close

Enter

Log in using OpenID

Broj 91, studeni 2014

embedDownload
LIST GR ADA
LUDBREGA
BESPLATNI PRIMJERAK
28. ST U DENI 2014.
BROJ 91 / GODINA IX.
Gradsko vijeće
Dani Mladena Kerstnera
Četiri dana
glume i
smijeha
Donesen
proračun za
2015. godinu
/str. 3./
SJEĆANJE NA VUKOVAR
/str.8.- 9./
Dora Pretković
Pobjednica
nacionalnog
natjecanja
/str. 12./
/str. 6./
NOGOMET
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
HRVANJE
Srednja škola Ludbreg
Praktična
nastava u
novoj radionici
/str. 11./
Plavi iz Apatije - jesenski prvaci
Sjajni organizatori
2
AKTUALNO
Gradska tvrtka Lukom poduzela je potrebne radnje kako bi
spremni dočekali sezonu snijega i
niskih zimskih temperatura.
Podsjetimo, Grad i tvrtka Lukom potpisali su ugovor prema
kojem tvrtka ima obvezu održavati prohodnost cesta i brinuti o sigurnom odvijanju prometa na području Grada Ludbrega u zimskoj
sezoni koja traje do kraja ožujka. U
odnosu na prethodne godine ima
tu određenih promjena.
-Naša je obveza da kada pada
Važno je osigurati prohodnost cesta
Plan gospodarenja otpadom
Grad Ludbreg nastavlja i intenzivira aktivnosti na rješavanju
problematike primjerenog zbrinjavanja i gospodarenja otpadom,
te prema zakonskim propisima.
Grad je bio dužan napraviti
Plana gospodarenja otpadom za
razdoblje do 2019. godine prema
zakonskoj regulativi kako bi se
sustavno prišlo rješavanju ove problematike. Planom se utvrđuje na
koji će način Ludbreg gospodariti
pojedinom vrstom otpada, od samoga zbrinjavanja, do odlaganja
odnosno načina organizacije skupljanja i povjeravanja tih poslova,
gradnje dvorišta, kompostana,
sortirnica i drugih.
Sukladno Zakonu o održivom
gospodarenju otpadom određene
su obveze sakupljača otpada. Činjenica je da gradska komunalna
tvrtka 'Lukom' dijelom veći radi na
realizaciji.
-Grad je dužan prikupljeni otpad primjereno i sukladno zakonu zbrinjavati. Dakle, svaka vrsta
posebno - staklo, papir, plastika,
metal, elektronički otpad itd. Prikupljen i razvrstan otpad moramo
predavati pravnim osobama registriranim za zbrinjavanje. Dakle, i
građani će imati veliku obvezu jer
moraju naučiti i steći naviku odvajanja otpada po vrstama materijala. Što slijedi? Najprije zatvaranje i
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: v.d. Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven
Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg
Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: [email protected]
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
28. studeni 2014.
Pripreme za zimske radosti
snijeg osiguramo prohodnost na
nerazvrstanim cestama. No, kad
počne padati mi ne možemo istovremeno doći u svako naselje i
čistiti. Stoga smo održali sastanak
s predstavnicima svih mjesnih
odbora i sugerirali da zadužimo
poduzetnike s mehanizacijom iz
njihove bliže sredine da preuzmu
čišćenje naseljima koji će to brže
obaviti nego da čekaju na red mehanizaciju Lukoma. Tako će Mladen Kirić iz Sigeca svojim strojevima čistiti ulice u Selniku, Slokovcu
i Sigecu, zatim Kovaček iZ Svetog
Petra zadužen je za Globočec i
Vinograde Ludbreške, Rendić za
Apatiju, a obrtnik Jagić za Poljanec. Još čekamo da se odaberu
poduzetnici za naselja Čukovec i
Bolfan. Mi smo pripremili ugovore
koji se potpisuju s poduzetnicima
te obrasce o obavljenim radovima
a evidenciju i nadzor radova vodit
će predsjednici mjesnih odbora.
Cijena usluge je bruto 200 kuna po
satu rada strojem. Lukom će čistiti
ulice Ludbrega, Hrastovskog i Kučana. U Lukomu za borbu protiv
snijega raspolažemo kamionom,
traktorom, frezama, kosiliciama s
montiranim četkama, ručnim čistačem. Dva su stroja prilagođena
kao posipači pa mogu posipavati
sol i kamen, a osigurali smo i dovoljne količine posipala – kaže
Alen Sabol, direktor Lukoma.
Pored toga, Lukom ima obvezu
čišćenja svih javnih površina u gradu gdje su prioriteti prilazi školi,
ambulanti, ljekarnama, groblju,
vatrogasnom domu, institucijama
i službama, zatim čišćenje snijega
s pločnika.
Međutim, treba podsjetiti da
Prioriteti prilazi školi, ambulanti, ljekarni...
Odlukom o komunalnom redu
građani moraju čistiti snijeg i led
ispred svojih kuća i zgrada, zemljišta, ureda, lokala.
One koji će izbjegavaju ovu obvezu mogu očekivati dolazak i kaznu komunalnog redara, a ona baš
nije mala – 500 kuna za građane i
2.500 kuna za pravne osobe.
Poduzeće za ceste Varaždin na
području grada odgovorno je za
čišćenje snijega na trasi državne
ceste Varaždin-Koprivnica kroz
prigradska i samo naselje Ludbreg,
zaobilaznicom kao i trasom državne ceste iz smjera Varaždinskih
toplica. To su ulice: Gajeva, bana
Jelačića, Koprivnička, Frankopanska, Petra Zrinskog, Lisinskog,
Gupčeva, Stepinčeva, Vinogradska, Fizirova, Kolodvorska, Prigorska, spoj Frankopanske i Gajeve. 'Varaždinci' također čiste snijeg
i sa županijskih cesta.
Sustavno i učinkovito protiv otpada
saniranje postojećeg odlagališta u
Meki i početak zbrinjavanja negdje
drugdje. Za Lukom će biti skuplje
zbrinjavanje na drugom mjestu
jer se troškovi procjenjuju na oko
700 kuna po toni. Nadalje, zakon
zabranjuje da se građanima naplaćuje odvoz prema broju članova
domaćinstva ili kvadraturi, pa smo
dužni raditi obračun po zapremini
posuda. Idući korak je nabava novog kamiona-smećara koji može
preuzeti osjetno veću količinu
nego postojeći. Mogu izvijestiti da
je završen postupak javne nabave
za nabavu i druge popratne radnje, očekujemo još odobrenje za
kreditno zaduživanje 1,4 milijuna
kuna za ovu namjenu i novi kamion-smećar treba nam biti isporučen u roku 6 mjeseci – ističe Alen
Sabol, direktor Lukoma.
Lukom provodi postupak za
nabavu novih kanti i kontejnera
koji bi trebali pomoći u razdvajanju otpada po vrstama.
-Završen je odabir u postupku
javne nabave 2.100 kanti i 40 kontejnera. Građanima ćemo omogućiti da besplatno zamijene manje
kante za veće i obrnuto. U tijeku
je postavljanje zelenih otoka, već
imamo 25 posuda za odvojeno prikupljanje otpada – stakla, papir i
plastiku. Na pet lokacija u suradnji
s tvrtkom ZITO postavili smo bijele kontejnere za odlaganje tekstila,
odjeće i obuće. Otoke ćemo dopunjavati novim kontejnerima jer
ćemo vrlo brzo početi s odvojenim
prikupljanjem. Dakle, posebno će
se prikupljati papir, posebno plastika, zatim bio-otpad koji kod nas
čini veliki postotak u ukupno prikupljenim količinama. To je onaj
otpad iz vrtova, voćnjaka, vrta, otpad i ostaci namirnica od kuhanja.
Bio-otpad će se morati prikupljati
tjedno da se izbjegne smrad. S
nama je već sada moguće dogovoriti nabavu kompostera biootpada, pa ljudi ako imaju malo
prostora 2-3 kvadrata da mogu
raditi vlastiti kompost. Već imamo
interes u Šenoinoj ulici i mi ćemo
im pomoći nabavom kompostera.
Sustav moramo nadograđivati,
Intenziviraju se aktivnosti na rješavanju problematike zbrinjavanja i gospodarenja otpadom
pa ćemo postupno postavljati sve
više spremnika. Time ćemo građanima omogućiti da smanje svoju
količinu u kantama za miješani
otpad. Mjesečno ćemo sakupljati
glomazni otpad, imamo postavljene prve spremnike za elektronički
i električni otpad.
U Ludbregu će se graditi reciklažno dvorište, a Grad je ponudio
susjednim općinama da se uključe
Kontenjer kod Željezničkog kolodvora
u projekt, pa bi to bilo zajedničko
reciklažno dvorište. Čelnici općina
načelno su se složili jer i njih zakon
obvezuje da napokon primjereno
riješe ovu problematiku.
Reciklažno dvorište
-Projekt za reciklažno dvorište
je napravljen i nalazi se u Fondu
za okoliša i energetsku učinkovitost koje izdaje suglasnost. U Meki
je za gradnju formirana posebna
parcela, pa će se radovi na dvorištu moći istovremeno odvijati i
ako budu trajali radovi na sanaciji
postojećeg odlagališta. Dvorište
će imati spremnike za 30-ak raznih vrsta otpada, video-nadzor,
zaposlenike koji će tu raditi. Pretpostavljam da će Lukom upravljati
dvorištem, pa će korisnici naših
usluga imati mogućnost predaje
klažnog dvorišta. Uglavnom Ludbreg sasvim sigurno ide u gradnju
reciklažnog dvorišta bez obzira
hoće li mu se pridružiti susjedne
općine. Čim Fond odobri projekt
očekuje nas izrada troškovnika,
postupak za izbor izvođača radova, prikupljanje raznih dozvole i
suglasnosti. Vjerujem da bismo
mogli u roku godine dana početi
s gradnjom dvorišta – naglasio je
Kontenjer kod stadiona-stare tržnice
otpada besplatno. Moraju svi znati da reciklažno dvorište košta, pa
ako je više uključeno u projekt lakše će biti financiranje. Meni bi bilo
logično da susjedne općine uđu u
taj projekt jer im je to najjeftinije
rješenje, a kada bi preuzeli odvoz
otpada s njihovih područja, što Lukom i želi, tada bi i njihovi građani
imali besplatno korištenje reci-
Alen Sabol.
Inače, bijeli kontejneri za odlaganje tekstila, odjeće i obuće postavljeni su kod kioska u Koprivničkoj ulici, zatim u centru kod
stare tržnice, u neposrednoj blizini
željezničkog kolodvora, kod pješačkog prolaza na parkiralištu u
Šenoinoj ulici, te kod ludbreškog
pogona Elektre.
AKTUALNO
28. studeni 2014.
Gradsko vijeće
Grada Ludbrega
Proračun Grada Ludbrega za
2015. godinu prihvaćen je već
koncem studenoga. Prihodi Proračuna Grada Ludbrega za 2015.
godinu planirani su u ukupnom
iznosu od 23.837.392 kuna. Glavne značajke ovog proračuna
su povećanje izdvajanja za dječje vrtiće jer želimo da sva djeca
mogu naći svoje mjesto u vrtiću te
da Ludbreg ima i dalje najjeftiniji
vrtić u Varaždinskoj županiji. Isto
tako ćemo povećati iznos pomoći
roditeljima za novorođeno dijete
na 1.200,00 kn, a povećat ćemo
i broj studenata i učenika koji će
dobivati stipendiju. Kako smo i
obećali početkom 2014. godine,
smanjili smo manjak proračuna na
1.800.000,00 i taj ćemo trend nastaviti i dalje, iako nas od sljedeće
godine čeka i ponovna otplata zajma za sportsku dvoranu u iznosu
od milijun kuna. Nema povećanja
prireza, nema povećanja cijene
komunalne naknade i drugih povećanja naknada. Nismo napustili
financiranje sporta jer kroz različi-
3
Prihvaćen proračun težak 23,8 milijuna kuna
Savjet mladih
Gradski vijećnici prihvatili su i Zaključak o objavi
javnog poziva za predlaganje kandidata za članove i
zamjenike članova Savjeta
mladih Grada Ludbrega. Poziv će biti objavljen na službenoj stranici www.ludbreg.
hr u ponedjeljak 1. prosinca,
a rok za prijavu je 15 dana od
dana objave. – Mladi, nemojte dopustiti da važne odluke
prođu mimo vas, pozivam i
stranke da aktiviraju svoje
mlade članove. Nek se čuju
odluke i programi mladih
ljudi. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Sjednicu gradskog vijeća vodila je Renata Potočnik
te sportske klubove sudjeluje preko 2000 naših sugrađana koji zbog
bavljenja sportom žive zdravije.
Smatram da je proračun realan,
odnosno uravnotežen te socijalno
U gradskom vijeću je i reformist Krešimir Horvat
osjetljiv, gospodarski poticajan i
razvojan. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Ovakav proračun od 15 vijećnika, podržalo je njih osam. Uz
SDP, HNS, Laburiste i HSU proračun je podržao i HSS.
Kako je izabrani vijećnik Krešimir Horvat aktivirao svoj mandat u Gradskom vijeću Grada
Ludbrega prestao je vijećnički
mandat dosadašnje predsjednice
vijeća Božice Makar. Sjednicu je
tako vodila potpredsjednica Renata Potočnik. Uz prijenos na Radio Ludbregu, sjednicu je putem
live prijenosa na Portalu Grada
Ludbrega pratilo oko 120 osoba.
Detaljnije o proračuna Grada
Ludbrega za 2015.godinu možete pročitati u idućem broju Ludbreških novina koje izlaze 23.
prosinca.
Posljednje proučavanje materijala prije početka sjednice
Završena javna rasprava
U prvoj polovici studenoga
okončana je javna rasprava na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornoga plana uređenja Grada Ludbrega, važnog dokumenta kojim
će se utvrditi smjernice budućeg
prostornog razvoja područja grada i prigradskih naselja. Uoči završetka javne rasprave organizirano
je i javno izlaganje predloženih
rješenja na kojem je bilo nazočno
20-ak zainteresiranih građana i
predstavnika pravnih osoba koje
sudjeluju u postupku donošenja
dokumenta. Predstavnici tvrtke
koja je izradila prijedlog dokumenta Urbing iz Zagreba iznijeli
su detaljna pojašnjenja o najvažnijim promjenama i izmjenama, a
potom su se mišljenja, primjedbe
ili prijedlozi o kojima se odmah
raspravilo mogli dati na javnoj
raspravi. Dio njihovih primjedbi i
prijedloga nije bio vezan na detalje budućeg plana.
U roku koji je bio određen za
Novosti iz političkih stranaka
javnu raspravu stiglo je ukupno
osam pismenih primjedbi i prijedloga. Njih će proučiti izrađivači
plana i potom pripremiti konačni prijedlog plana koji se šalje na
odobrenje stručnim službama.
Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja
definirat će se građevinska područja naselja koja su predviđena
sukladno stvarnom stanju i iskazanim potrebama. Izvršene su korekcije granica građevinskih područja u Čukovcu, Selniku, Bolfanu
i Vinogradima Ludbreškim prema
zahtjevima za dijelove za koje već
postoji interes za gradnju. Ovim
dokumentom u Prostorni plan
Grada ulazi i područje naselja Poljanec koje je odnedavno sastavni
dio Grada Ludbrega. Također se
definiraju proširenje građevinskih
područja mješovite namjene nauštrb zona klijeti i privremenog
stanovanja, povećava se maksimalna tlocrtna površina objekta,
Stiglo je osam pismenih primjedbi i prijedloga
te uvjetno otklanjaju prepreke o
maksimalnim veličinama čestica
na kojima se gradi.
Predložene Izmjene i dopune
Prostornog plana uređenja Ludbrega nakon završetka javne rasprave ulaze u završni postupak
za konačno donošenje. Nakon po-
trebnih suglasnosti nadležnih institucija, ovaj važan dokument na
kraju mora usvojiti Gradsko vijeće
Grada Ludbrega.
