Godina VIII. Broj 88 1. siječnja 2012. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Sretan Božić i blagoslovljena nova 2012. godina! PAHULJICE Pahuljice padaju, Ni ih niti ćut, Da bu našem Božiću Tih i mehek put. Da mu v lugu kmičnomu Cesta se sveti, Kad bu nosil vnogomu, Kaj si on želi. Če bi rekel Božiću, Kaj želim si ja, Rekel bi, naj vsakomu Puno srca da. Da bu narod narodu Kak i bratu brat, I da zadovolen bu, Jenput i Hrvat. Dragutin Domjanić ISSN 1848-0004 Mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački: Uzrok svih kriza je u čovjeku koji sebe stavlja na mjesto Boga Sretan Božić i uspješnu novu 2012. godinu Sretan Božić i uspješnu novu 2012. godinu želi vam SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 12 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica, Ana Kruhak • Fotograf: Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 • Direktor SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ Vlada Zorana Milanovića postavit će najkvalitetnije ljude koje Hrvatska poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati hrvatskim građanima za rezultate svoga rada. VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. ANĐELKO TOPOLOVEC Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe naplatne kućice u Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko su ljudi koji su mu dali svoje povjerenje da se izbori za njih. DUPLERICA: Strahinjčica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 UMJETNIČKA RADIONICA Mirko Kolar - Denes ni na robiji nije tak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55 SPORT Siniša Horvat - U društvu jastrebova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 ZANIMLJIVOSTI FELJTON - Bitka za Antunovac 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Žučni kamenci . . . . . . . . . . . 61 KOZMETIKA - Niste zadovoljni svojim izgledom? . . . . . . . . . . . . . . . 61 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Krapinske zelene oaze. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 48 SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. VELJAČE 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-47 INTERVJU: Vid Balog - Nema Hrvatske bez Zagoraca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 IN MEMORIAM: Vera Hubicki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 U spomen na pokojnog župnika župe Jesenje vlč. Ivicu Košutića . . . 53 44 Branimir Gregurović • Grafička priprema i tisak: INTERVJU: Vjekoslav Huzjak - Uzrok svih kriza je u čovjeku koji sebe stavlja na mjesto Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PORTRET GOSPODARSTVENIKA: Zoran Horvat - Svježije od svježeg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA: Upravljanje projektnim ciklusom - radionice za razvoj ljudskih potencijala . . . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVJU: Siniša Hajdaš Dončić - U novu s planovima i optimizmom . . . . . . . . 12 Zdravko Mršić - Referendum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47 • Marketing: Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] AKTUALNO ZELENA ŠKRINJA VID BALOG Pozicija Zagoraca – uspjeli su se izboriti za svoje postojanje. Sigurno su Zagorci nešto bez čega Hrvatska ne postoji… Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu, a to je da se znamo zafrkavati na svoj račun. Taj život koji imamo, a nije da imamo puno vremena, to trebamo proživjeti u veselju. GLAS ZAGORJA broj 88 Povratak Suncu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 I učiteljice trebaju učiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Pet godina Japice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Božić je... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Božikovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVJU 01. SIJEČNJA 2012. Mons. VJEKOSLAV HUZJAK, biskup bjelovarsko-križevački Uzrok svih kriza je u čovjeku koji sebe stavlja na mjesto Boga Osobno me uvijek veseli kad mogu s ljudima uspostaviti normalan ljudski odnos i pokazati zapravo da je Crkva tu za čovjeka, da sam ja tu kao biskup došao ne radi sebe, nego radi ljudi i naroda na teritoriju biskupije. To su stvari koje čovjeka uvijek vesele, a osobito me kao biskupa veseli kad ljudi doživljavaju Crkvu kao dar njima i za njih. 4 GLAS ZAGORJA broj 88 INTERVJU Mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, rođen je 25. veljače 1960. godine u Jalžabetu u Varaždinskoj biskupiji. Nakon osnovne škole u Jalžabetu odlazi u Zagreb gdje završava klasičnu gimnaziju u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika 1979. godine. Godine 1980. stupa u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu i upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1986. godine, po rukama blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića. Do 1991. godine vrši službu kapelana u župi i Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, a od 1991. do 1993. godine službu upravitelja župe Savica-Šanci u Zagrebu. Godine 1993. odlazi na poslijediplomski studij u Rim gdje je na Papinskome orijentalnom institutu 2002. godine doktorirao tezom Teološko-duhovna vizija kulture u naučavanju pape Ivana Pavla II. koje se odnosi na kršćanski Istok. Od 1999. godine vrši službu glavnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije sve do biskupskog imenovanja 5. prosinca 2009. godine. Papa Benedikt XVI. bulom De maiore spirituali bono, od 5. prosinca 2009., uspostavio je Bjelovarsko-križevačku biskupiju. Gospodine Biskupe, kako ste doživjeli svoje imenovanje biskupom te biskupije? Prošle su dvije godine otkad je Papa Benedikt VI. uspostavio našu Bjelovarsko-križevačku biskupiju, odijelivši je od teritorija Zagrebačke nadbiskupije. Svoje sam imenovanje doživio kao jedno novo crkveno poslanje, u 01. SIJEČNJA 2012. novoj biskupiji među narodom Božjim koji vjeruje i koji se nada. Organizirati biskupiju nije jednostavan izazov, jer premda već postoji crkveni život organiziran po župama, uspostavom nove biskupije dobiva se novo značenje, novi ustroj, dakle sve ono što biskupija ima kao institucija. Radi se o velikom novumu i za sam grad Bjelovar koji postaje centrom biskupije. Potrebno je na svim razinama izgrađivat svijest ljudi o tome da imaju biskupiju, da je biskupija jedno novo crkveno događanje, ali ne samo crkveno, nego i puno šire, kulturno događanje. Iskustva s osnivanjem novih biskupija, poput Varaždinske, pokazuju da se sa stvarnošću biskupije događa novi zamah na svim poljima društvenog života. nije jednostavno ni lako. Nastojim poslanje koje sam primio od Crkve izvršiti onako kako najbolje mogu i znam. Biskupija je ove godine proslavila drugu godinu. Kakva iskustva imate iz dosadašnje povijesti biskupije? Kao biskup obišao sam u prvoj godini cijelu biskupiju, sve župe dijeleći sakrament krizme ili pak prisutnošću, predvodeći mise, proštenja ili neka druga slavlja. Moje je iskustvo da su ljudi koji su vjernici i blizu crkve, a takva je većina ljudi na teritoriju biskupije, radosni i sretni što su dobili biskupiju. Svećenici također stvaraju jedno novo zajedništvo, svećeničko zajedništvo na teritoriju biskupije koji je puno manji od Zagrebačke, ali to je na neki acije pa sad donosimo rješenja koja će u budućnosti značiti život biskupije. Budući da sam kao svećenik dolazio na ispomoć svom prijatelju svećeniku u Bjelovar imao sam prilike upoznati situaciju tako da nisam došao u nepoznato, no, kao što sam rekao, ovo je za mene veliki izazov i zasigurno način prednost zato jer se svi međusobno dobro poznajemo pa možemo rješavati pitanja i zadatke puno izravnije, i puno intimnije nego što je to u velikom sustavu. To stvara ponekad poteškoće poput nedostatka prostora. Sada živimo u prilično skučenom župnom prostoru, no s vremenom ćemo i to riješiti. Ja ću učiniti koliko budem mogao, a tko dođe iza mene učinit će dalje. Čovjek se ne treba opterećivati iznad svojih granica i mogućnosti ili kao da bi on bio jedini koji to može i mora. Moje je iskustvo iz dosadašnje povijesti biskupije vrlo lijepo, a kao što sam napomenuo, stvarnost nove biskupije velika je pomoć i samim vjernicima koji sad svoje probleme mogu rješavati brže i kvalitetnije. U ove dvije godine kako sam biskup, upoznali smo manje-više sva pitanja i sve situ- GLAS ZAGORJA broj 88 Odgoj djece i mladeži osobito mi je na srcu Zasigurno kao biskup imate veliku odgovornost, ali i osobne želje što biste kao biskup htjeli učiniti za vjernike biskupije i samu biskupiju? Puno ima stvari koje bi trebalo učiniti, a s druge strane i samo vrijeme u kojem živimo pred nas stavlja velike zahtjeve. Ponajprije mislim na ljude i mentalitet vremena u kojem živimo, a koji u materijalnome vidi svrhu svega. Takav mentalitet je pogrešan i razara čovjeka. Bez materijalnoga se, istina, ne može živjeti, ali ono ne može biti najbitnija stvar u čovjekovu životu. U tom smislu odgoj djece i mladeži osobito mi je na srcu. Dakle, da se mladim ljudima, mladim generacijama nastoje usaditi one vrijednosti koje su trajne i koje životu mogu donijeti napredak. Da se pomogne mladim ljudima u razvoju autentične ljudskosti i svih onih darova i potencijala koje im je dragi Bog dao kao darove koje nose u sebi u svome životu. Obitelj je temeljna jedinica crkve i društva, to je crkva u malom. Na području obiteljskog pastorala, naravno, treba učiniti puno da bi obitelji bile stabilnije i da bi bile otvorene onim vrijednostima koje mogu i njima samima, dakle i roditeljima i djeci omogućiti, osigurati, jedan lijep bogat i dubok život u vjeri koji zapravo znači razvoj svega onog što čovjek jest. Često se o toj problematici govori kao da su rješenja koja Crkva nudi zastarjela, ali čovjek koliko god se mijenjao, njegova bit 5 INTERVJU 01. SIJEČNJA 2012. ostaje nepromijenjena tako da ono što Crkva naučava kao poruku čovjeku, a to je poruka Božjeg silaska među ljude kako bi čovjek sam postao Božjim, predstavlja autentičnu sliku o čovjeku. Jer čovjek je dijete Božje. U tom smislu kada promatramo situaciju u svijetu i u Hrvatskoj, ne možemo ne zamijetiti koliko je čovjek u opasnosti. Sjećam se svoga profesora s fakulteta Vjekoslava Bajsića koji je jednom rekao: „Kad čovjek kaže da je svijet loš, rekao je glupost, jer što je to u svijetu loše? Loše ili dobro može biti jedino čovjek.“ Dakle svijet i čovjek su onoliko dobri koliko je dobar čovjek, koliko je otvoren za trajne vrijednosti, za ljubav, a ne sebičnost. U tom smislu Crkva je tu zbog čovjeka da mu pomogne slijediti pravi put. S druge strane, čovjek je i put Crkvi, što je naglasio već i Drugi vatikanski sabor. Kao što pjevamo u božićnoj pjesmi - S neba siđe dolje radi čovjeka. Nije Bog postao čovjekom da bi se kao turist divio svojim kreacijama, već zato da spasi čovjeka, istog tog čovjeka koga je stvorio i koga ljubi. Što vas posebno veseli i nadahnjuje u zasigurno ponekad i teškim situacijama? Ono što svećenika ili biskupa uvijek veseli jest da Crkva živi ispunjenim životom. To znači da Crkva vrši dosljedno svoje poslanje u narodu i da vrši svoje poslanje u svijetu kojem je poslana. Kad vidim da negdje župa živi intenzivnim i iskrenim crkvenim životom, gdje ljudi mole, primaju sakramente, gdje je svećenik s ljudima blizak, gdje su ljudi zadovoljni… mene to veseli. Veseli me umjetnost, veseli me kad nešto lijepo vidim, pročitam, kad mogu učiniti nešto dobra za svakoga čovjeka kojega susretnem. Osobno me uvijek veseli kad mogu s ljudima uspostaviti normalan ljudski odnos i pokazati zapravo da je Crkva tu za čovjeka, da sam ja tu zapravo kao biskup došao ne radi sebe, nego radi ljudi i naroda na teritoriju biskupije. To su stvari koje čovjeka uvijek vesele, a osobito me kao biskupa veseli kad ljudi doživljavaju Crkvu kao dar njima i za njih. te krize koje opterećuju današnje društvo i koji su im uzroci? Uzrok krize uvijek je u čovjeku. Dakle, kriza nije uzrokovana nekim vanjskim elementom, jer Bog kad je stvorio svijet dao ga je čovjeku da ga podloži sebi, a podložiti svijet sebi znači staviti ga u funkciju čovjeka. No, kad god stvari prevladaju nad čovjekom, svijet ulazi u krizu. U ovom povijesnom trenutku društva, novac je postao vredniji od čovjeka i zato i jest u prvom planu financijska kriza. Kriza ne proizla- Boga. Čovjekova želja da sam sebe stavi na mjesto Boga. Bez Boga čovjek ne može graditi budućnost. Svojim svećenicima znam puno puta reći, ljudi moji naša sigurnost, moja sigurnost kao biskupa, kao svećenika, ne može biti u novcu. ona je u Bogu, u Crkvi, svi mi zajedno jedni drugima jesmo sigurnost. Nema izlaska iz krize bez liječenja tih dvaju glavnih uzroka. S jedne strane moramo svi preispitati svoj odnos spram Boga i vječnih vrijednosti, a s druge Iz krize se uvijek izlazilo radom koji čovjeka afirmira i potvrđuje kao osobu Kako ocjenjujete trenutačnu društvenu situaciju u svijetu i Hrvatskoj? Kako vi vidi- 6 da je rad za uskrsnuće čovjeka, dakle, ne samo za njegovu afirmaciju dok je na zemlji, nego za njegovu vječnost. Radom čovjek daje pečat, duhovni pečat svijetu u kojem jesmo, jer ako svijet trpi od nedostatka duhovnih vrijednosti, onda to znači da duhovne vrijednosti nisu ostvarene u čovjeku. Tako da radom prije svega čovjek pridonosi svijesti o vlastitom dostojanstvu i mogućnostima. Koje vas uspomene vežu uz Zagorje, čega se rado sjetite? Bio sam pet godina kapelan u Mariji Bistrici i taj boravak tamo za mene je privilegirano vrijeme. Biti tamo u našem nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, svjedočiti događanjima i susretima između našega naroda i Marije, naše Nebeske majke koju slavimo kao kraljicu Hrvata, to bogatstvo vjere koje sam tamo doživio uz hodočasnike, ispovijedajući ih, slušajući ih, moleći i pjevajući s njima, gledajući njihova lica ozarena nadom s pouzdanjem u Nebesku Majku Mariju, to je nešto nezaboravno i doista milosno. Zagorje sam u pet godina svog službovanja cijelo obišao. Zagorje je ponajprije lijepo. To je kraj koji je, kako bi čovjek rekao, duša našega naroda. Ima ogromno blago, od prekasnih crkava do blagih i dobrih ljudi. Moj boravak u Zagorju uvijek će ostati poseban, na neki način, prva ljubav mojeg svećeničkog života. Božić je blagdan nade, jer Bog pokazuje čovjeku da nije sam nego da je On s nama Ono što svećenika ili biskupa uvijek veseli jest da Crkva živi ispunjenim životom. To znači da Crkva vrši dosljedno svoje poslanje u narodu i da vrši svoje poslanje u svijetu kojem je poslana. zi sama iz sebe, nego iz čovjekova srca, jer ako čovjek u svom životu i svojim odnosima ne prepoznaje drugoga čovjeka kao dar, nego kao sredstvo koje može poslužiti u ostvarenju nekih sebičnih ciljeva, onda to mora rezultirati krizom. S druge strane, kriza je uvijek posljedica čovjekova bijega od strane svi moramo prionuti radu, ne gledajući samo sebično sebe i svoje interese, nego gledajući zajedničke interese. Uvijek se iz krize izlazilo radom, rad čovjeka afirmira i potvrđuje kao osobu, potvrđuje njegovo dostojanstvo, ponos koji mu je Bog dao. Jedan poljski pisac napisao je pjesmu posvećenu radu u kojoj se kaže GLAS ZAGORJA broj 88 Pred nama je Božić, blagdan koji je, možemo reći, internacionalno prihvaćen kao blagdan nade. Koje su glavne poruke Božića čovjeku? kad govorim ljudima o Božiću, uvijek nastojim reći ono što je bitno i najvažnije. Uz Božić vežemo puno lijepih običaja, prekrasne pjesme, kićenje crkvi, dakle sve ono što zapravo čovjeka podsjeti na jednu toplinu i blizinu, ali koga? Tko je taj koga slavimo i zašto to slavimo? Božić je ponajprije silazak Božji među nas ljude. Bog dolazi po svome Sinu kako bi svoje dijete čovjeka spasio i dao mu život u izobilju, kako bi ga vratio s putova na koje je zalutao. Štalica ima svoju toplinu i, rekao bi čovjek, svoju egzotiku, no ona VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA nije tu radi zabave, nego kako bi podsjetila na stvarnost čovjekovog života koji je često puta pun neravnina, a s druge strane kako bi pokazala da čovjek nije sam, nego je uz njega Bog koji ga ljubi, kao što otac ljubi svoje dijete. To je ta najintimnija poruka Božića i ako ga tako doživimo, onda on ima smisla. U suprotnom, Božić postaje samo još jedan dan za šoping kako se Božić reklamira u našem javnom prostoru. Božić je blagdan nade, ali nade koja proizlazi iz sigurnosti da je Bog s nama, a ne neke nade koja bi se temeljila na obilnom blagdanskom stolu i drugim materijalnim sigurnostima. Što za vas osobno znači Božić i što biste poručili našim čitateljima? Božić je, u svjetlu svega ovoga što sam rekao prije, blagdan Božjeg silaska čovjeku. Božić je blagdan radosti u kojem se obitelj nađe na okupu, jer Bog se rodio u obitelji. Nije se rodio u nekoj osami, nego okružen obitelji i onima koji su ga prepoznali, pastirima i mudracima. Tko nije prepoznao Boga? Onaj tko je bio sam sebi dosta i koji su bili u strahu da će im netko nešto oduzeti. Kao i tad, i danas ima mnogih koji se boje Božića. Svijet se, nažalost, nije umnogome promijenio. Mi živimo u svijetu u kojemu ljudi prepoznaju Boga, ili ga ne prepoznaju. Čovjek koji se zatvorio u sebe, koji je sam sebi dostatan, teško može prepoznati čovjeka, a još manje Boga. Božić je blagdan koji budi nadu, ali i savjest, propituje kakvi su naši odnosi s Bogom i bližnjim? Poruka Božića uvijek je poziv. Bog nas zove k sebi da u svjetlu njegova silaska vidimo sebe, ali da vidimo i čovjeka kraj sebe. Za kraj, želim čestitati Božić svima onima do kojih će doprijeti ova riječ i zaželjeti vam da Božić doživite u ozračju mira, u ozračju radosti, zajedništva i ljubavi. Želim vam da u ovom Božiću doživite Boga koji silazi k nama ljudima i koji nas želi dotaknuti kako bismo živjeli dostojnije svojeg poziva. Neka novorođeni Kralj, svojim rođenjem, svakog čovjeka ispuni milošću i jakošću kako bismo otvorena srca živjeli puninu, prepoznajući se međusobno kao djeca Božja, što i jesmo. PAHULJICE Pahuljice padaju, / Ni ih niti čut, Da bu našem Božiću / Tih i mehek put. Da mu v lugu kmičnomu / Cesta se sveti, Kad bu nosil vnogomu, / Kaj si on želi. Če bi rekel Božiću, / Kaj želim si ja, Rekel bi, naj vsakomu / Puno srca da. Da bu narod narodu / Kak i bratu brat, I da zadovolen bu, / Jenput i Hrvat. Dragutin Domjanić Dragi prijatelji! riznajem da sam sanjar, romantičar, nostalgičar i da se počesto vraćam u prošlost na neke događaje koji su je obilježili, kako bih u njima našao utjehu, ili pak smjerokaz za put dalje. Ponekad su to uspomene na drage ljude koji su se pojavili u mome životu i P znatu činjenicu da je u Zagorju uvijek bilo srca i da su Zagorci ljudi srca. esmo li kao narod zadovoljniji, pitanje je koje u mnogima danas, nažalost, izaziva gorčinu. Odgovori koje bismo pojedinačno mogli dati, različiti su. Mnogi su izraz očaja, patnje, ali i nepokolebljive nade. Da. To je isto odlika našeg zagorskog čovjeka – Zagorci su ljudi nade. I u najtežim trenucima kadri su zapjevati. Ako poslušate naše zagorske popevke, meni su one hrana za srce i dušu, uvijek je prisutna sjeta. Žal za prošlim cajtima i izgubljenim ljubavima ili pak za trsjem i kleticama koje zaboravljene odumiru zajedno s našim opustjelim zagorskim bregima. No, unatoč tom tugaljivom tonalitetu, ono što je u svakoj zagorskoj popevki najjači ton, J 01. SIJEČNJA 2012. nemilosrdno gazi sve vrijednosti naći svoje mjesto za osobno ostvarenje. U tom smislu, čestitke i zahvala svim obnašateljima javnih službi na uspjesima i žrtvama koje su ugradili kroz svoje odgovorne službe u ostvarenje uvjeta za školovanje mladih ljudi. Želim svim obiteljima da im Novorođeni Kralj dadne snage da nadvladaju sve sumnje i strahove koji prijete razaranju njihovih obitelji, te hrabrosti da i dalje budu otvoreni životu i djeci. Bez obitelji i djece, a popis stanovništva nam pokazuje da nam Zagorje, nažalost, postaje sve pustije, nema budućnosti. I nije samo u pitanju pustoš prostora, nego pustoš srca, duše. Dijete, a to zna svaki roditelj, najveći je dar koji čovjek, muškarac, žena može primiti. Dječji osmijeh je kadar odagnati sva- Če bi rekel Božiću, kaj želim si ja... Zagorci su ljudi srca i nade. Nade koja se probija kroz Piše sve sumnje i boli iz prošlosti. Upravo to je, rekao bih, Zvonko Franc glavna odlika zagorskog čovjeka - da je čovjek bu- [email protected] dućnosti. Da se ne daje zarobiti od prošlosti, nego da je kadar od nje, ma kako teška bila, učiti, ali je i nadići izgrađujući svjetliju budućnost. otišli iz njega. Često razmišljam koji je smisao tih susreta. Naizgled mi se čini da se radi o slučajnim doticajima, no kako starim tako sam sve više siguran da ništa u životu nije slučajno, da se sve odvija po planu koji nam se ne otkriva odmah, a neke stvari, događaje i ljude te njihovo značenje ne uspijemo otkriti cijeloga života. Pišući uvodnik ovog blagdanskog broja, prelistao sam neke stare brojeve Glasa Zagorja. Zato i ponavljam Domjanićevu pjesmu Pahuljice koju sam u uvodnik stavio i u prošlogodišnji blagdanski broj. azmišljam, što se to promijenilo? Je li nam lanjski Božić donio više srca? Jesmo li kao narod zadovoljniji? Jesmo li kao narod poradili na našoj razjedinjenosti? Puno pitanja, ali i odgovora. Listajući stare brojeve Glasa Zagorja, i čitajući priče koje smo objavili, ne mogu, a da u njima ne vidim tolike riječi iz srca. Mnoge od objavljenih priča, vaše su djelo, vaše svjedočanstvo o tome koliko je život velik, koliko nas nadilazi i koliko je veličanstven ako ga se stavi u službu dobra. Hvala vam na tome! Mnogi nam pišete, podržavate nas i vjerujete u viziju našeg Zagorja kao mjesta dobrih ljudi za dobre ljude. To zapravo potvrđuje već dobro po- R jest nada. Nada koja se probija kroz sve sumnje i boli iz prošlosti. Upravo to je, rekao bih, glavna odlika zagorskog čovjeka – da je čovjek budućnosti; da se ne daje zarobiti od prošlosti, nego da je kadar od nje, ma kako teška bila, učiti, ali je i nadići izgrađujući svjetliju budućnost. pravo ta nada i sposobnost zagorskog čovjeka da nikad ne klone duhom, daje mi za pravo vjerovati da smo kadri nadići i sve podjele, oduprijeti se svemu i svakome onome koji nas želi razjediniti, učiniti od nas kmetove za svoje sebične interese. Takvih nastojanja je uvijek bilo. Ponekad su ih svjesno poticali neki političari, ponekad i mi sami, obični ljudi nasjedajući na razna obećanja. No, kao što sam napisao, ja vjerujem u našeg zagorskog, hrvatskog čovjeka i znam da ćemo uspjeti. Na kraju, vraćam se Domjaniću i njegovoj pjesmi s početka. I ovog Božića želim da nam svima Božić puno srca da. Da u novoj 2012. godini nastavimo zajedničkim snagama graditi našu sadašnjost i budućnost tako da one budu mjesto dostojno življenja svakog čovjeka. Da se naši mladi ljudi ne boje budućnosti i hoće li moći u svijetu koji U GLAS ZAGORJA broj 88 ku bol, svaki strah i dati snagu za svaki izazov. Želim vama dragi naši dedeki i babice da vam Novorođeni Kralj ovog Božića ispuni srca toplinom i zahvalnošću vaših najbližih. Vi ste svojim žrtvama omogućili našu sadašnjost i budućnost. Najmanje što vam mi mlađi možemo dati zauzvrat je zahvalnost. Nitko ne smije biti sam. Društvo koje na svoje stare gleda kao na teret kojeg se treba riješiti jer ne proizvodi, a velik je trošak, bezdušno je društvo osuđeno na propast. ragi čitatelji Glasa Zagorja, poštovani podupiratelji, oglašivači, svi koji s nama dijelite svagdanje životne priče i omogućavate da se glas o lijepom našem Zagorju čuje, od srca vam hvala! Svima u osobno i u ime svih koji stvaramo Glas Zagorja želim sretan Božić i blagoslovljenu novu 2012. godinu! D Če bi rekel Božiću, Kaj želim si ja, Rekel bi, naj vsakomu Puno srca da. Da bu narod narodu Kak i bratu brat, I da zadovolen bu, Jenput i Hrvat. 7 01. SIJEČNJA 2012. 8 PORTRET GOSPODARSTVENIKA GLAS ZAGORJA broj 88 PORTRET GOSPODARSTVENIKA 01. SIJEČNJA 2012. ZORAN HORVAT, direktor i vlasnik tvrtke ZMH Horvat Danas ima mnogo ljudi koji ne očekuju dobro iz vremena koje dolazi. Može biti razlog tome veliko razočaranje, preveliki umor, ali i uskogrudnost i samodostatnost. I dok je one nepovjerljive teško razočarati, jer su loše počeli prihvaćati kao normalno, one druge lako je povrijediti pa prolaze i teške trenutke. Radost je susresti ljude koji se usprkos tome ne daju obeshrabriti. Zoran Horvat neposredan je u kontaktima, otvoren za suradnje, život mu je protkan obavezama, ali i radošću i onda kad je teško. Ova recesijska vremena nimalo nisu laka za poduzetnika koji je preuzeo odgovornost za gotovo 90 zaposlenika, samo upornošću i radom povećava proizvodnju i bilježi dobre poslovne rezultate. - ...nemate o meni puno pisati. Ja sam jedan od ljudi koji me svakodnevno okružuju. Nisam ni po čemu poseban. – rekao nam je odmah na početku razgovora. Skromno priča o svojoj tvrtki koju je ove godine proširio za dodatnih 3000 m2 prostora i zaposlio još 30-tak djelatnika, pa tako ZMH Horvat poduzeće za proizvodnju i preradu smrznute hrane danas djeluje na 5000 m2 proizvodno-skladišnog prostora. Godišnje prerađuju 4000 tona hrane, uglavnom ribe i morskih Zoran Horvat neposredan je u kontaktima, otvoreni za suradnje, život mu je protkan obavezama, ali i radošću… Ova recesijska vremena nimalo nisu laka za poduzetnika koji je preuzeo odgovornost za gotovo 90 zaposlenika, samo upornošću i radom povećava proizvodnju i bilježi dobre poslovne rezultate. plodova, potom različitog povrća, a u novije vrijeme i njoka. Većina proizvoda iz ovih pogona prodaje se pod vlastitom proizvodnom markom, plasiranom pred pet godine pod imenom Frozy. Sve je počelo davno, otvaranjem ribarnice u Konjščini. Nisu se baš Zagorci 90-tih brinuli o zdravoj prehrani, pa bi često nabavljenu ribu poklanjali i tako spriječili njeno propadanje. Zoran je tek neke rezultate polučio nudeći ribu i plodove mora ugostiteljima i većim restoranima društvene prehrane, no taj mali korak naprijed zaustavilo je ratno vrijeme. Odlazi sa našom 103. brigadom u obranu domovine. Po povratku 1993. osniva tvrtku ZMH Horvat, u privatnoj kuću u Konjščini. Na današnjoj lokaciji posluje od 2001., i od tada bilježi još tri proširenja. Nemaju ljudi danas vremena za svakodnevne odlaske u trgovine Riječ umjetnika Snagom volje, poslovnom zaokupljenošću i pronicljivošću, odgovoriti na upitnosti vremena, karakteristika je funkcioniranja gospodina Zorana Horvata u njegovom egzistencijalnom okruženju. Razina njegove zaokupljenosti uglavnom proizlazi iz doslovnosti skrbi o čovjeku. O čovjeku iz radnog okruženja, a pri tom ostavlja dojam zadovoljstva, što eto, baš on ima tu sreću skrbnika. Gospodin Zoran Horvat gospodarstvenik je s vizijom, što se očituje u dugim misaonim pogledima, čime prividno ulazi u prostor izvanvremenskog. U kratkom kontaktu s njim, rekao bih da je radnim obvezama predan gotovo do pobožnosti, samozatajan, odgovoran, što priliči samo poželjnim suradnicima. Autor Stjepan Đukić Pišta ili na tržnice kako bi kupili svježe namjernice. – opravdava dobru prihvaćenost smrznute hrane kod potrošača gospodin Horvat. Svježije od svježeg - zna reći - jer često puta to je mnogo kvalitetnija hrana od one koja duže stoji u skladištima ili na policama, a i praktična je jer mnogo manje vremena treba za pripremu obroka. U ovo zimsko vrijeme gotovo i nema alternative. Iako još uvijek ima onih koji su skeptični prema Piše Tanja Gregurović skoj. Zadnjih par godina počeli su s proizvodnjom njoka, a ostvare li se planirani rezultati i za ovu proizvodnju dograditi će proizvodne kapacitete… Najviše smrznutog povrća proda se u ovo zimsko vrijeme, jer je izbor svježeg mnogo manji i to uglavnom u velikim supermarketima gdje je izbor veći. Potrošnja smrznute hrane svake godine raste, samo u odnosu na prošlu u ovoj je godini zabilježen njen rast od 12% ili pretvoreno u količine samo u Hrvatskoj prodano je 6 milijuna kg smrznute hrane, i u tim brojkama pridodana je ova iz pogona u Konjščini. Inače, ZMH Horvat 20% svoje proizvodnje plasira na inozemno tržište Europske unije ( Slovenija, Španjolska, pregovara se s Italijom, te u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju ). Oko 20 milijuna kuna vrijednost je ove zadnje investicije, Biografija Zoran Horvat rođen je 1961. u Konjščini, gdje završava osnovnu i srednju školu. Prvo zaposlenje je i Elektrodi Konjščina na poslovima održavanja, potom u Elconu u Zlatar Bistrici 1988. U sastavu Zagorske 103. Brigade Hrvatske vojske sudjeluje u domovinskom ratu. 1993. osniva tvrtku ZMH Horvat čiji je i danas direktor i vlasnik. smrznutoj hrani i smatraju da se ovim postupkom gube hranjivi sastojci, dokazano je, a slažu se i nutricionisti, smrznuta hrana vrijedan je izvor vitamina i mineral. Važno je hranu brzo zamrznuti – napominje naš sugovornik. U pogonima ZMH Horvat ovisno o vrsti i količini hrane za ovaj postupak potrebno je 15-ak minuta što je neusporedivo manje nego u kućnoj radinosti kad smrzavamo hranu u svojim škrinjama. Dio poslova, primjerice čišćenje lignji, radi se ručno. Upravo po količinama proizvodnje smrznute ribe i plodova mora ova se tvrtka nalazi među vodećima u Hrvat- GLAS ZAGORJA broj 88 uglavnom su to kreditne opcije u kojima se kao dobrom gospodarstveniku nude koji postotak manja kamata, no najveći dio morate odraditi. Ima posla, moglo bi se širiti poslovanje, no krizna su vremena. Hoće li se malo više povesti brige o poduzetnicima? – pita se gospodin Horvat, jer ponekad je teško naplatiti svoja potraživanja, a zapne se i u različitim administrativnim zavrzlamama. Ne bavi se politikom, nema posebno vremena za neki hobi jer posao koji radi zahtjeva puno putovanja, dogovora… tek nešto malo vremena ostaje za obitelj i odmor. 