LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 28. ST U DENI 2014. BROJ 91 / GODINA IX. Gradsko vijeće Dani Mladena Kerstnera Četiri dana glume i smijeha Donesen proračun za 2015. godinu /str. 3./ SJEĆANJE NA VUKOVAR /str.8.- 9./ Dora Pretković Pobjednica nacionalnog natjecanja /str. 12./ /str. 6./ NOGOMET SPORT /str. 6.-9./ /str. 14.-15./ HRVANJE Srednja škola Ludbreg Praktična nastava u novoj radionici /str. 11./ Plavi iz Apatije - jesenski prvaci Sjajni organizatori 2 AKTUALNO Gradska tvrtka Lukom poduzela je potrebne radnje kako bi spremni dočekali sezonu snijega i niskih zimskih temperatura. Podsjetimo, Grad i tvrtka Lukom potpisali su ugovor prema kojem tvrtka ima obvezu održavati prohodnost cesta i brinuti o sigurnom odvijanju prometa na području Grada Ludbrega u zimskoj sezoni koja traje do kraja ožujka. U odnosu na prethodne godine ima tu određenih promjena. -Naša je obveza da kada pada Važno je osigurati prohodnost cesta Plan gospodarenja otpadom Grad Ludbreg nastavlja i intenzivira aktivnosti na rješavanju problematike primjerenog zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, te prema zakonskim propisima. Grad je bio dužan napraviti Plana gospodarenja otpadom za razdoblje do 2019. godine prema zakonskoj regulativi kako bi se sustavno prišlo rješavanju ove problematike. Planom se utvrđuje na koji će način Ludbreg gospodariti pojedinom vrstom otpada, od samoga zbrinjavanja, do odlaganja odnosno načina organizacije skupljanja i povjeravanja tih poslova, gradnje dvorišta, kompostana, sortirnica i drugih. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom određene su obveze sakupljača otpada. Činjenica je da gradska komunalna tvrtka 'Lukom' dijelom veći radi na realizaciji. -Grad je dužan prikupljeni otpad primjereno i sukladno zakonu zbrinjavati. Dakle, svaka vrsta posebno - staklo, papir, plastika, metal, elektronički otpad itd. Prikupljen i razvrstan otpad moramo predavati pravnim osobama registriranim za zbrinjavanje. Dakle, i građani će imati veliku obvezu jer moraju naučiti i steći naviku odvajanja otpada po vrstama materijala. Što slijedi? Najprije zatvaranje i Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: v.d. Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: [email protected] [email protected] Tisak: Tiskara Zagreb 28. studeni 2014. Pripreme za zimske radosti snijeg osiguramo prohodnost na nerazvrstanim cestama. No, kad počne padati mi ne možemo istovremeno doći u svako naselje i čistiti. Stoga smo održali sastanak s predstavnicima svih mjesnih odbora i sugerirali da zadužimo poduzetnike s mehanizacijom iz njihove bliže sredine da preuzmu čišćenje naseljima koji će to brže obaviti nego da čekaju na red mehanizaciju Lukoma. Tako će Mladen Kirić iz Sigeca svojim strojevima čistiti ulice u Selniku, Slokovcu i Sigecu, zatim Kovaček iZ Svetog Petra zadužen je za Globočec i Vinograde Ludbreške, Rendić za Apatiju, a obrtnik Jagić za Poljanec. Još čekamo da se odaberu poduzetnici za naselja Čukovec i Bolfan. Mi smo pripremili ugovore koji se potpisuju s poduzetnicima te obrasce o obavljenim radovima a evidenciju i nadzor radova vodit će predsjednici mjesnih odbora. Cijena usluge je bruto 200 kuna po satu rada strojem. Lukom će čistiti ulice Ludbrega, Hrastovskog i Kučana. U Lukomu za borbu protiv snijega raspolažemo kamionom, traktorom, frezama, kosiliciama s montiranim četkama, ručnim čistačem. Dva su stroja prilagođena kao posipači pa mogu posipavati sol i kamen, a osigurali smo i dovoljne količine posipala – kaže Alen Sabol, direktor Lukoma. Pored toga, Lukom ima obvezu čišćenja svih javnih površina u gradu gdje su prioriteti prilazi školi, ambulanti, ljekarnama, groblju, vatrogasnom domu, institucijama i službama, zatim čišćenje snijega s pločnika. Međutim, treba podsjetiti da Prioriteti prilazi školi, ambulanti, ljekarni... Odlukom o komunalnom redu građani moraju čistiti snijeg i led ispred svojih kuća i zgrada, zemljišta, ureda, lokala. One koji će izbjegavaju ovu obvezu mogu očekivati dolazak i kaznu komunalnog redara, a ona baš nije mala – 500 kuna za građane i 2.500 kuna za pravne osobe. Poduzeće za ceste Varaždin na području grada odgovorno je za čišćenje snijega na trasi državne ceste Varaždin-Koprivnica kroz prigradska i samo naselje Ludbreg, zaobilaznicom kao i trasom državne ceste iz smjera Varaždinskih toplica. To su ulice: Gajeva, bana Jelačića, Koprivnička, Frankopanska, Petra Zrinskog, Lisinskog, Gupčeva, Stepinčeva, Vinogradska, Fizirova, Kolodvorska, Prigorska, spoj Frankopanske i Gajeve. 'Varaždinci' također čiste snijeg i sa županijskih cesta. Sustavno i učinkovito protiv otpada saniranje postojećeg odlagališta u Meki i početak zbrinjavanja negdje drugdje. Za Lukom će biti skuplje zbrinjavanje na drugom mjestu jer se troškovi procjenjuju na oko 700 kuna po toni. Nadalje, zakon zabranjuje da se građanima naplaćuje odvoz prema broju članova domaćinstva ili kvadraturi, pa smo dužni raditi obračun po zapremini posuda. Idući korak je nabava novog kamiona-smećara koji može preuzeti osjetno veću količinu nego postojeći. Mogu izvijestiti da je završen postupak javne nabave za nabavu i druge popratne radnje, očekujemo još odobrenje za kreditno zaduživanje 1,4 milijuna kuna za ovu namjenu i novi kamion-smećar treba nam biti isporučen u roku 6 mjeseci – ističe Alen Sabol, direktor Lukoma. Lukom provodi postupak za nabavu novih kanti i kontejnera koji bi trebali pomoći u razdvajanju otpada po vrstama. -Završen je odabir u postupku javne nabave 2.100 kanti i 40 kontejnera. Građanima ćemo omogućiti da besplatno zamijene manje kante za veće i obrnuto. U tijeku je postavljanje zelenih otoka, već imamo 25 posuda za odvojeno prikupljanje otpada – stakla, papir i plastiku. Na pet lokacija u suradnji s tvrtkom ZITO postavili smo bijele kontejnere za odlaganje tekstila, odjeće i obuće. Otoke ćemo dopunjavati novim kontejnerima jer ćemo vrlo brzo početi s odvojenim prikupljanjem. Dakle, posebno će se prikupljati papir, posebno plastika, zatim bio-otpad koji kod nas čini veliki postotak u ukupno prikupljenim količinama. To je onaj otpad iz vrtova, voćnjaka, vrta, otpad i ostaci namirnica od kuhanja. Bio-otpad će se morati prikupljati tjedno da se izbjegne smrad. S nama je već sada moguće dogovoriti nabavu kompostera biootpada, pa ljudi ako imaju malo prostora 2-3 kvadrata da mogu raditi vlastiti kompost. Već imamo interes u Šenoinoj ulici i mi ćemo im pomoći nabavom kompostera. Sustav moramo nadograđivati, Intenziviraju se aktivnosti na rješavanju problematike zbrinjavanja i gospodarenja otpadom pa ćemo postupno postavljati sve više spremnika. Time ćemo građanima omogućiti da smanje svoju količinu u kantama za miješani otpad. Mjesečno ćemo sakupljati glomazni otpad, imamo postavljene prve spremnike za elektronički i električni otpad. U Ludbregu će se graditi reciklažno dvorište, a Grad je ponudio susjednim općinama da se uključe Kontenjer kod Željezničkog kolodvora u projekt, pa bi to bilo zajedničko reciklažno dvorište. Čelnici općina načelno su se složili jer i njih zakon obvezuje da napokon primjereno riješe ovu problematiku. Reciklažno dvorište -Projekt za reciklažno dvorište je napravljen i nalazi se u Fondu za okoliša i energetsku učinkovitost koje izdaje suglasnost. U Meki je za gradnju formirana posebna parcela, pa će se radovi na dvorištu moći istovremeno odvijati i ako budu trajali radovi na sanaciji postojećeg odlagališta. Dvorište će imati spremnike za 30-ak raznih vrsta otpada, video-nadzor, zaposlenike koji će tu raditi. Pretpostavljam da će Lukom upravljati dvorištem, pa će korisnici naših usluga imati mogućnost predaje klažnog dvorišta. Uglavnom Ludbreg sasvim sigurno ide u gradnju reciklažnog dvorišta bez obzira hoće li mu se pridružiti susjedne općine. Čim Fond odobri projekt očekuje nas izrada troškovnika, postupak za izbor izvođača radova, prikupljanje raznih dozvole i suglasnosti. Vjerujem da bismo mogli u roku godine dana početi s gradnjom dvorišta – naglasio je Kontenjer kod stadiona-stare tržnice otpada besplatno. Moraju svi znati da reciklažno dvorište košta, pa ako je više uključeno u projekt lakše će biti financiranje. Meni bi bilo logično da susjedne općine uđu u taj projekt jer im je to najjeftinije rješenje, a kada bi preuzeli odvoz otpada s njihovih područja, što Lukom i želi, tada bi i njihovi građani imali besplatno korištenje reci- Alen Sabol. Inače, bijeli kontejneri za odlaganje tekstila, odjeće i obuće postavljeni su kod kioska u Koprivničkoj ulici, zatim u centru kod stare tržnice, u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora, kod pješačkog prolaza na parkiralištu u Šenoinoj ulici, te kod ludbreškog pogona Elektre. AKTUALNO 28. studeni 2014. Gradsko vijeće Grada Ludbrega Proračun Grada Ludbrega za 2015. godinu prihvaćen je već koncem studenoga. Prihodi Proračuna Grada Ludbrega za 2015. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 23.837.392 kuna. Glavne značajke ovog proračuna su povećanje izdvajanja za dječje vrtiće jer želimo da sva djeca mogu naći svoje mjesto u vrtiću te da Ludbreg ima i dalje najjeftiniji vrtić u Varaždinskoj županiji. Isto tako ćemo povećati iznos pomoći roditeljima za novorođeno dijete na 1.200,00 kn, a povećat ćemo i broj studenata i učenika koji će dobivati stipendiju. Kako smo i obećali početkom 2014. godine, smanjili smo manjak proračuna na 1.800.000,00 i taj ćemo trend nastaviti i dalje, iako nas od sljedeće godine čeka i ponovna otplata zajma za sportsku dvoranu u iznosu od milijun kuna. Nema povećanja prireza, nema povećanja cijene komunalne naknade i drugih povećanja naknada. Nismo napustili financiranje sporta jer kroz različi- 3 Prihvaćen proračun težak 23,8 milijuna kuna Savjet mladih Gradski vijećnici prihvatili su i Zaključak o objavi javnog poziva za predlaganje kandidata za članove i zamjenike članova Savjeta mladih Grada Ludbrega. Poziv će biti objavljen na službenoj stranici www.ludbreg. hr u ponedjeljak 1. prosinca, a rok za prijavu je 15 dana od dana objave. – Mladi, nemojte dopustiti da važne odluke prođu mimo vas, pozivam i stranke da aktiviraju svoje mlade članove. Nek se čuju odluke i programi mladih ljudi. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Sjednicu gradskog vijeća vodila je Renata Potočnik te sportske klubove sudjeluje preko 2000 naših sugrađana koji zbog bavljenja sportom žive zdravije. Smatram da je proračun realan, odnosno uravnotežen te socijalno U gradskom vijeću je i reformist Krešimir Horvat osjetljiv, gospodarski poticajan i razvojan. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Ovakav proračun od 15 vijećnika, podržalo je njih osam. Uz SDP, HNS, Laburiste i HSU proračun je podržao i HSS. Kako je izabrani vijećnik Krešimir Horvat aktivirao svoj mandat u Gradskom vijeću Grada Ludbrega prestao je vijećnički mandat dosadašnje predsjednice vijeća Božice Makar. Sjednicu je tako vodila potpredsjednica Renata Potočnik. Uz prijenos na Radio Ludbregu, sjednicu je putem live prijenosa na Portalu Grada Ludbrega pratilo oko 120 osoba. Detaljnije o proračuna Grada Ludbrega za 2015.godinu možete pročitati u idućem broju Ludbreških novina koje izlaze 23. prosinca. Posljednje proučavanje materijala prije početka sjednice Završena javna rasprava U prvoj polovici studenoga okončana je javna rasprava na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornoga plana uređenja Grada Ludbrega, važnog dokumenta kojim će se utvrditi smjernice budućeg prostornog razvoja područja grada i prigradskih naselja. Uoči završetka javne rasprave organizirano je i javno izlaganje predloženih rješenja na kojem je bilo nazočno 20-ak zainteresiranih građana i predstavnika pravnih osoba koje sudjeluju u postupku donošenja dokumenta. Predstavnici tvrtke koja je izradila prijedlog dokumenta Urbing iz Zagreba iznijeli su detaljna pojašnjenja o najvažnijim promjenama i izmjenama, a potom su se mišljenja, primjedbe ili prijedlozi o kojima se odmah raspravilo mogli dati na javnoj raspravi. Dio njihovih primjedbi i prijedloga nije bio vezan na detalje budućeg plana. U roku koji je bio određen za Novosti iz političkih stranaka javnu raspravu stiglo je ukupno osam pismenih primjedbi i prijedloga. Njih će proučiti izrađivači plana i potom pripremiti konačni prijedlog plana koji se šalje na odobrenje stručnim službama. Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja definirat će se građevinska područja naselja koja su predviđena sukladno stvarnom stanju i iskazanim potrebama. Izvršene su korekcije granica građevinskih područja u Čukovcu, Selniku, Bolfanu i Vinogradima Ludbreškim prema zahtjevima za dijelove za koje već postoji interes za gradnju. Ovim dokumentom u Prostorni plan Grada ulazi i područje naselja Poljanec koje je odnedavno sastavni dio Grada Ludbrega. Također se definiraju proširenje građevinskih područja mješovite namjene nauštrb zona klijeti i privremenog stanovanja, povećava se maksimalna tlocrtna površina objekta, Stiglo je osam pismenih primjedbi i prijedloga te uvjetno otklanjaju prepreke o maksimalnim veličinama čestica na kojima se gradi. Predložene Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Ludbrega nakon završetka javne rasprave ulaze u završni postupak za konačno donošenje. Nakon po- trebnih suglasnosti nadležnih institucija, ovaj važan dokument na kraju mora usvojiti Gradsko vijeće Grada Ludbrega. Ludbrežanke u vrhu ORaH-a Na unutarstranačkim izborima političkestranke ORaH, u sam vrh stranke ušle su i dvije Ludbrežanke. To su Marija Schubert, magistra ekonomije, članica Nadzornog foruma stranke (Nadzor i kontrola nad financijskim i materijalnim poslovanjem ORaH-a)i Ana Nemet, magistra istraživačke suvremene povijesti i portugalskog jezika i književnosti, članica Predsjedništva regionalne organizacije Središnje regije te kandidatkinja za Regionalni forum za Središnju regiju. Uz aktivan rad u centralnim tijelima stranke,naše građanke ORaH pokušavaju “posaditi” i u Ludbregu. Stranka ORaH ih je privukla svojim temeljnim vrijednostima i načinom rada: “Kako bismo postali samoodrživa i samostalna država moramo prvo spoznati da u današnjem svijetu ne možemo preživjeti bez hrane, vode i energije. I zato, da bi neka država bila samoodrživa potrebno je da svim svojim građanima/građankama osigu- ramo dostatne količine čiste i zdravstveno ispravne vode, kvalitetne hrane i dovoljne količine energije. Ova tri resursa su ključna za svaku državu i ukoliko ne želimo u ova tri strateška područja ovisiti o drugim državama ili turbulentnim globalnim i regionalnim političkim kretanjima, Vlada i političke strukture dužne su učiniti sve kako bi osigurale dostatnu proizvodnju i zaštitu ovih resursa.” Reformisti u Ludbregu Nedavno je u Ludbregu održana je osnivačka skupština gradske organizacije NSReformisti Ludbreg. Za predsjednika je izabran Dragutin Vidović dok su zamjenici predsjednik Krešo Horvat i Sandra Dijanošić-Skupnjak. Uoči osnivačke skupštine održana je javna tribina na temu Hrvatska danas i sutra na kojoj je ciljeve stranke izložio Radimir Čačić. 4 AKTUALNO Nismo pesimisti i ne odustajemo! GRAFIČAR SLAVI 60 GODINA Sada već daleke 1954. godine, 15. siječnja kako bi se nastavio razvoj grafičke djelatnosti samostalno počinje djelovati tiskara pod nazivom TISKARA Ludbreg, da bi već 1955. godine promijenila naziv u GRAFIČAR Ludbreg, pod kojim posluje do danas. Upravo zbog godišnjice poslovanja tvrtka je primila posebno Priznanje za uspješno poslovanje i doprinos u razvitku gospodarstva Varaždinske županije koje dodjeljuje Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Varaždin. U šest desetljeća dugoj povijesti u nekoliko navrata tvrtka je mijenjala lokaciju, a cilj im je uvijek bio jedinstven - daljnji razvoj. – 60 godina je povijest koja je brzo prošla. Iza nas je dugi povijesni put u kojem smo se selili s jedne lokacije na drugu, naime ovo nam je već četvrta lokacija. Iz godine u godinu išli smo u razvoj i to nas je održalo. Pogotovo posljednjih deset godina gdje smo uz sve poteškoće koje su se javile na tržištu, nelikvidnost, nedostatak posla, izgubljeno tržište, smogli smo snage i krenuli u daljnje akvizicije. – priča nam Franjo Beser, direktor i vlasnik tvrtke Grafičar. Grupaciju Grafičar tako čine izdavačka kuća Znanje, Grafičar tvornica vreća i tiskarnica Borovljani. 28. studeni 2014. Od 1954. četiri su puta mijenjali lokaciju čiji, no jednostavno nemamo pravo na povlačenje sredstava, iako je svaki pravni subjekat zasebno. S resornim ministarstvom smo pokušali o tome raspravljati a znamo i da Europa drugačije to radi, to se tolerira, nema tzv. srednje velikih i ta sredstva se mogu koristiti. Ukoliko ne uspijemo probiti taj led ići ćemo u razvoj s vlastitim sredstvima ili sredstvima banke što naravno uključuje kamate a tada ne možemo biti konkurentni tvrtkama iz Europe koje ta sredstva dobivaju čak i do 60 posto bespovratna i naravno da će u konačnici njihov proizvod biti jeftiniji. To nam stva- Franjo Beser, direktor i vlasnik tvrtke Grafičar Ludbreški Grafičar ima 250 zaposlenih, a cijela grupacija broji 450 zaposlenika. - Po metodologiji da se sve firme u grupaciji zbrajaju kao i financijski podaci, svrstani smo u velike poduzetnike. To nam stvara probleme po pitanju ovih današnjih investicijskih fondova za daljnji razvoj. Nikako ne možemo probiti led, objasniti da je svaka firma samostalna. Puno lakše bi nam bilo, pogotovo jer se spremamo na daljnje investicije da je princip druga- I dalje brojni radovi Tijekom studenoga započeli su radovi na izgradnji nogostupa sa sjeverne strane Ulice Rudolfa Fizira u Ludbregu. Nogostup je u punoj dužini 365, a širine dva metara. U istom dijelu naselja također su obavljeni radovi na nastavku gradnje nogostupa gdje nedostaje u Ulici Bože Hlasteca. U ovoj ulici nogostup je širine 1,5 te ukupne dužine oko 120 metara. Izvođač je bilo Poduzeće za ceste Varaždin, čija je ponuda u postupku natječaja javne nabave bila najpovoljnija. Ukupna vrijednost radova na gradnji nogostupa u obje ulice je oko 220.000 kuna. U pokrivanju investicije Grad Ludbreg sudjeluje sa 150.000 kuna, a ra velike probleme. Radi se zapravo o paradoksu i pod tim uvjetima mi ne možemo dobiti sredstva iz Europske unije o kojima se toliko priča – poručuje F. Beser. Usprkos turbulentnim vremenima tvrtka Grafičar obnovila je radnu snagu, a u posljednje dvije godine u ludbreškoj tvrtki novo je zaposleno 50 do 60 radnika. Radilo se i na prekvalifikacijama. – Nemamo dovoljno grafičara pa smo išli u prekvalifikacije. One koji imaju znanje mehaničara, tehničara, pre- Grafičar ima 250 zaposlenih, a cijela grupacija broji 450 zaposlenih bacili smo na grafički dio. Praktični dio završili su kod nas u pogonu, a tko je želio mogao je i dodatno pismeno polagati. Predavanja su bila subotom i nedjeljom organizirana u Grafičaru. – priča F. Beser. Uz prekvalifikaciju, Grafičar već dugi niz godina stipendira učenike a i po tome pohvalnom modelu su nadaleko poznati. – Određeni broj djece šaljemo u Zagreb na školovanje, osiguran im je smještaj, a nakon završene srednje škole u slučaju da se zaposli u Grafičaru, stipendiju ne mora vraćati. Tko želi ići na studij, pratimo ih i dalje, a također ako se zaposle u Grafičaru, sredstva ne moraju vraćati. Tako dobivamo kadar koji je malo jači, obrazovan. Žao mi je što se ne vodi dovoljno brige o školstvu, pa tako programi nisu napravljeni prema struci, a veza između grafičke škole i fakulteta također ne postoji. U ostalim firmama polako zapošljavamo nove radnike, nemamo klasičnih otpuštanja, no nažalost muči nas nelikvidnost, nenaplativost i ono što je najveći problem predstečajna nagodba koja omogućuje pojedincima da izvlače novac iz firme, ne plate račune i mi smo prisiljeni prihvatiti njihove uvjete. To nema logike i povlači nas u crnu rupu. – objašnjava F. Beser i dodaje kako mu je neshvatljivo da netko može raditi bez da podmiruje doprinose. Sve zakonske obaveze u tvrtki Grafičar tako podmiruju u vremenskom roku, a plaće radnicima također stižu na vrijeme. – Nema tajne kako opstati i ne treba biti veliki mudrac. Država bi trebala stvoriti uvjete da svatko tko radi ima iste zakonske uvjete i pod jasnim uvjetima kao što se u većini svijeta radi, da onaj tko je proizveo i isporučio robu, da mu se mora platiti. Na tržištu je kaos i država U posljednje dvije godine, novo je zaposleno 50 ~ 60 radnika će morati zaštiti onoga tko je robu proizveo i fakturirao. Financijska nedisciplina nas uništava.- priča F. Beser no dodaje kako valja razmišljati i na budućnost. Tiskara Grafičar vodeći je i pouzdani proizvođač kartonske ambalaže, etiketa, samoljepljivih etiketa na papiru i foliji, fleksibilne ambalaže, lutrijskih srećaka, vrećica i vreća u regiji. Proizvodni program grupe Grafičar obuhvaća izradu komercijalne ambalaže za prehrambenu, farmaceutsku, tekstilnu, kozmetičku, kemijsku, metalnu, drvnu, duhansku, obućarsku industriju, izradu kaširane ambalaže, izradu etiketa za pivo, alkoholnih i bezalkoholnih pića, samoljepljivih etiketa u roli na papiru i foliji, fleksibilne ambalaže, izradu papirnatih vrećica i vreća (od 0,5 do 50 kg: otvorene vreće, otvorene vreće sa faldom, vrećice sa ručkom, ventil vreće, shoping vreće i vrećice sa faldom za mlinsko pekarsku, građevinsku i kemijsku industriju), izradu svih vrsta srećaka za lutriju, izradu kancelarijskih grafičkih proizvoda (blokova, tiskanica, kuverti, memoranduma i dr.), izradu propagandnih materijala (plakata, kalendara, prospekata, mapa, brošura, naljepnica i dr.),bilježnica i knjiga. – Nismo odustali, nismo pesimisti i ne mislimo stati. Imamo planove za razvoj, radi se o novim programima i modernizaciji postojećih programa. To su investicije teške par milijuna eura i mislim da bismo već ove godine krenuli s tim no sredstva koja su rezervirana za Republiku Hrvatsku, a nije Izgradnja nogostupa Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sa 70.000 kuna. Završava i prva faza rekonstrukcije Frankopanske ulice u Ludbregu, a radi se o velikom projektu kojim će se u potpunosti urediti ulazna ulica u grad sa zapadne strane. Prva faza gradnje odnosila se na rekonstrukciju kolnika s odvodnjom oborinskih voda u dijelu ulice i novim slojem asfalta, a vrijednost dosad obavljenih radova iznosi oko 1,046.000 kuna. Radovi će se nastaviti početkom iduće godine odnosno čim to dopuste vremenske prilike. Naime, u drugoj fazi radova radit će se kompletna rekonstrukcija ka- nalizacijske mreže u dijelu ulice sa stambenim objektima, zatim biciklističke staze i nogostupi s obje strane, te novi sloj asfalta na površinu kolnika. Kako je Frankopanska ulica kategorizirana kao županijska cesta postupak javne nabave proveo je ŽUC Varaždin. U natječaju pri provođenju postupka javne nabave uvjerljivo najprihvatljiviju zajedničku ponudu dale su tvrtke Niskogradnja Huđek iz Petrijanca i Niskogradnja Hren iz Donje Stubice. Vrijednost projekta je 5,586.000 kuna. Radove sufinanciraju Županijska uprava za ceste sa 75 posto, te Grad Ludbreg s 25 posto vrijednosti investicije. ih povukla, jest činjenica koja nas koči. Ukoliko idemo sami u investiciju, pitanje je koliko ćemo moći biti konkurentni a to nam je dodatni uteg. Naći ćemo način da se Novi metri nogostupa kod svetišta uzdignemo iznad toga jer smatramo da imamo pravo na spomenuta sredstva. Bez toga nećemo ulaziti u tolike investicije, a onaj tko je prvi uzet će dio kolača na tržištu. – zaključuje F. Beser. Slogan tvrtke glasi: „Uvijek korak ispred!“ Snage i volje za to imaju još uvijek. A K T US AU LS NR OE T 28. studeni 2014. Tomislav Cvetko, direktor i vlasnik tvrtke Oprema uređaji Zlatna kuna Županijske gospodarske komore Varaždin za životno djelo dodjeljuje se za dostignuća i doprinos u gospodarstvu. Nedavno je priznanje primio Tomislav Cvetko, Varaždinac, kojeg bismo prije nazvali 'Ludbrežancem'. Radni vijek vezao je uz tvrtku 'Oprema uređaji' Ludbreg čiji je djelomični vlasnik i direktor. -Kao stipendist 'Koke' prvo sam kratko bio u toj tvrtki. No, diplomirao sam strojarstvo i po vokaciji sam konstruktor, kreativac. Čim sam čuo da u Ludbregu traže inženjere strojarstva javio sam se na natječaj jer sam želio raditi ono što će osobno ispuniti mene i moje ambicije. U OOUR-2 RO Oprema gdje se proizvodila oprema za tekstilnu industriju došao sam 16. veljače 1975. Dogodine u veljači napunit ću 40 godina staža u Ludbregu – kaže Tomislav Cvetko. Da mlađe upoznamo što je tada bila 'Oprema' Ludbreg. -U bivšoj državi metalska je industrija bila vrlo razvijena. 'Oprema' je dobro stajala, puno posla, dobre plaće, čak po 3-4 plaće viška. Vodstvo je shvatilo da mora imati proizvode i proizvodnju koje drugi u državi nisu imali. No ,to nije bilo dobro. Time ne želim umanjiti sposobnost ni poslovnu politiku tadašnjeg rukovodstva. Država je previše zaštitila metalsku industriju što ju je učinilo manje konkurentnom i nije se mogla probijati na zapadno tržište, pa je radila pretežno za istočno tržište. To je moralo prije ili kasnije dovesti do kolapsa što se i dogodilo 90ih godina. Kako Vam je bilo raditi kao mladom stručnjaku? -Dobio sam slobodne ruke. Za godinu dana počeli smo novi program koji sam tamo zatekao, ali je bio u tehničkim problemima - proizvodnja strojeva za glačanje za praonice rublja. Počeli smo vrlo uspješnu suradnju s njemačkim 'Kanegiesserom'. Praktički, 10-ak godina bio sam šef razvoja i neformalni tehnički direktor 'dvojke'. Direktori OOUR-a bavili su se samo proizvodnjom i razvojem proizvoda, a za financije, prodaju i ostalo imali smo OOUR Trgovinu i Radnu zajednicu. U 'Opremi' je Ludbregu darovao profesionalnu karijeru tada bilo 740 ljudi. Krajem 1986. OOUR-3 Oprema-uređaji izgubio je posao s firmom Cornelius, svjetskim liderom za proizvodnju uređaja za hlađenje i točenje pića, prvenstveno piva. Rukovodstvo mi je predložilo da preuzmem mjesto direktora. Bila je to velika promjena. No, još veća svakako je bila ona 1990. nakon što su se referendumom svi OOUR-i izjasnili za odvajanje i da svaki bude samostalna pravna osoba.