim izvorima
energije, odnosno pametnom
potrošnjom električne energije,
Ducati i Energy Plus, tako da
smo pokazali u kojem smjeru
Ludbreg ide - rekao je Bilić, a
osvrnuo se i na daljnje planove.
– Ostvarujemo suradnju s
brojnim partnerima, dokaz je
Italija, isto tako i Austrija, a očekujemo i investicije u proizvodnju energije. Ludbreg je na karti
geotermalnih potencijala i očekujemo raspisivanje natječaja
Posjetili su Dječji vrtić Radost...
Ministarstva gospodarstva. Nadamo se da ćemo pronaći zainteresirane partnere iz Europe ili
mediteranskoga okruženja koji
će biti spremni uložiti u istraživanje, a kasnije i u korištenje
geotermalne energije iz geotermalnih izvora za proizvodnju
struje, ali isto tako i za grijanje,
te proizvodnju cvijeća, voća,
povrća i sve druge oblike koji
se budu pokazali isplativima –
objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Republika Hrvatska od 2010.
... tvrtku Ducati komponenti ...
Predložene II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Ludbrega
Javno izlaganje 3. studenoga, javni uvid do 10. studenoga
Na javnu raspravu upućen je prijedlog II. izmjena i dopuna Prostornoga plana uređenja Grada Ludbrega. Usvajanjem dokumenta utvrdit će se
smjernice budućeg prostornog razvoja grada i njegovih naselja, definirati uvjeti uređenja prostora,
odrediti promjene oko površina zona predviđenih
za stambenu odnosno gospodarsku gradnju, zatim
prometna i komunalna infrastruktura, zaštita prirodnog okoliša i kulturne baštine, te niz drugi popratnih odrednica.
Prostorni plan uređenja donijet je još 2003. godine, ali su već nakon pet godina uslijedile prve izmjene i dopune. Gradsko vijeće Grada je u srpnju 2012.
donijelo odluku o potrebi izrade drugih Izmjena i
dopuna ovog važnog dokumenta.
Naime, izmjene i dopune nužne su radi uočenih
primjedbi i nedostataka važećeg plana, zaprimljenih zahtjeva građana, usklađivanja sa županijskim
Prostornim planom i usklađivanja s novom zakonskom regulativom, te usklađivanja s promjenama
planova nižeg reda.
Izrada dokumenta bila je povjerena tvrtki Urbing iz Zagreba. Izmjene i dopune odnose se na čitavo područje Grada Ludbrega. Predloženo je proširenje građevinskih područja mješovite namjene
nauštrb zona klijeti i privremenog stanovanja. Tako
bi se uklonile prepreke ograničenja o maksimalnoj
dopuštenoj veličini objekta. U područjima zona
koje su ostale kao dio zone klijeti i privremenog stanovanja također bi se povećala maksimalna tlocrtna površina objekta sa sadašnjih 42 na 120 metra
kvadratna, te uvjetno otklonile prepreke o maksimalnim veličinama čestica na kojima se gradi.
Građevinska područja naselja predviđena su
sukladno stvarnom stanju i iskazanim potrebama.
Novim dokumentom izvršit će se uključivanje izgrađenih dijelova u građevinska područja naselja
koji PPUG-om nisu utvrđeni, te eventualna sanacija
bespravne izgradnje u dopustivim dijelovima. Izvršene su korekcije granica građevinskih područja u
Čukovcu, Selniku, Bolfanu i Vinogradima Ludbreškim prema zahtjevima za dijelove za koje već postoji
interes za gradnju. Nakon što je lani Gradu pripojen Poljanec, novim dokumentom u Prostorni plan
Grada ulazi i područje naselja Poljanec odnosno
odredbe dijela Prostornog plana uređenja Općine
Martijanec koji se odnosi na ovo naselje. Sastavni
dio Izmjena i dopuna su i zahtjevi koje je izrađivač
dokumenta zaprimio do ožujka 2013. godine. Predložene izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
Ludbrega dobile su potrebne suglasnosti nadležnih
institucija, a na koncu ga donosi Gradsko vijeće
Ludbrega.
Javni uvid traje do 10. studenoga. Do toga datuma mogu se dati primjedbe i prijedlozi koji će se
razmotriti i usvojiti ako za to ima zakonskog uporišta. Prijedlog Izmjena i dopuna izložen je na javni
uvid u prostorijama Jedinstvenog upravnog odjela,
Odsjeka za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega, Trg Sv. Trojstva 14.
Primjedbe i prijedlozi mogu se upisati u knjigu koja
se nalazi uz Plan ili pismeno poslati poštom do dana
isteka javnog uvida.
Grad Ludbreg poziva građane, udruge i institucije na javno izlaganje Plana koje će biti održano 3.
studenoga s početkom u 10 sati u vijećnici Pučkog
otvorenog učilišta 'Dragutin Novak' gdje će zainteresirani dobiti detaljne informacije, te mogu usmeno ili pismeno dati svoje prijedloge i primjedbe. Dolazak na javno izlaganje nije potrebno najaviti.
aktivno sudjeluje u radu Parlamentarne skupštine Unije za
Mediteran, a temeljni ciljevi
ovog parlamentarnog foruma
su promicanje suradnje između
država članica Europske unije i
država južne obale Mediterana
u okviru dijaloga o političkim,
sigurnosnim,
gospodarskim,
socijalnim i kulturnim pitanjima. - Ovo su naši prvi sastanci u
Hrvatskoj, a u sklopu sastanaka
uvijek želimo vidjeti i najbolje
primjere iz prakse. Dobili smo
priliku posjeti Ludbreg, a po-
sebno nas raduje kad manji
gradovi u obnovljivim izvorima energije vide priliku. Jedna
od važnih inicijativa Unije je
projekt umrežavanja gradova
s manje od 10.000 stanovnika
Eko gradovi, čiji su kandidati
tijekom našeg posjeta Hrvatskoj postali i hrvatski predstavnici Vis i Komiža. – objasnio je
Stefan Schennach, predsjednik
Odbora.
Parlamentarna
skupština
Unije za Mediteran, koja broji 280 članova, zasjeda barem
jednom godišnje, a djeluje kroz
pet odbora: Odbor za politička pitanja, sigurnost i ljudska
prava; Odbor za gospodarska,
financijska, socijalna i obrazovna pitanja; Odbor za promicanje kvalitete života i kulturu;
Odbor za prava žena i Odbor
za zaštitu okoliša, energetiku i
vode.
U sklopu sastanka u Ludbregu održane su i dvije prezentacije. Gradski službenici
predstavili su projekte u sferi
energetske učinkovitosti, dok
je predstavnica Energetskog
instituta Hrvoje Požar održala
predavanje na temu Ludbreg –
energetski pametan grad.
Nakon upoznavanja s aktivnostima Restauratorskog centra i poviješću Ludbrega, članovi Odbora uživali su u šetnji
našim gradom.
... te Energy Plus
Novo cvijeće do proljeća
Zaposlenici Lukoma obavili su krajem listopada 'zamjenu' cvijeća
na cvjetnjacima i gredicama na središnjem ludbreškom trgu i drugim javnim površinama u gradu. Naime, zasađeno je cvijeće koje se
lakše nosi s jesensko-zimskim uvjetima. Tako je posađeno oko 2.400
lukovica tulipana, a 400-tinjak kvadrata gradskih cvjetnjaka i gredica odnedavno i sve do proljeća krasit će i nešto više od 10.000 komada maćuhica, tratinčica i potočnica.
Lukomu povjerena zimska služba
Gradska tvrtka Lukom preuzela je obvezu da će tijekom zimske
sezone održavati prohodnost cesta i brinuti o sigurnom odvijanju
prometa u zimskim uvjeta na svim nerazvrstanim cestama na području Grada Ludbrega. Prema ugovoru kojeg su potpisali gradonačelnik Dubravko Bilić i Alen Sabol, direktor Lukoma, radi se o poslovima zimske službe koja traje od 1. studenoga do 1. travnja iduće
godine odnosno o čišćenju snijega s nerazvrstanih cesta u naselju
Ludbreg, te svih prigradskih naselja.
4
A KT U A L N O
Pčelarsko društvo
Ludbreg
Čudni vremenski uvjeti i ljeto koje nismo zapravo ni imali
i kod pčelara su rezultirali gubitkom. Od proljeća vremenski
uvjeti nisu dozvoljavali razvoj
pčelinjih zajednica pa je unos
nektra bio jako mali.
– Prema trenutnim informacijama košnice su sada već u
desetom mjesecu gotovo prazne
hrane što nam nameće zaključak da bi na proljeće moglo biti
velikog pomora pčela. Sada je
sretna okolnost to što je Županija osigurala 200 tisuća kuna,
od čega će naše Pčelarsko društvo dobiti 74 tisuće kuna prema
broju pčelara. Riječ je o sredstvima kojima se subvencionira kupnja šećera. To su strogo
namjenska sredstva, u smislu
prihrane i opstojanja pčelinjeg
fonda. – objašnjava Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog
društva Ludbreg. Pčelarska je
godina gotova, sumirani su rezultati.
- Sada možemo potvrditi da
smo i dalje i na onih deset posto
prinosa meda u odnosu na neke
normalne godine. – ističe K. Piljak i dodaje kako im se javljaju i
problemi s nametnicima.
– Sada, u mjesecu listopadu mi imamo još strašno puno
varroe. Kao društvo nabavili
smo mimo nacionalnog programa ekološko sredstvo, mliječnu kiselinu pa svi pčelari koji
žele, nažalost ih je malo, mogu
dobiti besplatno mliječnu kiselinu da u prekidu legla tijekom
studenog i prosinca provedu
tretiranje. I stručnjaci vele da
je upravo mliječna kiselina najmanje otrovna a najučinkovitija.
31. listopada 2014.
Borba s nametnicima i vremenskim uvjetima
Članovi pčelarskog društva Ludbreg posjetili su primjer pčelarskog turizma u Sloveniji
Tu nismo uspjeli, no ne odulari djelomično spasili, riječ je o
- Varroa je rod nametnika,
onima koji su uspjeli pogoditi testajemo i idemo i iduće godine
grinja koja napada medonosne
s tim jer i Županija i Grad nas
ren odlaskom u Liku, tu je nešto
pčele. Kao nametnik i varoza kao
malo medilo i to je spas, ali to je
u tome podržavaju financijski, a
bolest postaju jedan od najvećih
pčelari na taj način mogu barem
jedan zanemarujući broj. S podsvjetskih problema u pčelarstvu.
ručja našeg pčelarskog društva
pokušati nešto spasiti. – priča
Grinja Varroa ako se ne tretira
riječ je o svega četiri ili pet pčelapčelinja zajednica preventivnam K. Piljak.
ra. Mislim da ne možemo o tome
Prema podacima Pčelarskog
no, pravovremeno i adekvatnim
društva Ludbreg prije četrdeset
govoriti kao o nekakvom spasu.
sredstvima sposobna je zbog br– Ljubitelje ove poslastice
zog razmnožavanja uništiti pčegodina pčelari su imali katastrofalnu godinu, ali je bila bolja nego
svakako zanima hoće li ovi prolinju zajednicu.
blemi utjecati na cijenu meda.
- Kao pčelarsko društvo omoova. Tada sve proljetne paše nisu
medile, bile su izuzetno loše,
- Trebali bismo očekivati veću
gućili smo besplatno dijeljenje
cijenu meda, ali mislim da ne
i sadnica i sjemena hajdine, bemeđutim se u tom trenutku prije
možemo. Preporuka s pčelarske
40 godina kesten pojavio i malo
splatno dijeljenje sjemena facelije spasio pčelare. Ove godine niti
godišnje skupštine jest da se drje i jako malo pčelara se nažalost
odazvalo.
to se nije desilo. Prema riječima
žimo nekakve cijene 50-55 kuna
iako mi možemo čitati u novinaKrenuli smo s tom mjerom da
predsjednika ludbreškog društva
ma da govorimo čak o nekakvih
samo su rijetki pčelari pronašli
pčelari koji su stacionarni imaju
spas.
100 kuna, ali mislim da je takva
hranu koja bi bila dostatna za
cifra nemoguća čisto iz ekonomprehranu pčela.
- Možda su se neki seleći pče-
skih razloga.
Danas mi imamo ponude
od stranaca koji dolaze na naša
područja i plaćaju na veliko 35
skoro 40 kuna, neki su čak uspjeli prodati po 45 kuna kilogram,
ali nekakve veće cifre sigurno
ne možemo očekivati. Možda će
se cijena dići na nekakvih 60,70
kuna, ali to je zaista plafon jer
ekonomska situacija ne dozvoljava da po većoj cijeni prodamo
med.
– Situacija u pčelarstvu zbog
ovogodišnjih vremenskih uvjeta
ne budi puno nade ni za iduću
godinu.
- Najbitnije je da se naše pčele u što većem broju probude
na proljeće, da ih bude što više.
Pokazatelji govori da s obzirom
da su slabe ušle u zimu, da neće
sljedeće godine biti u nekakvoj
kondiciji što nam govori da i ako
će biti normalna klimatska godina da nekakve ekstra prinose ne
možemo očekivati jer pčele neće
biti u toj kondiciji.
Tako da sljedeća godina ako
će i biti klimatski dobra za nas
pčelare sasvim sigurno neće biti
dobra.- zaključuje K. Piljak.
Članovi Pčelarskog društva
Ludbreg nedavno su posjetili
Pčelarski turizam u Sloveniji, a
posjetili su i proizvođača pčelarske opreme i na licu mjesto
upoznali su se kako sa relativno
malim ulaganjima ali sa puno
truda se mogu pčelinji proizvodi i pčelarstvo prezentirati na
jednom višem nivou, a tada je i
pčelarski proizvod na višem cjenovnom rangu.
Upravo je pčelarski turizam
put kojim i naši pčelari žele nastaviti dalje.
Iza pčelara teška je godina koju su uzrokovali nepovoljni vremenski uvjeti, a naši pčelari barem djelomičan spas vide u razvoju pčelarskog turizma
Jedinstveni upravni odjel
Odsjek za prostorno uređenje,
komunalne djelatnosti i imovinu
KLASA:943-01/12-01/1
URBROJ:2186/18-06/1-14-28
U Ludbregu, 21. listopada 2014. god.
Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 22/13, 54/13 i
148/13), Odsjek za prostorno uređenje, komunalne
djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega objavljuje
JAVNI POZIV
o započinjanju postupka
evidentiranja nerazvrstane ceste
Ovim pozivom obavještavanju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta, o započinjanju postupka izrade geodetskog elaborata
za evidentiranje nerazvrstane ceste, i to u
k.o. Ludbreg i k.o. Vinogradi Ludbreški - odvojak Bednjanske ulice u Ludbregu.
Oznaka ceste: NC 3-013 označena u Popisu
nerazvrstanih cesta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 78/2013.).
Opis dionice ceste:
Cesta predstavlja odvojak Bednjanske ulice u
Ludbregu i proteže se od raskrižja s Bednjanskom ulicom na sjeveru (NC 2-045), pa dalje
prema jugu kao slijepi put do zadnje kuće izgrađene na čkbr. 2402 k.o. Ludbreg, i to kroz
cijelu čkbr. 2377 u k.o. Ludbreg i dalje kroz dijelove sljedećih čestica u k.o. Ludbreg: 2386/1,
2386/2, 2390, 2391, 2395, 2399, 2401, 2402,
2303, 2298, 2297, te kroz dijelove sljedećih čestica u k.o. Vinogradi Ludbreški: 2696 i 2697.
