LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
29. STUDENOGA 2013.
BROJ 79 / GODINA VIII.
Dani sjećanja na žrtvu Vukovara
Zapis iz
Kolone
sjećanja
Poljanec
/str. 8.-9./
Dani Mladena Kerstnera
FOTO: MIROSLAV NOVAK
Novo
prigradsko
naselje
/str. 5./
Glumačka družina
Trio V Ludbreg
Ludbreško sunce
Program
“Pružimo
im ruke...”
/str. 4./
Festival kajkavske
komedije
/str. 13./
Od 28.-30. studenoga
Košarka - KK Grafičar
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
Nogomet - Prva županijska liga
Župna crkva
Biskup krstio
djecu većih
obitelji
/str. 6./
Osvojili regionalni kup
Zadrugar korak do vrha
2
A KT U A L N O
Čišćenje snijega
‘Lukom’ je, što mehanizacijom
što ručno, zadužen za čišćenje snijega u ulicama: Petra Krešimira, Kačićevoj, Zagorskoj, Mihanovićevoj,
Šenoinoj, V. Fizira, Varaždinskoj,
Braće Radić, Zagrebačkoj, Nazorovoj, Gundulićevoj do pruge, Štrosmajerovoj, Kerstnerovoj, Nemčićevoj, Kalničkoj, Galovićevoj,
Sajmišnoj, Pavleka Miškine, Ujevićevoj, Franje Tuđmana, Krležinoj,
Kratkoj ulici, kardinala Kuharića,
Gospodarskoj, Vrančićevoj, Teslinoj, na Trgu slobode.
Lukom čisti snijeg i u Školskoj, s
nogostupa u Kačićevoj do groblja, s
parkirališta kod Pučkog učilišta-pošte, u Gupčevoj, Marulićevoj, s nogostupa u Jelačićevoj od mosta do
kružnog toka, obje strane nogostupa u Gupčevoj i R. Fizira, u ulicama
Lovački put, Rapska, Bednjanska i
odvojcima, Preloškoj, Gundulićevoj
preko pruge, Matoševoj, na cesti
do odlagališta otpada, odvojku Gajeve kod Veterinarske stanice, parkirališta Doma zdravlja, Policijske
postaje i Vatrogasnog doma, oko
sportske dvorane, u Ulici hrvatskih
branitelja, parkirališta u Šenoinoj,
kod tržnice i Krležinoj ulici, put u
Podgorici, nogostupe kod gradskih
ureda, prolaz kod vrtića, oko crkve,
na stajalištima autobusa, prijelaz
preko pruge, nogostup na Trgu
slobode, rotor u Koprivničkoj, kod
zgrade POS-a, s pješačkih prijelaza,
te staze na groblju.
Također obavlja zimsku službu i
na nerazvrstanim cestama u Selniku i Hrastovskom.
Poduzeće za ceste Varaždin na
području grada odgovoran je za
obavljanje zimske službe u ulicama: Ljudevita Gaja, bana Jelačića,
Koprivničkoj, Frankopanskoj, V. Lisinskog, Petra Zrinskog, Gupčevoj,
Stepinčevoj, Vinogradskoj, Rudolfa
Fizira, Kolodvorskoj, Prigorskoj, te
na spoju Frankopanske i Gajeve.
Također i na županijskim cestama
u svim prigradskim naseljima, kao i
na trasi državne ceste kroz područje Grada Ludbrega.
29. studenoga 2013.
Zima pred
vratima
Lukom spreman za zimske 'radosti'
Ugodno vrijeme s iznadprosječnim temperaturama za doba godine
milovalo nas je u prvoj polovicu jeseni. Onda je jesen pokazala pravo
lice s kišama koje su opet zaprijetile
poplavama. Sasvim sigurno da sada
dolaze hladniji i snježni dani, a najavu
toga imali smo početkom posljednjeg
tjedna u studenome. I dok se bijelim
pahuljama vesele još samo uglavnom
najmlađi i poneki odrasli zaljubljenik
u zimsku idilu, drugima one donose
samo probleme. U uredu gradonačelnika tako se već raspravljalo i dogovaralo o pripravnosti i djelovanju zimske službe tijekom predstojeće zime.
Poznato je da poslove zimske službe obavlja Gradska komunalna tvrtka
'Lukom' koja je zadužena za čišćenje
snijega s većine javnih gradskih površina. U Lukomu su već obavili potrebne pripreme da njihova mehanizacija i
ekipe za ručno uklanjanje snijega spremno dočekaju prve snježne pahulje.
-Ekipe i mehanizacija spremne
su još od 15. studenoga. Najprije je
cilj osigurati prohodnost cesta, ulica
i prolaza, a potom se ide u temeljitije
uklanjanje snijega. Prilazi, prolazi i
nogostupi uglavnom se čiste bacačem
i četkom za čišćenje snijega koja se
montira na kosilice, a potom i ručno,
lopatama. Imamo plan čišćenja snijega i raspored dežurstva. Na teren izlazimo kada snježni pokrivač dosegne
visinu od 5 centimetara iako u većini
gradova zimska služba kreće na teren
tek nakon 10 cm snijega - rekao nam je
mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.
Pripremljeni su traktor, bacač snijega i sol za posipanje
Bednja je opet prijetila
Vrlo obilne kiše u prvoj polovici studenoga, pogotovo u gornjem
toku Bednje i Plitvice, ponovno su
zaprijetile i ludbreškom području.
Na više mjesta Bednja se izlila iz
korita, poplavila više prometnica i
poljoprivrednih površina. Na našem području najkritičnije je bilo
Kamion kroz zimu “potroši” 2 kompleta noževa za dasku
kod Hrastovskoga i Kučana. Tako
su na blagdan Martinja Hrvatske
vode proglasile najprije redovne,
a potom i izvanredne mjere za
obranu od poplava u slivu Plitvica-Bednja za 13 općina i pet
gradova među kojima i za Ludbreg. U Hrastovskom kod mosta
Dva dana kasnije vodostaj je počeo opadati
strojem Hrvatskih voda radilo se
na obali jer se razina Bednje opasno podigla prema rubu mosta, a
time se zapravo samo nastavljaju
radovi koji traju još od proljetnih
poplava.
Nakon dva kritična dana stanje
se počelo smirivati i 13. studenoga
ukinute su izvanredne i redovite
mjere obrane od poplava. No, traje stalni nadzor na lokacijama gdje
Bednja uvijek prijeti kada se radi o
velikim količinama oborina.
Drugi dio prošle zime i neuobičajeno prvi dani kalendarskog proljeća
lani su nam donijeli česte i obilne
snježne oborine.
-Velikim naporima i danonoćnim
radom na terenu prošle zime pokazali
smo da se znamo nositi s izvanrednim
situacijama kakva je bila prošla zima
zbog iznimnih oborina. 'Lukom' je uvijek u službi građana, te sam uvjeren da
ćemo zimsku službu predstojeće zime
kvalitetno obavljati i na zadovoljstvo
naših građana. Naravno, racionalno
ćemo koristiti sredstva i resurse za
zimsku službu. Za prvi zalet zime i
snježne oborine osigurali smo 15 tona
soli za posipanje prometnica koje su u
našoj nadležnosti za čišćenje. Kada i
ako bude potrebno spremni smo osigurati dodatne količine.
Lukom osim u Ludbregu, prema
dogovoru s mjesnim odborima čisti
snijeg u Hrastovskom i Selniku, a također s više parkirališta, te kod nekih
poslovnih subjekata čiji su vlasnici
tražili naše usluge koju naplaćujemo
- ističe mr. Franolić.
Za čišćenje snijega Lukom će i ove
zime imati na raspolaganju kamion i
traktor s daskom, bacač snijega, četke montirane na kosilice, a ako bude
potrebno angažirat će i kooperante sa
strojevima.
Sklonite automobile s ceste
Podsjećamo da i građani imaju
obvezu raditi na uklanjanju snijega i
leda prema gradskoj Odluci o komunalnom redu. Zbog mogućeg odrona snijega i leda s krovišta vlasnici
objekata uz nogostupe i prolaze
moraju postaviti oznake upozorenja,
a i snjegobrane. Odredbama odluke
propisano je da moraju očistiti snijeg
i ukloniti led ispred svojih stambenih i poslovnih prostora, a da stanari
zgrada moraju očistiti dvorišta radi
odvoza otpada. Provjerite, dakle, u
kakvom su stanju vaše lopate i pri-
premite se za zimske radosti. Bolje to
nego da riskirate kaznu, a one baš i
nisu male - za građane 500 kuna, a za
pravne osobe dodatnih 2.500 kuna.
Djelatnici Lukoma koji su zaduženi za zimsku službu posebno mole
građane:
-Kad pada snijeg molimo građane da automobile maknu s ulica
ispred svojih kuća u dvorišta i garaže. Kad ostave aute na cesti onda
jako otežavaju naš posao i prometnicu ne možemo u potpunosti očistiti
– poručuju dečki.
Vodeni val se opasno približio rubu mosta
Bednja je napustila korito i kod Kučana
Pod vodom je bio i pješački most za Otok mladih
Daljnja modernizacija javne rasvjete
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nedavno je
odlučio da će sufinancirati projekt
modernizacije postojeće javne rasvjete u Ludbregu. Projekt je vrijedan 1,300.000 kuna, a Fond će
osigurati 40,12 posto ili iznos od
gotovo 520.000 kuna. Modernizacijom se planira zamjena štetne i
neučinkovite živine rasvjete u 10
ulica, uključujući i dva rotora, te
ugradnja LED modula čime bi se
potrošnja svela na petinu sadašnje. Kroz uštede, investicija će se
isplatiti za nepune četiri godine.
Kako smo već pisali, uvođenje LED
rasvjete u gradu počelo je prije tri
godine također uz značajnu finan-
cijsku potporu Fonda od gotovo
320.000 kuna, a završeno je koncem svibnja ove godine. Rasvjetu
s 90 stupova i 90 ekoloških i štedljivih LED svjetiljki najnovije generacije dobili su Gospodarska zona
Istok, Zona male privrede A i B, te
Stambena zona Centar istok. Potkraj proljeća izvršena je i zamjena
štetne i neučinkovite kuglaste živine rasvjete s 23 LED svjetiljke u
Šenoinoj ulici i sa 6 u Galovićevoj
ulici. Planiraju se i drugi projekti u
cilju zamjene neučinkovite rasvjete sa štedljivom i ekološkom. Inače, ugrađena nova rasvjetna tijela
imaju mogućnost regulacije i 'inteligentnog upravljanja'.
Štednih, učinkovitih i eko LEDsvjetiljki sve je više u Ludbregu
A KT U A L N O
29. studenoga 2013.
Grad Ludbreg i projekt energetske učinkovitosti objekata
Toplinska fasada na zgradi 'Radosti'
Radosno je ovih dana u gradskom
vrtiću Radost. Vanjski zidovi u vedrim bojama ponovo dočaravaju
veselu atmosferu, baš kako i dolikuje
mjestu gdje svakodnevno borave naši
najmlađi sugrađani. Naime, nastavljeni su radovi predviđeni projektom
energetske sanacije zgrade što u ovoj
fazi uključuje postavljanje toplinske
fasade. Primjenom predviđenih mjera, zgrada 'Radosti' izašla je iz izrazito
lošeg energetskog razreda 'F' u koji je
svrstana radi visokih toplinskih gubitaka i potrošnje, a sada prelazi u tzv.
razred 'B' s potrošnjom energenata
smanjenom za petinu dosadašnje uz
očekivano godišnje smanjenje emisije CO2. Osim ogromnih ušteda u
potrošnji energije, djeci i zaposlenicima će boravak u zgradi biti puno
ugodniji. Zahvaljujući sufinanciranju
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost investicija će vratiti uloženo kroz ostvarene ušteda
u roku 5 godina. Ukupna vrijednost
radova iznosi 300-tinjak tisuća kuna.
–Projekt financiraju Grad i Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Gradski vrtić Radost jedan je
od najstarijih vrtića u našoj županiji,
Uređenje fasade kod ulaza
Gradsko vijeće
Grada Ludbrega
njegova tradicija, dugogodišnja kvaliteta, ali i činjenica da upravo tamo
naši najmlađi sugrađani svakodnevno borave razlog su da im pružimo
što bolje uvjete. U sklopu radova bit
će postavljena i pristupna rampa,
jer ulaganje u unapređenje kvalitete
života osoba s invaliditetom i uklanjanje arhitektonskih barijera pitanja
su na kojima se planira kontinuirano
raditi – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Studiju je još 2010. godine izradio
Energetski institut Hrvoje Požar, pa
je zgrada 'Radosti' tako postala prva
javna zgrada u Hrvatskoj s energetskim certifikatom. Podsjećamo da je
u prvoj fazi radova na energetskoj
sanaciji prije dvije godine obavljena zamjena pokrova i postavljena
izolacija negrijanog tavana. Radilo
se o zamjeni štetnih azbestno-cementnih ploča, žljebova, a pritom je
obavljena i izolacija tavana. Godinu
dana kasnije zamijenjena je dotrajala prozorska stolarija i vrata s prozorima s trostrukim izo-staklima.
-Djelatnici vrtića unose podatke o
potrošnji energenata s brojila vrtića
svakog ponedjeljka i petka, te mje-
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
svih polaznika i njihovih roditelja!
Nakon vrtića energetski certifikat
dobila su još dva objekta u vlasništvu Grada - zgrada Pučkog učilišta
i vatrogasnog doma. Certifikat je
dobila i zgrada gradske uprave, a u
troškove izrade detaljnog energetskog pregleda sufinancira sa 40 posto. Na novi natječaj Fonda prijavljeni su zgrada dvorca Batthyany, te
sustav javne rasvjete.
Rješavanje problema odvodnje oborinskih voda
U Frankfurt
po njemačka
iskustva
U sklopu studijskog putovanja u Frankfurt i Darmstadt u
organizaciji Njemačko-hrvatske
industrijske i trgovinske komore, gradonačelnik Dubravko Bilić
obišao je Darmstadtium u Darmstadu, prvi kongresni centar u
Njemačkoj kojem je dodijeljen
energetski certifikat. Certificiranje je obavljeno prema najvišim
standardima i sustavu njemačkog Društva za održivu gradnju.
-U pratnji domaćina obišli smo i gradilište nove zgrade
Europske središnje banke u
Frankfurtu čiji projekt izgradnje
uključuje niz rješenja za povećanje energetske učinkovitosti
zgrade, primjerice energetski
učinkovitu troslojnu fasadu zgrade, kogeneracijska postrojenja i
učinkovitu toplinsku zaštitu vanjske ovojnice zgrade nekadašnje
veletržnice. Posebno vrijedno
iskustvo bilo je vidjeti zgradu
Njemačke banke za obnovu i razvoj izgrađenu prema najvišim
ekološkim standardima u svijetu,
odnosno pomoću dvoslojne fasade s kompresijskim prstenima
i izmjenjivačima za geotermalnu toplinu - kaže gradonačelnik
Bilić. Gosti su posjetili i gradsku
upravu Frankfurta, gdje su ih djelatnici Sektora za visokogradnju i
Odjela za upravljanje energijom
upoznali s načinom energetski
učinkovitog prostornog uređenja. Ovaj boravak u Njemačkoj
iskorišten je za razmjenu informacija te iskustava na području
primjene energetske obnove
zgrada javnog sektora.
Gradski vijećnici zasjedaju 4. prosinca
lokacija zgrade škole – ističe Božica
Makar.
Pripremljeni su i prijedlozi nekoliko važnih odluka.
-Predlaže se donošenje Odluke
o upravnim tijelima Grada. Riječ je
o prijedlogu novog ustroja gradske
uprave kojem je cilj dobiti efikasnije,
kvalitetnije, te jeftinije djelovanje.
Također se predlaže Odluka o gradskim stipendijama kojom bismo za
naše studente odobrili 10-ak novih
stipendija. Mišljenja sam da trebamo pretresti kriterije po kojima su
se dosad dodjeljivale stipendije jer
ima prostora da oni budu puno bolji, jasniji, pravedniji, pa će studenti
i njihovi roditelji biti zadovoljni.
Imamo na dnevnom redu i nekoliko
O referendumu
1. prosinca
Redakcija: Darko Skupnjak,
Iva Havaić, Branko Dijanošić,
Željka Namesnik, Ana Havaić,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
sečne račune plina, struje i vode u
elektronički sustav obrade podataka
kako bi se na osnovu bilježenja dobili točni podaci potrošnje i uštede u
posljednjih 5 godina - rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica vrtića.
Loši vremenski uvjeti nisu omeli
radnike koji između ostaloga uređuju i terasu za najmlađe polaznike vrtića. Vrtić će tako do proljeća zasjati
u novom ruhu na još veću radost
Ostvarit će se velike uštede u potrošnji energije
Sazvana je nova sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Božica Makar, predsjednica Gradskog
vijeća sazvala je sjednicu za srijedu
4. prosinca u 16 sati. Predsjednica
nam je pojasnila o kojim će temama
raspravljati gradski vijećnici.
-Nekoliko je vrlo važnih tema.
Po mom sudu to su rasprava o izvješću o obavljenoj reviziji poslovanja
Grada Ludbrega za 2012. godinu.
Vijećnicima ćemo predložiti da
odobre sklapanje ugovora za kupnju