Ludbrežanke u vrhu ORaH-a
Na unutarstranačkim izborima političkestranke ORaH, u sam vrh stranke ušle su
i dvije Ludbrežanke. To su Marija Schubert, magistra ekonomije, članica Nadzornog foruma stranke (Nadzor i kontrola nad financijskim i materijalnim poslovanjem
ORaH-a)i Ana Nemet, magistra istraživačke suvremene povijesti i portugalskog jezika i književnosti, članica Predsjedništva regionalne organizacije Središnje regije te
kandidatkinja za Regionalni forum za Središnju regiju.
Uz aktivan rad u centralnim tijelima stranke,naše građanke ORaH pokušavaju “posaditi” i u Ludbregu.
Stranka ORaH ih je privukla svojim temeljnim vrijednostima i načinom rada:
“Kako bismo postali samoodrživa i samostalna država moramo prvo spoznati da u
današnjem svijetu ne možemo preživjeti bez hrane, vode i energije. I zato, da bi neka
država bila samoodrživa potrebno je da svim svojim građanima/građankama osigu-
ramo dostatne količine čiste i zdravstveno ispravne vode, kvalitetne hrane i dovoljne
količine energije. Ova tri resursa su ključna za svaku državu i ukoliko ne želimo u ova
tri strateška područja ovisiti o drugim državama ili turbulentnim globalnim i regionalnim političkim kretanjima, Vlada i političke strukture dužne su učiniti sve kako bi
osigurale dostatnu proizvodnju i zaštitu ovih resursa.”
Reformisti u Ludbregu
Nedavno je u Ludbregu održana je osnivačka skupština gradske organizacije NSReformisti Ludbreg. Za predsjednika je izabran Dragutin Vidović dok su zamjenici
predsjednik Krešo Horvat i Sandra Dijanošić-Skupnjak. Uoči osnivačke skupštine
održana je javna tribina na temu Hrvatska danas i sutra na kojoj je ciljeve stranke
izložio Radimir Čačić.
4
AKTUALNO
Nismo pesimisti i ne odustajemo!
GRAFIČAR SLAVI 60 GODINA
Sada već daleke 1954. godine,
15. siječnja kako bi se nastavio razvoj grafičke djelatnosti samostalno počinje djelovati tiskara pod
nazivom TISKARA Ludbreg, da bi
već 1955. godine promijenila naziv
u GRAFIČAR Ludbreg, pod kojim
posluje do danas. Upravo zbog godišnjice poslovanja tvrtka je primila posebno Priznanje za uspješno
poslovanje i doprinos u razvitku
gospodarstva Varaždinske županije
koje dodjeljuje Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore
– Županijske komore Varaždin.
U šest desetljeća dugoj povijesti u
nekoliko navrata tvrtka je mijenjala
lokaciju, a cilj im je uvijek bio jedinstven - daljnji razvoj.
– 60 godina je povijest koja je
brzo prošla. Iza nas je dugi povijesni put u kojem smo se selili s jedne
lokacije na drugu, naime ovo nam
je već četvrta lokacija. Iz godine
u godinu išli smo u razvoj i to nas
je održalo. Pogotovo posljednjih
deset godina gdje smo uz sve poteškoće koje su se javile na tržištu,
nelikvidnost, nedostatak posla, izgubljeno tržište, smogli smo snage i
krenuli u daljnje akvizicije. – priča
nam Franjo Beser, direktor i vlasnik
tvrtke Grafičar. Grupaciju Grafičar
tako čine izdavačka kuća Znanje,
Grafičar tvornica vreća i tiskarnica
Borovljani.
28. studeni 2014.
Od 1954. četiri su puta mijenjali lokaciju
čiji, no jednostavno nemamo pravo na povlačenje sredstava, iako je
svaki pravni subjekat zasebno. S
resornim ministarstvom smo pokušali o tome raspravljati a znamo
i da Europa drugačije to radi, to se
tolerira, nema tzv. srednje velikih i
ta sredstva se mogu koristiti. Ukoliko ne uspijemo probiti taj led ići
ćemo u razvoj s vlastitim sredstvima ili sredstvima banke što naravno uključuje kamate a tada ne možemo biti konkurentni tvrtkama iz
Europe koje ta sredstva dobivaju
čak i do 60 posto bespovratna i
naravno da će u konačnici njihov
proizvod biti jeftiniji. To nam stva-
Franjo Beser, direktor i vlasnik tvrtke Grafičar
Ludbreški Grafičar ima 250 zaposlenih, a cijela grupacija broji 450
zaposlenika.
- Po metodologiji da se sve firme u grupaciji zbrajaju kao i financijski podaci, svrstani smo u velike
poduzetnike. To nam stvara probleme po pitanju ovih današnjih
investicijskih fondova za daljnji
razvoj. Nikako ne možemo probiti
led, objasniti da je svaka firma samostalna. Puno lakše bi nam bilo,
pogotovo jer se spremamo na daljnje investicije da je princip druga-
I dalje brojni radovi
Tijekom studenoga započeli
su radovi na izgradnji nogostupa
sa sjeverne strane Ulice Rudolfa
Fizira u Ludbregu. Nogostup je
u punoj dužini 365, a širine dva
metara. U istom dijelu naselja
također su obavljeni radovi na
nastavku gradnje nogostupa gdje
nedostaje u Ulici Bože Hlasteca.
U ovoj ulici nogostup je širine 1,5
te ukupne dužine oko 120 metara.
Izvođač je bilo Poduzeće za ceste Varaždin, čija je ponuda u postupku natječaja javne nabave bila
najpovoljnija. Ukupna vrijednost
radova na gradnji nogostupa u
obje ulice je oko 220.000 kuna. U
pokrivanju investicije Grad Ludbreg sudjeluje sa 150.000 kuna, a
ra velike probleme. Radi se zapravo o paradoksu i pod tim uvjetima
mi ne možemo dobiti sredstva iz
Europske unije o kojima se toliko
priča – poručuje F. Beser.
Usprkos turbulentnim vremenima tvrtka Grafičar obnovila je
radnu snagu, a u posljednje dvije
godine u ludbreškoj tvrtki novo je
zaposleno 50 do 60 radnika. Radilo
se i na prekvalifikacijama. – Nemamo dovoljno grafičara pa smo išli
u prekvalifikacije. One koji imaju
znanje mehaničara, tehničara, pre-
Grafičar ima 250 zaposlenih, a cijela grupacija broji 450 zaposlenih
bacili smo na grafički dio. Praktični
dio završili su kod nas u pogonu, a
tko je želio mogao je i dodatno pismeno polagati. Predavanja su bila
subotom i nedjeljom organizirana
u Grafičaru. – priča F. Beser. Uz
prekvalifikaciju, Grafičar već dugi
niz godina stipendira učenike a i
po tome pohvalnom modelu su
nadaleko poznati.
– Određeni broj djece šaljemo
u Zagreb na školovanje, osiguran
im je smještaj, a nakon završene
srednje škole u slučaju da se zaposli u Grafičaru, stipendiju ne
mora vraćati. Tko želi ići na studij,
pratimo ih i dalje, a također ako se
zaposle u Grafičaru, sredstva ne
moraju vraćati. Tako dobivamo
kadar koji je malo jači, obrazovan.
Žao mi je što se ne vodi dovoljno
brige o školstvu, pa tako programi
nisu napravljeni prema struci, a
veza između grafičke škole i fakulteta također ne postoji. U ostalim
firmama polako zapošljavamo
nove radnike, nemamo klasičnih
otpuštanja, no nažalost muči nas
nelikvidnost, nenaplativost i ono
što je najveći problem predstečajna nagodba koja omogućuje pojedincima da izvlače novac iz firme,
ne plate račune i mi smo prisiljeni
prihvatiti njihove uvjete. To nema
logike i povlači nas u crnu rupu. –
objašnjava F. Beser i dodaje kako
mu je neshvatljivo da netko može
raditi bez da podmiruje doprinose. Sve zakonske obaveze u tvrtki
Grafičar tako podmiruju u vremenskom roku, a plaće radnicima
također stižu na vrijeme.
– Nema tajne kako opstati i ne
treba biti veliki mudrac. Država bi
trebala stvoriti uvjete da svatko tko
radi ima iste zakonske uvjete i pod
jasnim uvjetima kao što se u većini
svijeta radi, da onaj tko je proizveo
i isporučio robu, da mu se mora
platiti. Na tržištu je kaos i država
U posljednje dvije godine, novo je zaposleno 50 ~ 60 radnika
će morati zaštiti onoga tko je robu
proizveo i fakturirao. Financijska
nedisciplina nas uništava.- priča F.
Beser no dodaje kako valja razmišljati i na budućnost.
Tiskara Grafičar vodeći je i pouzdani proizvođač kartonske ambalaže,
etiketa, samoljepljivih etiketa na papiru i foliji, fleksibilne ambalaže, lutrijskih srećaka, vrećica i vreća u regiji. Proizvodni program grupe Grafičar
obuhvaća izradu komercijalne ambalaže za prehrambenu, farmaceutsku,
tekstilnu, kozmetičku, kemijsku, metalnu, drvnu, duhansku, obućarsku
industriju, izradu kaširane ambalaže, izradu etiketa za pivo, alkoholnih i
bezalkoholnih pića, samoljepljivih etiketa u roli na papiru i foliji, fleksibilne ambalaže, izradu papirnatih vrećica i vreća (od 0,5 do 50 kg: otvorene
vreće, otvorene vreće sa faldom, vrećice sa ručkom, ventil vreće, shoping
vreće i vrećice sa faldom za mlinsko pekarsku, građevinsku i kemijsku
industriju), izradu svih vrsta srećaka za lutriju, izradu kancelarijskih grafičkih proizvoda (blokova, tiskanica, kuverti, memoranduma i dr.), izradu
propagandnih materijala (plakata, kalendara, prospekata, mapa, brošura,
naljepnica i dr.),bilježnica i knjiga.
– Nismo odustali, nismo pesimisti i ne mislimo stati. Imamo
planove za razvoj, radi se o novim
programima i modernizaciji postojećih programa. To su investicije teške par milijuna eura i mislim
da bismo već ove godine krenuli s
tim no sredstva koja su rezervirana za Republiku Hrvatsku, a nije
Izgradnja nogostupa
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sa 70.000 kuna.
Završava i prva faza rekonstrukcije Frankopanske ulice u
Ludbregu, a radi se o velikom
projektu kojim će se u potpunosti urediti ulazna ulica u grad sa
zapadne strane. Prva faza gradnje odnosila se na rekonstrukciju
kolnika s odvodnjom oborinskih
voda u dijelu ulice i novim slojem
asfalta, a vrijednost dosad obavljenih radova iznosi oko 1,046.000
kuna.
Radovi će se nastaviti početkom iduće godine odnosno čim
to dopuste vremenske prilike. Naime, u drugoj fazi radova radit će
se kompletna rekonstrukcija ka-
nalizacijske mreže u dijelu ulice sa
stambenim objektima, zatim biciklističke staze i nogostupi s obje
strane, te novi sloj asfalta na površinu kolnika. Kako je Frankopanska ulica kategorizirana kao
županijska cesta postupak javne
nabave proveo je ŽUC Varaždin.
U natječaju pri provođenju postupka javne nabave uvjerljivo
najprihvatljiviju zajedničku ponudu dale su tvrtke Niskogradnja
Huđek iz Petrijanca i Niskogradnja Hren iz Donje Stubice. Vrijednost projekta je 5,586.000 kuna.
Radove sufinanciraju Županijska
uprava za ceste sa 75 posto, te
Grad Ludbreg s 25 posto vrijednosti investicije.
ih povukla, jest činjenica koja nas
koči. Ukoliko idemo sami u investiciju, pitanje je koliko ćemo moći
biti konkurentni a to nam je dodatni uteg. Naći ćemo način da se
Novi metri nogostupa kod svetišta
uzdignemo iznad toga jer smatramo da imamo pravo na spomenuta
sredstva. Bez toga nećemo ulaziti
u tolike investicije, a onaj tko je
prvi uzet će dio kolača na tržištu.
– zaključuje F. Beser. Slogan tvrtke
glasi: „Uvijek korak ispred!“ Snage i
volje za to imaju još uvijek.
A K T US AU LS NR OE T
28. studeni 2014.
Tomislav Cvetko, direktor i
vlasnik tvrtke Oprema uređaji
Zlatna kuna Županijske gospodarske komore Varaždin za životno djelo dodjeljuje se za dostignuća i doprinos u gospodarstvu.
Nedavno je priznanje primio Tomislav Cvetko, Varaždinac, kojeg
bismo prije nazvali 'Ludbrežancem'. Radni vijek vezao je uz tvrtku 'Oprema uređaji' Ludbreg čiji je
djelomični vlasnik i direktor.
-Kao stipendist 'Koke' prvo sam
kratko bio u toj tvrtki. No, diplomirao sam strojarstvo i po vokaciji
sam konstruktor, kreativac. Čim
sam čuo da u Ludbregu traže inženjere strojarstva javio sam se na
natječaj jer sam želio raditi ono što
će osobno ispuniti mene i moje
ambicije. U OOUR-2 RO Oprema gdje se proizvodila oprema za
tekstilnu industriju došao sam 16.
veljače 1975. Dogodine u veljači
napunit ću 40 godina staža u Ludbregu – kaže Tomislav Cvetko.
Da mlađe upoznamo što je tada
bila 'Oprema' Ludbreg.
-U bivšoj državi metalska je industrija bila vrlo razvijena. 'Oprema' je dobro stajala, puno posla,
dobre plaće, čak po 3-4 plaće viška. Vodstvo je shvatilo da mora
imati proizvode i proizvodnju
koje drugi u državi nisu imali. No
,to nije bilo dobro. Time ne želim
umanjiti sposobnost ni poslovnu
politiku tadašnjeg rukovodstva.
Država je previše zaštitila metalsku industriju što ju je učinilo manje konkurentnom i nije se mogla
probijati na zapadno tržište, pa je
radila pretežno za istočno tržište.
To je moralo prije ili kasnije dovesti do kolapsa što se i dogodilo 90ih godina.
Kako Vam je bilo raditi kao
mladom stručnjaku?
-Dobio sam slobodne ruke.
Za godinu dana počeli smo novi
program koji sam tamo zatekao,
ali je bio u tehničkim problemima
- proizvodnja strojeva za glačanje
za praonice rublja. Počeli smo vrlo
uspješnu suradnju s njemačkim
'Kanegiesserom'. Praktički, 10-ak
godina bio sam šef razvoja i neformalni tehnički direktor 'dvojke'. Direktori OOUR-a bavili su
se samo proizvodnjom i razvojem
proizvoda, a za financije, prodaju i
ostalo imali smo OOUR Trgovinu
i Radnu zajednicu. U 'Opremi' je
Ludbregu darovao profesionalnu karijeru
tada bilo 740 ljudi. Krajem 1986.
OOUR-3 Oprema-uređaji izgubio je posao s firmom Cornelius,
svjetskim liderom za proizvodnju
uređaja za hlađenje i točenje pića,
prvenstveno piva. Rukovodstvo mi
je predložilo da preuzmem mjesto
direktora. Bila je to velika promjena. No, još veća svakako je bila ona
1990. nakon što su se referendumom svi OOUR-i izjasnili za odvajanje i da svaki bude samostalna
pravna osoba.–
Da se prisjetimo kako je provedena pretvorba Opreme.
–
Nitko od nas nije ušao u privatizaciju po 'Markovićevom modelu' jer
nismo vjerovali u uspjeh modela
što se kasnije pokazalo točnim.
Bivša 'dvojka' postala je Oprema
postrojenja, 'trojka' Oprema-uređaji, 'četvorka' koja je bila začetak
nastanka i razvoja svih OOUR-a
postala je Oprema–strojevi, a 'petica' 'Zootehnička oprema'. Trgovina je postala Oprema PIT, a Radnu
zajednicu od čak 105 zaposlenih
postupno smo ugasili. I 1. siječnja
1990. počeli smo poslovati kao samostalne tvrtke. Opstale su do danas Oprema PIT, Oprema strojevi
i mi, s ukupno oko 300 djelatnika,
dakle upola manje nego 80-ih. Jako
mi je žao zbog toga jer sam uvjeren
da su 'Postrojenja' i 'Zootehnička
oprema' mogle opstati. Imali su
proizvodne programe koje drugi
nisu imali i siguran sam da se to
moglo i moralo bolje iskoristiti.Kasnije, 1992. godine uslijedila
je pretvorba i privatizacija.