Datum započinjanja radova evidentiranja:
6. studenoga 2014. g. u 9:00 sati na licu mjesta.
Geodetski elaborat izvedenog stanja izraditi će: ovlašteni inženjer geodezije Milan Mirčetić, dipl. ing geod., iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul.
Vladimira Nazora 8.
Grad Ludbreg će započeti s obilježavanjem
granica zemljišta na kojemu je izgrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica
ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu
mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste te zatražiti
eventualna dodatna pojašnjenja dana 10. studenoga 2014. g., u vremenu od 8:00 do 14:00
sati, u prostorijama Ureda ovlaštenog inženjera
geodezije Milan Mirčetić, Ludbreg, Ul. Vladimira Nazora 8.
Voditelj Odsjeka
Darko Rak, mag. iur.
A KT US AU LS NR OE T
31. listopada 2014.
Grad Ludbreg započeo
je projekt “Uređenje zelenih površina okoliša dvorca
Batthyany”. Projekt se izvodi
prema povijesnim zapisima
do kojih se došlo suradnjom
s ludbreškim povjesničarima
umjetnosti. Park prema kojem se izvode radovi postojao
je u Ludbregu između Gundulićeve ulice i Ulice Petra
Zrinskog, dok je park ispred
samog dvorca Batthyany bio
omeđen ogradom jer se radilo o privatnom posjedu. Cilj
projekta je oživjeti prostor i
idejno ga osmisliti kako bi
bio namijenjen korisnicima
Ludbreg vraća barokni sjaj
– od dječjeg uzrasta nadalje.
– Obzirom na adaptaciju
zgrade “stare škole” logičan
slijed je i uređenje krajobraza kako bismo imali park koji
dolikuje prostoru u samom
centru grada.
Ovo je prva faza u sklopu
koje ćemo urediti park po
uzoru na barokni park koji
je u Ludbregu već postojao,
a odlučili smo se za ovu varijantu jer je taj park svojim
izgledom bio znatno zanimljiviji od parka samog dvorca. Također, obzirom da park
dvorca nije bio otvoren za
širu javnost, ovakva verzija
5
čini se pristupačnija. – objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Vrijednost investicije je
oko 150 tisuća kuna.
Perivoj oko dvorca danas
je pretvoren u livadu, nekadašnje staze posve su nestale, a ovim uređenjem centar
grada dobit će ornamentalni
park kakav grad bogate povijesne i kulturne baštine i zaslužuje.
U planu je i uređenje vanjskog fitness igrališta ispod
zgrade „Stare škole“, a na
proljeće kreće i uređenje trim
staza na Otoku mladosti.
Započeli tečajevi u sklopu projekta
Demografska kriza zbog starenja stanovništva nije samo
problem, nego je istovremeno
izazov i kreativni zadatak za
razvoj. Starenje stanovništva
izaziva nas i doslovce prisiljava
ljudsku civilizaciju da u sljedećim desetljećima napravi tako
veliki korak napretka u međuljudskom suživotu kao što
ga je razvijeni svijet napravio
u materijalnom blagostanju u
zadnjim desetljećima – a time,
naravno, isti takav napredak u
sazrijevanju čovjekove osobnosti jer čovjekova zrelost i skladan suživot među ljudima dvije
su strane iste kovanice. Ovaj se
razvoj neće dogoditi budemo li
današnje krizno stanje dobro
spoznali, budemo li uvidjeli mogućnosti za bolji razvoj i
upregnuli svoje ljudske snage
u njegovo ostvarenje. – tim se
riječima budućim volonterima
obratio Jože Ramovš, predavač
iz Inštituta Antona Trstenjaka
za gerontologiju i medgeneracijsko sožitje iz Ljubljane. Naime, u sklopu projekta Medgen
Borza započeli su tečajevi koje
provodi spomenuti Institut iz
Ljubljane. Provode se dva tečaja: Tečaj za obiteljskog skrbnika i Tečaj za međugeneracijsko
volontiranje putem kojih će se
polaznici osposobiti za pružanje adekvatne pomoći starijim
osobama. –Na svakom tečaju
sudjeluje dvadesetak polaznika
koji će se sastajati svakog drugog ponedjeljka sve do ožujka.
Polaznici tečaja za obiteljskog skrbnika na jednom od predavanja u POU “D. Novak” Ludbreg
Sudionike tečaja pozdravio je
i gradonačelnik Dubravko Bilić. – Posebno mi je drago što
vidim veliki broj okupljenih.
Međugeneracijska solidarnost
od sve veće je važnosti. Danas
živimo brzo, zaboravljamo čak
pronaći vremena za obitelj, a
kamoli za susjede, kolege, društvo u našoj zajednici. Cilj je
ovoga projekta da nas podsjeti
da je vrijeme koje dajemo za
druge, vrijeme koje će nam se
višestruko vratiti. – poručio je
gradonačelnik Bilić.
SVJETSKI DAN
SEOSKIH ŽENA
Još 1995. godine pokrenuta je ideja o obilježavanju
Svjetskog dana seoskih žena.
Njihova uloga zaključeno je
tada na UN-ovoj Konferenciji
o ženama nije dovoljno prepoznata, a imaju važnu ulogu
u razvoju seoskih područja,
poljoprivrednoj proizvodnji i
gospodarskom opstanku svojih obitelji.
Proteklih godina Svjetski
dan žena obilježava se 15. listopada i u Hrvatskoj, a među
brojne gradove i županije
uključila se i naša, Varaždinska županija, točnije Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
Varaždinske županije.
Od 2006. godine povodom
Dana seoskih žena uručuje se
i priznanje Ženska kreativnost
u ruralnoj sredini. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
Grada Ludbrega koje djeluje
od početka ove godine također
je predložilo kandidatkinju za
priznanje. Riječ je o Biserki
Stančin.
– Svakome od nas priznanje
je poticaj i ugodno iznenađenje. Znaju nas kritizirati i onda
kad stigne pohvala mislimo da
smo ipak vrijedne i da se trud
u konačnici isplatio. Žene ne
odustajte, budite uporne, volite svoj posao i razmišljajte
svaki dan kako biti uzor svojoj
obitelji, a i drugima. – poručila je Biserka Stančin.
Podjela priznanja održana
je u Glazbenoj školi u Varaždinu, a predloženo je bilo sedam
kandidatkinja.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije odlučilo je da se javno
priznanje za „Žensku kreativnost u ruralnom životu“ dodjeli Evici Lazar iz Babinca.
Projekt „Jačanje međugeneracijske pomoći u lokalnoj
zajednici – Medgen Borza
odobren je za sufinanciranje
iz programa Europske unije.
Cilj mu je smanjenje negativnih učinaka demografskih
promjena koji će se pokušati
ublažiti uspostavom Međugeneracijskog središta u kojem
će se osigurati standardizirani
programi za suživot generacija,
aktivno provođenje slobodnog
vremena starijih i mladih osoba, kvalitetno starenje stanov-
ništva i cjeloživotno učenje.
U sklopu projekta osniva se
Međugeneracijski centar Ludbreg koji će se nalaziti u istočnom dijelu dvorca Batthyany, u
sadašnjim prostorijama Udruge
umirovljenika a koje će se urediti s obzirom na planirane aktivnosti. – Jedna od aktivnosti
projekta je održavanje edukacija i osposobljavanje stanovništva za brigu o starijim osobama, a u sklopu koje su započeli
tečajevi za obiteljskog skrbnika
i međugeneracijsko volontira-
Žene ne odustajte!
Biserka Stančin i druge kandidatkinje na svečanosti u Varaždinu
nje. Na spomenutim tečajevima polaznici će se osposobiti
za pružanje adekvatne pomoći
starijim osobama te će stečeno
znanje u Međugeneracijskom
centru prenijeti i na ostale građane Grada Ludbrega.
Time će se smanjiti negativne posljedice starenja stanovništva i istovremeno podignuti
kvaliteta života svih građana
što je jedan od ciljeva ovoga
projekta – objasnio je Marijan
Makar, organizator mreže projekta u Gradu Ludbregu.
6
DOGAĐAJI
U povodu 25. listopada Dana
dobrovoljnih darivatelja krvi
Darivatelji krvi svoj dan obilježavaju 25. listopada. I ovoga
puta je Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg upriličilo dodjelu priznanja mnogostrukim
darivateljima. Prije toga je naša
delegacija u kojoj su bili Biserka
Kušter, Nada Kapusta i Robert
Kranjčec bila nazočna prijemu
za darivatelje krvi kojeg je priredila Varaždinska županija u
suradnji s Društvom Crvenog
križa Varaždinske županije kako
bi im se zahvalila na njihovoj humanosti. Ludbreg je tamo dobio
nove pohvale.
-Vodeći smo u županiji po
brojci prikupljenih doza, a 13.
od 110 društava koje u svojoj
djelatnosti imaju darivanje krvi.
Lani smo imali 19 akcija i prikupili 1.387 doza. Ove godine
zasad 1.112 doza koje je dalo 740
darivatelja, ali u svega 11 akcija,
pa možemo biti sasvim zadovoljni. Naime, broj akcija isključivo
određuju potrebe varaždinske
bolnice, pa ako su tamo zalihe
krvi dovoljne otpadaju planirane
akcije, a nama je otpalo sedam
akcija. Ako ne bude promjena
zadnja akcija u ovoj godini bit će
1. prosinca za darivatelje Ludbrega i okolice. Naši potencijali
su puno veći i lako bismo imali
velik odaziv darivatelja da premašimo lanjski rezultat. Hvala
poduzetnicima i obrtnicima koji
su imali razumijevanja i omogućili svojim radnicima odlazak s
31. listopada 2014.
Priznanja za mnogostruke darivatelje
posla na akcije. Darivanje je isključivo na dobrovoljnoj osnovi.
Žene nakon 26, a muškarci nakon 36 darivanja kod nas dobiju
potvrdu s kojom pri HZZO-u
mogu ostvariti pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje – kaže Robert Kranjčec,
ravnatelj ludbreškog Gradskog
društva.
Ove godine nije bilo nije bilo
dobitnika za 100 darivanja, ali
kao da jest. Jer muškarci mogu
dati krv češće nego žene, pa kada
dama daruje 75 puta tada je zapravo riječ o 'stotki'. Priznanja su
uručili gradonačelnik Dubravko Bilić i predsjednik Gradskog
društva Crvenog križa Ludbreg,
Igor Franolić.
Nada i humanitarni rad
Nakon rekorderke Mirjane
Gložinić iz Slokovca sa 87 darivanja, to je uspjelo Ludbrežanki
Nadi Kapusta.
-Darivala sam krv 76 puta, a
jubilarno 75 bilo je u proljeće u
Hrastovskom. S velikim nestrpljenjem sam to dočekala i zaista
sam jako ponosna na to. Prvi put
bila sam na akciji početkom 80ih kad sam radila u Budućnosti.
Sestra mi je bila bolesna i razmišljala sam kako bolesnima uvijek
treba pomoći, a možda i sami
jednog dana zatrebamo pomoć.
I od tada redovito 2-3 puta godišnje darujem krv. Imam krvnu
Ovogodišnji dobitnici priznanja na svečanosti povodom Dana dobrovoljnih darivatelja
grupu 0+, nikad nisam imala teDan dobrovoljnih darivatelja biti
znak i zahvalnica za 55 darivagoba pri darivanju, a dobrog sam
dio delegacije na prijemu kod
nja, te Milica Slaviček iz Hrazdravlja i namjeravam još dugo
predsjednika države, bez obzira
stovljana, Mali srebrni znak i
darivati – kaže nam Nada.
tko bio. Bila bi mi to iznimna
zahvalnica za 35 darivanja. Kod
Poznata je po humanitarnom
čast i nagrada, pa velika mi je
muškaraca je Slavko Janković iz
radu u gradu, aktivistica Crveželja da to doživim – poručila je
Ludbrega primio Veliki srebrni
nog križa je više od 30 godina,
Nada.
znak i zahvalnicu za 75 darivazadnjih godina vodi udrugu
nja, a za 50 darivanja krvi Mali
Narcisa za borbu protiv raka
Dobitnici priznanja
srebrni znak i zahvalnicu pridojke, a nedavno se uključila
mili su: Mario Filip iz Vinograu programe za pomoć i skrbi o
Uz Nadu kojoj su uručeni
da Ludbreških, Dražen Šestak
starijim osobama. Sada je bila na
Zlatni znak priznanja i zahvaliz Sigeca, Igor Gložinić i Slavko
prijemu u županiji, a otkrila nam
nica za 75 darivanja krvi, dobitRužić, obojica iz Selnika, Ivan
je svoju veliku želju.
nici priznanja još su: Milka Rak
Orlović iz Svetog Đurđa i Mari-Nadam se da ću dogodine za
iz Hrastovskoga, Veliki srebrni
jan Habajec iz Sudovčine.
Aktivne ludbreške Narcise
Naše Narcise listopadske aktivnosti započele su Danom ružičaste vrpce
Svečanost u Šemovcu
Stariji Ludbrežani prisjetit će
se da je 3. listopada bio jedan od
najsvečanijih datuma u našem zavičaju – bio je to Dan općine Ludbreg koja je tada obuhvaćala i četiri
okolne općine, u spomen na veliku
bitku koja se tog datuma 1943. godine vodila kod Šemovca, kao i na
borbu u samom Ludbregu kojom
prigodom su ga oslobodile snage
Narodno-oslobodilačke
vojske.
O tom događaju povjesničar prof.
Milivoj Dretar kaže:
-Tog je dana 1943. godine, točno
u ponoć, započela bitka za oslobođenje Ludbrega. Napad su izvršile
17. i 21. Slavonska brigada, brigada
'Braća Radić', te Kalnički partizanski odred. Ludbreg su branile jake
snage, ali je nakon osmosatne bitke
mjesto oslobođeno. U Ludbregu je
poginulo 13 partizana i neutvrđen
broj neprijateljskih vojnika, a velik
broj se predao i pridružio Narodno-oslobodilačkoj vojsci. Istovremeno, iz Varaždina su krenule
ustaše da pomognu opkoljenima u
Ludbregu, ali su ih u Šemovcu za-
ustavili borci brigade 'Braća Radić'.
Partizanima su u pomogli i mještani Šemovca koji su uz cestu napravili zapreke da se uspore ustaški
tenkovi. Nastala je teška borba u
kojoj su ustaše imale pomoć borbenih aviona i mađarske artiljerija
iz Međimurja. Usprkos svom naoružanju, napadi su odbijeni i uz
velike se gubitke morao povući u
Varaždin. U Šemovečkoj bitki poginulo je 76 boraca, a 30-ak je ranjeno. Bila je to najkrvavija bitka na
ovom području, ali i najsvjetliji primjer heroizma partizana. Narod je
bitku prozvao Šemovečkom. Usput
su bombardirana sela Slanje, Jalžabet i Kelemen u kojima su poginuli
nevini civili, a počinjena velika
šteta. Oslobođenje Ludbrega bila je
uvertira za napad na druge gradove
poput Koprivnice i Đurđevca čime
je stvoreno oslobođeno područje
nazvano Podravska republika - pojasnio je prof. Dretar, predsjednik
Zajednice udruga antifašističkih
boraca i antifašista Varaždinske
županije.