zemljišta za gradnju zgrade Srednje
škole. Radi se o dvije čestice ukupne
površine od gotovo 4.000 kvadrata.
Tako se bliži kraju otkup potrebnog
zemljišta između sportske dvorane i
gradskog groblja gdje je predviđena
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Domagoj Sigur
Postavljanje toplinske izolacije
3
Božica Makar, predsjednica GV
tzv. tehničkih imenovanja. Moramo
imenovati novi sastav Povjerenstva
za dodjelu javnih priznanja, Dan
grada doći će brzo, kao i postupak
predlaganja kandidata za dobitnike
priznanja. Također i novi sastav Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda – kaže Božica
Makar.
Kako je najavila, inzistirat će da u
pripremi sjednica ubuduće dnevni
red ne bude obiman.
-Na dnevnom redu sada je 10-ak
točaka. Naši vijećnici imaju svoje
radne obveze i dogovorili smo se da
sjednice održavamo popodne. Onda
ne može biti natrpan dnevni red s 20ak točaka jer sigurno tada gubimo na
kvaliteti rada. Isto tako se nadam da
će u radu sudjelovati svi vijećnici jer
na ovu odgovornu dužnost izabrali
su nas građani koji od nas očekuju
rad za dobrobit Grada i svih građana
– naglasila je predsjednica.
Bliži se kraj godine i donošenje
novog gradskog proračuna.
-Planiram sazvati još jednu sjednicu u prosincu, ali ću inzistirati da
se ona održi do 20. prosinca i da na
njoj budu prijedlozi plansko-financijskih dokumenata za iduću godinu. Smatram neprimjerenim da se
na važnim stvarima radi u zadnji čas
da ne kažem na Staru godinu. Uvjerena sam da se sve može pripremiti
i obaviti, prethodne rasprave, da bi
proračun i programe javnih potreba
vijećnici usvojili uoči božićnih blagdana – kaže Božica Makar, predsjednica Gradskog vijeća.
Glasovanje na uobičajenim mjestima
U nedjelju, 1. prosinca, u čitavoj Hrvatskoj održat će se državni
referendum, pa tako i na području Grada Ludbrega koji je izvršio
potrebne pripreme. Imenovano je
Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma Grada Ludbrega
kojeg čine predsjednica Karmen
Ošpuh, zamjenik predsjednice
Miro Jalševec, članovi Neven Gerić
Alen Sabol, te zamjenice članova
Mirjana Balažinec i Erina Stančin.
Povjerenstvo je imenovalo
glasačke odbore po naseljima, te
odredilo 14 glasačkih mjesta. U pri-
gradskim naseljima građani mogu
glasovati u društvenim domovima.
Jedino su u Ludbregu dva glasačka
mjesta, uobičajeno u zgradi škole,
te u Pučkom otvorenom učilištu.
Na glasačkom mjestu u školi glasuju žitelji slijedećih ulica:
Šrossmayerove, Nemčićeve, Starčevićeve, Kerstnerove, V. Lisinskog,
Gajeve, Petra Krešimira, Kačićeve,
Nazorove, Zagorske, Ulice branitelja Domovinskog rata, Mihanovićeve, Šenoine, Frankopanske,
Školske, Kolodvorske, Braće Radić,
Zagrebačke, Preloške, V. Fizira, Va-
raždinske i Ulice Antuna Gustava
Matoša.
U Pučkom učilištu glasuju građani ulica Petra Zrinskog, Gundulićeve, Trga slobode, Sajmišne, Bednjanske, Koprivničke, Galovićeve,
Pavleka Miškine, Lovačkog puta,
Vinogradske, Jelačićeve, Kalničke,
Krležine, Ujevićeve, Marije Winter,
Prigorske, R. Fizira, kardinala Stepinca, Franje Kuharića, Bože Hlasteca, Kratke, Rapske, Marulićeve,
Preradovićeve, Trga sv. Trojstva,
Matije Gupca, Franje Tuđmana i
Ivane Brlić Mažuranić. Grad ima
oko 7.750 žitelja s pravom glasa.
To će biti treći državni referendum
u hrvatskoj povijesti, prvi je bio
o samostalnosti Hrvatske 1991, a
drugi lani o članstvu u EU.
Na glasačkom listiću je referendumsko pitanje:
'Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba
po kojoj je brak životna zajednica
žene i muškarca?'
Kako je riječ o državnoj razini, na referendumu odlučuje
većina glasača koji su pristupili
izjašnjavanju.
4
DOGAĐAJI
29. studenoga 2013.
Knjiga mr. Franje Križanića o kroničaru ludbreškog kraja
Antun Kancijan, Krleža i Ludbreg
Kakve veze ima Ludbreg s velikanom hrvatske književnosti Miroslavom Krležom? Mnogi bi rekli
da poveznica ne postoji, ali upravo je ludbreški kraj bio inspiracija
velikom književniku za pojedina
djela i stvorene likove. Upravo to
nam govori knjiga 'Antun Kancijan
– krležolog i kroničar ludbreškog
kraja', predstavljena tijekom studenoga. Urednik knjige je mr. Franjo
Križanić, nekadašnji gradonačelnik
Ludbrega. On je pranećak tog rijetko spominjanog učitelja rođenog u
Čukovcu kojemu je rodni kraj očito
bio velika ljubav i nepresušno vrelo
istraživanja.
–Antun Kancijan bio je zaljubljenik u lijevu ideologiju, ali i u
Ludbreg i ludbreški kraj. Mislim
da ne postoji nitko tko je na ovom
području toliko dobro i kvalitetno
obradio sva naselja kroz povijest,
naročito od srednjeg vijeka do današnjih dana, od demografskih obilježja do naziva naselja. Stoga sam
sebi dao zadatak, nakon jednog
sastanka u Rotary clubu čiji sam
Na promociji članovi obitelji Križanić i gosti
bio član, da sakupim Kancijanovu
ostavštinu koja je 35 godina čekala
i prošla kroz mnoge ruke – rekao je
urednik knjige mr. Franjo Križanić.
Zanimljivo, knjiga je svjetlo dana
ugledala upravo u godini obilježavanja 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže. Među onima koji
su pisali o Krleži bio je i Kancijan.
Napisao je i objavio 15-ak osvrta,
rasprava i kritika o Krležinim djelima. Krleža je od 1920-1922. boravio je u obližnjoj Dugoj Rijeci gdje
mu je supruga Bela službovala kao
učiteljica. Upravo je to bio poticaj
da Kancijan krene u potragu za
detektiranjem stvarnih osoba koje
su Krležu inspirirale za njegove
književne likove u drami 'Vučjak'
i dnevničkim zapisima 'Davni dani'.
–U knjizi su objavljeni razni i
brojni isječci iz njegovih novinskih
tekstova, brojni dokumenti, faksimili izvornih rukopisa, stare fotografije, čak i stari geografski prikaz
ludbreškog kraja, kao i njegova
istraživanja o toponimima odnosno
o tome kako su nastala imena naselja u našoj sredini, te brojne druge
zanimljivosti koje privlače pozor-
Na promociji mr. B. Dijanošić, mr. F. Križanić i mr. Ernest Fischer
nost - pojasnio je mr. Križanić.
Kancijan se rodio u Čukovcu
16. siječnja 1910. gdje je pohađao
osnovnu, a potom u Ludbregu četiri razreda Građanske škole. U Zagrebu je pohađao Državnu mušku
učiteljsku školu. Bio je prijatelj i s
književnikom Ivom Kozarčaninom.
Umro je 17. svibnja 1986. godine u
Zagrebu. Uredniku su u prikupljanju i obradi materijala pomagali supruga Marija i Dražen Novak. Knjiga je tiskana u 500 primjeraka.
–Kancijan je jedan od mnogih
Ludbrežana koji je život posvetio
veličanju našeg grada, širenju istine
o ovome kraju. Susretao sam se s
njegovim radovima u Podravskom
zborniku. Oni koji poznaju život i
rad Krleže, barda naše književnosti, znaju da je Kancijan doprinio
u povezivanju Ludbrega s Krležom
– rekao je gradonačelnik Dubravko
Bilić, također nazočan na promociji. Uz urednika, knjigu su brojnim
Ludbrežanima i drugim posjetiteljima predstavili mr. Ernest Fischer
i mr. Branko Dijanošić, ravnatelj
Pučkog učilišta koje je nakladnik
djela.
Ludbreško sunce i za Alena
Knjiigu su predstavili M. Šimunković, autor M. Dretar i F. Novak
Knjiga 'Sloboda Podravina'
Ludbrežani su dobili novu knjigu o ludbreškoj povijesti. Radi se
o brošuri koju je u 600 primjeraka
tiskao Savez antifašista iz Zagreba,
a posvećena je događajima od prije 70 godina kada je i naše krajeve
zahvatio najveći sukob u ljudskoj
povijesti - Drugi svjetski rat. Kako
kaže autor prof. Milivoj Dretar,
ludbreški povjesničar, bila su to vremena kada je teško bilo ostati neutralan jer stradalo je mnogo nevinih
poput svakog sukoba, u vojnim jedinicama na jednoj ili drugoj strani,
a i mnogo civila koji su poginuli daleko od svojih domova.
Drugi svjetski rat snažno je
pogodio ludbreško područje, za
Ludbreg se vodilo nekoliko teških
bitaka, a onoj od 3. listopada 1943.
posvećen je središnji dio knjige. Bitka za Ludbreg, poznata i kao Šemovečka, bila je najveća bitka na ovim
prostorima - kako je tekao napad,
koliko je ljudi sudjelovalo, gdje su se
vodile borbe, kako je Ludbreg izgledao poslije bitke, što se događalo
kod Šemovca. Kroz 15 poglavlja
opisani su i početak rata u Podravini, prve oružane akcije, partizanske
postrojbe, život nakon oslobođenja,
a završava slomom Podravske republike u veljači 1944. kada su najveći
dio oslobođenog područja ponovo
zauzele ustaško-domobranske snage.
-Povijest i politika su teme koje
još izazivaju velike strasti i rasprave.
Često se stječe dojam da su teme
iscrpljene i da o prošlosti znamo
sve, ali nije tako. Naši arhivi i muzeji su nepresušna vrela prošlosti.
O mnogim događajima zna se malo
ili imamo predrasude na temelju
netočnih informacija. Oni koji su
nekad slavljeni kao heroji, sada su
pali u zaborav, a danas su tu neke
druge vrijednosti koje će opet s
vremenom nestati. Želja mi je bila
približiti ljudima temu Drugog
svjetskog rata, posebno mlađima
koji o zavičajnoj povijesti znaju vrlo
malo – naglasio je autor prof. Milivoj Dretar. Knjiga sadrži vrijedne
fotografije, a neke su objavljene po
prvi puta. Na naslovnici je fotografija boraca snimljenih u oslobođenom Ludbregu, a na kraju knjige
ilustracija je partizanske bolnice u
Gabrinovcu na Kalniku. Knjigu su
promovirali i Mario Šimunković iz
Zagreba, tehnički urednik, te povjesničar Franjo Novak.
Prof. Dretar najavio je mnogo
zahtjevniji projekt iduće godine - tiskanje opsežnog zbornika 'Ludbreg
i okolica u 2. svjetskom ratu' na kojemu radi više autora.
Bio je to već 17. humanitarni
koncert Pružimo im ruke- otvorimo srca 'Ludbreškog sunca'. Na
pozornici dupkom popunjene
dvorane Pučkog učilišta nastupili
su mališani vrtića Radost, Tia Pikija, Lun-Mla iz Lunjkovca i Slavko
Blažinović. Posebni gost bio je popularni Mirko Švenda–Žiga koji je
svojim nastupom stvorio iznimno
ugodno ozračje u dvorani.
U holu su priređene dvije lijepe
prodajne izložbe. Kupovali su se
kolači, torte, te ukrasni, uporabni
predmeti i suveniri koji nastaju u
radionicama Kuće sunca rukama
štićenika.
–Hvala izvođačima i posjetiteljima što su pomogli i ovom prigodom. Prikupili smo 17.464 kuna.
Polovicu iznosa darujemo obitelji
Kocijan čiji je sin Alen teško stradao u prometnoj nesreći. On je bio
pokretač prijateljstva motorista i
naših štićenika, često s prijateljima pomaže našoj udruzi. Želimo
Alenu pružiti ruku pomoći kada
je najpotrebnije – poručila je Ruža
Zlatar, predsjednica Ludbreškog
sunca.
U povodu 3. prosinca, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Ludbreško sunce će na taj
dan prije podne, u utorak, postaviti štand na tržnici. Bit će izloženi
radovi štićenika, razni ukrasi, čestitke, keramika, tepisi. Udruga će
tako još jednom javnost upoznati
sa svojim aktivnostima i djelovanjem.
Prodajna izložba kolača
Nastup mališana Radosti pred dupkom punim gledalištem
S desna Snježana Hranić (čitala stihove), Ružica Zlatar, Žiga,
Alenova majka i naša novinarka Iva koja je vodila program
Prodaja predmeta nastalih u radionicama Kuće sunca
DOGAĐAJI
29. studenoga 2013.
Dan sjećanja na
žrtvu Vukovara
Datum, 18. studeni, za svakog
stanovnika Hrvatske, a i za one koji
žive izvan domovine neizmjerno je
značajan. U sjećanjima svih pa i onih
koji su tada bili djeca izviru tužni
prizori televizijskih snimaka, fotografije, koje svjedoče o stravičnom
razaranju, gašenju ljudskih života...
Radijska javljanja Siniše Glavaševića ratne jeseni 1991. javnost
su ostavljali bez daha. U Vukovaru su ugašeni mnogi mladi životi.
Uništeno je sve po čemu je grad
bio prepoznatljiv, stradala je priroda, porušeno je drveće sasječene su vukovarske aleje i parkovi.
Predstavnici Grada i Gradskog vijeća
Ludbrega, gradonačelnik Dubravko
Bilić, predsjednica Gradskog vijeća
Božica Makar, vijećnici Dejan Gizdavec i Petar Skupnjak, te Marija Đud
Županijska vijećnica, ujedno i gradska vijećnica iz prošlog saziva, u ponedjeljak 18. studenoga pridružili su
se Koloni sjećanja na herojsku žrtvu
Vukovara, koloni koja se kretala od
vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog
rata. Na groblju je 1998. godine otkrivena i najveća masovna grobnica s
938 posmrtnih ostataka žrtava agresije na grad. Njima u spomen postavljeno je isto toliko bijelih križeva.
S ponosom u srcu, suzom u oku,
s grčem u želucu, i ove godine građani iz svih dijelova Hrvatske koračali su u Koloni sjećanja dugoj 5,5
kilometara. Sudjelovanjem u koloni
sjećanja dostojanstveno je izraženo
poštovanje prema stradanju Vukovara, njegovih građana i branitelja u
Domovinskom ratu.
Zapis iz Kolone sjećanja
Predstavnici Grada Ludbrega na memorijalnom groblju
-Pridružili smo se tisućama građana Hrvatske, Koloni sjećanja u
Vukovaru s ponosom u srcu. Položili smo ruže, upalili lampaše za
poginule u Vukovaru i pokopane
na Memorijalnom groblju žrtava iz
Domovinskog rata unatoč tome što
smo bili zaustavljeni u povorci. Herojski Vukovar naš je grad prijatelj,
on je simbol hrabrosti, požrtvovnosti, stradanja i pobjede svih građana
Hrvatske različitih svjetonazora koji
su doprinijeli da Vukovar bude ponosni dio Hrvatske. Sudjelovanjem
u Koloni sjećanja od vukovarske
bolnice do groblja prisjetili smo se
teških dana, patnje i boli, činjenica
koje ne smiju biti zaboravljene. Stanovnici i branitelji Vukovara živjeli
su u paklu stotina tisuća projektila
koji su razarali grad. Brojna tragična
svjedočenja preživjelih i dnevna izvješća vukovarskog radija govore o
Donacija Vukovaru
Gradsko društvo Crvenog križa
Ludbreg sredinom studenoga otpremilo je Vukovaru pun kombi humanitarne pomoći.
Dostavljeno je oko 550 kg razne
hrane, oko 120 kg odjeće i obuće,
oko 15 kg higijenskih potrepština,
oko 5 kg školskog pribora, oko 5 kg
igrački i drugih predmeta. Sve je
predano tamošnjem društvu Crvenog križa. Donacija je prikupljena
tamo teška jer je velik broj građani
bez posla, puno ima onih koji žive
u teškim prilikama, a da su donacije rijetke. Doista su police u njihovim prostorijama gotovo potpuno
prazne. Uz to život u Vukovaru je
prilično skup. U autobusu smo se
dogovorili za akciju, pozvali žitelje
našeg kraja preko radija da pomognu
koliko mogu i u par tjedana prikupili
pomoć koju sam osobno dopremio
Robert Kranjčec i Zorica Grgić istovaruju donaciju
na području ludbreške regije u samo
mjesec dana tijekom akcije 'Ludbreg
za Vukovar'. Pokrenuta je, kako nam
je rekao Robert Kranjčec, ravnatelj
ludbreškog društva, još u autobusu
pri povratku aktivista Crvenog križa i darivatelja krvi koji su sredinom
listopada na jednodnevnom izletu
posjetili Vukovar.
-Tijekom izleta vodič po Vukovaru bila nam je Zorica Grgić, ravnateljica u tamošnjem Gradskom društvu Crvenog križa. Kroz razgovor
s njom doznali smo da je situacija
u Vukovar. Ravnateljica je bila jako
iznenađena kako smo brzo proveli
akciju i dopremili pomoć, te dirnuta i količinom pomoći. Kazala je da