– Da se prisjetimo kako je provedena pretvorba Opreme. – Nitko od nas nije ušao u privatizaciju po 'Markovićevom modelu' jer nismo vjerovali u uspjeh modela što se kasnije pokazalo točnim. Bivša 'dvojka' postala je Oprema postrojenja, 'trojka' Oprema-uređaji, 'četvorka' koja je bila začetak nastanka i razvoja svih OOUR-a postala je Oprema–strojevi, a 'petica' 'Zootehnička oprema'. Trgovina je postala Oprema PIT, a Radnu zajednicu od čak 105 zaposlenih postupno smo ugasili. I 1. siječnja 1990. počeli smo poslovati kao samostalne tvrtke. Opstale su do danas Oprema PIT, Oprema strojevi i mi, s ukupno oko 300 djelatnika, dakle upola manje nego 80-ih. Jako mi je žao zbog toga jer sam uvjeren da su 'Postrojenja' i 'Zootehnička oprema' mogle opstati. Imali su proizvodne programe koje drugi nisu imali i siguran sam da se to moglo i moralo bolje iskoristiti.Kasnije, 1992. godine uslijedila je pretvorba i privatizacija. -Tada smo krenuli u privatizaciju pod nadzorom Regionalnog ureda Varaždin po autonomnom postupku pošto su svi OOUR-i bili procijenjeni na manje od tadašnjih 5 milijuna DEM. Radničko dioničarsko je odlično zamišljena stvar, ali je malo dobrih primjera. U 95 posto slučajeva ono je uništilo tvrtku, uglavnom zato jer su se isplaćivale plaće koje nisu bile zarađene. Radnicima sam to objasnio i ponudio da odluče – da budu ili dioničari ili radnici jer jedno i drugo teško da će biti dobro. Nekolicina nas je ušla s većim udjelom u privatizaciju tako da menadžment u startu bude oko 50 posto vlasnik. Odmah smo krenuli u veće investicije i opremanje po- Programi za obnovu i energetsku učinkovitost obiteljskih kuća Početkom studenoga istekao je rok javnog natječaja tijekom kojega su se građani Ludbrega, vlasnici stambenih objekata imali prigode javiti za dodjelu sredstava za Programe povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća, te za Program subvencioniranja mjera povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Projekt zajednički financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Ludbreg. Građani su pokazali značajan interes jer za subvencioniranje mjera iz Programa povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća ima čak 38 prijava, a za program subvencioniranja ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije pristiglo je 6 prijava. Gradonačelnik je imenovao Povjerenstvo za pregled i ocjenu prijava koje je prema odredbama pravilnika obavilo terenske preglede i provjerilo točnost prijavljenih podataka o stanju obiteljskih kuća, svakog objekta, te konstatiralo zatečeno stanje i izvršilo bodovanje. O daljnjem postupku informirao nas je Darko Crnković, savjetnik za javnu nabavu i komunalnu infrastrukturu koji je u gradskoj upravi zadužen za koordinaciju između Grada Ludbrega i Fonda zaštite okoliša i energetsku učinkovitost u provedbi projekta. -Postupak i način ocjenjivanja detaljno su opisani odredbama pravilnika. Na temelju toga sastavlja se neslužbena bodovna lista s popisom prijavitelja i brojem bodova, te popisom prijava koje su odbačene. Bodovna lista bit će objavljena na web-stranici Grada. Podnositelji prijava imaju pravo žalbe na neslužbenu bodovnu listu u roku od 5 dana od objave liste, a dostavlja se u pisanom obliku isključivo kao preporučena pošiljka s povratnicom. 5 Tomislav Cvetko, direktor i vlasnik tvrtke Oprema uređaji gona radi stvaranja uvjeta za jaču proizvodnju. Bilo je i teških razdoblja, imali smo premalo strojeva, bili smo u ratu. U doba 'ruske krize' 1998. popunili smo tržište Slovenije i Hrvatske, a istovremeno nam je dovoljno jako rastao izvoz i došlo je do zastoja. Tad je cijela naša branša pala za oko 20 posto. Uz proizvodnju uređaja za hlađenje i točenje pića, krpali smo se pomoćnim poslovima. I uspjeli preživjeti i sačuvati tvrtku. Plaće su redovite, mislim da smo svih ovih godina samo jednom kasnili s isplatom od nekoliko dana.-Oprema uređaji je vjerojatno najveći ludbreški izvoznik? -Još sam 1992. rekao da samo na ino-tržištu možemo realizirati rast i razvoj! Počeli smo se predstavljati na sajmovima, najznačajniji za našu branšu je sajam u Nürnbergu BRAU BEVIALE. Prve godine kada smo izlagali nitko nas nije ni pogledao, iduće su nam počeli prilaziti, a tek smo treće potpisali prve ugovore. Stranci su se bojali poslovati s nama do 1995. godine zbog rata. Koristio sam i osobna poznanstva za poslove u Skandinaviji. Danas smo 95 posto izvozna tvrtka, izvozimo u zemlje Skandinavije, Srednje Europe, Istočne Europe, Bliski Istok, Daleki Istok, Aziju, Australiju itd. samo je 4-5 posto poslova za domaće tržite.Oprema uređaji danas i sutra? -Danas je 160 zaposlenih, a kad sam došao radilo je 66 ljudi. Konkurencija nas svrstava među pet najjačih proizvođača opreme za hlađenje i točenje pića u Europi, a s opremom za hlađenje i točenje piva u špicu po kvaliteti proizvoda i statusu na tržištu. Stalno ulažemo u znanje, u proizvodne prostore, u moderne tehnologije, poštujući ekološke principe. Imamo i pogon za proizvodnju rashladnih pulteva u Slobodnoj zoni Varaždin u Trnovcu. Bila je to ozbiljna investicija, ali je kriza 2008. ugrozila poslovanje tvrtke. Sad ide na bolje i investicija je isplativa, a vjerojatno ćemo Trnovec jednog dana spojiti s Ludbregom. Za pet godina vidim Opremu uređaje kao tvrtku s oko 20-25 milijuna eura ukupnog prihoda, u Ludbregu sa 180 i Trnovcu s 50 djelatnika. Unatoč dugoj karijeri pred vama su novi izazovi. -Ovo priznanje 'Zlatna kuna' nekako indirektno shvaćam kao da se moja karijera bliži kraju. Za 2-3 godine u firmi slijedi smjena generacija. To je osjetljiva problematika, ali uvjeren sam da će kod nas proći bezbolno. Sin Domagoj je već tu i uspješno vodi u tvrtki Utvrđivanje bodovne liste Povjerenstvo će u roku od 15 dana od dana isteka roka za žalbe utvrditi Zapisnik o bodovnoj listi na temelju kojeg gradonačelnik donosi Zaključak o bodovnoj listi i odabiru korisnika subvencije. I taj dokument bit će objavljen na službenim web stranicama Grada www.ludbreg.hr. Nakon objave korisnik subvencije imat će obvezu u predviđenom roku dostaviti projektnu dokumentaciju minimalno na razini glavnog projekta, ovjerenu od ovlaštenog inženjera, ovisno od toga za koju mjeru se prijavio. Ukoliko se ne dostavi tražena dokumentacija, korisnik subvencije postaje prvi slijedeći prijavitelj – pojasnio je Darko Crnković. Nakon što Fond prihvati dokumentaciju o realiziranim radovima, a korisnici podnesu zahtjeve za isplatu subvencije, Grad može odmah podnijeti zahtjev Fondu za nova sredstva i pokrenuti nove natječaje. Podsjećamo, Grad Ludbreg je na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odabran za korisnika sredstava „Programa korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama“ i „Programa poticanja po- prodaju, ekonomist je po struci. No, pomoći ću još par godina da se to uhoda, nebitno u kojoj funkciji.Malo je neobično da se Varaždinac toliko veže uz Ludbreg. -Pomagao sam pri gradnji svetišta, kroz humanitarne akcije, pri osnivanju Rotary cluba. Možda sam mogao i više. Moja je prednost što sam iz Varaždina, pa mogu biti objektivniji, neovisan, a i neopterećen domaćim odnosima. Najzaslužniji čovjek za razvoj i procvat gospodarstva u Ludbregu 70-ih bio je Drago Novak. On nije dozvolio politici da se miješa u gospodarstvo tadašnje općine Ludbreg. Da nije bilo njega, ne bi bilo tako. I ja sam bio politički aktivan, dvaput i član gradskog poglavarstva Varaždina, a u Ludbregu sam se angažirao na osnivanju HNS-a. Izašao sam iz politike, razočaran što se srozala do razine da u nju ulaze ljudi skloni klijentelizmu. Došli smo do toga da kotlovničar može dobiti posao u nekoj školi tek ako uđe u stranku? To je jako, jako loše - kaže Tomislav Cvetko. U njegovom uredu posebno mjesto zauzima još jedno priznanje – Ministarstva obrta malog i srednjeg poduzetništva koje ga je 2001. godine proglasilo poduzetnikom godine. većanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama“. Fond osigurava 40 posto, a Grad 10 posto opravdanih troškova investicije. Konkretno, građani mogu kroz ovaj projekt ostvariti maksimalnu subvenciju od 37.500 kuna. Imenovano je povjerenstvo za pregled i ocjenu prijava 28. studeni 2014. Kapelansku službu od Svete Nedjelje u Ludbregu obavlja mladi Silvio Košćak. Rodom je iz župe Margečan, kraj Novog Marofa i u nedjelju 16. studenoga proslavio je 25. rođendan. Nakon osnovne škole upisao je Medicinsku školu u Varaždinu, smjer farmaceutski tehničar. –Poslije srednje škole odlučio sam upisati KBF u Zagrebu i bogosloviju. Čovjeku možeš privremeno dati zdravlje kao medicinski djelatnik no najviše me pogađa ono u duhu i tu možeš najviše „uliti“ i dati. Jednostavno sam osjetio da je svećenstvo bolji put za pomaganje čovjeku nego zanimanje u medicini. Svećenički poziv bio je zapravo redoviti put u mom životu. Moja obitelj nije fanatično religiozna no upio sam tu redovitost života koja vodi prema svetosti u svakodnevnom životu, jer nije potrebno puno da budemo svet i. Dovoljno je baviti se svakodnevnim dužnostima, a to je ponekad jedino i najteže. – priča nam velečasni Silvio Košćak. Obitelj je odluku prihvatila, smatrali su da nema potrebe za puno O radu s mladima -Često puta mi se čini na susretima s mladima da su kao spužve, nastojim im dati širinu pogleda. Na katehezi ih ne mogu naučiti sve, nešto donosi obitelj, ne mogu im uliti vjeru, ali mogu moliti za njih da mogu podnijeti i križeve, ali i da ono radosno učine još radosnijim. Neki put se razilazimo, tu se vidi suvremeno društvo koje je prepuno promjena, već i ja koji sam 89.godište nailazim na neke prepreke jer mi kažu da sam prestar. Uglavnom mi je lijepo raditi s mladima jer je mlado srce iskreno i otvoreno.- Ludbreg - prva kapelanska služba Uz tribinu, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježen je snimanjem milenijske fotografije. Osnovnoškolci su u parku dvorca Batthyany ispisali riječi Vukovar i Ludbreg. Ideja za akciju potekla je od Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“, a u organizaciju se uključila Osnovna škola Ludbreg, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Ludbrega i Lukom dok su AK „Rudolf Fizir“ te firma AR-Bi d.o.o. iz Ludbrega bili zaduženi za snimanje milenijske fotografije. U organizaciji Hvidre Ludbreg i Grada Ludbrega ADVENT Od farmaceutike do bogoslovije raspravljanja jer kad Silvio nešto odluči tako i mora biti. Podrške tako nije nedostajalo. – Ovo mi je prva kapelanska služba. Prije dolaska u Ludbreg, iza mlade mise, proveo sam mjesec dana u Kanadi, u župi sv. Križa u Hamiltonu gdje sam mijenjao jednog svećenika. Bili su to moji prvi koraci u svećeništvu. Iskustvom tog pastoralnog djelovanja u toj američkoj župi, iako nije veliko, smatram da je lakše tamo biti svećenik i vjernik zbog tolerancije, slobode, širokog pogleda. Nekako mi se čini da tamo vjera ne živi samo na papiru, a oni koji nisu vjernici niti napadaju niti su napadani. Ljudi svih profila srdačno te dočekaju u društvu. Premda te netko ne poznaje, dočeka te riječima pozdrava. – ističe vlč. S. Košćak. Nakon pastoralnog djelovanja u Kanadi stigao je u Ludbreg, jer kako kaže, upravo je tako trebalo biti. - Vjerujem da je moj dolazak u Ludbreg Božja providnost. Moj diplomski rad tematski je bio o euharistiji. Cijeli život euharistija mi je točka u crkvi i najveća radost. Silvio Košćak rodom je iz župe Margenčan Ona je mjesto iz koje crkva izrasta. Prvi susreti s ljudima na župi ispunili su me radošću i srdačnom dobrodošlicom. – priča nam mladi kapelan i prisjeća se ranijih dolazaka u Ludbreg. - Obično sam i kao dijete dolazio u Ludbreg s obitelji za Svetu nedjelju, a posljednje dvije godine sam ovdje i dežurao, pomagao kao bogoslov. Ludbreg kao grad sve mi se više sviđa, mali gra- Autor: vlč. Silvio Košćak, župni vikar „O slavni Jesin korijene, iz nevolja nas izbavi...“ Tijekom liturgijske godine, u kojoj nas Crkva, potaknuta Božjom riječju, vodi prema nebeskoj domovini, događa se da sami sebe „raspršimo“ na razne strane. Možemo iz ruku ispustiti i izgubiti konce svog tjelesnog, svakodnevnog i svima vidljivog života, kao i onog duhovnog života, koji svatko od nas može sakriti ili pak o njemu izvana stvoriti lažnu sliku. Događa se to u onim trenucima kada, pritisnuti težinom vlastitih života, ne vidimo ni brata čovjeka kraj sebe, koji nam križ svakodnevice želi olakšati, a ni Boga, Svjetlo Istinito, koji tamu naših života želi preobraziti u lakoću hoda prema vječnoj domovini. Vrijeme adventa, u koje ćemo ući sljedeće nedjelje, čini povlaštenima trenutke u kojima se pojedinac kršćanin okreće samomu sebi i sagledava životne „raspršenosti“, „izgubljenosti“ i „zamaskiranosti“, a sve s jednim ciljem: da Bog Trojstvene ljubavi, koji se u sebi „razdvaja“ i koji postaje Utjelovljeni, Emanuel - „Bog s nama“, može naći dostojno mjesto u ljudskom srcu koje je prvo mjesto na kojem se ovoga Božića dijete Isus treba roditi. Vrijeme koje „suoblikujemo“ vlastitim životima i odnosima s Bogom i braćom ljudima obilježeno je mnogim krizama, nemirima, ljudskom glupošću koja zaziva prošlost ne želeći joj oprostiti u sadašnjosti, obilježeno je pojedincima i narodima koji sigurnost i radost nalaze u ograničavanju drugoga, netoleranciji, i sveopćem zatiranju govora o Bogu ljubavi koji je na svijet došao da se po njemu mnogi spase. Upravo u takvom vremenu snažno nam u ušima odzvanjaju stihovi starog gregorijaskog korala poznatog kao „O – antifone“, koje su pratile, a i danas prate, sve vjernike u molitvi večernje od 17. do 23. prosinca, antifone koje se u neposrednoj pripravi za dolazak „Boga Djeteta“ pjevaju prije Marijinog hvalospjeva. U našem trenutku posebnim sjajem svjetli nam antifona koju pjevamo pet dana prije Božića: „O slavni Jesin korijene, što narodâ si barjak svih, pred kojim tih će postati i glas sa usta kraljevskih, kog molit svi će narodi: ne kasni, dođi, izbavi iz nevolja nas premnogih!