U spomen na veliku bitku nekad
se slavio Dan općine, trčala masovna utrka, a dana općine i Ludbreg
svoj dam povezuju s drugim datumima ni događajima. Ludbreg
je tek svake pete godine domaćin
obilježavanju Šemovečke bitke,
pa je lani 70. godišnjica obilježena
pod pokroviteljstvom dr. Ive Josipovića, predsjednika Republike.
Ove godine obljetnica je održana u
Šemovcu. Na komemoraciji podno
Vojkovićevog spomenika Plamen
slobode okupilo se 100-tinjak an-
Mjesec listopad poznat je i
kao mjesec borbe protiv raka
dojke. Tako su tijekom čitavog
mjeseca aktivne bile članice
udruge Narcisa – žene u borbi
protiv raka dojke Ludbreg. Prve
listopadske subote na Trgu Svetog Trojstva obilježile su Dan
ružičaste vrpce. Riječ je o humanitarnoj akciji čiji je glavni
cilj upozoriti na važnost ranog
otkrivanja raka dojke, jer se
90 posto oboljelih žena može
izliječiti ako se bolest otkrije u
početnom stadiju. Uz poruku
živeći zdravim, aktivnim životnim stilom, izbjegavajući porast
tjelesne težine i pretilost, čuva
se zdravlje dojke, u svojim su
prostorijama u sklopu Doma
zdravlja prigodnim druženjem
obilježile i Dan zdrave dojke. –
Namjera odabira jednog dana
u mjesecu listopadu koji se posvećuje očuvanju zdravlja dojke
jest širenje informacija o golemu utjecaju mnogih čimbenika današnjega načina života na
razvoj raka dojke. – priča Nada
Kapusta, predsjednica udruge
Narcisa Ludbreg. Mjesec borbe
protiv raka dojke zaključile su
Danom otvorenih vrata u sklopu kojeg su radionice održale
dr. Željka Pirc i patronažna sestra Marina Golek Mikulić.
tifašista, delegacija njihovih udruga iz sjeverozapadne Hrvatske.
Nazočne su pozdravili Dubravka
Biberdžić, predsjednica Skupštine
Varaždinske županije, načelnik
općine Zvonko Šamec i Franjo Habulin, predsjednik SAB-a Hrvatske. Prof. Dretar ističe:
-Žao mi je što je ovaj povijesni
događaj izblijedio iz naše kolektivne memorije. Više se trči utrka, ove
godine nije se položilo ni cvijeće
na spomen-kosturnici na ludbreškom groblju. Jedino na taj datum
podsjeća naziv jedne ulice u Slanju
jer je pri bombardiranju tog dana
stradalo je osmero mještana, a naknadno preminuo još troje – kaže
prof. Dretar.
Sudionici komemoracije razgledali su i foto-izložbu 'Partizani
kakve do sada niste vidjeli“' u organizaciji SAB-aA i ZUAB-a Varaždinske županije, a predstavili su je
Marinko Grgić, maturant Prve gimnazije Varaždin i Slavica Dabić,
učesnica NOB-e i sudionica Šemovečke bitke.
31. listopada 2014.
Dani kruha i dani zahvalnosti
Miris svježe ispečenog kruha. Neodoljiv. U pekarnici teško
je odoljeti mirisu svježeg kruha,
ukusnim slancima ili perecima,
toplim krafnama, hrskavom lisnatom tijestu ... Nema čovjeka
koji ne voli kruh. Kruh je život,
daje nam snagu i zato ga trebamo sa zahvalnošću primati i
dijeliti s onima koji ga nažalost
nemaju dovoljno. U kruhu je sadržana sva simbolika ljudskog
života. U njemu je sve ono za što
se čovjek bori svojim radom da
bi mogao živjeti i sutra. Kruh je
naprosto život.
Zanimljivo je razmisliti o potrebnim namirnicama da bi do
čovjeka došao tako ukusan proizvod. Žitarice - zrnje nam poručuje da čovjek nije biće samo
za sebe, čovjek čovjeku pomaže
da bude više čovjek, tako i zrno
žita drugome da bude fino brašno. Sol - potrebno je malo soli da
kruh bude ukusan, ali ako i to
nedostaje, kruh gubi svoj okus i
nije ukusan za jelo. Voda - u pripremi kruha voda je važna, kao
i u svakodnevnom životu, voda
je izvor života. Kvasac, koji daje
brašnu snagu promjene. Pomoću kvasca brašno postaje tijesto,
a za to je također potrebno vrijeme mira i tišine. Naravno za
pripremu je potrebna toplina i
čovjekova ruka s puno ljubavi da
bi doista dobili najbolji kruh.
Zbog svega se prema kruhu
trebamo odnositi s puno zahvalnosti i strahopoštovanja.
U današnje moderno vrijeme kruh se peče sve rjeđe
u našim domovima. Stariji se
još sjećaju djetinjstva kada su
kruh pekle naše bake i mame.
Ispecimo sami svoj kruh koji
će biti puno bolji od kupljenog.
Izbjeći ćemo brojne aditive,
šećer i druge nezdrave dodatke koje nam danas podvaljuju
u kruhu, a mi ćemo u njega
umijesiti osnovne sastojke i puno ljubavi.
Dani kruha - dani zahvalnosti obilježavaju se tijekom
listopada u vrtićima, školama,
učeničkim domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje
djece s teškoćama u razvoju.
Sve to je važno kako bi djeca
naučila kako nastaje kruh, od
zrna do pećnice, shvatila značaj kruha i njegova blagovanja
i upoznala se s našim narodnim običajima.
J ESE N SKE S V E Č A N O ST I
Kruh naš svagdašnji
Osnovna škola Ludbreg - odlično se predstavila u Varaždinu
Dani kruha u Dječjem vrtiću Radost
7
Kruh je život!
Županijska smotra kojom se
obilježavaju Dani kruha – dani
zahvalnosti za plodove zemlje i
ove je godine okupila velik broj
učenika osnovnih i srednjih
škola te centar za odgoj i obrazovanje na prigodnim štandovima na Franjevačkom trgu
u Varaždinu izložio velik broj
različitih vrsta kruha, peciva i
kolača.
Među 33 izlagača upravo je
Osnovna škola Ludbreg prema
odluci prosudbenog povjerenstva izabrana za domaćina smotre iduće godine. Naši osnovnoškolci i u školi su obilježili
Dane kruha, i to s posebnom temom – pekmez.
Slasno i ukusno bilo je i u našim vrtićima. Klinci i klinceze
iz Smjehuljice predstavljali su
Varaždinsku županiju na Svehrvatskoj smotri povodom Dana
kruha – Dana zahvalnosti za
plodove zemlje u organizaciji
Udruge Lijepa naša održanoj u
Zagrebu.
Svečano je bilo i u Dječjem
vrtiću Radost. Nakon blagoslova kruha i drugih pekarskih
proizvoda te jesenskih plodova
uslijedilo je druženje djece s roditeljima, bakama i djedovima.
I tako se vraćamo na početak
naše priče – kruh je život!
“Smjehuljica” na smotri u Zagrebu
Dan kraljice jabuke
Drugu godinu zaredom na
Gradskoj tržnici obilježen je
Svjetski dan jabuke. Jabuka je
jedna od prvih voćaka koju su
ljudi uspjeli kultivirati i važan
dio ljudske prehrane, a obilježavanjem Svjetskog dana jabuka
podsjetili smo se na vrijednost
te kraljice voća. Posjetitelji su na
štandovima mogli kupiti jabuke, vino od jabuke, jabučni ocat,
čips od jabuke. Kušala se pita od
jabuke i štrukli od jabuke, Žene
iz Centra svijeta predstavile su
Bajka o jabuci
Iako mnogi vjeruju kako
nam je stigla ravno iz raja jabuka ipak nije samo simbol grijeha, požude i ljubavi, već i vječne mladosti. Prema keltskoj
predaji ima čudotvorna svojstva pa onaj tko uspije pojesti
jabuku iz čarobnog vrta nikad
neće biti gladan, žedan ni bolestan, te nikad neće ostarjeti.
Kao u svakoj bajci i u ovoj
ima istine. Jabuka je zahvaljujući svojim sastojcima jako
zdrava namirnica. Svakodnevnim konzumiranjem možemo
spriječiti pojavu raznih zdravstvenih tegoba i oboljenja. "An
aplle a day keeps the doctor
away" stara je engleska narodna izreka što znači da pojedemo li jednu, još bolje i dvije
velike jabuke dnevno, učinit
ćemo puno za očuvanje zdravlja, a liječnika držati po strani.
Ona olakšava probavu, sadrži
tvari koje potiču rad imunološkog sustava, omogućuje taloženje masti u jetri, štiti od
karcinoma.
Jabuka je kod nas najzastu-
nekadašnji običaj sušenja jabuka, a mladi zadrugari iz Osnovne
škole Martijanec pleli su košare
od vrbove šibe. Vino Poštenjak
ovog se puta kušalo kuhano uz
pečene kestene, a ni hladnoća
nije spriječila brojne posjetitelje
da uživaju u mirisima i okusima.
Organizator događaja je Gradska tržnica Ludbreg u suradnji
s Gradom Ludbregom i Turističkom zajednicom grada Ludbrega, a uključile su se i brojne
ludbreške udruge.
Ni hladnoća nije smetala posjetiteljima
Košare od vrbove šibe u nastajanju
Kraljica naših voćnjaka
pljenija vrsta voća, osvježavajuća, kiselo-slatkastog okusa i
svojstvene arome. Poznato je
oko 10.000 sorti koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći, kiselosti, sočnosti. Najčešće jedemo sirovu, ali jabuka se
može peći, kuhati, sušiti, može
se preraditi u sokove, marmelade, džemove. Poznat je i vrlo
cijenjen jabučni ocat. Dobije se
vrenjem jabuka ili provrelog
jabučnog soka. Primjenjuje se
u tradicionalnoj medicini zbog
kalija, ključnog mineralnog sastojka neophodnog za zdravlje.
Svježe jabuke preporučuje se
jesti pola sata prije ili nekoliko
sati poslije obroka.
Jabuka u pripremi jela
Poznato je da se sirove jabuke često upotrebljavaju kao
nadjev za pite, štrukle, palačinke. Jabuke se također mogu
narezati na tanke ploške, sušiti na zraku ili u pećnici na 70
stupnjeva C, te postati ukusni
voćni čips. Također su osvježavajući sastojak povrtnih ili
mesnih salata koje su povezane
majonezom. Naribana sirova
jabuka može se dodati pirjanom kupusu koji se poslužuje
kao prilog mesnim jelima, a
finu salatu dobit ćemo ako hrenu dodamo naribanom jabuku.
Kao jednostavna poslastica
često se pripremaju "jabuke
u šlafroku", recept je već bio
objavljen u našim novinama.
Ovaj put predlažemo recept za
ukusan i nadasve sočan kolač s
jabukama, a vrlo jednostavne
pripreme, te smo uvjereni da
ćete s uživati u poslastici.
Kolač od jabuka i grisa
Meštri za pečenje kestena
Sastojci:
2 jaja, 40 dag šećera, 4 dag grisa, 40 dag ribanih jabuka, prašak za
pecivo, 1 dl ulja, 3 dl mlijeka, 20 dag mljevenih oraha, 2 žlice kakaa,
margarin i brašno za premazivanje kalupa.
Čokoladna glazura: 20 dag čokolade za kuhanje, 8 žlica mlijeka, 1
žlica ulja.
Priprema:
Izmiksajte jaja sa šećerom, dodajte jabuke, gris pomiješan s praškom
za pecivo, orahe, ulje i na kraju kakao. Dobivenu smjesu ulijte u kalup
i pecite 20 minuta na 180 stupnjeva C. Ohlađeni kolač prelijte čokoladnom glazurom topljenom na pari.
Pripremila:
Željka Namesnik
8
N A Š I U Č I TEL J I
Nada Novota, umirovljena
učiteljica matematike i fizike
U svom domu u Kučanu prve
dane 'staža' u mirovini broji Nada Novota, dugogodišnja
učiteljica matematike i fizike u
ludbreškoj Osnovnoj školi.
-Malo je neobično da nakon
toliko godina više ne vidite školu, razrede, djecu, kolege. Imam
više od 42 godine staža, od čega
više od 30 godina u Ludbregu
gdje sam u školi radila od 13. veljače 1984. Kad sam par mjeseci
prije toga datuma došla upisati
u školu svoju djecu zapitala sam
se hoću li jednom raditi u toj
zgradi. Eto, brzo se ostvarilo –
kaže Nada.
Da će biti učiteljica znala je
još kao djevojčica.
-Ja sam Zagorka iz Brestovca
o kojem pjeva moj nećak Adam
Končić. Mi djevojčice vodile bi
krave na pašu i usput se igrale
škole. Oduvijek sam željela biti
učiteljica. Imala sam i učitelje
koji su me naveli na taj put. Planirala sam upisati u Osijeku jer
su tamo živjeli baka i djed, ali
smo prijateljica Ana i ja doznale
za Pedagošku akademiju Čakovec, otišle smo tamo i upisala
sam 1970. grupu matematikafizika. Bilo je lijepo studirati u
malom lijepom Čakovcu, tek bi
subotom odlazili doma. Još sam
bila apsolvent kad sam počela
raditi 1972., a 1973. sam diplomirala.-
Radna mjesta………
-Prvih pet godina u školi u
Pregradi, sa mnom je radio i
suprug Antun s kojim sam se
upoznala na akademiji gdje je
studirao fizičku kulturu. Jednog
dana došao je k nama ravnatelj
škole iz slovenskog mjesta Rogatec, blizu granice. Trebali su baš
nastavnika matematike-fizike i
tjelesnog. Ostala sam tamo šest,
a suprug pet godina. Iskustva iz
Slovenije su vrlo pozitivna. Predavala sam na hrvatskome, ali
nije bilo problema jer je to pogranični kraj s puno miješanih
brakova i svi su sve razumjeli.
31. listopada 2014.
Tko voli učiteljski poziv zna kako je lijepo raditi s djecom
Već tada je školstvo u Sloveniji
bilo na višoj razini – primjeren
tretman, jednosmjenska nastava, petodnevni radni tjedan,
bolje plaćen posao i materijalni status učitelja. No, suprug je
previše tugovao za ludbreškim
krajem, pa se vratio i napustio
prosvjetu. Dolaskom za njim
u Ludbreg 1983. prvo sam pet
mjeseci radila kao službenik u
nekadašnjoj ciglani. A početkom 1984. otišao je kolega Špikić i ja sam uskočila. Moj profil
je uvijek bio jako tražen. I nekad
i danas u školama su predavači
matematike i fizike deficitarni
kadrovi. Tu sam ostala donedavno 1. rujna 2014. i odlaska
u mirovinu. Gotovo cijeli radni
vijek predavala sam samo matematiku, tek zadnjih 6-7 godina
i fiziku.-
Zašto je učiteljski poziv toliko poseban?
-Tko voli ovaj poziv zna kako
je lijepo raditi s djecom, ali je
važna i ljubav prema djeci. Meni
je bilo lijepo svaki dan, na svakom satu. Gledate svakodnevno kako djeca napreduju. Bilo
je trenutaka kad sam bila ljuta
ili tužna zbog odnosa djeteta
prema radu ili učiteljici, roditelja prema učiteljici. Malo je
bilo incidenata, a nastojala sam
ih brzo zaboraviti. Uvijek sam
uspjela dobro utjecati na učenike, roditelje. Razgovor je uvijek
najbolji lijek.-
Smatra da učiteljska struka
danas zaslužuje bolji status.