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. SIJEČNJA 2012. Upravljanje projektnim ciklusom – radionice za razvoj ljudskih potencijala Pripremila Helena Matuša Timski rad te pregovaračke i komunikacijske vještine osnova su za učinkovit proces upravljanja te pruža opći analitički okvir i okvir za odlučivanje koji se mora dopuniti primjenom drugih specifičnih tehničkih i procesnih instrumenata. Kako bi se pružila podrška trajnim poboljšanjima u kvaliteti razvojne pomoći zainteresiranim dionicima u Krapinskozagorskoj županiji, Zagorska razvojna agencija u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, tijekom proteklih mjeseci provela je dvije edukacije na temu Upravljanja projektnim ciklusom. Radionice su organizirane za sektor nevladinih udruga – Udruga invalida Donja Stubica Upravljanje projektnim ciklusom složen je i kreativan proces – koliko umjetnost toliko i znanost – koji uključuje pregovore o odlukama prihvatljivim skupinama glavnih dionika. (Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, 2008.) i predstavnika udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s područja Krapinsko-zagorske županije. Svrha radionica je podržavanje primjera dobre prakse upravljanja i učinkovito odlučivanje u cijelom ciklusu upravljanja projektima – od programiranja, preko identifikacije, formulacije, provedbe i evaluacije. Cilj radionica je poboljšati kvalitetu pojedinih projekata, a kvaliteta se određuje u smislu relevantnosti, izvedivosti i učinkovitosti projekta, uključujući i koliko se kvalitetno njima upravlja. Za predstavnike Udruge invalida Donja Stubica, edukacije su održane u sklopu projekta Zdrav život – osnaživanje osoba s invaliditetom, koji se provodi uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Jedna od aktivnosti projekta je i osnaživanje članova za upravljanje razvojem i radom Udruge te razvojem organizacijskih vještina. Stoga je ZARA u suradnji s Udrugom, razvila program temeljen na realnim potrebama Udruge 10 kako bi se odgovorne osobe i vodstvo upoznalo s temeljnim principima koncepta projektnog ciklusa. Radionicama Upravljanje projektnim ciklusom – radionicama za poboljšanje znanja i vještina – prisustvovalo je ukupno 15 članova Udruge. Trajale su 6 dana te su se obrađivale teme: Upute za prijavu prijedloga projekta – pravila za prijavu na poziv, prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti, troškovi, načini prijave; Obrazac za prijavu prijedloga projekta – sadržaj obrasca, povezanost s uputama za prijavu projekata, planiranje rada, Relevantnost projekta, pozadina projekta – usklađenost s prioritetima poziva, strategijska usklađenost, povezanost s analizom problema; Analiza problema, ciljevi, rezultati, evaluacija, održivost – analiza problema, primjena statističkih podataka, postavljanje ciljeva, aktivnosti, rezultati te evaluacija rezultata i planiranje održivosti;, Izrada projekta, provedba – praktičan rad, sinteza poglavlja, povezivanje proračuna s aktivnostima; Obrazac za izvještavanje – struktura obrasca, povezanost s prijavom, način izvještavanja, dokazi provedenih aktivnosti. Druga u nizu radionica koje pridonose razvoju ljudskih potencijala u sferi kvalitetnog upravljanja projektnim ciklusom su edukacije održane za predstavnike udruga hrvatskih branitelja iz Domovin- povezivanje proračuna s aktivnostima. Edukacije su završile 13. prosinca te je tom prigodom zamjenica župana za društvene djelatnosti gđa Sonja Borovčak prisutnima uručila potvrde o sudjelovanju. Naglasila je kako je ovim putem Županija pružila potporu udrugama da steknu uvid u teorijski dio i praktične alate putem kojih će lakše iskoristiti dostupna sredstva. Također, istaknula je skog rata s područja Krapinsko-zagorske županije. Edukacije na temu Upravljanje projektnim ciklusom organizirane su kako bi se osposobilo voditelje i predstavnike udruga da kvalitetnije prijavljuju projekte iz svog sektora, a s ciljem boljeg iskorištenja dostupnih financijskih potpora. Teme koje su obrađivane su: uvod u Upravljanje projektnim ciklusom – projekt, ciljevi, planiranje, faze projektnog ciklusa, logički okvir kao pristup upravljanju projektima, analiza problema, ciljevi, rezultati, evaluacija, održivost – analiza problema, primjena statističkih podataka, postavljanje ciljeva, aktivnosti, rezultati te evaluacija rezultata i planiranje, izrada projekta, provedba te kako je važno da udruge djeluju zajedno i sukladno principima partnerstva jer će na taj način lakše postići ciljeve. Zamjenica direktorice Zagorske razvojne agencija, gđa Karolina Barilar, istaknula je kako Zagorska razvojna agencija stoji na raspolaganju za pomoć oko prijavljivanja projekata te se nada daljnjoj uspješnoj suradnji u svrhu ostvarivanja željenih rezultata na korist cjelokupne Krapinsko-zagorske županije. Krapinsko-zagorska županija i Zagorska razvojna agencija i u idućoj godini planiraju nastaviti s edukacijama na ovu temu upravo kako bi se razvila kvalitetna mreža suradnje među institucijama odgovornim za prijavu i provedbu projekata. GLAS ZAGORJA broj 88 ODVOJENO MIŠLJENJE D o 1993. europska nadnacionalna struktura, koju je smislio francuski ministar Robert Schuman 1950., nazivala se Europskom ekonomskom zajednicom. To je bila zajednica naroda, koji su se kao jednaki dogovarali o zajedničkim poslovima. Zajednica nije stvarala probleme, a nastale probleme je dogovorom uklanjala. Nacionalno pitanje se nije moglo pojaviti. Godine 1993. EEZ pretvorena je u unitarnu političku tvorevinu – Europsku uniju, koja nije suverena država, ali koja je postupno, sustavno i nezaustavljivo krnjila suverenost svojih članica, a da sama suverenost ne može steći. 01. SIJEČNJA 2012. se od 27 sudaca i 8 tzv. pravobranitelja; (7) Europsku središnju banku, koja vodi zajedničku monetarnu politiku 17 članica tzv. Eurozone, koje imaju zajedničku valutu euro, te (8) Revizijski sud, koji nadzire financijsko poslovanje EU. vadesetgodišnja praksa Unije pokazuje da ona stvara probleme, koje njena središnja tijela nisu u stanju ni ublažiti, a kamoli ukloniti. U Uniji se nedavno pojavilo i nacionalno pitanje. Pod upravom svojih središnjih ustanova podložna je sve većoj centralizaciji i unitarizaciji. Središnje ustanove vode brigu za slobodu svjetskog tr- D To je svakako dobar znak za moguću preobrazbu EU. a dan pisanja osvrta činilo se da bi se postignutom njemačko-francuskom dogovoru mogle pridružiti još 23 članice, sve osim Republike Češke i Velike Britanije. Dogovor predviđa ograničenje prekoračenja proračunskih izdataka, kazne za prekršitelje, ali i uvođenje posebnog Tobinova ili Robin Hoodova poreza na međunarodne financijske transakcije. Britanija neće pristupiti sporazumu pod izlikom zaštite interesa svoje financijske industrije i odbila je promjenu Statuta Unije, koja bi omogućila središnje reguliranje novog ure- N Vraća li se Unija u zajednicu Nije teško zaključiti da bi Hrvatima valjalo odgoditi pristup Uniji dok se ne uvjere čemu vodi očekivani njemačko-francuski dogovor. K ao unitarna tvorevina EU je izgradila niz središnjih ustanova: (1) Europski parlament, koji sad ima 736 zastupnika, koji se biraju u državama članicama razmjernim izbornim sustavom, ali koji nisu odgovorni narodima koji su ih izabrali; (2) Europsko vijeće, koje čine predsjednici država ili vlada članica EU i koje ima zadaću određivanja općih političkih smjernica i prioriteta te rješavanja složenih i osjetljivih pitanja; (3) Predsjednika Europskog vijeća, koji predstavlja pola milijarde stanovnika u međunarodnim odnosima, ali kojega ne bira narod, nego ga postavljaju članovi Europskog vijeća; (4) Vijeće EU ili Vijeće ministara, koje kao izvršno tijelo EU, predlaže zakone i podnosi ih na prvo čitanje Parlamentu; (5) Europsko povjerenstvo, koje se sastoji od 27 povjerenika imenovanih na razdoblje od 5 godina, a upošljava više od 23.000 djelatnika i oko 10.000 vanjskih suradnika; (6) Europski sud, koji ima bitnu ulogu u proširenju i jačanju nadnacionalne vlasti Europske komisije, a sastoji žišta, kojemu je Unija podružnica, a interese ljudi i naroda sve više zanemaruju. Unija, kao ni RH ili SAD, nije u recesiji ili krizi. Nju je zahvatilo propadanje, koje je dosegnulo stupanj i brzinu koji nameću potrebu novog načina odlučivanja. U postupku monotonog propadanja (bez ikakva uspona) iznenada je zaoštreno pitanje proračuna gotovo svih članica Unije, koje je rasprsnućem grčkog državnog proračuna buknulo u krizu eura, zajedničke valute sedamnaest zemalja. riza eura, čija bi propast mogla ne samo ugroziti zemlje područja eura, nego i dovesti u pitanje opstanak Unije kao unitarne tvorevine te unazaditi svjetsko gospodarstvo, stvorila je potrebu za novim načinom odlučivanja u Uniji. Ublaženje ili rješenje proračunske krize prepušteno je Njemačkoj i Francuskoj, koje su podnijele najveći teret u liječenju neizlječivog grčkog proračuna. Dogovaranje njemačke kancelarke i francuskog predsjednika potpuno je zakočilo djelovanje središnjih tijela Unije. K Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com đenja proračunskih pitanja i otplate dosad nakupljenih dugova u europskim proračunima. Stoga će članice koje prihvate njemačkofrancusko rješenje pristupiti međuvladinim sporazumima, koje će sve voljne članice bilateralno potpisati svaka sa svakom. Opet su zaobiđene središnje ustanove Unije, koje su postale nemoćnima nositi se s propadanjem. roblem eura kao zajedničke valute jednog broja članica proizlazi iz nepostojanja europske suverenosti. Članice Unije koje su suverene države odrekle su se svoje valute, a ustanova koja bi trebala kovati novac nema suverenosti. Europsko povjerenstvo s J. M. Barrosom, poduprto financijerima kao što je George Soros, predlagalo je da Europska središnja banka prodaje obveznice za novac tiskan bez pokrića u SAD-u, UK-u ili Kini, ali da te obveznice iskupljuje zarađenim novcem, koji ima pokriće u proizvodnji dobara i usluga. Tiskanje eura bez pokrića nosi dva problema. Prvi je to što Nijemci o tome ne žele ni slušati, jer ih je povijest naučila što je inflacija. Nijem- P GLAS ZAGORJA broj 88 ci vide ECB kao slijednicu Bundesbanke, koja od 1957. nije vjerovnik posljednje instance koja je kreditirala države ili poslovne banke. Drugo, nema mjerila po kojima bi se u nesuverenoj političkoj tvorevini raspačavao tiskani novac: kućanstvima, proizvodnim poduzećima, poslovnim bankama ili državama. Za slučaj raspačavanja državama, bili trebalo više eura udijeliti članicama-dužnicama ili članicama, koje su marljivo radile i pomno štedjele. o francusko-njemačkom rješenju suverene članice će se solidarno i dogovorno sve manje zaduživati, a dugove će do opravka ukupnog gospodarstva vraćati od prihoda namaknutih posebnim porezom na bankovne transakcije. Banke su ionako iscrpile previše vrijednosti stvorene radom, proizvodnjom i uporabom prirodnog blaga. Banke trebaju uravnotežiti svoje prihode i izdatke, a narodi i države moraju se izbaviti iz dužničkog ropstva. Međutim, proračunski manjkovi država nisu jedini problem EU. Unija propada kao cjelina, koja ne radi dovoljno da bi se mogla sama hranit i braniti. U Uniji kao i na cijelom Zapadu postoje mnogi gorući problemi, kao što je neravnomjerna razdioba dohotka, koja koče ukupan razvitak društava ili visoka nezaposlenost, posebice među mladim ljudima. (Nedavno je BBC proveo anketu među građanima 23 zemlje. U svakoj je rastuća nezaposlenost postavljana kao najprječi problem.) Za rješavanje svih problema u Uniji nema unitarnog, jednoznačnog rješenja, jer stanje nije jednako u svim državama. Najteži problemi će se morati rješavati zaštitom i cijelog europskog tržišta, ali i zaštitom nacionalnih tržišta, koja su specifična. I u tom postupku međudržavni sporazumi bit će korisniji od središnjih briselskih dekreta. toga je logično pitati: hoće li očekivanim međudržavnim sporazumom strategijski postupak unitarizacije Europe biti samo taktički zaustavljen ili se tim sporazumom Unija možda počinje prometati u zajednicu? Nije teško zaključiti da bi Hrvatima valjalo odgoditi pristup Uniji dok se ne uvjere čemu vodi očekivani njemačkofrancuski dogovor. Valja razmisliti o izjavi bivšeg francuskog ( Chiracovog ) premijera i predsjedničkog kandidata Dominiquea de Vellepina, koji degolovski kaže da je Francuska ponižena zakonima tržišta, koja ljudima nameću strogost i rezove. P S 11 INTERVJU 01. SIJEČNJA 2012. Krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić na prošlim izborima bio je prvi SDP-ovac na listi Kukuriku koalicije želeći tako pomoći stranačkim kolegama u postizanju što boljeg rezultata. Rezultat nije izostao, a župan je shodno svojim najavama mjesto prepustio stranačkoj kolegici Dunji Špoljar, kako bi odradio svoj mandat, opravdao povjerenje koje su mu Zagorci dali i napose dovršio započete poslove u Županiji. U dvije i pol godine Siniša Hajdaš Dončić dokazao se kao osoba koja voli ljude poticati na promjene u razmišljanjima i konkretnim akcijama. Iako je novaca malo i recesijska godina ostavlja bolne tragove, energiju usmjerava na projekte kojima bi potakli investicije u županiji i brendirali se kao destinacija hrvatskog kontinentalnog turizma. Čestitamo vam, gospodine župane, na izbornim rezultatima. I sami ste se trudili za uspjeh svoje stranke, a sada, u vremenskom odmaku, što je tome presudilo? Neki, misle da je HDZ iznevjerio vrijednosti važne biračima…, a također trenutno su manje u fokusu nacionalna pitanja, a više socijalna… Izborni rezultat i osobno me zadovoljava, jer je i svojevrsni pokazatelj mišljenja građana Krapinsko-zagorske županije o načinu na koji upravljamo Županijom. Koristim priliku da i putem Glasa Zagorja zahvalim na velikom povjerenju koje je SDP zajedno s partnerima dobio u ovoj izbornoj jedinici. Za odgovor na drugi dio vašeg pitanja morat ćete se obratiti kolegama iz HDZ-a, poznato je da nevoljko komentiram zastrašujuće korupcijske afere u kojima se ta stranka nalazi. Ljudi naprosto žele bolje, veće plaće, posao, mirovine, optimizam… Ima li Kukuriku koalicija dovoljno stručnih kadrova za ključne pozicije? Koliko treba vremena da SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ, župan Krapinsko-zagorske županije Razgovarala Tanja Gregurović najavljene promjene pozitivno utječu na život građana? Prvo što će Vlada Zorana Milanovića napraviti jest snimiti situaciju i stvarno stanje državnih financija. Morat će se provesti odlučne mjere za stabilizaciju državnih financija, polet gospodarskih aktivnosti i privlačenje stranih investicija. Kako će u budućoj Vladi sjediti stručnjaci, bez obzira bili oni pripadnici stranke ili ne, uvjeren sam da ćemo osjetiti rezultate njihova rada u najkraćem mogućem vremenu s obzirom na nastale okolnosti. Hoće li Vlada Zorana Milanovića napraviti presedan i na važna mjesta staviti stručnjake bez obzira na stranačku pripadnost? Vlada Zorana Milanovića postavit će najkvalitetnije ljude koje Hrvatska poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati hrvatskim građanima za rezultate svoga rada. Ovakav pristup, i osobno sam uvjeren u to, za Hrvatsku predstavlja novitet, ali i civilizacijski iskorak već poznat europskim demokracijama. Apetiti HNS-a s obzirom na izborne rezultate. Hoće li to stvoriti sukobe u koaliciji? Spomenuo sam da će se Vlada birati po modelu stručnosti s naglašenim smislom za političku odgovornost nositelja javnih ovlasti, prije svega ministara. Nema govora o nikakvim sukobima. Kao i dosad, stranke koalicije, dakle i HNS i IDS i HSU, surađivat će na način da se najbolja rješenja za Hrvatsku prihvate i provedu u djelo, tu politiziranju nema niti neće biti mjesta. Razvija li se Županija zadovoljavajućom dinamikom? Zalagali ste se za decentralizaciju smatrajući da više novaca treba ostati u U novu s planovima i optimizmom Vlada Zorana Milanoviæa postavit æe najkvalitetnije ljude koje Hrvatska poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati hrvatskim građanima za rezultate svoga rada. 12 GLAS ZAGORJA broj 88 županijama, za specifične projekte pojedine županije i za sredstva iz proračunskih fondova EU. Trenutna situacija, što konkretno očekujete da će se promijeniti? I dalje se zalažem za decentralizaciju. Smatram da ja kao župan i Županija INTERVJU kao institucija najbolje prepoznaju potrebe svoje zajednice, bilo da je riječ o školama, zdravstvu ili slično. Naravno, ovakvo gledanje na stvari podrazumijeva i gradove te općine. U više navrata isticali ste kako je KZ županija jedna od uspješnijih u dobivanju nepovratnih sredstava iz EU fondova. Koliko je realizirano? To je točno! Proveli smo projekte u vrijednosti petnaest milijuna kuna, a vrijednost projekata koji su trenutno u provedbi prelazi 35 milijuna kuna. Ako uzmete u obzir da izvorni prihodi županije iznose nešto više od 42 milijuna kuna, vrijednost EU projekata u provedbi jasno pokazuje da smo u samom hrvatskom vrhu. Ulazak u EU tražit će dodatne edukacije. Na tržištu koje nam se otvara vrijede određena pravila. Hoćemo li znati iskoristiti ponuđeno sebi u korist? To, naravno, ovisi o nama samima. Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija, s partnerima – HGK, HOK, HZZ, odradili su već veliki dio pripremnih radnji, a koje se tiču edukacije o pisanju projektnih prijedloga i načinu povlačenja europskog fondovskog novca. Bitno je da se znanje prenosi i da već sada imamo dovoljan broj ljudi koji će znati napisati kvalitetan projekt, prema svim propozicijama bruxelleske administracije. Mi već sada znamo koji su nam prioriteti, ako uspijemo, a vjerujem da hoćemo, nametnuti ih i partnerima u Europi kao prioritete razvoja, korist ćemo od toga imati u prvom redu mi. Kada kažem mi, prvenstveno mislim na Krapinsko-zagorsku županiju i interese Zagorja. Prema nekim projekcijama, iduća godina nije optimistična. Ali, to se ne može reći za proračun KZŽ za 2012. Planirani za iduću godinu veći je za 1,3%. Hoće li proračun podmiriti sve obaveze? Kao i svih prethodnih godina, hoće! Iz situacije u koju je Hrvatska dovedena može nas izvući samo optimi- 01. SIJEČNJA 2012. Iz situacije u koju je Hrvatska dovedena može nas izvući samo optimizam – gospodarski, investicijski i socijalni. zam, gospodarski, investicijski i socijalni optimizam. Proračun je realan u okvirima predloženog. S obzirom na rast poreza na dohodak, ali i prodaje županijskih udjela u tvrtkama koje u ovom trenutku ne predstavljaju strateški interes za Krapinsko-zagorsku županiju, vjerujem da ćemo zacrtano ostvariti. Dakle, u sljedeću godinu gledamo s realnim optimizmom. Ima li dovoljno suradnje s gradovima i općinama? Kako spriječiti nadmetanje sredina? Primjerice, svi grade industrijske zone, srednje škole, veleučilišta… Dupliciraju se kapaciteti, a natjecanje bez kvalitete nije rješenje. Zašto priječiti nadmetanja, ako su ona razvojna i u konačnici izazivaju pozitivan ishod za građane? Ovo o čemu Vi govorite je na dobrom tragu i s time se slažem. Neke jedinice lokalne samouprave imaju komparativne pred- nosti za razvoj određene gospodarske grane, primjerice, turizma. Neke pak razvoj obrazovnih ili pak znanstvenih ustanova. Donoseći Mrežu srednjih škola odlučili smo upravo uspostaviti centre obrazovne izvrsnosti, tako će, primjerice, u Pregradi biti primarni razvoj zdravstvene struke, dok će u Bedekovčini u prvom planu biti razvijanje poljoprivredne. Prometna povezanost županije. Konačno je Zagorje ponovno ujedinjeno, pontonski most je postavljen i problem u Mokricama djelomično riješen. Intenzivno ste poradili na rješavanju ovog problema, ali ste isto tako zahvalili i Hrvatskoj vojsci i predsjedniku Josipoviću. Tko je odigrao koju ulogu, i u kojoj mjeri? Dakle, Hrvatske ceste su bez da su osigurale alternativni pravac (kvalitetan) zatvorile most na državnoj cesti. (U RH postoje državne, županijske i lokalne ceste). O državnim cestama brinu Hrvatske ceste (u daljnjem tekstu HC), koje su vrlo centralizirane, a mi imamo još jedan problem, a to je gospodin Andrić, kao namjesnik istih, kojeg apsolutno ne zanimaju zagorske ceste. Nakon zatvaranja mosta (iako po slovu zakona, a ja sam upravo pobornik poštivanja zakona, ili pobliže rečeno, da institucije koje rade svoj posao taj posao i rade, u ovom slučaju HC, nemam, nažalost, nikakvih ingerencija, kao što nemam ni na Inspektoratu, poreznoj, policiji i slično), reagirao sam, nazovimo to, GLAS ZAGORJA broj 88 politički. Zamolio sam osobno predsjednika RH, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik HV da nam pomogne. Nakon što su Županija i ŽUC (županijske ceste) osigurali prijevoz za HV, kao i sve dijelove koji su nedostajali za postavljanje mosta (željeza, daske) i HC su odlučile urediti pristupnu cestu. Dakle, ova priča koja je isključivo trebala biti u nadležnosti HC, košta županiju oko 100.000 kuna. Postavljam i ja pitanje zašto to nije napravio HC. Moj odgovor je kao i za većinu stvari u RH, da ne postoji planiranje. Jedna nacija koja želi biti tehnološki jaka (dakle proizvodnja proizvoda ili usluga više dodane vrijednosti), mora shvatiti da se tehnologija sastoji i od INOVACIJA koje čine – razvoj, unapređenje, otkrivanje ili usvajanje i komercijalizaciju novih procesa, novog proizvoda i novih organizacijskih struktura i procedura. Dakle, pet kategorija. To su: inovacije proizvoda, inovacije procesa, inovacije upravljanja ili managementa, logističke inovacije i institucionalne inovacije. Ponekad me to sve zajedno frustrira, jer nema upravljačkih alata da neke stvari popravim. Da budem jasan, tu ne mislim na policiju, poreznike, inspektorat, sud. Ali mislim na ceste, školstvo, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu. No i tu su mi zbog sulude centralizacije (koja je imala smisla kada smo bili u ratu), u većini slučajeva ruke vezane. E sada ti objasni građaninu, koji opravdano dolazi i zvoni mi na vrata, da ima problem s grabom na cesti koja prolazi i ispred moje kuće jer je državna, a da ja operativno i u kratkom roku ne mogu ništa poduzeti i riješiti taj operativni problem. Ceste su i dalje loše, cestarina skupa, autobusni i željeznički promet gotovo ne postoji. Ukidaju se i dalje autobusne i željezničke linije... Nažalost. SDP Krapinsko-zagorske županije je zauzeo prije nekoliko dana stav koji će biti prezentiran Vladi Zorana Milanovića već s prvim danima obnašanja čelne funkcije nove Vlade. Riječ je o projektima od posebnog interesa za Zagorje – Brza cesta Zabok/ Oroslavje – Bedekovčina – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica, sa spojem na Konjščinu, Hraščinu i Breznički Hum. Zatim elektrifikacija zagorske pruge kao i paralelna cesta prema Krapini. Brojni projekti važni za Zagorje koji su do sada stajali netaknuti u ladicama ministarstva, počet će se realizirati, ali u onoj mjeri koliko će biti moguće s obzirom na teške okolnosti besparice u koju smo dovedeni. Gotovo svi se zalažu za natalitetnu politiku, dodjeljuju se stipendije, pomaže u školovanju, ure- 13 INTERVJU 01. SIJEČNJA 2012. đuju se škole… i sve je to pozitivno. Ipak ne i dovoljno, mladi i školovani odlaze u velike centre ili u inozemstvo kako bi si osigurali egzistenciju. Otvaramo li mi dovoljno perspektive mladim ljudima i visokoobrazovanim kadrovima? Prije dvije i pol godine glasno sam progovorio kako se u našoj županiji mora dodjeljivati više od tisuću stipendija. Danas ta brojka prelazi 1000 i to me raduje, uspjeli smo u zacrtanom. Ulaganjem u nove tehnologije gradimo dodatnu vrijednost koja će biti konkurentna na europskom i svjetskom tržištu. To su prepoznale mnoge zemlje, poput, primjerice, Izraela koji se okrenuo razvoju upravo sofisticiranih grana industrije. S mladim i učenim ljudima možemo to postići, tome svjedoče i brojna priznanja koja dobivaju učenici zagorskih i hrvatskih škola na brojnim međunarodnim natjecanjima. Potencijal postoji, podrška kroz stipendije postoji, nedostaje nam radnih mjesta, ali vjerujem da će se i to u dogledno vrijeme promijeniti. Zalažete se za energetsku učinkovitost javnog i privatnog sektora. Koje su rezultate polučili započeti projekti? U ovom trenutku ulažemo više od 10 milijuna kuna u energetske projekte u zagorskim školama. Solarni krovovi predstavljaju poseban vid brige o okolišu, ali i znatno smanjuju troškove kućanstvima za potrošenu energiju. Projekt smo sustavno širili tako da sada pokriva subvencije solarnokolektorskih sustava, geotermalnih dizalica topline, kotlova na pelete i pirolizu te fotonaponskih sustava. Interes je velik i građani su pozdravili subvencioniranje ugradnje spomenutih sustava, posebno imajući u vidu da subvencije ponekad iznose i preko 50% vrijednosti investicije. Kako je riječ o vrlo kratkom povratu uloženog, vjerujem da smo na pravom putu da zagorske krovove uistinu pretvorimo u prave proizvođače zelene energije. Ponekad me to sve zajedno frustrira, jer nema upravljačkih alata da neke stvari popravim. Da budem jasan, tu ne mislim na policiju, poreznike, inspektorat, sud. Ali mislim na ceste, školstvo, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu. No i tu su mi zbog sulude centralizacije (koja je imala smisla kada smo bili u ratu), u većini slučajeva ruke vezane. E sada ti objasni građaninu, koji opravdano dolazi i zvoni mi na vrata, da ima problem s grabom na cesti koja prolazi i ispred moje kuće jer je državna. Cijenimo Vašu naklonost projektima održivog razvoja, prepoznali ste u tome i skroman doprinos našeg magazina. Koliko osobno pridonosite tome… hranite li se zdravo, potrošnja energije u domaćinstvu, reciklira li se smeće u vašoj obitelji… brojne projekte poticanja ekološkog razvoja u našoj županiji. Zahvaljujući intenzivnoj ciljanoj promociji turizma i ulaganjima u brandiranje Zagorja kao ekskluzivne destinacije hrvatskog kontinentalnog turizma, kao Bajke na dlanu, naša je regija već postala turistički je u zagorski turizam pokazale su se uspješnima i jamac su našeg daljnjeg napredovanja. Bez snažne povezanosti Županije sa svim subjektima iz turističkog sektora, ovakvi rezultati ne bi bili ostvarivi. Koristim priliku da na tome zahvalim svih kolegama koji svakodnevno rade na unapređenju turističke ponude i promocije Zagorja – Bajke na dlanu. Često smo svjedoci uvredljivih tonova u komunikacijama između političara, pa i spram novinara. U tome ste pozitivan primjer, no ipak vas dopadne i pokoja uvreda. Imaju li zagorski političari kodeks ponašanja? Pisani kodeks ne postoji, ali vjerujem da niti jedan napad, kako to nazivate, nije samom sebi svrha već postoji i neki razlog tome. Ne bavim se spletkarenjima i podmetanjima već se moj politički rad bazira na projektima i konkretnim radnjama – to su prepoznali i novinari i uvjeren sam da je to glavni razlog zdrave komunikacije mene kao župana i političara s kolegama, pripadnicima tzv. sedme sile. Niste se odlučili za saborski mandat, ipak očekujemo vašu znatnu aktivnost u politici. Političke ambicije i, naravno, planirane aktivnosti vas i vaših suradnika u godini ispred nas? Izašao sam s konkretnim programom pred Zagorke i Zagorce. Taj program provodim i njegov je rok trajanja četiri godine. Kao što sam svaki put dosad rekao, povjerenje mojih ljudi neću iznevjeriti i mandat ću odraditi do kraja. Što se tiče aktivnosti, planiramo dodatno osnažiti turističku ponudu, prije svega kroz razvoj ciklo (biciklizam) i konjičkog turizma u našoj županiji. Završit će se dvije fantastične investicije u naše terme, Tuhelj i Jezerčicu. Borit ću se za izgradnju prometnica i infrastrukturno povezivanje naše, dosad od Vlade, zapostavljene županije. Puno planova je pred nama, godina neće biti laka, ali onaj optimizam s početka ovog intervjua nas prati. Tempo mi često ne dozvoljava da jedem pravilno, ali kad ulovim vremena važno mi je konzumirati zdravu, domaću hranu. Volim reći za sebe kako živim zeleno, u obitelji strogo odvajamo otpad, a kuću maksimalno pokušavam ugrijati na drveni ogrjev, smatram ga najzdravijim i ekološki prihvatljivim. Oduvijek mi je ekologija predstavljala važan segment društvenog djelovanja, to je zasigurno bio važan razlog kod odluke da provodimo prepoznatljiva. Jeste li zadovoljni realiziranim, što Bajka na dlanu donosi u idućem razdoblju? Našem uspjehu svjedoče i podaci prema kojima smo na kontinentu druga županija u broju ostvarenih noćenja. Po dnevnim dolascima nalazimo se na samom vrhu. Porast od 12% noćenja u godini dana zasigurno veseli, ali i pokazuje da smo uspjeli u brendiranju Zagorja kojem sada slijedi nadgradnja. Brojne investici- Blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2012. godinu Svim ljudima dobre volje. 