“ Ova nas antifona ohrabruje na početku ovogodišnjeg adventa. Ohrabruje nas da ovu sveopću krizu koju svakodnevno osjećamo na svojoj koži počnemo probražavati. Jer svaki korijen krize nalazimo u okorjelom ljudskom srcu koje često puta ne vidi Svjetlo Boga živoga; ohrabruje nas na putu otvaranja vlastitog srca „Bogu – Djetetu“ koje želi postati onaj faktor naših u ranim jutarnjim satima 18. studenoga put Vukovara krenuo je autobus Ludbrežana koji su se pridružili Koloni sjećanja, a u Vukovaru je i ove godine bio gradonačelnik Dubravko Bilić. Za branitelje Vukovara u Zavjetnoj kapeli u služena je sveta misa, a nakon mise od svetišta prema trgu te u parku dvorca Batthyany upaljeni su lampioni. U kinodvorani koncert za Vukovar priredio je MPZ Podravina. Gosti na koncertu bili su članovi zbora iz Varaždinskih Toplica i Adam Končić. dić po mjeri čovjeka. Kad sam bio u Zagrebu nisu mi takve sredine odgovarale ali kako vrijeme odmiče sve sam više svjestan vrijednosti takvih sredina u kojima čovjek na malom prostoru može upoznati puno ljudi i stvara se dobra zajednica u kojoj se ljudi zbližuju i međusobno podržavaju. – objašnjava nam vlč. S. Košćak. Kad se odlučio na svećenstvo, prihvatio je 7 činjenicu da će možda morati otići daleko od svoje obitelji no tu su žrtvu spremno prihvatili. - Obitelj je nešto posebno, ako se ne vidimo, ne znači da nisu tu. Volim otići kod njih i posjetiti ih. Povremeno tako ponedjeljkom odem među brege. – zaključuje vlč. S. Košćak. Mladi župni vikar najviše voli čitati, sam za sebe kaže da je poput hrčka, a količina knjiga koju posjeduje redovito mu stvara probleme kod selidbe. Uz čitanje, ide i pisanje. Tako je bio glavni urednik fakultetskog časopisa Spectrum u kojem je redovito objavljivao komentare i kritike u rubrici pod nazivom „Misao s promatračnice“, a danas najradije piše propovijedi u koje ulaže najviše truda. No, nađu se među tekstovima i crtice o prijateljstvu, molitvama koje piše onako za dušu. S vremenom, tko zna, možda ugledaju i svjetlo dana. Poziv mu daje slobodu od robovanja karijeri, statusnim simbolima, a kroz život ga vode riječi: Ništa ne tražim i ništa ne odbijam, a izvor duhovnosti vidi u poslušnosti. života koji je u mogućnosti preobraziti sve naše boli i pomoći nam lakše se nositi s težinom svakodnevice. Jednako tako, svakom iskrenom kršćaninu daje u ovom vremenu polet, jer daje do znanja da je Bog, iako često puta ne čujemo Njegov glas, ipak onaj koji ne kasni priteći u pomoć najpotrebnijima, a to smo svi (bili mi siromašni materijalno, ili pak materijalo bogati, a duhom u teškoj neimaštini – Emanulel želi biti sa svima). Bog, koji nam svake godine daje priliku da mu otvorimo srce i pustimo mu da se „rodi“ u nama, i ovog Božića želi nas osloboditi od svih nevolja. Nevolje i težina neće nestati, ali Bog će, po braći i sestrama, dati da taj križ bude lakši, u krajnjoj liniji, sama Njegova blizina bit će početak laganijeg hoda kroz život. Samo ne trebamo izgubiti vjeru da je moguća promjena nas samih i okoline u kojoj živimo. Vjera je ključ što nam daje Bog kako bismo Isusu Kristu otvorili vrata svoga srca te da bi se On nakon toga, s cijelim Trojstvom – Jednim Bogom, mogao nastaniti u nama i „izbaviti nas iz premnogih nevolja“, te našu radost učiniti još većom. Neka kršćani tijekom ovog adventa otvore srca Malome Bogu koji započinje svoj hod zemljom te započinje kucati na ljudska srca. Neka Bog podari svim kršćanima vjeru, „kreposni ključ“ za otvaranje vlastita srca kako bi Ljubav u njemu mogla biti iznova ljubljena, kako u osobnim susretima s Bogom, tako i sa braćom i sestrama koji u kršćanskoj djelotvornoj ljubavi (a ne samo u riječima) tada mogu vidjeti da su Boga zaista susreli i da je Bog uistinu Emanuel – „S nama Bog“. A kada dođe Božić, jedan od najradosnijih blagdana Crkve, kojem se nesmanjenom radošću raduju i stari i mladi, i siromašni i bogati, neka poticaj budu riječi pape „u miru“, „mudrog djeda“, kako ga je nazvao papa Franjo, pape koji nam je još uvijek u srcu: „U one dane prokapat će brda sladom, a rijekama će poteći med i mlijeko... Božić je blagdan darivanja u kojem oponašamo Boga koji je darovao sebe samoga i time nam još jednom darovao život, koji doista postaje darom tek onda ako mlijeku egzistencije pridođe med „biti ljubljen“, ljubav koja nije ugrožena smrću, nevjernošću i besmislom. Sve se to naposljetku, slilo u radost što je Bog postao djetetom koje nas ohrabruje da se pouzdajemo, kao što to čine djeca, da darujemo i da dopustimo da nas se obdari. Možda nam je teško prihvatiti te zvukove radosti kada nas muče sumnje, kada nas u istoj mjeri pritisnu i bolest tijela i duševni problemi te nas tjeraju da se bunimo protiv toga neshvatljivog Boga... Možda došašće trebamo proživjeti upravo da bez otpora dopustimo da nam dragi znakovi ovoga vremena uđu u dušu, da bez postavljanja pitanja i mudrovanja dopustimo nas ogriju, a onda puni pouzdanja prihvatimo neizmjernu dobrotu Djeteta koje je jedino moglo učiniti da brda pjevaju i šumsko drveće pretvoriti u klicanje (usp. Ps 96).“ Gost na koncertu za branitelje u organizaciji MPZ Podravina, bio je Adam Končić 6 VUKOVAR 18. studeni 28. studeni 2014. Vukovar u srcima i mislima ©Foto Novak Prošle su 23 godine od studenoga 1991. kada su građani Ludbrega, kao i svi u Hrvatskoj, sa strepnjom i u mislima bili s braniteljima Vukovara. Jer među njima su bili ludbreški policajci u sastavu Zasebne postrojbe PU varaždinske. Stigli su tamo 11. rujna i odmah zauzeli položaje u Ličkoj ulici, a oružje u Borovom naselju položili među posljednjima. U Vukovaru su kao i prethodna grupa trebali ostati dva tjedna no ostali su puno duže. Svi su proživljavali nezamislivu fizičku i psihičku torturu u logoru Staićevo puna tri mjeseca, a jedan u Sremskoj Mitrovici čak 6 mjeseci. Povodom godišnjice pada Vukovara u Pastoralnom je centru održana tribina na temu Vukovar 1991 – sjećanja ludbreških branitelja. Darko Posavec, zapovjednik ludbreške postrojbe i Dragec Kladić, predsjednik udruge Ludbreški branitelji Vukovara 1991 tom su prigodom iznijeli sjećanja o teškim i dugim danima provedenima u Vukovaru. – Tog 11. rujna, srijeda je bila, za Vukovar su iz Ludbrega krenuli policajci koji su došli te iste godine u Policijsku postaju Ludbreg. Nismo imali nijednog inspektora pa nam je Darko bio dodijeljen kao zapovjednik postrojbe ludbreških djelatnika. Doduše, dolje je bilo to teško izvedivo, kretati se uz zapovjednika pod kišom granata. - ispričao je D. Kladić. Najtragičnija sudbina zadesila je dvojicu. Josip Ka- Ludbrežani su 18. studenoga sudjelovali u koloni sjećanja u Vukovaru nižaj poginuo je 6. studenoga od snajperskog metka. Marijan Levak stradao je 12/13. studenoga u pokušaju proboja s jednom grupom, ali posmrtni ostaci još nisu nađeni, pa se njegovo ime još i danas nalazi na službenom popisu nestalih. Ostalih 18 ludbreških policajaca, branitelja Vukovara, su: Dragec Kladić, Mario Melnjak, Nenad Petričević, Josip Gašparić, Mladen Međimurec, Zlatko Horvat, Stjepan Kotišćak, Petar Franolić, Mladen Šantavec, Josip Šafarek, Dražen Kraljić, Andrija Pišpek, Dražen Hižak, Vitomir Namjesnik, Zlatko Klekar, Marijan Stančin, Dražen Mezga i Franjo Zember. – Prošlo je dosta vremena no sve je gore. Branitelji su na marginama, a i kroz medije se Vukovar pogrešno predstavlja. Djeca o Domovinskom ratu znaju vrlo malo. – priča nam Dragec Kladić i dodaje kako je upravo održana tribina pravi način kroz koji valja govoriti o događajima u Vukovaru. Te 1991. godine hrvatski je narod strepio nad Vukovarom, a naši hrabri vojnici do zadnje su granate branili grad. Njihovo herojstvo podsjeća nas da imamo razloga biti i ponosni na pokazanu hrabrost ali i zajedništvo u tim toliko teškim trenucima. U znak sjećanja na herojsku borbu i žrtve 18. studenoga, Hrvatski je sabor proglasio Danom sjećanja na Vukovar. Vukovar je simbol hrvatskog otpora, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske slobode. Monsinjor J. Đurkan i branitelji D. Posavec i D. Kladić © Foto Novak Ludbreg - prijatelj grada Vukovara 8 FESTIVAL 28. studeni 2014. DANI MLADENA KERSTNERA D 'Božja vola' - Dramska grupa OŠ Ludbreg Lani je dramska grupa OŠ Ludbreg prvi puta sudjelovala na festivalu s nekoliko skečeva. No, sada su nastupili s predstavom koja je imala brojnu glumačku ekipu, scenografiju i zvučnu kulisu. Za predstavu su odabrali poznatu priču iz pera Mladena Kerstnera o Dudeku kao raketaru i težaku na krovištu tecovog škednja. Za uvod su otpjevali pjesmu „Oko jene hiže“. -Dramska grupa uvijek priprema predstave za prigodne datume, manifestacije. Redovito se sastaje jednom tjedno, a kada imamo nastupe i češće. Za ovaj nastup radili smo svaki dan, svaki slobodni termin tijekom dana iskoristili smo za probu. Jako su nadareni i za glazbu jer su neki ujedno i učenici Osnovne glazbene škole, pa sam im predložila da odsviraju i otpjevaju pjesmu kao uvod i to su prihvatili. Pjevale su Karla Majhen, Ian Novak i Marta Mihin, te Sven Glavak koji je pratio na gitari. Odlučili smo izvesti poznatu epizodu iz Gruntovčana koja je djeci jako ostala u sjećanju i nekako posebno draga, mada je zahtjevna. No, s njima je prekrasno raditi, pomalo sam i tužna jer su to učenici osmih razreda koji će na kraju školske godine napustiti školu. Oni će se pripremiti za Lidrano i možda još neki nastup. No, imamo mi i mlađe učenike-glumce, oni već pripremaju božićnu predstavu, a uvjerena sam da će nastupiti iduće godine na ovoj manifestaciji - otkrila nam je voditeljica dramske grupe Ljudmila Kladić koja je bila redateljica predstave 'Božja vola'. Glume: Marta Mihin, Viktor Copan, Zrinka Ivančić, Adrian Detelj, Ian Novak, Maks Patafta, Vjekoslava Petrić, Filip Mesar, Lino Vuković i Filip Havaić. Kraj serije - LUN-MLA Lunjkovec Amaterska glumačka družina udruge 'LUN-MLA' iz Lunjkovca osnovana je prije 6 godina i otada redovito sudjeluje na Danima Mladena Kerstnera. Ovaj put premijerno je izvela svoj četvrti autorski igrokaz 'Kraj serije' kojeg je napisala voditeljica družine Štefanija Šarec. –Družinu čine Verica Mlinarić, Marija Ledinko, Ružica Lovasić, Alenka Krivičić, Svjetlana Šarec, David Šarec i Monika Jeren. U igrokazu smo pokušale na humorističan način prikazati kako se u današnjoj svakodnevnici u našim obiteljima događaju razne dramatične situacije vezane uz serije kojima se pridaje velika važnost i koje se redovito prate. I ovaj put smo zadovoljne izvedbom jer smo višekratno nagrađene pljeskom, a to je za nas najveća plaća – rekla je Štefanija. Iako članovi družine imaju svoje obiteljske obaveze, na radnom mjestu, u polju i vrtu ipak uspijevaju pronaći slobodno vrijeme i uskladiti termine za probe, uglavnom u večernjim satima. -Međusobno se jako lijepo slažemo i dogovaramo. Naša druženja na probama uvijek su puna vedrine i humora tako da nam zapravo predstavljaju jednu vrstu relaksacije. Nema šanse da se posvađamo jer smo većim dijelom rodbinski i kumski povezane – pojasnila je Štefanija. Uz humanitarne ciljeve koje ostvaruje udruga LUN-MLA, glumačka družina ima za cilj njegovati izvorni govor našega kraja, a uz to zabaviti i sebe i gledatelje. Zato se vesele svim prigodama u kojima svojim nastupima mogu unijeti malo vedrine u ovo tmurnu svakodnevnicu baš kao što to ljudima unose sapunice koje su ove godine bile njihova tema. Za sljedeću godinu gošće iz Lunjkovca znat će opet izabrati nešto drugo, opet aktualno i to zasigurno nije 'kraj serije'. (dv) Trio V - mlađa skupina Učenici OŠ Veliki Bukovec Glumci OŠ Ludbreg Dramska družina “Kaj” - Zabok evetu godinu kraj studenoga u Ludbregu u znaku je kazališnih predstava. Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' pokrenulo je projekt kako bi promoviralo kajkavski izričaj ponovnom afirmacijom djela Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa, autora djela po kojima su snimljeni antologijski 'Gruntovčani', 'Mejaši', 'Dirigenti i mužikaši', te autora niza drugih književnih tekstova, uglavnom komedija. Počelo je zapravo pomalo stidljivo, najprije 1998. godine kada je u Ludbregu u povodu 70. obljetnice Kerstnerova rođenja održan skup o njegovom opusu, a sudjelovali su tada Joža Skok, Mijo Lončarić, Denis Peričić, Stjepko Težak, Lidija Novosel, Zinka Kiseljak, Dubravko Bilić, sada ludbreški gradonačelnik. Idućih nekoliko godina program je imao različite sadržaje, koji nisu baš bili povezani s djelom Mladena Kerstnera. -Cilj projekta Dani Mladena Kerstnera – Festival kajkavske komedije nije bio samo da podsjetimo na Kerstnera, već i da potaknemo dramski amaterizam i stvaralaštvo na kajkavskom s naglaskom na komediju. S toga smo 2006. počeli s festivalom kajkavske komedije namijenjenim amaterskim dramskim družinama. Te je godine, gostovala samo družina iz Preloga. Godinu dana kasnije imali smo dvije predstave, a zatim se iz godine u godinu povećavao broj sudionika. Primjerice, lani smo imali 16 družina, a ove godine čak 21 amatersko dramsko društvo iz Međimurske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarskobilogorske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, s ukupno oko 250 izvođača. Zbog velikog broja predstava i izvođača po prvi put smo neke predstave organizirali izvan Ludbrega u općinama Donji Martijanec i Mali Bukovec na čemu im zahvaljujem. KUD Gruntovec - Koprivnički Sigetec Četiri dana trajanja Festivala, tražilo se mjesto viška Opojski zvon - Rasinja Udruga žena Kelemen KUD općine Donji Kraljevec Brojna publika nasmijala se u Malom Bukovcu KAJKAVSKE KOMEDIJE 28. studeni 2014. REKORDNE 22 PREDSTAVE Smatram da smo interesom izvođača i publike koja redovito puni dvoranu opravdali nastanak i održavanje manifestacije. Značaj toga prepoznaju Ministarstvo kulture i Grad Ludbreg koji već godinama podržavaju našu manifestaciju – istakao je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta i inicijator ove manifestacije. Na festivalu su sudjelovale i glumačke družine ludbreškog kraja i Glumačka družina “Sve pet”, Sveti Peter Ludbrega - Dramska sekcija Osnovne škole Ludbreg, Trio V iz Gradske knjižnice, pa Etno-grupa Osnovne škole Veliki Bukovec, Veliko srce - Udruga žena općine Sv. Đurđ, te Glumačka amaterska družina žena LUN-MLA iz Lunjkovca. Predstave su također izveli: Dramska družina 'Kaj' Zabok, Društvo žena Reka, Dramska sekcija KUD-a općine Cestica, Glumačka družina 'Sve pet' Sv. Peter, HKUD 'Frankopan' Ferdinandovac, glumač- Društvo žena Reka ke družine 'Mali komedijaši' i 'Komedijaši' iz Stažnjevca, zatim Priločka amaterska scena Prelog, 'Mudlin' Peteranec, Dramska družina udruge žena 'Preslica' Sračinec, KUD 'Lepoglavski pušlek' Lepoglava, KUD 'Gruntovec' Koprivnički Sigetec, 'Opojski zvon' Rasinja, Udruga žena Kelemen i KUD općine Donji Kraljevec. Festival iduće godine slavi malu obljetnicu. -Dogodine ćemo organizirati 10. Veliko srce - Udruga žena Sv. Đurđ festival. Nadam se da ćemo nakon ovakvog interesa možda sljedeće godine dodatno proširiti krug pozornica na kojima će se izvoditi predstave i tako dostojno obilježiti obljetnicu poručuje mr. Branko Dijanošić. A na ovogodišnjem festivalu brojni posjetitelji u Ludbregu, Malom Bukovcu i Martijancu zasigurno su uživali u predstavama, dobro se zabavili i što je posebno važno - dobro se nasmijali. 