-Tada smo krenuli u privatizaciju pod nadzorom Regionalnog
ureda Varaždin po autonomnom
postupku pošto su svi OOUR-i
bili procijenjeni na manje od tadašnjih 5 milijuna DEM. Radničko
dioničarsko je odlično zamišljena
stvar, ali je malo dobrih primjera.
U 95 posto slučajeva ono je uništilo tvrtku, uglavnom zato jer
su se isplaćivale plaće koje nisu
bile zarađene. Radnicima sam to
objasnio i ponudio da odluče –
da budu ili dioničari ili radnici jer
jedno i drugo teško da će biti dobro. Nekolicina nas je ušla s većim
udjelom u privatizaciju tako da
menadžment u startu bude oko 50
posto vlasnik. Odmah smo krenuli
u veće investicije i opremanje po-
Programi za obnovu i energetsku
učinkovitost obiteljskih kuća
Početkom studenoga istekao
je rok javnog natječaja tijekom
kojega su se građani Ludbrega, vlasnici stambenih objekata
imali prigode javiti za dodjelu
sredstava za Programe povećanja energetske učinkovitosti
obiteljskih kuća, te za Program
subvencioniranja mjera povećanja korištenja obnovljivih izvora
energije u kućanstvima. Projekt
zajednički financiraju Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Ludbreg. Građani su pokazali značajan interes
jer za subvencioniranje mjera iz
Programa povećanja energetske
učinkovitosti obiteljskih kuća
ima čak 38 prijava, a za program
subvencioniranja ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije pristiglo je 6 prijava.
Gradonačelnik je imenovao
Povjerenstvo za pregled i ocjenu
prijava koje je prema odredbama pravilnika obavilo terenske
preglede i provjerilo točnost
prijavljenih podataka o stanju
obiteljskih kuća, svakog objekta,
te konstatiralo zatečeno stanje i
izvršilo bodovanje.
O daljnjem postupku informirao nas je Darko Crnković,
savjetnik za javnu nabavu i komunalnu infrastrukturu koji je u
gradskoj upravi zadužen za koordinaciju između Grada Ludbrega
i Fonda zaštite okoliša i energetsku učinkovitost u provedbi projekta.
-Postupak i način ocjenjivanja
detaljno su opisani odredbama
pravilnika. Na temelju toga sastavlja se neslužbena bodovna
lista s popisom prijavitelja i brojem bodova, te popisom prijava
koje su odbačene. Bodovna lista
bit će objavljena na web-stranici
Grada. Podnositelji prijava imaju
pravo žalbe na neslužbenu bodovnu listu u roku od 5 dana od
objave liste, a dostavlja se u pisanom obliku isključivo kao preporučena pošiljka s povratnicom.
5
Tomislav Cvetko, direktor i vlasnik tvrtke Oprema uređaji
gona radi stvaranja uvjeta za jaču
proizvodnju. Bilo je i teških razdoblja, imali smo premalo strojeva,
bili smo u ratu. U doba 'ruske krize'
1998. popunili smo tržište Slovenije i Hrvatske, a istovremeno nam
je dovoljno jako rastao izvoz i došlo je do zastoja. Tad je cijela naša
branša pala za oko 20 posto. Uz
proizvodnju uređaja za hlađenje i
točenje pića, krpali smo se pomoćnim poslovima. I uspjeli preživjeti
i sačuvati tvrtku. Plaće su redovite,
mislim da smo svih ovih godina
samo jednom kasnili s isplatom od
nekoliko dana.-Oprema uređaji je
vjerojatno najveći ludbreški izvoznik?
-Još sam 1992. rekao da samo
na ino-tržištu možemo realizirati
rast i razvoj! Počeli smo se predstavljati na sajmovima, najznačajniji za našu branšu je sajam u
Nürnbergu BRAU BEVIALE. Prve
godine kada smo izlagali nitko nas
nije ni pogledao, iduće su nam
počeli prilaziti, a tek smo treće
potpisali prve ugovore. Stranci su
se bojali poslovati s nama do 1995.
godine zbog rata. Koristio sam i
osobna poznanstva za poslove u
Skandinaviji. Danas smo 95 posto
izvozna tvrtka, izvozimo u zemlje
Skandinavije, Srednje Europe,
Istočne Europe, Bliski Istok, Daleki Istok, Aziju, Australiju itd. samo
je 4-5 posto poslova za domaće
tržite.Oprema uređaji danas i sutra?
-Danas je 160 zaposlenih, a kad
sam došao radilo je 66 ljudi. Konkurencija nas svrstava među pet
najjačih proizvođača opreme za
hlađenje i točenje pića u Europi,
a s opremom za hlađenje i točenje
piva u špicu po kvaliteti proizvoda
i statusu na tržištu. Stalno ulažemo
u znanje, u proizvodne prostore,
u moderne tehnologije, poštujući
ekološke principe. Imamo i pogon
za proizvodnju rashladnih pulteva
u Slobodnoj zoni Varaždin u Trnovcu. Bila je to ozbiljna investicija, ali je kriza 2008. ugrozila poslovanje tvrtke. Sad ide na bolje i
investicija je isplativa, a vjerojatno
ćemo Trnovec jednog dana spojiti
s Ludbregom. Za pet godina vidim
Opremu uređaje kao tvrtku s oko
20-25 milijuna eura ukupnog prihoda, u Ludbregu sa 180 i Trnovcu
s 50 djelatnika.
Unatoč dugoj karijeri pred
vama su novi izazovi.
-Ovo priznanje 'Zlatna kuna'
nekako indirektno shvaćam kao
da se moja karijera bliži kraju. Za
2-3 godine u firmi slijedi smjena
generacija. To je osjetljiva problematika, ali uvjeren sam da će kod
nas proći bezbolno. Sin Domagoj
je već tu i uspješno vodi u tvrtki
Utvrđivanje bodovne liste
Povjerenstvo će u roku od 15
dana od dana isteka roka za žalbe
utvrditi Zapisnik o bodovnoj listi
na temelju kojeg gradonačelnik
donosi Zaključak o bodovnoj listi
i odabiru korisnika subvencije. I
taj dokument bit će objavljen na
službenim web stranicama Grada www.ludbreg.hr.
Nakon objave korisnik subvencije imat će obvezu u predviđenom roku dostaviti projektnu
dokumentaciju minimalno na
razini glavnog projekta, ovjerenu
od ovlaštenog inženjera, ovisno
od toga za koju mjeru se prijavio.
Ukoliko se ne dostavi tražena dokumentacija, korisnik subvencije
postaje prvi slijedeći prijavitelj –
pojasnio je Darko Crnković.
Nakon što Fond prihvati dokumentaciju o realiziranim radovima, a korisnici podnesu zahtjeve za isplatu subvencije, Grad
može odmah podnijeti zahtjev
Fondu za nova sredstva i pokrenuti nove natječaje.
Podsjećamo, Grad Ludbreg
je na natječaju Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost,
odabran za korisnika sredstava
„Programa korištenja obnovljivih
izvora energije u obiteljskim kućama“ i „Programa poticanja po-
prodaju, ekonomist je po struci.
No, pomoći ću još par godina da se
to uhoda, nebitno u kojoj funkciji.Malo je neobično da se Varaždinac toliko veže uz Ludbreg.
-Pomagao sam pri gradnji svetišta, kroz humanitarne akcije, pri
osnivanju Rotary cluba. Možda
sam mogao i više. Moja je prednost
što sam iz Varaždina, pa mogu biti
objektivniji, neovisan, a i neopterećen domaćim odnosima. Najzaslužniji čovjek za razvoj i procvat
gospodarstva u Ludbregu 70-ih
bio je Drago Novak. On nije dozvolio politici da se miješa u gospodarstvo tadašnje općine Ludbreg. Da nije bilo njega, ne bi bilo
tako. I ja sam bio politički aktivan,
dvaput i član gradskog poglavarstva Varaždina, a u Ludbregu sam
se angažirao na osnivanju HNS-a.
Izašao sam iz politike, razočaran
što se srozala do razine da u nju
ulaze ljudi skloni klijentelizmu.
Došli smo do toga da kotlovničar
može dobiti posao u nekoj školi
tek ako uđe u stranku? To je jako,
jako loše - kaže Tomislav Cvetko.
U njegovom uredu posebno
mjesto zauzima još jedno priznanje – Ministarstva obrta malog i
srednjeg poduzetništva koje ga je
2001. godine proglasilo poduzetnikom godine.
većanja energetske učinkovitosti
u obiteljskim kućama“. Fond osigurava 40 posto, a Grad 10 posto
opravdanih troškova investicije.
Konkretno, građani mogu kroz
ovaj projekt ostvariti maksimalnu subvenciju od 37.500 kuna.
Imenovano je povjerenstvo za pregled i ocjenu prijava
28. studeni 2014.
Kapelansku službu od Svete
Nedjelje u Ludbregu obavlja mladi
Silvio Košćak. Rodom je iz župe
Margečan, kraj Novog Marofa i u
nedjelju 16. studenoga proslavio
je 25. rođendan. Nakon osnovne
škole upisao je Medicinsku školu
u Varaždinu, smjer farmaceutski
tehničar.
–Poslije srednje škole odlučio
sam upisati KBF u Zagrebu i bogosloviju. Čovjeku možeš privremeno dati zdravlje kao medicinski
djelatnik no najviše me pogađa ono
u duhu i tu možeš najviše „uliti“ i
dati. Jednostavno sam osjetio da je
svećenstvo bolji put za pomaganje
čovjeku nego zanimanje u medicini. Svećenički poziv bio je zapravo
redoviti put u mom životu. Moja
obitelj nije fanatično religiozna no
upio sam tu redovitost života koja
vodi prema svetosti u svakodnevnom životu, jer nije potrebno puno
da budemo svet i. Dovoljno je baviti se svakodnevnim dužnostima,
a to je ponekad jedino i najteže. –
priča nam velečasni Silvio Košćak.
Obitelj je odluku prihvatila, smatrali su da nema potrebe za puno
O radu s mladima
-Često puta mi se čini na susretima s mladima da su kao spužve,
nastojim im dati širinu pogleda.
Na katehezi ih ne mogu naučiti
sve, nešto donosi obitelj, ne mogu
im uliti vjeru, ali mogu moliti za
njih da mogu podnijeti i križeve,
ali i da ono radosno učine još radosnijim. Neki put se razilazimo,
tu se vidi suvremeno društvo koje
je prepuno promjena, već i ja koji
sam 89.godište nailazim na neke
prepreke jer mi kažu da sam prestar. Uglavnom mi je lijepo raditi s
mladima jer je mlado srce iskreno
i otvoreno.-
Ludbreg - prva kapelanska služba
Uz tribinu, Dan sjećanja
na žrtvu Vukovara obilježen
je snimanjem milenijske fotografije. Osnovnoškolci su u
parku dvorca Batthyany ispisali riječi Vukovar i Ludbreg.
Ideja za akciju potekla je od
Pučkog otvorenog učilišta
„Dragutin Novak“, a u organizaciju se uključila Osnovna
škola Ludbreg, Grad Ludbreg,
Turistička zajednica grada
Ludbrega i Lukom dok su AK
„Rudolf Fizir“ te firma AR-Bi
d.o.o. iz Ludbrega bili zaduženi za snimanje milenijske fotografije. U organizaciji Hvidre Ludbreg i Grada Ludbrega
ADVENT
Od farmaceutike do bogoslovije
raspravljanja jer kad Silvio nešto
odluči tako i mora biti. Podrške
tako nije nedostajalo.
– Ovo mi je prva kapelanska
služba. Prije dolaska u Ludbreg,
iza mlade mise, proveo sam mjesec dana u Kanadi, u župi sv. Križa
u Hamiltonu gdje sam mijenjao
jednog svećenika. Bili su to moji
prvi koraci u svećeništvu. Iskustvom tog pastoralnog djelovanja u toj američkoj župi, iako nije
veliko, smatram da je lakše tamo
biti svećenik i vjernik zbog tolerancije, slobode, širokog pogleda.
Nekako mi se čini da tamo vjera
ne živi samo na papiru, a oni koji
nisu vjernici niti napadaju niti su
napadani. Ljudi svih profila srdačno te dočekaju u društvu. Premda
te netko ne poznaje, dočeka te
riječima pozdrava. – ističe vlč. S.
Košćak. Nakon pastoralnog djelovanja u Kanadi stigao je u Ludbreg,
jer kako kaže, upravo je tako trebalo biti. - Vjerujem da je moj dolazak u Ludbreg Božja providnost.
Moj diplomski rad tematski je bio
o euharistiji. Cijeli život euharistija
mi je točka u crkvi i najveća radost.
Silvio Košćak rodom je iz župe Margenčan
Ona je mjesto iz koje crkva izrasta. Prvi susreti s ljudima na župi
ispunili su me radošću i srdačnom
dobrodošlicom. – priča nam mladi
kapelan i prisjeća se ranijih dolazaka u Ludbreg. - Obično sam i kao
dijete dolazio u Ludbreg s obitelji
za Svetu nedjelju, a posljednje dvije godine sam ovdje i dežurao, pomagao kao bogoslov. Ludbreg kao
grad sve mi se više sviđa, mali gra-
Autor: vlč. Silvio Košćak, župni vikar
„O slavni Jesin korijene, iz
nevolja nas izbavi...“
Tijekom liturgijske godine, u kojoj nas Crkva, potaknuta Božjom riječju, vodi prema nebeskoj domovini, događa se da sami sebe „raspršimo“ na
razne strane. Možemo iz ruku ispustiti i izgubiti konce svog tjelesnog, svakodnevnog i svima vidljivog života, kao i onog duhovnog života, koji svatko
od nas može sakriti ili pak o njemu izvana stvoriti lažnu sliku. Događa se
to u onim trenucima kada, pritisnuti težinom vlastitih života, ne vidimo ni
brata čovjeka kraj sebe, koji nam križ svakodnevice želi olakšati, a ni Boga,
Svjetlo Istinito, koji tamu naših života želi preobraziti u lakoću hoda prema
vječnoj domovini.
Vrijeme adventa, u koje ćemo ući sljedeće nedjelje, čini povlaštenima
trenutke u kojima se pojedinac kršćanin okreće samomu sebi i sagledava
životne „raspršenosti“, „izgubljenosti“ i „zamaskiranosti“, a sve s jednim ciljem: da Bog Trojstvene ljubavi, koji se u sebi „razdvaja“ i koji postaje Utjelovljeni, Emanuel - „Bog s nama“, može naći dostojno mjesto u ljudskom
srcu koje je prvo mjesto na kojem se ovoga Božića dijete Isus treba roditi.
Vrijeme koje „suoblikujemo“ vlastitim životima i odnosima s Bogom i
braćom ljudima obilježeno je mnogim krizama, nemirima, ljudskom glupošću koja zaziva prošlost ne želeći joj oprostiti u sadašnjosti, obilježeno
je pojedincima i narodima koji sigurnost i radost nalaze u ograničavanju
drugoga, netoleranciji, i sveopćem zatiranju govora o Bogu ljubavi koji je
na svijet došao da se po njemu mnogi spase. Upravo u takvom vremenu
snažno nam u ušima odzvanjaju stihovi starog gregorijaskog korala poznatog kao „O – antifone“, koje su pratile, a i danas prate, sve vjernike u molitvi
večernje od 17. do 23. prosinca, antifone koje se u neposrednoj pripravi za
dolazak „Boga Djeteta“ pjevaju prije Marijinog hvalospjeva. U našem trenutku posebnim sjajem svjetli nam antifona koju pjevamo pet dana prije
Božića: „O slavni Jesin korijene, što narodâ si barjak svih, pred kojim tih
će postati i glas sa usta kraljevskih, kog molit svi će narodi: ne kasni, dođi,
izbavi iz nevolja nas premnogih!“
Ova nas antifona ohrabruje na početku ovogodišnjeg adventa. Ohrabruje nas da ovu sveopću krizu koju svakodnevno osjećamo na svojoj koži
počnemo probražavati. Jer svaki korijen krize nalazimo u okorjelom ljudskom srcu koje često puta ne vidi Svjetlo Boga živoga; ohrabruje nas na putu
otvaranja vlastitog srca „Bogu – Djetetu“ koje želi postati onaj faktor naših
u ranim jutarnjim satima 18.
studenoga put Vukovara krenuo je autobus Ludbrežana
koji su se pridružili Koloni
sjećanja, a u Vukovaru je i ove
godine bio gradonačelnik Dubravko Bilić.