14 GLAS ZAGORJA broj 88 01. SIJEČNJA 2012. H rvati će za katolički Božić dobiti i novu vlast, kojoj valja poželjeti samo to da ubrzo uvidi da će se uz uspostavljeni politički sustav nastaviti propadanje Hrvatske i sahranjenje hrvatskog naroda, a da za nedaće koje će se nastaviti, produbiti i proširiti ne baca krivnju na svoje neposredne prethodnike, koje je narod na minulim izborima temeljito ponizio. Predsjednik SDP-a je i uoči i poslije izbora naglašavao da želi obnoviti povjerenje građana u politiku, političke stranke i političare, očito dajući građanima da naslute da će on osobno te njegova stranka i njezina koalicija svojim čednim ponašanjem obaviti posao obnove uništenog povjerenja. Međutim, povjerenje građana u politiku može se obnoviti samo političkim ponašanjem ljudi vlasti, kojima je prijeka zadaća ne provoditi liberalističke direktive Bruxellesa u RH, nego braniti interese hrvatskog naroda, brinuti se za namicanje dobrobiti i štititi hrvatsku zemlju. Hrvatske političke stranke nisu samo iznevjerile narodno povjerenje, nego su hrvatski narod ostavile na cjedilu svjetskog tržišta. One sad sve odreda žele Hrvatsku prepustiti Europskoj uniji, koja već uništava svoje narode. Stranke su nas u presudnom, povijesnom, sudbinskom trenutku poredale pred zid Europske unije da nas u žurbi pokose Referendumom. S obzirom na to da ni dosadašnje i ni buduće vlasti nisu ni pomislile izraditi poštenu i obuhvatnu studiju dobrobiti i pogibelji koje RH nosi pristupanje EU, nebrojeni među nama vide da nas političke stranke pokušavaju privesti u tamnicu Europske unije kao guske u maglu, kako je 1918. rekao Stjepan Radić. Pristup Hrvatske Europskoj uniji osim određenih prednosti donijet će Hrvatima i veliko zlo. (Eurooptimizam raste samo kod mladeži, koja smatra da joj pristup EU pruža prigodu da umakne iz RH.) rvatska je zapala u velike nevolje zbog ugađanja volji Europske komisije tijekom takozvanih prijepristupnih ugovora. Pregovori su bili diktat, kojime su hrvatskim vlastima nametnuti unutarnja i vanjska politika, vođenje gospodarstva, pravosudna praksa H Referendum Druge nedjelje Adventa Hrvati su od svega što im je bilo ponuđeno izabrali stranke nove koalicije, da naprave novu vlast u političkom sustavu, koji se nijedna politička stranka ne ufa promijeniti. Takav stav stranaka čista je opakost ili oportunizam, iako je narodu jasno da se pod sadašnjim anacionalnim političkim sustavom Hrvatska ne može spasiti. i sigurnosna politika, a narodu nametan tuđi liberalistički sustav uvjerenja, kojime je zatirano hrvatsko narodno životno zajedništvo. Posljedice tog postupka su: - uvođenje nakaznog političkog sustava, koji sprječava da se vodi nacionalna politika; - povlačenje države iz gospodarstva putem liberalizacije vanjske trgovine, privatizacije državnih poduzeća i prirodnih izvora te putem odustajanja države od uređenja domaćih tržišta robe, usluga, rada i novca; - potpuna deindustrijalizacija Hrvatske, čime je spriječen rast gospodarstva, stvorena vojska nezaposlenih ljudi, opao izvoz dobara i usluga te osiromašen golem dio hrvatskog pučanstva; - odustajanje države od zaštite ljudi i naroda, rada i vrijednosti rada, nacionalnog prostora i prirodnog blaga te okoliša i klime; - pravna nesigurnost građana te izloženost političara i branitelja Domovinskog rata sudskom progonu tuđih pravosudnih tijela; - uništenje obrazovnog sustava i unakaženje nacionalne kulture; - srozavanje razine fizičke sigurnosti građana, obitelji i cijelog naroda; - razaranje uvriježenog hrvatskog sustava uvjerenja, koje uništava hrvatsko obiteljsko, zavičajno i narodno životno zajedništvo, bez kojega nema opstanka naroda i njegova ostanka na njegovoj zemlji. Hrvati i Hrvatska sad vidno propadaju pa Hrvati trebaju smjesta pružiti otpor propadanju i za svoj spas skupno se pokrenuti, kako bi svoj opstanak i svoju budućnost zajamčili: - preuzimanjem svoje države u svoje ruke; - izgradnjom vlastitog političkog sustava, koji će omogućiti državi da promiče dobrobit naroda, - vođenjem vlastite unutarnje i vanjske politike; - ponovnom industrijalizacijom zemlje; - vlastitim iskorištavanjem i iskorištenjem hrvatskog prirodnog blaga; - zaštitom ljudi, naroda i države od navale svjetskog tržišta i kapitala; - obnovom i osuvremenjem obrazovnog sustava, kojime bi se u zemlju vratili i stručno i integralno znanje; - obnovom i promicanjem ljudskog i narodnog životnog zajedništva te obnovom i obranom uvriježenog sustava uvjerenja, uz koji su Hrvati stoljećima opstali i ostali na svojoj zemlji. Širenje Unije na istok ne služi stvaranju europskog zajedništva, koje bi omogućilo stvaranje većeg bogatstva europskih naroda. Ono služi samo širenju svjetskog tržišta na Europu te jačanju političkog i gospodarskog utjecaja kapitala, jer se Unija od zajednice svojih naroda pretvorila u agenta svjetskog kapitala i liberalističke ideologije. uropska Unija je karikatura Europske ekonomske zajednice, za koju su se Hrvati bili opredijelili 1990. EEZ bila je sijelo zajedništva, suradnje i uzajamnosti naroda, koji su jamčili mir, sigurnost i blagostanje. EU se pokušava iz siro- E GLAS ZAGORJA broj 88 Piše Zdravko Mršić maštva izbaviti daljnjim zaduživanjem, a ne radom. Europa je naglo počela zaostajati za ostalim dijelovima svijeta, koji je donedavno predvodila. Globalizacija uništava Uniju, ali i cijelu Europu, kojom Unija pokušava gospodariti. Svojom neeuropskom i protiveuropskom politikom Europska unija bi i Hrvatsku obvezala da trajno slijedi strategiju pretvaranja Europe u podružnicu svjetskog tržišta, strogo je sprječavala da izgradi primjeren nacionalni politički sustav i uporno onemogućivala da politiku vodi u interesu svojeg naroda. Europski narodi sve više uviđaju da bi rasap Unije bio bolji od njihove propasti kao naroda i da bi taj rasap mogao otvoriti put novom zajedništvu naroda Europe, koje Unija sad priječi. Narodi Unije čekaju da se oslobode Unije, kako bi postali slobodnima za uspostavu suradnje i zajedništva. Hrvatski narod zna što bi trebalo poduzeti da zaustavi propadanje. Zna da se treba okrenuti k sebi i posvetiti sebi, kako bi razvio svoje mogućnosti, uporabio svoje znanje te iskoristio položaj svoje zemlje i svoje prirodno blago. Međutim, ništa od toga neće biti moguće izvesti nakon pristupa Uniji. Od Unije sad strahuju i narodi koji su je utemeljili ili koji su joj naknadno pristupili. ristup Hrvatske Uniji nije jedini hrvatski izbor. Nama je potrebna sloboda, kako bismo izabrali prave strategijske partnere u širokom svijetu. Unija nije dobar partner, nego zao gospodar. Balkan je nakon dosadašnjeg širenja Unije postao strategijski najosjetljiviji dijelom Europe. Zapad putem Unije nastoji sačuvati politički utjecaj na Balkanu i zadržati ga za se. Za to im trebaju Hrvati kao Predziđe Zapada. Ako na Referendumu odbijemo pristup Uniji, ona će nas čekati da joj pristupimo. Nakon oporavka, ako Unija opstane, možemo ponovno razmotriti pitanje pristupa. Unija nije za nas, a pokazala je da više ne služi ni narodima svojih sadašnjih članica. Referendum nam je prigoda da spriječimo prodaju Hrvatske Uniji koju kuju hrvatske političke stranke. P 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SIJEÈNJA 2012. BLAGDAN SVETOG NIKOLE Grad Krapina proslavio svoj Dan Sveèanom svetom misom u župnoj crkvi sv. Nikole, prigodnom sveèanošæu u krapinskoj festivalskoj dvorani i prigodnim programom, na blagdan Sv. Nikole zaštitnika grada, proslavljen je Dan Grada i blagdan župe svetog Nikole biskupa. Kako je na središnjoj svečanosti istaknuo gradonačelnik Josip Horvat, bez obzira na teška vremena, grad Krapina može se pohvaliti brojnim investicijama u proteklih godinu dana. Značajna su ulaganja u školstvo i u vodoopskrbu. Radovi od važnog značaja jesu na 700 m ceste u Zoni, a ulagalo se proteklih godinu dana i na rješavanje građevinske dozvole za produžetak ulice Frana Galovića. Između ostalog, u planu je spajanje ulice Frana Galovića na novu cestu, kako bi se teretni promet maknuo iz grada. Sam ulaz u grad je nanovo asfaltiran, a uređeno je i odmorište kod benzinske postaje. Sve je to pridonijelo da Krapina bude još ugodnije mjesto za život. Također je istaknuo, Grad Krapina ima u planu realizirati još projekata, za koje se nada da će dobiti podršku i od nove Vlade Republike Hrvatske. S time se složio i jedan od brojnih čestitara, saborski zastupnik Milivoj Škvorc, koji je rekao da Krapina kao Povelje i plakete Grada Krapine Povelje su dodijeljene Gradskom društvu Crvenog križa Krapina – za iznimne uspjehe kroz 125 godina rada i djelovanja, Filipu Majiću – za osobiti doprinos u promicanju planinarstva kod djece i mladih, Jeronimu Ferčeku – za osobiti doprinos u radu i djelovanju Planinarskog društva Strahinjščica, Dubravku Sopeku – za osobiti doprinos u izgradnji civilnog društva Grada Krapine i Borisu Uherniku – za osobiti doprinos u razvoju i unapređenju vatrogastva i zaštite od požara na području Grada Krapine. Plakete Grada Krapine dodijeljene su Pučkom otvorenom učilištu Krapina – povodom 50. obljetnice rada i djelovanja na unapređenju kulturnog života Grada Krapine, Udruzi umirovljenika Krapina – za doprinos u poboljšanju kvalitete života osoba treće životne dobi Grada Krapine, Mirku Majsecu – za doprinos u unapređenju konjogojstva i za postignute uspjehe na izložbama i natjecanjima u zemlji i inozemstvu i Radovanu Cesarcu – za doprinos u promicanju športa i zdravih stilova života kod djece i mladih. U ime svih nagrađenih zahvalio je i obratio se okupljenima u festivalskoj dvorani Boris Uhernik. glavni grad Krapinsko-zagorske županije to svakako i zaslužuje. Zamjenica Krapinsko-zagorskog župana Sonja Borovčak također se pridružila čestitkama te je izrazila nadu da će suradnja Županije i Grada Krapine i dalje biti dobra. Okupljenima su se obratili rektor Marijabistričkog svetišta Zlatko Koren i načelnik općine Lobor Andrija Smetiško. U glazbenom programu sudjelovali su zbor i orkestar KUD-a Ilirci, KUD Krapina i Viline. Riječi pretvoriti u život Sveti Nikola biskup nebeski je zaštitnik Grada Krapine. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi svetog Nikole predvodio je u zajedništvu svećenika iz Krapinskog dekanata, župnik iz Velikog Trgovišća, vlč. Ivan Dužaić. Poručio je da iz blagdana Svetog Nikole moramo naučiti ono temeljno – ne čekati samo što će nam tko dati, iz kojih će pričuva stići na naše adrese, nego trebamo naučiti darivati. Sveti Nikola biskup plijenio je dobrotom, neposrednošću i vjerodostojnošću i treba nam biti uzor kako riječi pretvoriti u život, kako činiti dobra djela. (N. V.) Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu 2012. godinu svim građanima grada Krapine žele Gradsko vijeće i gradonačelnik Grada Krapine 16 GLAS ZAGORJA broj 88 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SIJEÈNJA 2012. Piše Tanja Gregurović KULTURA Monografija o crkvi Majke Božje Jeruzalemske Uz Dan grada Krapine promovirana je monografija Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu izašla u prigodi 250. obljetnice posvete hodoèasnièke crkve sv. Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Monografiju je uredio Andrija Lukinoviæ, a zajednièki su je izdali Župe sv. Nikole iz Krapine i Glasa Koncila. Poklonici kulture, posebice slikarstva, kiparstva i arhitekture sa zanimanjem će pročitati promoviranu knjigu, renomiranih autora koje je urednik Andrija Lukinović okupio na zajedničkom zadatku pisanja monografije o crkvi Majke Božje Jeruzalemske. Odlučio se nakon pisanja istoimenog vodiča, no ovaj su mu puta uz njegov prikaz nastanka i razvoja prošteništa pomogle i tri vrsne autorice – Katarina Horvat-Levaj (arhitektura), Doris Baričević (kiparstvo) i Mirjana Repanić-Braun (slikarstvo). Na promociji o umjetničkim ljepotama te sakralne građevine govorile su znanstvene savjetnice dr. sc. Željka Čorak i dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, uz moderatora, krapinskog župnika Tomicu Šestaka. Svetište je do danas sačuvano u gotovo izvornom obliku te je, uz Mariju Bistricu, najposjećenija hodočasnička crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji – istaknuo je u toj prigodi krapinski gradonačelnik Josip Horvat. Ovdje na Trškom Vrhu godinama se skupljaju Marijini štovatelji iz cijele sjeverozapadne Hrvatske. Napose ovu su kasnobaroknu crkvu izgradili Krapinčani kao znak zahvale Majci Božjoj Jeruzalemskoj koja ih je još 1743. zaštitila tijekom epidemije stočne kuge. Crkvu je posvetio zagrebački pomoćni biskup Stjepan Pucz 9. kolovoza daleke 1761., a gradnja raskošno uređene crkve, s cintorom i visokim zvonikom na glavnom ulazu trajala je 10 godina. Pobožnost Majci Božjoj na Trškom Vrhu započela je od 1669., kada je, prema predaji, franjevački brat fra Joakim Balagović iz Jeruzalema donio kip Majke Božje i poklonio ga svojem bratu Nikoli. Nakon što mu je u požaru izgorjela kuća, sačuvan je ostao samo kip Majke Božje, pa su vjernici počeli vjerovati u njegovu čudotvornost i javno ga štovati. U ime izdavača s osnovnim podacima o ovom izdanju prisutne je upoznao v.d. direktora Glasa Koncila Stjepan Pogačić. Monografija Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu može se po cijeni od 160 kn naručiti putem interneta, telefonom na broj 01/4874 315, nabaviti u Glasu Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu ili u bolje opskrbljenim knjižarama. KULTURA Izložba, monografija, priznanja Ove, kao i godinama unazad, èlanovi Likovnog društva Ernest Tomaševiæ iz Krapine priredili su povodom Dana grada izložbu likovnih radova svojih èlanova. Svojoj 45. obljetnici pridodali su monografiju, prvu u povijesti društva. U ozračju 45. obljetnice izložba je obuhvatila 27 radova, 15 autora i možete je pogledati do kraja ovog mjeseca. Likovno društvo Ernest Tomašević danas broji 25 aktivnih članova od kojih su 14 akademski obrazovane osobe, troje imaju višu spremu, a svi su slikari s velikim umjetničkim stažem koji su svoje umijeće doveli do savršenstva. Iznjedrili su i jednog člana Akademije likovnih umjetnosti, Tomislava Hršaka, koji je u društvo došao sa 13 godina, a stalnim i ustrajnim radom usavršavao svoj talent i redovno izlagao na izložbama društva. Na prijemnom ispitu za upis na Akademiju od velikog troznamen- kastog broja kandidata zauzeo je 3 mjesto. Nizali su se tijekom godina dobri dani, možda posve neznatni u očima drugih, ali dragocjeni našim stvaraocima, posebno duši predsjednika Zlatka Kuhara. Iz njegovih bilješki i sačuvanih uspomena nastala je monografija koja kronološki i dokumentirano govori o djelovanju društva tijekom 45 godina. A uz niz različitih aktivnosti priređeno je 328 izložbi u Krapini i cijeloj Županiji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Klagenfurtu i Münchenu i susjednoj Sloveniji. Od samog početka društvo je s puno ljubavi i GLAS ZAGORJA broj 88 suradnje sudjelovalo u humanitarnim akcijama, pomagalo svima koji su pomoći potrebiti. Monografiju je uredio Zlatko Kuhar, koji je i autor tekstova i ilustracija, recenzent je Rajko Fureš, a pripremu i tisak odradili su u Gama Grafitu d.o.o. Krapina. U nastavku programa, dodijeljena su priznanja TZ grada Krapine u akciji Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet. 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SIJEÈNJA 2012. UPRAVNI ODJEL KULTURA Gradonačelnik na primanju kod Predsjednika Anđeli Edite Glavurtić Do kraja prosinca u Galeriji grada Krapine može se razgledati izložba Anðeli, akademske slikarice Edite Glavurtiæ Edita Glavurtić rođena je 1965. u Splitu. Na Akademiji likovnih umjetnosti diplomira slikarstvo 1988., u klasi prof. Đure Sedera. Potom odlazi u Beč, gdje 1995. na ‘Schule für Angewandte Kunst’ dobiva titulu magistra. Njena prva slika anđela nastaje 1997., i nakon toga anđeli su nepresušan izraz nadahnuća, kako u Na prijemu za laureate – dobitnike međunarodnih turističkih nagrada 2011. POVELJE F.E.S.T. i ZLATNOG INTERSTASA dodijeljenih od strane Vijeća INTERSTAS-a (Međunarodne smotre turizma, filma i krajobraza) te Europske federacije turističkih novinara (FEST) najuspješnijim pojedincima, turističkim zajednicama, gradovima i mjestima, predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović slikama, tako i u pjesmama, meditacijama, razmišljanjima. Nadahnuta anđelima, objavljuje zbirku poezije Anđeli šapuću srcu. Edita Glavurtić izlagala je svoje slike na više od dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i Austriji, a slike njenih anđela nalaze se u brojnim zbirkama u Europi, Americi i Aziji. Živi u Zagrebu i Beču. primio je i gradonačelnika Josipa Horvata. Kako piše u obrazloženju, krapinski je gradonačelnik dobitnik ove iznimne nagrade zahvaljujući vrlo zapaženim projektima i programima u funkciji razvoja turizma koji se temelje na izuzetno atraktivnom lokalitetu, resursnim potencijalima, tradicijskim vrijednostima i kulturološko-povijesnom identitetu grada Krapine. Čestitamo. Krapinski medeni sejem Drvorezbar iz Lepoglave Tradicionalno uz Dan Grada i blagdana Svetog Nikole održava se Krapinski medeni sejem. Na sajmu je bilo više od 30 izlagača iz Krapinsko-zagorske, Zagrebačke i Varaždinske županije koji su na štandovima prodavali razne sitnice za nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane, te prigodni nakit, medene proizvode i suvenire. Iznimnu pažnju Krapinaca privukli su izlagači iz Lepoglave sa svojim skulpturama od drveta i kamena. 18 Na krapinskom trgu održano je i natjecanje u pripremanju kotlovine. Natjecalo se 14 ekipa od kojih je ekipa Gradskog društva Crvenog križa Krapina osvojila nagradu za Naj ekipu za ukupni vizualni dojam u novčanoj vrijednosti od 500 kn, a nagradu za Najbolju kotlovinu osvojila je ekipa Mjesnog odbora Krapina u novčanoj vrijednosti od 1000 kn. GLAS ZAGORJA broj 88 Ekipa CK uspješna i u kuhanju KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA ODGOJ 01. SIJEÈNJA 2012. CRVENI KRIŽ Darivanje novorođenčadi Obilježen Svjetski dan borbe protiv AIDS-a U suradnji s Udrugom studenata medicine-CroMSIC iz Zagreba, te Udrugom mladih SKA iz Krapine, Gradsko društvo Crvenog križa Krapina, realizirajući Program suzbijanja bolesti ovisnosti i smanjenja štete – Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi obilježilo je 1. prosinca Svjetski dan borbe protiv HIV/ AIDS-a. AIDS je zarazna bolest koju uzrokuju virusi HIV-a, koji slabe imunološki sustav organizma i tako smanjuju sposobnost organizma u borbi protiv infekcija i drugih bolesti. Tri su glavna puta prijenosa HIV-a: izravnim unosom krvi zaražene osobe u organizam nezaražene osobe; neza- Povodom obilježavanja Dana Grada Krapine, uz mnogo smijeha i razdraganih dječjih lica, sv. Nikola uz svog vjernog pratitelja Krampusa od jutra je obilazio osnovne i područne škole na području Grada Krapine. Gradonačelnik Grada Krapine uputio je prigodnu čestitku roditeljima 18 novorođenih stanovnika (7 djevojčica i 11 dječaka) grada Krapine, te im uručio novčanu pomoć. Isplaćeno je ovom prigodom 28.500 kn, dok je trofičara Aktivna Udruga dis Črleni lajbeki štićenim spolnim kontaktom sa zaraženom osobom; sa zaražene majke na njezino dijete. S obzirom na to da je HIV infekcija, odnosno AIDS, zarazna bolest, možemo se zaštititi preventivnim ponašanjem, prije svega zaštićenim spolnim kontaktom. Povodom tog dana u Maloj Ramoni u Krapini održan je Stop AIDS party. Članovi udruga CroMSIC iz Zagreba – udruge studenata medicine i Udruge mladih SKA iz Krapine dijelili su kondome i edukativne materijale o virusu HIV-a, uzročniku AIDS-a. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina možete se svakim radnim danom besplatno i anonimno testirati na HIV/AIDS u vremenu od 7-15 sati. sveukupno u ovoj godini za 73 novorođenih izdvojeno 109.500 kn. Ove je godine 38 novorođenih manje nego prošle godine, i to su podaci koji zabrinjavaju gradonačelnika. Dodjelu novčane pomoći i ovom su prigodom pozdravili roditelji. – Vremena su teška, ali Grad će uvijek biti na pomoći koliko je moguće i voditi računa o najmlađima, istaknuo je na prijemu gradonačelnik upoznavši roditelje s raznim ulaganjima u školstvo. M. B. Slastice Hrvatske žene Osnovci na sajmu meda Ekipa Grada Krapine GLAS ZAGORJA broj 88 štandu Nakit i čestitke na RO M ć mo po za tva druš 19 01. SIJEÈNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA KULTURA Prepoznajmo osobe iz povijesti našega grada Gradska knjižnica Krapina uz Dan Grada pripremila je prigodnu izložbu pod naslovom Grad i ljudi VI. – Krapinèani na starim fotografijama. Radi se o skupnim i portretnim fotografijama s kraja 19. st. i početka 20. st, a koje čine dio Zavičajne zbirke. S obzirom na veliku starost fotografija, u većini slučajeva nije poznat identitet osoba. Stoga je i izložba zamišljena na način da će svaki posjetitelj imati mogućnost zabilježiti svoja saznanja o prezentiranim osobama sa fotografije, te u tako interaktivnom odnosu pomoći Knjižnici u obogaćivanju znanja o povijesti grada i njegovih ljudi. Uz zamolbu Gradske knjižnice Krapina objavljujemo dvije slike. Jednu s potpisima, a za drugu molimo vašu pomoć. Prepoznajmo lica iz povijesti našega grada, slogan je kojim vas potičemo na prisjećanje i otkrivanje identiteta osoba na fotografiji. Na vašem trudu javno ćemo vam zahvaliti, u priči vaših prisjećanja tih i ne tako davnih vremena. Prepoznaj osobe s fotografije: OBRTNO RADNIČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLAVULJ 1896. g. Počevši od gornjeg reda: Ivan Flegar, Franjo Pažameta, Rudolf Lesac, Antun Schuffman, Ante Debeljak, Petar Lamot, Hugo Raškaj, Žiga Rossbacher, Ivan Löw, Antun Krleža, Gustav Florian, Slavko Berc, Stjepan Biffel, Pavao Rebić, Martin Zubić. Tko je na slici? KULTURA Krapinska božićna priča Krapinski pjesnici, nakon netom održane prve pjesnièke veèeri pripremili su novo druženje za poklonike poezije. Pozivaju vas 30. prosinca u 19 sati u Krapinski župni dvor. Nakon večernje mise očekuje vas krapinska božićna priča. Stihove Bernarde Despot, Dragice Ferjanić, Marije Hlebec, Miljenka Hršaka, Branke Jagić, Vladimira Majseca, Davorke Plukavec, Slavice Sarkotić i Željka Štefana interpretirat će Tajana Tolić i Dario Kuhar. Bit će pročitana i kratka priča Božene Kos, a u glazbenom programu sudjeluju Tajana Tolić i Max Hozić uz pratnju Trnje live acustica. (T. G.) Doček Nove godine na glavnom krapinskom trgu I ove godine građani Grada Krapine moći će Novu godinu dočekati na glavnom gradskom trgu gdje ih očekuje zabavno-glazbeni program i vatromet u organizaciji Grada Krapine i Turističke zajednice koji počinje u 22 sata. Sve prisutne zabavljat će sastav Fakini. Okupljeni će se moći, osim uz tople glazbene ritmove, ugrijati i kuhanim vinom. 20 SPORT Naj sportaš Uz Dan grada na svečanosti u prostorijama Srednje škole, proglašeni su najbolji sportaši i sportski djelatnici za 2011., koji djeluju na području grada Krapine. Izabrala ih je komisija Krapinskog sportskog saveza, a nakon prispjelih kandidatura, izbor je sljedeći: U seniorskoj konkurenciji: Krešimir Maras (Stolnoteniski klub Zagorec) i Jelena Krkalo (Ženski rukometni klub Zagorec). Najbolji sportaš od 14 do 18 godina: Jurica Bigec (Košarkaški klub Krapina). Najperspektivniji sportaši: Petar Bračević (Nogometni klub Zagorec) i Barbara Krsnik (Sportski plesački klub Habanera) GLAS ZAGORJA broj 88 Najperspektivnija ekipa od 14 godina: Momčad NK Zagorec Nagrada za promociju sporta: Društvo sportskih igara učenika Najbolji klubovi: Košarkaški klub Krapina (u muškoj konkurenciji) i Ženski rukometni klub Zagorec (u ženskoj konkurenciji). Nagrada za životno djelo sportskog djelatnika: Leopold Vincelj (Šahovski klub Krapina). Najbolji sportski djelatnik: Dražen Križnik (Košarkaški klub Krapina). Priznanje novinarima za praćenje sporta na području grada Krapine: Tomislav Zrinšćak i Milorad Videković. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SIJEÈNJA 2012. OBRAZOVANJE Šišmišeki Poèetkom prosinca u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja Krapina javno je prezentiran projekt Šišmišeki koji je nastao povodom Meðunarodne godine šišmiša. Na projektu su radili učenici kojima je potrebna pomoć u učenju (po prilagođenom programu) od 5. do 8. razreda, njih 12. Oni su prezentirali sve ono što su istražili, saznali, naučili i izradili ostalim učenicima od 4. do 8. razreda i učiteljima u školi. Voditelji projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki. Prezentaciji je prisustvovalo više od 150 učenika te učitelji, razrednici, neki roditelji, ravnatelj i pedagoginja. Projekt je započet još 24. listopada na Međunarodni dan školskih knjižnica koji se ove godine obilježavao pod sloganom Školske knjižnice osnažuju učenike za život. Obrazovni proces sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T. Ivančić). Školska knjižnica, kao i suvremena škola žele isto – naučiti učenika kako pronaći ono što mu treba i gdje se to nalazi tj. osposobiti učenike za život. Mi ne možemo naučiti učenike sve i o svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to znanje prezentirati i primijeniti u životu – rekla nam je knjižničarka Suzana Pracaić. Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Zato su u sklopu projekta posjetili špilju Veternicu, obitavalište šišmiša. Projekt se održavao svakog ponedjeljka, tijekom listopada i studenog. Na taj način sudionici su jačali svoje samopouzdanje, učili istraživati na nove načine te nam poručili da je svatko važan i ima pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama. $QKÃPQPQXQIQFKPLK MQPEGTVWFTWIC)TCFC-TCRKPG 5XKOPC<GONLK RTQUKPECWUCVK W(GUVKXCNUMQLFXQTCPK KONCERT Božićno-novogodišnji koncert udruga Grada Krapine U srijedu, 28. prosinca u 19,00 sati u Festivalskoj dvorani Krapinčane i goste očekuje prava glazbena poslastica – božićno-novogodišnji koncert gradskih udruga Svim na Zemlji. Na koncertu će nastupiti Gradski puhački orkestar Krapina, KUD Ilirci, FS Viline i KUD Krapina, a osim božićnih pjesama na repertoaru će se naći i filmske teme, zanimljive obrade uz brojna druga iznenađenja. Besplatne ulaznice mogu se podići od 19. do 27. prosinca na blagajni Pučkog otvorenog učilišta radnim danom od 14,00 do 16,00 sati i na dan koncerta sat vremena prije početka. 5WFLGNWLW )TCFUMKRWJCÅMK QTMGUVCT-TCRKPC -7&+NKTEK (58KNKPG -7&-TCRKPC $GURNCVPGWNC\PKEGOQIWUGRQFKÃKPCDNCICLPK2WÅMQIQVXQTGPQIWÅKNKVC-TCRKPC QFRTQUKPECFQRTQUKPECTCFPKOFCPQOQFFQUCVK KPCFCPMQPEGTVCUCVXTGOGPCRTKLGRQÅGVMC GLAS ZAGORJA broj 88 21 GRAD KLANJEC 01. SIJEČNJA 2012. AKTUALNO Uvjerljivom pobjedom u treæoj izbornoj jedinici Kukuriku koalicija osvojila je 10 mandata, a s visokog šestog mjesta na listi u Sabor ulazi klanjeèki gradonaèelnik Željko Kolar. Za njega su se neposrednim izborima odluèili graðani Klanjca i 2009., raèunajuæi na njegovo struèno i predano voðenje Grada. Željka Kolara kao novog saborskog zastupnika zamolili smo za prve komentare. Što će vam biti primarna ambicija na novom poslu sabor skog zastupnika? Primarna ambicija bit će mi zastupati interese KZŽ i sjeverozapadne Hrvatske u Saboru. Ovaj dio Hrvatske najviše radi, a najmanje se u njega investira s razine državne vlasti. To se mora promijeniti. telj i ne priznajem nikome da voli Hrvatsku više od mene samo zato što je desničar. Vlada Ivice Račana pokazala je da se otvaranjem prema svijetu i stvaranjem boljih uvjeta za život svih njenih građana najbolje brane nacionalni interesi, a uvjeren sam da će to pokazati i vlada Zo- Razgovarala Tanja Gregurović Gradonačelnik Kolar u Saboru Dugo ste u politici, kao geodeta što vas je usmjerilo na taj put? Struka tu nije bitna. Kao vrlo mlad čovjek bio sam zainteresiran da sudjelujem u razvoju svoga grada i imam utjecaja na isti, a u to vrijeme to se moglo isključivo kroz politiku. Znači li pobjeda ljevice odmak od tradicionalnog prema modernom? Stranke u koaliciji nemaju izražen nacionalni predznak i više su okrenute socijalnim interesima. I da i ne. Tradiciju moramo čuvati da bi ulaskom u EU sačuvali svoj nacionalni identitet, a društvo moramo modernizirati kako bi mogli pratiti svjetske trendove i nastavili se razvijati. Bez ulaganja u moderne tehnologije i obrazovanje nema napretka. Floskula je da samo desnica može braniti i zastupati nacionalne interese. Pa u Domovinskom ratu sudjelovali su pripadnici svih političkih stranaka i opcija, a najviše onih građana koji nisu bili stranački opredijeljeni. I ja sam bio brani- rana Milanovića. Ne možeš se zaklinjati u ljubav prema domovini i besramno je krasti. Rezultati ovih parlamentarnih izbora pokazali su da građani Hrvatske žele promjene. Klanjec pa i cijela naša Županija zaostaje u odnosu na susjedne sredine. Može li se to uskoro promijeniti? Može i mora. Osnovni zadatak nas zagorskih saborskih zastupnika je da se zajedno sa županom Sinišom Hajdašem Dončićem izborimo za financiranje kapitalnih projekata u Zagorju iz državnog proračuna. Prioritet će biti ulaganje u cestovnu infrastrukturu (brza cesta Mokrice – Bračak – Bedekovčina – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Popovec sa spojem na Breznički Hum, spojna cesta Zabok Krapina, program Betrment), željeznice (elektrifikacija pruge Zagreb – Zabok, stavljanje u funkciju pruge Savski Marof – Kumrovec), odvodnju i kanalizaciju te zbrinjavanje otpada. Kako ćete komunicirati sa svojim biračima? Hoćete li biti dostupni, spremni saslušati i pomoći riješiti probleme građana? Kao što je poznato, kao gradonačelnik Klanjca svaki četvrtak poslije podne primam građane na razgovor. Uvijek sam spreman saslušati i pomoći u okvirima svojih mogućnosti i ovlasti. Dunja Špoljar, Anđelko Topolovec i ja sigurno ćemo imati uredovni dan za građane, no s obzirom na to da se Sabor još nije konstituirao, ne mogu za sada reći kako će to funkcionirati, no građani će o tome biti pravovremeno obaviješteni. Kao gradonačelnik Klanjca jeste li ove godine sa svojim timom uspjeli realizirati zacrtane planove? Manje-više jesmo. Uspjeli smo u poslovnu zonu dovesti vodu i plin. Izmijenili smo prostorni plan i ishodili potvrdu na Glavni projekt za izgradnju niskoenergetskog vrtića te za njegovu izgradnju kupili zemljište, izgradili tri dječja igrališta, nastavili s izgradnjom javne rasvjete, asfaltirali nekoliko dioni- ca nerazvrstanih cesta te sanirali dva velika klizišta. U suradnji sa županijom promijenjeno je krovište i napravljena toplinska fasada na osnovnoj školi Antuna Mihanovića. Uredili smo spomen-park Antuna Mihanovića i ponosni smo što ga je na obilježavanju sto pedesete godišnjice pjesnikove smrti otvorio predsjednik Republike Ivo Josipović. Što Gradu Klanjcu neophodno treba i hoće li vaša nova pozicija pomoći u rješavanju tog problema? Klanjec je prometno izoliran i to je trenutačno najveći problem. Pod hitno bi trebalo sanirati državnu cestu D-205 od Zaboka do graničnog prijelaza u Razvoru, te izgraditi novi ulaz u Klanjec. Tim projektom i stavljanjem u funkciju pruge Savski Marof – Kumrovec stvorili bi se uvjeti za razvoj gospodarske zone Lepoglavec i otvaranje novih radnih mjesta. Pozicija saborskog zastupnika sigurno neće biti odlučujući faktor koji će odlučivati kada će te investicije ići u realizaciju. Blagoslovljen i srećom ispunjen Božić, te uspješnu novu poslovnu godinu 2012., želi vam Gradsko vijeće, gradonačelnik, i djelatnici Gradske uprave grada Klanjca 22 GLAS ZAGORJA broj 88 GRAD KLANJEC 01. SIJEČNJA 2012. OBRAZOVANJE Učeničke i studentske pomoći Na prigodnoj svečanosti u prostoru Klanječke pelnice i prisutnosti svojih roditelja i predstavnika Grada, potpisali su ugovore učenici i studenti kojima je odobrena financijska potpora iz gradskog proračuna kao pomoć u školovanju u ovoj školskoj, odnosno akademskoj godini. Povjerenstvo za dodjelu učeničkih i studentskih pomoći, prema kriterijima iz Pravilnika utvrdilo je listu učenika i studenata koji su ostvarili pravo na pomoć prema socijalnom statusu obitelji ili prema uspjehu u dosadašnjem školovanju, a u ime Povjerenstva njegov je rad obrazložio Dalibor Šoban. Iznos od 250 kuna mjesečno prema kriteriju socijalnog statusa dobivat će srednjoškolci Ivan Sušec, Matija Skrbeta, Josip Horvat, Kristijan Gajšak, Luka Burazer, Željka Sušec, Mihael Babić i Tena Cvek, a pravo na pomoć prema kriteriju uspjeha u do- OBLJETNICE Narodno sveučilište promotor kulture sadašnjem školovanju od učenika su ostvarile Anita Pongrac i Marija Vlahović. Studentice Nikolina Gašpar, Nikolina Žigman, Adrijana Čelec i Gabrijela Lončar pravo na pomoć ostvarile su prema socijalnom statusu, a prema uspjehu Bruno Novosel i Lucija Knezić. Studentska pomoć iznosi 500 kuna mjesečno. Na potpisivanju ugovora okupljenim učenicima i studentima te njihovim roditeljima obratio se gradonačelnik Grada Klanjca Željko Kolar, istaknuvši kako je Povjerenstvo svoj posao radilo neovisno i isključivo prema kriterijima iz Pravilnika, te kako će sljedeće godine Grad Klanjec raspisati natječaj i za stipendiranje učenika i studenata i to u skladu s iskazanim potrebama ustanova i trgovačkih društava s područja grada. Potpisivanju ugovora, uz gradonačelnika, prisustvovali su i njegov zamjenik Zlatko Brlek, te predsjednik Gradskog vijeća Mirko Lunko. CRVENI KRIŽ 89 dobrovoljnih darivatelja krvi Prigodni program kojim je obilježena četrdeseta godišnjica osnivanja Narodnog sveučilišta u Klanjcu održan je u četvrtak, 8. prosinca 2011. u klanječkoj kino dvorani. Priredio ga je Kulturni centar Klanjec, slijednik nekadašnjeg Narodnog sveučilišta, uz svesrdnu pomoć nekadašnjih zaposlenika i bivše direktorice Brankice Greblički. Na najznačajnije trenutke u radu ovog poduzeća, a danas ustanove u kulturi čiji je osnivač Grad Klanjec, podsjetila je ravnateljica Kulturnog centra Snježana Ricijaš. Narodno sveučilište osnovano je u ožujku 1971. odlukom tadašnje Skupštine Općine Klanjec. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća intenzivno se bavilo obrazovanjem odraslih, a kasnije sve više kulturnom i informativnom djelatnošću. Objedinjavalo je tako rad kina, auto škole i tiskare. Devedesete godine ostale su zapamćene po značajnim investicijama. Preuređena je kino dvorana s kafićem kao čekaonicom kina, nabavljena nova kino oprema i oprema za tiskaru te otvorena opremljena knjižnica u zgradi stare pošte koja je kupljena upravo za tu namjenu. Prezentacija praćena dostupnim fotografijama iz prošlih razdoblja prizvala je sjećanja i osmjeh kod bivših zaposlenika, ali i onih Klanjčana koji su u Sveučilištu stekli svoje srednjoškolsko obrazovanje, različite kvalifikacije, prošli tečajeve, položili vozački ispit ili pak bili vjerni posjetitelji mnogobrojnih kulturnih manifestacija i programa. Predstavljen je i današnji rad Kulturnog centra koji svojom djelatnošću nastoji Klanjec afirmirati kao grad kulture. Vitomir Zamuda riječju i slikom predstavio je brojne aktivnosti na zaštiti kulturne baštine, od višegodišnjeg rada na uređenju prostora Zavičajne zbirke i obradi građe, restauraciji sarkofaga obitelji Erdödy, sanacije kapelice sv. Florijana do pokrenutih arheoloških istraživanja cesargradske utvrde. Okupljenim bivšim zaposlenicima i Klanjčanima obratili su se bivši direktori Damir Matković, danas predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta, Brankica Greblički, aktivna umirovljenica i tajnica Ogranka Matice hrvatske Klanjec i gradonačelnik Klanjca Željko Kolar. U umjetničkom dijelu programa svoje kajkavske stihove čitali su Vladimir Šenjug i Vladimir Šuk, dok je za glazbeni dio večeri bio zadužen Tamburaški sastav Zelenjak koji je s Narodnim sveučilištem podijelio gotovo sve važne događaje u proteklih četrdeset godina. U četvrtoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi održanoj početkom prosinca u Velikoj dvorani grada Klanjca, odazvalo se 89 dobrovoljnih darivatelja. Krv je darivalo njih 85, od toga 76 muškaraca i 9 žena dok ih je 4 odbijeno iz zdravstvenih razloga. Prvi put krv su darivali: Petar Blažičko iz Ravnog Brezja, Ivica Horvatin iz Dubravice, Tomislav Poslek iz Gredica i Sonja Špiljar iz Donjeg Škrnika. Darivatelji s najviše davanja: Nikola Ohnjec – 101, Branko Ulama – 94, Božo Hrbud – 92. (M. B.) SUSRETI Sveti Nikola dobroj djeci grada Klanjca U srijedu 7. prosinca u Velikoj dvorani Grada Klanjca i ove je godine svojim dolaskom i malim slatkim darom, klanječke mališane razveselio sv. Nikola. Njegov dolazak pripremili su Društvo Naša djeca i Gradska knjižnica Antun Mihanović Klanjec. Događaj koji i djeca i roditelji s veseljem iščekuju, ove je godine bio popraćen veselom predstavom punom pjesme, Zimska priča mele Jele – jedne zime bijele, koju je izveo Šareni svijet. Nakon predstave svako je dijete dobilo poklon, uz mogućnost fotogra- GLAS ZAGORJA broj 88 firanja sa sv. Nikolom ili likovima iz predstave. 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SIJEČNJA 2012. OBRAZOVANJE Pripremila Monika Briševac Eko integrirani dan u OŠ Viktora Kovačića U OŠ Viktora Kovaèiæa 7. prosinca održan je EKO – integrirani dan na temu prometa. Tog dana nije se održavala nastava veæ su bile organizirane razne radionice. Dan je započeo uvodnim prezentacijama. Promet i njegov utjecaj na okoliš putem koje je učitelj Robert upoznao učenike i učitelje s vrstama prometa i podsjetio na ekološki prihvatljivije načine putovanja. Učiteljica Maja je prezentacijom Moja škola je EKO – škola učenicima detaljnije prezentirala eko akcije koje se provode u školi od početka školske godine, te ih podsjetila na njihove obaveze i zadaće u EKO – dežurstvima. Na kraju je psihologinja Marijana prikazala rezultate ankete o prometnim navikama u njihovim obiteljima, koja je bila provedena među učenicima. Zaključak je bio sljedeći – mali broj učenika koristi se biciklom kao prijevoznim sredstvom. Učenici su potom sudjelovali u radionicama (Povijest željeznice u RH – Bogdanka Šolman, VII.b; Ispušni plinovi – Zdravka Cesarec, VIII.a; Promet u književnosti, Zvukovi prometnih sredstava – glazbena radionica – Anica Flegar, Katarina Rihtar, VI.b; Oprema Bicikla – Branko Flegar, V.a; Promet i turizam – Branimir Boršić, Vesna Kunštek, V.b; Strip o onečišćenju od prometa – Mirjana Petrak, VII.a; Alternativna goriva – Robert Borovečki, VIII.b; Djeco, oprez u pro- metu (EJ, NJ, HJ) – Katica Kunštek, Maja Šamec, VI.a). Toga dana škola je bila prepuna prometnih znakova, razlog tome je bila i eko igra Prometne vratolomije uz poštivanje ekologije, gdje su učenici svakog razreda tražili prema uputama pojmove koji su im bili potrebni za slaganje eko poruke. Zadnji sat održane su prezentacije radova učenika napravljenih u radionicama, te su učenici morali reći svoju eko poruku kako bi na kraju iz svih poruka dobili moto EKO – integriranog dana, koji je glasio: Spriječimo zagađenje i prometnu gužvu, želimo alternativu, zdravlje, čist okoliš, pješačke i biciklističke zone. Promet kao tema EKO – integriranog dana se pokazao vrlo uspješnim i zanimljivim učenicima, a i učiteljima. Naučilo se mnogo o negativnim stranama prometa u odnosu na ekologiju. ODGOJ Sv. Nikola u Dječjem vrtiću Balončica Prosinac – najljepši mjesec u godini s radošæu su doèekali mališani humskog Djeèjeg vrtiæa Balonèica. Vrtić su posjetili i općinski načelnik Zvonko Jutriša i službenica Paulina Bogović. Djecu su darivali prigodnim poklonima. U znak zahvalnosti djeca su veselo zapjevala, i tako su pokazala koliko su sretna, a sretni su bili i odrasli, koji su im uspjeli dočarati posebno lijepe trenutke u ovo predblagdansko vrijeme i uljepšati im dan. Iduće godine djecu će razveseliti proširenje vrtića, a dodajmo da sv. Nikola svake godine posjeti Balončicu s prigodnim poklonima. OPĆINSKA UPRAVA Božićnice umirovljenicima Kao i svake godine, čelni ljudi Općine Hum na Sutli misle i na svoje najstarije sumještane, pa će povodom nadolazećih božićnih blagdana svim umirovljenicima s područja Općine čija mirovina iznosi manje od 2.100 kn podijeliti božićnice u iznosu od 150 kn. Visinu mirovine umirovljenici će dokazati odreskom od mirovine. Božićnice dijele Udruga umirovljenika općine H/S od 16. prosinca u prostorijama Općine, a oni koji ju još nisu primili, mogu to učiniti u četvrtak, 29. prosinca od 9 do 12 sati, te u petak, 30. prosinca od 9 do 12 sati, uz poruku da Općina Hum na Sutli svim građanima želi čestit Božić i sretnu novu 2012. Čestit Božić i uspješnu novu 2012. godinu svim žiteljima Općine Hum na Sutli želi općinski načelnik Zvonko Jutriša, zamjenik Milan Brezinšćak i članovi Općinskog vijeća Huma na Sutli 24 GLAS ZAGORJA broj 88 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SIJEČNJA 2012. KULTURA UPRAVNI ODJEL Advent u Zagorju Zadovoljni učinjenim Na kraju još jedne kalendarske godine, u Općini Hum na Sutli mogu se pohvaliti uspješnim rezultatima i projektima. Svakako je najveći – Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, te spojni kolektor. Od ostalih projekata izgrađeni su nogostupi novih cesta, proširene su i održavane općinske i županijske ceste, radovi na vodoopskrbi, nova javna rasvjeta, uređenje vrtića, a izgrađen je i projekt za rekonstrukciju općinske zgrade. Što se tiče planova za iduću godinu, nastavit će se s izgradnjom kanalizacijskog sustava Donji Hum, a u funkciju će se pustiti Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Na radost mališana i roditelja, iduće godine kreće se u dogradnju Dječjeg vrtića. KULTURA Sutla nas veže i spaja Tradicionalno, na prvu adventsku nedjelju, u prepunoj kino-dvorani u Humu na Sutli u organizaciji Turističke zajednice Općine Hum na Sutli, a pod pokroviteljstvom Siniše Hajdaša Dončića, župana Krapinsko-zagorske županije, započela je tradicionalna županijska manifestacija pod nazivom Advent u Zagorju. Obred paljenja prve adventske svijeće započeo je vlč. Vlado Mikšić, župnik župe Prišlin, dok je samu svijeću zamjenica župana Sonja Borovčak upalila zajedno s predstavnicima Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama Krapinsko-zagorske županije, te im uručila novčani prilog od 2.000 kuna za rad Udruge. S nekoliko prigodnih riječi dobrodošlice nazočnima se obratio Zvonko Jutriša, načelnik Općine Hum na Sutli. Program se nastavio koncertom na kojem su nastupili: Udruga Grofovija Konjskih, Siniša Miklaužić, Dino i Karla Miklaužić, Glazbena škola Pregrada, ŽVA Sotelia, Mješoviti zbor KUD-a Rikard Jorgovanić, Ivica Pepelko i Gordana Ivanjek. Zvijezde večeri bili su opet najmlađi, Dino i Karla Miklaužić, koji su svojim izvedbama izmamili gromoglasni pljesak publike. Zamjenica župana Sonja Borovčak predala je adventski vijenac djeci iz Dječjeg vrtića Naša radost iz Pregrade. Pod dirigentskom kuhačom Zvonka Čoha za nazočnu publiku i izvođače, na platou ispred kino-dvorane organiziran je prigodni domjenak, za piće se pobrinula Udruga vinogradara i podrumara Humska kapljica, dok su glazbeni štimung odradili Bratići Papeši. GOSPODARSTVO Vetropack Straža - sklopljen kolektivni ugovor Predstavnici poslodavca i sindikata Vetropack Straže potpisali su sredinom prosinca novi kolektivni ugovor o plaćama i ostalim materijalnim pravima zaposlenika. I ovoga je puta kolektivni ugovor sklopljen na 5 godina. Pregovarački timovi poslodavca i sindikata dogovorili su da se sva prava iz dosadašnjeg kolektivnog ugovora prenesu u novi ugovor. Plaće će svake godine i Narodna knjižnica Hum na Sutli u suradnji sa Hrvatskozagorskim književnim društvom već petu godinu zaredom organizira književnu manifestaciju kao program međunarodne hrvatsko-slovenske kulturne suradnje pod nazivom Sutla nas veže i spaja. Hum na Sutli kao pogranični kraj oduvijek je bilo područje prožimanja kulturnih utjecaja s jedne i druge strane Sutle. Stoga je i ta manifestacija osmišljena sa ciljem promoviranja kulturnog stvaralaštva ovog dijela Županije izvan njezinih granica, razvijanje i unapređenje kulturološke osobitosti ovoga kraja, te obogaćivanje cjelokupne ponude kulture u regijama Hrvatskog zagorja i Štajerske. Na ovogodišnjoj manifestaciji sudjelovali su pjesnici: članovi Mariborske literarne družbe: Željko Perović, Slavko Rečnik, Nataša Švikart-Žumer, Danijel Premzl i Vladimir Vekić, te članovi Hrvatskozagorskog književnog društva: Darko Raškaj Jalšovec, Marija Hlebec i Nadica Jačmenica. Koliki su međusobni utjecaji, ali i posebnosti u pograničnom kraju uz Sutlu dočarali su nam učenici Vzgojno izobraževalnog zavoda OŠ Roga- Piše Narcisa Brezinščak tec, te učenici OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli koji su programe predstavili na izvornim dijalektima svoje sredine. Folklorna skupina iz OŠ Rogatec s mentoricom Natašom Novak, prikazala je dio dječjih igara i narodnih plesova; dok je drugi dio učenika s mentoricom Lidijom Zalezina kroz scenski prikaz dočarao detalje iz života u svojem kraju te običaj kolinja – furežije. Učenici OŠ Viktora Kovačića pripremili su glazbenu točku s mentoricom Katarinom Rihtar, a na izvornom humskom dijalektu izveli su recitaciju Kožuhanje; s mentoricom Sandrom Kovačić pripremili su scenske prikaze običaja kožuhanja i dio svadbenih običaja ovoga kraja. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Manuel Firšt – harmonika, Dino Miklaužić solist uz pratnju na harmonici Rade Miklaužića. Manifestacija Sutla nas veže i spaja realizirana je uz potporu Ministarstva kulture RH i Krapinsko-zagorske županije. dalje rasti za postotak rasta troškova života + 1,25%. U Vetropack Straži su svjesni da su najveći kapital svake tvrtke zadovoljni i motivirani ljudi. Potpisivanju kolektivnog ugovora je nazočio i Ivan Tomac, predsjednik granskog sindikata EKN-a, koji Vetropack Stražu uvijek spominje kao pozitivan primjer hrvatske privatizacije i korektne suradnje poslodavca i sindikata. GLAS ZAGORJA broj 88 25 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SIJEČNJA 2012. ODGOJ Kinč moje babice Poèetkom prosinca u Muzeju Žitnica, u organizaciji Društva Naša djeca Sveti Križ Zaèretje, održana je 6. radionica tradicijskih vještina, veæ popularan Kinè moje babice. Već šestu godinu Nevenka Sinković predsjednica DND-a Sveti Križ Začretje i njene suradnice domišljaju i realiziraju zanimljive etno radionice. Na najbolji mogući način, učeći uraditi nešto, na generacije koje dolaze prenosi se kulturna tradicija. Ovim sadržajima, u svoje slobodno vrijeme, svojim spretnim rukama, djeca usvajaju nove kompetencije, vještine izrađivanja predmeta i ukrasa. Predsjednica Nevenka Sinković pozdravila je sve sudionike i ukratko objasnila cilj radionice, a dobrodošlicu su pjesmom poželjele i djevojčice iz zbora Cvrkutići. Djeca često ne vjeruju da će naučiti nešto sami izraditi, jer današnje generacije spretno surfaju internetom i igraju play station, a, nažalost, zaboravlja ih se poučavati nekim drugim vještinama. Spretni prstići, zaključili su mnogi, mogu čuda. Mališani sudionici Kinča, ponosni na svoje uratke zajedno su okitili bor. Dobili su zahvalnice i družili se na zasluženom ručku. Svojim su kućama otišli bogatiji za jednu novu vještinu, noseći lijepe sličice iz Začretja i želju da se iduće godine ponovno nađu na novoj radionici i nauče još neku vještinu iz prošlosti našeg Zagorja. Kinč moje babice već tradicionalno financijski podržava Krapinsko-za- gorska županija, a svoj doprinos daju i MIT – STUDIO iz Sv. Križa Začretja izradom zahvalnica za sudionike, općina Sveti Križ Začretje ustupajući prostor i Franjo Kučko, ravnatelj općinske knjižnice pomažući u pripremi prostora. (N. S.) Gumb od preje u modernom brošu Na ovogodišnjem Kinču, sudionici (djeca od 10 do 15 godina iz DND-a iz cijele Krapinsko-zagorske županije) su pod vodstvom osposobljenih volonterki i gospođe Ane Čižmek naučili kako se nekad u vrijeme baki i prabaki izrađivao gumb od preje. Izrađujući na isti način gumbe od raznobojnih pamučnih konaca, djeca su pokazala zavidnu kreativnost u izrađivanju modernih broševa koje mogu kao ukrase nositi na odjeći, torbama, remenima i sl., a neke su se djevojčice spretno domislile i izradile zanimljive naušnice. Iz dvanaest DND-a ukupno je u Začretje došlo 50-ero djece i trinaest voditelja, koje je umijeću izrade etno gumba i nakita podučavalo devet demonstratorica. (N. S.) IZ RADA ŽUPE Bor Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju za svetkovinu Božića. Vrijeme došašća obilježeno je radosnim i povjerljivim očekivanjem. Svake godine na Trgu hrvatske kraljice Jelene ispred crkve Uzvišenja Svetog Križa postavlja se i ukrašava bor. Ove godine bor je postavljen zahvaljujući obitelji Juraja Celjaka iz Donje Pačetine 83b, koji je poklonio prekrasan bor. Ovim putem mu u ime župljana i općine Sveti Križ Začretje od srca zahvaljujemo! U iščekivanju pravih pahulja na svetokriškom trgu postavljene su ukrasne. Donose blagdansko ozračje protkano vedrinom i nadom. Blagoslovljene božićne blagdane, sretnu i uspješnu 2012. godinu žele vam članovi Općinskog vijeća i načelnik Općine Sveti Križ Začretje 26 GLAS ZAGORJA broj 88 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SIJEČNJA 2012. KULTURA Piše Dunja Horvatin 25 godina kontinuiteta Sudeæi po broju èlanova i dugogodišnjoj tradiciji, Sveti Križ Zaèretje je najraspjevanije zagorsko mjesto. Pjevanje se kao školski predmet spominje u programu rada Puèke škole, osnovane 1838., a danas iz gotovo svakog svetokriškog kuæanstva bar jedan èlan pjeva – u Cvrkutiæima, u mješovitom ili crkvenom zboru. Prvi muški pjevački zbor osnovao je mjesni učitelj Oskar Woelfl 1931.; za vrijeme II. svjetskog rata bez prekida djeluje crkveni pjevački zbor, danas pod imenom tadašnjeg župnika Ivana Bradice. Iz tog vremena stariji Svetokrišćani pamte solo pjevačicu Maricu Vrček, Milicu Lovrenčić i Zdenku Vorih, danas još vitalnu devedesetogodišnju sugrađanku. U njihovom društvu propjevala je 1949. tada dvanaestogodišnja djevojčica Elza, koja i danas pjeva u crkvenom i mješovitom zboru. Za života s Rudijem u Svetom Križu, u zboru je pjevala i njegova supruga Katica Stipković. U oživljavanju rada zbora spominju se domaća imena: Juraj Merkaš, sin magistra farmacije, mjesni učitelj Ivek Zvonimir koji je 1961. osnovao mješoviti pjevački zbor, Cecilija Japec, nastavnica muzičkog odgoja, Tatović Lutvo, Marjan Kopjar, Ljudevit Geček, Juraj Ivandić – do sadašnjeg stručnog i predanog voditelja, prof. Olivera Beloševića. U proteklih 25 godina kontinuiranog djelovanja, mješoviti pjevački zbor Sveti Križ Začretje nastupao je na svim mjesnim događanjima, proslavama, akademijama, kulturnim događanjima, sudjelovao je na Smotri prigorskih zborova u Lisinskom, na gostovanjima u Hrvatskom primorju, Slavoniji, Austriji, Italiji i Sloveniji. Tradicionalni su i godišnji nastupi Svetokrišćani Zagrepčanima, u Zagrebačkom kazalištu lutaka, što je ustvari prigoda za susret Svetokrišćana, domaćih, zagrebačkih i njihovih prijatelja. Uz bogati repertoar domaćih i stranih skladbi, zbor je najviše uspjeha postigao kompozicijama prof. Antuna Ćelara, velikog prijatelja Svetokrišćana, i upravo izvedbom njegove skladbe Slikica, počeo je u Žitnici slavljenički program uz obilježavanje 25. obljetnice djelovanja mješovitog zbora, ujedno i Božićni koncert. Simbolične KULTURA KULTURA Pijanistička radionica U organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice, prosinac je započeo Pijanističkom umjetničkom radionicom u Muzeju Žitnica. Nastupili su Eva Motušić,Tomislav Štimac, Karla Ujević, Nika Štimac, Vjekoslav Drvar, Paula Lovreković, Olja Bošnjak, Ana Gutić, Kristina Ivić, Marina Alvir, Lovro Žagar i Helena Be- zahvale svim dosadašnjim dirigentima uručio je predsjednik zbora Tomislav Smolić, na povijesne dane osvrnuo se svetokriški kroničar Antun Kučko, izvedeno je nekoliko prigodnih recitacija domaćih pjesnika: Benedikta Tumpe, Verice Jačmenice-Jazbec i Nadice Vukić-Budić. Uz gostujući tamburaški sastav Kontra-band svi su zapjevali Brajde, a zvucima Tihe noći poželjeli jedni drugima sretne i blagoslovljene blagdane, dok je s turma otkucavao kasni sat nad usnulim svetokriškim krovovima. Pjesnik među pijanistima U Dvorcu Sveti Križ Zaèretje koncert je održao pijanist Željko Vlahoviæ. Izvodio je djela Dore Pejaèeviæ, Franza Liszta, Frederycka Chopina i Ludwiga van Beethovena. ljan. Voditeljice radionice bile su prof. S. Buklijaš i prof. M. Mikulić Štimac, a posjetitelji su mogli uživati u izvedbi mladih učenika klavira koji su svirali djela poznatih umjetnika: L. van Beethovena, W. A. Mozarta, J. Handela, D. Scarlattija i dr. Nastavak je to kulturnih događanja koja se tijekom cijele godine održavaju u Dvorcu, zahvaljujući upornosti gospođe Mirne Flögel Mršić, koja je svoju ljubav prema umjetnosti prenijela sada već na brojne glazbene poklonike. Željko Vlahović, hrvatski pijanist, rođen je u Zagrebu. Već u dobi od 22 godine završava Muzičku akademiju u klasi prof. Zvjezdane Bašić, a da bi samo godinu kasnije završio i Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Grazu, klasa prof. Thomasa Duisa, koju je pohađao paralelno. Obje Akademije završava s najvišim ocjenama. Još u to vrijeme njegova koncertna aktivnost bila je vrlo značajna, svirajući i GLAS ZAGORJA broj 88 nastupajući diljem Hrvatske i u inozemstvu. Njegov tadašnji rad bio je, između ostalog, dva puta nagrađivan Rektorovom nagradom. Postdiplomski studij završava 2002. na Hochschule für Musik und darsetellende Kunst u Frankfurtu na Majni u klasi prof. Catherine Vickers. Kao plod dugogodišnjeg rada i intenzivnog bavljenja glazbom Franza Liszta 2004. snima svoj prvi CD pod nazivom Zeljko Vlahovic Piano Franz Liszt koji je izašao u Berlinu. Njemačka kritika, oduševljena njegovim glazbenim izrazom i pijanističkim mogućnostima, prozvala ga je Virtuozom poezije i Pjesnikom među pijanistima. (T. G.) 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. SIJEČNJA 2012. INFRASTRUKTURA Piše Elvis Lacković U iščekivanju početka radova U Općini Marija Bistrica održan je sastanak na temu sanacije dviju važnih prometnica, kojima su Marija Bistrica, pa i cijeli istočni dio KZŽ povezani sa Zagrebom. Riječ je o cesti D-29 preko Laza, koja ima nekoliko kritičnih točaka, a posebno klizište na Lazu Bistričkom, kao i o cesti Marija Bistrica – Moravče, koja je i zatvorena zbog klizišta, odnosno radova, koji su trenutno u zastoju. Sastanku su nazočili predstavnici Hrvatskih cesta, Cesta grada Zagreba, ŽUC-a Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, izvođači radova i kao domaćin, načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek. Upravo bistrički načelnik već duže vrijeme upozorava na neodrživost trenutne situacije, jer ove dvije prometnice koristi veliki broj ljudi koji svakodnevno putuju prema Zagrebu. Što se tiče ceste D-29, već dugo vremena se spominje njena obnova, u okviru projekta Betterment, a načelnik Muhek napominje da se konačno nazire rješenje problema. Osigurana su sredstva, određen je izvođač i počele su pripremne radnje. No, cesta je na nekoliko mjesta u katastrofalnom stanju, s nekoliko klizišta, a najveće i najsloženije je klizište na Lazu, koje zahvaća D-29 na dva mjesta – istaknuo je Muhek i dodao da je zbog ovakve situacije državna inspekcija u travnju uputila Hrvatskim cestama zahtjev za sanacijom pa čak i za zatvaranjem prometnice, ako se uskoro ne pristupi sanaciji. Zatvaranje D-29 preko Laza katastrofa – Zatvaranje D-29 preko Laza, u trenutku dok je zatvorena i cesta OBRAZOVANJE problema izvođača), kako bi u što skorijem roku i završili. Jer, upravo će cesta Marija Bistrica – Moravče poslužiti kao alternativa u vrijeme zatvaranja D-29. – Neke stvari su se počele odvijati i nadam se da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti rješenje ovog velikog prometnog problema ovog dijela Zagorja – zaključio je Muhek. UDRUGE Radionica o Javnoj nabavi i integritetu U Mariji Bistrici je održana zanimljiva radionica Postupak revizije integriteta u općinama Republike Hrvatske. Riječ je o radionici u sklopu EU projekta Antikorupcijske mjere u provedbi politika javne nabave – PROJEKT ACRIP. Voditelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Zagreba, a partneri u projektu su Za- Marija Bistrica – Moravče bilo bi katastrofalno za mnoge svakodnevne putnike prema Zagrebu, pa je na sastanku iznesen prijedlog da će se na manje kompliciranijim mjestima raditi bez zatvaranja. Kada će se sanirati najveće klizište, za koje još ne postoji ni konačna dokumentacija, promet će se morati zatvoriti, pa je iznimno važno da se do tada završe radovi na cesti Marija Bistrica – Moravče – istaknuo je bistrički načelnik. Na sastanku je također rečeno da će se radovi na toj cesti hitno nastaviti (prekinuti su zbog KLA Bistrina obilježili mjesec borbe protiv ovisnosti klada Nicolas Witsen iz Nizozemske i Udruga općina u Republici Hrvatskoj, čiji je dopredsjednik Stjepan Muhek, načelnik Općine Marija Bistrica. O javnoj nabavi i posebno o novom zakonu, koji stupa na snagu 1. siječnja 2012. govorio je Munir Podumljak, a o Reviziji integriteta predavanje su održali i Harrie van Boxmeer i Reijer Sytse Gaasterland, iz nizozemske zaklade Nicolas Witsen. Radionici su prisustvovali načelnici općina: Marije Bistrice Stjepan Muhek, Bedekovčine Rajko Vidiček, Svetog Križa Začretja Ivan Kranjčić, Hrašćine Branko Tukač, te pročelnici iz spomenutih općina, te iz Gornje Stubice, Lobora i Grada Zlatara. (E. L.) Klub liječenih alkoholičara Bistrina Marija Bistrica, sudjelovao je na Adventskom sajmu, koji se na središnjem bistričkom trgu održavao u sklopu manifestacije Advent u Mariji Bistrici. Članovi KLA Bistrina, treće nedjelje došašća dijelili su promotivne materijale i poklone. Ovom akcijom u bistričkom klubu aktivno su sudjelovali u obilježavanju mjeseca borbe protiv ovisnosti, a ujedno su i promovirali rad kluba, koji djeluje dvije godine. Trenutno KLA Bistrina ima 9 članova, o kojima brigu vodi stručni terapeut dr. Anita Sabolek, a kako ističu, svojim djelovanjem žele utjecati na širu zajednicu i dokazati da su borci protiv alkohola i ovisnosti. Sudjelovanje u ovoj akciju upravo je jedan od načina realizacije planova. (E. L.) Sretan i blagoslovljen Božić te puno lijepih trenutaka i novih radosti u novoj 2012. godini žele vam načelnik Stjepan Muhek i članovi Vijeća Općine Marija Bistrica 28 GLAS ZAGORJA broj 88 SV. MISE U SVETIŠTU kroz tjedan u 10,30 i 18 sati nedjeljom 6:30, 9, 11 i 16 sati ISPOVIJED u DOŠAŠĆU svakodnevno prije sv. misa 24. XII. 2011. BADNJAK sv. mise u 6 i 10:30 h polnoćke u 20, 22 i 24 h sv. mise 25. i 26. XII. 2011. 01. SIJEČNJA 2012. BOŽIĆ, Sv. Stjepan 7:30; 9; 11 i 16 sati TEČAJ PRIPRAVE ZA BRAK U 2012. godini 31. XII. zahvalnica u 18 sati I. turnus: 11. II. 18-20h; 12. II. 11-13.30h; 19. II. 14-18h;25. II. 18-20h i 26. II. 11-13.30h Nova godina 1. I. 2012. sv. mise 7:30; 9; 11 i 16 sati (blagoslov malene djece u 16 sati) 5. I. 2011. blagoslov vode u 18 sati Tri kralja 6. I. 2012. sv. mise 7:30; 9; 11 i 16 sati (kod svih sv. misa blagoslov tamjana i zlata) II. turnus: 12. i 13. V. 18-20h; 20. V. 16-20h; 26. i 27. V. 18-20h III. turnus: 13. i 14. X. 18-20h; 21. X. 16-20h; 27. i 28. X. 18-20h FOTO: Zvonimir Atletić SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE OPÆINA ÐURMANEC 01. SIJEČNJA 2012. UPRAVNI ODJEL KULTURA Proračun 8 i pol milijuna kuna Članovi Općinskog vijeća Općine Đurmanec na svojoj sjednici donijeli su proračun Općine za iduću godinu. Planirani prihodi su u iznosu od 8,464.600 kuna, od čega izvorni prihodi čine 7,279.600 kuna. Oko 2,900.000 kuna, što čini 35% prora- Oduševile Buhice čuna, predviđeno je za održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Za izgradnju školske sportske dvorane planirano je 1,600.000 kuna, a 30.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za izgradnju dječjeg vrtića. (N. V.) UPRAVNI ODJEL Izgradnja sportske dvorane Intenzivno su u tijeku radovi na izgradnji školske sportske dvorane u Đurmancu. Ovo neuobičajeno dobro vrijeme za ovo doba godine, omogućilo je, između ostalog, postavljanje armirano-betonske skeletne konstrukcije, čime je dvorana počela poprimati svoje završne konture. Podsjetimo, radove izvodi tvrtka MBTRANSGRADNJA iz Krapine, a rok za završetak radova 2. etape iznosi 180 dana i obuhvaća građevinskoobrtničke radove, zidarske radove, radove izrade i montaže skeletne AB konstrukcije, radove odvodnje i izrade drenaža, te ostale manje radove vezane uz spomenute. Radovi su započeli krajem srpnja i kontinu- U organizaciji Kulturno-umjetnièkog društva Ðurmanec i ove je godine u prostorijama Osnovne škole u Ðurmancu organiziran božiæno-novogodišnji koncert. Pred mnoštvom posjetitelja koji su svojim pljeskanjem nagrađivali prikazani program, u pozitivnoj i toploj atmosferi članovi KUD-a pokazali su okosnicu svog ovogodišnjeg rada. Raznovrstan program svih sekcija, od šestogodišnjih mališana do sedamdesetogodišnjih baka, učinio je svečanost vrlo zanimljivom. Posebno je nagrađena pljeskom najmlađa folklorna skupina Buhice (djeca od 6 do 9 god.), te Đurđice (djevojčice od 10 do 12 god.), pod pratnjom mladih tamburaša. Folklorne koreografije odraslih plesača (Zagorje, Greštaljka, Međimurje) nadopunjavane su izvornim napjevima ženske vokalne irano su izvođeni. Predstoji još betoniranje druge ploče, za koju su već dopremljeni i montirani elementi betonske AB konstrukcije (nosivi stupovi, krovne grede, nosači tribine i sl.), što je praktički i bio najvažniji segment 2. etape radova na izgradnji dvorane. Ostali radovi 2. etape, većinom zidarski, završavat će se ovisno o vremenskim prilikama. Općini Đurmanec predstoji osigurati financijsku konstrukciju za sljedeću 3. etapu, koja je financijski najzahtjevnija i u kojoj se očekuje ozbiljnija pomoć Krapinsko-zagorske županije i konkretno sudjelovanje države u sufinanciranju ovog kapitalnog projekta. skupine. Poseban blagdanski ugođaj stvorili su instrumentali tamburaške sekcije pod vodstvom Siniše Miklaužića. Scenografija plesnih točaka obogaćena je novim dječjim nošnjama, te međimurskim nošnjama starijih plesača. Kao goste programa, KUD Đurmanec pozvao je Crkveni zbor Sveti Juraj kojeg vodi Mirko Klasić. Svečanost je završila uz domaće kolače koje su ispekli roditelji, članice zbora i KUD-a Đurmanec. (Marija Klasić) Blagoslovljen Božić te mirnu, radosnu i uspješnu 2012. godinu svim mještanima, prijateljima i poslovnim partnerima Općine Đurmanec želi načelnik i članovi Općinskog vijeća Općine Đurmanec 30 GLAS ZAGORJA broj 88 OPÆINA JESENJE 01. SIJEČNJA 2012. UPRAVNI ODJEL Pomoć socijalno ugroženim mještanima Dolaze nam božićni blagdani, po nekima najljepši dani u godini. Vrijeme je to radosti, mira, nade, darivanja. Kako bi te dane proveli u što ljepšem ozračju, Općina Jesenje je za svoje mještane slabijeg imovinskog stanja pripremila pakete u naravi. Pakete sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepština- ma u vrijednosti oko 300 kn primit će 60 mještana. Za umirovljenike čija su mjesečna primanja manja od 1.500 kn, Općina je osigurala jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 kn. Time se nastoji pomoći ljudima koji su unatoč svom pošteno odrađenom radnom vijeku ostali sa niskim primanjima. (IH) IZ RADA ŽUPE 15 minuta za obitelj Ove godine 4. i 5. lipnja papa Benedikt XVI. posjetio je našu domovinu. Došao je s nama proslaviti prvi Nacionalni dan hrvatskih katoličkih obitelji. Kao jedno od nastojanja da se Papina poruka o važnosti obitelji naglasi i provede u praksu, u župi Gornje Jesenje organizirana su mjesečna predavanja 15 minuta za obitelj. Predavanja su ostvarena u suradnji s Obiteljskim centrom Krapinsko-zagorske županije, od rujna do prosinca održana su četiri, s ciljem pomoći i podrške kvalitetnijem obiteljskom životu. Prvo je održala dr. Marina Stanković Gjuretek, djelatnica Zavoda za javno zdravstvo KZŽ, a prisutne je upoznala s nekim zdravstvenim poteškoćama, te kako upoznavanjem problema mogu pravovremeno zatražiti zdravstvenu pomoć. Drugo predavanje na temu Obitelj i zakon o socijalnoj skrbi održala je Nataša Koražija iz Centra za socijalnu skrb. Mnogi, a posebno stariji, rijetko čitaju i ne poznaju svoja zakonska prava, bila je to prigoda upoznavanja s nekim zakonima važnim za obitelj i socijalnu skrb. Treće predavanje na temu Utjecaj alkoholizma na obitelj održala je ravnateljica Obiteljskog centra KZŽ Gordana Maligec. Svoju pripadnost župi i rad u Obiteljskom centru u Krapini uspješno je povezala kroz akciju 15 minuta za obitelj. Na zadnjem predavanju govorio je policijski djelatnik M. Mužar na temu Mir i dobro – obitelj pred blagdanima, i upozorio na opasnosti kojima su izložena upravo djeca i obitelji za vrijeme blagdana. U te se dane događaju mnoge ozljede djece zbog korištenja pirotehničkih sredstava. Dužnost je roditelja pripaziti na svoju djecu. Nažalost, u blagdanskim danima često dolazi do povećane konzumacije alkohola, a zatim često do obiteljskog nasilja ili do nesreća na cestama. Predavanja su održana u župnoj crkvi sv. Ivana Kristitelja, a odazvao se veći broj vjernika. (Josip Krčmar, župnik) Poštovani mještani! Pred nama su blagdani mira i zajedništva, u kojima se na poseban način radujemo Kristovom rođenju, rađanju novog života. U vrijeme ovog velikog katoličkog blagdana, preispitujemo i postignuto u godini na izmaku, vjerujem da vas nismo razočarali. Dragi sumještani, pozivam vas da Božić i novu 2012. dočekamo s nadom i vjerom da ćemo zajedničkim marljivim radom, znanjem i samopouzdanjem stvoriti preduvjete za bolji život u našoj općini i cijeloj domovini. Kao vaš načelnik mogu obećati, u svoje ime i u ime svojih suradnika, da ćemo svojim radom pridonijeti ostvarivanju zacrtanih programa razvoja, kako u oblasti komunalne infrastrukture i razvoju gospodarskih potencijala tako i u skrbi za naše najmlađe i najstarije sumještane. U ime Općine Jesenje, svih mojih suradnika i u svoje osobno, svim mještankama i mještanima želim; - malenima sretno i bezbrižno djetinjstvo, mladima upornost i vjeru da se ustrajnim radom dolazi do uspjeha, a odraslima, starima, bolesnima i nemoćnima da ohrabreni snagom kršćanskog blagdana, simbola novog života, pronađu vjeru za izazove koji su pred svima nama. Čestit i blagoslovljen Božić i nova 2012. godina! Ivan Maligec, načelnik općine Osvrt načelnika na 2011. Zbog općeg stanja u državi, složenih ekonomskih prilika i gospodarskih kretanja, zacrtane planove i želje često puta teško je u potpunosti ostvariti. U ovoj godini u usporedbi s prošlom bilježimo pad prihoda proračuna. Ne prozivam, niti ne tražim opravdanje za ono što nije odrađeno, ali navedene činjenice su realnost i imaju veliki utjecaj na uspješnost rada jedinica lokalne samouprave. Uspjeli smo završiti jedan od najvećih projekata od postojanja naše Općine. Završena je sportska dvorana i svečano otvorena u siječnju, a nazočio je predsjednik Ivo Josi- INFRASTRUKTURA Završavaju se radovi Nadolazećim zimskim danima i primicanjem kraju godine intenziviraju se započeti radovi na izgradnji komunalne infrastrukture na području Općine Jesenje. Nakon provedenog natječaja i odabira najpovoljnijeg ponuđača MB Transgradnja iz Krapine, ovih je dana završeno asfaltiranje nerazvrstanih cesta koje su planom asfaltiranja predviđene u ovoj godini. Novim asfaltnim slojem izgrađeno je dodatnih 600 m prometnica, uključujući rekonstrukciju ceste prema Donjem Jesenju u dužini 600 m. Ove godine ukupno je izgrađeno i modernizirano 1200 m prometnica. Sva sredstva za radove osigurana su iz općinskog proračuna općine Jesenje. Za sanaciju klizišta u zaselku Osredečki proveden je natječaj, izabran je najpovoljniji izvođač, ali će prema svemu sudeći zbog vremenskih prilika i zahvatu koji je potreban, radovi biti odgođeni za sljedeću godinu. (I. H.) pović. Sljedeći projekt po važnosti u ovoj godini bila je rekonstrukcija ceste V. Selo – Sitari koja povezuje Donje Jesenje s centrom općine. Tim projektom obuhvaćeno je proširenje ceste na svim dijelovima trase gdje god je tehnički bilo moguće. Usporedno s proširenjem ceste izgrađena je nova mreža oborinske i fekalne odvodnje, ugradili smo vodovodnu cijev s izvodima za kućne priključke i hidrantsku mrežu. Ukupna vrijednost svih ovdje spomenutih radova iznosila je oko 1,700.000 kuna. Završen je Društveni dom u Donjem Jesenju. Uspjeli smo sa HEPom dogovoriti rekonstrukciju niskonaponske mreže u zaselcima Žutnički, Prdešaki, i Predjarek sve do Jezeriških u Gornjem Jesenju, te u Gornjim Lužanima, paralelno s rekonstrukcijom mreže izgrađena je i postavljena javna rasvjeta. Te radove općina GLAS ZAGORJA broj 88 je HEP-u sufinancirala sa 100.000 kuna, te kupila lampe s ekološkim štednim žaruljama. Radilo se i na poboljšanju cestovne infrastrukture; uz pomoć ŽUC-a sanirano je klizište Peki u Velikom Selu… Osim toga, nastavili smo sve već uhodane programe ulaganja u predškolski i školski odgoj, srednje i visoko obrazovanje, promicanje kulture i športa, socijalne zaštite, boravak djece u dječjim vrtićima, subvencionirali autobusni i željeznički prijevoz srednjoškolcima i osnovnoškolcima koji su prema novom zakonu izgubili pravo na besplatni prijevoz. Osigurali smo 10 učeničkih stipendija i 37 stipendija za sve redovite studente s područja Općine, provodimo Program pomoći u kući starijim i bolesnim osobama, pomažemo rad udruga u Općini i Županiji, subvencioniramo kamate poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, osiguravamo pomoć roditeljima novorođene djece, zadržali smo poticaje u poljoprivredi, izvršili sve zakonske obveze i uredno i kvalitetno sukladno mogućnostima izvršavali obveze na održavanju komunalne infrastrukture. Takvim sustavnim radom vjerujem da smo uspjeli podići kvalitetu života naših mještana na zadovoljavajuću razinu. Općina Jesenje, nažalost, bilježi značajan pad broja stanovnika, pa su stoga naše aktivnosti maksimalno usmjerene na stvaranje što boljih životnih uvjeta i brigu za svakog čovjeka. Dosadašnji stupanj razvijenosti postigli smo velikim dijelom zahvaljujući prihodima zbog statusa brdsko-planinskog područja. No, još uvijek su prisutne potrebe za izgradnjom ili uređenjem svih oblika infrastrukture na našem području. Smatram da je potrebna jača decentralizacija novčanih sredstava u vremenu koje je pred nama kako bi se omogućio snažniji razvoj kako Općine Jesenje, tako i svih ostalih jedinica lokalne samouprave. Smatram također da pitanje postojanja Općine Jesenje u nekom novom teritorijalnom ustroju nije upitno, jer naša Općina je doista opravdala svoje postojanje. S malim brojem zaposlenih i malim troškovima Upravnog odjela Općine postigli smo zavidne rezultate. 