će pomoć rasporediti vukovarskim
obiteljima s većim brojem djece.
Koristim priliku da zahvalim svim
našim žiteljima koji su donirali, te
našim mladim i odraslim aktivistima
koji su se angažirali na prikupljanju
pomoći – rekao je Robert Kranjčec.
U akciji su sudjelovali brojni građani, te posebno učenici škola Martijanec i Veliki Bukovec.
Lampaši na spomenik za sve koji su dali život za Hrvatsku
nevjerojatnom herojstvu i patnjama
svih koji su do kraja ostali u Vukovaru. Doprinos u obrani Vukovara dali
su i branitelji iz Ludbrega i ludbreškog područja na što smo iznimno
ponosni – istaknuo je gradonačelnik
Dubravko Bilić. U bitki za Vukovar,
koja je počela 25. kolovoza, a završila slomom obrane 18. studenoga, po
podacima vukovarske bolnice, ubijene su 1624, a ranjeno 1219 osoba
dok je nakon okupacije, u srbijanske
5
logore odvedeno oko 8.000 branitelja i civila, a iz potpuno razrušenog
grada prognano je oko 22.000 Hrvata i nesrba. Tijekom posljednjih
dana opsade dio civila i branitelja
potražio je spas u vukovarskoj bolnici. Pošto su JNA i paravojne postrojbe zauzele bolnicu, izdvojeno
je i iz nje odvedeno najmanje 260
osoba. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a za
ostalima još se traga. Na području
Vukovarsko-srijemske županije još
se traga za 464 nestale osobe kojima
se svaki trag gubi upravo u ratnom
Vukovaru. Mnogima je danas, nakon 22 godine, još uvijek prerano
pričati o događajima iz Vukovara.
A kako posjetitelji doživljavaju
Vukovar? Čudesan grad smješten u
najistočnijoj hrvatskoj županiji zasigurno ne može nikoga tko njime
prođe ostaviti ravnodušnim. On
je danas i pojam kontrasta, s jedne
strane podsjeća nas na nevjerojatnu
količinu nesreće i boli, dok nam je s
druge strane podsjetnik na bezgraničnu količinu hrabrosti.
Vukovar nastoji graditi normalnu svakodnevnicu, što je iznimno
teško jer mnoga mjesta grada još
uvijek pričaju bolne priče, srušene
kuće i zgrade podsjetnik su na rane
devedesete. Ali, grad je to i bogate
kulturne baštine, povijesnog naslijeđa i tradicije. Nezaobilazan je i pogled na impresivni Dunav. Na rijeku
koja Vukovar povezuje s Europom i
sa svijetom. Šetnja Vukovarom naprosto budi snažne emocije, najprije
tužne, a onda i one pune nade.
Zapisala: Iva Havaić
Spomen na poginule branitelje
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara
18. studenoga prigodno je obilježen i
u Ludbregu. Na svetištu je za branitelje poginule u obrani grada svetu
misu služio prečasni Josip Đurkan.
Nakon mise počast i zahvalnost poginulima u obrani herojskog grada
odana je postavljanjem upaljenih
lampaša od svetišta do središta grada. Brojni građani Ludbrega su se
pridružili tome, a i nekolicina ludbreških branitelja Vukovara koji su
bili nazočni i svetoj misi. Lijep običaj
uveden je prije dvije godine na inicijativu udruge 'Ludbreški branitelji
Vukovara 1991.' kada je prvi puta
lampašima osvijetljena Ulica kardinala Stepinca u čast braniteljima i
ostalim našim stradalnicima. Dražen
Mezga, Dragec Kladić i Josip Šafarek
s obiteljima su na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara bili u herojskom gradu.
I opet valja podsjetiti da je u obranu
Vukovara 11. rujna 1991. godine autobusom kroz kukuruze stiglo i 20
ludbreških policajaca u sastavu Zasebne postrojbe PU varaždinske –
Mario Melnjak, Dragec Kladić, Franjo Zember, Zlatko Horvat, Stjepan
Kotišćak, Josip Šafarek, Krešimir Pe-
Građani su nakon mise ostaviti na stotine lampaša uz prometnicu prema središtu grada
pelko, Petar Franolić, Andrija Pišpek,
Dražen Hižak, Vitomir Namjesnik,
Mladen Šantavec, Marijan Stančin,
Nenad Petričević, Josip Gašparić,
Zlatko Klekar, Mladen Međimurec,
Dražen Mezga, te Josip Kanižaj i
Marijan Levak koje je kasnije zadesila najtragičnija sudbina. Kanižaj je
poginuo 6. studenoga, a Levak se s
jednom grupom pokušao probiti iz
opkoljenog grada. Dan-danas njegovo ime nalazi se na popisu nestalih.
Inače, naši su po dolasku odmah ras-
Nenad Petričević, branitelj Vukovara
poređeni na položaje u Ličkoj ulici u
Borovom naselju koje je u prvih mjesec dana opsade bio glavni cilj agresora, pa je u početku tamo bio najveći
teret obrane. Oružje su položili među
posljednjima tek 20. studenoga. Zarobljeni su u 'obućari' i odvezeni u logore gdje su prošli zlostavljanja. Nakon
prve velike razmjene zarobljenika
10. prosinca vratili su se u Ludbreg.
Ludbreg mora biti ponosan na svoje
sugrađane i njihov doprinos u obrani
Vukovara.
Petar Franolić uspio se probiti iz opkoljenog grada
6
DOGAĐAJI
29. studenoga 2013.
U župnoj crkvi
Krštena djeca
višečlanih obitelji
Radostan dan za dvije ludbreške obitelji, u subotu 9. studenoga. U
župnoj crkvi kršteno je peto dijete u
obitelji Nakić, te četvrto i peto dijete
u obitelji Kokolek. Maleni Matej sin
je Željka i Kate Nakić, a Ante i Filip
sinovi su Kristiana i Martine Kokolek. Naravno, bili su tu kumovi. Ivica i Petra Jalševec kumovi su Anti i
Filipu, a malom Mateju kumovi su
Alena Jurić i Tomo Nakić, inače brat
Kate Nakić, dakle, djetetov ujak. Svojim dolaskom važnost događaju dao
je naš biskup mons. Josip Mrzljak
koji je i vodio obred krštenja, pojasnio nam je župni vikar Ivica Cujzek:
-U našoj župi ima primjera obitelji s više djece, ali nažalost nisu tako
česti. Običaj je u metropoliji da kada
se krsti peto ili dijete još kasnije po
redu, da iz poštovanja prema obitelji
obično dolazi biskup ili njegov izaslanik. Zašto se više parova danas ne
odlučuje na veliku obitelj? Možda
zbog straha, nesigurnosti zaposlenja, načina života, kod nekih prisutna je i sebičnost jer žele svoj mir. Da
smo jedni drugima bliži i više braća,
Obitelj Kokolek
Martina i Kristian Kokolek također imaju troje školaraca Josipa, Mariju i Ivana, a najmlađi u
obitelji su Ante i Filip. –Planirali
smo veću obitelj. Nikad nam nije
dosadno, uvijek je veselo i bučno,
lijepo i radosno. Djeca su zalog za
budućnost i koliko god da ponekad treba imati strpljenja, osmijeh
na njihovim licima dovoljna je nagrada za trud – kaže Kristian. Obje
obitelji nakon sakramenta krštenja proslavile su taj važan događaj u krugu svojih bližnjih. Obitelj
Nakić posebno je pod dojmom
događaja jer njihovi bližnji žive u
Zagrebu, pa zbog brojnih obveza
rijetko nađu vremena za susrete,
pa je ovaj važan događaj dodatno
povezao njihovu veliku obitelj.
a ne vukovi, svima bi bilo bolje. Izgovor je ponekad kriza, a ni prije nije
bilo lakše ali je bilo više zadovoljstva.
Mnogo je razloga – kaže vlč. Cujzek.
Zato je i na početku obreda župnik
preč. Josip Đurkan čestitao roditeljima i pozdravio što su se odlučili za
veće obitelji. A biskup mons. Mrzljak
je naglasio značaj ovog sakramenta.
–Krštenje nas sve povezuje u zajednicu koju nazivamo crkva. Obred
krštenja prigoda je da se sjetimo
svoga krštenja i tako na neki način
obnovimo, učvrstimo svoju krsnu
vjeru i zamolimo Boga da nas ojača
i učvrsti – poručio je biskup Mrzljak. Biskup je rekao da je krštenje
ujedno i početak novoga života.
Zadaća roditelja je da dijete uvode
u vjeru i da ga uče onome što nam
je Isus ostavio u baštinu. Krštenje je
prihvaćanje da živimo po Kristovim
riječima, ono je početak, ulazak u
nešto posebno. Zadaća je Crkve da
svjedoči kako je to najbolji put za
čovjeka, da je to onaj put za kojega
je i sam Isus rekao: Ja sam put! Nije
lako ići Isusovim putem jer on nije
mamio obećanjima kako će im biti
lijepo, već da svaki dan uzmemo
križ i nosimo ga. Sigurno i ove obitelji koje su se odvažile biti velike, neki
ponekad pitaju čemu to? No, znam
kako velike obitelji znaju da ljubav
Biskup Josip Mrzljak s obiteljima Kokolek i Nakić, te kumovima
raste kako se povećava broj njihove
djece – kaže biskup Josip Mrzljak.
U vrijeme kad je demografska slika
loša, a životni standard u zemlji sve
niži, prizori krštenja u višečlanim
obiteljima postali su rijetkost. No
obitelji su svjesne da su upravo djeca budućnost, a zajedništvo obitelji
izvor sreće.
-Poruka je obiteljima s više djece
i planiraju više djece – nemojte se
predati makar je teško, držite se skupa bez obzira na teškoće. Osobno i
sam dolazim iz obitelji s petero braće i sestara. Držalo nas je to što smo
bili umjereni jedni prema drugima,
te poštovanje i zajedništvo. Nije
uvijek lako, ali s iskrenom vjerom
u Boga sve se more. Vjerujte doživio sam to! – poručio je vlč. Cujzek.
Kažu da zajednički interesi, radosti
Obitelj Nakić s kumovima
Obitelj Nakić
Željko i Kata Nakić imaju tri kćerke i dva sina - djevojčice Antoniju,
Jelenu i Josipa, sve su učenice ludbreške osnovne škole, te dječake
Tomislava i Mateja. –Odrasla sam
uz dva brata i sestru. Nekako smo
Željko i ja planirali također barem
toliko djece. Vodi nas Duh Sveti i
iako je ponekad potrebno podnijeti
žrtvu vjerujemo kako su djeca budućnost ovoga svijeta. Nekad smo
malo umorni, ali to brzo prođe kad
ti se djeca nasmiješe. Djevojčice su
i problemi, te roditeljska ljubav prema djeci i obrnuto, čvrsto povezuje
takve obitelji. Kad tome pridodamo
danas već samostalne, a s Tomislavom i Matejom još nas očekuje
puno priprema za školu – rekla nam
je Kata Nakić koju mnogi poznaju
budući da radi kao vjeroučiteljica.
Posebno joj je drago što je najmlađeg sina krstio biskup Mrzljak.
–Sakrament krštenja svečan je i veseo obred, ali činjenica da je biskup,
mada pretrpan brojnim obvezama,
pronašao vremena za krštenje Mateja posebno nas raduje – kazala je
Kata.
brojnost djece u ove dvije obitelji
količina zajedništva višestruko se
množi.
Obitelj Kokolek s kumovima
Uskoro socijalna samoposluga u Varaždinu
Kako su nas izvijestili iz Varaždinske biskupije, u prosincu će u
našoj biskupiji, točnije u Varaždinu
biti otvorena prva Socijalna samoposluga. To će zasigurno razveseliti
one kojima je to najpotrebnije jer
oni će bez ikakve novčane naknade
u Socijalnoj samoposluzi doći do
osnovnih životnih namirnica. Imat
će prostorije u Ulici Josipa Kozarca
26 nedaleko željezničkog kolodvora,
u povećem prostoru kojeg je za ovu
namjenu darovao Grad Varaždin.
Projekt su pokrenuli Franjevački
svjetovni red i Franjevačka mladež:
-Na policama će biti i jedna namirnica koja se nigdje ne može kupiti,
a to je ljubav. Datum proizvodnje
je dan kada će biti darovana, rok
upotrebe je neograničen, a prijedlog
serviranja je dijeliti ljubav jer se tako
umnaža i postaje sve veća – poručuju varaždinski franjevci.
Socijalna samoposluga će zasigurno razveseliti one kojima je
najpotrebnije jer će tu moći doći
po osnovne životne namirnice iako
nemaju novaca. Razveselit će i one
koji vole darivati i koji su shvatili da
je najveća sreća nekome pomoći.
-Pomoći siromašnome, bez da
ga osuđuje, može samo onaj tko je
svjestan da su neki životni putevi
posebno teški i da nisu dobili svi
istu priliku, a upravo je to prilika
za ljubav. Siromaštvo ne mora biti
samo materijalne naravi, postoje i
bogati siromasi, stoga svatko treba
pomoć i razumijevanje u određenim životnim situacijama – kažu
franjevci.
Ideja je krenula iz Rijeke gdje je
otvorena prva Socijalna samoposluga, zatim sljedeća u Vinkovcima
pa je evo došao red i na Varaždin.
U projekt koji djeluje volonterski
uključuju se i drugi koji žele pomagati, te je već više onih koji pomažu,
uključile su se osnovne i srednje škole koje prikupljaju namirnice, župe
koje su prikupljale trajne namirnice
i higijenske potrepštine, a bilo je i
novčanih donacija što će dobro doći
u pokrivanju režijskih troškova za
Socijalna samoposluga bit će otvorena u Kozarčevoj ulici
rad ove neobične samoposluge.
Namirnice će se redovito subotom prikupljati u trgovačkim centrima gdje će kupci moći na izlasku
ubaciti u košaru poneki proizvod u
tu namjenu.
Police Socijalne samoposluge
se već pune, anonimni donatori su
već otvorili svoja srca tako da će
predbožićno darivanje biti obilježeno dijeljenjem ljubavi. Svi oni koji
će htjeti volontirati, darivati trajnu
hranu i higijenske potrepštine moći
će to nakon otvaranja, a svi oni koji
trebaju pomoć mogu se javiti u Socijalnu samoposlugu gdje će biti dobrodošli i darovani u vremenskim
intervalima prema mogućnostima s
tim da će svačiji socijalni status biti
provjeren.
-Neki ljudi žele davati sebe, darivati bez ikakvog interesa. Tko
uđe u te krugove ljudi shvatit će
da je puno dobroga na svijetu ali se
uglavnom govori o lošem. Kad bi
bili svjesni koliko takav govor šteti
tada bi svaki dan vježbali gledati što
sve dobro imamo, vidimo i doživljavamo. Tada bi bili zadovoljni svojim
životom, ne bi ugrožavali tuđe živote i uzimali ono što nam ne pripada,
shvatili bi da je za sreću tako malo
potrebno. Mir i dobro! – poručuju
franjevci.
Zainteresirani koji bi htjeli donirati mogu se javiti preko mailadrese socijalna.samoposluga.
[email protected] odnosno novčane
donacije uplatiti na: IBAN: HR67
2340 0091 1106 0935 0, Privredna banka Zagreb.
29. studenoga 2013.
PRIGODNO
7
Došašće – Advent najavljuje velečasni Ivica Cujzek
Budni budite!
Draga sestro i dragi brate! Prvom
nedjeljom Došašća započinje još
jedno Došašće u nizu svih došašća
od kojih ljudi žive otkada postoje,
iščekujući uvijek, u nadi, neko bolje
sutra. Po mnogima je to najljepše
razdoblje u godini, dapače, ljepše od
samog Božića za koji nas Došašće želi
pripremiti. Došašće nas svakako poziva na budnost i marljivost u pripremanju za što ljepši i kvalitetniji doček
Onome koji će pokucati na naša vrata poniznim pitanjem: Ima li u kući,
ima li u našim srcima, mjesta za još
jedno krhko i ugroženo stvorenje?
Ili će ta kuća opet biti dupkom ispunjena mnogim stvarima, mnogim
darovima zbog kojih će bitno ostati
negdje drugdje, na cesti, uz put, na
vjetrometini te će ovisiti o dobroti ili,
Bože ne daj, zloći slučajnih prolaznika. A možda će ga oni koji se baš tako
osjećaju, jer su sami, na cesti, jer znaju da su prolaznici, dočekati širokog
srca i duše? Zato je Došašće vrijeme
revizije našega života.
U liturgiji svećenik nosi misno
ruho ljubičaste boje koja označava
stav pokornika. To, međutim, ne znači
da ćemo se posipati pepelom po glavi,
nego ćemo odlučiti, ovaj put, prignuti
svoje srce pred onim što je izvorno bitno, što se ne može vidjeti okom, nego
samo srcem. Zato je došašće vrijeme
iščekivanja i to u osluškivanju bila,
osluškivanju impulsa svojeg duhovnog čovjeka i njegovih potreba koje
ne može ispuniti ni jedna stvar nego
samo osoba. Tek u susretu s osobom
događa se sreća. Nije, stoga, bez razloga, riječ sreća došla od riječi susret jer
se ljudi su-sreću ili u njihovom susretu
se događa sreća. A ljudska osobnost
je dar Božji. Bog je u najizvrsnijem
smislu riječi Osoba i upravo nam kao
osoba u liku djeteta želi postati bliz,
blizak, bližnji ili, najjednostavnije, želi
nam postati prijatelj.
„Daj vam Bog…“