Za branitelje Vukovara u
Zavjetnoj kapeli u služena je
sveta misa, a nakon mise od
svetišta prema trgu te u parku dvorca Batthyany upaljeni
su lampioni. U kinodvorani
koncert za Vukovar priredio
je MPZ Podravina. Gosti na
koncertu bili su članovi zbora iz Varaždinskih Toplica i
Adam Končić.
dić po mjeri čovjeka. Kad sam bio
u Zagrebu nisu mi takve sredine
odgovarale ali kako vrijeme odmiče sve sam više svjestan vrijednosti
takvih sredina u kojima čovjek na
malom prostoru može upoznati
puno ljudi i stvara se dobra zajednica u kojoj se ljudi zbližuju i
međusobno podržavaju. – objašnjava nam vlč. S. Košćak. Kad se
odlučio na svećenstvo, prihvatio je
7
činjenicu da će možda morati otići daleko od svoje obitelji no tu su
žrtvu spremno prihvatili. - Obitelj
je nešto posebno, ako se ne vidimo,
ne znači da nisu tu. Volim otići kod
njih i posjetiti ih. Povremeno tako
ponedjeljkom odem među brege.
– zaključuje vlč. S. Košćak. Mladi
župni vikar najviše voli čitati, sam
za sebe kaže da je poput hrčka, a
količina knjiga koju posjeduje redovito mu stvara probleme kod
selidbe. Uz čitanje, ide i pisanje.
Tako je bio glavni urednik fakultetskog časopisa Spectrum u kojem je
redovito objavljivao komentare i
kritike u rubrici pod nazivom „Misao s promatračnice“, a danas najradije piše propovijedi u koje ulaže
najviše truda. No, nađu se među
tekstovima i crtice o prijateljstvu,
molitvama koje piše onako za
dušu. S vremenom, tko zna, možda
ugledaju i svjetlo dana. Poziv mu
daje slobodu od robovanja karijeri,
statusnim simbolima, a kroz život
ga vode riječi: Ništa ne tražim i ništa ne odbijam, a izvor duhovnosti
vidi u poslušnosti.
života koji je u mogućnosti preobraziti sve naše boli i pomoći nam lakše se
nositi s težinom svakodnevice. Jednako tako, svakom iskrenom kršćaninu
daje u ovom vremenu polet, jer daje do znanja da je Bog, iako često puta ne
čujemo Njegov glas, ipak onaj koji ne kasni priteći u pomoć najpotrebnijima, a to smo svi (bili mi siromašni materijalno, ili pak materijalo bogati, a
duhom u teškoj neimaštini – Emanulel želi biti sa svima).
Bog, koji nam svake godine daje priliku da mu otvorimo srce i pustimo
mu da se „rodi“ u nama, i ovog Božića želi nas osloboditi od svih nevolja.
Nevolje i težina neće nestati, ali Bog će, po braći i sestrama, dati da taj križ
bude lakši, u krajnjoj liniji, sama Njegova blizina bit će početak laganijeg
hoda kroz život. Samo ne trebamo izgubiti vjeru da je moguća promjena
nas samih i okoline u kojoj živimo. Vjera je ključ što nam daje Bog kako
bismo Isusu Kristu otvorili vrata svoga srca te da bi se On nakon toga, s
cijelim Trojstvom – Jednim Bogom, mogao nastaniti u nama i „izbaviti nas
iz premnogih nevolja“, te našu radost učiniti još većom.
Neka kršćani tijekom ovog adventa otvore srca Malome Bogu koji započinje svoj hod zemljom te započinje kucati na ljudska srca. Neka Bog podari svim kršćanima vjeru, „kreposni ključ“ za otvaranje vlastita srca kako
bi Ljubav u njemu mogla biti iznova ljubljena, kako u osobnim susretima s
Bogom, tako i sa braćom i sestrama koji u kršćanskoj djelotvornoj ljubavi (a
ne samo u riječima) tada mogu vidjeti da su Boga zaista susreli i da je Bog
uistinu Emanuel – „S nama Bog“. A kada dođe Božić, jedan od najradosnijih blagdana Crkve, kojem se nesmanjenom radošću raduju i stari i mladi, i
siromašni i bogati, neka poticaj budu riječi pape „u miru“, „mudrog djeda“,
kako ga je nazvao papa Franjo, pape koji nam je još uvijek u srcu: „U one
dane prokapat će brda sladom, a rijekama će poteći med i mlijeko... Božić je
blagdan darivanja u kojem oponašamo Boga koji je darovao sebe samoga i
time nam još jednom darovao život, koji doista postaje darom tek onda ako
mlijeku egzistencije pridođe med „biti ljubljen“, ljubav koja nije ugrožena
smrću, nevjernošću i besmislom. Sve se to naposljetku, slilo u radost što je
Bog postao djetetom koje nas ohrabruje da se pouzdajemo, kao što to čine
djeca, da darujemo i da dopustimo da nas se obdari. Možda nam je teško
prihvatiti te zvukove radosti kada nas muče sumnje, kada nas u istoj mjeri
pritisnu i bolest tijela i duševni problemi te nas tjeraju da se bunimo protiv
toga neshvatljivog Boga... Možda došašće trebamo proživjeti upravo da bez
otpora dopustimo da nam dragi znakovi ovoga vremena uđu u dušu, da bez
postavljanja pitanja i mudrovanja dopustimo nas ogriju, a onda puni pouzdanja prihvatimo neizmjernu dobrotu Djeteta koje je jedino moglo učiniti
da brda pjevaju i šumsko drveće pretvoriti u klicanje (usp. Ps 96).“
Gost na koncertu za branitelje u organizaciji MPZ Podravina, bio je Adam Končić
6
VUKOVAR
18. studeni
28. studeni 2014.
Vukovar u srcima i mislima
©Foto Novak
Prošle su 23 godine od studenoga 1991. kada su građani
Ludbrega, kao i svi u Hrvatskoj, sa strepnjom i u mislima
bili s braniteljima Vukovara.
Jer među njima su bili ludbreški policajci u sastavu Zasebne
postrojbe PU varaždinske. Stigli su tamo 11. rujna i odmah
zauzeli položaje u Ličkoj ulici,
a oružje u Borovom naselju
položili među posljednjima. U
Vukovaru su kao i prethodna
grupa trebali ostati dva tjedna
no ostali su puno duže. Svi su
proživljavali nezamislivu fizičku i psihičku torturu u logoru
Staićevo puna tri mjeseca, a jedan u Sremskoj Mitrovici čak 6
mjeseci.
Povodom godišnjice pada
Vukovara u Pastoralnom je
centru održana tribina na
temu Vukovar 1991 – sjećanja
ludbreških branitelja. Darko
Posavec, zapovjednik ludbreške postrojbe i Dragec Kladić,
predsjednik udruge Ludbreški
branitelji Vukovara 1991 tom
su prigodom iznijeli sjećanja o
teškim i dugim danima provedenima u Vukovaru.
– Tog 11. rujna, srijeda je
bila, za Vukovar su iz Ludbrega krenuli policajci koji su
došli te iste godine u Policijsku postaju Ludbreg. Nismo
imali nijednog inspektora pa
nam je Darko bio dodijeljen
kao zapovjednik postrojbe
ludbreških djelatnika. Doduše,
dolje je bilo to teško izvedivo,
kretati se uz zapovjednika pod
kišom granata. - ispričao je D.
Kladić. Najtragičnija sudbina
zadesila je dvojicu. Josip Ka-
Ludbrežani su 18. studenoga sudjelovali u koloni sjećanja u Vukovaru
nižaj poginuo je 6. studenoga
od snajperskog metka. Marijan Levak stradao je 12/13.
studenoga u pokušaju proboja
s jednom grupom, ali posmrtni ostaci još nisu nađeni, pa se
njegovo ime još i danas nalazi
na službenom popisu nestalih.
Ostalih 18 ludbreških policajaca, branitelja Vukovara, su:
Dragec Kladić, Mario Melnjak,
Nenad Petričević, Josip Gašparić, Mladen Međimurec, Zlatko Horvat, Stjepan Kotišćak,
Petar Franolić, Mladen Šantavec, Josip Šafarek, Dražen
Kraljić, Andrija Pišpek, Dražen Hižak, Vitomir Namjesnik,
Zlatko Klekar, Marijan Stančin,
Dražen Mezga i Franjo Zember. – Prošlo je dosta vremena
no sve je gore. Branitelji su na
marginama, a i kroz medije se
Vukovar pogrešno predstavlja.
Djeca o Domovinskom ratu
znaju vrlo malo. – priča nam
Dragec Kladić i dodaje kako je
upravo održana tribina pravi
način kroz koji valja govoriti o
događajima u Vukovaru.
Te 1991. godine hrvatski je
narod strepio nad Vukovarom,
a naši hrabri vojnici do zadnje
su granate branili grad. Njihovo herojstvo podsjeća nas da
imamo razloga biti i ponosni
na pokazanu hrabrost ali i zajedništvo u tim toliko teškim
trenucima. U znak sjećanja
na herojsku borbu i žrtve 18.
studenoga, Hrvatski je sabor
proglasio Danom sjećanja na
Vukovar. Vukovar je simbol
hrvatskog otpora, a vukovarske žrtve temelj su hrvatske
slobode.
Monsinjor J. Đurkan i branitelji D. Posavec i D. Kladić
© Foto Novak
Ludbreg - prijatelj grada Vukovara
8
FESTIVAL
28. studeni 2014.
DANI MLADENA KERSTNERA
D
'Božja vola' - Dramska grupa OŠ Ludbreg
Lani je dramska grupa OŠ Ludbreg prvi puta sudjelovala na festivalu s
nekoliko skečeva. No, sada su nastupili s predstavom koja je imala brojnu
glumačku ekipu, scenografiju i zvučnu kulisu. Za predstavu su odabrali poznatu priču iz pera Mladena Kerstnera o Dudeku kao raketaru i težaku na
krovištu tecovog škednja. Za uvod su otpjevali pjesmu „Oko jene hiže“.
-Dramska grupa uvijek priprema predstave za prigodne datume, manifestacije. Redovito se sastaje jednom tjedno, a kada imamo nastupe i češće. Za
ovaj nastup radili smo svaki dan, svaki slobodni termin tijekom dana iskoristili smo za probu. Jako su nadareni i za glazbu jer su neki ujedno i učenici
Osnovne glazbene škole, pa sam im predložila da odsviraju i otpjevaju pjesmu kao uvod i to su prihvatili. Pjevale su Karla Majhen, Ian Novak i Marta
Mihin, te Sven Glavak koji je pratio na gitari. Odlučili smo izvesti poznatu
epizodu iz Gruntovčana koja je djeci jako ostala u sjećanju i nekako posebno
draga, mada je zahtjevna. No, s njima je prekrasno raditi, pomalo sam i tužna jer su to učenici osmih razreda koji će na kraju školske godine napustiti
školu. Oni će se pripremiti za Lidrano i možda još neki nastup. No, imamo
mi i mlađe učenike-glumce, oni već pripremaju božićnu predstavu, a uvjerena sam da će nastupiti iduće godine na ovoj manifestaciji - otkrila nam je
voditeljica dramske grupe Ljudmila Kladić koja je bila redateljica predstave
'Božja vola'.
Glume: Marta Mihin, Viktor Copan, Zrinka Ivančić, Adrian Detelj, Ian
Novak, Maks Patafta, Vjekoslava Petrić, Filip Mesar, Lino Vuković i Filip Havaić.
Kraj serije - LUN-MLA Lunjkovec
Amaterska glumačka družina udruge 'LUN-MLA' iz Lunjkovca osnovana
je prije 6 godina i otada redovito sudjeluje na Danima Mladena Kerstnera.
Ovaj put premijerno je izvela svoj četvrti autorski igrokaz 'Kraj serije' kojeg
je napisala voditeljica družine Štefanija Šarec.
–Družinu čine Verica Mlinarić, Marija Ledinko, Ružica Lovasić, Alenka
Krivičić, Svjetlana Šarec, David Šarec i Monika Jeren. U igrokazu smo pokušale na humorističan način prikazati kako se u današnjoj svakodnevnici u
našim obiteljima događaju razne dramatične situacije vezane uz serije kojima se pridaje velika važnost i koje se redovito prate. I ovaj put smo zadovoljne izvedbom jer smo višekratno nagrađene pljeskom, a to je za nas najveća
plaća – rekla je Štefanija.
Iako članovi družine imaju svoje obiteljske obaveze, na radnom mjestu, u
polju i vrtu ipak uspijevaju pronaći slobodno vrijeme i uskladiti termine za
probe, uglavnom u večernjim satima.
-Međusobno se jako lijepo slažemo i dogovaramo. Naša druženja na probama uvijek su puna vedrine i humora tako da nam zapravo predstavljaju
jednu vrstu relaksacije. Nema šanse da se posvađamo jer smo većim dijelom
rodbinski i kumski povezane – pojasnila je Štefanija.
Uz humanitarne ciljeve koje ostvaruje udruga LUN-MLA, glumačka
družina ima za cilj njegovati izvorni govor našega kraja, a uz to zabaviti i
sebe i gledatelje. Zato se vesele svim prigodama u kojima svojim nastupima mogu unijeti malo vedrine u ovo tmurnu svakodnevnicu baš kao što to
ljudima unose sapunice koje su ove godine bile njihova tema. Za sljedeću
godinu gošće iz Lunjkovca znat će opet izabrati nešto drugo, opet aktualno i
to zasigurno nije 'kraj serije'. (dv)
Trio V - mlađa skupina
Učenici OŠ Veliki Bukovec
Glumci OŠ Ludbreg
Dramska družina “Kaj” - Zabok
evetu godinu kraj studenoga u Ludbregu u znaku
je kazališnih predstava.
Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' pokrenulo je projekt kako bi promoviralo kajkavski izričaj ponovnom
afirmacijom djela Mladena Kerstnera,
ludbreškog književnika i komediografa, autora djela po kojima su snimljeni
antologijski 'Gruntovčani', 'Mejaši',
'Dirigenti i mužikaši', te autora niza
drugih književnih tekstova, uglavnom
komedija.
Počelo je zapravo pomalo stidljivo, najprije 1998. godine kada je u
Ludbregu u povodu 70. obljetnice
Kerstnerova rođenja održan skup o
njegovom opusu, a sudjelovali su tada
Joža Skok, Mijo Lončarić, Denis Peričić, Stjepko Težak, Lidija Novosel,
Zinka Kiseljak, Dubravko Bilić, sada
ludbreški gradonačelnik. Idućih nekoliko godina program je imao različite
sadržaje, koji nisu baš bili povezani s
djelom Mladena Kerstnera.
-Cilj projekta Dani Mladena Kerstnera – Festival kajkavske komedije
nije bio samo da podsjetimo na Kerstnera, već i da potaknemo dramski
amaterizam i stvaralaštvo na kajkavskom s naglaskom na komediju.
S toga smo 2006. počeli s festivalom kajkavske komedije namijenjenim amaterskim dramskim družinama. Te je godine, gostovala samo
družina iz Preloga. Godinu dana kasnije imali smo dvije predstave, a zatim se iz godine u godinu povećavao
broj sudionika.
Primjerice, lani smo imali 16 družina, a ove godine čak 21 amatersko
dramsko društvo iz Međimurske,
Koprivničko-križevačke, Bjelovarskobilogorske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, s ukupno oko 250
izvođača. Zbog velikog broja predstava i izvođača po prvi put smo neke
predstave organizirali izvan Ludbrega
u općinama Donji Martijanec i Mali
Bukovec na čemu im zahvaljujem.
KUD Gruntovec - Koprivnički Sigetec
Četiri dana trajanja Festivala, tražilo se mjesto viška
Opojski zvon - Rasinja
Udruga žena Kelemen
KUD općine Donji Kraljevec
Brojna publika nasmijala se u Malom Bukovcu
KAJKAVSKE KOMEDIJE
28. studeni 2014.