9 'Štefek mora v školu' - Etno grupa OŠ Veliki Bukovec Na seoskom gospodarstvu cijela obitelj ima posla i Štefek mora puno pomagati tati, pa zanemaruje školu. A Štefek bi rado išao u školu jer ima veliku želju za učenje. To je sadržaj predstave koju su na festivalu u Ludbregu izveli mali učenici Etno grupe Osnovne škole Veliki Bukovec. Autor teksta i redateljica je učiteljica Štefanija Šarec. -U etno grupi plešemo, pjevamo, glumimo, recitiramo, pišemo na kajkavskom narječju, ali i razgovaramo. Tako smo pričali i o tome kako su nekad ljudi živjeli, a da su djeca često i puno morala raditi na poljoprivredi i oko kuće. Mada su htjeli biti doktori, pravnici, učitelji to si nisu mogli priuštiti. Tako smo došli na ideju da osmislimo predstavu na ovu temu. Grupa ima 15 učenika, ali nisu uvijek svi angažirani već prema potrebi. Glumački dio grupe radi tek od početka jeseni, a uoči nastupa u Ludbregu dva tjedna smo naporno vježbali doslovce svaki dan. To su učenici 2. i 4. razreda s glasićima koji su možda bili malo pretihi za veliku dvoranu. Naša škola lani je prvi put sudjelovala na festivalu, bili su to viši razredi s predstavom 'Čehara' u kojoj su nastupili zbor, dramska grupa i tamburaši. Naravno da ćemo se pripremiti i za festival iduće godine – rekla nam je Štefanija Šarec. U predstavili 'Štefek mora v školu' glumili su: Dominik Logožar, Martin Zdelar, Marta Strbad, Klara Ivančić, Lucija Povijač, Siniša Blatarić i Magdalena Golec. Život nema reprizu - Veliko srce, Sv.Đurđ Udruga žena Veliko srce iz Svetog Đurđa ima izuzetno aktivnu dramsku sekciju koja se i ove godine predstavila na Danima Mladena Kerstnera. Sada već uigrane i iskusne 'glumice' s lakoćom su nasmijavale publiku, a tema koju su obradile je svevremenska: 'Život nema reprizu'. -Ovaj komad smo danas premijerno izvele, a govori o odnosima unutar obitelji, društvu te o pokušaju povezivanja onoga što je staro, tradicionalno s onim što je suvremeno i čime se mladi zanimaju. Kao i svi naši igrokazi, to je angažirana komedija, cilj koje je nasmijati gledatelje, ali i potaknuti ih na razmišljanje o sebi, o životu i vrijednostima u društvu općenito. U glumačkoj sekciji glume i starije i mlađe 'puce' pa smo zajednički napisale scenarij za ovu predstavu. Likove su 'oživjele' Ana Šoltić, Nadica Mikulić, Marica Kovaček, Nataša Janičar, Snježana Krušec, Jasmina Crkvenčić i Vesna Markulinčić – rekla je predsjednica udruge Marija Milak. Dramska sekcija djeluje već punih deset godina i zabilježila je više od 120 nastupa. Gostovanja su uspješno odrađena u Koprivnici, Varaždinu, Cestici, Novom Marofu, Maruševcu i drugdje. -Prvi nastup imale smo 9. siječnja 2005. godine kada smo izvele igrokaz 'Čehara'. Dakle, u siječnju ćemo obilježiti i proslaviti tu okruglu desetgodišnjicu. Na feštama koje organizira Udruga uvijek je zabavno jer na naše godišnjice pozivamo i druge glumačke družine. Svi nam se rado odazivaju pa ćemo tako ovaj put u goste možda pozvati neku od ovih grupa koje su nastupile na ovogodišnjem festivalu – pojasnila je Marija. Do danas, dramska sekcija Velikog srca uvježbala je 12 igrokaza. Svaki je zahtijevao velik trud svih članica sekcije, ali i cijele Udruge jer su sve ostale članice, njih 70-ak, uvijek velika podrška i najvjernija publika. Sigurni smo da će se aktivnosti Udruge nastaviti i sljedeće godine te željno očekujemo novi nastup članica dramske sekcije jer 'život nema reprizu'. (dv) Dramska sekcija KUD-a općine Cestica 'Nagradna igra' – Priločka amaterska scena Prelog Muž kao suvremeni bračni diktator koji to pokušava prikriti, postavlja stvari na način kako mu odgovara, bez kućnih obveza. Dramski amateri iz Preloga stalni su gosti festivala kajkavske komedije u Ludbregu, jedini imaju nastupe svih devet godina. Doduše, sada predstavu nisu izveli u Ludbregu već u društvenom domu u Malom Bukovcu. -Jasno je da se zbog tolikog broja predstava ne mogu sve održati u Ludbregu. Nas uopće ne smeta što smo nastupili u Malom Bukovcu, dapače, drago nam je da nas vide i druge sredine. Tekst 'Nagradne igre' napisao je preloški pisac Božidar Glavina. Priločka amaterska scena ima 10-ak članova, šestero stalnih, a ostali su povremeni. Ispunjava nas što se bavimo glumom, ne žalimo slobodnog vremena odvojiti za probe i nastupe jer radimo ono što volimo. Grad Prelog lani nam je dodijelio prostoriju, mala je, ali nama sasvim dovoljna. Prvenstveno nam je važno što kroz nastupe možemo pokazati čime se bavimo. Imamo 30-ak nastupa godišnje po čitavoj Hrvatskoj, a i izvan granica, pa smo prije tri tjedna gostovali u Srbiji, u Somboru. Ludbreški festival komedije i mi smo povezani jer ovo je deveta godina festivala, a naša družina osnovana je prije devet godina. Dolazimo za obljetnicu na 10. festival, na neki način to nam je obveza. Pripremamo novu komediju, možda će premijera ili barem jedna od prvih izvedbi biti baš iduće godine na ludbreškom festivalu – kaže Dejan Novak. On je redatelj i glumac u predstavi 'Nagradna igra', a uz njega glume Miljenka Semnik i Vlado Kovač . Dvije predstave malih i velikih glumaca iz knjižnice Zanimljivo je bilo i u Martijancu Nekoliko djevojčica odluči započeti igru različitu od dosadašnjih pa u kući otvaraju ambulantu. Raspoređuju se kao liječnice, bolničarke, a pacijenti su im njihovi kućni ljubimci i igračke. Tako se u najkraćim crtama može prepričati igrokaz koji su izvele najmlađe članice dramske družine Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, poznatije pod nazivom TRIO V. – Od prošle Glumačka družina “Mali komedijaši” Stažnjevec Glumačka družina “Komedijaši” Stažnjevec LUN MLA - Lunjkovec HKUD “Frankopan” - Ferdinandovac godine dramska družina koja djeluje u sklopu naše knjižnice okuplja dvije grupe – dječju i odraslu. Najmlađe glumice izvele su predstavu pod nazivom V ambulanti a riječ je o adaptaciji teksta Marije Winter. Glumice su učenice drugog i trećeg razreda Osnovne škole Ludbreg koje tijekom cijele godine vježbaju i pripremaju predstave za razne prigode na nivou Grada Ludbrega pa i izvan. Sastajemo se petkom u prostoru knjižnice i uvijek uz vježbu pronađemo vremena za igru jer dje- ca najlakše nauče tekst u opuštenoj atmosferi. Predstava V ambulanti na Danima Mladena Kerstnera izvedena je premijerno, a prošle smo godine izveli djelo Mladena Kerstnera. Mlađa dramska družina uz uvježbavanje predstava povremeno čita priče za laku noć u knjižnici. Drago nam je što smo i ovaj put uspjele nasmijati publiku ali i da su naše mlade glumice uspješno obavile svoj zadatak bez obzira na laganu tremu koja se osjetila prije nastupa. – objasnila nam je voditeljica dječje dramske družine Bojana Premec koja je uz obradu teksta imala ulogu scenografa i redatelja predstave V ambulanti. Glumile su Jelena Janušić, Zara Lu Sakač, Karla Stančin, Leonarda Marjanović, Lana Šalig i Vanessa Parabić. Druga skupina dramske družine Trio V u Malom Bukovcu izvela je predstavu Minimalac. Autor teksta i redatelj je Vlasta Kudrna a scenograf Vlatko Hlupić. U predstavi glume Bojana Premec, Vlasta Kudrna i Vlatko Hlupić. SA SVIH STRANA Ludbreška udruga Grački grozdek kod kipa sv. Martina po četvrti put održala je ceremoniju krštenja mošta. Taj višestoljetni običaj obilježava se na dan ukopa biskupa Martina kojeg je francuski narod jako volio jer je još kao vojnik pomogao jednom seljaku da se ne smrzne. Naime, sredinom 4. stoljeća Martin je vraćajući se iz vojne službe naišao na polusmrznutog siromaha i bez puno razmišljanja pomogao mu odrezavši komad svoje uniforme. Čim je komadićem odore zagrnuo nesretnu osobu vrijeme se istog trenutka proljepšalo. Taj čudesan događaj je približio Martina k Bogu pa se on uputio u crkvenu školu. Nakon završenog biskupskog obrazovanja, kaže legenda, ipak je htio izbjeći imenovanje u biskupa jer je jako volio dobru kapljicu. Na dan imenovanja sakrio se u štalu prepunu gusaka no one su ga odale. Zbog toga se po običaju na Martinje u vinogradima Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske blaguje domaća guska. Na Gracima iznad Hrastovskoga obred je započeo svetom misom koju je vodio kapelan Silvio Košćak. Pretvaranju mošta u vino pribivalo je stotinjak ljudi, svirali su tamburaši KUDa Juraj Lončarić iz Hrženice, a kao gosti 'Grozdeka' prisutni I Ludbrežani na Danima hrvatskog kulinarstva Dani hrvatskog kulinarstva središnja je nacionalna manifestacija gastronomije koja je i ove jeseni održana u Umagu. Manifestacija koja okuplja najbolje hrvatske kuhare s posebnim zadovoljstvom ostala je u sjećanju i našoj sredini. Jer imali smo i mi svog predstavnika. Mladi Vanja Orban iz Ludbrega, učenik je 3. razreda Gospodarske škole Varaždin, zanimanje kuhar a osvojio je na natjecanju brončanu medalju u kategoriji za profesionalne kuhare, u J-kategoriji. -Iako se puno pripremam, uvijek pred nastup na natjecanju osjećam tremu, pa se možda baš zbog treme dogodi da nešto ne uspije kako bih želio. U Umagu je ispalo dobro, a pripremao sam rižoto, ribu i bezglutensko jelo. To su vrlo zanimljiva jela otkrio je Vanja. Naš mladi kuhar već je lani pokazao iznimnu nadarenost također na Danima hrvatskog kulinarstva, ali tada kao član ekipe zajedno sa svojim mentorima, bračnim parom Grozdanom i Bojanom Bohorč. Naime, Vanja obavlja praksu u ludbreškoj gostionici Fantasy čiji su vlasnici Grozdana i Bojan, a upravo su oni inzistirali da se Vanja prijavi za natjecanje. -Vanja zaista vrlo ozbiljno i s puno volje uči kuharsku profesiju. Zaista je lijepo čuti tako mladu osobu kako s puno ozbiljnosti govori o odabranoj profesiji. To je danas cijenjeno, ali i složeno zanimanje. Jako je važno što ima veliku podršku roditelja, obitelji, a mi kao mentori nastojimo mu pomoći u svakom pogledu – kažu vlasnici gostionice Fantasy. Osim ovog velikog natjecanja u Umagu, Vanja je već sudjelovao na Europskom prvenstvu učenika na kojem su ekipe od tri člana, a upoznaju se tek na natjecanju. Za sudjelovanje Veselje po Martinu su bili i članovi pobratimljene vinarske udruge iz mađarskog Letenyja. -Iz sjevernog susjedstva nam je došlo petero prijatelja. Tri puta godišnje oni dolaze k nama, a otprilike isto toliko puta mi idemo k njima. Planiramo ostvariti suradnju i prijateljske odnose i s drugim vinarskim udrugama iz Hrvatske i Slovenije – rekao je Dražen Crkvenčić, predsjednik našeg 'Grozdeka'. Samu ceremoniju krštenja mošta vodio je 'biskup' Stjepan Novak iz Hrženice koji je vjerno pripremio garderobu i nastup općenito. U 'propovijedi' je zaželio da sv. Martin sačuva vinogradare i njihove vinograde od svih zala te ih oslobodi od praznih i malih kupica. -Morao sam skratiti program jer je iznenada zahladilo i zapuhao je sjeverac koji ovdje kod kipa baš neugodno brije. Iako su ljudi višekratno nazdravljali ipak im je bilo hladno no zato sada slijedi nastavak druženja po klijetima. Sljedeće ćemo godine morati pomaknuti proslavu barem jedan sat ranije – rekao je Stjepan. Za sve prisutne, članovi udruge pripremili su kuhane kobasice i kolače koji su se mogli 'potirati' starim i mladim vinom. Sigurni smo da će se Svetu misu vodio je velečasni Silvio Košćak Članovi udruge pripremili su goričke delicije Okupljenima na proslavi nije smetala hladnoća Stigao je i Sv. Martin Martinje slaviti i sljedeće godine. Pjesma 'Nikaj na svetu lepšega ni' ostat će i dalje 'živa' jer tu su naši vrijedni vinogradari koji uživaju radeći v svojim goricama ma kako god strme bile. U vinogradu posla uvijek Veliki uspjeh mladog Vanje ima, a uvijek se rodi neka dobra ideja. -Sljedeće godine planiramo ispod kipa sv. Martina započeti gradnju vinskog podruma gdje bi naša udruga imala svoju vinoteku te zajedničke prostorije za druženje i kvalitetniji rad. Tlo je ovdje laporasto i osjetljivo na veće količine oborina tako da moramo sve dobro pripremiti prije početka gradnje – najavio je predsjednik 'Grozdeka'. (D.Vađunec) Izviđači na Grebengradu Naši izviđači i dalje nastavljaju s aktivnostima. Tako ih je sredinom studenoga put odveo do Grebengrada. - Hodali smo oko dva kilometra putem do Planinarske kuće Grebengrad. Smještena je u udolini na nadmorskoj visini od 490 m. Ispred kuće je izvor vode i lokva s daždevnjacima. 