Neka nam ovo Došašće bude
ponovni poticaj u otkrivanju svoje riječima: „Daj vam Bog i puric i
racov, i pšenice, i kruha i dece…“, a
ponajviše mudrosti života koja će
razotkriti svu plitkost komercijalizacije najljepših dana u godini, ne nasjedajući i ne povodeći se većinom
koja će bezglavo juriti, shopingirati,
putovati, skakutati po različitim trgovačkim centrima i tome bez kraja.
Nepotrebno se i besmisleno boriti
protiv tih tzv. vjetrenjača modernog društva, ako ne želimo početi od samih sebe.
Sjećam se stihova jednoga
pjesnika koji je pokušao odgovoriti na pitanje kada počinje Božić. „Božić počinje
kada slabi jakome slabost
oprosti, kada jaki zavoli
snagu slaboga… kada
glasni zastane pokraj nijemoga i shvati što mu
je on želio reći, kada
značajno postane beznačajno, a nevažno
postane važno i veliko, kad usred tame
jedno maleno svjetlo
obećava
bezbrižnost i život u svjetlu,
a ti ne odugovlačiš,
nego pođeš, takav
kakav jesi, prema tome
svjetlu, tada, da, tada počinje
Božić.“
Nama je darovano vri-
jeme došašća kako bismo zastali i
postavili si isto pitanje: Kada počinje
Božić?... Kada u izlozima počne svjetlucati šarenilo žaruljica? Kada na
radiju počnu božićne pjesme? Kada
se televizijski program preplavi reklamama i „popustima“? Ili kada se
u crkvi postave jaslice?
Ili, ipak, Božić počinje kada se dogodi promjena u nama, kada svoje
prostore, svoje vrijeme, svoje živote
usmjerimo k onome što je dostojno
Božje djece. Kada se postavimo na
stranu stvaranja, usprkos sveprisutnom razaranju, na put smisla, svrhovitosti, a napustimo stranputicu
besmisla i beznačajnosti, kada se zauzmemo za ukus u neukusno doba
kako bismo mogli reći, odvažno i
smjelo: Da! Životu i smislu. Kako bismo, na kraju, mogli pružiti ruku čovjeku do sebe stojeći pred jaslicama
i srcem punim zahvalnosti uzvratili
ljubav za ljubav.
Anđeoska poruka mira
Četiri nedjelje došašća poput četveroglasne skladbe poručuju nam:
„Pjevajte životom!“ kako je ustvrdio sv. Augustin. Dani su to koji
su nam darovni kako bismo
se mogli pripremiti za nešto
veličanstveno, za blagdan bogodarja – kada se Bog daruje
ljudima! Svete mise zornice,
sakrament pomirenja, molitva, paljenje svijeća na
adventskim vjenčićima,
domovi puni ugođaja koji
se očituje u raznim ukrasima, slatkim mirisima kolača,
zvucima božićnih pjesama, radosti i smijeha. Prelijepa harmonija, prekrasno doba! Ali prazno i
šuplje ako sva ta milina ne dolazi iz
iskrenosti naših srdaca. Adventski
vjenčići svojim krugom ukazuju
nam na vječnost i neprestanost, njihovo zelenilo sugerira životnost,
a svjetlucanje svijeća, sjaj kuglica
i žaruljica na boru nagovješćuVlč. Ivica Cujzek, ludbreški vikar ju buduće obilje, zdravlje, Božji
Sveti Nikola dolazi u petak 6. prosinca!
Djeco, pozor! Sveti Nikola stiže u
Ludbreg, u petak 6. prosinca.
Doputovat će malim vlakom već
ujutro. Vjerojatno će biti u pratnji
anđela i dobrih vila, a i krampusa.
Najprije će oko 9,30 posjetiti djecu
u Osnovnoj školi Ludbreg, povest
će ih vlakićem u kratku vožnju. Sveti Nikola zatim će se zaputiti u sva
tri ludbreška vrtića: Radost, Iskricu,
Smjehuljicu i susresti se s mališanima. A na kraju će put Globočeca
gdje će obići štićenike ‘Ludbreškog
sunca’ u Kući sunca. Svu djecu koju
će posjetiti darivat će malim poklonima s voćem i čokoladom. A krampus će podijeliti šibe.
Dolazak svetog Nikole vlakom
osigurao je Grad Ludbreg koji u
popodnevnim satima poklanja
djeci i lijepu dječju kino-predstavu
s početkom u 17,30 sati u kinu Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu
te poziva sve klince da uživaju u kino-predstavi.
Ne zaboravite! Sveti Nikola u petak 6. prosinca u Ludbregu.
blagoslov, opće blagostanje. Anđeoska poruka mira odjekuje svijetom.
Neka ta poruka ne mimoiđe ni naša
srca. Unatoč sve hladnijim danima u
koje zakoračujemo, neka ta istinska
toplina koja dolazi iz naših srdaca
ne nedostaje. Neka to ne bude samo
vanjština. Od bdijenja, molitve, pjesme, preko ukrašavanja, stiska ruku,
čestitanja, darivanja, neka doista ta,
kroz povijest tako lijepo protkana i
utemeljena svečanost, odjekne u našim susretima, domovima i u našim
srcima. Neka vanjština bude iskreni
izraz nutrine.
Stoga, budni budimo i nemojmo
dopustiti da i ovo došašće prođe, a
da se ništa u tvom i mom životu ne
dogodi. Budnost koju Krist zahtjeva
znači odvraćanje od grijeha, oholosti, nemara, površnosti, ignoriranja, ogovaranja, psovki i sebičnosti.
Bdjeti znači okrenuti se k Bogu, u
kome je naša radost i spasenje. Neka
staro nestane, a dođe novo. I tad
ćemo vidjeti koliko nas Spasitelj poštuje i voli! Bog nam došašćem govori: probudi se; pred tobom je život
i u tebi je život. Hodaj, izabiri, ako
pogriješiš moli oproštenje; ponovno se pridigni, uči, plači, trpi, rasti,
skači i pjevaj, raduj se – živi! Nemoj
prespavati život ili biti nepokretan
jer nisi siguran što to Bog od tebe
očekuje. Otkrij to – živeći, pokretan
onim za što znaš da dolazi od Boga
– pokretan ljubavlju. Došašće je vrijeme sveto, budno bdiju srca vjerna,
riječju, djelom zauzeta u ljubavi neizmjerna. Nebo zemlju blago dira jer
Bog narod svoj pohodi, dođi Kneže
željnog mira, u svakom se srcu rodi!
Ivica Cujzek,
župni vikar u Ludbregu
ZAHVALA
povodom iznenadne smrti našeg voljenog
Cinkuš na Gradskoj tržnici!
TOMISLAVA KIRIĆA
preminulog 14.11.2013. u 20. godini života
Cinkuš adventski – radost
darivanja poznati je naziv Božićnog sajma koji će se ove
godine po prvi puta održati na
drugoj lokaciji – na prostoru
Gradske tržnice. Božić je vrijeme kada se prisjećamo temeljnih ljudskih vrednota, raste
razina osjećajnosti i suosjećajnosti, a ovogodišnji Cinkuš
adventski želi upravo skrenuti
pozornost javnosti na vrijednost sačuvanih tradicijskih
znanja i vještina, te poticati i
senzibilizirati građane na aktivno uključivanje u očuvanje
vrijednosti ludbreškog kraja.
–Kulturno-umjetnički dio
programa održat će se u subotu 21. prosinca od 10 sati.
U programu će sudjelovati
ludbreške udruge, vrtići, dok
će široke ponude biti i na štandovima. Ovaj gospodarski dio
sajma održat će se i u ponedjeljak 23. prosinca. Nastojat
ćemo kreirati ugodnu božićnu atmosferu i kroz program
koji priređuju sudionici stvoriti ozračje radosti i svečanosti.– rekla je Andreja Horvat,
predsjednica Organizacijskog
odbora manifestacije. U organizaciju su uključeni Grad, Turistička zajednica i Ludbreška
vinska cesta.
Na štandovima će svoju
ponudu predstaviti tridesetak izlagača, a bit će tu ručnih
radova, prigodnog božićnog
asortimana - slatkiša, meda,
sireva, vina. Posjetitelji će se
moći zagrijati uz čaj i kuhano
vino Poštenjak.
–Nastojimo se više okrenuti tradiciji. Naši tradicionalni
običaji toliko su vrijedni, a u
posljednje vrijeme stavljamo
ih u drugi plan. Sijemo božićnu pšenicu iz navike, a adventski vijenac postaje samo
ukras. Želimo podsjetiti na
jednostavnost, ali opet čaroliju papirnatih lančića u zlatnim
i srebrnim bojama, svilenih
bombona – poručila je Darinka Rajh, jedna od članica Organizacijskog odbora.
Na Gradskoj tržnici moći
će se kupiti i božićne jelke uz
mogućnost dostave i to – kočijom! I stoga cin-cin, dođite na
Cinkuš adventski na Gradskoj
tržnici u subotu 21. prosinca.
Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su pomogli
u najtežim trenucima, izrazili nam sućut,
položili cvijeće i svijeće na odar, te ispratili
dragog nam sina i brata na vječni počinak.
Nismo te mogli sačuvati od smrti,
al ćemo te sačuvati od zaborava.
Smrt je jača od života,
ali ne i od ljubavi, ljubavi prema tebi,
Tebi voljeni sine i brate
Ožalošćeni: mama Sonja, tata Zvonko, brat Nikola,
sestre Monika, Marija i Simona
Počivaj u miru Božjem i neka Te čuvaju anđeli.
8
R EP O R T A Ž A
29. studenoga 2013.
Predstavljamo Poljanec, novo prigradsko naselje
Zapadna vrata Ludbrega
Prije ste iz pravca Varaždina dolazili na područje Grada i odmah ušli
u naselje Ludbreg. To se promijenilo od sredine ožujka. Sada zapadni
ulaz u Ludbreg ima 'vrata grada'
otkako je Hrvatski sabor na zahtjev
mještana Poljanca donio odluku o
promjeni granica gradova i općina. Tabla dobrodošlice na područje
Ludbrega već je pripremljena i samo
da se osuši teren kako bi se postavila. Jer manje upućeni sada možda ne
znaju da ulaze na područje Grada.
Odmah kod prvog zavoja stoji mala
kapelica Gospe Snježne. Ni najstariji
mještani ne pamte točno kada je podignuta, ali znaju da je 'tam od negda', vjerojatno od početka 20. stoljeća. Ako dolazite s ludbreške strane
nakon 200-tinjak metara jedan je od
dva punkta okupljanja žitelja. Tu su
društveni dom, spomen-obilježje,
pa nogometni teren, dječje igralište, asfaltirano igralište za odbojku,
Mario pokazuje oštećenja
tenis i mali nogomet. I novi sakralni
objekt. Nova kapelica čija je gradnja
pri samom kraju. Radovi su pri kraju. Uvedena je struja, gotovi su soboslikarski radovi, te vanjska fasada.
-Treba dovršiti pod, postaviti oltar
i sliku. To bude gotovo u prosincu.
Gradnja je počela prije par godina i
stala jer nije bilo novaca. Onda smo
od ljudi skupili 20.000 kuna, pomogli
su mjesni odbor i Općina Martijanec.
A sad i Grad Ludbreg s 30.000 kuna.
Još ćemo napraviti prilaz i ogradu.
Žene će urediti okoliš. Konačni troškovi budu oko 200.000 kuna – kazao
nam je Marko Knežević koji je uključen oko ovih poslova.
Kapelica će biti posvećena svetom Josipu Radniku. No, Poljančani
će posebno slaviti dva blagdana.
-To smo dogovorili sa župnikom
vlč. Košutićem. On je predložio da
se kapelica posveti sv. Josipu Radniku koji se slavi 1. svibnja jer u biskupiji gotovo nema mjesta koje posebno slavi taj blagdan. Mise budu i 5.
kolovoza na blagdan Gospe Snježne
jer njoj je posvećena mala kapelica
– otkrio nam je Marko.
S njim u društvu bili su Marijan
Horvatić, predsjednik Vijeća MO,
članice MO, Jadranka Happ, Jadranka Meingassner, te Milan Happ i
Mario Horvat koji su pomogli da
pobliže predstavimo Poljanec. I šale
se na vlastiti račun - imaju dvije kapelice, ali i tradiciju antifašizma koja
ovdje ima duboke korijene.
-Neki mještani bili su povezani s
ludbreškim intelektualcima, sigurno
su i seoski učitelji dali u tome svoj
obol. Tako su se nove ideje prenosile
mještanima. To je dio naše povijesti
- kažu naši sugovornici. O tome svjedoči spomen-ploča na rodnoj kući
Roberta Vahtarića, jednog od vode-
Radovi na kapelici su pred samim završetkom
ćih komunista ovog kraja još prije
rata, te ploča na mjesnoj čitaonici. Na
spomen-obilježju kod doma su imena
40-ak mještana poginulih u NOB-u i
stradalih kao žrtve fašističkog terora.
Osobna karta
Poljanec je treće prigradsko naselje po veličini s 220 kućanstava i
727 žitelja od kojih 604 s biračkim
pravom. I ovdje opada broj žitelja.
-Prema popisu iz 2001. bilo je
242 kućanstva i 792 žitelja. Sad nas
je 65 manje. Ima praznih kuća i onih
s jednim-dvoje ukućana. Osnovaca
je 50, 30-ak srednjoškolaca i oko 25
studenata. Odrasli rade u Ludbregu
i okolici. Srećom imamo i dva velika
poduzetnika, pa su neki kod njih našli
posao. Nekad nas je radilo puno više,
a danas je više umirovljenika. Tek su
dva-tri veća poljoprivrednika. Od
udruga djeluju dva sportska kluba i
društvo Crvenog križa. Prije 25 godina ugasio se DVD, htjeli smo ga opet
pokrenuti, ali nije išlo. Možda sad
Ludbreg opet pokrene – iznio je Marijan Horvatić osobnu kartu naselja.
Lagvić, Srednji i Gornji kraj, ulice
Vanjski izgled nekadašnje seoske knjižnice i čitaonice
Većina od 727 žitelja živi u Varaždin
Naselje je dugo i uglavnom se
proteže dug državne ceste D-2 u
pravcu istok-zapad. Evo kako Poljančani dijele naselje - s ludbreške strane ulazi se na poznati Lagvić, ali se
ne proteže do nizbrdice kako misle
neupućeni već malo dalje od doma.
Tu počinje Srednji kraj i završava
kod raskrižja nakon kojeg počinje
Gornji kraj. A Donji kraj - ne postoji.
I imali su cestu prema Luki i zvali je
'vulica'. Sada imaju više ulica.
Središnja je Varaždinska ulica,
ona po državnoj cesti. Od raskrižja
cesta koja vodi prema Luki je Kal-
Marijan Horvatić, Milan Happ, Mark
Mario Horvat i Jadranka Meingassn
Kapelica sv. Josipa Radnika
nička ulica, a Vinogradska prema
Hrastovskom. Ludbreška je duga
ulica između glavne ceste i pruge.
Iz Vinogradske se ulazi u Ulicu Roberta Vahtarića i 25. maja. One su
najmanje i manjim dijelom neasfaltirane, ali je u planu da se to riješi.
-Godišnje od komunalne naknade prikupimo oko 110.000 kuna.
Tim sredstvima planiramo riješiti
odvodnju s krovišta doma, održavanje javnih površina, nerazvrstanih
cesta, zimsku službu, održavanje
javne rasvjete, a planiramo i ugradnju 15 natrijevih lampi. Dom i čitaonica više se ne koriste često kao
prije, a troškovi su za njihovo održavanje. Rado bismo da se kod groblja
uredi parkiralište.
Je, dosta se prikupi od komunalne naknade u odnosu na druge. Imamo dva velika poduzetnika Ivana
Stunjeka i Stjepana Jagića, po dvije
trgovine mješovitom robom i dvije
specijalizirane trgovine, dva ugostiteljska objekta. Imamo dovoljno slobodnih parcela za nove poduzetnike
i obrtnike – ističe Jadranka Happ.
No, imaju primjedbe što se prema postojećim dokumentima građevinska zona planira sjeverno od
naselja.
-Zona ima oko 10-ak ha, ispod vrtova kuća na sjevernu stranu. Tu su
dalekovod, potok i uske parcele nepogodne za gradnju pogona, nema
infrastrukture. Dali smo primjedbe
dok se radil Prostorni plan za Općinu Martijanec, ali nisu prihvaćene.
Za nas je važeći njihov dokument.
Rimljani, Sulejmanovi Turci i ime
Poljanec je vjerojatno nastao
u rimsko doba što dokazuju arheološke iskopine pronađene na
njegovom području. Tu je pronađen grob iz rimskog doba. Srednjevjekovni Polyancz upisan je u
dokumente još 1495. u sastavu
Thuroczyjevog posjeda, zajedno
s posjedom križovljanskih križara,
ivanovaca. Zagrebački kanonik Andrija Vinković iz 17. st. obrađivao
je podatke po župama. I zapisao:
-POLYANCZY ima 53 doma, najveće je naselje ‘đurđanske župe’.Dakle, bio je u župi Sveti Đurđ. U
ludbreškoj Podravini tad su veći
bili samo Ludbreg i Vrbanovec. Poljanec je nastao u rimsko doba
Povijest govori da je 60-ak godina
ranije, 1598. u Poljancu bilo samo
jedno (!) domaćinstvo. Bilo je to
nakon što je 1532. tud prošla Sulejmanova vojska pod vodstvom
Ulam-bega i redom pustošila. Vjerojatno je Poljanec tada potpuno
stradao. Glavar jedinog domaćinstva bio neki Mihalj Meštrović.
Naziv Poljanci mijenjan je 1750.
u Polanec, potom u Polyanez, a
na koncu u Poljanec. Toponim je
zbog polja. Srednjevjekovni Polyanez bio je s tri strane okružen
prostranim feudalnim žitorodnim
poljima po kojima je naselje dobilo ime.
I mala kapelica Gospe Snježne tu je ‘od negda’
R EP O R T A Ž A
29. studenoga 2013.
9
Knjižnica i čitaonica