REKORDNE 22 PREDSTAVE
Smatram da smo interesom izvođača i publike koja redovito puni
dvoranu opravdali nastanak i održavanje manifestacije. Značaj toga prepoznaju Ministarstvo kulture i Grad
Ludbreg koji već godinama podržavaju našu manifestaciju – istakao je
mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta i inicijator ove manifestacije.
Na festivalu su sudjelovale i glumačke družine ludbreškog kraja i Glumačka družina “Sve pet”, Sveti Peter
Ludbrega - Dramska sekcija Osnovne škole Ludbreg, Trio V iz Gradske
knjižnice, pa Etno-grupa Osnovne
škole Veliki Bukovec, Veliko srce
- Udruga žena općine Sv. Đurđ, te
Glumačka amaterska družina žena
LUN-MLA iz Lunjkovca.
Predstave su također izveli:
Dramska družina 'Kaj' Zabok, Društvo žena Reka, Dramska sekcija
KUD-a općine Cestica, Glumačka
družina 'Sve pet' Sv. Peter, HKUD
'Frankopan' Ferdinandovac, glumač- Društvo žena Reka
ke družine 'Mali komedijaši' i 'Komedijaši' iz Stažnjevca, zatim Priločka amaterska scena Prelog, 'Mudlin'
Peteranec, Dramska družina udruge
žena 'Preslica' Sračinec, KUD 'Lepoglavski pušlek' Lepoglava, KUD
'Gruntovec' Koprivnički Sigetec,
'Opojski zvon' Rasinja, Udruga žena
Kelemen i KUD općine Donji Kraljevec.
Festival iduće godine slavi malu
obljetnicu.
-Dogodine ćemo organizirati 10. Veliko srce - Udruga žena Sv. Đurđ
festival. Nadam se da ćemo nakon
ovakvog interesa možda sljedeće godine dodatno proširiti krug pozornica na kojima će se izvoditi predstave
i tako dostojno obilježiti obljetnicu poručuje mr. Branko Dijanošić.
A na ovogodišnjem festivalu brojni posjetitelji u Ludbregu, Malom
Bukovcu i Martijancu zasigurno su
uživali u predstavama, dobro se zabavili i što je posebno važno - dobro
se nasmijali.
9
'Štefek mora v školu' - Etno grupa OŠ Veliki Bukovec
Na seoskom gospodarstvu cijela obitelj ima posla i Štefek mora puno pomagati tati, pa zanemaruje školu. A Štefek bi rado išao u školu jer ima veliku
želju za učenje. To je sadržaj predstave koju su na festivalu u Ludbregu izveli
mali učenici Etno grupe Osnovne škole Veliki Bukovec. Autor teksta i redateljica je učiteljica Štefanija Šarec.
-U etno grupi plešemo, pjevamo, glumimo, recitiramo, pišemo na kajkavskom narječju, ali i razgovaramo. Tako smo pričali i o tome kako su nekad
ljudi živjeli, a da su djeca često i puno morala raditi na poljoprivredi i oko
kuće. Mada su htjeli biti doktori, pravnici, učitelji to si nisu mogli priuštiti.
Tako smo došli na ideju da osmislimo predstavu na ovu temu. Grupa ima
15 učenika, ali nisu uvijek svi angažirani već prema potrebi. Glumački dio
grupe radi tek od početka jeseni, a uoči nastupa u Ludbregu dva tjedna smo
naporno vježbali doslovce svaki dan. To su učenici 2. i 4. razreda s glasićima
koji su možda bili malo pretihi za veliku dvoranu. Naša škola lani je prvi put
sudjelovala na festivalu, bili su to viši razredi s predstavom 'Čehara' u kojoj su
nastupili zbor, dramska grupa i tamburaši. Naravno da ćemo se pripremiti i
za festival iduće godine – rekla nam je Štefanija Šarec.
U predstavili 'Štefek mora v školu' glumili su: Dominik Logožar, Martin
Zdelar, Marta Strbad, Klara Ivančić, Lucija Povijač, Siniša Blatarić i Magdalena Golec.
Život nema reprizu - Veliko srce, Sv.Đurđ
Udruga žena Veliko srce iz Svetog Đurđa ima izuzetno aktivnu dramsku
sekciju koja se i ove godine predstavila na Danima Mladena Kerstnera. Sada
već uigrane i iskusne 'glumice' s lakoćom su nasmijavale publiku, a tema koju
su obradile je svevremenska: 'Život nema reprizu'.
-Ovaj komad smo danas premijerno izvele, a govori o odnosima unutar
obitelji, društvu te o pokušaju povezivanja onoga što je staro, tradicionalno
s onim što je suvremeno i čime se mladi zanimaju. Kao i svi naši igrokazi, to
je angažirana komedija, cilj koje je nasmijati gledatelje, ali i potaknuti ih na
razmišljanje o sebi, o životu i vrijednostima u društvu općenito. U glumačkoj
sekciji glume i starije i mlađe 'puce' pa smo zajednički napisale scenarij za
ovu predstavu. Likove su 'oživjele' Ana Šoltić, Nadica Mikulić, Marica Kovaček, Nataša Janičar, Snježana Krušec, Jasmina Crkvenčić i Vesna Markulinčić – rekla je predsjednica udruge Marija Milak.
Dramska sekcija djeluje već punih deset godina i zabilježila je više od 120
nastupa. Gostovanja su uspješno odrađena u Koprivnici, Varaždinu, Cestici,
Novom Marofu, Maruševcu i drugdje.
-Prvi nastup imale smo 9. siječnja 2005. godine kada smo izvele igrokaz
'Čehara'. Dakle, u siječnju ćemo obilježiti i proslaviti tu okruglu desetgodišnjicu. Na feštama koje organizira Udruga uvijek je zabavno jer na naše
godišnjice pozivamo i druge glumačke družine. Svi nam se rado odazivaju
pa ćemo tako ovaj put u goste možda pozvati neku od ovih grupa koje su
nastupile na ovogodišnjem festivalu – pojasnila je Marija.
Do danas, dramska sekcija Velikog srca uvježbala je 12 igrokaza. Svaki je
zahtijevao velik trud svih članica sekcije, ali i cijele Udruge jer su sve ostale
članice, njih 70-ak, uvijek velika podrška i najvjernija publika. Sigurni smo
da će se aktivnosti Udruge nastaviti i sljedeće godine te željno očekujemo
novi nastup članica dramske sekcije jer 'život nema reprizu'. (dv)
Dramska sekcija KUD-a općine Cestica
'Nagradna igra' – Priločka amaterska scena Prelog
Muž kao suvremeni bračni diktator koji to pokušava prikriti, postavlja
stvari na način kako mu odgovara, bez kućnih obveza.
Dramski amateri iz Preloga stalni su gosti festivala kajkavske komedije u
Ludbregu, jedini imaju nastupe svih devet godina. Doduše, sada predstavu
nisu izveli u Ludbregu već u društvenom domu u Malom Bukovcu.
-Jasno je da se zbog tolikog broja predstava ne mogu sve održati u Ludbregu. Nas uopće ne smeta što smo nastupili u Malom Bukovcu, dapače,
drago nam je da nas vide i druge sredine.
Tekst 'Nagradne igre' napisao je preloški pisac Božidar Glavina. Priločka
amaterska scena ima 10-ak članova, šestero stalnih, a ostali su povremeni.
Ispunjava nas što se bavimo glumom, ne žalimo slobodnog vremena odvojiti za probe i nastupe jer radimo ono što volimo. Grad Prelog lani nam je
dodijelio prostoriju, mala je, ali nama sasvim dovoljna. Prvenstveno nam je
važno što kroz nastupe možemo pokazati čime se bavimo. Imamo 30-ak nastupa godišnje po čitavoj Hrvatskoj, a i izvan granica, pa smo prije tri tjedna
gostovali u Srbiji, u Somboru. Ludbreški festival komedije i mi smo povezani
jer ovo je deveta godina festivala, a naša družina osnovana je prije devet godina. Dolazimo za obljetnicu na 10. festival, na neki način to nam je obveza.
Pripremamo novu komediju, možda će premijera ili barem jedna od prvih
izvedbi biti baš iduće godine na ludbreškom festivalu – kaže Dejan Novak.
On je redatelj i glumac u predstavi 'Nagradna igra', a uz njega glume Miljenka Semnik i Vlado Kovač .
Dvije predstave malih i
velikih glumaca iz knjižnice
Zanimljivo je bilo i u Martijancu
Nekoliko djevojčica odluči započeti igru različitu od dosadašnjih pa
u kući otvaraju ambulantu. Raspoređuju se kao liječnice, bolničarke,
a pacijenti su im njihovi kućni ljubimci i igračke. Tako se u najkraćim
crtama može prepričati igrokaz koji
su izvele najmlađe članice dramske
družine Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, poznatije
pod nazivom TRIO V. – Od prošle
Glumačka družina “Mali komedijaši” Stažnjevec
Glumačka družina “Komedijaši” Stažnjevec
LUN MLA - Lunjkovec
HKUD “Frankopan” - Ferdinandovac
godine dramska družina koja djeluje u sklopu naše knjižnice okuplja
dvije grupe – dječju i odraslu. Najmlađe glumice izvele su predstavu
pod nazivom V ambulanti a riječ je
o adaptaciji teksta Marije Winter.
Glumice su učenice drugog i trećeg
razreda Osnovne škole Ludbreg
koje tijekom cijele godine vježbaju i pripremaju predstave za razne
prigode na nivou Grada Ludbrega
pa i izvan. Sastajemo se petkom u
prostoru knjižnice i uvijek uz vježbu
pronađemo vremena za igru jer dje-
ca najlakše nauče tekst u opuštenoj
atmosferi. Predstava V ambulanti na
Danima Mladena Kerstnera izvedena je premijerno, a prošle smo godine izveli djelo Mladena Kerstnera.
Mlađa dramska družina uz uvježbavanje predstava povremeno čita
priče za laku noć u knjižnici. Drago
nam je što smo i ovaj put uspjele nasmijati publiku ali i da su naše mlade
glumice uspješno obavile svoj zadatak bez obzira na laganu tremu koja
se osjetila prije nastupa. – objasnila
nam je voditeljica dječje dramske
družine Bojana Premec koja je uz
obradu teksta imala ulogu scenografa i redatelja predstave V ambulanti. Glumile su Jelena Janušić, Zara
Lu Sakač, Karla Stančin, Leonarda
Marjanović, Lana Šalig i Vanessa
Parabić.
Druga skupina dramske družine
Trio V u Malom Bukovcu izvela je
predstavu Minimalac. Autor teksta
i redatelj je Vlasta Kudrna a scenograf Vlatko Hlupić. U predstavi glume Bojana Premec, Vlasta Kudrna i
Vlatko Hlupić.
SA SVIH STRANA
Ludbreška udruga Grački
grozdek kod kipa sv. Martina po
četvrti put održala je ceremoniju krštenja mošta. Taj višestoljetni običaj obilježava se na dan
ukopa biskupa Martina kojeg je
francuski narod jako volio jer je
još kao vojnik pomogao jednom
seljaku da se ne smrzne. Naime,
sredinom 4. stoljeća Martin je
vraćajući se iz vojne službe naišao na polusmrznutog siromaha
i bez puno razmišljanja pomogao mu odrezavši komad svoje
uniforme. Čim je komadićem
odore zagrnuo nesretnu osobu
vrijeme se istog trenutka proljepšalo. Taj čudesan događaj je
približio Martina k Bogu pa se
on uputio u crkvenu školu. Nakon završenog biskupskog obrazovanja, kaže legenda, ipak je
htio izbjeći imenovanje u biskupa jer je jako volio dobru kapljicu. Na dan imenovanja sakrio se
u štalu prepunu gusaka no one
su ga odale. Zbog toga se po običaju na Martinje u vinogradima
Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske blaguje domaća guska.
Na Gracima iznad Hrastovskoga obred je započeo svetom
misom koju je vodio kapelan
Silvio Košćak. Pretvaranju mošta u vino pribivalo je stotinjak
ljudi, svirali su tamburaši KUDa Juraj Lončarić iz Hrženice, a
kao gosti 'Grozdeka' prisutni
I Ludbrežani na Danima
hrvatskog kulinarstva
Dani hrvatskog kulinarstva središnja je nacionalna manifestacija
gastronomije koja je i ove jeseni
održana u Umagu. Manifestacija
koja okuplja najbolje hrvatske kuhare s posebnim zadovoljstvom
ostala je u sjećanju i našoj sredini.
Jer imali smo i mi svog predstavnika. Mladi Vanja Orban iz Ludbrega, učenik je 3. razreda Gospodarske škole Varaždin, zanimanje
kuhar a osvojio je na natjecanju
brončanu medalju u kategoriji za
profesionalne kuhare, u J-kategoriji. -Iako se puno pripremam, uvijek
pred nastup na natjecanju osjećam
tremu, pa se možda baš zbog treme dogodi da nešto ne uspije kako
bih želio. U Umagu je ispalo dobro,
a pripremao sam rižoto, ribu i bezglutensko jelo. To su vrlo zanimljiva jela otkrio je Vanja.
Naš mladi kuhar već je lani
pokazao iznimnu nadarenost također na Danima hrvatskog kulinarstva, ali tada kao član ekipe
zajedno sa svojim mentorima,
bračnim parom Grozdanom i
Bojanom Bohorč. Naime, Vanja obavlja praksu u ludbreškoj
gostionici Fantasy čiji su vlasnici
Grozdana i Bojan, a upravo su oni
inzistirali da se Vanja prijavi za natjecanje.
-Vanja zaista vrlo ozbiljno i s
puno volje uči kuharsku profesiju. Zaista je lijepo čuti tako mladu osobu kako s puno ozbiljnosti
govori o odabranoj profesiji. To
je danas cijenjeno, ali i složeno
zanimanje. Jako je važno što ima
veliku podršku roditelja, obitelji,
a mi kao mentori nastojimo mu
pomoći u svakom pogledu – kažu
vlasnici gostionice Fantasy. Osim
ovog velikog natjecanja u Umagu,
Vanja je već sudjelovao na Europskom prvenstvu učenika na kojem
su ekipe od tri člana, a upoznaju se
tek na natjecanju. Za sudjelovanje
Veselje po Martinu
su bili i članovi pobratimljene
vinarske udruge iz mađarskog
Letenyja.
-Iz sjevernog susjedstva
nam je došlo petero prijatelja.
Tri puta godišnje oni dolaze
k nama, a otprilike isto toliko
puta mi idemo k njima. Planiramo ostvariti suradnju i prijateljske odnose i s drugim vinarskim
udrugama iz Hrvatske i Slovenije – rekao je Dražen Crkvenčić,
predsjednik našeg 'Grozdeka'.
Samu ceremoniju krštenja
mošta vodio je 'biskup' Stjepan
Novak iz Hrženice koji je vjerno pripremio garderobu i nastup općenito. U 'propovijedi'
je zaželio da sv. Martin sačuva
vinogradare i njihove vinograde
od svih zala te ih oslobodi od
praznih i malih kupica.
-Morao sam skratiti program
jer je iznenada zahladilo i zapuhao je sjeverac koji ovdje kod
kipa baš neugodno brije. Iako
su ljudi višekratno nazdravljali
ipak im je bilo hladno no zato
sada slijedi nastavak druženja
po klijetima. Sljedeće ćemo godine morati pomaknuti proslavu barem jedan sat ranije – rekao je Stjepan.
Za sve prisutne, članovi
udruge pripremili su kuhane kobasice i kolače koji su se
mogli 'potirati' starim i mladim
vinom. Sigurni smo da će se
Svetu misu vodio je velečasni Silvio Košćak
Članovi udruge pripremili su goričke delicije
Okupljenima na proslavi nije smetala hladnoća
Stigao je i Sv. Martin
Martinje slaviti i sljedeće godine. Pjesma 'Nikaj na svetu lepšega ni' ostat će i dalje 'živa' jer
tu su naši vrijedni vinogradari
koji uživaju radeći v svojim
goricama ma kako god strme
bile. U vinogradu posla uvijek
Veliki uspjeh mladog Vanje
ima, a uvijek se rodi neka dobra ideja.
-Sljedeće godine planiramo
ispod kipa sv. Martina započeti
gradnju vinskog podruma gdje
bi naša udruga imala svoju vinoteku te zajedničke prostorije
za druženje i kvalitetniji rad.