-Nekad je taj poziv bio cjenjeniji. Imamo jako odgovornu ulogu
u društvu, obrazovnu i odgojnu.
Posao je potplaćen. A redovito
se morate educirati. Uvijek sam
se trudila biti u korak s novim
tehnologijama, informatizacijom. Primjerice, uključila sam
se u edukaciju za ECDL, zamolila sam mlađe kolege za pomoć.
Pa kad je krenulo s e-imenikom
i e-dnevnikom nisam imala
problema.-
Što vas je najviše usrećilo u
karijeri?
-Kada s nadarenom djecom
nešto postignete, a vaš zajednički trud donese rezultate.
Usrećila su me djeca s kojom
sam radila na dodatnoj nastavi
jer su postigla lijepe rezultate
na županijskim, regionalnim
i državnim natjecanjima. Za
matematiku morate imati smisao, a to je kada vidite da netko
lakše zaključuje, brže određuje
postupak rješavanja zadatka.
No, nije dovoljno biti nadaren i
talent ne može doći do izražaja
ako iza toga ne stoji vježbanje i
trud, uspjeh tada izostaje. Matematika nije zaokružiti A, B ili
C odgovor nego provesti postupak. Usrećilo bi me ako bi djeca na kraju sata rekla: 'Kaj već
je zvonilo? ili: sad bih najradije
još jedan sat matematike'. Znači
da ih interesira. Lijepo mi je kad
sretnem bivšeg đaka kojeg pamNada Novota, učiteljica matematike i fizike u mirovini
tim po problemu, a on priđe, pozdravi. Takvi se
češće jave nego
drugi. Nekima
se i ja obratim
jer misle da ih
Točno prije 20 godina UNICEF, svjetska organizacija koja je osnovana
nisam
prepood strane UN-a s ciljem poboljšanje kvalitete života djece i mladeži, proznala. Onda se
glasila je 5. listopada Svjetskim danom učitelja. U današnje vrijeme taj se
začude.dan obilježava u stotinjak država. Prigoda je da se tada učiteljima zahvali
Nastavit će
se baviti svojim
na trudu i nastojanju da djecu obrazuju i odgoje kako bi što lakše i prije
hobijima.
stala na 'svoje noge', bila manji teret roditeljima, a što korisnija zajednici.
-Unatoč obU Hrvatskoj se Dan učitelja obilježava pomalo sramežljivo i vrlo skromno.
vezama
cijeli
Učitelji na svoj dan imaju redovitu nastavu, a oni koji su bolje sindikalno
život pjevam u
organizirani tek navečer odu autobusom u kazalište. Za druženje nemaju
zborovima. To
vremena jer drugi dan opet moraju u učionice, na svoja radna mjesta.
mi čini veliko
Čini se da društvo premalo cijeni naporan rad i trud učitelja koji se suozadovoljst vo.
čavaju
s mnoštvom problema. Od potplaćenosti, te ukidanja ili smanjenja
Pjevam od pematerijalnih
i drugih prava, pa raznih reformi koje ih polako pretvaraju u
tog
osnovne,
administrativce zbog čega imaju sve manje vremena za rad s djecom, do
kroz gimnaziju,
pritisaka zbog prevelikih očekivanja roditelja i nerazumijevanja javnosti.
mali je bio preUčitelji su pravi 'čuvari djetinjstva'. Krasi ih strpljivost, razumijevanje, nekid tijekom studija, pa opet u
presušna energija, predanost, ljubav prema djeci. Oni su stupovi društva jer
Zagorju, u Slosu zaslužni za uspjeh djece u školi i životu, većinu vremena provode s djecom
veniji i u Ludkojoj pomažu oblikovati karakter, uče ih raznim znanjima i vještinama, odgabregu. Tu pjejaju da postanu samostalni. Oni dobro poznaju vrline i mane, njihovu snagu
vam i u župnom
i slabosti, njihove potencijale, talente i probleme svakog djeteta u razredu.
zboru i u 'Podravini'. Antun
i ja imamo troje
djece koji imaju
svoje
obitelji.
Tako imam sedam unuka, sve
dečki, s kojima se bavim koliko
Dragica Kancijan Ludbreg pa
me oni trebaju. U Ludbregu su
Suvenirom lepoglavske čipsam od tada pa sve do 1993. gopetorica, a dvojica unuka u Zake u vidu jastučića s drvenim
dine radila u ludbreškoj školi.
grebu gdje je obitelj najmlađeg
batićima nagrađena je umirovIstina vozila sam se biciklom u
sina. Dolaze k meni najviše dok
ljena učiteljica glazbene kultuPŠ Sveti Đurđ kako bi četvrtim
su ferije i vikendom. Uvijek se
re Marija Miličević iz Selnika
razredima predavala glazbeni.
skupimo za Božić i rođendane.
te još 80 osoba, pretežito žena,
Te 1993. godine dograđena je
Snaha je napravila kalendar s
koje su svoju mirovinu stekle
zgrada područne škole u Svenjihovim slikama da nas podradeći u obrazovnim ustanotom Đurđu i škola se ponovno
sjeća na rođendane. Hobi mi
vama. Njima je za dugogodišosamostalila. Od tada cijelo
je i enigmatika, što teži zadaci
nji nesebični rad, predanost i
vrijeme do umirovljenja ostato bolje, a rado čitam. Kuhati
doprinos obrazovanju brojnih
jem djelatnica te škole – rekla
osobito ne volim, ali obožavam
naraštaja uručena i zahvalnica
je Marija.
raditi štrukle.Varaždinske županije. PovoKako bi popunila satnicu,
dom Dana učitelja, na primaNada poručuje mlađim koMarija je predavala i niz drugih
nju u županijskoj palači u Valegama:
predmeta: tehničku kulturu,
raždinu, zahvalnice je predao
-Nek budu strpljivi u radu
domaćinstvo, povijest, zemljodožupan Alen Kišić.
s djecom, da dopuste da se rapis, hrvatski jezik i prirodu.
Marija je rođena Selničarka,
zvije ljubav prema djeci i radu
-Da ponovno biram zanimaa krajem je prošle godine, nakolko je god moguće, da šire
nje najvjerojatnije bih ponovno
kon 42 godine staža u prosvjepozitivne emocije. Bez toga je
izabrala učiteljsko zanimanje.
ti, otišla u zasluženu mirovinu.
jako teško raditi. I nek shvaMožda ne baš glazbenu kulCijeli svoj radni vijek provela je
te da pred sobom imaju ljude,
turu nego hrvatski jezik jer na
na ludbreškom području radeći
bez obzira kako god bili mali.
glazbenom osim što moraš po
na dvije osnovne škole.
Mladima koji bi u prosvjetu
6 sati dnevno govoriti moraš i
-Počela sam raditi 1972.
savjetujem da ako ne osjećaju
pjevati, a i školovanje duže tragodine u staroj školi u Svetom
potrebu rada s djecom i ljuje jer nekad nije bilo osnovnih
Đurđu u kojoj je sada smještena
bav prema djeci neka zaobiđu
glazbenih škola pa sam prije
općina, liječnik, zubar, ljekarna
učiteljsku struku. Bez toga se
upisa u srednju morala pohai pošta. Već nakon tri godine
s djecom ne može raditi, to je
đati dva pripremna razreda.
OŠ Sveti Đurđ pripojena je OŠ
onda mučenje.-
I to su bili moji učitelji
Učiteljica, svemu unatoč
Nada obožava raditi štrukle
N A Š I U Č I TEL J I
31. listopada 2014.
Tomica Letina, umirovljeni
učitelj tjelesne kulture
Nakon više od 40 godina
rada u školi, učitelj tjelesne kulture Tomica Letina u mirovini
je od 1. rujna. Spiritus movens
ludbreškog sporta zaslužio je
odmor.
-Uživam u prvim danima
umirovljenja, nikad mi nije bilo
ljepše. Bit će vremena da pogledam utakmice naših košarkaša.
Košarka mi je najdraža, fenomenalna kombinatorika, užitak za gledati. Često sam noću
uživo pratio prijenose NBA utakmica. I možete sami vježbati,
slobodna bacanja, šut, dribling,
ona je kraljica igara. Sigurno ću
i na utakmice rukometaša, a i
posjećivati školska natjecanja. I
budem se još više posvetio hobijima. Samo da je zdravlja – kaže
Tomica s kojim biste o sportu i
školi mogli pričati danima.
Kaže da su se u njegovom
'fahu' najviše popravili uvjeti.
-Počeo sam raditi 1970. u OŠ
Martijanec na staroj lokaciji.
Za Ludbreg sam dao maksimum od sebe
Bila su samo zemljana igrališta,
koševi na stablima, pomagala
i rekviziti oskudni. Nakon godinu dana pređem u Ludbreg i
opet isto – tereni bez asfaltne
podloge, malo sprava, bez dvorane. Odmah sam otišao u vojsku i vratio se u svibnju 1973. i
od tada sam stalno u školi. Tu
je već radila kolegica Francika
Schubert, jako veliki entuzijast.
Svaku bismo jesen čupali travu s
igrališta da bi lopta pravilno odskakala. I onda je počelo. Škola
je 1975. dobila malu dvoranu, a
iste godine zahvaljujući ondašnjim vlastima, najzaslužniji je
bio Uglješa Špikić, počeli smo
graditi vanjske terene. Sve što
smo mogli napravili smo sami,
valjda 90 posto građevinskih
radova, pomagala, sprava, sami
iscrtali terene. To iskustvo koristili smo nedavno, jer bi Crtorad
uzeo 23.000 kuna da obilježi
igrališta, a mi smo imali trošak
tek 2 tisuće. Ludbreg ima sada
Tomica Letina, učitelj tjelesne kulture u mirovini
dvije dvorane, uređene vanjske
terene, sve što je potrebno za
kvalitetnu nastavu iz tjelesnog.-
Smatra da djeca nedovoljno
koriste tu blagodat.
Oni s djecom prolaze sve ljepote i teškoće djetinjstva i odrastanja. Oni su
puno više od odgajatelja i edukatora. Zato je njihov poziv toliko poseban i
vrijedan. Najveća plaća učiteljima je uspjeh i napredovanje njihovih đaka, a
rezultate svog rada dožive desetak godina kasnije. Veliko je zadovoljstvo kada
ih bivši učenici prepoznaju na ulici i kažu: -Učitelju, da nije bilo vas ja bih
sada kopao po kantama.' Ili jednostavno: -To je bio moj učitelj! Uvjereni smo
da svako od nas pamti ili čuva uspomene na barem jednu učiteljicu ili učitelja.
Onaj tko misli da je lako biti učitelj te da ima sposobnosti za uspješan rad
s nadolazećim generacijama djece može nakon srednje škole upisati učiteljski
fakultet. Najbliži nama je Odsjek u Čakovcu zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. Nakon 5 godina studiranja u zvanje magistar obrazovanja i zaposlenja
doznat će zašto kod kuće u radnoj sobi učitelja svjetlo gori duboko u noć.
Naime, osim direktnog rada u nastavi tu je planiranje, korelacijsko povezivanje sadržaja u više predmeta, pisanje priprema, provođenje projekata, uređenje tematskih razrednih i školskih panoa, uvježbavanje priredbi, priprema
učenika za natjecanja, priprema izvanučioničke nastave, organizacija izleta i
ekskurzija, priprema stručnih predavanja za roditelje, rad u učeničkim zadrugama, sudjelovanje na seminarima i stručnim skupovima itd. To je sve ono što
se izvana 'ne vidi', a osim toga učitelji moraju redovito raditi 'na sebi' i individualno se usavršavati jer samo tako mogu odgovoriti na zahtjeve suvremene
djece i novih naraštaja.
Prijam za nedavno umirovljene učitelje ludbreške škole priredio je gradonačelnik Dubravko Bilić. O Anici Đuran pisali smo prije godinu dana, a sada
na susjednim stupcima možete pobliže upoznati Nadu Novotu, Mariju Miličević i Tomicu Letinu.
Dobra strana studija glazbe je
što sam kao studentica proputovala Njemačku, Austriju i
Mađarsku – pojasnila je Marija.
Marija je u školi vodila pjevačke zborove i tamburaške orkestre s kojima je imala nastupe na županijskim smotrama,
na Festivalu kajkavske popevke
u Zlataru te na Dječjem festivalu u Krapini. Tijekom radnog
vijeka pripremila je niz glazbenih točaka za školske priredbe u raznim prigodama. U
školskoj 1973/1974. predavala
je nastavu solfeggia i glasovira
u OGŠ pri POU Dragutin Novak u Ludbregu, a od 1982. pa
do 1993. bila je tajnica KUD-a
Anka Ošpuh.
-Učitelji su stup društva i
zaista žalim što su bačeni na
margine. Administrativnih poslova ima sve više, svima je u
prosvjeti teško, a najteže onima
koji rade na dvije ili čak tri škole. Uspjela sam na vrijeme otići
u mirovinu jer to više nije bilo
moguće izdržati. S kompjuterima sam na 'vi' pa mi je ravnatelj pomogao voditi e-dnevnik
9
-Djeca koju
sam zatekao
u Martijancu
bila su fantastično talentirana za sport,
nismo
imali
nikakve uvjete, a na natjecanjima smo
odnesli
sva
prva mjesta.
Nešto slično
dočekalo me
i u Ludbregu.
Talent
djece
bio je daleko
iznad uvjeta
koje smo imali.
A danas? Kroz
40-ak
godina drastično
su pale fizičke
sposobnosti
djece, a to se
posebno odnosi na cure,
na žensku po-
Marija Miličević, učiteljica glazbene kulture u mirovini
jer čovjek u poznim godinama
to jednostavno ne može. Mozak više ne može prihvaćati
veliku količinu informacija pa
zbog toga čak i televiziju gledam rijetko – tvrdi Marija.
Često je možete vidjeti
u šetnji, susresti u vožnji biciklom ili vidjeti kako uređuje
okoliš kuće. Najradije čuva
unuke Lanu, Frana i Niku, a
naizmjenično posjećuje kćerku Ivanu u Zagrebu te supruga
Ivana i sina Maria koji rade u
Njemačkoj.
Mariji i svim friškim učiteljima-umirovljenicima koje
smo predstavili na ovim stranicama želimo što više poštanskih odrezaka mirovine.
Zaslužili su!
Dražen Vađunec
pulaciju. Premala je satnica tjelesnog, na satu djeca vježbaju
15-ak minuta. U srednjoj imaju
dupli sat jedan dan, a ostatak
tjedna ništa. Nekad se pješice
išlo u školu, a danas autobusi
i roditelji autom djecu dovoze
praktički pred učionicu. Djeca
su puna obveza, u školi su od
jutra do 3, pa dođu doma i odmah za računalo. Dnevno sjede
10 sati, a srce i imunitet slabe.
Umjesto da odu u neki klub i
treniraju. Badava glavu puniti znanjem ako tijelo ne može
podnijeti. Čim sam se zaposlio
u školi iz općine su odmah tražili od mene da odaberem gdje
ću biti trener, nije bilo hoćeš
li to, naravno, kao volonter. I
tako sam idućih 20 godina bio
rukometni trener, a kasnije u
košarci. Zajednici je bilo važno
da djeci omogući bavljenje sportom. Djecu sam usmjeravao u
klubove. Nažalost, danas je velik broj djece koja su sportski
neaktivna, a u školskom klubu
manje-više ista djeca igraju sve
sportove mada imamo uvjete
kao malo tko.-
Smatra da sustav ne pomaže ni sportu niti učiteljskom
pozivu.