Zlata s fotografijom s otvaranja snimljenom 1934. godine
Stoji točno usred naselja. Čitaonica sa svojih 120 kvadrata,
većom salom gdje je sada stol za
tenis, pomoćnim prostorijama.
–Koristi se za manje skupove, sastanke, društvene aktivnosti jer su
mali troškovi. Mladi su tu najčešće,
ali slavio se tu i Dan žena, rođendani. Nekad se gledao TV – kažu
naši domaćini.
Da doznamo nešto trebala nam
je pomoć. A puno zna baka Zlata
Bobetić. Rođena je 1929. godine i
sjeća se gradnje čitaonice:
-Selo ju je napravilo 1934. Bila
je to narodna knjižnica i čitaonica.
Trebalo je tu biti i nekaj za vatrogasce, ne znam zakaj nije. Dok je
bila gotova, napravila se velika zabava, a moj stric Stjepan Jagić bil
je glavni oko toga. Ovo je slikano
onda, to su Hrvatsko srce i Seljač-
nskoj ulici (državna cesta) koja je opterećena velikim prometom
ko Knežević, Jadranka Happ,
ner
ka sloga koji su se najviše zalagali,
a tu su i drugi. Bilo je punooo knjiga. Nije delala svaki dan, ali u subotu i nedjelju, na svetek, dok su
ljudi bili fraj, navek je bila puna. I
župnik vlč. Duh je bil član, ali dok
su naručili 'Gričku vješticu' onda
se ispisal. I novine i knjige su se
čitale, a knjige su se dale posuditi
i za doma. Mene je stric naučil čitati prije neg sam krenula v školu.
Prvo sam v knjižnici pročitala šest
knjigi 'Gričke vještice'. Kad je počel
rat 1941. došel je ustaški tabornik
Dolovski i zapovedil da mu predaju ključe knjižnice. I bilo je gotovo,
više se nije hodalo. Posle rata bilo
još nekaj knjigi i ljudi su ih zeli,
čitali, posuđivali i menjali med sobom – kaže baka Zlata koju smo
zatekli u toploj kuhinji - u čitanju
novina.
Ludbreška – duga ulica između pruge i glavne ulice
Ljudi plaćaju porez kak za građevinsko zemljište. Nadam se da se bude
to ispravilo kad nas 'prebace' – kaže
Jadranka Meingassner.
Društveni dom i okoliš
Usput nam je pokazala lijepo
uređenu kuhinju u domu. I za pohvalu je što je napravljena rampa
za invalide za ulaz u dom, što je kod
nas rijetkost.
Društveni život vezan je uz dom
i objekte oko njega. Sala doma u dobrom je stanju, namještena, uređena. No, drugi dio koji koriste sportaši vapi za sanacijom.
-Ima nas oko 150, dosta je uključenih u rad oba kluba. Oba su dio
tradicije, nogometni je osnovan
1936, a odbojka se igra od 50-ih. U
prostorije se godinama nije dovoljno ulagalo, jedna prostorija koju
koristimo još je u redu. U drugim
svlačionicama, kupaonici i hodniku
treba promijeniti instalacije, sanirati
zidove i opremiti ih. Nemamo novaca. Samo za osnovne troškove nogo-
metaša i odbojke treba nam nešto
manje od 20 tisuća kuna, dakle, za
službene osobe, iskaznice, kotizacije. A drugi troškovi? Za prvi kvartal
još smo dobili dotaciju iz Općine
Martijanec, a od tada se snalazimo.
Želja nam je oformiti ekipe s mlađim uzrastima, a kak djecu privući
ako nemaš uvjeta? Moramo dovršiti
ogradu oko nogometnog terena i
urediti koridor. Odbojkaško igralište smo proširili, pa se mogu igrati
tenis i mali nogomet. I to treba ograditi – kaže Mario Horvat na kojem, s
nekolicinom entuzijasta počiva rad
u obje udruge.
Kod doma žele sanirati parkiralište i stare temelje.
-Tu je nekad bila četverogodišnja škola, a ne znamo točno kaj se
tu planiralo, navodno, neka mala
dvorana. Budemo iskopali temelje i
sanirali površinu, možda tu uredili
teren za odbojku na pijesku – kaže
Marijan.
Prva škola bila je na lokaciji kod
raskrižja usred naselja, djecu je
Ploča s imenima 40-ak mještana stradalih u ratu
'školala' obitelj Grünfeld. Tamo je
oduvijek bilo prometno, mještani
su skretali prema Gracima u gorice,
mladi pak ljeti na suprotnu stranu
put Luke na Plitvicu. U ulici je i danas za Uskrs 'kotačkanje', igra koju
su mještani smislili vraćajući se s ratišta. To se ni danas nije promijenilo. Jedino je nestalo 'Kržepetje' kod
čitaonice gdje su dječaci ljeti ganjali
loptu, a zimi se klizali i igrali hokej.
Bolje u Ludbregu
Do središta grada tek je 2 km,
ali blizina nije bila presudna što je
65 posto žitelja podržalo pripajanje
Ludbregu.
-Više je razloga, ali ključni je
mreža škola u županiji prema kojoj
bi naša djeca u osnovnu školu išla u
Martijanec, a ne u Ludbreg kao zadnjih 70-ak godina. I sad su roditelji pisali zahtjeve da djeca ostanu u
Ludbregu. Treba to riješiti za iduću
školsku godinu. Groblje zajednički
koristimo mi i Križovljan, prije i Slanje, a ostalo je Općini Martijanec jer
Ima 120 kvadrata korisnog prostora, tu je stol za tenis
je katastarski na području Križovljana iako je pokopano najviše Poljančana. Koristit ćemo ga pod istim
uvjetima kao dosad. Kante za otpad
sada prazne 'Lukomovci' svakog petka i sva domaćinstva su uključena u
odvoz – pojasnio je Milan Happ.
Općinu promijenili za Grad, a nisu i
župu. Većina na mise odlazi u crkvu
u Martijanec, kao i djeca na vjeronauk.
-Još se ne vidi razlika da smo dio
Grada, žitelji nisu baš upoznati s oni-
Kod ulaza u dom od nedavno je i rampa za invalide
me kaj nudi Ludbreg, a i s obvezama.
Treba malo vremena do to zaživi. U
Ludbregu bude posebno bolje mladim generacijama. Kad bi mogli i
cestu zamijeniti zbog ovak velikog
prometa na glavnoj cesti! Makar kaj
bi nam napravili zaobilaznicu – našalili su se na kraju domaćini.
No, ne šale kad kažu kako nema
rasvjete na raskrižju kod pružnog
prijelaza koji mještani svakodnevno
koriste pa je navečer to opasna prometna točka.
Prošireni teren za odbojku, tenis i mali nogomet
10
DOGAĐAJI
29. studenoga 2013.
Primjena
U Ludbregu otvorena uljara eko-proizvodnje
Hladnim prešanjem do najzdravijih ulja
Malo se zna o načinima proizvodnje ulja koja koristimo svakodnevno u ishrani. Razni postupci proizvodnje znače i različitu kvalitetu.
A Ludbreg je nedavno dobio mali
pogon za hladno prešanje čijim se
postupkom dobiju, što je stručno i
znanstveno dokazano, najkvalitetnija i najzdravija ulja. Agronom Neven Hrastić pokrenuo je posao kroz
tvrtku OPUS-N, a radi u Stepinčevoj
ulici, nasuprot svetišta. Tamo smo
nazočili demonstraciji proizvodnje
i degustirali ulje od suncokreta, uljane repice, lješnjaka i hladno prešano
bučino ulje.
-Ulja dijelimo na hladno i toplo
prešana, te rafinirana ulja. Rafinirana su najčešća u trgovinama i to
su industrijska ulja. Za toplo prešanje koriste se temperature iznad
50 stupnjeva. Vrućim prešanjem
povećava se prinos, a rafiniranjem
produžuje rok trajanja. No, ta su ulja
nekvalitetna. Kod hladnog prešanja
bez dodataka toplinske energije i do
maksimalno 50 °C iscijeđeno ulje
odmah se sprema u boce. Zato su
ta ulja intenzivnija po okusu, a što
je najvažnije ulje se dobiva izravno
iz biljke, dakle, nastaje potpuno prirodno, zdravo ulje – kaže Neven
Hrastić, vlasnik uljare.
Ulazak u poduzetničke vode nije
bio naprečac i bez analize.
-Istraživanja pokazuju da društvo
polako i sustavno mijenja način života, te više teži zdravoj prehrani. Raste
Potpora
ovakvim
projektima
Prezentaciji i degustaciji hladno
prešanih, ekoloških ulja bio je nazočan i gradonačelnik Dubravko Bilić:
–Ovakva investicija u doba krize
zaslužuje svaku pohvalu. Vjerujem
da ovaj pogon ima budućnost, a
nadam se da će se posao uspješno
širiti i da će biti prepoznata njegova vrijednost. Potrebno je jasno
uložiti mnogo rada i brige, koji su
najzaslužniji čimbenici uspjeha. Na
samom otvorenju puno smo mogli
čuti i o značaju hladno prešanog
ulja u zdravlju čovjeka što je također velika prednost postojanja ovog
malog pogona. Veseli me i činjenica
da je ovakav stroj rijetkost, tako da
ćemo po njemu i njegovim mogućnostima, a zahvaljujući velikoj želji i
volji vlasnika, biti prepoznati i izvan
granica našega grada – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
trend prirodne, ekološke poljoprivrede, razvoj zdravog načina života.
Pohađao sam radionice o ekološkoj
poljoprivredi koje vodi bivši boksač
Željko Mavrović i tamo sreo istomišljenika, danas suradnika Krunoslava
Sajka iz Varaždina budućeg doktora
znanosti u agronomiji. Proizvodnja
Hladno prešanje daje najzdravija ulja
Dubravko Bilić, Krunoslav Sajko i Neven Hrastić na otvaranju uljare
ove zdrave namirnice znači povratak prirodi – kaže Neven.
Stroj za hladno prešanje prilikom
prešanja sjemenki suncokreta pokazao je temperaturu od 31,4 stupnja.
-Stroj je njemačko-slovenske
proizvodnje, rijedak je i vrlo skup.
Postao sam i zastupnik tvrtke za Hrvatsku. Za litru suncokretovog ulja
treba 3 kg sjemenki, zatim 2,5-3 kg
oraha, 3-3,5 kg lješnjaka, 3-4 kg repice, 4 kg konoplje, 9 kg grožđanih koštica. Hladno prešamo konoplju, lan,
sezam, badem i druge biljke. Proizvođačima nudimo da kod nas sami
naprave ulje jer kod preše mogu vidjeti i odmah ukloniti sjemenke koje
nisu kvalitetno ubrane pri kombajniranju. Tako mogu ostaviti najkvalitetnije sjemenke za prešanje i dobiti
Za 1 litru repičinog ulja treba 3-4 kg repice
najkvalitetnije ulje. Pri prešanju uopće nema otpada jer od isprešanih sjemenki nastane sačma koja se koristi
za stočnu hranu – ističe Hrastić.
Primjena i proizvodnja hladno
prešanih ulja kod nas je u povojima.
-Hladno prešana ulja su budućnost. Mlađe generacije će se brzo
educirati, a zanimljivo je da su se ovakva ulja nekad davno koristila u kućanstvima. Plan je potaknuti sadnju
biljaka pogodnih za hladno prešana
ulja, inicirati suradnju s domaćim ljudima da postupno prijeđu na njihovu proizvodnju. Kratkoročno cilj je
otvoriti trgovinu s našim proizvodima, a pregovaramo s trgovačkim lancima, trgovinama zdrave prehrane,
proizvođačima ekološke kozmetike.
Dugoročno nam je cilj otvoriti veliku
Hladno prešana ulja kao namirnica koriste se većinom za
salate, a repičino ulje pogodno je
i za prženje. Zbog ‘čiste’ proizvodnje to su ulja visoke kvalitete i
zato vrlo ljekovita, a baza su i za
sve prirodne kozmetike.
-Svako jutro žlica hladno
prešanog bučinog ulja izvrsna
je protiv problema s prostatom,
preventiva od raka i naticanja
prostate. Biljna ulja njeguju i hrane kožu. Postoji tzv. uljna terapija mućkanjem koja se pokazala
učinkovitom protiv niza bolesti
i tegoba. Terapija se provodi natašte, uzme se u usta srednja
žlica ulja i zatim polako mućka
i ‘seli’ po usnoj šupljini 15 do 20
minuta. Tijekom mućkanja se uz
pomoć ulja kroz žlijezde isisavaju
štetne tvari iz organizma. Ulje u
ustima ne smije se progutati. Terapija uljem djeluje i preventivno
jer jača imunitet – kaže Hrastić.
Uljna terapija pomaže kod bolesti bubrega, jetre, srca, pluća,
bolesti krvi, crijevnih i želučanih
oboljenja, ženskih bolesti, nesanice, astme, artritisa, glavobolje,
kroničnog umora, zubobolje, zaustavlja krvarenje iz desni.
uljaru i udružiti se s proizvođačima
da zajedno izlazimo na tržišta – rekao nam je Neven Hrastić.
Uljara za hladno prešanje ima
kod nas tek 6-7 i to samo na području Zagreba, Hrvatskog zagorja, Međimurja, jedna u Koprivnici i sada
ova u Ludbregu.
Degustacija – ova ulja su namirnica i lijek
Tko jede buče, bolovi u želucu ga ne muče
Lijepa, ukusna, kuhana, pečena, u
juhi, rižotu, kao pire, pita ili nadjev, u
varivima. Mirisna bundeva je kraljica
jelovnika ujesen, a dobra je i u zimskim
danima. Uvijek očara finoćom i bojom.
Ima sočno meso, izrazite narančaste
boje. Okus zrele bundeve je slatkast.
Postoje mnoge vrste bundeva izvrsne
za pripremu. 'Turkinja'-idealna za pečenje, a njeno meso dobro je za varivo
ili krem juhu. 'Butternut' i ostale muškatne bundeve idealne su za pekmez,
marmeladu i džem, te krem-juhe, variva i kolače. 'Hokkaido' okusom podsjeća na kesten, ima aromatično slatko,
ukusno i zdravo meso, pa se od nje pripremaju makrobiotička jela.
Obična uljna bundeva uzgaja se najviše zbog koštica i hranjivog bučinog ulja.
Sušene koštice mogu se grickati ili dodavati salatama i kolačima. Meso uljnih bundeva često se kao ribano koristi za variva,
guste juhe, savijače i bučnice. Bundeva se
peče i u pećnici narezana na šnite, a može
biti juha, preljev, s jelima od povrća, desert. Izvrsno se slaže sa začinima kao što
su muškatni oraščić, kim, klinčić, papar i
đumbir. Iako puna hranjivih tvari, siromašna je kalorijama i lako probavljiva.
Zato ima mnoga ljekovita svojstva. Pire
od bundeve dobar je kao maska za lice,
u svega 10-ak min čisti kožu i sužava
bore. Bogata je vitaminima A i C, magnezijem, kalijem, cinkom te vlaknima.
Stara narodna poslovica kaže "tko
jede puno buče, bolovi u želucu ga nikada ne muče'.
Kolač od bundeve
Namirnice: 40 dag očišćene bundeve, prstohvat soli, 10 dag šećera, 1
prašak za pecivo, 1 vanilin šećer, 2 žlice kokosovog brašna, 25 dag glatkog
brašna, 1 jogurt, 1,5 dl mlijeka, sok od
jedne naranče, naribana korica naranče,
cimet po želji, malo naribanog đumbira,
po želji sjeckana čokolada oko 5-10 dag,
grožđice namočene u malo ruma, oko
10 dag sjeckanih badema ili lješnjaka,
malo sjeckanih bučinih sjemenki.
Priprema: Bundevu skuhajte u vodi
toliko da omekša, ocijedite suvišnu
vodu i izradite štapnim mikserom u pire.
Kad se ohladi dodajte jogurt, mlijeko i
sok od naranče te dobro promiješajte.
U drugoj posudi izmiješajte brašno,
šećer, prstohvat soli, prašak za pecivo,
kokos, naribanu koricu naranče, nasjeckanu čokoladu, badem ili lješnjak, malo
naribanog đumbira i cimet po želji. Dodajte mješavinu s bundevom i sve promiješajte da bi se svi sastojci sjedinili.
Smjesu pecite u zamašćenom i dobro
pobrašnjenom kalupu. Pećnicu prije zagrijte na 200 stupnjeva i pecite oko 30
minuta, zatim smanjite na 180 stupnjeva
i pecite još 20-ak minuta. Kolač ostavite u
kalupu da se hlađenjem stegne jer kad se
ispeče vrlo je mekan, pa ga treba ohladiti.
Po želji možete dodati i druge sastojke.
Pripremila: Željka Namesnik
TU OKO NAS
29. studenoga 2013.
Dani hrvatskog
kulinarstva u Umagu
Sredinom studenog stigle su u
Ludbreg krasne vijesti iz Umaga s
10. Dana hrvatskog kulinarstva na
kojima su sudjelovali najbolji kuhari, slastičari i učenici Hrvatske
– Ludbreg ima 'zlatne kuhare'. Vlasnici restorana Fantasy ponovo su
dokazali da su jedni od najboljih.
U ekipi su bili Grozdana i Bojan
Bohorč, te njihov učenik i praktikant Vanja Orban iz Ludbrega.
Osvojili su prvo mjesto u kategoriji
za najbolji restoranski meni. Naši
kuhari otkrili su nam 'zlatni meni'
koji je jako zahtjevan.
-Važno je bilo pogoditi temu, napraviti 12 identičnih tanjura za suce,
isto tako i za goste koji su kušali jela.
Ocjenjivao se izgled i okus. Suci su
pratili i iskoristivost namirnica, higijenu stola i osoblja. Meni bio je
slijed od više jela. Za predjelo smo
pripremili složenu salatu od ribe, a
ostala jela morali smo posluživati
Zlato za ludbreški Fantasy
svakih pola sata. Potom smo poslužili juhu od dinstanog poriluka
u kojoj je bilo i hrskavog špeka što
podsjeća na naše domaće recepte.