Tlo je ovdje laporasto i osjetljivo na veće količine oborina
tako da moramo sve dobro pripremiti prije početka gradnje
– najavio je predsjednik 'Grozdeka'. (D.Vađunec)
Izviđači na Grebengradu
Naši izviđači i dalje nastavljaju s aktivnostima. Tako ih je sredinom studenoga put odveo do Grebengrada. - Hodali smo oko dva kilometra putem
do Planinarske kuće Grebengrad. Smještena je u udolini na nadmorskoj
visini od 490 m. Ispred kuće je izvor vode i lokva s daždevnjacima. 500
metara od kuće nalaze se ruševine zidina Grebengrada koji je u srednjem
vijeku bio dijelom utvrda za obranu Hrvatskog zagorja od Turaka. Spominje se prvi put u listini kralja Andrije II. 1209. godine, a napušten je 1710.
godine kada su vlasnici sagradili Novi Marof. Nedaleko od Grebengrada je
i brdo Veliki Lubenjak (590 m), a to je jedan od istočnih vrhova Ivanščice,
pašnjak i vidikovac. – ispričao nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda
izviđača. Inače izviđači i ove godine imaju zadatak u Ludbreg donijeti Betlehemsko svjetlo koje će biti podijeljeno građanima na božićnom sajmu
- Cinkuš adventski
Vanja Orban sa svojim mentorima Grozdanom i Bojanom Bohorč
na ovom natjecanju važno je i dobro poznavanje engleskog jezika,
što je itekako utjecalo na odluku
škole da upravo Vanju odabere za
natjecanje.
Vanja je svjestan da samo stalnom edukacijom i usavršavanjem
može ostvariti planove i ambicije o
vrhunskom kuharu.
-Želio bih nakon srednje škole otići na daljnje usavršavanje
u Francusku. Nadam se da ću
uspjeti u tome. Kulinarstvo je zahtjevan posao kojemu se morate
u potpunosti posvetiti. Iako mi
je bilo žao, odrekao sam se nekih hobija i posvetio kulinarstvu.
Za naše čitatelje Vanja daruje recept za jela koja je pripremao na
natjecanju u Umagu.
Željka Namesnik
Foto: Tea Car
Udruga Grački grozdek
28. studeni 2014.
Rižoto sa dimljenim sirom i šampanjcem
Sastojci za 4 osobe:
/Vanja Orban/
35 dag riže (za rižoto je najbolje koristiti rižu "Arborio"),
1 dl šampanjca, oko 0,5 dl vrhnja za kuhanje,
oko 5 dag topljenog dimljenog sira,
10 dag maslaca,
povrtni temeljac, luk, ulje.
Priprema:
Na ulju dinstati luk, glazirati rižu, zalijevati temeljcem, pirjati, pred kraj
zaliti šampanjcem da alkohol ispari, dodati sitne kockice sira, vrhnje za kuhanje, začine, dodati maslac. Miješati dok se maslac ne rastopi i poslužiti
uz dekoraciju. Dekorirati cvijet tikvice punjenim inćunima i mozzarellom,
pohati u tempuri (tempura je japanski način pohanja mesa, ribe ili povrća u
laganom tijestu. Tehniku su u Japan donijeli portugalski misionari u 16. stoljeću ali se raširila Japanom i postala prihvaćena kao njihova. Osnova tijesta
su brašno i ledena voda, a ovisno o receptu dodaju se jaja, prašak za pecivo,
sol… Tempura se radi vrlo jednostavno na način da se brašno i voda samo
lagano izmiješaju štapićima tako da ostanu i grudice. U tu smjesu se umaču
komadići mesa/povrća/ribe i prže se u dubokoj masnoći.) i posipati crnim
sezamom. Rižoto poslužiti kao toplo predjelo ili kao prilog.
Vesela fotografija za prvi osvojeni vrh najmlađih izviđača
Foto: Tea Car
10
Spuštanje sa ruševina Grebengrada nakon razgledavanja
SA SVIH STRANA
28. studeni 2014.
Srednjoškolci na praksi
Srednja škola Ludbreg
Srednja škola Ludbreg u cilju
poboljšanja praktične nastave u
strojarskom obrazovnom području, zanimanja CNC operater, bravar, tokar ustrojila je radionicu za
izvedbu praktične nastave. Radionica se nalazi u prostorima Crtorada, bivše zgrade Lukoma na
površini od 120 m2. Radionica je
zasad opremljena ručnim alatima
za ručnu strojarsku obradu a postepeno se priprema opremanje sa
strojevima za strojnu obradu kao
što su glodalica, tokarilica, aparati
za varenje, rezne pile…
- Kao kruna svega u radionici se planira jedan CNC tokarski
stroj uz dvanaest radnih mjesta za
računala i popratne softvere gdje
će učenici polako ulaziti u svijet
projektiranja i izrade različitih
proizvoda u njihovim zanimanjima. Posebno želim istaknuti da
opremanje radionice obavljamo
u suradnji s poslodavcima iz Ludbrega te bliže i šire okolice gdje se
oni svojim donacijama bilo materijalnim ili nematerijalnim, uključuju u samo opremanje radionice,
na čemu im zahvaljujemo a sve u
cilju da takva strojarska radionica
bude opremljena u svrhu što bolje
pripreme učenika za daljnji rad
kod poslodavca nakon završetka
školovanja u Srednjoj školi Ludbreg. Isto tako moram napomenuti da će se ova radionica početkom
2015. godine pretvoriti u "Centar
novih tehnologija" gdje će učenici
Srednje škole Ludbreg ali i građani kroz cjeloživotno obrazovanje i
obrazovanje odraslih dobiti nova
znanja i vještine u strojarskom području - zanimanja bravar, tokar,
zavarivač, strojobravar, cnc operater, strojarski tehničar… - najavljuje
Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg. Učenici koji se školuju
u zanimanjima bravar i tokar dva
dana u tjednu pohađaju praktičnu
nastavu kod poslodavaca a jedan
dan u tjednu u školskoj radionici.
– Odlučili smo da učenici u
zanimanjima CNC operater prvu
godinu kompletnu praktičnu nastavu pohađaju kod nas u novootvorenoj radionici a onda će u svojoj drugoj i trećoj godini praktičnu
nastavu pohađati kod poslodavaca. Za sad imamo zaposlena tri
djelatnika, a plan je da kroz dvije
godine zaposlimo još 3-4 djelatnika s iskustvom u strojarskom dijelu
koji će učenicima dati znanja i vještine u praktičnom dijelu nastave.
– objašnjava J. Zdelar.
U Srednjoj školi Ludbreg smatraju da jedino kombinacija praktične nastave kod poslodavca i
praktične nastave u školi može
dati najbolje rezultate kako bi
učenici kad završe Srednju školu
Ludbreg svoj budući posao mogu
kvalitetno obavljati u poduzećima.
ZNANJE I RAD KJUČ USPJEHA! = Učenik+nastavnik+roditelj+poslodavac
BLAGDANSKI PROGRAMI
U GRADU LUDBREGU
prosinac 2014.
05.12.2014. (petak)
- 19,00 sati – koncert Glazbene škole
Varaždin u organizaciji Rotary kluba
Ludbreg (kino dvorana POU)
13.12.2014. (subota) - 14,30 sati – LUDANCE
– plesni festival u organizaciji KUD-a „Anka
Ošpuh“ – gradska sportska dvorana
16.12.2014. (utorak) – 18,00 sati –
blagdanski koncert Osnovne glazbene škole
Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“)
17.12.2014. (srijeda) - 17,30 sati – blagdanski
program dječjeg vrtića „Smjehuljica“ Ludbreg
(kino dvorana POU „D.Novak“)
19.12.2014. (petak) - 17,00 sati – blagdanski
program dječjeg vrtića „Iskrica“ Ludbreg
(kino dvorana POU „D.Novak“)
11
Radionica se nalazi u prostorima Crtorada
Učenici koji se školuju u Srednji školi Ludbreg s veseljem su dočekali početak rada radionice
20.12.2014. (subota) -10,00 sati – „Cinkuš
adventski - radost darivanja“ – Božićni
sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici
19,00 sati – blagdanski program Ludbreških
mažoretkinja i Twirling Kluba Ludbreg - Kroz
bajke do Božića(kino dvorana POU „D.Novak“)
21.12.2014. (nedjelja) – 16,00 sati – „Cinkuš
adventski – radost darivanja“ – Božićni
sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici
19,00 sati – blagdanski koncert Puhačkog orkestra
grada Ludbrega (kino dvorana POU „D.Novak“)
22.12.2014. (ponedjeljak) – 16,00 sati –
„Božić u Bakinoj hiži“ – program Udruge
„Žene iz Centra svijeta“ (Bakina hiža)
16,00 sati – „Cinkuš adventski –
radost darivanja“ – Božićni
sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici
18,00 sati – zimska plesna priča
„Snowman“ KUD-a „Anka
Ošpuh“ Ludbreg (kino dvorana POU „D.Novak“)
Jeste li očistili čizmice?
Djeco, imamo važnu obavijest za vas! Sveti Nikola u
Ludbreg stiže 5. prosinca! Već u prijepodnevnim satima
moći ćete ga vidjeti na kočiji uz pratnju pomoćnika a za 16 i
30 zakazana je predstava u kino dvorani Pučkog otvorenog
učilišta „Dragutin Novak“. Bez brige, ni ovoga puta neće
doći praznih ruku. Stoga ne zaboravite, vidimo se 5. prosinca u kino dvorani! Program omogućuju Grad Ludbreg i
Turistička zajednica grada Ludbrega.
23.12. 2014. (utorak) -16,00 sati - „Cinkuš
adventski – radost darivanja“ – Božićni
sajam na ludbreškoj Gradskoj tržnici
26. 12. 2014. (petak) - 19,00 sati – blagdanski
koncert Pjevačkog zbora Župe Presvetog
Trojstva – župna crkva Presvetog Trojstva
27.12.2014. (subota) – 18,00 sati –
blagdanski program KUD-a „Anka Ošpuh“
Ludbreg(kino dvorana POU „D.Novak“)
31. 12. 2014. (srijeda) - 22,00 sata – doček
Nove godine u centru svijeta – Trg Sv. Trojstva
Izložba malih životinja
Udruga uzgajatelja malih životinja 'Kanarinac' iz Ludbrega djeluje
već 28 godina, a krajem studenog u
lovačkom domu organizirala je 19.
izložbu malih životinja.
-Izložba se provodi kroz tri dana
vikenda. U petak je prijem i ocjenjivanje životinja od strane dva međunarodna i jednog saveznog suca
koji su delegirani od Hrvatskog
saveza uzgajatelja mladih životinja.
Najviše se za izložak može dobiti
97 bodova, a šampionom se može
proglasiti životinja koja dobije 90
ili više bodova. U subotu je izložba
otvorena za javnost koja traje i u nedjelju kada su podijeljene nagrade i
priznanja. U nedjelju izložba ima
prodajni karakter. – rekao je Kruno
Gložinić, predsjednik 'Kanarinca'.
Na izložbi je sudjelovalo 29 izlagača iz Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Međimurske i
Varaždinske županije. Svaki izlagač
morao je, prema pravilima, izložiti
najmanje šest izložaka pa je tako
izloženo oko 300 ptica, kunića, peradi i golubova. Dezinfekciju prostora i kaveza izvršila je ludbreška
Veterinarska stanica.
-Na izložbi su peharima nagrađena 49 šampiona, a među njima
i 'Mađarski domaći golub' našeg
Bože Majcena koji je dobio maksimalnih 97 bodova. Božo je proglašen 'majstorom uzgoja' jer je u
posljednje dvije godine osvojio
šampionske titule na gotovo svim
izložbama. Ove godine članovi Kanarinca sudjelovali su na izložbama
u Bjelovaru, Križevcima i Virovitici,
a za tjedan dana idemo u Varaždin.
Nagradili smo i petnaestero djece
razredne nastave koji su crtali izložene životinje. Djeci je bilo najteže
nacrtati golubove, a najbolje su nacrtali pijetlove i kokoši – pojasnio
je Kruno. (dv)
K. Gložinić predsjednik kanarinca i posjetitelji izložbe
Crni scenarij
M. Vrbanić, N. Grabrovec, B. Tarandek i K. Gložinić
Udruga Kanarinac unatrag par godina ima velikih poteškoća s organizacijom izložbe koju mora organizirati
svake godine bez obzira na slab interes građana jer bi u protivnom bila izbrisana iz registra udruga uzgajivača. U
udruzi su upisana 32 člana, uglavnom starijih zaljubljenika u male životinje. Od tog broja aktivno ih je vrlo malo,
a oni koji redovito izlažu na izložbama imaju velike troškove počevši od hrane i lijekova, prijevoza životinja na
izložbu i sa izložbe trećeg dana, plaćanja kavezarine itd. 'Kanarincu' bez ozbiljnije financijske pomoći prijeti 'crni
scenarij' jer je očito da se ne može samofinancirati s obzirom da im je zabranjeno naplaćivanje ulaznica kao i organiziranje tombole. Nadajmo se da će se sljedeće godine jubilarna 20. izložba ipak održati.
12
KULTURA
Vođena idejom narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac iz
Siska, Gradska knjižnica i čitaonica
Mladen Kerstner organizirala je
prvo županijsko natjecanje u izražajnom čitanju naglas. Pozivu naše
Gradske knjižnice odazvale su se
sve četiri OŠ s ludbreškog područja
u kojima su najprije održana školska natjecanja. Djeca koja vole čitati odabrala su knjigu po izboru koja
je primjerena njihovom uzrastu i
prijavila se za sudjelovanje. Izražajnost čitanja ocjenjivali su školski
knjižničari i učitelji hrvatskog jezika te na gradsko natjecanje poslali
po tri učenika iz svake kategorije.
Prvu kategoriju sačinjavali su učenici trećeg, četvrtog i petog, a drugu šestog, sedmog i osmog razreda.
Najprije je u prepunoj kino dvorani održano natjecanje iz prve
kategorije učenika. Najviše bodova
četveročlane komisije sastavljene
od učiteljica četiriju škola dobila
je Dora Pretković iz OŠ Ludbreg i
plasirala se na županijsko natjecanje. Dva dana kasnije pred manjim
brojem slušača održano je natjecanje iz druge kategorije. Čitači su
se prije samog čitanja morali predstaviti, reći par rečenica o književnom djelu i motivirati publiku za
slušanje. Za predstavljanje i čitanje,
čitači su imali na raspolaganju 5
minuta. Ocjenjivačko povjerenstvo je i ovog puta procjenjivalo
Dora i njezina mama
28. studeni 2014.
Natjecanje u čitanju naglas
Zajednička fotografija sudionika županijskog natjecanja u čitanju naglas
kreativnost uvoda, jasnoću i razgovjetnost, izražajnost u nastupu,
primjerenost teksta uzrastu te sveukupni dojam. Nastup na županijskom natjecanju osigurala je Ivana
Petek iz OŠ Martijanec, drugo mjesto osvojila je Karla Majhen iz OŠ
Ludbreg, a treće Lorena Bačani iz
OŠ Sveti Đurđ.
Nakon gradskog natjecanja,
dramska grupa OŠ Martijanec pod
vodstvom Spomenke Struški izvela
je šaljivi igrokaz autorice Ane Đokić-Pongrašić 'Grozdana na zrnu
papra', a odmah zatim održano je
županijsko natjecanje na kojem su
osim naših dviju prvoplasiranih
učenica sudjelovale i dvije učenice
iz OŠ Novi Marof. Po završetku
čitanja županijsko ocjenjivačko
povjerenstvo povuklo se u učionicu glazbene škole, a za to vrijeme
Učenici OŠ Martijanec izveli su igrokaz
Učenik drugog razreda najčitatelj Osnovne škole Ludbreg
Povodom Dana hrvatskih
knjižnica u Županijskoj palači u
Varaždinu najčitateljima školskih knjižnica u školskoj godini
2013./2014., iz osnovnih i srednjih
škola Varaždinske županije, dodijeljene i prigodne nagrade.
Na svečanosti je sudjelovalo 33
učenika osnovnih te osam učenika
srednjih škola, kojima je varaždinski dožupan Alen Kišić uručio na-
grade – knjigu “Kradljivica knjiga”.