-Slabo se ulaže i nedovoljno
potiče obrazovanje za učiteljski
poziv. Ovaj poziv je nedovoljno plaćen, pa se mladi koji su i
najbolji kadrovi školuju za bolje
plaćena zanimanja. Norveška,
primjerice, materijalno stimulira najbolje ljude da uđu u prosvjetu. Tko dođe na moje radno
mjesto u školi morao bi tamo
ostati do mirovine. Ljudi izlaze
s Kineziološkog fakulteta i moraju za tisuću-dvije raditi u teretanama, rekreaciju, tečajeve,
jer ne mogu svi u škole. Završio
sam PA u Čakovcu. Kad sam se
zaposlio uopće nije bilo učitelja
tjelesnog, a da popunim satnicu
radio sam i u područnoj školi u
Slokovcu. Trebalo bi povećati
fond sati tjelesnog da se zaposli
više učitelja, ali država to neće
plaćati.-
Što je bilo najljepše?
-Najveća vrijednost mog zanimanja je što vas mnogi kad se
danas sretnemo pozdrave i razgovaramo o školskim danima.
U pravilu su svi postali kvalitetni ljudi. Druga stvar je kak su
se kolege iz većih gradova čudili
rezultatima učenika iz malog
Ludbrega za kojeg nisu ni znali
gdje je. Bila je to velika promo-
cija Ludbrega. Možda i ovo - kao
učitelj škole plivanja pomogao
sam da je oko tisuću djece naučilo plivati, mnoga nikad ne bi
proplivala da nije bilo te škole.-
Uvijek u pokretu
Fotografiji, velikom hobiju
sada će se još više posvetiti.
-Prvi foto-aparat kupio sam
još kao srednjoškolac. Nove tehnologije omogućuju da se time
bavite više i puno lakše nego
prije. I video-kameru sam imao
među prvim Ludbrežanima.
Snimam po gradu, školske priredbe i natjecanja. To je dokumentacija s tisućama podataka
i dokumenata, koju sam predao
ravnateljici škole. Da nisam to
snimao i obradio vjerojatno nikad ne bi bilo sačuvano. Na internetu objavljujem fotografije
Ludbrega, stari Ludbreg i kak se
grad s godinama mijenja. Grad
se na taj način može fantastično prezentirati. Fotografije vide
ljudi koji nisu nikad bili tu, ali i
oni rodom iz Ludbrega koji desetljećima žive drugdje. Imam
oko 220.000 pregleda.-
Unatoč godinama, ponekoj
ozljedi i dalje je fizički aktivan.
-'Vozim' sobni bicikl, a ljudi
znaju da po gradu uvijek vozim
bicikl, mnogi misle da uopće
nemam auto. Zdravo je trčanje,
ali ako čak vas muči tetiva kak
mene onda uzmite bicikl. A i
pola sata šetnje jako je zdravo.
Inače, zvali su me iz jednog kluba da budem trener djeci. Ne,
dosta je bilo, vrijeme je za mlađe. Dal sam maksimum sebe
zajednici i Ludbregu. I jako se
trudio svih ovih godina – kaže
Tomica.
Uostalom, za svoj rad i rezultate primio je brojna priznanja,
od lokalne do državne razine.
10
S A S V I H ST R A N A
31. listopada 2014.
Kako i dolikuje karneval je započeo povorkom
Karnevalske skupine na Trgu su i zaplesale
Jesenski karneval Klopotec
Odlični rezultati i prvo mjesto na tablici nogometaša Podravine privukli su na stadion
mnogo gledatelja. Možda je to
razlog što ih je na trgu, gdje se
već petu godinu zaredom održavao tradicionalni jesenski
karneval Klopotec, bilo izuzetno malo.
-Ludbrežani se tradicionalno
slabo odazivaju na događaje koji
se odvijaju na trgu, a imalo se
što za vidjeti jer pristiglo nam
je 15-ak maskiranih skupina iz:
Ptuja, Rakovice, Šabca, Banje
Koviljače, Raba, Rijeke, Ivanca,
Dragoslavca, Cestice, Ivanca,
Kutine, Ivanić Grada i Sračinca – rekao je predsjednik Črnog
mačka Stanko Žnidarić.
Stanko je za zasluge u razvoju karnevalizma nagrađen
medaljom koju mu je predao
potpredsjednik FECC-a (Europskog udruženja karnevalskih gradova) Branko Brumen.
Medalju je primila i zamjenica
gradonačelnika Vera Jadanić jer
Grad Ludbreg je unatoč teškoj
financijskoj situaciji podržao
ovu manifestaciju ne želeći da
se tradicija prekine. Uz financijsku podršku Grada, glavni
organizator udruga Črni maček
ludbreški uspjela je osigurati
donacije dvadesetak sponzora
prvenstveno fizičkih osoba.
Tako je glavnu tombolsku
nagradu skuter Spider X3 osigurao trgovački obrt Auto Toni.
Već po običaju mnogo je poslova na sebe preuzela i Udruga za
sport i rekreaciju Gornji grad
koja je između ostalog pekla
kestene u svojim kotlovima nakon što se glavna 'kestenjara' na
struju pokvarila. Naravno bila
je tu prisutno i gljivarsko društvo Vuzmek koje je posjetiteljima nudilo degustaciju ukiseljenih gljiva.
Voditelji karnevala bili su
Goga, Capa i Nano. Prša je događanja na ludbreškom trgu
iskoristio za snimanje spota za
svoju pjesmu Idemo na Cubu za
što se kasnije odužio pjevajući
maskiranim karnevalskim grupama.
-Uvijek rado dolazimo u Ludbreg jer smo ovdje najsrdačnije
primljeni. Iz Ptuja je došlo čak
pet karnevalskih skupina i svi se
dobro zabavljaju, plešu s drugima, pjevaju i druže se. Atmosferu su najviše podgrijavali naši
prinčevi karnevala Zoki Matevž
II i Gašper I – rekao je Janko
Levanić, vidno zadovoljan količinom fotografskih motiva,
fotoreporter gostiju iz Slovenije.
Ludbreški Klopotec bio je
završni karneval ove karnevalske sezone, a već 11. studenog
započinje nova karnevalska
sezona. Završnica će opet biti
prve listopadske subote u Ludbregu. Vidimo se! D. Vađunec
Izviđači na
Sjevernom Velebitu
Ludbreški izviđači programom upoznavanja domovine
do kraja osnovnog obrazovanja
posjete i upoznaju svih osam
nacionalnih parkova i barem
polovicu parkova prirode Hrvatske. Nakon što su izviđački
voditelji krajem ljeta boravili u
Nacionalnom parku Mljet, 4.
listopada ponovo su krenuli na
put - odredište Nacionalni park
Sjeverni Velebit. O samom putovanju više nam je rekao Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. - Najprije
smo posjetili Utočište za medvjede u Kuterevu, spašene nakon nezgoda ili krivolova, a koji
borave na otvorenom prostoru.
Upoznali smo se s voditeljima,
volonterima i dakako medvjedima, kupili nešto suvenira i na
taj način donirali rad Utočišta
te dogovorili buduću suradnju.
Na Velebitu - Zavižanu razgledali smo Velebitski botanički
vrt, na trenutak između oblaka
vidjeli more i otoke na suncu da
bi se kružnom šetnjom popeli
na vrh Velika kosa (1622 m) i
završili u gustom oblaku. Vratili smo se sljedeći planinarske
markacije i slušajući zvona krava koje pasu na pašnjaku uz
cestu.- U povratku s Velebita
odmorili su se a neki i kratko
okupali na gradskoj plaži u Svetom Jurju kod Senja i tako se za
ovu godinu pozdravili s morem.
Izviđački program uključuje upoznavanje domovine
Nakon naporne šetnje valja i predahnuti
Maskirani mališani iz Smjehuljice
Predstavnici Grada, FECC-a i ludbreške udruge
Ludbreške mažoretkinje brončane na
Europskom prvenstvu
Ludbreške mažoretkinje su od 3. do 5. listopada, u sastavu Hrvatske reprezentacije sudjelovale na Europskom prvenstvu mažoreta u Slavonskom
Brodu. Djevojke su u jakoj konkurenciji od 13 zemalja Europe osvojile 3.
mjesto za hrvatsku reprezentaciju što potvrđuje njihovu kvalitetu, kvalitetan rad u udruzi, i vrhunski rad trenera Tihomira Bendelje. O boravku na
prvenstvu ponosno nam je ispričala Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja.
– Izuzetno sam zadovoljna postignutim rezultatom kao i djevojčice i
trener. Uložili smo puno truda, tijekom cijelog ljeta radili smo intenzivno
i naporno. Djevojčice su imale laganu tremu, no nije im smetala da ostvare
uspjeh. Ispred nas bile su predstavnice Češke i Nizozemske. Naši pokreti i
težina bili su daleko zahtjevniji no njih je ispred nas nametnula masovnost.
Što je veća grupa, veći su bodovi, tako da se nadamo da će i nas u toj skupini
biti više od deset. Suci su odradili dobar posao, realno i pravedno. Vjerujem
kako je ovo dobar pokazatelj onoga što nas za Uskrs očekuje u Italiji. Hvala
Gradu Ludbregu koji nam je financijski pomogao u odlasku na prvenstvo.
- U paradnoj grupi mlađih juniora natjecalo se njih 13: Josipa Kristanović, Dejana Ročkar, Matilda Hrastić, Leona Bukovčan, Leona Lovrenčić, Izabela Vađunec, Tena Pavlović, Martina Zlatar, Veronika Kirić, Karla Ciler,
Marija Kirić, Aleksandra Kučeković i Ema Pokos.
I s ovog prvenstva stigli s medaljama oko vrata
S A S V I H ST R A N A
31. listopada 2014.
Radionica izrade čipki
Žene iz Centra svijeta
Prvog listopadskog petka u
okviru programa Ludbreg petkom, u Bakinoj hiži u Gundulićevoj 23, održana je prezentacija i
radionica izrade lepoglavske čipke. Zainteresirane žene koje dio
kulturne baštine žele otrgnuti iz
zaborava mogle su vidjeti kako se
radi najteža hrvatska čipka. Radionica je provedena u vremenu od
16 do 18 sati.
-Čipke se rade od pamučnog
ili lanenog konca u bijeloj ili bež
boji. Ornamentiku čine geometrijski te stilizirani cvjetni i
životinjski motivi: ruže i ružini
listovi, cvjetići s listićima, frkači,
kifleki, grozdeki, djetelina, lav,
leptir, ptice i dr. Prvenstveno se
izrađuju tabletići okruglog, ovalnog i pravokutnog oblika različitih veličina pomoću valjkastog
tvrdog jastuka 'dedeka' na kojem
se iglicama pričvršćuje predložak. Preko nacrtanog predloška
preplitanjem konca pomoću parnog broja drvenih batića radi se
čipka koja reljefno ističe konture
pojedinog motiva. To se postiže
kombinacijom gustog i rijetkog
pletiva koncem koji ima oznaku
debljine od 200 do 700. Što je
broj veći, konac je tanji – rekla
je Karmen Šoštarić, upraviteljica
Zadruge.
Svaka čipka ima certifikat, a
Brojne žene odazvale su se na ovu veoma zanimljivu radionicu
one jednostavne rade se sa šest
pari batića dok se za najsloženije
barokne čipke koriste čak 34 para
batića.
-Najskuplje čipke rade se tehnikom koja je zaštićena i za njih
je potrebno šest mjeseci rada po
šest do osam sati dnevno. Čipka se radi s 'krive strane' i 'prava
strana' se vidi tek kada se izvade
iglice te kad se čipka skine s 'dedeka'. Izvan Lepoglave smijemo
Poslije radionice otvorena je i prigodna izložba
Uz Međunarodni dan starijih
osoba
U svijetu se Međunarodni dan
starijih osoba obilježava 1. listopada od 1990. godine kada su Ujedinjeni narodi usvojili dokument
da bi se naglasili važnost osiguravanja i prilagodbe životne sredine
potrebama i sposobnostima ljudima treće životne dobi. U našem su
Ludbregu odmah, i među rijetkima u Hrvatskoj, redovito uz taj datum priredili prigodni program. I
zato je prigodni program uz Međunarodni dan starijih danas već
lijepa tradicija. Ovoga puta program je priređen u velikoj dvorani
Pučkog otvorenog učilišta.
-Znate da su veliki radovi na
uređenju prostora za srednju školu
koja bude u istočnoj zgradi dvorca
gdje smo i mi, pa određeno vrijeme ne možemo koristiti prostorije za svoje aktivnosti dok radovi
ne završe. No, prostor bude nam
ostao, samo budemo dobili zasebni ulaz, sanitarni čvor. I dalje bude
tu mali ured, te sala za okupljanje i
društvene aktivnosti. Nek se članstvo još malo strpi dok naše nove
prostorije ne budu spremne. Bit će
to prigoda da se uvedu radionice
i neki drugi sadržaji – rekla nam
je Katarina Sačer, predsjednica
Udruge umirovljenika Ludbreg.
Lijepe li simbolike – prvi susjedi starijima u zgradi bit će i mladi,
srednjoškolci. Upravo su mladi bili
prezentirati izradu 'stazica' koje
isto tako mogu izgledati odlično
ovisno o kreativnosti žena koje si
same mogu nacrtati predložak –
pojasnila je Karmen.
Mentorice na radionici
su bile Josipa Rudec i Bara Bačak,
a naše 'učenice' Katica Zvonarek,
Irena Perić, Ksenija Mihin i Marina Jagić.
-Rukotvorine radim još od
osnovne škole, a dosad sam radila sve živo od štrikanja, heklanja,
bečkog veza pa sve do Vilerovih
goblena. Međutim, lepoglavska
čipka je 'zakon' i puno je teža za
raditi od paške koja se radi iglom.
Dužna sam usavršiti čipku zbog
svog pokojnog muža koji me vozio u Lepoglavu gdje sam već ranije usvojila osnove rada – rekla je
Katica Zvonarek.
Nakon radionice otvorena je
izložba na kojoj su osim lepoglavskih čipki bili izloženi i heklani
radovi članica udruge Žene iz
Centra svijeta. Svoje rukotvorine
izložile su: Katica Zvonarek, Su-
zana Cerovečki, Đurđa Novak,
Jadranka Draganić, Biserka Kutnjak i Božica Ranilović. Izložbu
je otvorila zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić koja je tom
prigodom rekla: 'Novcem se može
kupiti gotovo sve, ali ne i blago
Bakine hiže jer blago ove kuće je
neprocjenjivo. Jedino što može
spasiti čovjeka je suradnja i zato
pozdravljam suradnju ludbreških
i lepoglavskih žena'. U glazbenom
dijelu otvorenja izložbe na flauti
je svirala Marta Mihin.
Izložba je organizirana kao
poklon Žena iz Centra svijeta
građanima Ludbrega povodom
Međunarodnog dana starijih osoba. Ludbreške čuvarice kulturne
baštine ove su godine provodile
projekt 'Igla i konac' u kojeg su
uključile čak i djecu ludbreških
dječjih vrtića koja su učila šivati
gumbe lutkama na mjestu očiju.