500 metara od kuće nalaze se ruševine zidina Grebengrada koji je u srednjem vijeku bio dijelom utvrda za obranu Hrvatskog zagorja od Turaka. Spominje se prvi put u listini kralja Andrije II. 1209. godine, a napušten je 1710. godine kada su vlasnici sagradili Novi Marof. Nedaleko od Grebengrada je i brdo Veliki Lubenjak (590 m), a to je jedan od istočnih vrhova Ivanščice, pašnjak i vidikovac. – ispričao nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača. Inače izviđači i ove godine imaju zadatak u Ludbreg donijeti Betlehemsko svjetlo koje će biti podijeljeno građanima na božićnom sajmu - Cinkuš adventski Vanja Orban sa svojim mentorima Grozdanom i Bojanom Bohorč na ovom natjecanju važno je i dobro poznavanje engleskog jezika, što je itekako utjecalo na odluku škole da upravo Vanju odabere za natjecanje. Vanja je svjestan da samo stalnom edukacijom i usavršavanjem može ostvariti planove i ambicije o vrhunskom kuharu. -Želio bih nakon srednje škole otići na daljnje usavršavanje u Francusku. Nadam se da ću uspjeti u tome. Kulinarstvo je zahtjevan posao kojemu se morate u potpunosti posvetiti. Iako mi je bilo žao, odrekao sam se nekih hobija i posvetio kulinarstvu. Za naše čitatelje Vanja daruje recept za jela koja je pripremao na natjecanju u Umagu. Željka Namesnik Foto: Tea Car Udruga Grački grozdek 28. studeni 2014. Rižoto sa dimljenim sirom i šampanjcem Sastojci za 4 osobe: /Vanja Orban/ 35 dag riže (za rižoto je najbolje koristiti rižu "Arborio"), 1 dl šampanjca, oko 0,5 dl vrhnja za kuhanje, oko 5 dag topljenog dimljenog sira, 10 dag maslaca, povrtni temeljac, luk, ulje. Priprema: Na ulju dinstati luk, glazirati rižu, zalijevati temeljcem, pirjati, pred kraj zaliti šampanjcem da alkohol ispari, dodati sitne kockice sira, vrhnje za kuhanje, začine, dodati maslac. Miješati dok se maslac ne rastopi i poslužiti uz dekoraciju. Dekorirati cvijet tikvice punjenim inćunima i mozzarellom, pohati u tempuri (tempura je japanski način pohanja mesa, ribe ili povrća u laganom tijestu. Tehniku su u Japan donijeli portugalski misionari u 16. stoljeću ali se raširila Japanom i postala prihvaćena kao njihova. Osnova tijesta su brašno i ledena voda, a ovisno o receptu dodaju se jaja, prašak za pecivo, sol… Tempura se radi vrlo jednostavno na način da se brašno i voda samo lagano izmiješaju štapićima tako da ostanu i grudice. U tu smjesu se umaču komadići mesa/povrća/ribe i prže se u dubokoj masnoći.) i posipati crnim sezamom. Rižoto poslužiti kao toplo predjelo ili kao prilog. Vesela fotografija za prvi osvojeni vrh najmlađih izviđača Foto: Tea Car 10 Spuštanje sa ruševina Grebengrada nakon razgledavanja SA SVIH STRANA 28. studeni 2014. Srednjoškolci na praksi Srednja škola Ludbreg Srednja škola Ludbreg u cilju poboljšanja praktične nastave u strojarskom obrazovnom području, zanimanja CNC operater, bravar, tokar ustrojila je radionicu za izvedbu praktične nastave. Radionica se nalazi u prostorima Crtorada, bivše zgrade Lukoma na površini od 120 m2. Radionica je zasad opremljena ručnim alatima za ručnu strojarsku obradu a postepeno se priprema opremanje sa strojevima za strojnu obradu kao što su glodalica, tokarilica, aparati za varenje, rezne pile… - Kao kruna svega u radionici se planira jedan CNC tokarski stroj uz dvanaest radnih mjesta za računala i popratne softvere gdje će učenici polako ulaziti u svijet projektiranja i izrade različitih proizvoda u njihovim zanimanjima. Posebno želim istaknuti da opremanje radionice obavljamo u suradnji s poslodavcima iz Ludbrega te bliže i šire okolice gdje se oni svojim donacijama bilo materijalnim ili nematerijalnim, uključuju u samo opremanje radionice, na čemu im zahvaljujemo a sve u cilju da takva strojarska radionica bude opremljena u svrhu što bolje pripreme učenika za daljnji rad kod poslodavca nakon završetka školovanja u Srednjoj školi Ludbreg. Isto tako moram napomenuti da će se ova radionica početkom 2015. godine pretvoriti u "Centar novih tehnologija" gdje će učenici Srednje škole Ludbreg ali i građani kroz cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih dobiti nova znanja i vještine u strojarskom području - zanimanja bravar, tokar, zavarivač, strojobravar, cnc operater, strojarski tehničar… - najavljuje Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg. Učenici koji se školuju u zanimanjima bravar i tokar dva dana u tjednu pohađaju praktičnu nastavu kod poslodavaca a jedan dan u tjednu u školskoj radionici. – Odlučili smo da učenici u zanimanjima CNC operater prvu godinu kompletnu praktičnu nastavu pohađaju kod nas u novootvorenoj radionici a onda će u svojoj drugoj i trećoj godini praktičnu nastavu pohađati kod poslodavaca. Za sad imamo zaposlena tri djelatnika, a plan je da kroz dvije godine zaposlimo još 3-4 djelatnika s iskustvom u strojarskom dijelu koji će učenicima dati znanja i vještine u praktičnom dijelu nastave. – objašnjava J. Zdelar. U Srednjoj školi Ludbreg smatraju da jedino kombinacija praktične nastave kod poslodavca i praktične nastave u školi može dati najbolje rezultate kako bi učenici kad završe Srednju školu Ludbreg svoj budući posao mogu kvalitetno obavljati u poduzećima. ZNANJE I RAD KJUČ USPJEHA! = Učenik+nastavnik+roditelj+poslodavac BLAGDANSKI PROGRAMI U GRADU LUDBREGU prosinac 2014. 05.12.2014. (petak) - 19,00 sati – koncert Glazbene škole Varaždin u organizaciji Rotary kluba Ludbreg (kino dvorana POU) 13.12.2014. (subota) - 14,30 sati – LUDANCE – plesni festival u organizaciji KUD-a „Anka Ošpuh“ – gradska sportska dvorana 16.12.2014. (utorak) – 18,00 sati – blagdanski koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“) 17.12.2014. (srijeda) - 17,30 sati – blagdanski program dječjeg vrtića „Smjehuljica“ Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“) 19.12.2014. (petak) - 17,00 sati – blagdanski program dječjeg vrtića „Iskrica“ Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“) 11 Radionica se nalazi u prostorima Crtorada Učenici koji se školuju u Srednji školi Ludbreg s veseljem su dočekali početak rada radionice 20.12.2014. (subota) -10,00 sati – „Cinkuš adventski - radost darivanja“ – Božićni sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici 19,00 sati – blagdanski program Ludbreških mažoretkinja i Twirling Kluba Ludbreg - Kroz bajke do Božića(kino dvorana POU „D.Novak“) 21.12.2014. (nedjelja) – 16,00 sati – „Cinkuš adventski – radost darivanja“ – Božićni sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici 19,00 sati – blagdanski koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega (kino dvorana POU „D.Novak“) 22.12.2014. (ponedjeljak) – 16,00 sati – „Božić u Bakinoj hiži“ – program Udruge „Žene iz Centra svijeta“ (Bakina hiža) 16,00 sati – „Cinkuš adventski – radost darivanja“ – Božićni sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici 18,00 sati – zimska plesna priča „Snowman“ KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“) Jeste li očistili čizmice? Djeco, imamo važnu obavijest za vas! Sveti Nikola u Ludbreg stiže 5. prosinca! Već u prijepodnevnim satima moći ćete ga vidjeti na kočiji uz pratnju pomoćnika a za 16 i 30 zakazana je predstava u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“. Bez brige, ni ovoga puta neće doći praznih ruku. Stoga ne zaboravite, vidimo se 5. prosinca u kino dvorani! Program omogućuju Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada Ludbrega. 23.12. 2014. (utorak) -16,00 sati - „Cinkuš adventski – radost darivanja“ – Božićni sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici 26. 12. 2014. (petak) - 19,00 sati – blagdanski koncert Pjevačkog zbora Župe Presvetog Trojstva – župna crkva Presvetog Trojstva 27.12.2014. (subota) – 18,00 sati – blagdanski program KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg(kino dvorana POU „D.Novak“) 31. 12. 2014. (srijeda) - 22,00 sata – doček Nove godine u centru svijeta – Trg Sv. Trojstva Izložba malih životinja Udruga uzgajatelja malih životinja 'Kanarinac' iz Ludbrega djeluje već 28 godina, a krajem studenog u lovačkom domu organizirala je 19. izložbu malih životinja. -Izložba se provodi kroz tri dana vikenda. U petak je prijem i ocjenjivanje životinja od strane dva međunarodna i jednog saveznog suca koji su delegirani od Hrvatskog saveza uzgajatelja mladih životinja. Najviše se za izložak može dobiti 97 bodova, a šampionom se može proglasiti životinja koja dobije 90 ili više bodova. U subotu je izložba otvorena za javnost koja traje i u nedjelju kada su podijeljene nagrade i priznanja. U nedjelju izložba ima prodajni karakter. – rekao je Kruno Gložinić, predsjednik 'Kanarinca'. Na izložbi je sudjelovalo 29 izlagača iz Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Međimurske i Varaždinske županije. Svaki izlagač morao je, prema pravilima, izložiti najmanje šest izložaka pa je tako izloženo oko 300 ptica, kunića, peradi i golubova. Dezinfekciju prostora i kaveza izvršila je ludbreška Veterinarska stanica. -Na izložbi su peharima nagrađena 49 šampiona, a među njima i 'Mađarski domaći golub' našeg Bože Majcena koji je dobio maksimalnih 97 bodova. Božo je proglašen 'majstorom uzgoja' jer je u posljednje dvije godine osvojio šampionske titule na gotovo svim izložbama. Ove godine članovi Kanarinca sudjelovali su na izložbama u Bjelovaru, Križevcima i Virovitici, a za tjedan dana idemo u Varaždin. Nagradili smo i petnaestero djece razredne nastave koji su crtali izložene životinje. Djeci je bilo najteže nacrtati golubove, a najbolje su nacrtali pijetlove i kokoši – pojasnio je Kruno. (dv) K. Gložinić predsjednik kanarinca i posjetitelji izložbe Crni scenarij M. Vrbanić, N. Grabrovec, B. Tarandek i K. Gložinić Udruga Kanarinac unatrag par godina ima velikih poteškoća s organizacijom izložbe koju mora organizirati svake godine bez obzira na slab interes građana jer bi u protivnom bila izbrisana iz registra udruga uzgajivača. U udruzi su upisana 32 člana, uglavnom starijih zaljubljenika u male životinje. Od tog broja aktivno ih je vrlo malo, a oni koji redovito izlažu na izložbama imaju velike troškove počevši od hrane i lijekova, prijevoza životinja na izložbu i sa izložbe trećeg dana, plaćanja kavezarine itd. 'Kanarincu' bez ozbiljnije financijske pomoći prijeti 'crni scenarij' jer je očito da se ne može samofinancirati s obzirom da im je zabranjeno naplaćivanje ulaznica kao i organiziranje tombole. Nadajmo se da će se sljedeće godine jubilarna 20. izložba ipak održati. 12 KULTURA Vođena idejom narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac iz Siska, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizirala je prvo županijsko natjecanje u izražajnom čitanju naglas. Pozivu naše Gradske knjižnice odazvale su se sve četiri OŠ s ludbreškog područja u kojima su najprije održana školska natjecanja. Djeca koja vole čitati odabrala su knjigu po izboru koja je primjerena njihovom uzrastu i prijavila se za sudjelovanje. Izražajnost čitanja ocjenjivali su školski knjižničari i učitelji hrvatskog jezika te na gradsko natjecanje poslali po tri učenika iz svake kategorije. Prvu kategoriju sačinjavali su učenici trećeg, četvrtog i petog, a drugu šestog, sedmog i osmog razreda. Najprije je u prepunoj kino dvorani održano natjecanje iz prve kategorije učenika. Najviše bodova četveročlane komisije sastavljene od učiteljica četiriju škola dobila je Dora Pretković iz OŠ Ludbreg i plasirala se na županijsko natjecanje. Dva dana kasnije pred manjim brojem slušača održano je natjecanje iz druge kategorije. Čitači su se prije samog čitanja morali predstaviti, reći par rečenica o književnom djelu i motivirati publiku za slušanje. Za predstavljanje i čitanje, čitači su imali na raspolaganju 5 minuta. Ocjenjivačko povjerenstvo je i ovog puta procjenjivalo Dora i njezina mama 28. studeni 2014. Natjecanje u čitanju naglas Zajednička fotografija sudionika županijskog natjecanja u čitanju naglas kreativnost uvoda, jasnoću i razgovjetnost, izražajnost u nastupu, primjerenost teksta uzrastu te sveukupni dojam. Nastup na županijskom natjecanju osigurala je Ivana Petek iz OŠ Martijanec, drugo mjesto osvojila je Karla Majhen iz OŠ Ludbreg, a treće Lorena Bačani iz OŠ Sveti Đurđ. Nakon gradskog natjecanja, dramska grupa OŠ Martijanec pod vodstvom Spomenke Struški izvela je šaljivi igrokaz autorice Ane Đokić-Pongrašić 'Grozdana na zrnu papra', a odmah zatim održano je županijsko natjecanje na kojem su osim naših dviju prvoplasiranih učenica sudjelovale i dvije učenice iz OŠ Novi Marof. Po završetku čitanja županijsko ocjenjivačko povjerenstvo povuklo se u učionicu glazbene škole, a za to vrijeme Učenici OŠ Martijanec izveli su igrokaz Učenik drugog razreda najčitatelj Osnovne škole Ludbreg Povodom Dana hrvatskih knjižnica u Županijskoj palači u Varaždinu najčitateljima školskih knjižnica u školskoj godini 2013./2014., iz osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije, dodijeljene i prigodne nagrade. Na svečanosti je sudjelovalo 33 učenika osnovnih te osam učenika srednjih škola, kojima je varaždinski dožupan Alen Kišić uručio na- grade – knjigu “Kradljivica knjiga”. Osnovnu školu Ludbreg predstavljao je učenik 2.b razreda Antony Šarić koji je najčitatelj škole. Odlukom 37. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, održane 2010. godine, dan proglašenja prvoga hrvatskog Zakona o bibliotekama 11. studenoga 1960. godine obilježava se kao Dan hrvatskih knjižnica. PRIČE ZA LAKU NOĆ U PROSINCU 3. prosinac – Jelena Pervan: „Hrkalo i kamilica“ 10. prosinac – Ema Pongrašić: „Princeza i zmaj“ 17. prosinac – Mirjana Gložinić: „Božićna bajka“ (u izvođenju Dječje amaterske družine Trio V Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg) Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg). Čestitke za blagdane u broju 23. prosinca U Ludbreškim novinama možete čestitati božićno-novogodišnje blagdane poslovnim partnerima, suradnicima, građanima Ludbrega i regije. Naime, idući broj iz tiska će izaći 23. prosinca. Za objavu čestitki i oglasa u blagdanskome broju treba se javiti do 18. prosinca. Informacije o cijenama mogu se dobiti na brojeve (042) 306-131, 306-113 ili u Pučkom učilištu, Trg sv. Trojstva 19, kao i na našoj web stranici www.pou-ludbreg.hr na pozornici je izveden igrokaz autorice Anice Božić 'Đaci prvaci'. Iznenađenja za domaću publiku nije bilo jer je predsjednica povjerenstva prof. Ivanka Lazar obznanila da su nastup na državnom natjecanju u Sisku osigurale naše Dora Pretković i Ivana Petek. -Za natjecanje sam se prijavila sama jer volim čitati. Za čitanje sam odabrala knjigu Sanje Polak 'Drugi dnevnik Pauline P' Nakon što sam prošla školsko natjecanje sa mnom je dodatno radila moja mama Anita koja je učiteljica RN. Da nije nje vjerojatno bi bila četvrta. Uživala sam čitajući pred publikom ovdje u dvorani i veselim se nastupu u …. Kamo ono idem? Gdje je taj Sisak? – rekla je Dora Pretković, učenica 3.razreda. Nagrade sponzora i priznanja sudionicima natjecanja kao i 'najčitačima' koji su tijekom prošle godine posudili najviše knjiga u knjižnicama podijelio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim njega zadovoljstvo nije krila niti glavna organizatorica ove manifestacije Edita Kutnjak-Zlatar. -Zadovoljna sam što je ovim programom Gradska knjižnica uspostavila suradnju sa svim okolnim školama, ravnateljima, mnogim učiteljima i naročito knjižničarima, jer zadatak svih nas u knjižnici je popularizacija knjige, samog čitanja te razvijanje ljubavi prema knjizi. Djeca, čitajući odmalena, zavoljet će knjigu i tu svoju ljubav prenositi svojim prijateljima, tako da je poruka jasna: dođite u knjižnicu, izaberite knjigu, uronite u njezin sadržaj i podijelite je sa svojim Članovi prosudbenog povjerenstva KUD ANKA OŠPUH Pajdašice ponovo u samom vrhu Naše „Pajdašice“ po osmi su put predstavljale Varaždinsku županiju na Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava. U Zaboku na 11. po redu susretu koji organizira Hrvatski sabor kulture natjecalo se deset vokalnih sastava u dvije kategorije, kategoriji izvorne pučke glazbe i kategoriji folklornih sastava. Pajdašice su pod vodstvom prof. Zdenke Knapić nastupile u kategoriji folklornih sastava, predstavile su se sa četiri skladbe te su postigle zapažen rezultat. Svojom izvedbom i kvalitetom pjevanja svrstane su u sam vrh te su se tako po drugi puta u devet godina svoga postojanja našle među najboljim vokalnim sastavima Hrvatske. Bravo Dora! Upravo Nacionalnim natjecanjem u čitanju naglas zaključen je ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige. Natjecanje je održano u Sisku gdje je na gradskoj razini i započela ova vrsta natjecanja 2008. godine, a ovo je druga godina da je ostvareno i natjecanje na nacionalnoj razini. Naša predstavnica, Dora Pretković sada dobro zna gdje je taj Sisak i ostat će joj u trajnom lijepom sjećanju. Naime, kući se vratila s osvojenim prvim mjestom. – Bilo je baš super na natjecanju. Malo me zbunilo ranije kad sam pitala koje su razine natjecanja. Znači, prvo natjecanje je između četiri škole, zatim županijsko pa onda državno. To državno mi nije baš bilo jasno jer sam mislila da će se natjecati s učenicima iz drugih država a kako bismo se onda razumjeli? – kroz smijeh nam je ispričala Dora koja će iduće godine na nacionalnom natjecanju imati počasno mjesto u ocjenjivačkom žiriju. Dokaz je to da je itekako vrijedilo organizirati ovo natjecanje i s nestrpljenjem očekujemo iduće natjecanje. Čestitamo Dori i čitaj puno i dalje! najboljim prijateljem! To će vam se trostruko vratiti. Naučiti ćete mnogo iz knjiga, pisati ćete ljepše sastavke od kolega, bolje se usmeno izražavati kada vas učitelji pitaju i znati ćete izraziti svoje misli na izražajniji, ljepši i jasniji način – rekla je Edita, v.d. ravnateljice Gradske knjižnice. Dražen Vađunec Tena Dežić, Karla Majhen i Marta Sedlar Trio Orlando Izuzetni glazbeni događaj održan je sredinom studenoga u svečanoj dvorani dvorca Batthyany. U sklopu programa Ludbreg petkom koncert je održao Trio Orlando kojeg čine domaći vrhunski glazbenici svjetskog renomea, kao što su violinist Tonko Ninić, pa pijanist Vladimir Krpan i Andrej Petrač, violončelo, a za svoje izvedbe primili su brojna priznanja i nagrade. Trio Orlando nastao je 1985. godine i od tada vrlo uspješno nastupa u zemlji, zatim u Austriji, Španjolskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i nizu drugih zemalja. -Zanimljivo, nastupali smo na brojnim pozornicama širom svijeta, a tek sada smo došli u Ludbreg, u Centar svijeta – rekao je Tonko Ninić koji je pozdravio publiku i prigodno najavio repertoar ludbreškog koncerta. U Ludbregu su svirali djela Beethovena, Mendelssohna, a kako rado prezentiraju hrvatske skladatelje tako su ovom prigodom izveli djela Igora Kuljerića i Dore Pejačević. Nakon brojnih svjetskih pozornica, Trio Orlando u Centru svijeta 28. studeni 2014. Dunja Bontek N aša Ludbrežanka, Dunja Bontek violinu je počela svirati sa šest godina, a već sa nepunih 16 godina upisala je Muzičku akademiju u Zagrebu. Danas radi kao zamjenica koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije koja ima tradiciju dugu 140 godina i promotor je glazbene umjetnosti diljem Hrvatske te kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu. Dunja je trenutačno i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu (Institut Oberschützen) u razredu Esztere Haffner. Dobitnica je brojnih prestižnih nagrada. Iako joj je raspored prenatrpan postoje neki događaji za koje uvijek ima vremena kao što je prije svega Koncert kroz generacije. Stalnu adresu ima u Zagrebu gdje slobodno vrijeme najradije provodi u druženju s prijateljima, a u Ludbreg nastoji doći barem jednom mjesečno. Kako je izbor pao na violinu? -Vrlo jednostavno, zapravo. Starija sestra je htjela svirati klavir poput mame, a mojim roditeljima su preporučili da ja onda upišem neki gudački instrument pošto su na provjeri ustanovili da imam izvrstan sluh što je jako bitno za sviranje gudačkih instrumenata. A violinu sam izabrala i radi veličine pošto sam bila jako sitne građe pa mi je mala violina savršeno pristajala. – priča Dunja koja je odrasla u glazbenoj obitelji no ipak, da je glazba njezin životni put shvatila je u srednjoj školi. - Sjećam se da je to bilo u srednjoj školi, točnije u 2. srednje kada sam slušala predmet Povijest glazbe. Moj dragi profesor Brlobuš uveo me u svijet glazbe i počela sam puno slušati, čitati i razmišljati o muzici. Tek tada sam počela shvaćati bogatstvo glazbe i odlučila da je to moj životni poziv.- KULTURA 13 Mlada glazbenica željna novih izazova O glazbenom obrazovanju. -Violinu sam počela učiti sa šest godina u Glazbenoj školi u Varaždinu. U 5. razredu osnovne prebacila sam se u Privatnu školu Dešpalj u Zagrebu. Na tome sam neizmjerno zahvalna svojim roditeljima (mami koja je kao klaviristica i korepetitorica na Glazbenoj školi u Varaždinu preko kolege stupila u kontakt sa prof. Majom Dešpalj-Begović te tati koji me 2-3 puta tjedno vozio na privatne satove iz Ludbrega u Zagreb). Imala sam tu sreću da sam došla u klasu nadarenih učenika i vrlo sam brzo napredovala. Po završetku osnovne škole u Ludbregu, preselila sam se u Zagreb gdje sam pohađala Srednju glazbenu školu Pavla Markovca. Muzičku akademiju upisala sam sa nepunih 16 godina te diplomirala 2008. sa odličnim uspjehom. Nakon diplome upisala sam postdiplomski studij na Univerzitetu za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu (područni odjel Oberschützen) u klasi prof. Eszter Haffner. 2010. godine vraćam se u Hrvatsku.Glazba i život -Danas sam zamjenica koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije. Članica sam i jedna od vođa Varaždinskog komornog orkestra, a surađujem i s Hrvatskim baroknim ansamblom, Zadarskim komornim orkestrom, Zagrebačkim solistima te Kvartetom Rucner. 2010. godine, nakon povratka iz Austrije, položila sam audiciju za zamjenicu vođe drugih violina u Simfonijskom orkestru HRT-a gdje sam svirala jednu sezonu. Nakon toga položila sam audiciju za 1.violinu tutti u Zagrebačkoj filharmoniji da bi naposljetku napredovala u zamjenicu koncertnog majstora. Želja mi je okušati se i na audicijama izvan Hrvatske jer konkurencija je puno veća što mi predstavlja veliki izazov. Dunja Bontek (Koprivnica, 1988.) diplomirala je violinu u razredu Maje Dešpalj-Begović na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine. Tijekom školovanja osvojila je mnoge nagrade i priznanja, od kojih se izdvajaju prve nagrade na državnim natjecanjima 2003. (u kategoriji klavirskog trija) i 2004. (u kategoriji violine), druga nagrada na istom natjecanju 2002. i počasna diploma na Međunarodnom natjecanju Alpe-Adria u Italiji. Godine 2008. primila je počasnu diplomu i specijalnu nagradu za glazbenu zrelost, intonaciju i stil izvedbe na Međunarodnom natjecanju Premio Amici della Musica u Udinama (Italija). Laureatkinja je 5. Međunarodnog natjecanja za mlade glazbenike Ferdo Livadić 2008., a 2010. godine primila je priznanje kao posebno zapažena na 13. Međunarodnom gudačkom natjecanju Rudolf Matz u Dubrovniku. Dobitnica je nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora na 45. tribini Darko Lukić. Nastupala je uz Zagrebačku filharmoniju, Varaždinski komorni orkestar, Cantus ansambl, Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu te Filharmonijski orkestar mladih Alpe-Adria iz Gorizie (Italija). Također, bila je koncertna majstorica Simfonijskog orkestra Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Simfonijskog orkestra Sveučilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. Sudionica je festivala Strings only! i nositeljica nagrade za najperspektivniju mladu umjetnicu. Održala je brojne koncerte u zemlji i inozemstvu. Članica je Varaždinskog komornog orkestra, a honorarno surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, Zadarskim komornim orkestrom i Zagrebačkim solistima. U sezoni 2013./2014. bila je 1. Violina Gudačkog kvarteta Rucner. Usavršavala se kod eminentnih domaćih i inozemnih pedagoga poput Catherine Mackintosh, Eszter Haffner, Helfrieda Fistera, Valtera Dešpalja, Pavla Zajceva, Milana Čunka, Christiana Eulera, Jürgena Kussmaula i drugih. Od listopada 2010. bila je zamjenica vođe drugih violina u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije, a od ožujka 2012. zamjenica je koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije. Dunja Bontek, violinu je počela svirati sa šest godina Sviranje pred domaćom publikom -Svirati pred domaćom publikom je uvijek lijep osjećaj, tim više što u publici uvijek vidim drage ljude, obitelj, prijatelje. Taj koncert je lijepa prilika i da se vidim sa kolegama muzičarima s kojima se nemam prilike družiti tijekom godine. Sjećam se svog prvog nastupa na „Koncertu kroz generacije“. Tek sam počela svirati violinu i izvodila sam „Blistaj blistaj zvijezdo mala“. Drago mi je da se nakon svih tih godina Koncert i dalje održava i da svake godine imam prilike slušati nove ludbreške glazbene nade. Jako me raduje što se glazbena škola u Ludbregu tako razvila, što smatram da je prije svega zasluga nastavnika koji predano i kvalitetno rade ovaj posao, a talentiranih đaka nikada nije nedostajalo u ovom kraju. Nadam se da će u budućnosti i moj instrument, violina, biti predmet za koji će se naći zainteresiranih polaznika. Recept za uspjeh Za uspjeh je potrebna ljubav prema onom što radiš, zatim veliki trud, rad i odricanje sa svih strana i naravno talent. Glazba je neiscrpni izvor i čovjek uči i napreduje dok je živ. Dunja je danas zamjenica koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije Želja joj je okušati se i na audicijama izvan Hrvatske jer je konkurencija puno veća 14 SPORT 28. studeni 2014. Ludbreški hrvači ne za pet nego za sedam! Prvenstvo Hrvatske u hrvanju za početnike koje je održano u ludbreškoj sportskoj dvorani 16.studenog oduševilo je sve ljubitelje sporta. Sportski zaljubljenici iz HK “Ludbreg” okupili su u dvorani 178 mladih hrvača iz cijele Hrvatske koji su nas svojim zalaganjem i emocijom dirnuli do srca. A mladi članovi HK “Ludbreg” jednostavno su oduševili. Čak 7 medalja od toga tri zlata . Zlatni, prvaci Hrvatske u hrvanju kod početnika su postali ; Luka Balažinec, Leo Petrić, Lovro Stančin. Srebrni su bili ; Filip Matijević i Davor Horvat. Brončani ; Domagoj Novota i Teo Varga-Črepinko. Čak 15 ljudi bilo je uključeno u organizaciju, a svima kapa do poda . Puni pohvala bili su ljudi iz Saveza. Porazgovarali smo s dopredsjednikom Hrvatskog hrvačkog saveza ujedno i izbornikom mr. Alenom Runcem, inače nekadašnjim poznatim hrvačem HK “Varteks” i izdankom prave sportske obitelji, čija je već treća generacija preko njegova sina Petra dominantna u tom sportu - Prekrasno je bilo ovdje. Vidjeli smo mnogo djece što daje veliku nadu da ćemo u budućnosti imati nove asove u ovom tako lijepom sportu.