Glavno jelo bila je janjetina - janjeći medaljon punjen tartufatom, te
ražnjić od janjetine s paprikom i lukom na ružmarinovoj grančici. Naravno, janjetina je bila zadana tema,
a ostalo smo morali smisliti sami –
kažu nam Grozdana i Bojan Bohorč.
Uz to, pripremili su i 'bombončić' od
vučenog tijesta punjen mljevenom
janjetinom, prilog buču s kaduljom
i kalampajsani krumpir s raznim
umacima. Na kraju i desert, a poznato je kakav je Grozdana vrhunski
stručnjak za njihovu pripremu.
–Zadana tema bila je karamel.
Pripremili smo košaricu od karamela punjenu karameliziranim kruškama rezanim na kockice s dodatkom
malo vrhnja za šlag. Drugi desert
bile su ploškice od čokolade, daka-
Vanja Orban, Grozdana i Bojan Bohorč - zlatna ekipa
ko, uz karamel-kremu. U zadanom
vremenu od 4 sata trebalo je sve pripremiti i jednako servirati na 12 tanjura. Dakle, pripremalo se 12 operacija jela na devet tavica – pojasnila
Impuls za zdravlje
Hrvatski građani na tablici pretilih zauzimaju nimalo ugodno, visoko
5. mjesto u Europi. Manjak kretanja
i tjelesnih aktivnosti još je veći tijekom zime. Stoga smo posjetili ludbreški Fitness i fizio centar Impuls
na prvom katu gradske sportske
dvorane, da se uvjerimo u kojoj mjeri građani koriste usluge Centra radi
vlastitog zdravlja. Naime, u fitness
dijelu Centra možete dogovoriti
funkcionalni trening, cardio pilates
program, pojedinačni program ili
program u grupama, a u fizio odjelu
su masaža, kineziterapija, elektroterapija i medicinska gimnastika.
-Korisnicima nudimo mogućnost
besplatnog prvog treninga, a stalni
korisnici imaju svaku desetu masažu
besplatnu. Rade dva stručna fitness
trenera i viša fizioterapeutkinja. Trenutno je najpopularniji funkcionalni
trening 'Freemotion 45' koji se radi
uz glazbu, a sastoji se od zagrijavanja
10-15 minuta, glavnog dijela treninga
s kružnim radom po stanicama u kojemu se opterećuje cijelo tijelo prema
mogućnostima korisnika. Ovakav način treninga omogućava svakome da
se uključi u grupu u bilo kojem trenutku jer vježbu može odraditi smanjenim intenzitetom i u kraćem vremenu
od predviđenog. Završni dio treninga
je opuštanje, istezanje i hlađenje uz
opuštajuću glazbu – pojasnio je Damir Špikić, suvlasnik Impuls-a.
Svaki korisnik njihovih usluga
može na 'Tanita' uređaju izmjeriti 9
parametara sastava vlastitog tijela
počevši od tjelesne, mišićne i koštane mase, sve do izračuna metaboličke starosti. Mjerenja se rade jednom
mjesečno, a rezultati se upisuju u
komparativnu tablicu. Svima koji
vježbaju izmjerene su bolje vrijednosti nego prije vježbanja.
je Grozdana.
Vanja - budući kuhar
Kod Grozdane i Bojana uči mladi
Vanja Orban. Upija znanje i vještine
11
svojih šefova kuhinje. U Umagu je
imao prilike mnogo toga vidjeti, iskusiti i naučiti. Vanja pohađa 2. razred
Gospodarske škole u Varaždinu za zanimanje kuhar: -Odabrao sam Fantasy
za obavljanje prakse jer je poznat po
rezultatima, a želim što više naučiti od
njih. Ovo mi je bilo prvo natjecanje, a
jako koristi da steknem iskustva. Želja
mi je postati vrhunski kuhar, a svjestan
da će biti mnogo odricanja da bih uspio
u pozivu - kaže Vanja. Upravo se priprema za natjecanje učenika u Varaždinskim Toplicama. Uz njega će opet
biti Grozdana kao mentorica.
-Kad završim ovu srednju školu,
želio bih upisati kuharsku školu u Parizu - otkrio nam je Vanja svoj san.
Ima podršku roditelja koji su ponosni na njegove rezultate i prijatelja. Grozdana kaže da je naš mladi
kuhar marljiv, uporan i voli buduće
zanimanje, što je temelj za uspjeh.
Željka Namesnik
Kanarinac priredilo novu izložbu životinja
39 šampiona
Sve više građana dolazi u Impuls
Vesna Špikić, voditeljica centra
-Uz medicinsku masažu te cardio pilates, provodimo i medicinsku
rehabilitaciju. Ljudi ne moraju ostajati na bolovanju već poslije posla
mogu doći k nama na fizikalnu terapiju. Početni paket za 10 terapija
stoji 500 kuna, primjerice toliki su
samo putni troškovi do Varaždina,
Koprivnice ili Varaždinskih Toplica.
S rehabilitacijom osoba imamo jako
puno uspjeha što su nam potvrdili
vodeći liječnici specijalisti koji su
ljude uputili k nama – rekla je Vesna
Špikić, voditeljica Centra.
Cijene su vrlo primjerene, pa 'Free-
Vježbanje je najbolji lijek za zdravlje
motion 45' stoji 200 kuna za 9 dolazaka u 40 dana, cardio pilates je 160 kn
za 8 dolazaka u 35 dana, medicinska
masaža leđa od 30 minuta je 70 kn,
relax masaža s vulkanskim kamenjem
od 1 sata stoji 150 kn. Sve dodatne informacije i ostale cijene možete naći
na www.impuls-ludbreg.com ili www.
facebook.com/impuls.ludbreg.
U fitness dijelu Centra dogovara
se funkcionalni trening, cardio pilates program, pojedinačni program
ili program u grupama na tel. 099
422-3050. U fizio odjelu na tel. 099
422-3052 možete naručiti masažu,
kineziterapiju, elektroterapiju i medicinsku gimnastiku. Radno vrijeme
centra Impuls je od 15 do 21 sat, a
subotom od 11 do 14 sati. Stručnjaci kažu da je vježbanje jedini lijek
za kojeg nema zamjene, te da tijelu
treba dati 'impuls' jer ćete se bolje
osjećati, poboljšati izgled, steći samopouzdanje i sačuvati zdravlje.
Blagodati Centra koriste i sportaši, primjerice nogometaši Podravine i
naročito košarkaši Grafičara koji imaju
rezervirane kasno-večernje termine.
Dražen Vađunec
Trenerska ekipa Vugrinec, Špikić i Novosel
Mladi su redoviti posjetitelji izložbe malih životinja
Ludbreška Udruga uzgajivača
malih životinja Kanarinac priredila
je tradicionalnu izložbu malih životinja u prostoru lovačkog doma.
Tridesetak izlagača s područja sjeverozapadne Hrvatske mnogobrojnim
posjetiteljima predstavilo je najljepše primjerke iz svog uzgoja.
–Drago nam je što su nam se
pridružila djeca, osnovnoškolci su
pripremili likovnu izložbu na temu
malih životinja, pa smo i njih nagradili medaljama i peharima za trud
– rekao je Matija Vrbanić iz udruge
Kanarinac.
Izložba je rezultat kvalitetnog
rada članova udruge uzgajivača
malih životinja. Uključivanjem mlađih članova u organizaciju izložbe
nastoje ljubav prema malim životi-
njama prenijeti na nove naraštaje.
Izložba je bila otvorena dva dana.
-Zadovoljni smo posjetom. Posjetitelji su vidjeli razne vrste kunića, ptica i ukrasnu perad. Izložene
primjerke ocijenili su suci Hrvatskog saveza uzgajivača, a vlasnicima
najljepših primjeraka dodijeljene
su plakete i pehari. Titulu šampiona dobilo je 39 malih životinjica, a
ukupno je bilo izloženo 326 životinja. Najviše ocjene dobio je golub
francuski monden i u Ludbregu
dosad neviđena vrsta gušana – kaže
Vrbanić.
Čak i onima koji nisu vrsni znalci nije bilo teški otkriti primjerke s
titulom šampiona jer su životinje
svojim izgledom i držanjem jasno
dokazivale zašto nose taj naziv.
Primjerci golubova dobili su najbolje ocjene stručnjaka
12
K U LT U R A
29. studenoga 2013.
Večer poezije u povodu Dana hrvatskih knjižnica
Stihovi Ružice Cindori
Brojni poklonici stihova sredinom studenoga okupili su se u ludbreškom dvorcu Batthyany na prigodnom programu, večeri poezije
pod nazivom 'Malo čudo vedrine'
u sklopu obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica. Organizator progra-
Božićni otoci
(Ružica Cindori)
Zašto ne odemo
na božićne otoke,
pobjegnemo
od tmine i hladnoće,
podmitimo sunce
da nam stalno prijeti
zlatnim ugrizom?
Ljubavi
nacrtaj za mene
te otoke
zasij ih u moru
širokom, plavičastom
gestom,
neka proklijaju
kao srce u olovci,
kao zelenilo
u šarenicama
svete Lucije.
ma Gradska knjižnica i čitaonica
'Mladen Kerstner' pozvala je u goste
našu Ludbrežanku koja živi i radi u
Zagrebu, poznatu pjesnikinju Ružicu Cindori. Njezine stihove kazivali su Zdenka Moslavac, Snježana
Hranić, Ksenija Mihin i Aleksandar
Horvat. Posebno osjećajno i sama je
autorica prenijela publici nekoliko
pjesama. Pjesme su odabrane iz desetak zbirki pjesama koje je autorica
objavila.
-Lijepo je predstaviti se svojoj
publici u rodnoj sredini. Ovo je prekrasna večer među meni dragim
ljudima. Živim u Zagrebu, ali sam
u srcu ostala Ludbrežanka i uvijek
se rado vraćam u rodni kraj - kazala
nam je Ružica.
Izuzetno ugodnom umjetničkom
druženju dodatni doprinos dao je
i Darko Rušec, glazbenik i poznati
profesor glazbene škole u Varaždinu,
te je program bio protkan njegovim
krasnim glazbenim odabirom songova koje je izveo na akustičnoj gitari.
Ružica Cindori rođena je u Ludbregu 1961. Na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je
komparativnu književnost i filozofiju,
a potom je pohađala poslijediplomski
studij informacijskih znanosti, smjer
bibliotekarstvo. Dugo je radila kao
knjižničarka, a sada je tajnica Društva hrvatskih književnika. Pjesme,
članke i oglede objavljuje u zbornici-
Ludbreška pjesnikinja Ružica Cindori, pratnja na gitari prof. Darko Rušec
Priredili su lijepu večer poezije
ma i periodici, te na Hrvatskom radiju. Objavila je desetak zbirki pjesama,
a za mnoge od njih je i nagrađivana.
Dobitnica je 'Nagrade Dobriša Ce-
Stihove su čitali Zdenka Moslavac, Snježana
Hranić, Ksenija Mihin i Aco Horvat
Izražajno čitanje i igrokazi
Što je izražajno čitanje
mogli smo se uvjeriti ovih
dana na programu kojeg je
priredila Gradska knjižnica i
čitaonica Mladen Kerstner. Po
prvi je puta u Ludbregu organizirano natjecanje učenika
u izražajnom čitanju i to pod
prigodnim nazivom 'Čitajmo
Hlapića'. Time je i na ovaj način obilježen 100. rođendan
knjige 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića naše velike književnice Ivane Brlić Mažuranić. U
natjecanju su učenici naglas
čitali ulomke iz knjige.
-Potičemo da knjigu i
čitanje knjiga približimo
najmlađim
generacijama.
Natjecanje je najprije prove-
deno po osnovnim školama
našeg kraja gdje je odabrano
po troje najboljih. Tako je na
ovom završnom natjecanju
sudjelovalo 12 učenika - rekla
je Edita Kutnjak –Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice.
Osim izražajnog čitanja,
izveden je i mali dramski program. Škola iz Velikog Bukovca
izvela je igrokaze 'Harry Potter
u našoj školi' i 'Za vrijeme odmora'. Učenici martijanečke
škole odigrali su igrokaze 'Djed
i repa' i 'Što radiš danas poslijepodne', škola Sveti Đurđ 'Izvještaj s maturalca', a ludbreška
škola predstavu 'Žufka čuča'.
Nastupila je i dramska skupina
Gradske knjižnica s predsta-
Natjecalo se 12 učenika iz škola naše okolice
KUD Anka Ošpuh u
Varaždinskim Toplicama
Kajkavijada je dječja manifestacija
koju u Varaždinskim Toplicama svake
godine organizira lokalno društvo
'Naša djeca' s ciljem njegovanja i promicanja kajkavskog govora i kulturne
baštine. I ovog studenog sudjelovalo
je gotovo 800 djece iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, a među njima djeca
srednje folklorne grupe KUD-a 'Anka
Ošpuh'. Mali izvođači su se predstavili
sarić' za zbirku pjesama 'Grad, šuma,
otok' za 2006. godinu, a 2010. godine nagrađena je nagradom 'Srebrno
leteće pero' za cjelokupno pjesničko
stvaralaštvo i doprinos razumijevanju među Slavenima. Djela su joj prevedena na više jezika.
-Nekoliko puta godišnje posjećujem rodni grad i nekako imam
osjećaj da je lijepo živjeti u Ludbregu. Upravo to mi dokazuje i ova
večer i ovi prekrasni ljudi koji su
došli. Uvijek se lijepo vratiti, međutim, posao mene i mog supruga
veže za Zagreb – poručila je Ružica.
Iz zbirke pjesama 'Stakleni zagrljaj'
Ružice Cindori, iz izbora Ane Horvat donosimo vam stihove ludbreške
pjesnikinje.
Pripremila: Željka Namesnik
Poklon djeci kazališna predstava
Čitači su dobili zadaću pročitati odlomak iz ‘Hlapića’
vom 'Prvi april'.
Gradska knjižnica proglasila je najbolje čitače izražajnog čitanja. Prva je bila
Melani Detelj iz OŠ Veliki
Bukovec, drugi Luka Kefelja
iz OŠ Martijanec i treća Vik-
torija Pancer iz bukovečke
škole. Nagrađeni su i najbolji čitači školskih i gradske
knjižnice, a dobili su vrijedne
knjige, majice, te su besplatno
učlanjeni u ludbrešku Gradsku knjižnicu i čitaonicu.
Nagrađeni učenici u izražajnom čitanju
U povodu Međunarodnog
dana djece Grad Ludbreg
darivao je svoje najmlađe
građane lijepom kazališnom
predstavom. Članovi HNK Varaždin izveli su predstavu za
djecu ‘Čarobnica Berta, Maks
i mala princeza’ inspiriranu
poznatom slikovnicom ‘Vještica’. Za veliku kino-dvoranu
trebale su i pomoćne stolice
jer su mališani u pratnji roditelja, djedova, baka, dupkom
napunili gledalište, te su zajedno uživali u 45-minutnoj
kazališnoj čaroliji. Prije početka predstave male gledatelje
i njihovu pratnju pozdravila je
Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika koja je mališanima obećala nove predstave
za koje očito postoji veliki
interes malih i velikih Ludbrežana. Međunarodni dan djece, 20. studenoga, obilježava
se u svijetu od 1989. godine
na temelju deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta za bolje razumijevanje i
dobrobit djece.
Mališani su u pratnji odraslih napunili veliku dvoranu
Zapažen nastup na Kajkavijadi
narodnim plesovima, pjesmama, recitacijama i scenskim prikazima.
Voditeljice Maša Horvat i Valentina
Bobetić uvježbale su s djecom koreografiju prigorsko-zagorskih plesova
poput Ajnzerice, Ženil se sirotek, Sadila sem rogozek i Pod mostec. Prije nastupa folkloraši su posjetili arheološko
nalazište rimskih termi i tamošnji zavičajni muzej u kojem su čuli zanimljive
priče o starim Rimljanima. Okušali su
se i u rimskim dječjim igrama poput
borbe mačevima, potezanju užeta i
ubacivanju špekula u ćupove. Folkloraši su bili oduševljeni.
-Bilo je odlično, lijepo smo se zabavili, a zanimljive su bile rimske igre
koje sam isprobao. Super je bilo na kupanju u bazenima, to nas je malo umorilo, ali nastup smo izveli bez greške.
Volim folklor i htio bih da nam se pridruže drugi dečki - rekao je Dominik iz
Globočeca, jedan od folkloraša.
Zadovoljne su bile i voditeljice
Maša i Valentina.
-Djeca vole ovakva gostovanja,
posebno kada se dan iskoristi i u
edukativnu, zabavnu i plesnu svrhu.
Druženje u KUD-u je nešto posebno,
pa koristim priliku i pozvala bih djecu
da se učlane u naše folklorne sekcije.
Već smo počeli s pripremama za naš
tradicionalni Božićno-novogodišnji
koncert, nadam se da će kino-dvorana
opet biti ispunjena - pozvala je Valentina. Pojavila se ideja da Kajkavijadu
narednih godina ugoste i drugi gradovi, pa bi i stariji Ludbrežani uskoro
mogli uživati u ovoj prekrasnoj manifestaciji.
29. studenoga 2013.
K U LT U R A
Dani Mladena Kerstnera - Festival kajkavske komedije
U tri večeri 16 predstava!
Kraj studenoga u Ludbregu je
već po tradiciji rezerviran za manifestaciju Dani Mladena Kerstnera – Festival kajkavske komedije.
Tako već osmu godinu, sada od 28.
do 30. studenoga. Doduše, počelo
je 1998. godine kada se prigodnim programom obilježila tada 70.