Osnovnu školu Ludbreg predstavljao je učenik 2.b razreda Antony Šarić koji je najčitatelj škole.
Odlukom 37. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, održane 2010. godine, dan proglašenja
prvoga hrvatskog Zakona o bibliotekama 11. studenoga 1960. godine obilježava se kao Dan hrvatskih
knjižnica.
PRIČE ZA LAKU NOĆ U PROSINCU
3. prosinac – Jelena Pervan: „Hrkalo i kamilica“
10. prosinac – Ema Pongrašić: „Princeza i zmaj“
17. prosinac – Mirjana Gložinić: „Božićna bajka“ (u izvođenju Dječje
amaterske družine Trio V Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner
Ludbreg)
Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj
knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg).
Čestitke za blagdane u broju 23. prosinca
U Ludbreškim novinama možete čestitati božićno-novogodišnje blagdane poslovnim partnerima, suradnicima, građanima Ludbrega i regije.
Naime, idući broj iz tiska će izaći 23. prosinca. Za objavu čestitki i oglasa u
blagdanskome broju treba se javiti do 18. prosinca. Informacije o cijenama
mogu se dobiti na brojeve (042) 306-131, 306-113 ili u Pučkom učilištu, Trg
sv. Trojstva 19, kao i na našoj web stranici www.pou-ludbreg.hr
na pozornici je izveden igrokaz
autorice Anice Božić 'Đaci prvaci'.
Iznenađenja za domaću publiku
nije bilo jer je predsjednica povjerenstva prof. Ivanka Lazar obznanila da su nastup na državnom natjecanju u Sisku osigurale naše Dora
Pretković i Ivana Petek.
-Za natjecanje sam se prijavila
sama jer volim čitati. Za čitanje sam
odabrala knjigu Sanje Polak 'Drugi
dnevnik Pauline P' Nakon što sam
prošla školsko natjecanje sa mnom
je dodatno radila moja mama Anita koja je učiteljica RN. Da nije nje
vjerojatno bi bila četvrta. Uživala
sam čitajući pred publikom ovdje
u dvorani i veselim se nastupu u ….
Kamo ono idem? Gdje je taj Sisak?
– rekla je Dora Pretković, učenica
3.razreda.
Nagrade sponzora i priznanja
sudionicima natjecanja kao i 'najčitačima' koji su tijekom prošle
godine posudili najviše knjiga u
knjižnicama podijelio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim njega
zadovoljstvo nije krila niti glavna
organizatorica ove manifestacije
Edita Kutnjak-Zlatar.
-Zadovoljna sam što je ovim
programom Gradska knjižnica uspostavila suradnju sa svim okolnim
školama, ravnateljima, mnogim
učiteljima i naročito knjižničarima, jer zadatak svih nas u knjižnici je popularizacija knjige, samog
čitanja te razvijanje ljubavi prema
knjizi. Djeca, čitajući odmalena,
zavoljet će knjigu i tu svoju ljubav
prenositi svojim prijateljima, tako
da je poruka jasna: dođite u knjižnicu, izaberite knjigu, uronite u njezin sadržaj i podijelite je sa svojim
Članovi prosudbenog povjerenstva
KUD ANKA OŠPUH
Pajdašice ponovo
u samom vrhu
Naše „Pajdašice“ po osmi su
put predstavljale Varaždinsku županiju na Susretu hrvatskih malih
vokalnih sastava. U Zaboku na 11.
po redu susretu koji organizira
Hrvatski sabor kulture natjecalo
se deset vokalnih sastava u dvije
kategorije, kategoriji izvorne pučke glazbe i kategoriji folklornih sastava. Pajdašice su pod vodstvom
prof. Zdenke Knapić nastupile u
kategoriji folklornih sastava, predstavile su se sa četiri skladbe te su
postigle zapažen rezultat. Svojom
izvedbom i kvalitetom pjevanja
svrstane su u sam vrh te su se tako
po drugi puta u devet godina svoga
postojanja našle među najboljim
vokalnim sastavima Hrvatske.
Bravo Dora!
Upravo Nacionalnim natjecanjem u čitanju naglas zaključen je
ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige. Natjecanje je održano u Sisku
gdje je na gradskoj razini i započela
ova vrsta natjecanja 2008. godine,
a ovo je druga godina da je ostvareno i natjecanje na nacionalnoj
razini. Naša predstavnica, Dora
Pretković sada dobro zna gdje je
taj Sisak i ostat će joj u trajnom lijepom sjećanju. Naime, kući se vratila s osvojenim prvim mjestom.
– Bilo je baš super na natjecanju.
Malo me zbunilo ranije kad sam
pitala koje su razine natjecanja.
Znači, prvo natjecanje je između
četiri škole, zatim županijsko pa
onda državno. To državno mi nije
baš bilo jasno jer sam mislila da
će se natjecati s učenicima iz drugih država a kako bismo se onda
razumjeli? – kroz smijeh nam je
ispričala Dora koja će iduće godine
na nacionalnom natjecanju imati
počasno mjesto u ocjenjivačkom
žiriju. Dokaz je to da je itekako vrijedilo organizirati ovo natjecanje i
s nestrpljenjem očekujemo iduće
natjecanje. Čestitamo Dori i čitaj
puno i dalje!
najboljim prijateljem! To će vam
se trostruko vratiti. Naučiti ćete
mnogo iz knjiga, pisati ćete ljepše
sastavke od kolega, bolje se usmeno izražavati kada vas učitelji pitaju
i znati ćete izraziti svoje misli na
izražajniji, ljepši i jasniji način – rekla je Edita, v.d. ravnateljice Gradske knjižnice.
Dražen Vađunec
Tena Dežić, Karla Majhen i Marta Sedlar
Trio Orlando
Izuzetni glazbeni događaj održan
je sredinom studenoga u svečanoj
dvorani dvorca Batthyany. U sklopu programa Ludbreg petkom koncert je
održao Trio Orlando kojeg čine domaći vrhunski glazbenici svjetskog renomea, kao što su violinist Tonko Ninić, pa pijanist Vladimir Krpan i Andrej
Petrač, violončelo, a za svoje izvedbe primili su brojna priznanja i nagrade.
Trio Orlando nastao je 1985. godine i od tada vrlo uspješno nastupa u zemlji,
zatim u Austriji, Španjolskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i nizu drugih zemalja.
-Zanimljivo, nastupali smo na brojnim pozornicama širom svijeta, a tek
sada smo došli u Ludbreg, u Centar svijeta – rekao je Tonko Ninić koji je
pozdravio publiku i prigodno najavio repertoar ludbreškog koncerta.
U Ludbregu su svirali djela Beethovena, Mendelssohna, a kako rado
prezentiraju hrvatske skladatelje tako su ovom prigodom izveli djela Igora
Kuljerića i Dore Pejačević.
Nakon brojnih svjetskih pozornica, Trio Orlando u Centru svijeta
28. studeni 2014.
Dunja Bontek
N
aša Ludbrežanka, Dunja Bontek violinu je
počela svirati sa šest
godina, a već sa nepunih 16 godina upisala je Muzičku akademiju u Zagrebu. Danas radi kao
zamjenica koncertnog majstora
Zagrebačke filharmonije koja
ima tradiciju dugu 140 godina i
promotor je glazbene umjetnosti
diljem Hrvatske te kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu. Dunja
je trenutačno i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu
(Institut Oberschützen) u razredu
Esztere Haffner. Dobitnica je brojnih prestižnih nagrada. Iako joj je
raspored prenatrpan postoje neki
događaji za koje uvijek ima vremena kao što je prije svega Koncert
kroz generacije. Stalnu adresu ima
u Zagrebu gdje slobodno vrijeme
najradije provodi u druženju s prijateljima, a u Ludbreg nastoji doći
barem jednom mjesečno.
Kako je izbor pao na violinu?
-Vrlo jednostavno, zapravo.
Starija sestra je htjela svirati klavir
poput mame, a mojim roditeljima
su preporučili da ja onda upišem
neki gudački instrument pošto su
na provjeri ustanovili da imam izvrstan sluh što je jako bitno za sviranje gudačkih instrumenata. A
violinu sam izabrala i radi veličine
pošto sam bila jako sitne građe pa
mi je mala violina savršeno pristajala. – priča Dunja koja je odrasla
u glazbenoj obitelji no ipak, da je
glazba njezin životni put shvatila
je u srednjoj školi.
- Sjećam se da je to bilo u srednjoj školi, točnije u 2. srednje
kada sam slušala predmet Povijest glazbe. Moj dragi profesor
Brlobuš uveo me u svijet glazbe
i počela sam puno slušati, čitati i
razmišljati o muzici. Tek tada sam
počela shvaćati bogatstvo glazbe i odlučila da je to moj životni
poziv.-
KULTURA
13
Mlada glazbenica željna novih izazova
O glazbenom obrazovanju.
-Violinu sam počela učiti sa
šest godina u Glazbenoj školi u
Varaždinu. U 5. razredu osnovne
prebacila sam se u Privatnu školu
Dešpalj u Zagrebu. Na tome sam
neizmjerno zahvalna svojim roditeljima (mami koja je kao klaviristica i korepetitorica na Glazbenoj
školi u Varaždinu preko kolege
stupila u kontakt sa prof. Majom
Dešpalj-Begović te tati koji me 2-3
puta tjedno vozio na privatne satove iz Ludbrega u Zagreb). Imala
sam tu sreću da sam došla u klasu
nadarenih učenika i vrlo sam brzo
napredovala. Po završetku osnovne škole u Ludbregu, preselila
sam se u Zagreb gdje sam pohađala Srednju glazbenu školu Pavla
Markovca. Muzičku akademiju
upisala sam sa nepunih 16 godina
te diplomirala 2008. sa odličnim
uspjehom. Nakon diplome upisala
sam postdiplomski studij na Univerzitetu za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu (područni odjel
Oberschützen) u klasi prof. Eszter
Haffner. 2010. godine vraćam se u
Hrvatsku.Glazba i život
-Danas sam zamjenica koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije. Članica sam i jedna od vođa
Varaždinskog komornog orkestra, a
surađujem i s Hrvatskim baroknim
ansamblom, Zadarskim komornim
orkestrom, Zagrebačkim solistima
te Kvartetom Rucner. 2010. godine, nakon povratka iz Austrije,
položila sam audiciju za zamjenicu
vođe drugih violina u Simfonijskom
orkestru HRT-a gdje sam svirala
jednu sezonu. Nakon toga položila sam audiciju za 1.violinu tutti
u Zagrebačkoj filharmoniji da bi
naposljetku napredovala u zamjenicu koncertnog majstora. Želja mi
je okušati se i na audicijama izvan
Hrvatske jer konkurencija je puno
veća što mi predstavlja veliki izazov.
Dunja Bontek (Koprivnica, 1988.) diplomirala je violinu u razredu
Maje Dešpalj-Begović na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu
2008. godine. Tijekom školovanja osvojila je mnoge nagrade i priznanja, od kojih se izdvajaju prve nagrade na državnim natjecanjima
2003. (u kategoriji klavirskog trija) i 2004. (u kategoriji violine), druga
nagrada na istom natjecanju 2002. i počasna diploma na Međunarodnom natjecanju Alpe-Adria u Italiji. Godine 2008. primila je počasnu diplomu i specijalnu nagradu za glazbenu zrelost, intonaciju i
stil izvedbe na Međunarodnom natjecanju Premio Amici della Musica u Udinama (Italija). Laureatkinja je 5. Međunarodnog natjecanja
za mlade glazbenike Ferdo Livadić 2008., a 2010. godine primila je
priznanje kao posebno zapažena na 13. Međunarodnom gudačkom
natjecanju Rudolf Matz u Dubrovniku.
Dobitnica je nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju
izvedbu djela hrvatskog autora na 45. tribini Darko Lukić. Nastupala je uz Zagrebačku filharmoniju, Varaždinski komorni orkestar,
Cantus ansambl, Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta
u Zagrebu te Filharmonijski orkestar mladih Alpe-Adria iz Gorizie
(Italija). Također, bila je koncertna majstorica Simfonijskog orkestra
Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Simfonijskog orkestra
Sveučilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. Sudionica je festivala Strings only! i nositeljica nagrade za najperspektivniju mladu
umjetnicu. Održala je brojne koncerte u zemlji i inozemstvu.
Članica je Varaždinskog komornog orkestra, a honorarno surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, Zadarskim komornim orkestrom i Zagrebačkim solistima. U sezoni 2013./2014. bila je 1. Violina
Gudačkog kvarteta Rucner.
Usavršavala se kod eminentnih domaćih i inozemnih pedagoga
poput Catherine Mackintosh, Eszter Haffner, Helfrieda Fistera, Valtera Dešpalja, Pavla Zajceva, Milana Čunka, Christiana Eulera, Jürgena Kussmaula i drugih. Od listopada 2010. bila je zamjenica vođe
drugih violina u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije, a od
ožujka 2012. zamjenica je koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije.
Dunja Bontek, violinu je počela svirati sa šest godina
Sviranje pred domaćom
publikom
-Svirati pred domaćom publikom je uvijek lijep osjećaj, tim
više što u publici uvijek vidim
drage ljude, obitelj, prijatelje. Taj
koncert je lijepa prilika i da se
vidim sa kolegama muzičarima s
kojima se nemam prilike družiti
tijekom godine. Sjećam se svog
prvog nastupa na „Koncertu
kroz generacije“. Tek sam počela
svirati violinu i izvodila sam „Blistaj blistaj zvijezdo mala“. Drago
mi je da se nakon svih tih godina
Koncert i dalje održava i da
svake godine imam prilike slušati nove ludbreške glazbene nade.
Jako me raduje što se glazbena
škola u Ludbregu tako razvila,
što smatram da je prije svega
zasluga nastavnika koji predano
i kvalitetno rade ovaj posao, a
talentiranih đaka nikada nije nedostajalo u ovom kraju. Nadam
se da će u budućnosti i moj instrument, violina, biti predmet
za koji će se naći zainteresiranih
polaznika.
Recept za uspjeh
Za uspjeh je potrebna ljubav
prema onom što radiš, zatim veliki trud, rad i odricanje sa svih
strana i naravno talent. Glazba je
neiscrpni izvor i čovjek uči i napreduje dok je živ.
Dunja je danas zamjenica koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije
Želja joj je okušati se i na audicijama izvan Hrvatske jer je konkurencija puno veća
14
SPORT
28. studeni 2014.
Ludbreški hrvači ne za pet nego za sedam!
Prvenstvo Hrvatske u hrvanju za početnike koje je održano
u ludbreškoj sportskoj dvorani
16.studenog oduševilo je sve
ljubitelje sporta. Sportski zaljubljenici iz HK “Ludbreg” okupili
su u dvorani 178 mladih hrvača iz cijele Hrvatske koji su nas
svojim zalaganjem i emocijom
dirnuli do srca. A mladi članovi HK “Ludbreg” jednostavno
su oduševili. Čak 7 medalja od
toga tri zlata . Zlatni, prvaci Hrvatske u hrvanju kod početnika
su postali ; Luka Balažinec, Leo
Petrić, Lovro Stančin. Srebrni
su bili ; Filip Matijević i Davor
Horvat. Brončani ; Domagoj
Novota i Teo Varga-Črepinko.
Čak 15 ljudi bilo je uključeno
u organizaciju, a svima kapa do
poda . Puni pohvala bili su ljudi iz Saveza. Porazgovarali smo
s dopredsjednikom Hrvatskog
hrvačkog saveza ujedno i izbornikom mr. Alenom Runcem,
inače nekadašnjim poznatim
hrvačem HK “Varteks” i izdankom prave sportske obitelji, čija
je već treća generacija preko
njegova sina Petra dominantna
u tom sportu - Prekrasno je bilo
ovdje. Vidjeli smo mnogo djece
što daje veliku nadu da ćemo u
budućnosti imati nove asove u
ovom tako lijepom sportu.- Pokušali smo ga malo “iscimati”
za mišljenje o Luki Balažincu
koji je evidentno perspektiva; - Ne bih previše mudrovao,
dečko je veliki talent. No ne zanemarimo da je ovo bilo prvenstvo početnika. Treba vidjeti što
će napraviti na predstojećem
Božićnom turniru.- Pohvale je
pridodao i Petar Panić , trener
hrvača “Vindije “ , predsjednik
udruge trenera - Ono što ste u
Ludbregu napravili u proteklih
nešto više od godinu dana graniči s čudom. Posebno pohvaljujem trenere kao i čovjeka bez
kojeg bi sve ovo bila samo pusta
želja, mojeg prijatelja predsjednika Božidara Hajsoka.I za kraj čujmo mišljenje
klupskog dopredsjednika Kreše Horvata - Svi s kojima sam
razgovarao bili su prezadovoljni
Članovi hrvačkog kluba Ludbreg, organizacijom natjecanja oduševili su kako natjecatelje tako i publiku
Borbe su pokazale da će u budućnosti biti novih prvaka
Luka Balažinec na najvišem postolju
organizacijom, pa su nam rekli
da bi iduće godine mogli dobiti
dva natjecanja. Što se tiče rezulata naših hrvača mislim da su
nestvarno dobri. Očekivali smo
jednu medalju , a na kraju sedam.