-Uredile smo i sve prostorije
Bakine hiže pa čak i podrum u
kojem su izloženi predmeti koji
su nekad bili izloženi u prizemlju.
11
Spriječeno izumiranje
Poslije svjetski znanih paških
i hvarskih čipki, lepoglavska čipka je svakako najpoznatija i najcjenjenija hrvatska čipka. Najpoznatija je bila u godinama s kraja
19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, a
onda je zapostavljena. Nakon što
joj je donedavno prijetilo potpuno izumiranje, lepoglavska čipka
je prije desetak godina doživjela
novi procvat. Naime, 2003. podno Ivanščice u ludbreškom gradu
prijatelju, Lepoglavi, osnovana
je Zadruga lepoglavske čipke.
Zadruga trenutno broji 78 članica, prvenstveno starijih žena.
Vrijedne ruke žena koje izradom
čipki upotpunjuju svoje slobodno vrijeme, a istovremeno i zarađuju za život oživjele su čipku
koja se zbog iznimne etnografske
vrijednosti od 2009. godine nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene
nematerijalne baštine, a posjeduje i oznaku izvorno hrvatsko.
Čipka se radi na specifičan način s batićima, a česti naručitelj
je ured predsjednika Republike
koji čipku poklanja prilikom diplomatskim susreta s drugim državnicima. Cijena najskuplje čipke promjera 56 cm pod nazivom
'Dubravka1' je 10.400,00 kuna.
Lepoglavska čipka ima i svoj suvenir u vidu jastučića s drvenim
batićima.
Kupile smo novu plinsku peć za
centralno grijanje jer je stara bila
pri kraju i previše je trošila. Za
sljedeću godinu već imamo razrađen projekt pod nazivom 'Čarolija niti' koji moramo predati
Gradu Ludbregu kako bi mogle
osigurati sredstva za sufinanciranje izvedbe tog projekta – rekla je
Franciska Shubert, predsjednica
udruge i glavni pokretačica svih
aktivnosti u Bakinoj hiži i Dedekovom dvoru.
Dražen Vađunec
Godine su samo brojka…
ti koji su izveli prigodni program
za svoje žitelje treće životne dobi.
-Lijepo je vidjeti da mladi priređuju program, da starijima poklanjaju dio vremena i svog truda,
a mlađi moramo misliti da uvijek
čuvamo i održavamo ono što su
stariji sagradili, napravili. To je na
tragu projekata kojeg je za svoje žitelje treće životne dobi pokrenuo
Grad. Projekt međugeneracijske
suradnje baš je i zamišljen da mladi pomažu starijima, da jedni druge ne zaboravljamo, da u Ludbregu
živi i razvija se međugeneracijska
solidarnost kroz budući Međugeneracijski centar. Pozivali smo
mlađe osobe da se jave, pa da kao
volonteri budućeg centra pomažu
starijima. Novi budući prostor bit
će lijepo uređen i puno primjereniji za razne aktivnosti, prostor
gdje će se provoditi standardizirani programi za suživot generacija,
te za cjeloživotno učenje - poručio
je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Među posjetiteljima programa su bili osobe treće, zatim oni
srednje životne dobi, pa i najmlađi.
Glasnim i čestim pljeskom nagradili su mlade izvođače. Smiješak
i poneku suzu-radosnicu publike
izmamili su ples i recitacije malih
polaznika gradskog vrtića 'Radost'.
Prikazana je video-prezentacija
likovnih djela mališana. A KUD
Anka Ošpuh nastupio je s većinom
svojih sekcija. Pjevale su Pajdašice,
nastupili su ritmička skupina Harlekini, pa dječja folklorna skupina
srednjeg uzrasta KUD-a, kao i veliki folklorni ansambl KUD-a. Dakako, uz pratnju tamburaša. Čak je
i predsjednik KUD-a bio voditelj
programa, ali to je redovita pojava.
-Da, svake godine vodim program za Međunarodni dan starijih. Mlađi se moramo njima odu-
žiti za sve što su učinili za nas, jer
i mi ćemo jednog dana zaći u te
godine. Ne treba starijima podizati svijest o njihovim teškoćama i
potrebama, već je važnije da se razvija svijest kod mladih kako treba
stvoriti pozitivni stav i promišljanje potrebi vođenja brige za starije, kako najbolje iskoristiti njihovo
iskustvo i potencijale, uključiti ih
u aktivnosti prema njihovim mogućnostima. Razvojem takve svijesti mlađi zapravo i sebi osiguravaju
mirniju, sretniju i sigurniju starost – rekao je Aleksandar Horvat,
voditelj programa i predsjednik
KUD-a koji je starijima na kraju
pročitao i vlastitu pjesmu.
Lijep i zanimljiv program završen je i atraktivnom točkom
- modnom revijom na kojoj su
Katarina, Sofija, Danica, Đurđa i
Nada pokazale 'kako se danas nosi
treća životna dob'.
Instrumenti KUD-u
Predsjednica Udruge umirovljenika Katarina Sačer je
poručila:
-Lijepo je kad drugi rade
program za vas, pa zahvaljujem mališanima iz vrtića Radost i njihovim voditeljicama
na suradnji, te ostalima koji
su sudjelovali u tako lijepom
programu. Dakako, i KUD-u
što su nam i ove godine izveli
program. Mi će im za uzvrat
darovati naše instrumente,
nažalost, sve nas je manje i u
udruzi više nema članova koji
se bave sviranjem, a KUD-ovcima budu instrumenti možda koristili i u svakom slučaju
budu najbolje brinuli o njima.
Zahvalu upućujem i Gradu
Ludbregu na brizi i razumijevanju za svoje građane treće
životne dobi.
Na kraju bih htjela poručiti: 'Mladi - borite se i učite
jer život je pred vama, a put
kojim kročite i drvom pod kojim sjedite netko je napravio,
posadio, pa ne zaboravite na
njih. Stariji – nije samo važno
koliko nam je dug, nego i koliko nam je i dobar život. Jer
godine su samo brojka, a mi
nismo brojke…
12
K U LT U R A
31. listopada 2014.
Ludbreška glazbena tradicija
135 godina od početka
zborske glazbe
Iz povijesti zborskog
pjevanja
Ludbreški pjevački zbor osnovao
je Antun Ferzić 1879. godine,
isključivo od pjevača. Godine 1903.
zbor preuzima Ljudevit Vrančić,
Ludbrežanin zaslužan za osnivanje
ili rad većine gradskih udruga, ali
službeno nije registriran. Potom
1908. Julije Bozeti osniva Pjevačko
društvo Podravina, a i dalje mu
pomaže Vrančić. Dolaskom u
ludbrešku školu orguljaša Nikole
Miškulina koji je tu zasnovao
obitelj i ostao do 1945. u rad zbora
uključuju se i žene. Zanimljivo,
zbor se održao tijekom oba
svjetska rata. No, ipak je raspušten
1961. godine sve do 1974. kada se
ponovo rađa u sklopu kulturnoumjetničkog društva. Pjevački zbor
(ženski) vodio je Ivan Bontek, a od
1980. do 1988. zborovođa je Antun
Kranjčec. Ženski pjevački zbor
prestao je tada radom, ali ubrzo
odnosno 1990. godine nastaje
kao samostalna udruga MPZ
Podravina koja djeluje i danas. U
tom razdoblju zbor su vodili: Ivan
Bontek, Antun Kranjčec, Budimir
Mucko, Ivan Mežnarić, Rozika
Othman, Branko Krušec i Silvija
Novak. Zbor danas vodi Jasmina
Malek Križanec.
Uz središnju temu posvećenu
ljubavi u razdoblju od 15. listopada do 15. studenoga obilježava se
Mjesec hrvatske knjige. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen
Kerstner bogat program koji će
tijekom mjesec dana biti izveden
započeli su manifestacijom „Čitajmo grofovski“.
U sklopu tog zanimljivog programa kako se nekad družilo s
knjigom, što se čitalo, pokazuju
dvorske dame šetajući parkom.
A grof i grofica otvorenim srcem
vode vas dvorcem kako bi i vi osjetili duh onog vremena i ljubav prema knjizi.
- Obučeni po tadašnjoj modi
ponosno vam približavaju svoje druženje s knjigom. Poruka je
jednostavna: ne zaboravimo knjigu, prijateljicu našu, družimo se s
njom, čuvajmo je i pazimo. Kako
je ona nečujna i tiha, čitajmo je na
glas, oživimo je, jer tu je ona samo
za vas. – objašnjava Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske
knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.
Program je ove godine održan
u dvorani Osnovne škole Ludbreg
gdje je djecu animirao i Vid Balog,
a potom su priče slušali i polaznici
Klapa HRM Sveti Juraj
Zahvalnice za dosadašnje voditelje
Mnogo je primjera o Ludbregu kao gradu glazbe. Jedan je i
duga tradicija zborskog pjevanja. Počeci zborskog pjevanja u
Ludbregu sežu u 1879. godinu
kada je osnovan prvi pjevački zbor. Osnivanje Pjevačkog
društva Podravina bilo je 1908.
Zato je sljedbenik Mješoviti pjevački zbor Podravina svečanim
koncertom upriličio obilježavanje 135. obljetnice zborskog
pjevanja u gradu i 105 godina
imena Podravine uz ludbreški
zbor. Nastupio je zbor i njihovi
gosti uz klavirsku pratnju prof.
Danijela Ota, domaći folklorni
ansambl KUD-a Anka Ošpuh i
posebni gosti - momci u bijelim
odorama Hrvatske ratne mornarice, klapa 'Sveti Juraj'.
Bio je to izniman gotovo
dvosatni program.
-Od srca zahvaljujem svim
pjevačima na trudu, te svima
koji su svojim dolaskom proslavili s nama trenutak obilježavanja vrijednih obljetnica. MPZ
Podravina je ovime želio podijeliti ljubav prema glazbi i tradiciji zborskog pjevanja u gradu.
Osim nas, danas djeluju župni
zbor, Trinitas, a i KUD njeguje pjevački izraz. No, sve smo
udruge vezane na početak zborskog pjevanja prije 135 godina.
Jest, svaki od nas ima različiti
repertoar, ali se baš zato dobro nadopunjavamo. Zbor Podravina njeguje glazbeni opus
podravskog kraja svjetovnu i
duhovnu glazbu, s ponosom
možemo reći da smo sačuvali
identitet zborskog pjevanja našeg kraja, a to ćemo činiti i dalje
s puno entuzijazma i ljubavi, te
je prenositi na mlade. Jer volimo
pjesmu, volimo zajedničko pjevanje i druženje.
Zbor broji 25 članova od
Ludbrega do bukovečkog kraja
i Varaždinskih Toplica. Želja je
da nam se pridružuju mladi, a
dobro bi nam došlo više muških
glasova. Zainteresirani se mogu
javili meni ili tajniku i odmah ih
uključujemo u vježbanje – rekla
nam je Ivanka Locaj, predsjednica Zbora.
Hrvatski sabor kulture dodijelio je članovima zbora zlatne,
odnosno srebrne i brončane
plakete za 10, 20 i više od 30
godina aktivnog djelovanja.
Vodstvo zbora se zahvalnicama odužilo dosadašnjim voditeljima, a vrijednu obljetnicu
članovima zbora čestitao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Nakon uvodnog dijela svečanog
koncerta, iza Podravine nastupio je folklor ludbreškog KUDa, a potom i prvi dio nastupa
prave atrakcije.
Naime, po prvi puta u Ludbregu je nastupila jedna dalmatinska klapa. Klapa "Sveti Juraj"
Hrvatske ratne mornarice osnovana je 2001. godine s ciljem
predstavljanja Oružanih snaga
RH. Klapa nastupa na koncertima, angažirana je na protokolarnim zadaćama MORH-a
i državnih institucija, sudjeluju
na kulturnim manifestacijama,
crkvenim događanjima, a dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Klapa se rado
odazvala pozivu iz Ludbrega,
a svojim glasovima i klapskom
izvedbom znanih dalmatinskih
napjeva i ludbrešku su publiku
primorali da im se pridruži pjevanjem.
I za kraj - 'Croatio, iz duše te
ljubim', zajednička izvedba zbora Podravine i klape Sveti Juraj,
na oduševljenje brojne publike.
Čitali grofovski i odali počast ljubavi
ludbreških vrtića. Čitalo se grofovski i u osnovnim školama Veliki
Bukovec te Martijanec. Djeca su
grofu i grofici prenijela i svoje želje.
– Zanimljivo nam je bilo da
nisu tražili igračke, mobitele ili računala. Poželjeli su slikovnice i da
dogodine čitaju zajedno s nama. –
priča E. Kutnjak-Zlatar.
Djelatnici Knjižnice time su
ostvarili cilj, prenijeli su na djecu
želju za čitanjem. No, potaknuli
su brojne i da pišu. Obzirom na
ovogodišnju temu Mjeseca hrvatske knjige, održana je i prigodna
večer poezije pod nazivom „Oda
ljubavi“ na kojoj je čak dvadesetak
pjesnika čitalo svoje pjesme o ljubavi.
Iste večeri u mnogim knjižnicama diljem Hrvatske čitale su
se pjesme posvećene ljubavi, a u
Ludbreg su tim povodom stigli
pjesnici s područja Varaždinske,
Koprivničko-križevačke i Međimurske županije pa čak i iz Slovenije.
Zahvaljujući brojnim programima, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uspijeva
u osnovnom cilju – promicanju
značaja knjige i čitanja, tih temeljnih društvenih vrijednosti.
PRIČE ZA LAKU NOĆ
U STUDENOM
5. studeni – Sven Nordqvist: „Torta za Findusa“
12. studeni – Sven Nordqvist: „Findus se seli“
19. studeni – Jelena Pervan: „Hrkalo“
26. studeni – Anamarija Simčić Paulić: „Pigulica
(priče za velike ljude i malu djecu)“
Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Grad-
Brojni pjesnici na večeri poezije
skoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg).
Uz programe povodom Mjeseca hrvatske knjige, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner provodi i svoje
redovite programe. Priče za laku noć svake srijede posluša petnaestak djece, a ponekad dolaze i djeca iz Varaždina, Koprivnice…. Djecu su tako ponovo naviknuli na slušanje priča, a oni koji priče slušaju od samih početaka,
danas ih i sami čitaju mlađima. Priče se čitaju i štićenicima Obiteljskog doma za starije i nemoćne Smiraj, a svi ti
programi bili bi nezamislivi bez nasmiješenih volontera koji s radošću čekaju nove susrete i projekte.
31. listopada 2014.
KUD Anka Ošpuh
Pjesmom “Dobro mi došel
prijatel” KUD Anka Ošpuh započeo je Večer mora i primorja.
Sigurno pomišljate, pa kakva je
to „morska“ večer bila uz pjesme
na kajkavskom. Osim uvodnog
kajkavskog pozdrava, ostatak
programa mislima je publiku
vodio u južnije krajeve. Kako je
to bila tek prva tematska večer
slobodno možemo reći da su
prošli test, a svečana dvorana
dvorca Batthyany bila je gotovo
premalena da primi brojnu publiku. - Naša neutaživa žeđ za
inovativnošću rezultirala je idejom o tematskim koncertima.