- Pokušali smo ga malo “iscimati” za mišljenje o Luki Balažincu koji je evidentno perspektiva; - Ne bih previše mudrovao, dečko je veliki talent. No ne zanemarimo da je ovo bilo prvenstvo početnika. Treba vidjeti što će napraviti na predstojećem Božićnom turniru.- Pohvale je pridodao i Petar Panić , trener hrvača “Vindije “ , predsjednik udruge trenera - Ono što ste u Ludbregu napravili u proteklih nešto više od godinu dana graniči s čudom. Posebno pohvaljujem trenere kao i čovjeka bez kojeg bi sve ovo bila samo pusta želja, mojeg prijatelja predsjednika Božidara Hajsoka.I za kraj čujmo mišljenje klupskog dopredsjednika Kreše Horvata - Svi s kojima sam razgovarao bili su prezadovoljni Članovi hrvačkog kluba Ludbreg, organizacijom natjecanja oduševili su kako natjecatelje tako i publiku Borbe su pokazale da će u budućnosti biti novih prvaka Luka Balažinec na najvišem postolju organizacijom, pa su nam rekli da bi iduće godine mogli dobiti dva natjecanja. Što se tiče rezulata naših hrvača mislim da su nestvarno dobri. Očekivali smo jednu medalju , a na kraju sedam. Možda smo i našim trudom zaslužili takav rasplet.-Sigurno, jer toliko entuzijazma rijetko se viđa. Dečki svaka čast i hvala na prekrasnom sportskom događaju. Neven Jerbić Mladi članovi HK Ludbreg jednstavno su oduševili U dvorani se okupilo 178 mladih hrvača iz cijele Hrvatske Podravina jesen završila u sredini ljestvice Nogometaši ludbreške Podravine okončali su prvi, jesenski dio sezone u III. HNL „Istok“ na osmom mjestu. Plasman niži od očekivanog u svakom slučaju. Ali, kako je izgledala sezona? Na početku sve je super, sve za pet. Ili četiri koliko je dobio prvi gost „Višnjevac“. Nakon toga lijepo ljeto i rana jesen, rezultatski bogata, uvijek na ili pri vrhu ljestvice. No tada uslijed financijskih problema počinje „kašljucanje“, gostovanja su i dalje neobjašnjivi bauk o čemu svjedoči i trener Slobodan Sudec: -Ni meni to nije posve jasno, maknemo se dva kilometra od Ludbrega i postajemo neprepoznatljivi. Uporno to govorim igračima, ali zasad to ide teško. Što se tiče prvog dijela mislim da je počelo ići lošije kad nam nije mogao trenirati zbog fakultetskih obveza Filip Sabol, a uz Mehija Nikolu Valjaka, i „Sinu“ Sinišu Vađunca i Sačera bio je naš najbolji igrač u prvom dijelu prvenstva – ističe trener Sudec. Kasna jesen donijela je loše rezultate. Možda je to najviše kulminiralo u utakmici protiv tada pretposljednjeg „Oriolika“ kod kuće kad smo poraženi. U svlačionici je tada na poluvremenu bilo burno. Do kraja relativno blijedo uz završni poraz u Čakovcu od „ Međimurja“. Ima li nade za nas? - upitali smo trenera Sudeca koji ima u vidu i teži raspored u drugom dijelu prvenstva: -Istina igramo utakmicu više u gostima, ali kod ekipa koje su ispred nas na ljestvici. Na veliku većinu njih smo dobili kod kuće. Imamo razloga za optimizam, stasaju mladi, istakao bih Belovarija za kojeg smatram da bi mogao zaigrati i u 1. HNL, u prvih 11 zna biti i 9 igrača s ludbreškog područja na sveopće zadovoljstvo, mislim da sve ide svojim tijekom – kaže trener. Nadamo se dobrim rezultatima kluba koji u svojih 95 godini postojanja ima dosta turbulencija. Spominju se rošade u samom vrhu, a s druge strane priča se o ulagačima iz inozemstva koji bi pratili klub. Na Gradskom stadionu zasjao je i semafor, vrijedan, prema nekim informacijama nekoliko desetaka tisuća kuna, iako se najčešće spominje iznos od 35.000 kuna.Sigurni smo neće biti dosadno sljedećih mjeseci u redovima „plavih bluza“. Neven Jerbić Novi semafor 28. studeni 2014. Lige Nogometnog središta Ludbreg Kada bi ovo ponovio idućeg proljeća Dinamo iz Apatije darovao bi sam sebi najljepši poklon za 85. rođendan – naslov prvaka Prve lige Nogometnog središta Ludbreg. Jer nakon Podravine klub iz Apatije je najstarija sportska udruga Grada Ludbrega i treći po starosti u čitavom kraju. Iskreno, malo je tko očekivao ovakav rasplet. Jer Dinamo se ove sezone tek vratio u prvi rang ludbreškog nogometa. Klub iz tako male sredine susretao se s manjkom igračkog kadra. Mada je agilni predsjednik modrih iz Apatije Dejan Zrinski najavljivao da će zadržati ranije pristiglu provjerenu kvalitetu, igrače kao što su Lađević, Karić, Kovačević, Mavriček, Hruškar iako je uglavnom riječ o veteranima, te najavio dolazak 2-3 mladića sa znanjem nogometne škole, nije bilo puno onih koji su m povjerovali. No, Zrinski je uspio u svom naumu, riješio tako problem manjka broja igrača. Uz to, nije se očekivalo da će time dobiti i kvalitetu dovoljnu za jesenski naslov. -Stariji daju iskustvo i prednjače ozbiljnošću, pa su pravi primjer mladima. A mladi svojom energijom, znanjem i željom Jesen plave boje – boje Dinama za dokazivanjem, neophodni su za spoj kvalitetne momčadi. Možda će nam jedan od njih otići u zimskom roku, ali svi ostali ostaju jer nam je želja da pokušamo obraniti jesenski uspjeh odnosno da osvojimo naslov prvaka – kazao je Dejan Zrinski. Plavi iz Apatije jesenski naslov potvrdili su uoči zadnje utakmice, na gostovanju kod izravnog suparnika na ljestvici Ajaxa u Komarnici. Lijepo vrijeme za sredinu studenoga, subota i k tome derbi, privikli su u Komarnicu popriličan broj znatiželjnih poklonika nogometa. I vidjeli su čvrstu i borbenu, pravu prvenstvenu utakmicu, te na koncu minimalnu pobjedu Dinama (1:0) čiji su se igrači i navijači na kraju zasluženo veselili. Inače, sve do završnice jesenskog dijela klubove je dijelila, mala bodovna razlika koja se ipak u završnici donekle 'rastegnula'. Ostaje dojam da tu može svaki dobiti svakog, ali i da je kvaliteta ipak donekle slabija nego prethodnih godina. Dinamo su zasigurno u proljeće najveći suparnici u borbi za naslov Ajax, Radnički i Drava, trio iz Općine Sveti Đurđ, a nadamo se da će se u borbu uključiti i Mla- Plavi su jesenski naslov potvrdili uoči zadnje utakmice KK „Grafičar“ Ludbreg Igrači KK „Grafičar“ u novu sezonu nadmetanja u A-2 ligi „Sjever“ te u kupu ušli su s aureolom prvaka, kao i ekipe koja je došla među 16 najboljih u Hrvatskoj. Poznat je postulat da je uvijek lakše napadati nego braniti, pa bi eventualno ponavljanje uspjeha bilo pravo sportsko čudo. Još s mislima na kvalifikacije Ludbrežani su na početku prvenstva doživjeli dva poraza. Jedan bez obzira na sve potpuno neočekivan protiv KK „Petar Zrinski“ iz Vrbovca, a drugi je bio tijesnih 70:69 protiv „Podravca“. Nakon toga krenula je serija pobjeda u prvenstvu, a Regionalni kup posebna je priča. Ludbrežani su ušli u polufinale kupa izravno pošto nitko u Županiji ne igra ovo natjecanje, a to je jednostavno nevjerojatno i teško shvatljivo. U polufinalu Ludbrežani su pobijedili u Virju u neizvjesnoj završnici domaći „Podravac“ i izborili finale. U finalu ih je čekalo „Međimurje“ koje je vodeće na prvenstvenoj ljestvici. Usudili bi se reći igrom slučaja jer ta ekipa jednostavno živi od haklanja Mareka Novaka i Krajačića. Centra ni za lijek. Utakmicu je u dvorani koja prima 200 gledatelja pratilo njih dvostruko više, a po- 15 Nakon Podravine klub iz Apatije je najstarija sportska udruga grada Ludbrega dost iz Sigeca. U Drugoj ligi NS Ludbreg gdje je samo šest klubova na koncu Lijepo vrijeme privuklo je i velik broj gledatelja je pratnji malo pobjegao Poljoprivrednik iz Kapele. No, ipak su dovoljno blizu iz Slanja i iz ćemo stići „Međimurje“ s kojim još igramo dvije utakmice. Beser se boji da Virjani neće nigdje gubiti. Ali i tu imamo osjećaj da tako neće biti. Vadili su se Šiprak i dečki nakon dubioza u Vrbovcu i Križevcima, a još su pred njima dva ogleda s „ Međimurjem“, pa protiv „Radnika“, nas u gostima i još neke Scile i Haribde. Vjerujemo da će prvak imati tri poraza. Mi zasad imamo dva i vjerojatno nećemo više biti poraženi. Pripremite se… Neven Jerbić Svetog Petra da proljeće ostane zanimljivo, barem što se tiče neizvjesnosti oko naslova prvaka. Posjetitelji su uživali u pravoj prvenstvenoj utakmici Košarkaši opet oduševljavaju gotovo valja istaknuti fantastično navijanje stotinjak Ludbrežana. Od početka do kraja bilo je neizvjesno s nizom preokreta, a na kraju su Poljak te centri Prprović i Mario Novak donijeli pobjedu od 89:82. Bio je to klik za veliku proslavu, a mnoštvo navijača i igrača bilo je budno do ranih jutarnjih sati. A što je donijela pobjeda? Pa, dodatno samopouzdanje za prvenstvo te novi zanimljivi ogled u sada Kupu sektora „Sjever“ i „Istok“. Protivnik našim košarkašima u daljnjem natjecanju bit će bolji iz dvoboja gradskih rivala „Vukovara“ i „Borova“. Bit će to još jedna poslastica koja bi nam u slučaju pobjede u koju ne sumnjamo donijela vjerojatno još jednog prvoligaša u Ludbreg. Kakav bi to božićni poklon opet bio! No ono od čega se živi je prvenstvo. Par riječi trenera Siniše Besera koji se sve bolje snalazi u toj ulozi: -U prvenstvu nakon onih kikseva na početku ne odlučujemo sami o sebi. „Podravac“ i „Međimurje“ imaju prednost, no iz utakmica s njima jasno je da nisu jači od nas. Tu smo, vrebamo. – kaže trener Ludbrežana. Mi sa strane koji smo desetljećima u košarci gotovo smo sigurni da SPORT Pljesak s tribina za naše košarkaše Pobjeda je sigurno donijela dodatno samopouzdanje za prvenstvo 16 ZADNJA 28. studeni 2014. NA LEGENDARNOM SAN SIRU Legendarni Stadio “Giuseppe Meazza” no popularnije ime je San Siro, po četvrti u kojoj se nalazi Kad vam državna reprezentacija igra na legendarnom, kultnom stadionu, a ako ste još i navijač kluba iz toga grada, onda se ne žali novaca, vremena i koječega drugog da se to vidi. Jer ima stadiona velebnih zdanja modernih dizajna, udobnih ‘arena’. Ali, nemaju dušu, povijest. To imaju samo hramovi nogometa – londonski Wembley, Old Traford u Manchesteru, Anfield u Liverpoolu, Santiago Bernabeu u Madridu, Camp Nou u Barceloni, Maracana u Riju i možda još neki. Kultni status hrama nogometa ima nama najbliži stadion, onaj u Milanu. Legendarni Stadio ‘Giuseppe Meazza’ sagrađen je 1926., lijepi starac dobio je ime po velikom nogometašu oba milanska kluba. Kako je više dao u Interu, navijači suparničkog Milana stadion radije zovu San Siro po četvrti gdje se nalazi i danas je to popularnije ime. Utakmica Italija-Hrvatska na milanskom San Siru nije prošla bez Ludbrežana i zaljubljenika nogometa našeg kraja, doznajemo da ih je bilo 15-ak. Otisnuli su se na put dug više od 700 km autima ili autobusom, kao Nikola, Damir, drugi Nikola, Neven koji su donijeli nekoliko fotki za Ludbreške novine. -Vožnja je trajala oko 13 sati. Prvi dan u subotu padalo ko iz kabla, onak kak je kod nas prolom oblaka tako je tamo padalo cijeli dan. Planirali smo taj dan posjetiti ‘Milanov’ muzej podno tribina na stadionu. Iako smo došli pola sata prije zatvaranja, nisu nam dopustili da uđemo i to nas je razljutilo i ražalostilo. Inače, Italija je dosta skupa, a čak smo za gledanje utakmice u hotelskoj sobi Engleska-Slovenija platili 8 eura – kažu naši sugovornici. Tako im se prvi dan izleta u Milano zamjerio. Drndanje u autobusu, pa pokisli do kože, nisu ih pustili u muzej, a još su platili i gledanje TV-a. Ali, iza kiše dolazi sunce, sve je bilo drugačije. Sunce je ogrijalo ‘do kratkih rukava’, a ozračje u Milanu bilo je u znaku kockica. -Nakon što smo se odmorili i odjavili u hotelu, krenuli smo prema glavnom trgu. Zaista je izgledalo kao da smo u Zagrebu, naših ljudi na svakom koraku i bilo ih je sve više. Trg je bio prepun kockica i stalno su dolazili. Želimo naglasiti da je sve bilo u najboljem redu, zajedno smo se veselili, zabavljali pjevali sa Zagrepčanima, Slavoncima, Dalmatincima, s kockicama iz svih naših krajeva, pa i inozemstva. Fotografirali smo se pred zaista impozantnom katedralom. Ozračje je bilo prekrasno, Čak su Talijani molili da se za uspomenu njihova Navijači ludbreškog kraja ispred impozantne katedrale Pripreme za utakmicu s navijačima iz svih krajeva Hrvatske djeca fotografiraju s nama, ‘kockicama’ - kažu dečki. Potom se rijeka navijača počela seliti prema stadionu. Ušli su oko 18 sati. Imali su ulaznice za sektor iza gola. Mitski stadion naše je nogometne zaljubljenike ostavio bez daha. -Bili smo i na većim stadionima, ali ovaj je nešto posebno. Velik je kao cijeli Ludbreg. Točno kao da uđete u novi svijet, osjetite povijest, vidi se da je stadion star i renoviran u par navrata, ali ima jedinstveni šarm. Pogled je veličanstven, bili smo na srednjoj i gornjoj etaži, ali ostale tribine i teren vidite kao na svom dlanu. I sjetite se kakve su veličine trčale tim terenom. Nezaboravno je bilo gledati utakmicu, pjevati, navijati za Luku i dečke biti dio toga.Bili su vrlo blizu mjesta incidenta o kojem se još priča. -Još su popodne kolale priče što bi se moglo dogoditi. Očito je bilo planirano. Odvijalo se na tribini ispod nas. Tu grupu prije nismo zapazili, a pojavila se odjednom tijekom utakmice, svi u crnom i zamaskirani kapuljačama. Netko dalje od njih privukao je pozornost zaštitara i onda je počelo. Kad su ušli specijalci u bijegu su se penjali na našu etažu. Baš ne izgledaju da ih zanima nogomet, reprezentacija, nego su kao skupina… ne znamo koga. Bilo je i dosta djece na tribinama, bilo je straha. Srećom nitko nije stradao. Zbog tih luđaka morali smo ostati na tribini više od jednog sata nakon utakmice, pa smo sa stadionskog parkirališta kući krenuli puno kasnije nego se planiralo.Bez obzira na to što se dogodilo, posjet kultnom San Siru se ne zaboravlja.
© Copyright 2024 Paperzz