Možda smo i našim trudom zaslužili takav rasplet.-Sigurno, jer
toliko entuzijazma rijetko se
viđa. Dečki svaka čast i hvala na
prekrasnom sportskom događaju.
Neven Jerbić
Mladi članovi HK Ludbreg jednstavno su oduševili
U dvorani se okupilo 178 mladih hrvača iz cijele Hrvatske
Podravina jesen završila u sredini ljestvice
Nogometaši ludbreške Podravine okončali su prvi, jesenski dio sezone u III. HNL
„Istok“ na osmom mjestu. Plasman niži od očekivanog u svakom slučaju. Ali, kako je izgledala sezona?
Na početku sve je super, sve za pet. Ili četiri koliko je dobio prvi gost „Višnjevac“. Nakon
toga lijepo ljeto i rana jesen, rezultatski bogata, uvijek na ili pri vrhu ljestvice. No tada
uslijed financijskih problema počinje „kašljucanje“, gostovanja su i dalje neobjašnjivi bauk
o čemu svjedoči i trener Slobodan Sudec:
-Ni meni to nije posve jasno, maknemo se dva kilometra od Ludbrega i postajemo neprepoznatljivi. Uporno to govorim igračima, ali zasad to ide teško. Što se tiče prvog dijela
mislim da je počelo ići lošije kad nam nije mogao trenirati zbog fakultetskih obveza Filip
Sabol, a uz Mehija Nikolu Valjaka, i „Sinu“ Sinišu Vađunca i Sačera bio je naš najbolji igrač
u prvom dijelu prvenstva – ističe trener Sudec.
Kasna jesen donijela je loše rezultate. Možda je to najviše kulminiralo u utakmici protiv tada pretposljednjeg „Oriolika“ kod kuće kad smo poraženi. U svlačionici je tada na
poluvremenu bilo burno. Do kraja relativno blijedo uz završni poraz u Čakovcu od „ Međimurja“.
Ima li nade za nas? - upitali smo trenera Sudeca
koji ima u vidu i teži raspored u drugom dijelu prvenstva:
-Istina igramo utakmicu više u gostima, ali kod ekipa koje su ispred nas na ljestvici. Na veliku većinu njih
smo dobili kod kuće. Imamo razloga za optimizam,
stasaju mladi, istakao bih Belovarija za kojeg smatram
da bi mogao zaigrati i u 1. HNL, u prvih 11 zna biti i
9 igrača s ludbreškog područja na sveopće zadovoljstvo, mislim da sve ide svojim tijekom – kaže trener.
Nadamo se dobrim rezultatima kluba koji u svojih
95 godini postojanja ima dosta turbulencija. Spominju se rošade u samom vrhu, a s druge strane priča se
o ulagačima iz inozemstva koji bi pratili klub.
Na Gradskom stadionu zasjao je i semafor, vrijedan, prema nekim informacijama nekoliko desetaka tisuća kuna, iako se najčešće spominje iznos od
35.000 kuna.Sigurni smo neće biti dosadno sljedećih
mjeseci u redovima „plavih bluza“.
Neven Jerbić
Novi semafor
28. studeni 2014.
Lige Nogometnog
središta Ludbreg
Kada bi ovo ponovio idućeg
proljeća Dinamo iz Apatije darovao bi sam sebi najljepši poklon
za 85. rođendan – naslov prvaka
Prve lige Nogometnog središta
Ludbreg. Jer nakon Podravine klub iz Apatije je najstarija
sportska udruga Grada Ludbrega i treći po starosti u čitavom
kraju.
Iskreno, malo je tko očekivao
ovakav rasplet. Jer Dinamo se
ove sezone tek vratio u prvi rang
ludbreškog nogometa. Klub iz
tako male sredine susretao se s
manjkom igračkog kadra. Mada
je agilni predsjednik modrih iz
Apatije Dejan Zrinski najavljivao
da će zadržati ranije pristiglu
provjerenu kvalitetu, igrače kao
što su Lađević, Karić, Kovačević,
Mavriček, Hruškar iako je uglavnom riječ o veteranima, te najavio dolazak 2-3 mladića sa znanjem nogometne škole, nije bilo
puno onih koji su m povjerovali.
No, Zrinski je uspio u svom naumu, riješio tako problem manjka
broja igrača. Uz to, nije se očekivalo da će time dobiti i kvalitetu
dovoljnu za jesenski naslov.
-Stariji daju iskustvo i prednjače ozbiljnošću, pa su pravi
primjer mladima. A mladi svojom energijom, znanjem i željom
Jesen plave boje – boje Dinama
za dokazivanjem, neophodni
su za spoj kvalitetne momčadi.
Možda će nam jedan od njih otići u zimskom roku, ali svi ostali
ostaju jer nam je želja da pokušamo obraniti jesenski uspjeh
odnosno da osvojimo naslov
prvaka – kazao je Dejan Zrinski.
Plavi iz Apatije jesenski naslov potvrdili su uoči zadnje utakmice, na gostovanju kod izravnog suparnika na ljestvici Ajaxa
u Komarnici. Lijepo vrijeme za
sredinu studenoga, subota i k
tome derbi, privikli su u Komarnicu popriličan broj znatiželjnih
poklonika nogometa. I vidjeli su
čvrstu i borbenu, pravu prvenstvenu utakmicu, te na koncu
minimalnu pobjedu Dinama
(1:0) čiji su se igrači i navijači na
kraju zasluženo veselili.
Inače, sve do završnice jesenskog dijela klubove je dijelila,
mala bodovna razlika koja se
ipak u završnici donekle 'rastegnula'. Ostaje dojam da tu može
svaki dobiti svakog, ali i da je
kvaliteta ipak donekle slabija
nego prethodnih godina. Dinamo su zasigurno u proljeće najveći suparnici u borbi za naslov
Ajax, Radnički i Drava, trio iz
Općine Sveti Đurđ, a nadamo se
da će se u borbu uključiti i Mla-
Plavi su jesenski naslov potvrdili uoči zadnje utakmice
KK „Grafičar“ Ludbreg
Igrači KK „Grafičar“ u novu
sezonu nadmetanja u A-2 ligi
„Sjever“ te u kupu ušli su s aureolom prvaka, kao i ekipe koja je
došla među 16 najboljih u Hrvatskoj. Poznat je postulat da je
uvijek lakše napadati nego braniti, pa bi eventualno ponavljanje uspjeha bilo pravo sportsko
čudo. Još s mislima na kvalifikacije Ludbrežani su na početku
prvenstva doživjeli dva poraza.
Jedan bez obzira na sve potpuno neočekivan protiv KK „Petar
Zrinski“ iz Vrbovca, a drugi je bio
tijesnih 70:69 protiv „Podravca“.
Nakon toga krenula je serija pobjeda u prvenstvu, a Regionalni
kup posebna je priča. Ludbrežani
su ušli u polufinale kupa izravno
pošto nitko u Županiji ne igra
ovo natjecanje, a to je jednostavno nevjerojatno i teško shvatljivo.
U polufinalu Ludbrežani su
pobijedili u Virju u neizvjesnoj
završnici domaći „Podravac“ i
izborili finale. U finalu ih je čekalo „Međimurje“ koje je vodeće
na prvenstvenoj ljestvici. Usudili bi se reći igrom slučaja jer ta
ekipa jednostavno živi od haklanja Mareka Novaka i Krajačića.
Centra ni za lijek. Utakmicu je u
dvorani koja prima 200 gledatelja
pratilo njih dvostruko više, a po-
15
Nakon Podravine klub iz Apatije je najstarija sportska udruga grada Ludbrega
dost iz Sigeca.
U Drugoj ligi NS Ludbreg gdje
je samo šest klubova na koncu
Lijepo vrijeme privuklo je i velik broj gledatelja
je pratnji malo pobjegao Poljoprivrednik iz Kapele. No, ipak
su dovoljno blizu iz Slanja i iz
ćemo stići „Međimurje“ s kojim
još igramo dvije utakmice. Beser se boji da Virjani neće nigdje
gubiti. Ali i tu imamo osjećaj da
tako neće biti. Vadili su se Šiprak
i dečki nakon dubioza u Vrbovcu
i Križevcima, a još su pred njima
dva ogleda s „ Međimurjem“, pa
protiv „Radnika“, nas u gostima i
još neke Scile i Haribde.
Vjerujemo da će prvak imati
tri poraza. Mi zasad imamo dva i
vjerojatno nećemo više biti poraženi. Pripremite se…
Neven Jerbić
Svetog Petra da proljeće ostane
zanimljivo, barem što se tiče neizvjesnosti oko naslova prvaka.
Posjetitelji su uživali u pravoj prvenstvenoj utakmici
Košarkaši opet oduševljavaju
gotovo valja istaknuti fantastično
navijanje stotinjak Ludbrežana.
Od početka do kraja bilo je
neizvjesno s nizom preokreta, a
na kraju su Poljak te centri Prprović i Mario Novak donijeli
pobjedu od 89:82. Bio je to klik
za veliku proslavu, a mnoštvo
navijača i igrača bilo je budno do
ranih jutarnjih sati.
A što je donijela pobjeda? Pa,
dodatno samopouzdanje za prvenstvo te novi zanimljivi ogled
u sada Kupu sektora „Sjever“ i
„Istok“. Protivnik našim košarkašima u daljnjem natjecanju bit će
bolji iz dvoboja gradskih rivala
„Vukovara“ i „Borova“.
Bit će to još jedna poslastica
koja bi nam u slučaju pobjede u
koju ne sumnjamo donijela vjerojatno još jednog prvoligaša u
Ludbreg. Kakav bi to božićni poklon opet bio! No ono od čega se
živi je prvenstvo. Par riječi trenera Siniše Besera koji se sve bolje
snalazi u toj ulozi:
-U prvenstvu nakon onih
kikseva na početku ne odlučujemo sami o sebi. „Podravac“ i „Međimurje“ imaju prednost, no iz
utakmica s njima jasno je da nisu
jači od nas. Tu smo, vrebamo. –
kaže trener Ludbrežana. Mi sa
strane koji smo desetljećima u
košarci gotovo smo sigurni da
SPORT
Pljesak s tribina za naše košarkaše
Pobjeda je sigurno donijela dodatno samopouzdanje za prvenstvo
16
ZADNJA
28. studeni 2014.
NA LEGENDARNOM SAN SIRU
Legendarni Stadio “Giuseppe Meazza” no popularnije ime je San Siro, po četvrti u kojoj se nalazi
Kad vam državna reprezentacija igra na legendarnom, kultnom stadionu, a
ako ste još i navijač kluba iz toga grada, onda se ne žali novaca, vremena i koječega drugog da se to vidi. Jer ima stadiona velebnih zdanja modernih dizajna,
udobnih ‘arena’. Ali, nemaju dušu, povijest. To imaju samo hramovi nogometa
– londonski Wembley, Old Traford u Manchesteru, Anfield u Liverpoolu, Santiago Bernabeu u Madridu, Camp Nou u Barceloni, Maracana u Riju i možda
još neki. Kultni status hrama nogometa ima nama najbliži stadion, onaj u Milanu. Legendarni Stadio ‘Giuseppe Meazza’ sagrađen je 1926., lijepi starac dobio
je ime po velikom nogometašu oba milanska kluba. Kako je više dao u Interu,
navijači suparničkog Milana stadion radije zovu San Siro po četvrti gdje se
nalazi i danas je to popularnije ime.
Utakmica Italija-Hrvatska na milanskom San Siru nije prošla bez Ludbrežana i zaljubljenika nogometa našeg kraja, doznajemo da ih je bilo 15-ak. Otisnuli
su se na put dug više od 700 km autima ili autobusom, kao Nikola, Damir, drugi
Nikola, Neven koji su donijeli nekoliko fotki za Ludbreške novine.
-Vožnja je trajala oko 13 sati. Prvi dan u subotu padalo ko iz kabla, onak kak
je kod nas prolom oblaka tako je tamo padalo cijeli dan. Planirali smo taj dan
posjetiti ‘Milanov’ muzej podno tribina na stadionu. Iako smo došli pola sata
prije zatvaranja, nisu nam dopustili da uđemo i to nas je razljutilo i ražalostilo.
Inače, Italija je dosta skupa, a čak smo za gledanje utakmice u hotelskoj sobi
Engleska-Slovenija platili 8 eura – kažu naši sugovornici.
Tako im se prvi dan izleta u Milano zamjerio. Drndanje u autobusu, pa pokisli do kože, nisu ih pustili u muzej, a još su platili i gledanje TV-a. Ali, iza
kiše dolazi sunce, sve je bilo drugačije. Sunce je ogrijalo ‘do kratkih rukava’, a
ozračje u Milanu bilo je u znaku kockica.
-Nakon što smo se odmorili i odjavili u hotelu, krenuli smo prema glavnom
trgu. Zaista je izgledalo kao da smo u Zagrebu, naših ljudi na svakom koraku i
bilo ih je sve više. Trg je bio prepun kockica i stalno su dolazili. Želimo naglasiti da je sve bilo u najboljem redu, zajedno smo se veselili, zabavljali pjevali sa
Zagrepčanima, Slavoncima, Dalmatincima, s kockicama iz svih naših krajeva,
pa i inozemstva. Fotografirali smo se pred zaista impozantnom katedralom.
Ozračje je bilo prekrasno, Čak su Talijani molili da se za uspomenu njihova
Navijači ludbreškog kraja ispred impozantne katedrale
Pripreme za utakmicu s navijačima iz svih krajeva Hrvatske
djeca fotografiraju s nama, ‘kockicama’ - kažu dečki.
Potom se rijeka navijača počela seliti prema stadionu. Ušli su oko 18 sati.
Imali su ulaznice za sektor iza gola. Mitski stadion naše je nogometne zaljubljenike ostavio bez daha.
-Bili smo i na većim stadionima, ali ovaj je nešto posebno. Velik je kao cijeli
Ludbreg. Točno kao da uđete u novi svijet, osjetite povijest, vidi se da je stadion
star i renoviran u par navrata, ali ima jedinstveni šarm. Pogled je veličanstven,
bili smo na srednjoj i gornjoj etaži, ali ostale tribine i teren vidite kao na svom
dlanu. I sjetite se kakve su veličine trčale tim terenom. Nezaboravno je bilo
gledati utakmicu, pjevati, navijati za Luku i dečke biti dio toga.Bili su vrlo blizu mjesta incidenta o kojem se još priča.
-Još su popodne kolale priče što bi se moglo dogoditi. Očito je bilo planirano. Odvijalo se na tribini ispod nas. Tu grupu prije nismo zapazili, a pojavila
se odjednom tijekom utakmice, svi u crnom i zamaskirani kapuljačama. Netko dalje od njih privukao je pozornost zaštitara i onda je počelo. Kad su ušli
specijalci u bijegu su se penjali na našu etažu. Baš ne izgledaju da ih zanima
nogomet, reprezentacija, nego su kao skupina… ne znamo koga. Bilo je i dosta
djece na tribinama, bilo je straha. Srećom nitko nije stradao. Zbog tih luđaka
morali smo ostati na tribini više od jednog sata nakon utakmice, pa smo sa
stadionskog parkirališta kući krenuli puno kasnije nego se planiralo.Bez obzira na to što se dogodilo, posjet kultnom San Siru se ne zaboravlja.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
12 911 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content