obljetnica rođenja majstora kajkavske komedije Mladena Kerstnera,
ludbreškog i hrvatskog književnika,
scenarista i promicatelja kajkavske
književne riječi koji je trajno zadužio Ludbreg.
Tako je počela manifestacija s
ciljem promocije kajkavskog humora, te popularizacije djela našeg
Mladena Kerstnera, književnika i
komediografa, da njegovo ime i djelo budu pravednije vrednovani.
–U sadašnjem obliku festival se
održava od 2006. godine. U početku nije bio lako, te prve godine imali smo tri dramske družine. Zadnjih
godina imamo veliki interes, primjerice, sada sudjeluje čak 16 grupa,
od čega pet dječjih. Jedini je uvjet
da predstave budu na kajkavskom
narječju, pa ugošćujemo i dramske
amatere šireg područja. Eto, od prve
godine festivala surađujemo s kolegama iz Preloga. Festival nije natjecateljskog karaktera, jer osnovni cilj
nam je promocija kajkavštine i Kerstnera kao komediografa iza kojeg
je ostao bogat opus, dobrim dijelom još nije objavljen. Naše napore
prepoznalo je Ministarstvo kulture
uz čiju se potporu festival realizira
već više godina – kaže pokretač
manifestacije mr. Branko Dijanošić,
Fiskalizacija - Društvo žena Reka
Žufka čuča - igrokaz dramske družine OŠ Ludbreg
ravnatelj Pučkog učilišta ‘Dragutin
Novak’ koje je organizator festivala.
U povodu održavanja novog festivala bila je i konferencija za novinare na kojoj su ovu jedinstvenu manifestaciju medijima predstavili mr.
Branko Dijanošić, te gradonačelnik
Dubravko Bilić koji je i osobno dao
doprinos popularizaciji Kerstnerova opusa obradom i objavom njegovih djela kao nekadašnji ravnatelj
Gradske knjižnice: -Festival nastoji
proširiti pojam kajkavske komedije
i kajkavske komediografije koji u
ovim krajevima živi od 18. stoljeća
i autentičan je za ovaj kraj. Predstave se oslanjaju na bogatu tradiciju
kajkavske komedije. Nažalost, danas nijedno kazalište na repertoaru
nema Kerstnerova djela iako su bila
izuzetno popularna 80-ih godina.
Grad mora napraviti da njegovo
djelo, Kerstnerovi koraci u kajkavskoj književnosti i komediografiji
ostanu živjeti. Ovo što radi Učilište
godinama jedan je od načina popularizacije kajkavske komedije, kajkavskoga poimanja komediografije.
Želja je da manifestacija postane jedan od stupova jesenskoga kulturnoga programa Ludbrega – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Zašto mnogi stručnjaci smatraju
da su Mejaši i Gruntovčani antologijska djela? Zašto za predstave na
ludbreškog pozornici običnih kazališnih amatera vlada tako veliki
interes publike? Jer je Kerstner na
komičan način znao prikazati svakodnevni život u maloj sredini Po-
13
Raspored predstava
Petak, 29. studenoga od 18 sati – ulaz slobodan:
Čehara(21 min)– učenici OŠ V. Bukovec
Harry Potter v naši školi (5 min)- 5. razredi OŠ V. Bukovec
Za vreme odmora (5 min) - OŠ V. Bukovec
Biznis s trstinom (20 min)- Sigečko srce, Sigetec
Dedek z onoga sveta (45 min)- GD Opojski zvon, Rasinja
Naš dines - Dramska skupina KUD-a Općine Cestica
Subota, 30. studenoga od 18 sati ulaz slobodan:
Nesretne ljubavi (20 min) – LUN-MLA Lunjkovec
Pred Novo leto (20 min) - Priločka amaterska scena Prelog
Negda mlekara, denes pekara (30 min) – 'Veliko srce' Sv. Đurđ
Čist račun, duga ljubav (20 min) – GD Komedijaši, Stažnjevec
Poštene žene (45 min) - Glumačka družina Trio V
Prve večeri 28. studenoga gledali smo: Trio V, družinu ludbreške
Gradske knjižnice s predstavom 'Prvi april', zatim dramsku družinu OŠ
Ludbreg i njihovu 'Žufku čuču', KUD Lepoglavski pušlek s predstavom
'Život udovica', potom je 'Dioničarku' izvela Dramska grupa Udruge
žena 'Preslica' iz Sračnica, a prvu večer zaključilo je Društvo žena Reka s
predstavom 'Fiskalizacija'.
I. Havaić, voditeljica programa i pokretač festivala mr. B. Dijanošić
dravine u kojoj često kao dio života
vladaju zavrzlame i intrige, spletke i
podmetanja. Priče ispričane u Gruntovcu i danas su aktualne.
Dioničarka - dramska grupa udruge žena iz Sračinca Život udovica - KUD Lepoglavski pušlek
Pričam ti priču na engleskom!
Već nekoliko godina mališani
rado dolaze na Dječji odjel Gradske
knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' gdje gotovo svake srijede uživo slučaju čitanje zanimljivih priča
uoči odlaska na počinak, Priča za
laku noć. Uživaju mališani, a zadovoljni su i roditelji. Uz glazbu i svjetlost svijeća jednostavno zaborave
na sve probleme i odlepršaju u novu
pustolovinu koju daruje knjiga.
Kako bi i ovaj program unaprijedili, započelo je i čitanje priča na
engleskom jeziku. Naime, u Knjižnici djeluje i pričaonica na engleskom
u kojoj mali korisnici Knjižnice uče
osnove uz poznati engleski običaj
- čaj s mlijekom. Da bi im što bolje
'ušao u uho' sada mogu čuti novu
priču na engleskom. Led je probijen
pričom „The ugly duckling“ odnosno
'Ružno pače'. Priču na engleskom
pročitala je Katerina Zagorc, vanjska suradnica Knjižnice koja vodi i
pričaonicu na tom jeziku. Program
je okupio 30-ak mališana željnih novih znanja. –Djeca istražuju svijet u
Priču je čitala Katerina Zagorc
kojem žive i željno iščekuju naučiti
nešto novo, osobito ako im se to prikaže na zanimljiv način, a pokazalo
se da djeca uživaju u slušanju priča.
Svaku priču prate ilustracije koje
pomažu u razumijevanju sadržaja –
rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice.
Cilj priča na engleskom jeziku je
pružiti djeci predškolske i školske
dobi da u poticajnom okruženju
usvoje osnove stranog jezik kroz
zanimljive, poznate ili nepoznate
bajke i priče. A naravno, novinari
uvijek imaju puno pitanja. Tako
smo i mališane koji su poslušali
priču za laku noć na engleskom
jeziku upitali kako im se svidjela
priča. Kad bismo odgovore zaokružili dobili bismo sljedeće:
Nice! Da, lijepa im je bila priča.
–Sviđala mi se priča za laku noć na
engleskom jeziku. Ne učim engleski
dugo pa su puno pomogle i slikice
koje smo mogli gledati. Doći ću i na
iduću priču! – rekao nam je šestogodišnji Patrick Novak.
Priče će se čitati jedanput mjesečno, a sljedeći susret zakazan je
za 6. prosinca. Djeco, nova pustolovina spremno vas čeka i čarolije
neće izostati. Ipak je to dan svetog
Nikole!
Slušanje priče na engleskom
Priče za laku noć u prosincu
Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’
čitat će se sljedeće priče za laku noć:
4. prosinca - Dunja Flegar: Tri patuljka i čarobno pero
11. prosinca - Mirjana Gložinić: Mirjana Gložinić
18. prosinca - Chris van Allsburg: Polarni ekspres
Priče se čitaju svake srijede u 19 sati.
U petak, 6. prosinca u 19 sati čita se priča na engleskom jeziku ‘Little Red Riding Hood’ (Crvenkapica).
14
SP O R T
29. studenoga 2013.
Kraj sezone županijskoj ligi ŽNS-a
Jesen Zadrugara, Plitvica
vrlo dobra
Poklonici nogometa našeg kraja
s puno zadovoljstva mogu se osvrnuti na kraj jesenskog dijela sezone.
Grad Ludbreg ima tri predstavnika
u Prvoj ligi ŽNS-a koji su, manje ili
više, imali važnu ulogu. Zadrugar
drugi, Plitvica sedma, Sloga deveta.
Zadrugar
Ovo je bila jesen Zadrugara iz
Hrastovskoga, završili su s istim
brojem bodova kao i jesenski prvak
iz Gojanca. Obnovljen sastav ulazi
u najuži krug kandidata za prvaka
elitnog razreda županijskog nogometa. S novim igračima momčad
je dobila novi profil. Mladi domaći
dečki Ivan Štefanek i Struški školu
su prošli u većim klubovima, došao
je vrsni napadač Peharda, pa Valjak,
te Boris Kosir, dugogodišnji kapetan
Podravine, kao neprocjenjivo pojačanje. Zadrugar sada krasi i kreativnost u igri što je, po našem sudu,
nedostajalo prethodnih sezona. Sve
to je odlično posložio trener Željko
Vađunec, pun znanja i dugog iskustva višeg ranga koje pretače ‘zadrugarima’.
-Jasno da sam zadovoljan, nitko
Zadrugar - gore: Marković, Novak, Pačko, Balažinec, Šegović, trener Vađunec, Peharda, Struški, Kosir, Dar. Kolak, Hrženjak, Jovanović. Dolje: Piljak, Dan. Kolak, Sabol, Valjak, I.Štefanek, M. Kolak,
Katalenić, D. Štefanek. Markulinčić
Zadrugarovi aduti Marković, Katalenić i Ivan Štefanek
to nije očekivao, ni u klubu, ni suparnici. Zadrugar nikad nije osvojio
toliko bodova u jednoj polusezoni.
Dosta je novih igrača, imali smo
samo mjesec dana da se posložimo,
a morali smo mijenjati koncepciju i stil igre. Rano smo ušli u borbu
za vrh, ali nismo popustili pritisku.
Dečke moram pohvaliti, vrijedni su,
ozbiljni, mlađi poštuju starije i vlada
nogometna kultura i klima na kakvu
ćete rijetko gdje naići. Znam to iz
osobnog iskustva. Klub želi u 4. ligu
jer troškovi nisu neka razlika u odno-
Plitvica - gore: K. Horvat (preds.),Gašparić, Ivančić, Bendelja, Cmrečnjak,
Grabarić, L. Horvat, Kosec, trener Sudec. Dolje: Mikac, D. Horvat, Skupnjak, Hanžek, Matijašec, I. Međimurec, Slunjski, D. Međimurec. Nedostaju: N. Međimurec, Sabolić, Gačar, Kiš, Štabi, Perec, Crnković, Margić.
su na sada, a značilo bi to napredak
igrača, kluba, a mislim i ludbreškog
nogometa u cjelini. Naravno, ozbiljno ulazimo u borbu za prvaka. Dečki imaju kvalitetu, ozbiljni su, puni
motiva, a i ovi rezultati nas na to obvezuju. Mislim da imamo izgleda jer
Gojancu u proljeće dolazi kup i bit
će time okupirani, a mi rasterećeni.
Kad svi ozlijeđeni ozdrave, a neki
već jesu, imamo kadar za tu borbu
– kaže Željko Vađunec, trener Zadrugara.
Plitvica
U Selniku moraju biti zadovoljni
kako je njihova Plitvica odradila prvi
dio sezone po dolasku u županijski
elitni rang. Neki su je očekivali kao
kantu za napucavanje, ali jesen je
završila u gornjem dijelu, kako je i
najavljivao trener.
-Sedmim mjestom i 22 boda svi
su zadovoljni, od predsjednika i
uprave, do igrača i mene kao trenera.
No, malo žalimo jer smo odlično počeli i tako dobro dugo stajali, pa smo
se ponadali da možemo i više. Malo
neiskustvo igrača, malo suci, koštali
su nas više bodova. I naše greške jer
smo znali protivniku darovati golove
Sloga
Za Slogu iz Slokovca jesen je bila
U Walesu o ženskom nogometu
Ženski nogomet napreduje iz
dana u dan širom svijeta. I kod
nas u Hrvatskoj učinjeni su pomaci zadnjih godina. Poznato je
da i mi u Ludbregu imamo Ženski
nogometni klub Podravina 02',
a on ne može bez Tamare Čanaki. Atraktivna Ludbrežanka već
godinama je u nogometu što kao
igračica, što kao trenerica i predsjednica kluba. I uvijek želi više i
bolje, pa je nedavno boravila na
trenerskom seminaru u Walesu.
-Bilo je to od 9. do 13. studenog, domaćin je bio Cardiff, glavni velški grad. Bio je to seminar
za nogometne trenere i trenerice u ženskom nogometu. Otišla
sam na dalek put nakon razgovora s Marijom Margaretom
Damjanović, direktoricom ženske reprezentacije Hrvatske. Sigurno je da svaki oblik edukacije
donosi napredak – kaže Tamara.
Na seminar su bili pozvani stručnjaci iz Hrvatske i
malo neobično - San Marina.
-Ukupno nas je bilo 11 iz Hrvatske. Zanimljiva je situacija u San
Marinu. Ta državica za nogomet
ima novce i terene, a nema ljude,
kadrove. Kod nas je problem
samo u novcu. Stručnjaka imamo sve više, pa vjerujem da će to
podići ženski nogomet na višu
Tamara pred stadionom engleskog Premier ligaša Cardiff City
Tamara (druga s desna) s djevojkama na terenu
razinu. Na dobrom smo putu.
Predavanja su bila cijeli dan, a
posebna pažnja bila je usmje-
rena na kondicijsku pripremu
nogometašica. Tu sam zaista
naučila mnoge stvari od finskog
prosječna. Bilo je određenih problema, težak domaći raspored, ali
ipak….. Trener Mario Piškor sigurno bi imao manje problema da ima
širi kadar:
-Nisam zadovoljan s 19 bodova jer moj plan je bio 25 bodova.
Oslonili smo se isključivo na domaće igrače, a nemamo širinu.
Ostali smo na jednoj špici, dečku
od 18 godina! Prebegović je zbog
ozljede propustio pola sezone, a
u proljeće je bio naš ponajbolji
igrač. Trećinu utakmica propustio
je i Gerić, a njih dvojca su
među nositeljima. Više
su igrali mlađi, jedni
počeli drugi se ustalili.
Četvrta liga? Nismo još
o tome govorili. Bodovno nismo daleko. Ako
se želi treba prekrižiti
neprospavane noći,
biti odgovorniji i s
više discipline jer
inače nema smisla – kaže Mario
Piškor,
trener
Sloge.
S
nestrpljenjem očekujemo
proljetni dio prŽeljko Vađunec,
venstva.
i bodove. Po mojoj procjeni mogli
smo imati 26 bodova. A Sabolić je
igrao samo tri utakmice zbog ozljede, puno je izostao Lino Horvat,
Slunjski skoro da nije ni igrao, Nikola Međimurec još će se oporavljati.
Nismo mogli početi dvije utakmice
zaredom u istom sastavu!! U klubu
kažu da treba zapeti za 4. ligu ako
se ukaže prigoda jer ne košta više od
ove lige, a igrači će dati maksimum u
želji napredovanja što će im koristiti
u sazrijevanju kao igračima, a dobro je i za nogomet u našoj sredini.
Bodovno stojimo dobro i raspored
u proljeće ide nam na ruku. Siguran sam da ćemo
od 7 domaćih
utakmica dobiti barem šest, a
možda i sve. Kao
gosti bit ćemo
mudriji, malo
iskusniji. To je
realno, samo da
ne bude novih
ozljeda - kaže Slobodan Sudec, trener
momčadi iz Selnika.
predavača Jarna Matikainena –
kazala nam je Tamara
Osim predavanja bilo je i
ponešto slobodnog vremena da
se upozna otočki, točnije velški
način života, nešto vidi, kuša.
–Kakva je hrana? Čudna i nevjerojatna. Kao da sam bila u
Mađarskoj. Sve vuče na slatko.
Prvi dan je bilo nekaj slično kak
naš 'prezvuršt', ali punjen marelicama?! Otočani stvarno imaju
čudan ukus. Ali, kak ljudi su
sasvim OK. Iako se malo teško
sporazumijevati i komunicirati
s njima jer govore čudan neki
engleski - prenosi nam Tamara
svoje velške dojmove.
I za kraj nezaobilazno pitanje
o ženskom ludbreškom nogometu?
-Prvenstvo 2. Hrvatske nogometne lige za žene završili smo
u donjoj polovici. Nadam se da
ćemo se dići na ljestvici u drugom dijelu sezone. Vjerujem i da
ćemo uspjeti naći još djevojčica
zainteresiranih za nogomet. Tijekom zimske pauze igrat ćemo
županijsko prvenstvo u futsalu –
kaže Tamara.
Tamarin boravak u dalekom Walesu bila je nova promocija Ludbrega izvan hrvatskih granica.
pogled prema vrhu
Hrvački spektakl
21. prosinca
Ludbreški hrvači
kreću u svoju prvu
veliku akciju nakon
osnivanja kluba. U
subotu 21. prosinca u
našoj dvorani organizira se veliko hrvačko
nadmetanje. Bit će to
susret između najbolje hrvatske ekipe,
Vindije iz Varaždina,
državnog prvaka, te
Proletera iz Zrenjanina, najboljeg kluba
Srbije. Bit će to prava
promocija sporta koji
je u Ludbregu uzeo
veliki zamah i okuplja veliki broj dječaka i djevojčica. Ludbrežani su nedavno
i službeno primljeni
u hrvačku sportsku
obitelj i naš klub od
ovog sportskog događaja očekuju puno
u cilju popularizacije hrvanja u gradu.
Tako se očekuje odaziv velikog broja gledatelja, dolazak visokih gostiju, daljnja
popularizacija ovog
sjajnog borilačkog
sporta. Uz sve to u
sklopu spektakla održat će se i promocija
prigodnog
tiskovnog izdanja vezanog
uz skoro stoljetnu
tradiciju hrvanja u