Iskra je zaiskrila u glavi našeg
koreografa Milivoja Dretara,
i nije puno trebalo da se iz te
iskre razvije novi entuzijazam i
more drugih ideja svih članova
KUD-a. – objasnio je Aleksandar Horvat, predsjednik KUDa Anka Ošpuh. Gosti, odnosno
gošće na koncertu bile su članice Pjevačke skupine Sveti Nikola
Tribunj.
- Naoko se ne bi reklo da
postoji veza između Tribunja i
Ludbrega, ali ona je sadržana
u jednoj krasnoj osobi, našoj
voditeljici Ljubici Popov koja je
rođena Ludbrežanka i na čiju
inicijativu smo odlučile sudjelovati u programu "Večer mora
i primorja". Ludbreg sa svojim
krajobrazom sušta je suprotnost
našem Tribunju, okružen zelenilom i plodnim poljima tako da
nam je svakako bilo drago promijeniti malo ambijent i upoznati bolje rodni kraj naše Ljube. – ispričala je Anđelka Cvita,
predsjednica Ženske pjevačke
skupine "Sv.Nikola" Tribunj. Boravak u Ludbregu ostao im je u
lijepom sjećanju, usprkos vremenu koje nas prati.
- Iako nas je malo zateklo vri-
K U LT
LTURA
Upoznajmo Hrvatsku kroz pjesmu i ples
Izložba Čarobni svijet
U sklopu programa otvorena je i izložba mladog fotografa Nikole Hrženjak iz Čakovca.
Izložba podvodnih fotografija
"Čarobni svijet" predstavila je
izbor najzanimljivijih radova
nastalih u dubinama Jadranskog i Crvenog mora. Nikola
Hrženjak fotografijama bilježi
raznolikost života koji se može
naći u tajanstvenim morskim
dubinama. Raznobojna i raznolika bića, prekrasni sprudovi te neizbježni tragovi i
ostaci ljudske civilizacije motivi su njegovih fotografija.
Podvodnom fotografijom Nikola nastoji hrvatskoj javnosti
skrenuti pozornost na ljepote
podmorja Jadrana, promicati ekologiju, očuvanje voda te
pozvati na društvenu odgovornost pri korištenju tih resursa.
Gošće iz Tribunja oduševljene su Ludbregom i domaćinima
jeme jer ipak smo mi naviknute na duga bablja ljeta i sunce,
možemo reći da smo bile zaista
divno primljene i jako smo se
ugodno osjećale u vašem gradu. Što se tiče samog programa
smatram da je odlična ideja da
svake godine svojim stanovni-
Ljubica (Horvat) Popov:
Navikla sam se na život u
Tribunju, ali ovdje sam doma
iako me muž zna pitati pa kako
to, ali tada mi šogorica staje u obranu i objašnjava kako
će dom uvijek biti i tamo gdje
smo odrasli. Moram pohvaliti
i organizatore ovoga događaja, zajedno s našim turističkim
vodičom, Spomenkom Struški.
Moj se Ludbreg pokazao u jednom divnom svjetlu tako da se
ponosna mogu vratiti u Tribunj.
cima predstavite neki hrvatski
kraj te nam je zadovoljstvo i čast
što smo upravo mi nastupile na
prvoj takvoj večeri zastupajući
našu lijepu regiju. Osobno su me
tijekom večeri dojmili članovi
vašega KUD-a dok su izvodili
splitske i korčulanske plesove,
takva lijepa mladost, energija i
prkos mladića i djevojaka s juga
koje su prikazali pokretom, glasom i stasom. Iz svega toga jedino logično je da se veselimo vašem dolasku u Tribunj sljedeće
ljeto i predstavljanju Ludbrega u
našoj maloj općini. – objašnjava
Anđelka.
Domaćini su uistinu svu
energiju usmjerili ka tome da to
bude prava Večer mora i Primorja. Zapjevali su i Pajdaši zajedno
s vokalnim solistom Danijelom
Kolakom. Plesači su izveli „Stare
splitske plesove“ u koreografiji
Branka Šegovića, a koje je uvježbao voditelj Milivoj Dretar. I to
u originalnim nošnjama koje su
u vlasništvu KUD-a.
- Jedna od karakteristika stila
plesanja je elegancija te mekoća
plesnih pokreta i fini, ležerni titraji. Poznata koreografija
izvodi se već desetljećima u neizmijenjenom obliku. Sastoji se
od tri plesa: monfrina, četvorka i šaltin polka. Karakteristike
plesova su elegantnost pokreta,
profinjeno držanje i mekoća koraka u kojima se ogleda utjecaj
zapadnog Mediterana. – rekao
je Aleksandar Horvat.
U drugom nastupu plesači su publiku plesom odveli do
Korčule. Osim poznate moreške, Korčulani su izvodili
i „Korčulanske bale“. Plesovi
vrtajica, kvatro pasi, pritilica i
monfrina dijelovi su ove koreo-
Bit će smijeha
Naši plesači u izvornim nošnjama
Sve popularniji Pajdaši
Brojni listopadski koncerti
Tijekom listopada ludbreška
je publika mogla uživati u brojnim koncertima. Prvog petka u
listopadu u Ludbregu je gostovao ansambl Antiphonus kojeg
čine glazbenici različitih profila
gradeći delikatan repertoar, nje-
13
gujući djela sa samih početaka
europske glazbe, ali i najsuvremenije opuse domaćih i inozemnih
skladatelja. Koncert je održala i
Ludbrežanka Mia Mihalić, učenica četvrtog razreda u Srednjoj
glazbenoj školi Varaždin, smjer
Mia Mihalić svojom izvedbom oduševila publiku
klavir u klasi profesora Šestaka.
– Koncert je bio odličan i uistinu mi je drago što je bio toliko
veliki odaziv. Završni sam razred
srednje škole i planiram upisati Akademiju u Splitu, a potom
obrazovanje nastaviti i negdje
izvan Hrvatske. – otkrila nam je
Mia koja klavir svira od 3. razreda osnovne škole, a i od najranije
dobi pjevala je u zboru.
U Ludbregu ćete ju moći ponovo čuti tijekom svibnja ili lipnja.
Zanimljiv repertoar pripremili su i mladi glazbenici svirajući hrvatske skladatelje. Stefani
Grbić, klavir, Stjeban Habunek,
klavir, Marko Zavišić, klarinet i
Katarina Sobočan, klavir izveli su
djela Berislava Šipuša, Stjepana
Šuleka, Božidara Kunca, Davorina Kempfa, Anđelka Klobučara,
Stjepana Šuleka i Srđana Dedića.
S datumom izlaženja novina za
ovogodišnji Festival kajkavske komedije – Dani Mladena Kerstnera
pristiglo je 16 prijava. Amaterske
družine iz Varaždinske i susjed-
grafije, a pojedinačno se i danas
plešu na Korčuli, otoku bogate
plesne kulture i viteških igara.
Koreografiju je pripremio Tomislav Špac.
- Našim kreatorima programa se uvijek svašta vrzma po
glavi i već vidimo da će tematski koncerti biti naš novi projekt, ali tko zna što će biti tema
iduće godine, možda Večer ravnice i žitnice ili Večer kamena
i slapova a sve s ciljem prezentacije bogate hrvatske kulturne
baštine i kulturnog amaterizma. – zaključio je Aleksandar
Horvat.
Program je završio zajedničkom izvedbom pjesme Croatio
iz duše te ljubim, a rado se pridružila i publika. I tako ostajemo s nestrpljenjem do sljedećeg
upoznavanja Lijepe Naše kroz
pjesmu i ples.
nih nam županija predstavit će
se ludbreškoj publici u razdoblju
od 21. do 23. studenoga. Kulturna
manifestacija „Dani Mladena Kerstnera" ima svoju temeljnu svrhu
promovirati kajkavski humor, a s
ciljem popularizacije lika i djela
ludbreškog književnika Kerstnera. Festival kajkavske komedije u
Ludbregu održava se od 1998. godine kada se prvi puta na taj način
obilježila 70-ta obljetnica života
velikog ludbreškog komediografa
Mladena Kerstnera.
Dijanina izložba
U novim prostorijama udruge Lumen, prvog petka u listopadu otvorena
je izložba ludbreške umjetnice Dijane Črepinko. Dijana se predstavila svojom zbirkom umjetničkih radova. Otvorenje izložbe popraćeno je glazbenim programom. Dijana je inače djelatnica Restauratorskog centra Ludbreg
gdje svakodnevno crpi dodatnu inspiraciju za svoja umjetnička ostvarenja.
Ovo je druga izložba u organizaciju udruge Lumen u kratkom vremenu.
N. Dijanošić, I. Novak, I. Dobec i D. Črepinko na otvorenju
14
SP O R T
Županijski
nogometni kup
Tko bi se tome nadao? Sigurni smo da nitko od dobrih poznavatelja nogometnih prilika
u široj okolici nije očekivao četvorku koja se plasirala u polufinale Županijskog nogometnog
kupa ŽNS-a Varaždin i koja će
se u proljeće boriti za ulazak u
finale. Za Ludbreg je važno što
nastavlja kontinuitet i gotovo
svake godine ima svog predstavnika u poluzavršnici, često
puta i u finalu. Ovoga puta bit
će to Sloga iz Slokovca.
Sloga je klub jake i duge nogometne tradicije koji je Ludbregu dao niz odličnih nogometaša i sportskih djelatnika,
a sada ima prigode ostvariti
jedan od najznačajnijih uspjeha
u osam desetljeća dugoj povijesti. Naravno, da se tome malo
tko nadao. Ali, Slokovčani su
potpuno zasluženo dogurali na
korak do kraja. Najprije su tamo
još na startu razmontirali međužupanijskog ligaša iz Selnika
(4:1), poigrali su se s Karlovcem
(5:0), bez većih problema odradili posao s bezopasnim Razvitkom (2:0). Put do polufinala
31. listopada 2014.
završen je krajem listopada na
svom terenu, s 3:1 spustili su na
zemlju Zadrugara iz Hrastovskoga.
Sloga lovi finale
Sloga-Zadrugar
Kao što smo najavili, bila je
to nogometna poslastica. Ostaje nejasno zašto dvoboj nije odigran boljem terminu na oko 25
celzija nego se igralo na kraju
listopada po teškom mokrom
terenu gdje je voda stajala na
više mjesta, povremeno je padala kiša, brojni gledatelji su se
smrzavali, a bilo je i onih koji su
zbog lošeg vremena odustali od
posjeta utakmici. Domaćini su
se bolje snašli u takvim uvjetima, rano su došli do rezultatske
prednosti (2:0), a napadi Zadrugara u nastavku donijeli su
smanjenje, ali pred kraj je Sloga
zapečatila pitanje pobjednika
trećim zgoditkom.
Slogaši opterećeni tankom
širinom klupe uživali su u
uspjehu.
-Bili smo borbeni i agresivni jer protiv takvog protivnika
ne može drugačije. Zabili smo
u pravo vrijeme na početku,
Iako vremenski uvjeti nisu bili idealni igra je bila borbena
Sloga ima prigode ostvariti jedan od najznačajnijih uspjeha u svojoj dugoj povijesti
pa smo se po dogovoru povukli i čekali da se otvore kontre.
Znali smo da imaju problema s
izostancima obrambenih igrača i to smo znali iskoristiti. Ne
mogu se oteti dojmu da su gosti
bili previše samouvjereni, kao
da su nas dobili prije nego smo
odigrali – kaže nam Mario Piškor, strateg Sloge.
Činjenica je da je Zadrugar bio favoriti četvrt-finala,
ali već i cijelog kupa nakon ispadanja Podravine još usred
ljeta, a kasnije i ostalih smo
smatrali kandidatima za završnicu, primjerice, Gojanec,
Zelengaj,
Jalžabet,
Marof.
Ispali su svi međužupanijski
ligaši saveza, osim jednog - Zadrugara. Momci iz Hrastovskoga već su igrali dva finala. Osim
iskustva i kvaliteta momčadi
je takva da su mnogi s pravom
'zadrugare' već vidjeli u finalu,
te da će konačno osvojiti pobjednički pehar koji im je dva-
put manje ili više nesretno izmakao. I u klubu je kup postao
preokupacija, prigoda za pehar
možda nikad nije bila tako realna. I zato ne čudi konsternacija
nakon poraza.
Grubo rečeno kup je prokleto
natjecanje, a blaže rečeno s puno
draži, favoriti često teren napuštaju pognute glave. Poklopilo se
na štetu Zadrugara više toga. Jadao se trener Željko Vađunec da
bez prvotimaca iz obrane mora
visoko postaviti zadnju liniju,
da se to poznaje po defanzivi jer
lako primaju golove, a i u začetku stvaranja napada.
-Ozlijeđena su četvorica iz
standardne obrane, u prvenstvu smo među onima koji primaju najviše, a lani smo imali
ponajbolju obranu. Nakon što
smo smanjili na 1:2 nismo zabili
prigode da izjednačimo. Težak
teren s puno vode stvarao je
više problema nama jer se po
takvom terenu lakše braniti, a
mi smo morali napadati. To je
nogomet – kaže Vađunec.
Sloga je odlično iskoristila
svoju prigodu i nedostatke Zadrugara i zasluženo prošla u polufinale. Slokovčani imaju prigode ući u završnicu koja puno
donosi – borbu za pehar i ulazak
u pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa. Provociramo da je
pred vratima dolazak u Slokovec
zagrebačkog Dinama!
-Eh, još kad bi i moji to skužili – kaže Mario koji je u dresu
Podravine često igrao Hrvatski
kup, a i nezaboravni dvoboj s
tadašnjim prvakom Hajdukom
(0:1 u 93.min zlatnim golom).
Za finale će se boriti Drava
iz Svetog Đurđa, pa NS Ludbreg
tako ima dva predstavnika u polufinalu. Koja će u proljeće biti
jača rijeka, može li Drava i na
terenu nadjačati Bednju iz Beletinca? Može li složnost Sloge
nadvisiti elan Poleta iz Cestice?
Nadamo se da može.
Prijatelji čuvaju tradiciju
Više od 20 godina traju
druženja na sportskom polju
Ludbrega i Rogaške Slatine.
Nogometni veterani Podravine i tamošnjeg slovenskog
gradića unatoč tomu što vrijeme neumitno odmiče, a oni
sve stariji, ne misle se odreći
svojih sportskih susreta. Ludbrežani su u Rogaškoj gostovali krajem lipnja kada u se
Sloveniji slavi Dan državnosti. A zadnje subote listopada
domaćini su bili Ludbrežani.
Sportskim rječnikom bio je
to susret po trećinama. Gosti,
njih 12 stigli su u Ludbreg mini-busom oko podne. Stanko
Loparić-Zeko ugostio ih je u
svom vinogradu, i uz pomoć
supruge počasio zakuskom.
Drugo trećina bila je popodnevna utakmica u gradskoj sportskoj dvorani. Naši
veterani u bili bolji i nadigrali
goste s 9:4.
-Domaći su malo pomladili
ekipu, više su trčali. Bumo bolji drugi put – kazali su gosti.
Ludbreškim
gemištima
nadoknađivali su još na parketu manjak tekućine. Poraz
ih uopće nije brinuo, čak se
nisu potužili niti na suca što
je jedno do osnova ovih susreta. Matijašec, u nogometnim krugovima poznatiji kao
Kokek, autoritativno je sudio
dvoboj, a korektnim držanjem
pomogle su mu obje ekipe.
Ovo je bila peta godina otkako se ovi prijateljski susreti
igraju na parketu, u dvorani.