našem gradu. Autor
je potpisnik ovih redova. Program treće
subote posljednjeg
mjeseca u godini počinje u 14 sati borbama mladih naraštaja
ludbreškog kluba u
kojima će se pokazati kako su napredovali od ponovnog
okupljanja.
Nakon
toga bit će promocija knjige u kojoj se na
romantični način prikazuje dična povijest
ludbreškog hrvanja.
Na kraju za sve hrvatske i sportske sladokusce - veliki meč
najboljih hrvatskih
i srpskih hrvača. Svi
ste pozvani. (nj)
29. studenoga 2013.
KK Grafičar osvojio
regionalni kup
Košarkaši Grafičara nezaustavljivo
kroče scenom u širem okružju. Ludbrežani ne znaju za poraz i prvenstveni su lideri, a pratitelji koje predvodi
KK Podravac čini nam se da uzalud
čekaju na posrtaj ludbreškog orkestra. Takva koncentracija kvalitete u
KK Grafičar dugo nije viđena, a ekipa
zajedno diše sa svojim brojnim navijačima. U Hrvatskom kupu ostvarene
su pobjede nad Međimurjem, u finalu
regionalnog kupa nad Podravcem, a
na koncu i u finalu sektora Sjever–
Istok nad jakim KK Požega. Superiorno i na radost Ludbrega.
Pitanje koje se nameće 'pa dokle
dečki?' postavili smo i prvom klupskom operativcu Siniši Beseru:
-Zaista sam i ja sam oduševljen
dečkima. Ponosan sam što živimo
svoj san. U prvenstvu smo neokr-
NS Ludbreg
Nezaustavljivi košarkaši
Pehar u rukama Luke Siladića
znuti, u kupu smo već došli daleko.
No, ne i predaleko jer vjerujem da se
možemo nositi i s Goricom u kupu.
Našu kvalitetu i odnos trebamo po-
Zasluženo slavlje nakon pobjede nad gostima iz Virja
tvrđivati. Pogotovo zbog sjajnih navijača koji nas prate na utakmicama,
Netko je umiješao prste
Zaista je nesvakidašnje završio
jesenski dio prvenstva Prve lige NS
Ludbreg – neodigranim derbijem u
Sigecu koji je mogao odlučiti o prvaku.
No, susret domaće Mladosti i Gore
nije odigran jer gosti iz Globočeca
nisu imali iskaznice igrača, pa delegat
nije mogao dozvoliti odigravanje utakmice. Ljuti i jadni bili su kako u Gori
tako i u Mladosti. Evo zašto.
-Zaista ne znamo što se dogodilo. Netko je očito otuđio iskaznice iz
klupskih prostorija. Nismo ih mogli
izgubiti jer smo kolo prije toga igrali kod kuće i iskaznice su bile tamo.
Kao da nekome nije odgovaralo što je
Gora došla u prigodu ostvariti takav
pothvat. Bili smo spremni za derbi i
kompletni bez izostanaka i dali bi sve
od sebe da budemo dio pravog sportskog događaja, nadali smo se da možemo do naslova. No, očito je netko
umiješao prste. Nestanak iskaznica
prijavili smo policiji – jadao se Vedran Zlatar, predsjednik Gore koji je
odmah bio svjestan situacije i najavio
kako će klub poštivati odluku nogometnih organa bez obzira kakva bila.
U Sigecu su također bili nezadovoljni:
-Kaj da ti velim? Svi susedi igrali
su jučer, nakon toliko kiše osvanul je
krasan sunčan dan, pa se skupilo oko
200 ljudi, kaj već dugo ne pamtimo.
Bez obzira na rezultat koji bi bio, mi
smo financijski gubitnici jer ovo je
bila prigoda da dobro zaradimo. Srdit
sam – jadao se Nikola Brlek, popularni Nidžo, predsjednik Mladosti.
Ovako su 'mladostaši' među sobom odigrali sat vremena na pola
igrališta, 'goraši' su otišli, a mi smo
ostali prikraćeni za fotografije s derbija. Da je Gora dobila Mladost bila
bi jesenski prvak. Ovako su u Sigecu
čekali rezultat dvoboja Karlovca i
Podravca iz Sesveta koji je imao bodovnu prednost prije zadnjeg kola.
I Sesvečani su na kraju lokalnog
derbija na grbavici Karlovca poraz
Mladost(S), gore: Ant. Havaić, Stanko, Pokos, Dej. Kovač, Međimorec, Tržec, Dar. Kovač, Dav. Kovač i N. Brlek (predsjednik) Donji red: V. Kovač,
Herenčić, Gašparić, Sabol, I.Brlek, Andr. Havaić, Tkalec i Kirić. Nedostaju:
Dalibor i Goran Gizdavec, Martinković, Mišić, Makar
Podravac, gore: Vađon,St. Međimorec, Turek, Markulinčić, Horvat, Sakač, Novak, Vađon, Valjak, K. Vađunec, D. Sabol (predsjednik) Dolje:
S. Vađunec, N. Gložinić, Oršulić, G. Gložinić, M. Vađunec, Nemec, Bačani, Si. Međimorec
Podravac odličan u završnici
-Izgubili smo samo jednu utakmicu, onu protiv Razvitka u 5.
kolu. Nakon toga do kraja sezone
ostali smo neporaženi, dakle, čak
osam kola. Redovito smo trenirali, težili igri bez kartona i postigli
najviše golova, 41. Naš plan prije
pretvorili u pobjedu i uzeli vrh. Jest
da jesenski naslov ne znači puno, ali
priznat ćete - lijepo zvuči i njime se
prvak može dičiti barem do proljeća.
Tada aktere očekuje borba za prvaka
u kojoj su osim, Podravca i sigečke Mladosti, Gore još i Razvitak iz
početka bio je zauzeti jedno od
prva tri mjesta. Povratkom Siniše
Vađunca iz Podravine, sredinom
sezone, dobili smo sigurnost u sredini terena i mislim da smo zasluženo zasjeli na prvo mjesto – rekao
je Stanko Međimorec iz Podravca.
a na domaćim stvore atmosferu za
kakvom vape i na prvoligaškim par-
SP O R T
15
ketima, vjerujte. Pohvale idu i treneru Cesaru koji se potpuno posvetio
poslu – kaže Siniša Beser.
Naravno da te sjajne izvedbe upijaju i mladi košarkaši.
-Raduje nas sve veći broj mladih
zainteresiranih za bavljenje košarkom. U mlađim naraštajima postižemo također odlične rezultate, zaista
naši treneri Tomica Horvat, Danijel
Papp i Vilim Poljak kvalitetno rade
s klincima. To je ono zbog čega se
kotrlja ove prekrasna ludbreška košarkaška lavina – slikovito će Siniša.
I za kraj, evo i ovo. U A-2 ligi istok za
naslov se bore Vukovar i Borovo, u
središtu Dubrava i Gorica, na zapadu
Druge lige odskaču Škrljevo i Stoja,
a na jugu dominira KK Kaštel. Tek
tako, onako usput ističemo….
Neven Jerbić , Snimio: D. Vađunec
Podravina okončala jesen
Rezultatski uspješna sezona
Ludbreška Podravina bila je na
visokoj razini u završenoj jesenskoj
sezoni. Dolazak Zorana Kastela na
kormilo prvog trenera 'plavih bluza'
dodatno je homogeniziralo redove. U
30-ak utakmica Ludbrežani su pokazali konstantu kvalitete, nije bilo previše oscilacija što je 'krasilo' momčad
proteklih godina. U 3. HNL sjever
ostvareno je 3. mjesto. Na početku
smo prognozirali da se kreće u lov na
34 boda. Završilo je na 30, možda najrealnije. Jer usred jeseni u jednom trenutku bio je veliki zaostatak za Bjelovarom, Međimurjem, Croatiom. No,
njihovi međusobni ogledi i odlični
rezultati naših doveli su Podravinu u
borbu za vrh u posljednjem kolu. Nažalost, poraz u Draškovcu u zadnjem
kolu bio koban za jesenski naslov. Poraz protiv Mladosti, utakmica s Poletom, protiv Bjelovara bod u zadnjim
minutama, te domaći poraz protiv
Croatie rijetki su kiksevi. U Županijskom kupu ušlo se u polufinale
kupa gdje je protivnik Nedeljanec. U
Hrvatskom kupu Ludbrežani su odigrali odlične partije protiv Imotskog i
Šibenika, a o opjevanoj utakmici pred
1500 gledatelja protiv Rijeka sve se
zna. Pojedinačnim učinkom fascinirao je 41-godišnji Miljenko Mumlek.
Uz kreaciju igre bio je i prvi klupski
strijelac (12 golova), na treninzima
primjer ostalima. Koliko mladi, ako
žele, mogu naučiti od ovog majstora
zaista je neupitno. Odlični su bili i kapetan Valjak, vratar Dreven, sigurni
Malec. Sezonu života odigrao je Holi,
borac bez mane. Jagec se sve više prilagođava, sve sigurniji Sabol čovjek
koji je zgoditkom protiv Šibenika
doveo Rijeku, grabi prema najboljim
igračkim godinama. Pomper na početku jedan od najboljih, isticao se
prodorima po desnom boku. Milas
jocker, sredio svoj Imotski. Od Koseca se još čeka eksplozija, potencijal
je tu. Kukec sve poduzetniji i britkiji,
mladi Žmuk skuplja sve više iskustva.
Čižmešija, Jadanić, Orehovec, Pajtak
i Belovari povremeno dobivaju šansu. Špica Hanc manje. Trener Zoran
Kastel: -Odigrali smo dobru polusezonu. Županijski kup bio je prilika da
isprobamo mogućnosti onih koji nisu
standardni. Vjerujem da smo u Hrvatskom kupu zadovoljili svoje navijače, pogotovo protiv Rijeke. Nadam
se da ćemo u drugom dijelu odigrati
još bolje i napraviti iskorak.Nadamo se da nas u proljeće čeka
nova lijepa nogometna priča.
Neven Jerbić
Zlatna Sandra kod naše Sare
Čićkovine i šemovečka Mladost. U
međuvremenu je neodigrani susret
registriran s 3:0 za Mladost.
Borba za opstanak prijeti Karlovcu, još više Poletu, te Ajaxu iz
Komarnice koji nije uspio sakupiti
igrače za zadnje kolo!
Sandra sa Sarom na krugovima centra svijeta
Zadnje nedjelje studenoga
iznenadila su nas poznata sportska lica u šetnji našim Ludbregom.
Sandra, djevojka iz zagrebačke Dubrave, olimpijsko i svjetsko zlato,
te djevojka iz centra svijeta s riječkom adresom, naša Sara osvajačica medalja i rekorderka u mlađim
uzrastima. Sadašnjost i budućnost
hrvatske atletike u bacačkim disciplinama, disku i koplju.
Naime, Sandra Perković posjetila je Ludbreg, a naša sportska
ambasadorica Sara Kolak bila je
domaćin ponajboljoj atletičarki
svijeta. To je još jedan dokaz kako
i vrh hrvatskog sporta vjeruje našoj Sari.
16
29. studenoga 2013.
Stjepanov Berek
Mogli bismo o njemu pisati kao o poduzetniku čija
tvrtka za visoko i niskogradnju, instalacije, održavanje
zgrada i danas ima 90-ak radnika iako smo u dubokoj krizi. Ali, baš su stalne poslovne
brige navele Stjepana Jagića iz
Poljanca da napravi, kako ga
Poljančani i svi drugi zovu ranč. S ceste nevidljiv, nalazi
se iza sjeverne strane igrališta gdje se teren spušta. Kao
da ste ušli u neki drugi svijet.
Padina i livade, mjesto do kojeg ne dopire ništa iz 'običnog
svijeta'. Samo zvukovi prirode. Tu je dom 12 konja.
-To ti je bil obični berek,
moji su tu imali nekaj zemlje,
kak deca smo tu vodili krave
na pašu, igrali tu nogomet,
sanjkali se i skijali zimi. Tu su
ljudi navozili raznog otpada,
da ti ne velim kaj sve ne, bilo
ga je prek glave. Izvor koji je
tu bil je presušil. Počel sam to
čistiti 2000. i trebalo je dve
godine. Nazaj smo došli do
izvora i dok smo ga odštopali bagerom voda je suknula
v zrak. Zdrava je, dal sam je
ispitati. Tu je potok, i to smo
očistili, pa sam onda malo to
nekaj uredil, pa nabavil prvog konja. Mejaši su počeli
prodavati svoje 'vujkrajke', a
ja to kupoval. I tak se postupno povećavalo. To je sad 25
hektara, podignuta drvena
ograda, a sad imam 12 konja.
Tu su boksovi za konje, objekti od drva, sjenik, tu je i pravi
kružni koral, evo i baraka za
druženje, pa i objekt gdje držim 20 ovci. Isto od drva. Kak
smo čistili to drevo smo iskoristili za građu. I mosteki prek
potoka su od dreva. Žena se
lovila za glavu dok sam počel
s tim, a kak je to s vremenom
sve lepše zgledalo i njoj je postalo drago. I rekla - ak je bil
berek neg bu Berek – kaže
Stjepan.
Nije očekivao da će se time
toliko zaokupiti, ali i uživati.
-Kriza v poslu je strašna,
stalno misliš na te brige. Treba to progurati, dogovoril
sam nove poslove, pa nekak ide. Je, ovo mi je ispust,
ventil. Jer sad je to samo trošak, ali moraš imati nekaj za
Stjepan uživa u društvu svojih 12 konja
dušu, zluftati se.
Sad mi je tu lepše neg v
goricama jer tu je više mira.
Sim dojdem vjutro, v podne,
navečer čak i v noći. Konji uživaju u jurnjavi
velikom ograđenom livadom,
najbrojniji su pasmine engleski holstein, jedan je posavac
pa i jedan mješanca arapske
pasmine. Stjepan često zabaci
sedlo konju na leđa i zajaše:
-Nisam bil neki posebni
ljubitelj, ali sad uživam. Ujutro dok ih pustimo na livadu odmah odgalopiraju par
krugi, kak da im je to jutarnja
gimnastika. Veterinari dolaze
svakih šest meseci i kontroliraju njihovo zdravlje.U Bereku je i malo igralište za odbojku i košarku,
veliki roštilj, a čuvar ranča je
bernardinac Riki. Stjepan je
nekolicinu radnika zadužio
za poslove kao na pravom
ranču.
-Ja ne stignem tu delati, a
hoćem da ovo izgleda kak treba, da se vodi briga. Mislim
da bi se od toga dalo živeti.'
Berek' je registriran za rekreativno jahanje, predlažem
Gradu i Turističkoj zajednici
da dopelaju djecu, izletnike,
pa nek uživaju tu v prirodi,
jašu, igraju se. Namjeravam
sve još proširiti, razmišljam
da napravim nekaj za smještaj
gosti i mali restoran. Kak ugostiteljsko-rekreativni objekt,
za izletište. Pa spojiti ugodno
s korisnim.
Znalo nas je tu feštati po
50, 70. Ak se riješim posla
možda bum ja to preuzel na
sebe. Kak mi je tu lepo! Čujem samo ftičeke, djetlić je tu
negde, potok stalno žubori,
navečer žabe lepo regaju. Poslovni partneri koje dopelam
sim nebreju verovati kak je
lepo. Mir i tišina. Za užitak i
odmor v prirodi.Jedan objekt s terasom
napravio je samo od drveta i
stakla.
-Posebni ugođaj je tu zimi,
unutra toplo, a oko sebe gledaš vani snega. Tu smo posadili i mali vrt, pa dok je sezona
ubereš ono kaj raste. I v leti je
Na terasi malo iznad velikog livadnog kompleksa
Izvor je ograđen i vodom napaja potok
Kao skupljač starina - drvena šprica
Božićne čestitke
Kako već ima upita za božićno-novogodišnje čestitke na našim stranicama, obavještavamo poštovano čitateljstvo da idući
broj Ludbreških novina izlazi iz tiska oko 20.
prosinca.
Ako poslovnim partnerima, suradnicima,
građanima Ludbrega i regije želite uputiti
čestitku za božićno-novogodišnje blagda-
ne, ističemo da narudžbe primamo do 18.
prosinca zaključno do 12 sati.
Za objavu čestitki i oglasa u blagdanskom broju informacije o cijenama oglasnog prostora mogu se dobiti na brojeve
(042) 306-131, 306-113 ili u Pučkom učilištu, Trg sv. Trojstva 19, kao i na našoj web
stranici www.pou-ludbreg.hr
Ulaz u Berek, u pravu oazu mira, tišine i ugodne prirode
krasno - jeger, špek, luk, pivicu si ohladim v drvenom
koritu. Kaj ćeš više?Zadnjih godina počeo se
baviti i skupljanjem starina. Već ima puno toga, drži
predmete u jednom objektu
kod ulaza na ranč, te kod
kuće. Ima tu svašta od nešto
'mlađih' starina, pa do onih
kojih se ne bi posramio niti
etno-muzej. Alati, poljodjeljska, vinarska i vinogradarska oprema, mnoštvo
toga što se nekad koristilo
u poljoprivredi, te raznih
predmeta za nekad svakodnevnu uporabu.
-Puno sam toga našel, a i
ljudi dosta toga poklone dok
U jednoj baraki smještena je oprema za jahanje
čuju kaj skupljam. Trebalo bi
izložiti jer to ovak nitko ne
vidi. Možda složim prostor da
ih izložim na ranču - kazao je
Stjepan. Uspješni poduzetnik,
sakupljač starina i – rančer.

Cinkuš adventski i radost darivanja

Broj 89, rujan 2014

Ludbreske_novine_80

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Vrijeme ne ide u prilog

Priznanja za humanost

Broj 90, listopad 2014

Broj 86, lipanj 2014

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Broj 91, studeni 2014

Broj: 10 Datum: 11. studenog 2012.

Broj 84, travanj-svibanj 2014

Zatraženo vraćanje suda u Ludbreg

Dan grada Ludbrega i dobitnici priznanja

Novi prijatelji Ludbrega

Ludbreske_novine_71

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

NIKOLA Br 51(364).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Bogata sajamska ponuda Slavlje Svete nedjelje

Ludbreske_novine_72

Manje oružja -manje tragedija

Broj 92, prosinac 2014