Momke su stigle godine, kile i
slične tegobe, pa je bilo i sve
teže skupiti spremne za travu velikog igrališta. Ovako je
ipak lakše organizirati, ugodnije i nekako prisnije.
Nakon završetka druge trećine, sportski prijatelji Ludbrega i Rogaške uputili su se
na treći završni, a uvijek jednako važan dio susreta, kao i
onaj s loptom. Druženje je i
sada, kao i nekoliko zadnjih
godinama, održano u prekrasnom objektu Zvonka Botaka u vinogradu iznad grada.
'Dežurni' su tamo pripremali
ukusni gulaš za sve gladne
nogometaše koji su uživali i u
odličnim vinima svog domaćina. Raspričali se tu o životnim putovima, promjenama,
evocirali sjećanja na prethodne dvoboje na sportskom polju i druženja. Onako kako to
čine prijatelji.
Lijepa sportska i društvena
tradicija veterana slovenske
Rogaške i Podravine nastavit
će se i iduće godine, najprije u
Rogaškoj, a potom u Ludbregu.
Veterani Podravine i veterani Rogaške Slatine već petu godinu održavaju susrete
HRVANJE
Marta Busija i Elena Beriša uspješne na Prvenstvu Hrvatske
Marta Busija na Prvenstvu Hrvatske za starije djevojčice(do 16 g.)
u hrvanju postala je viceprvakinja.
Na istom natjecanju koje se održalo
u Zagrebu, Elena Beriša osvojila je
broncu.
Dečki su nastupili na dva vrlo jaka
međunarodna turnira, Ivan i Teo Varga-Črepinko, Luka Balažinec, Vilim i
Lovro Stančin, Lovro Kiš i Patrik Balija skupljali su iskustvo u Murskoj Soboti, nisu uspjeli doći do medalje no s
obzirom na vrlo jaku konkurenciju i
na to da su to nekima bili prvi službeni nastupi nismo to mogli od njih ni
očekivati. Filip Matijević i David Horvat nastupili su u Sisku na jednako jakom turniru za starije dječake, a David se vratio sa broncom. Dodajmo
svemu i da će se prvenstvo Hrvatske
za dječake hrvače održati u ludbreškoj dvorani u nedjelju 16. studenoga.
SP O R T
31. listopada 2014.
Uspjesi na dvije strane
Karate klub ZEN Ludbreg
Karate klub ZEN Ludbreg
je amaterski karate klub za
djecu i mlade koji djeluje na
području Grada Ludbrega i
Općine Mali Bukovec. Tijekom listopada KK ZEN imao
je zapažen nastup na memorijalnom karate turniru
u Ivancu posvećenom palim
braniteljima Ivanca.
Dvanaest članova Karate kluba ZEN nastupilo je u
konkurenciji od čak 185 natjecatelja iz 24 kluba. Ludbrežani su osvojili četiri zlatne,
tri srebrne i jednu brončanu
medalju u katama, te dvije
brončane u borbama.
Nastupili su:
Aleksandar Fajtović, Ana
Harambaša, Gabrijela Havaić, Diana Jantol, Ana Lilek,
Andrej Lilek, Jakov Oblak, Iva
Pečenec, Anja Popović, Nicol
Sinković, Tomislav Tkalčec i
Matija Vuk. Zlatne medalje
u svojim kategorijama osvojili su: Ana Lilek, Iva Pečenec,
Tomislav Tkalčec i Matija
Vuk.
KarateMate
Trener Mate Dotur (33),
Ludbrežanin, nositelj je crnog pojasa 1 dan u Shito Ryu
karateu. U bogatoj karijeri sudjelovao je na raznim međunarodnim natjecanjima:
-Kao svoj najveći sportski
uspjeh izdvojio bih treće mjesto u katama na Europskom
prvenstvu u francuskom Grenobleu i 1. mjesto na Svjetskom kupu u rumunjskom
Aradu. Dugogodišnji sam
član Shito Ryu karate reprezentacije Hrvatske, a od ove
godine i izbornik kata-tima.
Kao izbornik vodio sam ekipu na Europskom prvenstvu
u Slovačkoj gdje smo osvojili
dvije brončane medalje – ka-
zao nam je Mate.
Uz sve ovo Karate Mate je i
trener Karate kluba 'Okinawa'
iz Svetog Đurđa. No, dodajemo da je Mate ljubitelj i ostalih sportova, posebice rukometa, nogometa i košarke.
Ima pjesnički talent o
čemu svjedoče i njegovi stihovi posvećeni katama što je
u neku ruku filozofija ove discipline.
Neven Jerbić
15
Muke po katama
Kad u kate hrabro ti ulaziš zamišljenih protivnika treba da se
paziš, u lijevu stranu brzo kreneš i već opasnog protivnika sretneš
Prvo se dobrom blokadom poslužiš da kontra udarcu priliku
pružiš, ostali protivnici navale kao ose a tebi prazne šake i noge
bose
Tad počinje borba žestoka za to je potrebna koncentracija
duboka, sa čela ti kap znoja iskoči i kroz trepavice uđe ravno u
oči
Srce sve jače ti kuca, a na nozi žulj bolno puca, mišići se sve
jače stežu, ali pokreti moraju brzo da se povežu
Kimono mokar jako ti smeta još ima dosta do zadnjeg pokreta,
od napora već ti je zamagljen vid da sad odustaneš bilo bi te stid
Posljednjom snagom ispustiš snažan kjaj, konačno ti je
mukama i kati kraj. Sudačkih zastavica tebi veći broj, radost,
isplatio se svake kaplje znoj
Mate Dotur
Sportska sezona
Nogometaši, košarkaši i
rukometaši u punom pogonu
Zahuktala se sezona u špicsportovima Ludbrega. Nogometaši Podravine imali su nakon
10. kola prigodu biti barem 3-4
bodova ispred pratnje. No, dobar raspored, povoljni raspleti
rezultata suparnika, kvaliteta
kadra ispred ostalih, ipak nisu
bili dovoljni za trenutno nešto
više od trećeg mjesta trećeligaškog Istoka. U momčadi opet
ima problema s golmanskim
intervencijama, što zbog mladosti što zbog prevelikog htijenja što iz nekih drugih razloga.
Do kraja jesenskog dijela sezone
raspored više nije idealan jer
nadolazi niz težih utakmica.
Podsjećamo da će drugi dio prvenstva u proljeće donijeti niz
teških gostovanja s utakmicom
više u gostima. Istini za volju
nije postavljen neki imperativ
rezultata pred igrače, ali nekako
nam se omilio taj rang natjecanja prije tri godine s naslovom,
pa vjerujemo da modri mogu to
ponoviti.
Košarkaši
Ludbrežani se u Ivancu okitili medaljama
Dobar start nogometašica
Igračice Ženskog nogometnog kluba Podravina
Ludbreg ušle su u novu sezonu. Odigrane si prve
utakmice u 2. HNL za žene, ali neke planirane i
nisu. Jer po lošem starom običaju to je posljedica
izuzetno lošeg odnosa i financijskog stanja u ženskom sportu.
Ludbrežanke su poslije dva kola čak i vodeće nakon
pobjede nad 'Cesticom' i neriješenog rezultata s
'Lepoglavom'. U ligi su još ŽNK 'Repaš' iz mjestašca kod Molvi, zatim 'Vrbovec' i 'Istra' iz Pule.
Zanimljivo i šaroliko društvo nogometašica. A
kakve su ambicije Ludbrežanki?
Trenerica i pokretački duh kluba Tamara Čanaki najavljuje:
-Mislim da ćemo se smjestiti
negdje u sredini ljestvice. Iako smo dobro startale
pred nama su tek velika iskušenja.
- Djevojke treniraju dva puta tjedno utorkom i
četvrtkom na gradskom stadionu, a zanimljivo da
je među njih dvadesetak samo jedna cura iz Ludbrega. Ostale dolaze iz Koprivnice, Cvetkovca, ali
i iz Hrastovskog, Kućana Ludbreškog, Slokovca,
Kapele, Karlovca i još nekih okolnih mjesta.
Upravo su nedavno naše djevojke imale najtežu moguću domaću nogometnu zadaću, ali i čast
ugostiti ŽNK Osijek. Za manje upućene pomoć ŽNK Osijek je višestruki i aktualni prvak države
koji je ove sezone zastupao i to sjajno naš ženski
nogomet u Ligi prvakinja. Ludbrežanke su najbolje nogometašice Hrvatske ugostile u osmini-finala Hrvatskog nogometnog kupa. Naravno da je to
bila neravnopravni dvoboj (0:20!), ali slično prolaze i njihove protivnice u prvoligaškom društvu.
Za naše cure ovo je bio pravi pokazatelj koliko
se mora još učiti da bi se približilo ili barem ravnopravnije suprotstavilo najboljima u zemlji.
Neven Jerbić
S parketa i ispod obruča
očekivali smo i bolje vijesti. Jer
košarkaši Grafičara porazima
su otvorili sezonu u A-2 hrvatskoj košarkaškoj ligi - sjever. U
prvom kolu Ludbrežane je neočekivano porazio 'Petar Zrinski' iz Vrbovca i do na našem
parketu. Gosti su u Ludbregu
iskoristili sve boljke naše ekipe
koja se očito malo ispraznila u
prvoligaškim kvalifikacijama.
Odnosi se to ponajviše na izostanak šutera te nedostatak do
kraja kvalitetne popune 'zaštićenog godišta'. Ipak, Vrbovčani
su kvalitetu pokazali i u idućim
okršajima. U podravskom derbiju uzbudljivom, ali ne i do kraja kvalitetnom dvoboju, Grafičar je izgubio kod 'Podravca' u
Virju. Istini za volju rijetko se
tamo pobjeđivalo i prije, ako se
ne varamo u posljednjih 20 godina tek jednom i to u protekloj
sezoni. No, bili smo tako blizu,
samo na pola poena.
Trener Beser koji se zaista
svojski trudi i troši neće imati
lak zadatak. Neke ekipe poput
Radnika u kojoj igraju dva Tomasa, Svoboda, Jerich, Beljo,
Kirin, Nervo, zatim Međimurja,
Križevaca, Podravca bit će još
tvrđi orah nego prošle sezone.
A u sportu je uvijek je i teže braniti naslov nego ga osvojiti, a svi
žele prvakov skalp. Naravno da
niti nakon dva uvodna poraza
Grafičar ne odustaje od borbe
za vrh. Ipak su u momčadi sve
poznata lica od prošle povijesne
sezone!
Rukometaši
Igrači RK 'Ludbreg Mljekara Bohnec' krenuli su s velikim
ambicijama u novu sezonu u 3.
Rukometnoj ligi sjever. Godinama već na korak do naslova,
istaknuta je želja za odlaskom
u viši rang rukometnog natjecanja. Najveća prepreka na tom
putu je svakako RK 'Čakovec',
ekipa koja iza sebe ima prvoligaškog iskustva. Već u prvom
kolu u Čakovcu gledali smo
utakmicu ove dvije ekipe. U prvom poluvremenu čelična obrana Ludbrežana igrala je na visokoj, rekli bismo, prvoligaškoj
razini i bilo je 12:8 za nas. No,
nakon odmora u drugom poluvremenu kao da neki od igrača
nisu izašli na parket. Tajfun
Međimuraca odnio je rezultatsku prevagu na njihovu stranu
za konačnih na 25:19. Zaista
bode oči rezultat u drugom
dijelu (7:17!). Konačnih šest razlike mogli bi, nažalost, dosta
toga značiti ako će se gledati
međusobni skor. Pred rukometašica Ludbrega MB je nekoliko
teških utakmica, ali nadajmo se
da će se uspješno proći Marof,
Bjelovar II u gostima, Trnovec,
a megdanom na našem parketu
protiv Čakovca pokazati drugoligaška kvaliteta. Bez dvojbe
očekuju nas uzbudljivi studeni i prosinac koji će iznjedriti
i imena najboljih ludbreških
sportaša, sportašica i kluba u
ovoj godini. Pa, sportaši, valja
se potruditi …
16
MIRNO MORE
31. listopada 2014.
Ema i Valerija Topkin na sedmodnevnom jedrenju
U okviru jednotjednog projekta djeca i
mladi iz različitih nacionalnih
okruženja
upoznaju našu obalu i
otoke. Svake godine u
rujnu, hrvatskom obalom krstari više od 100
jedrenjaka s 920 sudionika iz 20 različitih
zemalja. Sve to zahvaljujući Udruzi Mirno
more Varaždin koja je
osnovana s ciljem uključenja mladeži, učenika
srednjih škola Varaždinske županije, u projekt udruženja Mirno
more. Udruženje Mirno
more austrijsko je udruženje koje tradicionalno
od 1994. godine, svakog
ljeta, organizira i realizira projekt pod nazivom Flota mira A1.
Ove godine međunarodna flota mira Mirno
more plovila je od 13. do
20. rujna. Izabrani srednjoškolci s voditeljima
sudjelovali su s dva jedrenjaka, a među njima
i dvije učenice Srednje
škole Ludbreg, Ema i
Valerija Topkin.
Posebnost ovoga projekta jest da su sudionici dužni platiti samo sto
kuna članarine, a sve
ostalo (hranu, najam u
marinama,
plovidbu,
gorivo itd.) plaćeno je
pomoću sponzora.
-Nisam se nadala da
će biti toliko zabavno
putovanje. Nismo samo
naučili kako živjeti na
brodu, nego kako živjeti
s nepoznatim ljudima iz
različitih škola. Svidjelo
mi se što smo se samo
smijali, nismo se svađali
ili izrugivali.
Uvijek smo bili tim.
Naše aktivnosti temeljile su se na zabavi i samo
zabavi. Plovili smo otocima, kupali se u uvalama, kuhali, čistili,
plesali, pjevali, gledali
zalazak sunca.
Tijekom kupanja susretali smo se s ekipama
iz Srbije te Bosne i Her-
Ema i Valerija s društvom iz Varaždinske županije
Učenici su upoznali najznačajnije ljepote hrvatske obale
Sudjelovala su dva jedrenjaka
Sudjeluju učenici iz 20 različitih zemalja
cegovine. Stekli smo još
novih prijatelja. Druženjem s različitim ekipama proširili smo životne
poglede.
Svaki dan bismo saznali da netko izvrsno
kuha, svira, pjeva. Putovanje je bilo prekrasno,
ali prekratko. -priča nam
Valerija Topkin, dok
nam Ema objašnjava što
su sve posjetili. - Biševo
( Modra špilja), Komižu,
uvalu Stiniva, grad Vis,
plažu Palmižanu na otoku Klementu, uvalu Blaca na otoku Braču, Pučišće (Klesarska školu) na
otoku Braču.
Za Emu i Valeriju ovo je bilo posebno životno iskustvo
- U Marini Kaštel je
bila održana olimpijada flote „Mirno more“
gdje su učenici sudjelovali na raznim igraonicama.
- No, našem druženju nije kraj. Naime,
organizirat će se druženja s ostalim flotama
Mirnog mora na jesen.
Planiraju se neka putovanja u Beč ili Sarajevo.
Očekujemo ponovno
dobru zabavu i naravno
da naučimo nešto novo.
Čekajte i vi svoje
mirno more jer i valovi
nekad prestaju. – poručuje Valerija Topkin.
Author
Документ
Category
Без категории
Views
5
File Size
2 427 Кб
Tags
1/--pages
Пожаловаться на содержимое документа