31 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. SIJEČNJA 2012. OBRTNICI DONACIJA Večer obrtnika Početkom prosinca održana je već tradicionalna Večer obrtnika općine Krapinske Toplice. Dobrodošlicu je okupljenim obrtnicima i dragim gostima poželio predsjednik Udruženja obrtnika Krapinske Toplice Zdravko Krušec. Potom su se nazočnima obratili Ivan Štahan, predsjednik Udruženja obrtnika Zlatara, ujedno član Skupštine Hrvatske obrtničke komore, Stjepan Mužek, predsjednik Udru- ženja obrtnika Krapina, te načelnik općine Krapinske Toplice, Vladimir Huzak, osvrnuvši se na prošlu poslovnu godinu. Također, čestitali su i dobitnicima priznanja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije na jubilarnim godinama aktivnog rada u obrtništvu: Željku Bednjancu za 20 godina, Ivanu Krištofiću i Željku Tomašinjaku za 25 godina te Josipu Vdoviću i Verici Špoljar za 30 godina rada u obrtništvu. Dunapack donirao uređaj za rehabilitaciju DRUŽENJA U društvu Relje Bašića Za vrijeme rehabilitacije i oporavka u bolnici u Krapinskim Toplicama, veteran hrvatskog glumišta, kazališni, filmski i televizijski glumac i redatelj, prvi zagrebački student u klasi dr. Branka Gavelle i originalni domaći dandy, Relja Bašić, sprijateljio se s autoricom stihova poznatih zagorskih popevki, Snježanom Šoštarko. Relja Bašić je diplomirao glumu u klasi dr. Branka Gavelle. Od 1955., još kao student, do 1967., bio je član ansambla zagrebačkog HNK. Otad samostalni umjetnik. S grupom uvaženih kolega, osniva Teatar u gostima 1974., u kojem glumi i režira do 2004., kad je isti ugašen. Teatar u gostima je u 30 godina izveo 4213 predstava u 340 mjesta i gradova Hrvatske, Jugoslavije i inozemstva. Bašićeva filmska karijera broji 56 domaćih i čak 71 inozemnu ulogu, koje je dao na njemačkom, slovenskom, francuskom, talijanskom i engleskom jeziku. Najslavnija njegova domaća uloga je ona gospona Fulira u filmskom klasiku Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli iz 1970. Njome je, što se kaže, osigurao svoje mjesto u vječnosti. – Iako je Relja Bašić sada teže pokretan jer je operirao kuk, mogu potvrditi da ga nije napustio njegov vedar duh i profinjeni šarm g. Fulira, ističe Snježana za Glas Zagorja. (M. B.) Maleni pacijent topličke bolnice s doniranim uređajem, te donatori predsjednik Uprave Valovitog papira Dunapack d.o.o. Zabok Zvonimir Čuljak i prokuristica Tatjana Pršle Tvrtka Valoviti papir Dunapack iz Zaboka, nastavlja i ove godine tradiciju doniranja zagorskim bolnicama. Ove godine sredstva su donirana Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabi- litaciju Krapinske Toplice, za nabavu medicinske opreme – uređaja za rehabilitaciju neuroloških bolesnika dječjeg uzrasta. Donacija je svečano uručena u topličkoj bolnici. (M. B.) OBRAZOVANJE Božićna radionica Na ovogodišnjem Božićnom sajmu u Krapinskim Toplicama svoje su radove prodavali i učenici OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. Uradili su ih sa svojim roditeljima i učiteljicama na Božićnoj radionici. Uz razgovor i druženje nastajali su ukrasi za bor od starog kruha, kuglice od vune… Zahvalni svima koji im pomažu, ovim su svojim aktivnostima pokazali svoju humanost i spremnost na zajedništvo. (gz) ODGOJ Božićna čarolija u Maslačku U Dječjem vrtiću Maslačak i ove je godine formiran tradicionalni Kutić darivanja u kojem se tijekom prosinca i trajanja adventa sakupljaju odjeća, slatkiši i igračke za obitelji u potrebi u općini Krapinske Toplice. Vrtić već nekoliko godina sakuplja odjeću za obitelji s puno djece i obitelji koje se nađu u teškoćama. Sve sakupljeno djeca će zapakirati i darovati pred Božić za obitelj sa sedmero djece, i prijatelja iz predškole koji je ostao bez jednog roditelja. Djeca, odgojitelji i roditelji izradili su i ukrase za prodaju na Božićnom sajmu u Krapinskim Toplicama. Prikupljen novac utrošit će se za nabavu didaktičkih igračaka. Djeca se tako vlastitim radom i prodajom od malih nogu uče poduzetništvu, a roditelji aktivno sudjeluju u programu i druže se kroz radionice. (gz) Sretne božićne blagdane protkane mirom, srećom i obiteljskim zajedništvom, žiteljima Općine Krapinske Toplice, kao i svim građanima naše županije želi načelnik Vladimir Huzak i članovi Vijeća općine Krapinske Toplice 32 GLAS ZAGORJA broj 88 OPĆINA MAČE 01. SIJEČNJA 2012. ŽUPA Proslava Dana župe Na svetkovinu Bezgrešnog Začeća BDM, 8. prosinca, župa Mače proslavila je svoj župni blagdan i Dan župe. Proslava župnog blagdana započela je manifestacijom Dani župe Mače u utorak 29. studenog kada su župljani zajedno sa svećenicima zlatarskobelečkog dekanata slavili svetu misu zadušnicu za pokojnog dugogodišnjeg župnika Ljubomira Hađinu koji je prije tri mjeseca iznenada umro. Dani župe nastavljeni su u petak 2. prosinca kada je župna zajednica kroz duhovno-meditativni program molila za nove đakone Zagrebačke nadbiskupije. Intenzivan dio pripra- ve za župni blagdan bila je duhovna obnova koju je kroz tri večeri predvodio vlč. Dražen Radigović. Na sam župni blagdan bila je župna predbožićna ispovijed, te svečana misa koju je predvodio preč. Ivan Mikec, dekan zlatarsko-belečkog dekanata; homiliju je izrekao preč. Josip Čukman, župnik u Zlataru. U koncelebraciji su bili vlč. Ivica Šestak, župnik u Orehovici, vlč. Željko Horvat, upravitelj župe Zajezda, vlč. Domagoj Vuletić, upravitelj župe Mihovljan, te privremeni upravitelj župe Mače, preč. Zaltko Koren. Večernje misno slavlje predvodio je vlč. Damir Bačun, upravitelj župe Lug Samoborski, inače svećenik rodom iz župe Mače. Misno slavlje uz župni zbor na večernjoj misi animirala je ženska vokalna grupa Kjada iz Mača. Dani župe Mače završili su misnim slavljem u subotu 11. prosinca u 11 sati na kojem su se okupili stariji župljani, za koje je nakon mise bilo organizirano druženje. (L. S.) KULTURA Božićni koncert Kajda Tradicionalni božićni koncert Vrijeme Božića ženske vokalne skupine Kajda održat će se u Domu kulture u Maču, 26. prosinca s početkom u 18 sati. Uz Kajde, nastupit će i TO Gaj Zaprešić/ Mače, ŽVA Sotelia, Branko Mutak & Kajde. Kajda ili djevojke iz Mača prepoznatljive su po svojem karakterističnom folklornom a capella načinu pjevanja kojim rado uljepšavaju razne događaje u općini, županiji i šire… Okušale su se one i u tamburaškoj glazbi i prošle godine izdale svoj album prvijenac Golubek moj beli, koji je zaslužilo nominaciju za Hrvatsku diskografsku nagradu Porin u kategoriji najbolji album folklorne glaz- KONCERT Vu Betlemu svetla luč gori Kulturno umjetničko društvo Lj. Gaj Mače održalo je tradicionalni Božićni koncert Vu Betlemu svetla luč gori. Na koncertu su nastupile sve sekcije Društva: stariji folklorni ansambl, tamburaški orkestar, mlađi folklorni ansambl, dječji folklorni ansambl, predškolska folklorna sekcija i dječja tamburaška sekcija. Na koncertu, KUD Lj. Gaj prikazao je zagorske božićne običaje, pa je tako cijeli koncert bio obilježen zagorskim pjesmama i plesovima. U tome su im pomogli gosti, članovi KUD- a Zabok. be. Djevojke puno rade cijelu godinu, ali najviše na kraju kada pripremaju svoj tradicionalni božićni koncert. – Već 8. godinu za redom, sa zadovoljstvom poklanjamo koncert domaćoj publici u Maču. Svake godine na isti datum u isto vrijeme, sat i pol dobre glazbe, uz prekrasan prizor prepune dvorane u Maču. Ovaj koncert je zapravo točka na i na kraju svake radne godine, i moram priznati da ga pripremamo s posebnom pažnjom i s puno volje, jer je to jedini cjelovečernji koncert koji održavamo na domaćem terenu. Trudimo se svake godine publici ponuditi nešto novo, drugačije, što nikako nije lako jer se na koncertu izvodi isključivo božićni repertoar – rekla nam je Ana Čehulić. Kajde svoje početke bilježe još od 2004., kad se ova skupina djevojaka odvojila od KUD-a Gaj. Kajde su Diana Bezak, Iva Culi, Martina Cerčić, Ana Čehulić, Martina Čehulić, Marina Marković i Željkica Mrkoci. Do sada su pozornicom u Maču uz Kajde prošetali TZ Gaj Zaprešić, TO KUD-a Mihovljan, Branko Mutak, Renata Kos, Gordana Ivanjek, Mirela Marković, Zlatne žice, Savski valovi, Kavaliri, Klapa Bistrica, Etno udruga Vuge, Little Back Dress. Koncert je često upotpunjen i božićnim recitacijama, a u tome im pomaže njihova stalna potpora Ivica Pepelko, Matija Novački, te članovi dječje sekcije KUD-a Mače. Ovaj koncert ime Vrijeme Božića dobio je 2008. Naime, to je autorska pjesma Branka Mutaka, koju su te godine prvi put izveli na koncertu, a početkom ovog mjeseca i snimili spot. – Branko je naš dugogodišnji prijatelj i tradicionalni gost svakog našeg koncerta. S njim uz gitaru pjevamo moderne božićne pjesme, i tako je te 2008., zbog nedostatka ideje slučajno nastala ova pjesma koju smo svi zavoljeli, koja ima posebno mjesto na koncertu, ali i u našim srcima – završava priču o predstojećem koncertu Ana. Nek vam bude Božić najljepši, bijeli, prekrasni... Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu godinu svim žiteljima općine Mače žele članovi Općinskog vijeća i načelnik Općine Mače Stjepan Sokolić GLAS ZAGORJA broj 88 33 Trgovačko poduzeće Strahinjčica u Svetom Križu Začretju, u ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog, otvorilo je svoj najveći prodajni centar. Direktor Miljenko Goluban istaknuo je da je ovo bio glavni projekt Strahinjčice u 2011., od kojeg se očekuje da će tvrtki tijekom iduće godine donijeti ukupan rast prihoda od 10%. Novosagrađeni prodajni centar Strahinjčice u Sv. Križu Začretju radi svakog dana od 6 do 20 sati, a nedjeljom i praznikom od 7 do 12 sati. Trgovačko poduzeće Strahinjčica osnovano je 1991., no trgovinom kao glavnom djelatnošću, počelo se baviti 2003. Početkom 2004. ima 17 prodavaonica s veleprodajnim skladištem, te zapošljava devedeset radnika. U iduće tri godine, točnije do kraja 2006., Strahinjčica posluje u ukupno 25 trgovačkih objekata na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije sa oko 120 zaposlenih. Kvalitetom, stalnim akcijama i povoljnim maloprodajnim cijenama pristupačni su brojnim kupcima. Strahinjčica i Glas Zagorja nagrađuju Čitatelje koji se prepoznaju u označenim krugovima očekuju poklon paketi Strahinjčice u novoj trgovini u Svetom Križu Začretju. Potrebno je samo predočiti Glas Zagorja br. 88, sa slikom na kojoj se prepoznajete na blagajni trgovine. Sretan Božić i Novu godinu od srca vam žele Strahinjčica i Glas Zagorja OPĆINA LOBOR 01. SIJEČNJA 2012. DAN INVALIDA Još ima ljudi koji se ne boje činiti dobro U organizaciji Udruge Sveta Ana u Društvenom domu u Loboru, početkom prosinca održan je humanitarni koncert kojim su prikupljana sredstva za rad udruge, te je obilježen Međunarodni dan invalida. Dobrovoljnim prilozima posjetitelja i donatora prikupljeno je 7.200 kuna, a novac je namijenjen za rad Dobrovoljni prilozi prikupljali su se na prodajnom štandu Udruge. Posebnim poklonom razveselio ih Radio Zlataru i voditeljima Barbari Kulfa i Matiji Novačkom. Također Udruga upućuje zahvalu izvođačima i posjetiteljima, a nadasve prijateljima djece koji su svojim dolaskom, kroz pjesmu i druženje, pokazali djeci i njihovim roditeljima da nisu sami i da ima onih koji brinu i ne boje se činiti dobro. UDRUGE Osnovan LAG Srce Zagorja U zlatarskoj gradskoj vijećnici održana je Osnivačka sjednica Skupštine udruge – Lokalne akcijske grupe Srce Zagorja. Sjednici su nazočila 26 izaslanika Grada Zlatara te općina Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec, koji su ujedno i osnivači LAG-a. Sve odluke donesene su jednoglasno. logopeda, koji će biti dostupan za svu djecu s govornim poteškoćama. Uz grupni rad s defektologom koji se u Udruzi već provodi, uključivanje logopeda omogućit će djeci i individualnu terapiju, kako bi poboljšali svoje komunikacijske vještine. Doprinos uspješnom koncertu dali su svojim nastupom članovi KUD-a Mače, Vokalna skupina Kajda, Tamburaši viteškog društva Lobor, Tihomir Kožina Tihi, Sportski plesni klub Apeks iz Zagreba, zatim Zbor mladih župe Lobor i Mali župni zbor, u kojem su nastupila i djeca članovi Udruge, te solist na klaviru Matija Pogorić iz Mihovljana, kojeg je uvježbala prof. Josipa Hopek. je predsjednik NK Lobor Damir Levanić, podijelivši dresove kluba, s imenima članova udruge. Na druženje su se odazvali i predstavnici prijateljske Udruge invalida Bedekovčina. Iz Udruge Sveta Ana uputili su zahvalu donatorima: restoran Zlatni Lampaš Marijana Jembriha, pekarnici Tuš, obitelji Dragutina Ivanuša i disko klubu Luna, Ivici Bingula, volonterkama Mateji Svetec, Karolini Ščapec, Sunčici Hitrec, Patriciji Jajtić, obitelji Marijana Novačkog, Zdenku Vidoviću, gospodinu Jakši, tiskari iz Začretja, dekanu prečasnom Ivanu Mikecu, loborskom đakonu Damiru Ivaneku, Općini Lobor i načelniku Andriji Smetišku, U Upravni odbor izabrani su Miroslav Kopjar (predsjednik), Andrija Smetiško (tajnik), Stjepan Sokolić, Boris Tušek i Zlatko Bartolić (potpredsjednici), Jelena Galic (blagajnica), Zdenka Rogina, Marija Bužić, Miroslav Smetiško i Petar Culjak (članovi). Sjedište udruge je u Zlataru. Udruga djeluje na području Krapinsko-zagorske županije i pokriva područje grada Zlatara, te općina Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec. LAG djeluje sa svrhom osiguravanja protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice; razvijanja sinergije i umrežavanja između svih dionika kojima je u interesu pridonijeti razvoju ruralnih područja; višedioničkog planiranja ukupnog razvoja LAG područja; iskorištavanja i razvijanja posto- jećih potencijala za ruralni razvoj; dugoročnog ostvarivanja održivog razvoja; pripreme LAG područja za korištenje strukturnih fondova EU; brige o infrastrukturnom, ekološkosocijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u širem ruralnom području; ojačavanja gospodarskog okružja, kako bi se pridonijelo stvaranju radnih mjesta; zaštite i unapređenja prirodnog i kulturnog naslijeđa; jačanju kapaciteta zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta unutar svojih zajednica; poticanje društvenog razvoja unutar ruralnih zajednica. Nakon registracije udruge, izrade pečata i otvaranja žiro računa, Srce Zagorja počinje s radom i u svoje okrilje prima sve ideje i prijedloge koji će omogućiti boljitak cijelog kraja. Sretan i blagoslovljen Božić, puno zdravlja i obilja u 2012. mještanima Općine Lobor i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije žele načelnik Andrija Smetiško i članovi Općinskog vijeća Općine Lobor 36 GLAS ZAGORJA broj 88 OPĆINA LOBOR 01. SIJEČNJA 2012. LOBORSKI BOŽIĆNI SAJAM OBRAZOVANJE Nikolinje u Loboru Veselo i blagdanski U nedjelju 18. prosinca održan je 2. loborski božićni sajam u Loborskom društvenom domu i oko njega. Sajam je komercijalno-kulturno-zabavnog karaktera te su se mogli kupiti borovi, božićni nakit, prehrambeni proizvodi, pića, odjeća, bačvarski proizvodi uz istodobno uživanje u zabavnokulturnim sadržajima. Na sajmu su izlagala obiteljska poljoprivredna gospodarstva: Hubak, Kuprešanin, Culi, Hanžek, Vlahek, Bingula i Raškaj; Udruge: Sveta Ana, Udruga žena Lobor, Kliet, Udruženje povrćara, Loborske mažoretkinje, Loborska humanitarna udruga; bačvarija Petek iz Đurmanca; Zavod Loborgrad. Za zabavni program se pobrinuo Puhački orkestar DVD-a Lobor, te tamburaški orkestar Viteškog društva Svetog Križa. Nikola je posjetio male Zagorce i obradovao ih poklonima. Kako je dočekan u Loboru doznajemo iz sastavka Nikol Kostanjevečki, učenice 7. razreda Osnovne škole Franje Horvata Kiša iz Lobora. Svi mi znamo za jednog sjedokosog starca duge brade i velikog srca. To je naš dragi sv. Nikola. On nas svake godine razveseljava svojim darovima. I ove godine mu je to uspjelo. Sa svojim pomoćnikom, Krampusom, stigao je u Lobor. Osnovna škola je, njemu u čast, priredila priredbu. Čim je stigao, svima su se usne razvukle u širok osmijeh. Uspio je unijeti radost i toplinu u naša srca. Kasnije je podijelio darove kojima su se svi obradovali. Prije dolaska u Lobor, Nikola i Krampus posjetili su Dom za psihički bolesne osobe Lobor-grad. Svi ko- risnici i zaposlenici ustanove srdačno su ih dočekali. Dobrom ozračju je dodatno pridonio školski zbor te dramska skupina. Svi prisutni su bili oduševljeni. Dragi naš Niko obišao je sve sobe i bolesnima podijelio slatkiše. Nakon obilaska soba i dvorca, Nikin i Krampusov posjet je završio. Svim prisutnim bilo je drago što su ga vidjeli, zaželjeli su mu sve najbolje te su ga pozvali da dođe i sljedeće godine. Dakako, Nikoli je bilo jako drago što ih je usrećio. Sav radostan obećao je da će on i Krampus zasigurno doći i sljedeće godine! DOM LOBORGRAD Božićna priča U prosincu se posebnim svečanostima i priredbama tradicionalno u Domu Loborgrad obilježavaju nadolazeći blagdani. Korisnike doma tako su i ove godine razveselili svojim nastupima mališani zlatarskog dječjeg vrtića, posjetile su ih članice Hrvatske udruge medicinskih sestara, koncert su održali članovi crkvenog zbora iz Lobora, priredbu će imati i sami korisnici, za koje će biti organiziran i posjet obiteljskom imanju Salaj u Čazmi, na božićnu priču s milijun blagdanskih lampica. Također, za korisnike doma koji u prosincu imaju rođendane, priprema se zajednička proslava, a sva događanja počinju od Nikolinja. GLAS ZAGORJA broj 88 37 OPĆINA PETROVSKO 01. SIJEČNJA 2012. OBRAZOVANJE Druženje s vatrogascima Učenici 2.a razreda Oš Antuna Mihanovića Petrovsko zajedno sa svojim učiteljem Željkom Tihava družili su se s članovima DVD-a Petrovsko. Saznali su sve o radu DVD-a, naučili kako se čuvati od požara i upoznali prostorije društva. Najzanimljiviji dio svakako je bio praktični rad – pokazna vježba gašenja požara u kojoj su sudjelovali i sami učenici. Nakon uzbuđenja s gašenjem vatre slijedilo je druženje uz grickalice na kojem su učenici postavljali pitanja prisutnim vatro gas ci ma. Kao iznenađenje na kraju, vatrogasci su odvezli učenike vatrogasnim vozilima do škole. (J. M.) OBRAZOVANJE Darovi za najmlađe OBRAZOVANJE Stipendije đacima i studentima U općini Petrovsko ovih su dana potpisani ugovori o stipendiranju učenika i studenata za školsku, odnosno akademsku godinu 2011./12. Dodijeljeno je 7 učeničkih stipendija u iznosu od po 300 kn, te 6 studentskih stipendija u iznosu od po 500 kn. U proračunu je za tu namjenu predviđeno 60 tisuća kuna. Vrijedi napomenuti da Općina Petrovsko za te i slične vidove pomoći izdvaja značajna sredstva – za sufinanciranje smještaja djece u dječjim vrtićima 100 tisuća kuna, za malu školu 60 tisuća kuna, za subvencije troškova prijevoza srednjoškolaca 130 tisuća kuna. Prema riječima načelnika općine Ivana Šanjuga, ukupno je to iznos od 350 tisuća kuna, što je u visini oko 25% izvornih prihoda općinskog proračuna. (n. v.) Nikolinje na Petrovskom prošlo je prigodnom proslavom i podjelom darova koje je uz pomoć roditelja i općine osigurao župnik župe Petrovsko, velečasni Anđelko Horvatić. Sveti Nikola stigao je u crkvu na vatrogasnim kolima i tako razveselio svu prisutnu djecu i njihove roditelje. U crkvi je izveden prigodni Blagoslovljen Božić i sve najbolje u novoj godini stanovnicima Općine Petrovsko i naše županije želi načelnik Ivan Šanjug, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Mužek, te vijećnici Općine Petrovsko 38 GLAS ZAGORJA broj 88 program koji su pripremili učenici i učitelji razredne nastave OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko. (J. M.) OPĆINA RADOBOJ 01. SIJEČNJA 2012. AKTUALNO OBRAZOVANJE Općina s najviše zastupnika u Saboru U III. Izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s liste SDP, HNS, IDS, HSU izabrano je 10 zastupnika. Među njima su i Anđelko Topolovec i Dunja špoljar iz Radoboja. Anđelko je izabran izravno jer je u Sabor ušao kao 10. na listi dok je mjesto u saborskim klupama Dunja dobila zahvaljujući odluci župana krapinskozagorskog Siniše Hajdaša Dončića, koji će svoj mandat staviti u mirovanje, jer želi ostati na čelu Županije. Radoboj tako prvi put u povijesti dobiva dva saborska zastupnika u jednom mandatu i prvi put jednu ženu. Dokaz je to dosadašnjih aktivnosti Radobojčana u političkim strankama i javnom životu. Anđelko Toplovec, naime, uz dužnost općinskog načelnika obavlja i funkciju predsjednika Županijske organizacije HNS-a, a Dunja Špoljar je aktivna u Socijaldemokratskom forumu žena Hrvatske, gdje obavlja dužnost predsjednice Glavnog odbora. Naša djeca zaslužuju bolje obrazovanje Dunja Špoljar nije po rođenju Radobojka. No, korijeni su joj u Radoboju. Njezin djed Andrija Došen bio je cije- njen i utjecajan stanovnik Radoboja. Kao trgovac razvijao je Poljoprivrednu zadrugu u Radoboju, a bio je i prvi predsjednik Mjesne zajednice Radoboj u vrijeme kada je započeo ubrzani razvoj ovog kraja. Mnogi stariji stanovnici pamte ga kao uglednog i poštenog sumještanina, koji je kao predsjednik nekadašnjeg mirovnog vijeća mnoge Radobojčane pomirio i odvratio od dugotrajnog sudskog sporenja, često zbog nevažnih stvari. Otac Dunje, Ivan Cerovec rano je ostao bez oca koji je poginuo u golubovečkom ugljenokopu, ali je završio učiteljsku akademiju i cijeli život posvetio odgoju mladih Zagoraca. Radeći u školama i usavršavajući svoje znanje uznapredovao je do mjesta ravnatelja Osnovne škole. Majka Nena Došen, svoj je radni vijek provela u zdravstvu. Dunja se nakon završetka školovanja i bogatog radnog iskustva vratila radobojskim korijenima. Doselila se u kuću svojeg djeda i bake i uz obaveze u školi, razvija obiteljski biznis. Uzgaja cvijeće i sadnice što sa zadovoljstvom koriste mnoge radobojske i domaćice iz drugih sredina. Uspješni informatičari Ove godine učenici članovi informatičke skupine Oš Side Košutić Radoboj sudjelovali su u natjecanju Skockajte web! 2011. (CARNetov CMS-u) i osvojili peto mjesto. U natjecanju su sudjelovale 123 škole, 84 osnovne i 39 srednjih. Ocjenjivački sud odabrao je one čiji su web-ovi u najvećoj mjeri pokazali poštivanje pravila za izradu dobrog weba, te ostavili dojam ažurnosti, angažiranosti, timskog promišljanja, vizualne privlačnosti i svih ostalih kriterija. Među škole koje su ušle u finale ovogodišnjeg natjecanja u kategoriji osnovnih škola je i OŠ Side Košutić Radoboj. Posjetite njihovu stranicu http://www. os-skosutic-radoboj.skole.hr i svojim prijedlozima, primjedbama, pohvalama, kritikama pridonesite njenom boljem rezultatu jer već se pripremaju za prijavu Skockajte web! 2012. Za peto mjesto zaslužni su svi učenici i učitelji čijim radovima popunjavamo našu stranicu, a među najzaslužnijima su naši web masteri: David Vuzem, 7.b, Anamarija Žun, 7.b, Lucija Kunštek, 7.b, Tamara Leško, 7.a, Filip Haldek, 8.a, Suzana Rihtar, 8.a, Barbara Ivanković, 8.a, Nikola Topolovec, 6.a, Jelena Sajko, 6.a. (I. Š.) OBRAZOVANJE Dvoje Kristina oduševila... Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i uz pomoć Ureda za kulturu, obrazovanje i šport grada Zagreba te Zagrebačke županije, u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je XVIII. Hrvatski dječji festival na kojem je pjesnički uspjeh zabilježila Kristina Košutić. Trinaestu godinu za redom manifestacija kao ravnopravni dio ima likovni i literarni izričaj. Tako je na njega do sad pristiglo 5577 radova (3177 literarnih radova) iz cijele Hrvatske, što je dovoljan argument za primjećivanje dječjeg stvaralaštva i nadarenosti. Među najboljih 20 svoje je mjesto našla i pjesma Kristine Košutić Dvoje. Radi se o pjesmi sa zadanom tematikom (Djeca nose svjetove na dlanu). Za mlade literate organiziran je okrugli stol. Moderator tog stola bila je poznata spisateljica i glavna urednica Modre laste Željka Horvat-Vukelja. Kako je naglasila, ocjenjivački sud u sastavu: Zorica Klinžić, Dubravko Jelačić Bužimski, Sanja Pilić, Mirela Barbaroša-Šikić i Margarita Vrbanović je imao veliku odgovornost. Među tako kvalitetnim radovima nije bilo lako odabrati 20 najposebnijih. Nagrađeni učenici trebali su čitati svoju pjesmu, a nakon toga je uslijedila dodjela diploma i podjela Zbornika likovnih i literarnih radova. Prva koja je probila led bila je upravo Kristina. Nakon čitanja pjesme, Željka Horvat-Vukelja otkrila je da joj je lakše pisati pjesme na standardnom jeziku, nego na kajkavskom narječju. Kristina Djevojčica i dječak Ruku pod ruku, Na mekoj travi stoje. Gledaju zvijezde, Dive se mjesecu, U očima dječjim cijelo je nebo. Razmišljaju o tami, Razmišljaju o svjetlu, Pričaju o budućnosti. Govore si tajne, Govore iz srca, Daju si savjete I pokoji zagrljaj. Pitaju se znače li oni nešto; Znače li oni nešto budućnosti, Hoće li oni promijeniti svijet? Kristina Košutić, 8. b se još jednom dokazala da je među elitom hrvatskog dječjeg stvaralaštva. Time je proslavila sebe, mentoricu Ivanu Čavužić, školu, ali i Radoboj. (I. Č.) Sretan i blagoslovljen Božić i novu godinu 2012., punu mira i spokoja žele vam članovi Općinskog vijeća, predsjednik Alojz Sajko i Anđelko Topolovec, načelnik općine Radoboj GLAS ZAGORJA broj 88 39 OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. SIJEČNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Uspješno realizirani svi planovi U I. fazi izgradnje obuhvaćena je dionica od spoja na glavni kolektor Gornja Stubica – Zabok do ulaza u Dječji vrtić Zvirek u Mlinarskoj ulici, gdje započinje II. faza koja završava na lokaciji iza Mjesnog doma u naselju Strmec Stubički. Realizacijom ovog trenutno najvećeg investicijskog projekta spriječeno je ispuštanje otpadnih voda u prirodni vodotok potoka Vidak kao i drugih vodotoka U prošlom polugodišnjem razdoblju uspješno je realiziran veliki investicijski projekt ekološkog značaja za prostor Stubičkih Toplica – izgradnja kolektora fekalne kanalizacije u I. i II. fazi. na području općine. Pored ovog projekta, zastupljeno je niz komunalnih projekata usmjerenih na unapređenje životnog okruženja mještana. Provodeći jasno definiranu misiju, Općina Stubičke Toplice uspješno je izgradila svoju ekološku prepoznatljivost, a u prilog tome govori i prestižno priznanje Zeleni cvijet, šestu godinu u kontinuitetu. Nadalje, prva Pripremila Monika Briševac je u županiji pokrenula ekološki projekt razvrstavanja otpada. Pored investicijskih ulaganja, Općina je kvalitetna potpora odgoju i obrazovanju odnosno Osnovnoj školi i Dječjem vrtiću Zvirek, koji bilježe niz zapaženih uspjeha i vrijedni su promotori svojeg mjesta. Niz društvenih, kulturnih, sportskih sadržaja kreirala je i ove godine Turistička zajednica u koordinaciji s nizom aktivnih udruga. Dodjela priznanja u akciji Volim Hrvatsku U prigodnom programu sudjelovali su polaznici Dječjeg vrtića Zvirek, učenici Osnovne škole, folklorna skupina Društva Naša djeca, tamburaški sastav Šarmeri i članice Udruge hrvatska žena (priprema koktela), svi iz Stubičke Toplica. Akciju kontinuirano provodi Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice u projektu ekološko-edukativne akcije Hrvatske turističke zajednice Volim Hrvatsku, Završna svečanost dodjele priznanja u ekološkoedukativnoj akciji Volim Hrvatsku – Cvijet u cvijeæu 2011., održana je ovog mjeseca u hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama, pod generalnim pokroviteljstvom Općine. uz suradnji s Radnim tijelom za ekologiju i kulturu. Ista je vrlo važan čimbenik u hortikulturi našeg prostora i daljnjeg razvoja zelenih Stubaka. Cilj je obuhvatiti sve čimbenike koji sudjeluju u stvaranju slike Općine kao ekološki orijentirane, naviknute na suživot s prirodom, razviti svijest ljudi da svojim marljivim radom mogu utjecati na prihvaćanje svoje Općine kao uvažavanog turističkog odredišta u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i Republici Hrvatskoj. Nagrada je to svim mještanima koji se kontinuirano trude u uljepšavanju i ocvjećivanju svojih okućnica, okoliša i balkona, čime unapređuju cjelokupni životni prostor Stubaka. Potrebno je i napomenuti da je marljivo kontinuirano održavanje cvjetnih i zelenih površina rezultiralo i vrijednim priznanjima Hrvatske turističke zajednice Općini Stu- bičke Toplice. Prema odluci Povjerenstva, akcije Zeleni cvijet 2011., u kategoriji mjesta kontinentalne Hrvatske do 5000 stanovnika, Stubičke Toplice osvojile su treće mjesto, odnosno priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom. Ovo je šesti Zeleni cvijet koji Stubičke Toplice osvajaju u kontinuitetu, budući da su 2006., 2007., 2008. i 2009. bile dobitnici prestižnog priznanja za osvojeno prvo mjesto – Zelenog cvijeta sa zlatnim znakom, a 2010. do- bitnici Zelenog cvijeta s brončanim znakom. Ukupno je dodijeljeno dvjestotinjak priznanja u 15 kategorija s naglaskom na očuvanje tradicije. Izdvojit ćemo neke – Dragica Breber – Najljepši cvjetni balkon, Anita i Damir Dragićević – Najljepši cvjetni prozor, Slavko Vrban – Novoformirana kategorija vodeni vrt, Sanja i Dubravko Ćuk – Najljepša okućnica, Marina Mamuča – Priznanje za dugogodišnja postignuća u oblikovanju hortikulturnog prostora, Ivanka i Vladimir Vrban – Priznanje izvan kategorije za formiranje cvjetne površine u Pili. Najljepše čestitke uz božićne blagdane, te da vas sreća prati tijekom 2011. želi vam načelnik Općine Stubičke Toplice i Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice 40 GLAS ZAGORJA broj 88 OPĆINA TUHELJ 01. SIJEČNJA 2012. UPRAVNI ODJEL OBRAZOVANJE Nikola dobroj djeci Tuhlja Božićni paketi Povodom božićnih blagdana u Općini Tuhelj i ove su godine podijeljeni paketi socijalno ugroženim, staračkim i samačkim domaćinstvima. Sastoje se od osnovnih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština, a primilo ih je 70 mještana. U vatrogasnom domu Tuhelj svima pozvanima obratio se načelnik, gospodin Armando Slaviček. Potom su zajedno uživali u predstavi školskog folklora i recitacijama mališana. I ove godine načelnik je sve prisutne počastio porcijom graha s kobasicama koji kuha naša kuharica Milena Poljanec i čašom vina koje je donirao općinski vijećnik Ivan Burić. Druženje se nastavilo u opuštenoj atmosferi i često je upravo ovaj razgovor potrebniji od same materijalne pomoći. Povodom blagdana Svetog Nikole u OŠ Lijepa naša Tuhelj organizirano je druženje sa svetim Nikolom i Krampusom, a u organizaciji Etno udruge Kolovrat, OŠ Lijepa naša Tuhelj i Općine Tuhelj. Tako je općina Tuhelj nabavila i donirala poklone za svu školsku djecu, a gospodin Ruda Žlender, predsjednik Etno udruge Kolovrat na najuvjerljiviji način dočarao je djeci Svetog Nikolu. Pokloni su na Nikolinje podijeljeni svoj školskoj djeci, a za one najmanje organizirano je posebno zajedničko druženje. KULTURA Večernji razgovori s Ivanom Amos OBRAZOVANJE Božićno-novogodišnji koncert Tradicionalno svake godine u Tuhlju se održava Božićno-novogodišnji koncert. Ovogodišnji će biti 28. prosinca (srijeda) u prostorima školske sportske dvorane u Tuhlju. Sudionici koncerta članovi su KUD-a Klanjec, Kumrovec, Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj i gosti. Pozivamo vas da u božićnom ugođaju odvojite vremena za opuštanje uz kvalitetan glazbenoscenski program koji će nam prikazati izvođači i sudionici ovog koncerta. AKCIJE Uređenje okoliša kapelice sv. Margarete Ovih dana u zajedničkoj suradnji vlč. Vladimira Trkmića, mještana Lenišća, te Općine Tuhelj uređuje se okoliš crkve svete Margarete. Okoliš je zarastao žbunjem i raslinjem i zaista će biti lijepo ogledati se u uređenom okolišu ove male, ali vrlo stare kapele. Radove na čišćenju izvodili su sami mještani i djelatnici općine uz koje i zaposleni preko javnih radova. Ovo je pokazatelj da zajedničkim snagama uvijek možemo učiniti više, na dobrobit svog mjesta i cijele zajednice. Ova knjiga je teološko-pastoralni iskorak, jer nije lako biti svećenik, a Vlado ne nudi gotova rješenja, već nas ohrabruje da nam vođa bude Krist. To je mali pastoralno-teološki leksikon koji bi dobro došao svakom svećeniku (vlč. Franjo Ćuk). U ispunjenom predvorju OŠ Lijepa Naša predstavljena je treća knjiga tuheljskog župnika vlč. Vladimira Trkmića Večernji razgovori s Ivanom Amos. O knjizi su govorili Josip Brkić, novinar, publicist i prevoditelj, vlč. Franjo Ćuk, župnik u Donjoj Kupčini i Šišljaviću i školski kolega vlč. Vlade te sam autor vlč. Vladimir Trkmić. U kulturno-umjetničkom dijelu promocije sudjelovali su mješoviti pjevački zbor KUD-a Naša lipa Tuhelj s dirigentom Armandom Slavičekom, te mladi harmonikaši Stjepan Horvat i Marko Zgorelec. Gospodin Josip Brkić je istaknuo da je poticaj za večernji razgovor bila molitva izrečena u propovijedi 26. studenoga 2006. u Brdovcu: Budi, Isuse, kralj mojega života, mojih misli i osjećaja, mojih nakana, planova, mojih dana i godina. Neka nas kuš- nje kroz koje prolazimo ne obeshrabre. Iz toga je izašla spremnost da se odgovori na postavljena pitanja, i staru grčku izreku: Upoznaj samoga sebe. Vlč. Franjo Ćuk je spomenuo da je Vladek bio bolji đak i student od njega, odgovorniji, a kolege su ga prozvali Kritičar. Ova knjiga je teološko-pastoralni iskorak, jer nije lako biti svećenik, a Vlado ne nudi gotova rješenja, već nas ohrabruje da nam vođa bude Krist. Svoje poteze vuče osluškujući bilo naroda. U svim župama je znao odabrati suradnike i koordinirati akcije. Knjiga daje smjer i ispunjena je nadom i kritičnošću – iz ljubavi, a ne kritiziranjem. To je mali pastoralno-teološki leksikon koji bi dobro došao svakom svećeniku. Ivana Amos je pseudonim vjernice iz Brdovca, jer bitna je poruka knjige, a ne tko je postavljao pitanja, kazao je vlč. Vladimir Trkmić. Danas ima premalo komunikacije u Crkvi i u obitelji, i na tome treba raditi. Za župnike kao i političare isto vrijedi: To je velika čast i velika sramota. (Danijel Herceg) Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2012. godinu, žiteljima Općine Tuhelj kao i svim ljudima dobre volje upućuje načelnik Općine Armando Slaviček i članovi Vijeća Općine Tuhelj GLAS ZAGORJA broj 88 41 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. SIJEČNJA 2012. GODIšNJICA Sjećanje na prvog predsjednika Povodom obilježavanja 12. godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske i utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice dr. Franje Tuđmana, izaslanstvo HDZ-a Krapinsko-zagorske županije predvođeno Ivanom Jarnjakom kod njegove rodne kuće u Velikom Trgovišću položilo je vijence. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u Zagrebu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske. UPRAVNI ODBOR S planovima u 2012. Planirani prihodi proračuna općine Veliko Trgovišće za iduću godinu iznose 8,700.000 kuna, doznajemo od načelnika općine Zdravka Vutmeja. Želja nam je nastaviti brojne započete radove prema već donesenim programima i planovima i pridodati nove ako će to mogućnosti dopusti- ODGOJ Advent u Rožici U, za djecu najdražem mjesecu u godini, puno se aktivnosti i sadržaja događalo u Dječjem vrtiću Rožica u Velikom Trgovišću. Kitimo jelku u ambulanti Koncert na novoj pozornici Tradicionalni Božićni koncert održat će se 23. prosinca od 18 sati na novouređenoj pozornici Doma kulture u Velikom Trgovišću. Proteklih mjesec dana bilo je dovoljno za ovaj obiman zahvat, za koji je utrošeno gotovo 90.000 kuna, uglavnom sredstva Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sve radove izvodili su obrtnici i gospodarstvenici Općine, a urađeno je doista mnogo – sa zadovoljstvom ističe načelnik općine Zdravko Vutmej. Nova pozornica znatno je veća, prethodili Djeca uče važan broj 112 zne zanimljive ukrase za božićnu jelku koju su djeca iz vrtića Rožica već sljedećeg dana ukrasila u mjesnoj ambulanti. Osim druženja, poklanjanja i igre, djeca iz Rožice su i učila u mjesecu adventa, i to o ljubavi i vjernosti gledajući predstavu kazališta Čarobna škrinja o malom psiću Dašenki, ali i o tome kako jedni drugima pomoći u slučaju nekih vremenskih nepogoda. U ovom posljednjem pomogli su nam kroz kratku edukativnu prezentaciju djelatnici Ureda za službu i spašavanje. GLAS ZAGORJA broj 88 su tome brojni građevinski radovi – betoniranje ploče, postavljanje vertikalnih nosača, izolacije…, postavljene su i neklizajuće ploče za sigurnost budućih plesača, bojanje, dekoracija… Prvi izvođači bit će sudionici upravo Božićnog koncerta: djeca iz Dječjeg vrtića Rožica, Osnovne škole Veliko Trgovišće, mažoretkinje iz Dubrovčana, Članovi KUD-a Sloga iz Velikog Trgovišća, Limena glazba Zvona iz Družilovca i Puhački orkestar Mrzlo Polje. Sveti Nikola je opet s nama Evo Dašenke Blagoslovljen i čestit Božić te uspješnu i radosnu 2012. godinu, svim žiteljima i prijateljima općine Veliko Trgovišće želi općinski načelnik Zdravko Vutmej, zamjenik općinskog načelnika te članovi Općinskog vijeća 42 vog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je umro nakon dugotrajnih pokušaja liječenja. KULTURA ti. Tako ćemo nastaviti izgradnju vodovodne mreže u pravcu Klanječko Jezero i Mrzlo Polje, javne rasvjete u Zelengaju, Dubrovčanu i Družilovcu, asfaltirati ceste u selima (Jalšje, Zelengaj, Domahovo), a planira se započeti gradnja mrtvačnice u Velikoj Erpenji. (T. G.) Najprije ih je u organizaciji Društva Naša djeca, posjetio sveti Nikola. Darivao je djecu predškolske i školske dobi okupljene na poslijepodnevnom druženju s dragim svecem. Potom je održana i adventska radionica Društva Naša djeca, na samu Svetu Luciju, u kojoj su djeca i odrasli izrađivali ra- Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve važnije akcije u domovinskome obrambenom ratu, te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja. Utemeljitelj je nove hrvatske države. Hrvatska se 10. prosinca 1999. godine oprostila od svoga pr- OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. SIJEČNJA 2012. ODGOJ Igračke vrtiću Zlatni dani Pareja, generalni direktor Robert Bosch d.o.o., a uručenju donacije nazočni su bili izvršni predsjednik CK Hrvatske Nenad Javornik, načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić i drugi. Ravnateljica vrtića Beatrica Kunić zahvalila je hrvatskom CK što je uključio zlatarbistrički vrtić u ovu donaciju, a mališani su u znak zahvale izveli i kratki program. Zlatarbistrički vrtić Zlatni dani preko Hrvatskog Crvenog križa dobio je vrijednu donaciju kompanije Bosch. Riječ je o igračkama, mini kopijama uređaja koje proizvodi ova tvrtka, kao što su tosteri, usisa- vači, alat i slično, a nove igračke oduševile su mališane. Poklon vrtiću uručio je Javier Gonzales UPRAVNI ODJEL Uskoro knjižnica KULTURA Poziv na božićnonovogodišnji koncert Da su knjige rado čitane u Zlatar Bistrici potvrđuje inicijativa otvaranja knjižnice Općine Zlatar Bistrica i tamošnje Osnovne škole. Ovim će zajedničkim projektom obogatiti školsku knjižnicu novim izdanjima i istovremeno knjigu učiniti dostupnom svim stanovnicima. Iduće će godine stanovnici općine Zlatar Bistrica moći posuđivati knjige iz knjižnice, za koju će se prilagoditi u postojećoj školskoj knjižnici zlatarbistričke Osnovne škole. Općina Zlatar Bistrica poziva sve koji se žele uključiti u projekt da doniraju knjige ili struč- nu literaturu za srednjoškolce i studente, a knjige se mogu donijeti radnim danom u općinski upravni odjel. Primljena je i prva donacija knjiga za potrebe knjižnice – vlč. Josip Komorčec Pepek, župnik iz Bedekovčine donirao je 150 knjiga domaćih i stranih autora. (gz) Tradiconalni božićno-novogodišnji koncert KUD-a Kaj iz Zlatar Bistrice održat će se u Domu kulture u Zlatar Bistrici na Štefanje, 26. prosinca s početkom u 18 sati. Svojim bogatim repertoarom, koji su marljivo vježbali tijekom godine predstavit će se sve sekcije KUD-a. U goste su ovaj puta pozvali članice Ženske vokalne skupine Kušlec. Bit će to još jedno ugodno druženje protkano glazbom i pjesmom, uvod za bolji početak iduće godine. Svim ljudima dobre volje sretan i blagoslovljen Božić, uz obilje zdravlja, uspjeha, radosti i mira u novoj 2012., želi načelnik Žarko Mihalić i članovi Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica GLAS ZAGORJA broj 88 43 ZAGORJE INFO 01. SIJEČNJA 2012. AKTUALNO Andelko Topolovec, saborski zastupnik Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe naplatne kućice u Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko su ljudi koji su mu dali svoje povjerenje da se izbori za njih. U novom sazivu Hrvatskog sabora naći će se puno novih lica, a jedno od njih bit će i načelnik Anđelko Topolovec, inženjer prometa iz Radoboja. Iako po godinama mlad (38), Topolovec iza sebe ima višegodišnje političko iskustvo. Na političkoj sceni u Radoboju pojavio se na lokalnim izborima 2003. kada kao neovisan kandi- di na to da se ovdje završi srednja škola, a visoko obrazovanje u Zagrebu, Varaždinu ili negdje drugdje u Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme sve više i u Sloveniji, a tek se neznatan broj vraća u Zagorje. Takva depopulacija prostora i odljev mozgova onemogućuju razvoj i pridonose daljnjem osiromašenju. Krapinsko-zagorska Zagorje je mjesto pametnih i radišnih ljudi dat na listi DC-a postaje načelnik Općine Radoboj. U HNS djeluje od 2006., a 2007. izabran je i za predsjednika Županijske organizacije HNS-a Krapinsko-zagorske županije. Postaje prvi neposredno izabrani načelnik Radoboja, 2009. Ovaj kontinuirani rad nije ostao nezapažen u njegovoj stranci te se na ovogodišnjim parlamentarnim izborima našao na desetom mjestu, u trećoj izbornoj jedinici. Mnogi su se veselili vašem izboru vidjevši pri tome čovjeka iz naše sredine koji dobro poznaje problematiku Zagorja. Koji će Vam biti primarni ciljevi? Meni, a i mojim ostalim kolegama iz Krapinsko-zagorske županije primarni ciljevi bit će oni koje smo navodili i isticali u pretkampanji i tijekom kampanje. Jedna od glavnih odrednica Plana 21 je obrazovanje. Sukladno tome naš cilj za KZŽ je osigurati besplatan prijevoz srednjoškolaca. Mi smatramo da je u današnje vrijeme stvarno obavezno srednjoškolsko obrazovanje i zbog toga ćemo se zalagati za financiranje prijevoza srednjoškolaca s državne razine. Također, svjesni smo da se bez visoko obrazovanih ne možemo nastaviti penjati na ljestvici konkurentnosti županija, jer je industrija koja donosi stvaranje nove vrijednosti usko vezana s postotkom obrazovanog stanovništva. Županija godinama školuje ljude za druge razvijene dijelove države, ali i za zemlje Europe i svijeta. Sve se svo- 44 županija ne može graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima čija su sjedišta u drugim županijama, što znači da se moramo zalagati da imamo sjedište fakulteta u našoj županiji. Mislimo i javno privatnim partnerstvom, a po provjerenom modelu Varaždinske županije, izgraditi potrebne dvorane, te izgraditi i nadograditi škole za jednosmjensku nastavu s mogućnošću cjelodnevnog boravka, što je danas potreba modernih obitelji, a i sva istraživanja ukazuju da djeca koja polaze takve škole ostvaruju puno bolje rezultate. Jako je važna i energetska učinkovitost. Županija je već krenula s projektom energetske učinkovitosti u školama, ali Vlada Sanader-Kosor nije prepoznala važnost tih projekata, pa se županija da bi to odradila, morala zadužiti 10 milijuna kuna. Uz pomoć Europske investicijske banke i Fonda za energetsku učinkovitost požarno se djelovalo zamjenom stolarije i toplinskih ovojnica u školama, a mi smatramo da bi sve javne zgrade (pogotovo škole) trebale biti što više energetski učinkovite. Jedan od najvećih problema Zagorja je i prometna infrastruktura. Izgradnjom cestovne i željezničke infrastrukture stvaraju se preduvjeti za razvoj gospodarstva. Važnost izgradnje i modernizacije cestovne infrastrukture za Zagorje je od posebne važnosti s obzirom na stanje samih kolnika. Prioritet za izgradnju svakako je brza cesta Popovec - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Zabok. Prva dionica brze ceste od čvora Oroslavlje do Andraševca trebala je biti završena do 2009., a cijela dionica do Popovca do 2015. Izgradnjom spojne ceste Zabok Krapina uvelike bi se riješio problem protočnosti koji je nastao izgradnjom autoceste Zagreb - Macelj. S rekonstrukcijom državnih cesta uvelike se kasni (pritom imajući u vidu investicije po programu BETTERMENT II za D1 stara zagorska, D29 Marija Bistrica - Kašina, D205 Risvica - Dubrovčan , D206 Valentinovo Krapina i D35 Šemnica - Švaljkovec (D1)). Stanje preostalih državnih cesta također nije sjajno, D29 Novi Golubovec - Mače - Zlatar - Zlatar Bistrica - Marija Bistrica i D307 Mokrice - D. Stubica - G. Stubica - Marija Bistrica, nažalost, nalaze se u jako lošem stanju i zahtijevaju hitnu sanaciju. Potrebno je i značajnije ulaganje u županijske ceste kako bi se izjednačio standard s istim rangom cesta, primjerice, u Zadarskoj, Ličko-senjskoj ili Splitsko -dalmatinskoj županiji. Važna nam je i radno-intenzivna industrija. Krapinsko-zagorska županija, mjerena iznosom BDP-a po stanovniku, spada među gospodarski srednje razvijena područja u Republici Hrvatskoj. Od 21 jedinice regionalne samouprave KZŽ zauzima 11. mjesto. Što se tiče same strukture gospodarstva Krapinsko-zagorske županije, najveći udio GLAS ZAGORJA broj 88 pripada prerađivačkoj industriji, zatim trgovini pa graditeljstvu. Upravo takva struktura gospodarstva, koju s jedne strane karakterizira visok intenzitet rada, a s druge strane nizak dohodak, uvjetuje i stupanj razvoja Krapinskozagorske županije. Dominira malo i srednje poduzetništvo (gotovo 97% registriranih subjekata). Međutim, financijska i gospodarska snaga nalazi se kod velikih poduzeća koja su generator razvoja, tako da samo deset najvećih tvrtki u KZŽ ostvaruje 1/5 ukupnih prihoda. Na području Županije aktivno je 14 poslovnih zona. Po udjelu izvoza u ukupnim prihodima KZŽ je jedna od uspješnijih županija na državnoj razni. Naime, na nivou države udio izvoza iznosi oko 13% te bilježi pad uz negativan vanjskotrgovinski saldo. Gospodarstvo Republike Hrvatske pa tako i KZŽ opterećeno je sve izrazitijom nelikvidnošću. Tvrtke postaju insolventne, obveze rastu brže od potraživanja, tako da je veliki broj žiroračuna poslovnih subjekata u blokadi, u ukupnom iznosu od nekoliko stotina milijuna kuna. Mislim da je upravo to ono na što se treba fokusirati – smanjiti rokove plaćanja, smanjiti ukupna potraživanja, te osloboditi tvrtke od nepotrebnih nameta (visokih poreza i carina na novu opremu). Teško je biti konkurentan sa zastarjelom tehnologijom. Mislim da je osnovni cilj stvoriti ZAGORJE INFO konkurentnost naših tvrtki na tržištu, a to onda povlači sve za sobom – od investiranja do novih radnih mjesta, većih i redovitih plaća. Također da spomenem i značenje Piškornice za sve županije pa tako i za KZŽ. Konačno će se dobiti jedno moderno i ekološki prihvatljivo odlagalište otpada. Važan nam je i ruralni razvoj koji ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja, povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. Ruralni razvoj je od velike važnosti za Hrvatsko zagorje, budući da je prema OECD klasifikaciji Zagorje 100% ruralno područje. Znam da je to ogroman zadatak koji smo stavili ispred sebe, ali vjerujem da je sve to moguće odraditi i da će se to i primijetiti na standardu i raspoloženju naših Zagoraca, te da ćemo svi mi zajedno živjeti puno bolje od našeg rada. Velika je čast i uspjeh biti u Hrvatskom parlamentu. što želite i što mislite da možete učiniti za Zagorce, posebno iz naše Županije? Pored svega navedenog u ranijem pitanju, moja želja je da Zagorje više ne bude izolirano, te da ga se ne zaobilazi kod realizacije projekata koji su bitni za gospodarsko i infrastrukturno jačanje županije. Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe naplatne kućice u Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko su ljudi koji su mu dali svoje povjerenje da se izbori za njih. Ne mislim zaboraviti na naše glasače u razdoblju od 4 godine i nakon toga se za 4 godine sjetiti da ih ponovno trebam. Jedan od meni najvažnijih ciljeva je promovirati Zagorje kao mjesto pametnih, sposobnih i radišnih ljudi koji žive u najljepšem dijelu Lijepe naše. Što je najviše pridonijelo dobrom izbornom rezultatu Kukuriku koalicije? Glasovi birača koji su u vašem programu prepoznali kvalitetu ili onih koje su druge političke opcije iznevjerile? Posebno dobar rezultat bilježe vaši kandidati, kako to objašnjavate? Dobrom izbornom rezultatu Kukuriku koalicije pridonijela je kombinacija svih navedenih čimbenika. Dosadašnja Vlada Sanader – Kosor i njihova politika je masovno iznevjerila građane i dovela ih u jednu poprilično nezavidnu situaciju. Građani naše županije su tim više razočarani, što se Zagorje sve ove godine na neki način zaobilazilo i sve važnije investicije odlazile su u dalmatinske županije. Banalan primjer s kojim se svi mi susrećemo svakodnevno je prometna infrastruktura. Kada usporedite ceste u KZŽ i ceste iz Zadarske županije, razlika je i više nego vidljiva. Na cjelokupnu tu lošu situaciju došao je Plan 21 Kukuriku koalicije, za koji smatram da je dobar i realan i građani su to 01. SIJEČNJA 2012. prepoznali i zbog toga su nam povjerili svoje povjerenje. Kandidati koji ulaze u Sabor iz Krapinskozagorske županije su vrijedni i uporni ljudi koji su se već i dokazali u svojoj lokalnoj zajednici i zbog toga bilježe dobar rezultat. Ja duboko vjerujem u to da će ova ekipa puno toga učiniti za Zagorje i pomaknuti nas, naravno, u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom još i dalje na ljestvici konkurentnosti, te znatno pomoći u izgradnji neophodne infrastrukture. Isticali ste – jakom lokalnom samoupravom možemo osigurati gospodarski razvoj. Hoćete li se u Saboru zalagati za jačanje lokalne samouprave? Jačanje lokalne samouprave bit će moj glavni zadatak kada uđem u saborsku klupu. Pošto sam i sam već 8 godina načelnik općine Radoboj, znam jako dobro koji su problemi jedinica lokalne samouprave i koliko je bitaka trebalo proći ako se htjelo unaprijediti općinu u jednu od boljih i infrastrukturno najuređenijih općina županije. Zbog toga želim svim sadašnjim, a i budućim gradonačelnicima i načelnicima barem malo olakšati posao, a to je izvedivo samo putem povećanja izvornih prihoda gradova i općina – odnosno povećanjem decentraliziranih sredstava. U javnosti je stvorena loša slika o saborskim zastupnicima, prije svega zbog često praznih stolaca u Sabornici, potom privilegija, saborske mirovine. Imaju li ove teze osnove? Isto kao i sve u životu, stvar je u osobi. Mene osobno žalosti što su se politika, a i političari općenito kao i saborski zastupnici iz redova dosadašnjih vladajućih stranaka zdušno trudili da stvore loš imidž ovog poziva političara kroz razne korupcijske afere i bezobrazluk, te nezainteresiranost za donošenje odluka – pune klupe u Hrvatskom saboru bile su jedino na dan glasanja. Nadam se da ćemo kroz ovaj mandat vratili povjerenje u politiku i političare, prije svega kod mladih ljudi. I ujedno im na taj način dati poticaj i volju da se uključe u politiku, jer politika je u svim porama ljudskog života. Odgovornim pristupom politike i političara većina problema već u startu mogu biti dobrim dijelom riješeni. U Planu 21 jasno je rečeno da će se ukinuti povlaštene saborske mirovine, te mirovine članova Vlade, a to je prvi korak prema vraćanju povjerenja. Kako ćete komunicirati sa svojim biračima, hoće li vas moći osobno kontaktirati? Sa svojim biračima komunicirat ću na isti način kao i dosad i svatko će me moći osobno kontaktirati. Trudit ću se pratiti društvene mreže na kojima sam aktivan, te odgovarati na mailove koliko god će mi slobodno vrijeme to dozvoljavati. Također, kada neću biti u Saboru, moći će me se naći u Općini jer ja i dalje ostajem načelnik Općine Radoboj. RADOBOJ Kruškina duša U Dvorcu Mihanović sredinom prosinca među brojnim uglednicima i uzvanicima promovirana je viljamovka Kruškina duša OPG-a Ferek Jambrek, koja je ponos vlasnika voćnjaka i vodstva Poljoprivredne zadruge i Općine Radoboj. U Radoboju se u posljednje vrijeme sve više pažnje poklanja upravo kruškama viljamovkama, a snažan poticaj sadnji kraljice voća dalo je osnivanje Poljoprivredne zadruge Radoboj 2005. U ugodnom ambijentu hotela Termi Tuhelj prikazana je prezentacija Kruškine duše, odigrana je nagradna igra, a da je ovo bio jedinstveni događaj za poljoprivrednike, vlasnike restorana, načelnike i gradonačelnike i ostale uglednike, svjedoči činjenica da su se nazočnima obratili direktorica Termi Ivana Kolar, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, jedan od vlasnika spomenutog OPG-a, Branko Ferek KONJŠĆINA Jambrek i zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić. Više o Kruškinoj duši možete saznati na www.kruskinadusa.com. Izložba SŠ Konjšćina Barok u Belcu U Srednjoj školi Konjšćina danas se otvara izložba pod nazivom “Barok u Belcu”, koju su pripremili nastavnici i učenici škole. Izložbom se žele prikazati znamenitosti crkve Marije Snježne u Belcu, a bit će prikazane reprodukcije slika iz belečke crkve, te fotografije s opisima znamenitosti. Na otvorenju izložbe o karakteristikama baroka govorit će srednjoškolci, a također bit će prikazana i odjeća iz tog razdoblja, koju će prezentirati članice Udruge Grofovija Konjski. Otvorenje izložbe je u 13 sati u predvorju Srednje škole Konjšćina, a moći će se razgledati do kraja prosinca. Svim članovima i simpatizerima HNS-a kao i svim stanovnicima naše županije želimo blagoslovljen Božić i sretnu novu 2012. godinu GLAS ZAGORJA broj 88 HRVATSKA NARODNA STRANKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 45 ZAGORJE INFO 01. SIJEČNJA 2012. KRAPINA – Usklađivanje tehničkih standarda bit će skupo za mnoge obrtnike, te ćemo stoga koristiti svaku priliku, kao strukama, u ovom slučaju obrtnicima i poduzetnicima koji rade na obnovljivim izvorima energije – rekao je uz Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije Josip Borak, direktor Međimurske energetske agencije Mladen Boršić, Ivana Kabaj u ime Ženskog poduzetničkog centra Samobor, direktorica Ekonomskog instituta Maribor Viljenka Godina, predsjednik Območne obrtne zbornice Šmarje pri Jelšah Darko Stojnšek i predstavnik TECHPO – Tehnološki centar Posavja d.o.o, Franc Češnovar u Krapini su potpisali partnerski sporazum projekta Inovativna prekogranična regija obnovljivih izvora energije (IROVE). Potpisan partnerski Sporazum IROVE što je s ovim projektom, da se kroz pogranično i međunarodno tehnološko umrežavanje pomogne pojedinim ostalo prigodom potpisivanja ovog Sporazuma predsjednik HOK-a, Dragutin Ranogajec. Projekt je usmjeren KRAPINA 46 energije. Projektni partneri s hrvatske i slovenske strane pozdravili su potpisivanje ovog Sporazuma. (N. V.) PREGRADA Prijave za rad u Njemačkoj Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji sa Središnjom službom za posredovanje u Bonnu raspisao je natječaj za zapošljavanje studenata tijekom ljetnih praznika u Njemačkoj, na najmanje dva do najviše 3 mjeseca. Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2012., a sudjelovati mogu redovni studenti, koji dobro poznaju njemački jezik, te su raspoloživi za rad u Nje- i na poboljšanje interakcije poduzeća i institucija znanja, koje razvijaju tehnološka rješenja za obnovljive izvore Manji proračun ŽUC-a u idućoj godini mačkoj najmanje 2 mjeseca tijekom ljetnih praznika i spremni prihvatiti različiti posao, u bilo kojoj pokrajini ili gradu. Dokumentacija za natječaj se može predati do kraja siječnja u PS Krapina i ispostavama Zabok, Pregrada, Klanjec, Donja Stubica i Zlatar Bistrica svaki radni dan od 7-15 sati, gdje se mogu dobiti sve informacije i potrebni obrasci. (gz) Proračun Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije za 2012. iznosit će oko 40 milijuna kuna, što je u odnosu na ovu godinu manje za milijun kuna. Unatoč smanjenju sredstava, to neće znatno utjecati na rad, jer od siječnja iduće godine oko 33 km županijskih cesta prelazi u nadležnost Grada Krapine, pa će se smanjiti troškovi održavanja. Ravnatelj ŽUC-a Jasmin GLAS ZAGORJA broj 88 Krizmanić istaknuo je da će u idućoj godini biti napravljeno oko 120 tisuća kvadrata novog asfaltnog sloja, što je na razini ove godine. Osim toga, u planu je i saniranje 10 klizišta, kojih inače u Zagorju ima preko 400. (gz) ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA ZAGORSKA SELA Obilježen dan sv. Ambrozija Povodom dana sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, u organizaciji općine i Pčelarskog društva Kvirin Broz Klanjec, održana je proslava Svetog Ambrozija. Program je održan u Sta- roj školi u Zagorskim Selima, a dipl. ing. agr. Ivanka Kuščar, inače tajnica županijskog pčelarskog Saveza, održala je predavanje za građanstvo na temu Pčele i poljoprivreda. BEDEKOVČINA Priznanje obrtnicima Na sjednici skupštine Udruženja obrtnika Bedekovčine, kojoj je nazočio i Davor Pleško, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, donesen je, između ostaloga, program rada i financijski proračun za iduću godinu i usvojen pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju udruženja. U nastavku na svečanom dijelu skupštine podijeljena su priznanja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije obrtnicima Udruženja obrtnika Bedekovčina za 20 godina uspješnog rada u obrtništvu: Vesni Mitrečić, Katici Kvež, Ivanu Čehuliću, Josipu Novoselcu, Emilu Miholiću i Draženu Papigi. KLANJEC Bogati Advent Zagorske lige protiv raka Humanitarnim aktivnostima bogata godina Zagorske lige protiv raka (ZLPR) nastavljena je i u predblagdansko vrijeme, podvlačenja crte pod učinjeno i dobrih želja. Zdravlje je prva od svih želja u čestitkama, no, bolest ne pita. Svojim aktivnostima članovi ZLPR upućuju na prevenciju, prikupljaju sredstva za nabavu aparata za rano dijagnosticiranje bolesti u zagorskim bolnicama. U ovoj smo godini odradili niz tribina zdravstvenog prosvjećivanja te humanitarnih koncerata, a prodavali smo narcise i uskrsne čestitke. Krajem godine sistematizirali smo naš fundus likovnih radova koje smo fotografirali, te napravili CD koji se kao katalog može ponuditi potencijalnim kupcima u osobnom ili internetskom kontaktu. Ovog Adventa organizirali smo već tradicionalnu prodaju božićne tombole, te ušli i u novi izdavački projekt: idejom nakladnika, gospodina Marijana Tenšeka, odlučili smo tiskati dvanaestlistni kalendar za 2012. Iz spoznaje da je cilj naše Lige pomoći u prevenciji te ranom otkrivanju i liječenju malignih bolesti, proizlazi važnost faktora VREMENA. Stoga smo mišljenja kako je kalendar vrlo primjerena tiskovina koja nas potiče i pomaže da budemo točniji i redovitiji na preventivnim akcijama, kontrolnim pregledima, terapiji. Kako već i sama pomisao na bilo koju, a napose malignu bolest čovjeka ispunja strahom i tjeskobom s čestim potonućima u depresiju, odlučili smo da motivi kalendara budu cvjetni. Takvi, naime, po spoznajama psihološke struke i našim osobnim iskustvima, zavode naše misli i osjećaje i bolesničke bitke čine podnošljivijima – rekla je dr. Nada Jačmenica, dopredsjednica ZLPR, neumorna aktivistica, humanist i borac za ljudska prava, na predstavljanju kalendara u Gradskoj knjižnici u Klanjcu. Tom prilikom zanimljivo predavanje o prevenciji malignih bolesti održala je dr. Gmajnički, uz upečatljivo svjedočenje jedne mještanke koja je samopregledom i brzom intervencijom uspjela pobijediti rak dojke. Uz prodaju kalendara i tombolu, proglašeni su i najaktivniji aktivisti Lige, upućena zahvala sponzorima koji su omogućili tisak kalendara. To su: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion, Roses outlet Sveti Križ Začretje, City Center one iz Zagreba, Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Elektra Zabok, Restoran Stara škola iz Mirkovca i Općina Krapinske Toplice. Cjelokupni iznos prikupljen prodajom ovog Adventa namijenjen je nabavi ultrazvučnog aparata i pripadajućih sondi za OB Zabok i Specijalnu bolnicu u Krapinskim Toplicama. Nastojanje je aktivista Lige probuditi duh humanosti i održati ga budnim. Koliko je dragocjena i najmanja pomoć, čovjek shvati tek u nevolji i bolesti. Pomoći može svatko i obogatiti se plemenitim osjećajem korisnosti i davanja potrebitima. A dobro se uvijek dobrim vraća. (D. Horvatin) Unak kak jedine i zname! Kak življenje porihtati trieba je, kak se z življenjem spominati vsaki med nami bi štel – te je jedne a kak bu se vse te skup praf za praf i pripetile - te je une kaj nekaj čist druge je. Navek se nie bile moči spominati i obračati praf unak kak šteli bi a i kak triebale vsemi bi. Ali i h une najtežejše čase ljudi su živeli. Nekteri su živeli kak ljudi i pajdaši, a nekteri su praf i krajili. Navada kak navada, negde su meli ju a negde i niesu. Dobre je poznate da mnogi je pajdaš navuka se reštantskoga nahčil, a same zate kaj si je male spil i kaj si je popevkicu dragu zapopeval. Iste tak je i poznate da te mu nie nihči stranjski priskrbel, nek njegov prvi, domači, najdrajši pajdaš, pajdaš teri je iste tak ž njem rad pil i popeval, pak ga je unda iste tak vriedne hpičil, gda se tomu najmenj bile je za nadati. Za nagradicu su tie dragi pajdaši mam prek noči na položajeke prave došli, mam su diku i gizdu dobili, same zate kaj svoje su pajdaše tak vriedne hkanili i prepovedali. E su se ljudi kaj zmenili od te dobe i e se kaj zmenile tuj od une dobe gda Najvekši po svietu hodil je - te mnogi šteli bi zeznati, a pak same jedne na tu pitanje se odgovoriti more. Odgovor je tie i poveda da čist nič se zmenile nie, jer kak nas bi čuditi te mogle kaj pajdaš pajdaša prodati za nič more, gda su iste tak za svekli gumbek i Jezušeka najmilejšoga „pajdaši“ njegvi prodali. Navek človek se vsega toga spamtiti trieba, navek te spozabiti mu se nesme, jer kak god da štel bi ili kak god da se vsaki spamtiti trieba, nigdar nie same tak moči zmeniti une kaj nie ljehke i kaj se zmeknuti nemre i neda. Da trieba se je vsega toga spamtiti te se razme, da trieba se je obrnuti i zgruntati si o vsemu kaj nam poljek je. Te tak trieba je, i zate da nebi se preobrnuli od onud gde se nie triebale te nigdar spelati. Da vuči nas vse te skup otom da navek dobre trieba nam je gledeti, te tak zaistinu i je, iste kak i navuk kaj poveda nam da vse se praf posložiti trieba, iste kak i te da se senje z štrikeca pustiti nesme. A ak bume navek GLAS ZAGORJA broj 88 01. SIJEČNJA 2012. Piše Rajko Fureš čakali i fljetne se postavili čem nam nekaj nie po volje a pred očmi nam se kazati počne, kak te je i kam te pe, vse te skup unda nemre na dobre se spelati, unda nam niti nie za nadati nič pametnejšoga. I kaj pametne poklje i povedati, nek te kak nie hvredu da se h zemljicu zakopame i da nikomu nedame bliže. Jer kak god da god negdar i zgledi, a zgledeti more tak kak da pajdašeh nie i da pajdaše nemreš meti, te tak nie. Pajdaše je, pajdaše navek bu, same po druge strani vsaki ti niti pajdaš biti nemre a niti se pajdaš vsaki dnev rodi iste kak ga se ni nemre vsaki čas ni najti. Pajdaš je une najvrednejše, navek i vse za pajdaša i pajdaštve, te su reči kaj vsemi bi pred očmi iste kak i na pameti biti bi triebale. Vsaki med nami došel je do toga da poznati more une kaj su mu jake dobri same unda dok nekaj triebaju. Oko vsagoga med nami tie pajdaši najdrajši hutu dobu skačeju, jake vse nas skup faliju - dok ne dobiju une kaj su šteli. Čem dobiju une kaj su šteli mam te več ne poznaju, mam bežiju od tebe, jer niti drugač mislili ni niesu si. Gda se spremišljavaš otom kaj se splati i e bi sim ili tam – mam si sam sebe povedal da praf ti iti mogle ni nebu. Vsaki med nami hlovil se je da si je gruntal otom e nekaj spelal je unak kak morti i triebal nie, i kak god da gruntaš si da drugač vse te skup nam je mogle, zdaj nam je tak kak je. Za vse te največ put same sme si sami krivi, nihči drugi. Kakvoga cilja pred sobu mame, e tuj su nam penezeki h kolubareku, e te ljetričica najčrnejša je, e te nam je hižica najvekša ili pajdašic pet na vsake strane svieta, vse nam te povedale bu največ o nami. Jedine kaj se z vsega toga nahčiti more, te je gdo sme je iste kak i te gdo poljek nas je. I kak god da god te negdar nečeme si priznati, nemre nam nič druge zameniti une kaj najvrtednejše je – pajdaštve, jer bez pajdaštva se živeti nemre a ni nesme. Zate nam je trieba pajdaštve živeti i pajdaš pajdašem biti, jer niti nemreš drugač ni ti pajdaše meti, jer bez pajdaše i pajdaštva življenja nie. 47 KULTURA 01. SIJEČNJA 2012. INTERVJU – VID BALOG glumac... Razgovarala Monika Briševac Nema Hrvatske bez Zagoraca On je glumac, pjevač i književnik te poklonik kajkavskog jezika. On je Vid Balog, po mišljenju mnogih, jedan od najboljih hrvatskih komičara, rođen u Koprivnici. Već dugo godina živi u Zagrebu i radi u Kazalištu Komedija. Okušao se kao pisac dramskih tekstova i kao redatelj, bavi se glazbom te proučava kajkavsku književnost i folklor, doktorirat će kajkavski jezik. To je samo dio njegove svakodnevice… Prvo pitanje koje smo uputili Vidu Balogu bila je promocija kajkavskog narječja. Koliko ste u tome uspješni, jeste li zadovoljni s rezultatima? Vaša ocjena, je li kajkavski jezik u krizi ili procvatu? Doktoriral budem znanost koja postoji samo u znanosti radi sebe. to je antropologija. uz ove studije u kojima sam ja vezan je filologija. Sad, antropologija bi bila znanost o čovjeku i razvoju čovjeka, a filologija bi bila ljubav prema znanosti odnosno jezična ljubav prema znanosti, kad se kompariraju ti naši razni izričaji u indoeuropskom okviru. Od nekih pravremena do danas mi imamo to veselje kaj se pajdašimo s našim jezikom. Je li kajkavski u krizi ili je u procvatu prav da vam rečem ne znam, znam da se ljudi jako trsiju na sve strane, pogotovo u ovim našim krajevima da bi očuvali ovu našu riječ. Nikad u povijesti nije toliko knjiga izlazilo na kajkavskom, nikad toliko problematike kajkavskoga nije spomenuto. Jednaka je situacija s čakavskim jezikom, da takav broj pjesmi izlazi na čakavskom, onda vam se događa to da se javljaju pojedinci koji su pomalo suludi i ne znaju da mi delamo zato jer volimo svoju domovinu i svaki hrvatski identitet koji postoji, to su sigurno i ikavica, čakavski i kajkavski, pa onda mi hodamo tak s tim jezikima, imamo to na plećima i furt na pameti, jer majkica je tak rekla, a valda majkica zna, valjda su nas one uputile na pravu stezu pak onda mi po toj stezi po malo hodamo, a ako nešće ima nekaj protiv toga, danes 48 Pozicija Zagoraca – uspjeli su se izboriti za svoje postojanje. Sigurno su Zagorci nešto bez čega Hrvatska ne postoji… Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu, a to je da se znamo zafrkavati na svoj račun. Taj život koji imamo, a nije da imamo puno vremena, to trebamo proživjeti u veselju. je kakti demokracija pa nek svatko veli kaj mu je na pameti i na srcu. Ja se više s nikim ne spominam, nek upravo tak, vjerujem da su me ljudi sanja tih raznih dokumenata, knjiga koje su se objavljivale i svega toga do sredine 19. st. je bila književnost koja je mogla stajati i parirati uz bok prihvatili, izabrali da zastupam naše ideale, kaj god to bilo, mi ne znamo kaj su naši ideali, al smo za to jako. Kak bi narod rekel – mi ne znamo kaj očemo, al to hočemo mam. Kajkavski jezik bil bu procvat kad bu svaki kajkavac svestan da to vredi čuvati, da se toga ne smemo sramiti jer na to moramo biti ponosni. Mi smo samo nasljednici te velike i bogate hrvatske tradicije. Kao mali dečec počeli ste govoriti kajkavski. Tradicija i bogatstvo kajkavske književnosti, nažalost, vrlo se malo proučava u službenim institucijama. Kakva je uopće po vama pozicija kajkavskog jezika u modernom hrvatskom društvu? Kajkavska književnost i cijela ta priča od prilike kad je počela u 16 st. pi- Europi, u bilo kojem književnom pravcu koji se u to vrijeme događao u Španjolskoj preko Njemačke, Francuske, Italije, to su stvari koje je kajkavska književnost pratila. I tada se dogodilo to što svi znamo, da su naši Ilirci zaključili da nije pametno za Hrvatsku da govori hrvatski i sad su napravili to kaj imamo. Činjenice govore da je to tak. Imali smo epove, spjevove, romane, književnost, pravna djela, pjesmarice, teološka djela, propovjedi – to je bila ta velika, bogata, raskošna barokna kajkavska riječ. Na ostanjkima te velike bogate kajkavske riječi mi i dan danas živimo, svi ti kajkavski festivali, sva ta naša zlatarska sprehajanja leže na tom ogromnom korijenu, ni jedna hrvatska književnost ne može se usporediti s kajkavskom, GLAS ZAGORJA broj 88 kako god to bilo, pa ni dubrovačka, splitska, slavonska, ikavska i čakavska, ona je u jednom trenutku ipak bila jedini službeni jezik banovine Hrvatske, jedina se oduprla turskoj sili, navali, jedina se oduprla mletačkoj vlasti. Ta kajkavska riječ bila je službeni književni jezik hrvatskog naroda koji je preostao u granicama barem te nekakve samouprave koja je sadržava Hrvatski sabor i tu bansku Hrvatsku. danas nam se dogodila situacija da nam ljudi objašnjavaju da to nije tak. Imamo li sistem kojim bi unaprijedili kajkavski? Muži zagorskog srca potegnuli su inicijativu da bi djeca učila pravopis na materinskom jeziku, sad je pitanje koji kajkavski jer kak nam je nestala književna grana kajkavskoga... naime, ona je cijelo vrijeme u nama, ali tako hrvatska akademija znanosti i umjetnosti zove rječnik hrvatskog kajkavskog književnog jezika, nekaj kaj upotpunjuje i Međimurce, Podravce, Zagorce, Prigorce, Turopoljce, Moslavce, pa čak i Gorane. Od toga se na neki način na ime dijalektologije, na ime narječja odustalo pa se govori uvijek o pojedinom narječju, no međutim, kaj nas sjedinjuje to je doista ta književna kajkavska riječ, tekstovi poput Domjanića, pa čak poput Krležinih tekstova, to je otprilike jezik s kojim bi se mogli sad tu spominjati i koji bi svi kajkavci trebali razumjeti. Nemamo se čega sramiti, s tim moramo biti ponosni. Mene bi bilo sram da moram svoju materinsku reč zatajiti. Nitko načelno nema niš protiv uvođenja kajkavskog u škole, podržavaju našu inicijativu. Veselim se danu kad se bu to dogodilo. Znam da i neke škole to forsiraju, recimo škola u Zelini, recital kajkavske dječje poezije koji vodim već 15. godinu za redom. I škola u Začretju, Zlataru, Bedekovčini, Zaprešiću, Brdovcu, eto po malo, ima lijepih pomaka. Predstavljana je vaša knjiga Hrvatska bajoslovlja. Opsežan KULTURA rukopis ponajprije svjedoči o neočekivano živim i brojnim predodžbama o mitskim i nadnaravnim bićima Vidova zavičaja. Više o knjizi, njome se predstavljate kao ozbiljni sakupljač narodnog blaga? Prijevod Novog zavjeta na kajkavski? Meni je žal kaj još nisam stigao objaviti Novi zavjet na kajkavski, ali budem. Sad su mi izašla Hrvatska bajoslovlja. Ja sam sad, na žalost, prisiljen ugovorom i obavezama objaviti Hrvatska bajoslovlja 2. Sakupljač narodnog blaga i jedan od najboljih komičara, nekak mislim da je jedno s drugim zvuzlano, sakupljanje narodnog blaga ili rješavanje filološke zagonetke, jezične zagonetke ili zganjke, oduševljenje s baroknim freskama, Rangerovim ili u Martinšćini nepoznatim gotičkim ili romaničkim freskama se veže uz tu ljubav prema domovini. Najvažnije je predstaviti svoju reč ili svoj kraj preko svih tih segmenata, ako moj puk prihvaća da ja budem klaun ili komičar ili glumac i ako to najlakše prihvaćaju na tom našem kajkavskom, pa ja bum kožu potrošil i cipele zdrapal da im bum tak prezentiral. Puno se stvari mora dogoditi da bi predstava bila stvarno pravi događaj. Slažete se s tim? Najvažnije za predstavu je da je publika prepozna. Bilo da publika plače ili plješće, nema veze, samo je važno da je prepozna. Mali čovjek je ono kaj drži, sve počiva na malom čovjeku. Nije stvar da li bu mali čovjek postal nekaj, nek je važno da na onoj poziciji koju mu je Bog dal, obavi kak treba. Posebno mi je drago priznanje 1993. na recitalu u Zelini za nagradu za najbolju kaj- 01. SIJEČNJA 2012. kavsku pjesmu urbanog sadržaja. To mi je prva nagrada u životu. I na tu nagradu sam najponosniji. Hrvatska kazališna scena se baš i nije promijenila, ne smijemo zaboraviti da je akademija za glumu i kazalište jedina institucija gdje se uči i kajkavski i čakavski. Kazalište ima predstava koje su kvalitetnije i manje kvalitetne, a filmovi su takvi kakvi jesu jer nema mnogo ljudi i sretni smo ako film kupe u Sarajevu i Somboru. Nove predstave izlaze svaki mjesec i ovise o publici kolko će se gledati, neke se izvode po 60-ak puta, a neke samo par puta. Sve ovisi o ljudima. Budući projekti, Histrioni, na kajkavskom festivalu bude premijera Diogeneša, mislim da to bude onak kak Bog zapoveda. To bude već na GFUK-u, nakon toga Cabare strahotno ubojstvo u Koturaškoj ulici, to bu nekaj jako smiješno, pa predstava Dragecova teca, pa onda izlazi knjiga Hrvatsko bajoslovlje 2, bit će toga. Teatar može jačati svijest o problemima današnjice, u djelu Hamlet, recimo, gluma mora davati otisak i lik vijeku u kojemu živimo, teatar služi tome da se nasmijemo svojim manama. A mi Zagorci imamo tu kvalitetu da se smijemo sami sebi, to čovjeka opušta. Koji Vam je bio najveći izazov u karijeri? Najvekši izazov mi je bil posel na predstavi Švejk koju je veliki ansambl kazališta Komedija s dvadesetak glumaca pred dvije sezone postavil na pozornicu. Bila je potrebna silna koncentracija da bi tak veliko djelo koje traje tri vure priredili kaj bi se dopalo i publiki i kritiki... šest meseci smo imali naporne probe i kaj reči – uspelo je! Za Švejka smo dobili najznačajnije glumačke nagrade koje postoje u Hrvatskoj. Izbori su iza nas, a mnogi vaši kolege našli su se na listama političkih stranaka. Jeste li ikad razmišljali o političkoj karijeri? Jesam, razmišljao sam o ulasku u politiku jer sam tako smatrao da nekaj mogu promijeniti, moji dragocjeni prijatelji nalaze se na listama jer misle da nekaj trebaju napraviti za svoje. Politika nije samo htijenje da se nekaj za sebe napravi, nego postoje i neki koji bi htjeli pomoći svom kraju i za to sam odmah. Pozicija Zagoraca – uspjeli su se iz- GLAS ZAGORJA broj 88 boriti za svoje postojanje. Sigurno su Zagorci nešto bez čega Hrvatska ne postoji, a s druge strane bi se tim istim ljudima mogli narugati. Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu, a to je da se znamo zafrkavati na svoj račun. Taj život koji imamo, a nije da imamo puno vremena, to trebamo proživjeti u veselju. Koje vrijednosti čovjek nikako ne bi smio izgubiti u životu? Iskrenost i veselje. Treba biti iskren prema sebi i znati svoje mane i prednosti, i iskren prema drugima – pak svoje mane pošteno priznati, tak se izbegnu ogovaranja, veselje onda dojde samo po sebi! 49 KULTURA 01. SIJEČNJA 2012. MAČE krapina U društvu svetog Nikole Špilja Veternica Društvo Naša djeca Mače organiziralo je druženje sa svetim Nikolom za djecu predškolske dobi s područja općine Mače. U programu su sudjelovali polaznici igraonice Društva Naša djeca i mali folklor KUD-a Ljudevit Gaj. MARIJA BISTRICA Predstavljanje zbirke Tajna života Tatjane Hikec U crkvi sv. Jurja u Gornjoj Stubici u nedjelju 11. prosinca predstavljena je zbirka pjesama Tajna života, autorice Tatjane Hikec. Riječ je o prvoj zbirci pjesama ove autorice, koju su predstavili Štefanija Roškar i mr. sc. vlč. Dubravko Škrlin Hren. – Jednostavno i pristupačno ovom zbirkom Tatjana s nama dijeli svoje male ljudske radosti i zapažanja svakodnevnosti – istaknula je Štefanija Roškar, dok je vlč. Dubravko Škrlin Hren u svom predstavljanju istaknuo: – Čovjeku je vrlo malo potrebno da bude sretan, a čudno je kako mu baš to malo uvijek nedostaje. Uvjeren sam da ovim djelom Tatjana nudi mlađem i starijem čitatelju baš to malo kako bi pronašao sreću, radost, zadovoljstvo i smislenost postojanja. U prigodnom programu nastupili su: ŽVA Fiola, TS Zvirek veselja, Stjepan Novina na orguljama, te učenici OŠ Matija Gubec iz Gornje Stubice. Na kraju predstavljanja autorica je svima zahvalila, a posebno onima koji su financijski potpomogli tiskanje 50 Izložba Špilja Veternica, o razgranatom špiljskom kompleksu koji se nalazi na jugozapadnom dijelu Medvednice, organizirana je u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica, Zavodom za paleontologiju i geologiju kvartala HAZU, te Mineraloško-petrografskim odjelom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a može se razgledati u prostoru starog Muzeja Hušnjakovo do 29. veljače 2012. Autori postava izložbe su muzejska savjetnica mr. sc. Vlasta Krklec i kustos geolog Eduard Vasiljević. Izložba predstavlja kratki osvrt na bogatu paleontološku, geološku i arheološku građu, a zanimljivi ostatci kamenodobne kulture špilju Veternicu svrstavaju uz najpoznatija nalazišta te vrste u Hrvatskoj i ovom prostoru Europe. Geološke osobitosti ove podzemne medvedničke ljepotice uprizorene zbirke: Krapinsko-zagorskoj županiji, Općini Gornja Stubica, Županijskim cestama, Perfi – Bio iz Donje Stubice, Očnoj optici Miro iz Klanjca te svim sponzorima i pokroviteljima. – Neka moje riječi zapisane u Tajni života u vašim srcima urode veseljem dok promatrate život oko sebe – poruka je autorice, čija se Tajna života može kupiti u knjižarama i prodavaonicama Trgostila po promotivnoj cijeni. (E. L.) GLAS ZAGORJA broj 88 su filmom i izvanrednim fotografijama te mineralima, a o tragovima života u špilji svjedoče izložene originalne fosilne kosti životinja, te artefakti pretpovijesnih lovaca – neandertalaca. Tako posjetitelji uz stalni postav Muzeja krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo imaju priliku upoznati još jedno značajno paleolitičko nalazište, te doznati o tajnama života neandertalaca, poput kulta špiljskog medvjeda koji se veže upravo uz špilju Veternicu. Uz izložbu je tiskan i dvojezični katalog, a za djecu su pripremljeni ilustrirani edukativni radni listovi koji će im omogućiti lakše snalaženje u postavu izložbe. Poseban ugođaj pretpovijesnog vremena na otvorenju izložbe dočarala je i radionica izrade kamenih alatki. Uz trajanje ove izložbe, muzej će organizirati i zanimljiva stručna predavanja. (gz) GLAS SRCA KULTURA ZABOK U svakodnevnom životu pronaći Njega Tekst i foto: Darko Fiket Voditelj predstavljanja knjige vlč. Marijana Culjaka Susret s prijateljem dr. Ivica Balagović najavio je knjigu kao interesantnu široj publici, te pohvalio autora koji nije ostavio pero, već nastavio zapisivati svoje velike i mudre misli. Zatim je najavio gospođu Veru Grgac, književnicu našega kraja koja je interpretirala lijepim i jasnim tonom (kajkavskim) ono što je autor zapisao, te oduševljenju nije bilo kraja cijelu večer. O autoru je biranim riječima progovorio dekan Krapinskog dekanata vlč. Dražen Karačić koji je kolegi, dragom prijatelju, poželio da i nadalje bude vjeran pastir svoga stada i istaknuo važnost ovih književnih zapisa koji su nastali, jer se približio svakom čovjeku u ovom užurbanom vremenu u kojem živimo. Osvrt na književnu tematiku dala je prof. Nevenka Miškulin koja je istaknula da autor raste u svojem stvaralaštvu u tematskom, stilskom i žanrovskom obliku. Gradeći svoj poetski svijet autor je napisao svojevrsnu autobiografiju u stihovima i prozi. Recenzent knjige mons. Valentin Pozaić kaže da je Za susret s Prijateljem autor proveo svoje srce kroz sklad ljepote boja, kroz stihove i zapise, kroz mozaike školjki i slike. U udobnom društvu Božjih stvorenja – zemlja i more, ribe i školjke, livade i pesek upotpunjuju cjelinu ugođaja. I na kraju, sa svom slobodom, Učitelju povjerava svoju ruku – da On piše. Kao: moja ruka u ruci Prijatelja je najsigurnija. I tako u bezbrižnosti sna nada se novim nadahnućima – što će opet biti novi dar prijateljima ljudima. Prijatelji to radosno i s lju- bavlju očekuju, na kraju poručuje mons. Pozaić. U svojem obraćanju prisutnima, vlč. Culjak kaže da je dobro zaviriti na stranice ove knjižice, opustiti se, otići mislima do morskog plavetnila, promotriti buđenje jutra, malo zaviriti u djetinjstvo i pronaći Njega u svakodnevnom životu. Onda život dobiva novi zamah i čovjek se osjeća ponovno probuđenim iz mrtvila svakodnevice. Zatim je opisao sve strahove, ufanja i nade svakog umjetnika te zahvalio svim dragim prijateljima, svima onima koji ga podržavaju u svemu što čini, te najavio neke nove uratke, što pisane, što umjetničke. Knjiga je obogaćena fotografijama likovnih uradaka samog autora, koji niz godina izrađuje slike od školjaka, ali i fotografijama Hrvatskog zagorja, zabočke župe i drugih prigoda iz njegova pastoralnog djelovanja. Za glazbeni dio pobrinuo se zbor mladih župe Zabok. U sklopu predstavljanja zbirke pjesama, prisutni su mogli razgledati i izložbu slika vlč. Culjaka izrađenu od školjaka, a sav prihod od susreta namijenjen je Caritasu. 01. SIJEČNJA 2012. Otvorimo srce Gospodinu Upravo po tome koliko ljubiPiše mo druge kao samoga sebe, Stjepan Kralj te činimo dobra djela iskreno i javno, mi kršćani dajemo primjer svima onima koji još nisu nastanili Boga u svoja srca. Ljudsko srce je vitalni organ koji bez prestanka kuca cijeli naš život, s funkcijom da tjera krv koja kola u venama. Protok krvi u nama je nužan jer upravo ona opskrbljuje ostale organe potrebnim sastojcima. Dragi Bog je to tako savršeno stvorio da nikad neće prestati čuđenje medicinskih, i ostalih znanstvenika, kako je moguće jednom tako malom ljudskom organu raditi bez prestanka i po nekoliko desetljeća. Bogu je sve moguće, ne trebamo sumnjati u to. Iako mnoga savršenstva, koja je stvorila sveta Božja ruka, nikad nećemo ni shvatiti kako i zašto su takva, to nam nije ni potrebno. Dovoljno nam je držati se svetih Božjih zapovijedi i Evanđelja Isusa Krista, da bismo lijepo živjeli. Stoga nam je važnije ljudsko srce gledati kao dar Božji u kojemu je nastanjena ljubav, odnosno sam Bog, jer Bog jest ljubav. Kada gledamo na srce s takvog stajališta prvo nam padne na um srce Isusa Krista, koje je probodeno na križu upravo za naše spasenje. Zatim se sjetimo svetog srca Njegove Majke Marije, koje je prepuno ljubavi za sve nas, više ili manje grešne ljude. Srce Nebeske Majke mora nam biti uzor kako bismo i mi nastanili u svoja srca Gospodina, te ljubav koju primismo, darovali bližnjima u potrebi. Upravo po tome koliko ljubimo druge kao samoga sebe, te činimo dobra djela iskreno i javno, mi kršćani dajemo primjer svima onima koji još nisu nastanili Boga u svoja srca. Načini obraćenja, odnosno duhovnog posvješćivanja su individualni kod svakog čovjeka, ali cilj je svima isti: postati dio stada našega Pastira. Stoga navodim svoj pri- GLAS ZAGORJA broj 88 mjer kako sam postao Božja ovčica. Bilo je to prije dva desetljeća. Za mene sasvim običan dan, koji je zbog jednog čina postao moj duhovni rođendan. Kao vjernik, odgajan u katoličkoj obitelji, u kršćanskom duhu, do tada sam živio svoju vjeru blijedo i površno. Ali, odluka koju sam donio toga dana da posjetim Majku Božju Bistričku u našem najvećem nacionalnom svetištu, i to sam, da nitko ne zna, a s namjerom da Joj se poklonim na oltaru najiskrenije i najvjernije, promijenila je moj život. Dragi čitatelji, moram priznati, kada sam ušao u baziliku svetišta, da sam se osvrtao lijevo i desno, gledajući ima li nekog poznatog, jer sam se sramio svoje namjere. Međutim, prilazeći bliže oltaru, pogledom usmjerenim prema Majčici, nisam više osjećao nelagodu, nego neopisivu ugodu u cijelom svom biću. Onako lijepa, crna u bijeloj haljini odmaknula je sve zapreke i barijere u mojoj glavi. Tada sam u velikom ushićenju od sreće kleknuo na oltaru, a suze radosnice su se slijevale niz moj, prvi put u životu ponosni obraz. Ne sjećam se u potpunosti razgovora s mojom Nebeskom Majkom, ali to i nije toliko važno. Najvažnije je da sam shvatio da je Njezino krilo najtoplije, najmilije i najsigurnije za mene. Sjećam se samo da su se sve moje molbe i prošnje ostvarile u narednom razdoblju. Ovim svjedočanstvom želim potaknuti sve one koji još nisu, da učine isto ili slično, kako bi osjetili veliku ljubav naše Nebeske Majke. Početak ove 2012. Gospodnje neka bude i početak javnog iskazivanja katoličke vjere i odanosti Bogu Ocu svih nas koji smo otvorili srce Gospodinu. 51 01. SIJEČNJA 2012. VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ VLADIMIR GUDEL, književni povjesničar; rođen: 2. siječnja 1869. u Krapini; umro: 20. studenoga 1942. u Zagrebu MARCEL DAVILA, muzealac; rođen: 10. siječnja 1906. u Krapini; umro: 29. listopada 1969. u Zagrebu U Zagrebu je maturirao, završio slavistički studij te doktorirao 1894. Bio je učitelj u Zagrebu, Bjelovaru i na Sušaku, a potom gimnazijski profesor u Zagrebu. Pisao je književnopovijesne studije, prikaze i članke te istraživao povijest hrvatskog kazališta i dramske književnosti. Svojim prilozima surađivao je u Viencu, Životu, Savremeniku, Obzoru, Jutarnjem listu… Temeljno područje njegove znanstvene djelatnosti bila je kajkavska književnost i književnost hrvatskog preporoda. Bavio se i komparativnim istraživanjima, a posebno je zapažena njegova studija o njemačkom utjecaju na hrvatske preporodne pjesnike. Završivši Trgovačku akademiju u Zagrebu, studirao je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1939. radio je kao preparator, kustos i knjižničar u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Njegova uža specijalizacija bila je lončarstvo, pa ga M. Gavazzi smatra najboljim poznavateljem seljačkog lončarstva u nas. Sa V. Tkalčićem bavio se proučavanjem proizvodnje kamenine u Krapini. Za Etnografski muzej skupio je veliku zbirku seljačke keramike, a kao vrstan fotograf ostavio je vrijednu fototeku, uglavnom keramičkih proizvoda. Davilin nedovršeni rad govori o tradicijskom ispiranju zlata u Podravini i Međimurju. STJEPAN ŠKOF, profesor, ravnatelj i osnivač srednje škole u Zlataru; rođen: 14. rujna 1945. u Gornjoj Batini; umro: 3. siječnja 2011. u Zlataru IVAN GALJUF, jezikoslovac i pisac, rođen: 19. siječnja 1710. u Cesargradu; umro: 17. veljače 1770. u Varaždinu Nakon osnovne škole u Zlataru, te Gimnazije u Krapini, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1969. završava studij jugoslavenskih jezika i književnosti s njemačkim jezikom. Potom radi u Narodnom sveučilištu Zlatar kao voditelj Centra za obrazovanje. Od 1972. zaposlen je u Srednjoj školi Bedekovčina, od 1981. radi u OŠ Zlatar, a zatim kao inokorespondent i prevodilac u tvornici Elcon Zlatar Bistrica. Jedan je od osnivatelja prve organizacije HDZ-a u KZ županiji. Nakon demokratskih izbora 1990. bio je prvi načelnik tadašnje Skupštine općine Zlatar Bistrica, od 1993. i prvi gradonačelnik Zlatara. Za njegova je mandata otvorena Srednja škola u Zlataru, u kojoj je radio kao profesor hrvatskoga jezika, a od studenoga 2000. do kraja života bio je njen ravnatelj. Za zasluge u vremenu Domovinskog rata predsjednik Tuđman odlikovao ga je Spomenicom Domovinskog rata i Redom hrvatskog trolista. Godine 2008. odlikovan je Plaketom Grada Zlatara za uspjehe u Srednjoj školi Zlatar. JOSIP SEISSEL, arhitekt, urbanist i slikar; rođen: 10. siječnja 1904. u Krapini; umro: 19. veljače 1987. u Zagrebu Arhitekt urbanist i slikar. Diplomirao je arhitekturu u Zagrebu, bio je sveučilišni profesor. Sa suradnicima je radio na izradi urbanističkih planova pojedinih dijelova Zagreba, studijske regije Makarske, Baškoga Polja, Šibenika i Mljeta, te direktivne planove Osijeka, Čakovca i Topuskog. Njegovi eksperimenti s geometrijskim oblicima i bojama, ubrajaju se među prve pojave apstrakcije u hrvatskom slikarstvu. Slikarstvom se bavio od 1921. pod pseudonimom Jo Klek. Pripadao je avangardnoj skupini oko časopisa Zenit, a nakon prekida s grupom 30-ih godina približava se nadrealizmu. Samostalno je izlagao u Zagrebu i Beogradu. 52 U Isusovački red ulazi sa 15 godina starosti. Filozofiju i teologiju uči u Grazu, književnost usavršava u Leobenu, a matematiku u Beču. Filozofiju je predavao u Ljubljani, a filozofiju, teologiju i kanonsko pravo u Zagrebu. Bio je rektor zagrebačkog i požeškog kolegija i ravnatelj konvikta u Varaždinu. Napisao je dramu u stihovima o junačkim djelima pripadnika velikaške obitelji Erdödy Croatia theatrum virtutis Erdödianae koju su njegovi učenici prikazali 1733. u Zagrebu. Pripremio je hrvatska izdanja školskih udžbenika. Kao rektor u Požegi osnovao je 1759. osnovne škole na isusovačkim imanjima Kutjevu i Sesvetama. U Zagrebu je utemeljio tiskaru i knjižaru u kojima su se tiskale tj. prodavale školske knjige. LADISLAV ŽIMBREK, pjesnik, esejist, književnik, kazališni kritičar i prevoditelj; rođen: 21. siječnja 1901. u Bednji, umro: 9. travnja 1972. u Bednji Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Krapini i Varaždinu. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor, uređivao je časopis Književni horizonti (1934. – 1939.), a 1945. postaje ravnateljem drame Varaždin, urednik književnog lista Polet te urednik u izdavačkoj kući Zora. Objavljuje knjige, drame, eseje te više napisa o Bednji i Trakošćanu. Izdaje djela: Noćna posjeta, Razgovori o književnosti, zbirku poezije i poezije u prozi Svjetla. RUDI STIPKOVIĆ, karikaturist; rođen: 24. siječnja 1939. u Svetom Križu Začretju; umro: 30. kolovoza 2004. u Zaboku Od 1953. u dnevnim i tjednim izdanjima novinske kuće Vjesnik sažetim i stiliziranim crtežom objavljivao je karikature osoba iz društvenog, kulturnog, estradnog, sportskog i političkog života Hrvatske. Godine 1991. objavio je knjigu svojih karikatura. Branko Kraševac Kraš Pripremila Tanja Gregurović Treba mi ljubaf tvoja Nedavno sam sasvim slučajno među obiteljskim knjigama naišla na ovu zbirku poezije Branka Kraševca. Dopala mi se, već u nekoliko prvih pročitanih pjesama i ta pouzdana odanost ljubavi potakla me na čitanje, što i vama toplo preporučujem. Uvijek nam treba mnogo ljubavi, kako bi jedni druge mogli mnogočim lijepim darivati. Branko Kraševac u svojim stihovima upućuje stu Gda vura odbamba dvanae ju, spi i si vu selu več oči meni još senje ne zapiraju iju. diš i las ji tvo jer mi stu, Gda vura odbamba dvanae u, sob vu tli svie mi a mesec srce mi tuče kak steklo, ljubljena moja za tobu. , Čez oblok zviezdice brojim , ura kot se mi ve v gla e, a vanjkuš stiščem kak teb vura. ba am gda dvanaestu odb Jedna pahuljica biela na vusnicu je m oju sela. Tak je mehko m i opala kak da kušlec m i je dala. Pa si mislim koliko ih treba malih, niežnih, da opadne z ne ba pahuljica sniežn ih, da bi kraj naš ci eli bil kak v bajke bieli, bieli. Gda se ves bi zb ojil gdo bi se ih zbro jil. Saka suza z mojeg oka kaplje za te. Saka misel z moje glave misli na te. Saki derhtaj serca moga deršče radi tela tvoga. ni Radi tvojeg oka bol je v me . tulike gliboka Vu glibini duše moje se su misli samo tvoje. GLAS ZAGORJA broj 88 nas na bezuvjetnu ljubav, napose onom do koga nam je životno stalo ni nećemo darivati manje od toga. Saka misel z moje glave/misli na te./Saki derhtaj serca moga/deršče radi tela tvoga. – bez voljenog bića ne možemo prepoznati ni sami sebe. Prihvaćamo ga sa svime što želimo i volimo, ali uz to ide i sve što iz toga slijedi. Istom snagom Branko voli svoj zavičaj, svoj kaj i sve drage ljude koji tome pripadaju. Nikada nemojte odustati od ljubavi, osobito ne sada u ovo božićno vrijeme. Ljubav nas ohrabruje za novi život, posebno s voljenima. Ti si kak cvet ek vu polju dišeći i krasni . Vbral bi te z vo lju, ali ne bum. Znam kaj se do gaja kad cvetek se vbere i vu vazu dene . Brze dojde m u kraja. I hvehne. Zato bum rajš e trpel svoj bete g. Vu polju bum sedel nem trgal cvet ek. Bum dišal i gl edel. Cirkus Najljepše je bilo vrieme od gda sam se ja rodil, gda me japa kak šmrkljivca cirkus gledet vodil. Lieta sm natukel pameti baš ne, više ja ne hodim gledat cirkuse. Klauni su okol mene nemrem ih se ja riešiti. Zakaj cirkus več ne krene, kaj ne mora dalje iti. Ipak sam na kraju skužil poantu v priči toj. klauni su ljudi moji, a cirkus je cieli život moj. IN MEMORIAM 01. SIJEČNJA 2012. Vera Hubicki (Marija Bistrica, 15. lipnja 1930. – Marija Bistrica, 30. studeni 2011.) Hvala Vam, draga Vera Licitarska srca sjećaju nas davnih dana, simpatičnog običaja darivanja uz ljubavne stihove, kada su ih sa čežnjom priželjkivale mlade djevojke, ali i djeca. Običaj darivanja licitara kojima se iskazuje privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Dio te kulture gospođa Vera postala je marljivim i predanim radom i odavno je postala simbolom promicanja ovog istinskog hrvatskog spomenka, simbolom nesebične i velike ljubavi za svoj kraj, za svoju Mariju Bistricu, kojoj je podarila najljepše i najplodnije dane života. Vera i licitari proputovali su zajedno gotovo cijeli svijet. Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. osobno je uručila licitarsko srce i to one godine kad je Republika Hrvatska došla na red da daruje jelku Svetom Ocu. Upoznala je i Doris Parker, prvog predsjednika Lijepe Naše dr. Franju Tuđmana, a jednom nam je rekla – mislim da je srce Zozolly stiglo i u ruke obitelji Kennedy. U Zagrebu je završila školu, zajedno sa suprugom doselila se k roditeljima u Mariju Bistricu 1974., gdje nastavlja obiteljski obrt medičarstva i svjećarstva (utemeljen 1882. godine). U Mariji Bistrici su zapravo mnogi učili taj zanat upravo u radionici Zozolly. Ostvarila je dugogodišnji uspješan rad u svojoj struci, ističući se kreativnošću i kvalitetom u izradi autohtonih medičarsko-svjećarskih proizvoda. Dobila je brojne nagrade i priznanja. Hrvatska obrtnička komora dodijelila joj je priznanje Zlatne ruke, za dugogodišnji doprinos u organizaciji stru- kovno-cehovskog rada, ispred Obrtničke komore Krapinskozagorske županije dodijeljeno joj je priznanje Zlatna plaketa, Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje joj priznanje Izvorno hrvatsko… I na našim su se priredbama crvenila Verina srca. Ostvarivali smo iskrenu i prijateljsku suradnju i sigurni smo da će njeni licitari i dalje doticati srca svih koji cijene hrvatsku tradiciju i umjetnost. Gospođa Vera bila joj je beskompromisni čuvar, stvaratelj, promicatelj. Hvala Bogu što postoje riječi jer kako bismo bez njih izrekli da nam je suradnja s gospođom Verom bila izuzetna čast i zadovoljstvo, da ćemo zauvijek pamtiti njenu dobrotu i čovječnost. Iskreno i s mnogo poštovanja, suradnici i djelatnici Radija Hrvatsko zagorje Krapina i Glasa Zagorja U spomen na pokojnog župnika župe Jesenje vlč. Ivicu Košutića Prošla je godina dana od kada nas je napustio naš dugogodišnji svećenik i upravitelj župe Jesenje vlč. Ivica Košutić. U svećeničkom domu u Varaždinu 18. prosinca prošle godine shrvan teškom bolešću, ali s vjerom u Boga koja ga je nosila kroz njegove najteže dane ovozemaljskog života preminuo je vlč. Ivan Košutić. Najveći dio svojeg svećeničkog poslanja bio je u župi Jesenje. Radost svog svećeničkog poziva crpio je u vjeri, svojim vedrim duhom nastojao je Boga približiti vjernicima na sebi svojstven način. Često puta pomalo teško shvaćen nastojao je živjeti život svećenika, ali i običnog čovjeka u zajed- ništvu sa svojim vjernicima. Uz pastoralnu skrb brinuo se za materijalna crkvena dobra koja je uz pomoć Općine i župljana uređivao kako bi ih ostavio budućim naraštajima u nasljeđe. Za svoj rad kojim je pridonio promicanju moralnih i duhovnih vrijednosti, napretka i kvalitete života u našem GLAS ZAGORJA broj 88 mjestu, za Dan općine posthumno mu je dodijeljena plaketa Općine Jesenje koju je primio njegov nasljednik pater Josip Krčmar. Vlč. Ivica Košutić ostat će u sjećanju svih koji su ga poznavali kao svećenika i čovjeka iz kojeg je zračila neizmjerna dobrota i ljubav prema svim ljudima. 53 UMJETNIČKA RADIONICA 01. SIJEČNJA 2012. E JI NESTAJ SVIJET KO Piše Dunja Horvatin MIRKO KOLAR, rudar ugljenokopa Dubrava Denes ni na robiji nije tak Nema više tko otresti čađ sa stare karabiterice kako bi rasvijetlila ne tako davni, ali za mnoge zagorske obitelji za opstanak presudan komadić povijesti. Otišli su kopači, zeceri, mineri, odstreljači, zgrtači, pumperi, lauferi, otfućkala cug-mašina. – Potkraj 1967. došla je naredba o zatvaranju ugljenokopa, svih u Hrvatskoj, osim onoga u Raši. U prisutnosti organa SUP-a miniran je ulaz u našu jamu. Pratili smo to sa suzama u očima. Bil je to kraj našega rudarstva – prisjeća se Mirko Kolar, rudar u ugljenokopu Dubrava, jedan od malobrojnih živućih zagorskih rudara koje bi se moglo pobrojiti na prste jedne ruke… Pitomi zagorski kraj èuva u svojim njedrima mnogo toga iskonskoga, prazagorskoga: svjedoèanstva bogate prošlosti kovali su za ovu sadašnjost naši djedovi, kmeti i muži, ne žaleæi ruku, znoja i krvi. U grubom žrvnju preživljavanja otela se poneka kletva, èašica više, ali i pjesma, osjeæajna i topla, odajuæi dušu. Rudarsku himnu veæ odavno ne pjeva nitko, zamrla je pjesma na stazama prema rudarskim oknima: … nek rudare uvijek prati slava, poziv taj je ponos sviju nas... – Ipak, niko nije ostal na cesti. Svi koji su imali 15 godina staža u jami, mogli su prejti v penziju, a drugima su bila osigurana radna mesta v industrijskim pogonima. Uglje- nokop Špičkovina otvoren je 1942., spadal je pod Konjščinske ugljenokope, a oni pod Društvo iz Trbovlja. Bilo je v Zagorju 12 pogona: Konjščina, Gornja i Donja, Maretić, Bukovec, Zajezda, Batina, Gornja i Donja, Sušobreg, Poljanica, Vučak i Špičkovina. Rudnik Dubrava otvoren je 1954., njegov glavni rov bil je dužine 420 metara, a hodniki, lijevo i desno krilo, bili su još 550 i 270 metara, ispod naselja Trgovci i Martinići. Duž glavnog rova bila je uskotračna pruga kojom su mlađi, fizički jači radnici, gurali vagonete pune ugljena. Slojevi ugljena, lignita, bili su različite debljine, od 1,50 do 1,80 m, a bila su tu i tri ventilacijska otvora. Kad se Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr 54 GLAS ZAGORJA broj 88 UMJETNIČKA RADIONICA ulazilo u jamu bila je redovna prozivka, isto i po izlazu. Bil je to ulaz na cjelodnevni boravak, a sobom se nosilo jelo, u pocinčanim kanticama s poklopcima, ispod njih bažulj-šalata, koje kuhano jajce i rjeđe malo suhog mesa ili kobasica. Pauza je trajala pol vure, nekima i manje, jer ili nisu imali toliko za jesti ili su žurili odraditi normu. Jelo se na brzaka, na kakvoj drvenoj kvrgi ili stoječki. Nosila se i pitka voda, alkohol je bil strogo zabranjen. Obično se kod novih, mlađih jamskih radnika, javljal u početku panični strah od zatvorenog prostora. Čovek je prevrnul oči i zrušil se! Onda smo ga brzo nosili pod ventilacijski otvor, da si predahne i zeme malo friškoga zraka – jasno se sjeća svakog detalja g. Kolar, na pragu svojih osamdesetih. Bila je to česta tema jamskih zafrkancija, ali povezani teškim radom i stalnom opasnošću, rudari su bili jedna velika složna obitelj. – Znalo se dogoditi da je v jami bil tak gusti zrak da su nam se gasile karabiterice! Dim od miniranja bil je gorji od ugljene prašine. Kak se šparalo na drvu, bile su podgrade rjeđe nek bi trebale, pak nas je zasipaval i sitni pijesak… – prisjeća se g. Kolar dugih mračnih dana pod zemljom. – Bilo je opasno delati v rudniku, ali onda na to nije niko mislil. Događale su se i nesreće, bilo je i smrti…, poginul je Joža Cesarec… No, to je bil dosta dobro plaćeni posel. Ko je išel delat v rudnik, nije išel v rat. Dolazili su sim ljudi iz drugih krajeva, spali su v barakama v Špičkovini. Bilo je posla za sve – kopače, zgrtače, pumpere (jame je često zalijevala podzemna voda), transportne radnike, minere. Kakve-takve, plaće su bile sigurne i od njih se dalo živeti. Vani, pred rudarskim oknom radili su nadzemni koji su, za razliku od jamskih radnika na normi, bili plaćeni po vremenu. Njihov je rad bio nešto ugodniji, koliko je to moglo biti na kiši, snijegu i sunčevoj pripeki, ali i manje plaćen. Tu, na separaciji radile su i žene, istovarivale su pretovarene vagonete, odvajale krupne 01. SIJEČNJA 2012. komade ugljena od jalovine i prašine. U odvojenoj jalovini mogao se naći poneki komadić za ponijeti sobom doma, a sve je dobro došlo. Prisjeća se Imbrek, kako su ga od milja zvali prijatelji, i ljepše strane. Bilo je i vedrijih trenutaka, bilo je pjesme i ispraćaja u vojsku, proslava rođenja djeteta, vjenčanja. Slavilo se i tugovalo zajedno. Kao 17-godišnjak tu je Mirko sreo svoju buduću suprugu Šteficu, u svibnju 1949. Vjenčanje je uslijedilo tri godine kasnije, po navršenoj punoljetnosti njih oboje. – Po odsluženju dvije godine vojnog roka, 1954. čekalo me je radno mesto v jami – i moja pucica je rođena dok sam bil h vojski! Onda sam ju prvi put videl! – Onda su potrebe za lignitom bile velike: trebala ga je željeznica, industrija i maloprodaja, za domaćinstva. To je bil lignit vrste komada, dok je sitni trošila Termoelektrana Jertovec – više od sto vagona dnevno! Svi rudari su bili mlađe životne dobi, do 35-36 godina, žilavi, marljivi i druželjubivi, a ona druga strana – rado su pili i grdo kleli – smije se Mirko. Za posebne prilike, godišnje skupštine, sprovode poginu- lim rudarima i za dugogodišnju tradiciju proslave dana Svete Barbare, zaštitnice rudara, oblačili su svečane crne uniforme sa zlatnim gumbima. No, ne baš čisto zlatnim. Pjevalo se u koloni prema crkvi sv. Barbare, a svi v selu su znali da ideju rudari! U uvjetima u kakvima se radilo onda, danas ne bi radio nitko. – Danas ni na robiji nije tak! Danas se živi lakše, puno lakše. I fala Bogu da je tak! Topli dom, iz pećnice mirisi kuruznog kruha iz domaćeg brašna, supruga, dobre kćeri i zetovi, unuci i praunuci, neprocjenjiv su nadomjestak godinama teškog rada žuljavih ruku s dobrom dozom reume. GLAS ZAGORJA broj 88 Nađe se prilike za susret s jamskim drugarom, Matijom Hranićem iz Bedekovčine i priču o zajedničkoj ljubavi: vinogradu. – Mama je kopala v trsju i bežala doma kad je došel čas da se rodim! Valjda zato nemrem bez trsja, bez svoje grude i kapljice! – šali se Mirko, sa suzom u kutu oka. Slika iz tih vremena nema. Nije bilo fotoaparata, možda jedandva u cijelom kotaru. No slike u sjećanju ostat će žive i upečatljive, sve dok se ne umire ruke navikle na teški rad. Njihovim odlaskom dio zagorske stvarnosti odlazi u tamno okno povijesti, zauvijek nestaje svijet zagorskih ugljenokopa i rudara. 55 SPORT INTERVJU 01. SIJEČNJA 2012. Siniša Horvat, paraglajder Piše Dunja Horvatin a v o b e r t s a j u v t š u r Ud Oduvijek, davno prije legendarnog Ikara, ljudi su upirali poglede u nebo. Tko nije pratio svadbene krugove para jastrebova, let lastavice tik nad vodenom površinom, ili poželio s Malim princom odletjeti na njegov planet? Poslije naučne teorije o padobranstvu i letenju, Leonarda da Vinčija, Fausta Vrančića, trebalo je proći još pet-šest stoljeća da možemo poletjeti i u zbilji. Imamo i prvi zagorski aerodrom, no, letača je bilo i ranije. Krajem 2001. 15 entuzijasta, zaljubljenika u letenje registrirali su Zrakoplovni klub Ikarus Pregrada. Lete parajedrilicom, poznatijom pod nazivom paraglider, a predsjednik kluba, zaljubljenik u letenje, ovisnik o termici, je Siniša Horvat, mladić, s nepunih 30. Kada ste prvi put zakoračili u prazno? Još kao mali dječak volio sam gledati filmove u kojima je bilo aviona ili svemirskih letjelica i moglo bi se reći da su ti filmovi u meni probudili želju za letenjem. Tako sam odlučio da želim postati vojni pilot. Upisao sam četverogodišnju srednju školu i uoči završetka prijavio se na natječaj RH za vojnog pilota. Nažalost, iako sam probao dva puta, nisam prošao na svim testiranjima i tu je bio kraj mojim snovima o letenju vojnim avionima. Odustao sam od fakulteta, zaposlio se i živio 56 Ljudi često pokušavaju proživjeti svoj život naopačke: nastoje imati što više stvari, više novca, a propuštaju ono što zaista žele od života. Svi nekud jure i žure: za poslom, iz posla, za stotinama, u životu tako nevažnih stvari. Rijetko hrabri usude se iskočiti iz korita svakidašnjice, sagledati život iz nekog drugog kuta, spoznati sebe do u zadnji zakutak, staviti na kušnju sva svoja osjetila, prkositi zakonima fizike i gravitacije. Takvi su letači. neki normalni prosječni život kakvim živi većina ljudi, da bih nakon dvije godine, sasvim slučajno, upoznao čovjeka koji leti paragliderom. To je bila onda novost u Pregradi, i Zrakoplovni klub Ikarus bio je star tek 2-3 mjeseca. On me obavijestio o tome da se uskoro organizira tečaj letenja paragliderom u susjednoj Sloveniji. Naravno, ja sam pristupio tom tečajuobučavanju, a ostalo je povijest. Za razliku od zmaja gdje je krilo učvršćeno okvirom, parajedrilica je najopasnija letjelica, jer je zbog mekog krila podložna udarima vjetra. Upravo u tome je čar letenja s takvim krilom, bez motora, bez ičije pomoći. Otisneš se pod nebo i dalje je sve u tvojim rukama. Rizik po vlastitom iz- boru: procjena termike, jačine vjetra, visina... Tu nema krivnje kontrolora letenja ili nekog drugog. Sve ovisi o tebi samom. Je li vas je ikada bilo strah? Hmmm... pa moram reći da me je uvijek bilo više strah za druge, nego za sebe. Događale su se opasne situacije, pogotovo kada smo bili početnici i s premalo iskustva previše smo željeli. Srećom, nije bilo nekih ozbiljnijih incidenata, sve je uglavnom završavalo sretno. Naravno da je i mene bilo ponekad strah, trema pred sam start ili neka neugodna situacija u zraku, ali sam uvijek uspio ostati pribran i koncentriran na rješavanje problema. Strah je u biti pozitivan osjećaj, čovjek je onda oprezniji. Međutim, u zraku nema mjesta panici, treba ostati hladan bez obzira na situaciju, treba zadržati kontrolu nad sobom. Ako ste skloni panici, letenje paragliderom nije za vas. Tko može postati letač i kako? Tko god ima želju, uz određene psiho-fizičke predispozicije. Nema dobnih granica. Imamo početnika i s 50 godina. Važno je kod Hrvatskog Ako kad poželite uživati u zdravoj duhovitosti, ako želite o najzapletenijim životnim situacijama slušati jednostavnim jezikom logike, potražite društvo letača. Njihov kut gledanja na život bitno se razlikuje od ostalih smrtnika. To su sretni ljudi; sretni u zraku, pod krilom paraglidera i sretni kad ponovno dotaknu zemlju. Svim letačima, bilo paragliderima, padobrancima, jedriličarima, pilotima, zajedničko je jedno: svi s vremenom postanu neizlječivi ovisnici o nebu. O vidicima, ljepotama krajolika ispod svojih nogu, ne pričaju. Jednostavno uživaju: u paranju zraka, šuštanju vjetra u krilu, natjecanju s jastrebovima, doticanju oblaka i čovjeku najdragocjenijeg osjećaja slobode. Ljepoti samo njima znanoj. Kako reče mudra lisica: čovjek samo srcem dobro vidi, bitno je očima nevidljivo. Možda su zato tako malobrojni. GLAS ZAGORJA broj 88 SPORT INTERVJU zrakoplovnog saveza, u središtima za obuku pilota, položiti ispit koji obuhvaća određene sate teorije i prakse. U teoriji je obavezan predmet meteorologija, zatim osnove letenja, dosta fizike, a sve je povezano u satima praktične nastave gdje do izražaja dolazi fizička kondicija. Tu su prve selekcije i odustajanja. Održavaju se i natjecanja paraglidera… Discipline u kojima se natječu paraglideri su akrobatsko letenje, uz izvođenje određenih figura i vještina u zraku, precizno slijetanje u krug, rječnikom letača – na palačinku, i prelet, što znači letenje od jedne do druge udaljenosti, uz poštivanje kontrolnih točaka. Imamo, srećom, jedno od najljepših uzletišta u Hrvatskoj, zahvaljujući Hrvatskim šumama koje su nam otpustite taj teren. Mi smo ga očistili i sad ga održavamo. Livada ispod planinarskog doma na Kunagori idealno je položena za uzlijetanje. Prije rata su tu dolazili zmajari iz Slovenije i održavali školovanja. Sad dolaze paraglajderi i iz Slovenije i cijele 01. SIJEČNJA 2012. Hrvatske. Kod nas je 2002. održano međunarodno natjecanje: para-triatlon. Discipline su bile trčanje – do doma na Kunagori, brdski biciklizam i precizno slijetanje na točku. Vaš najveći uspjeh. Moj najveći uspjeh? Najveća visina do koje sam se popeo bila je 3150 metara (nadmorska), najdulji prelet oko 70 km i imam osvojena dva prva mjesta na natjecanjima u preciznom slijetanju iz ranijih dana, dok se zadnjih nekoliko godina više posvećujem preletima. Ove sam godine osvojio 3. mjesto u internom natjecanju Paragliding kluba Jastreb u XC preletima, sudjelovao sam u utrci na Kalniku gdje sam osvojio 4. mjesto ukupno, 2. u klasi 2-3, i pobjednik sam neformalne zagorske lige u utrkama koje su ove godine počele u suradnji nekoliko zagorskih klubova. Napomenuo bih da ti uspjesi i nisu neka velika dostignuća kada bismo ih usporedili s uspjesima nekih drugih pilota, ali za mene su ipak lijepe uspomene. Htio bih još dodati da najveći uspjesi ili dostignuća nisu ili ne moraju biti onda kad se obaraju rekordi. Pone- Pogled na Krapinu iz ptičje perspektive Pogled na Pregradu kad je teže ostati samo 10 minuta u zraku nego sutradan odletjeti 50 km i biti u zraku 4 sata i zato ponekad letovi koji na papiru ne izgledaju nešto posebno, mogu izazvati veću osobnu satisfakciju nego neki bolji letovi – jer si bio primoran uložiti više truda i napora da bi ostvario taj rezultat. I to je po mom mišljenju najvažnije, osobno zadovoljstvo, jer u prvom redu ja letim za sebe i svoj gušt, a pozitivan natjecateljski duh s drugim pilotima važan je za osobni napredak. Povrede i nesreće su uključene u paketu? Jasno da rizik uvijek postoji, ali u zraku nitko ne misli na najgore. Meni se na 500-600 metara visine dogodilo da mi je nagli bočni udar vjetra izbio konce iz ruku, zapetljali su se. Na trenutak sam izgubio kontrolu i visinu. Na 150 metara nad zemljom sam uspio ovladati krilom. Cijelo to vrijeme, a radilo se o sekundama, mirno sam otpetljavao stvar i istovremeno gledao koliko mi je još ostalo do zemlje… Tek na večer, kad sam analizirao dan, shvatio sam koliko je bilo blizu! Ne- LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE sreće ne treba zvati. Događaju se i na cestama. Svakodnevno. Ipak, svaki od nas većinu svog slobodnog vremena provodi gore… Prometna pravila? Postoje. Kao i u cestovnom prometu. Samo tu imamo pravilo gornjeg, pravilo donjeg… S razlikom da se za lošeg vremena ne leti. A koliko je vrijeme loše, koliko je vjetar jak – procjena je i rizik svakog pojedinca. Gore nema ni kontrolora leta, ni prometnika, no, letači se rado ogledavaju za instruktorima – jastrebovima koji obično koriste uzlazne zračne struje i u kružnom letu brzo postižu visinu s koje se bez treptanja krilima spuštaju na velike udaljenosti ili pak do drugog termičkog stupa. Na taj način se može postići i udaljenost i visina. Možemo loviti i oblake, ali to je zabranjeno. Zbog male vidljivosti. Što biste željeli dobiti pod bor? Ha, ha, Swing Stratus 8 do 110 kg nosivosti! Svim ljudima želim sretnu Novu godinu, a letačima obilje termike, povoljnih vjetrova, puno dobrih letova i osobnog zadovoljstva. Blagoslovljen Božić i ostvarenje svih želja u novoj 2012. žiteljima naše županije želi Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. GLAS ZAGORJA broj 88 Vozačima sretan put i ugodno putovanje 57 FELJTON 01. SIJEČNJA 2012. Zagorci u Domovinskom ratu Piše prof. Mladen Ptičar, dipl. ing. Bitka za Antunovac 2 Naši rovovi su prazni Krenusmo dalje prema našim položajima. Idemo pješice sve se više udaljivši od Antunovca, znamo da idemo prema neprijatelju, ali ne znamo ima li u našim rovovima naših ili nema. Ta neizvjesnost nas uznemirava i stvara nam dodatnu nelagodu. Posebno sam se plašio da ne padnemo u klopku pa da nas zarobe. Čuli smo već ranije u Zagorju kako prolaze gardisti koje četnici zarobe. Ja sam polako počeo gubiti snagu, a s njom i onaj ostatak hrabrosti koji je ostao. Hodam kao ovca ne znajući kamo idem, ne poznavajući teren, razmišljajući, ne daj Bože, da se moram sam vraćati nazad. Polako sam izgubio orijentaciju, ne znajući gdje je Antunovac, gdje je Seleš. Povremeno smo šapatom razmijenili koju riječ, mi koji smo se otpije poznavali. Meni je posebno bilo teško jer nisam još navikao na takve situacije. U jednom sam trenutku sam sebe uvjeravao da to možda sanjam, da je to sve san, da ću se probuditi, onda sam se počeo tješiti da je to tako, da su to takve situacije u kojim je bitno da si na oprezu i da se ne izlažeš, i da nije baš tako opasno. U takvim mislima primakli smo se samim rovovima, odnosno ka- 58 nalima u kojima smo jučer držali svoj položaj i u kojima imamo iskopane grudobrane. Stanemo vrlo blizu tih rovova i osluškujemo ima li kakve reakcije od naših koji bi trebali čuvati položaje. Čekamo sekundu-dvije, minutu, možda sat, ne znam, to čekanje mi je izgledalo jako, jako dugo, strah mi se uvukao u kosti, nisam se usudio više ni okrenuti. Da je netko zapucao ili samo viknuo, počeo bih bjesomučno pucati ili bih možda počeo bježati. Čekajući neki znak, počela me hvatati lagana panika. Nitko ništa ne govori, nitko ne daje nikakve znakove, svi gledamo naprijed prema rovu koji je udaljen tridesetak metara. Tako osluškujući prođe nepoznato puno ili malo vremena i zapovjednik se odvaži krenuti prema rovu. Zadnjih desetak metara je otpuzao. Ostali smo grčevito stiskali kundake ili drške automatskih pušaka napetih živaca do krajnosti. Dopuzavši do ivice rova, zapovjednik se umiri i jedno vrijeme osluškuje i najednom nam rukom mahne da krenemo prema njemu. Vrlo brzim korakom dotrčimo do njega i primijetimo da su naši rovovi prazni. Nema naših, nema niti njihovih, nema nikoga. Polako se prebacujemo u rovove i zauzimamo položaje. Nigdje ni žive duše, nikoga. Ostajemo u rovovima do jutra, ujutro bi trebali doći drugi da nas zamijene. U međuvremenu dođe i ostatak satnije, s njima i Marjan Pleteš. Granatiranje se u međuvremenu proširilo i po našim položajima, što je bilo i utješno jer su rekli iskusni branitelji da ako padaju granate po našem položaju, znači da nema srbočetnika ispred nas u kukuruzovini. Počinje svitanje, nema oblaka, polako se diže sunce. Granatiranje se polako smanjuje da bi skoro prestalo. Meni je laknulo, strah polagano izlazi iz mene, s pojavom dnevne svjetlosti, napose sunca, počeo sam biti čvršći. Pogledam ostale branitelje i primijetim da oni počinju biti sve nervozniji, pitam se što im je. Nešto ne štima – kažem u sebi. Počinje komešanje među nama. Ja ostajem s jednim braniteljem iz Pregrada na jednom grudobranu. Počinju neki čudni zvukovi u daljini. Kao da je netko upalio građevinske strojeve. Među braniteljima počinje komešanje i pregrupiranje, pitam nekoga što se događa, kaže: Upalili su tenkove, onakvu grdosiju kakvu smo mi imali, ali naš je onesposobljen. Ležimo tako u rovovima u iščekivanju i dolazi od čovjeka do čovjeka naš Deda i govori da moramo ostati ovdje tako raspoređeni jer nema smjene. Naglo počinje intenzivniji zvuk motora kakav nisam do tada čuo, zvuk motora izrazito velike snage. Počinje granatiranje i intenzivna pucnjava iz pješadijskog oružja. Nije mi trebalo objašnjavati da nas napadaju s ciljem da nas istjeraju od tuda. Počelo se obostrano pucati iz raznih oružja, počinjem i ja pucati makar nisam nikoga vidio, ali jednostavno iz straha sam pucao u smjeru tih neugodnih zvukova. To je trajalo nekih pola sata kada je naš topnik na malom bestrzajnom topu primijetio tenk. Opalio je odmah nakon što ga je primijetio, i pogodio. Bilo je to valjda trenutak našeg spasa jer GLAS ZAGORJA broj 88 su četnici zaustavili kretanje, počeli su jače granatiranje i pucanje iz tenkovskih topova i mitraljeza. Zviždalo je na sve strane. Posebno je bio čudan zvuk kada je metak prolazio kroz kukuruzište i sjekao stabljike kukuruza. Ustaše, predajte se, nećemo vam ništa Osokoljeni padom Vukovara i ojačani postrojbama koje su sudjelovale u okupiranju Vukovara, četnici su nastavili kretanje pri čemu su najveći intenzitet usmjerili prema našem položaju s bestrzajnim topom. Jednom zgodom su pogodili naš bestrzajni top, branitelji s ručnim bacačem pokušavali su pogoditi tenk jer su već bili vidljivi, ali bez uspjeha. Radilo se o tenkovima M-84, koji imaju toplinski ciljnik pa su mogli prilično točno usmjeriti vatru prema nama. Naša obrana se polako počela raspadati. Počela nas je hvatati panika. Posebno mi se sledila krv u žilama kad sam čuo preko megafona – Ustaše, predajte se, nećemo vam ništa. Udaljenost izvora zvuka je mogla biti negdje oko 100 metara. To je toliko djelovalo na većinu nas da smo se počeli bez neke posebne zapovjedi ili upute povlačiti. Ja sam s braniteljem iz Pregrade bio blizu jedne gospodarske zgrade, povlačimo se zajedno do te zgrade i razmijenimo nekoliko riječi. Kaže mi – Ja, idem. Pitam ga – Kuda? – U povlačenje – odgovori. Nisam u tom trenutku primijetio ostale, svi su bili nekako sakriveni. U meni strah i panika, gledam iza sebe, pored zgrade je cesta, cesta je najopasnija, toliko sam znao. Neću po cesti niti uz cestu – kažem u sebi. Moram po kanalima, ali kamo koji vodi, tu sam tek tri dana, ne znam niti jedan kanal – razmišljam tako u strahu i panici i zaboravim na branitelja iz Pregrade. U jednom trenutku sam se našao sasvim sam. Pogledam lijevo, pogledam desno, nema nikoga. FELJTON Odlučim krenuti kroz kukuruzište, skočim od zgrade do kukuruzišta i krenem po kukuruzištu. Fijukali su meci, padale su granate, na početku sam razmišljao o smjeru kretanja, nisam se previše obazirao na metke jer sam već navikao. Ako je fijuk granate bio sumnjiv, bacio sam se po kukuruzištu i primio za glavu. Granata je pala, ništa ne osjetim, idem dalje. Krećem se polutrčećim korakom po kukuruzištu, a zvuci tenkova i pucnjave se ne smanjuju. Imam osjećaj kao da se uopće ne udaljavam od četnika. Počeo sam gubiti snagu i dah, nemam kondicije, sav sam mokar, što od vrućine, što od straha. Ne znam više da li idem u pravom smjeru. Usred minskog polja Idem i samo idem, a sve okolo kukuruz. Stanem na trenutak, pogledam gdje sam, ništa ne vidim osim kukuruza. Instinktivno krenem u istom smjeru iako nisam znao koji je to smjer. Najednom ugledam bijeli konac. Konac koji je bio isprepleten od stabljike do stabljike. Počele su 01. SIJEČNJA 2012. mi se noge tresti. Pa ovo je minsko polje – pomislim. Stojim tako neko vrijeme, ne mogu od straha procijeniti koliko, opet čujem onaj zvuk motora tenka, kao da me prati. Mislim, ako je suđeno, suđeno je, toliko me bilo strah da sam se jednostavno pomirio da se neću izvući te krenem preko tih špaga i konaca. Krenem dalje i ništa, idem dalje jedno vrijeme čak žmireći da ne gledam kuda idem, prođem tako jedno vrijeme i ništa se ne dogodi. Pomislim, na sreću, naši mineri ipak nisu tako dobri. Pojavila se nada u meni, strah se polako smanjivao i zamjenjivao ga razum. Stanem i počinjem razmišljati kuda dalje, gdje sam, pogledam jasnije oko sebe i opet primijetim bijeli konac odnosno špagu. Pogledam malo bolje i vidim da su na tu špagu obješene limenke. Gledam tako i ugledam najednom vrh tornja crkve. Znao sam da to mora biti toranj crkve u Antunovcu. Bio sam u pravom smjeru, sada znam pravi smjer. Krećem prema tornju crkve i ubrzo stižem pred Antunovac. Tamo su bili drugi branitelji koji su zauzeli položaj pred Antunovcem u nadi da obrane samo mjesto. Kad sam ugledao naše bilo mi je lakše, iako sam na trenutak pomislio da možda niti nisu naši, ali prepoznao sam takozvane istočno njemačke uniforme. Prepoznao sam neke moje prijatelje. Raspitujemo se na brzinu jedni za drugi. Saznajem da je Marjan Pleteš ostao bez jednog stopala i da je ostao iza nas. Kasnije su ga zarobili i ubili. Bio je to čovjek koji je putovao s kamionom iz Huma na Sutli. Tako je počeo moj boravak u Slavoniji, ubrzo su pucnjava i granatiranje bili normalna pojava… NARUDŽBENICA Dolazi u Vaš dom! KAKO? datum _____________ Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog mjesečnika - GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke: ________________________________________________ OIB: ______________________________________________________ Za osobu:__________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime: ______________________________________________ Adresa: ___________________________________________________ Telefon: ___________________________________________________ Fax: ______________________________________________________ E-Mail: ____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo Vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] GLAS ZAGORJA broj 88 59 01. SIJEČNJA 2012. ZAGORSKI hit godine ZAGORSKI TOP 10 Hit godine, Top-liste emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina je pjesma Kaj ti stvarno nije žal Željka Kokorića i Podvinčana Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Između 10 pjesama, slušatelji RHZK-a, izabrali su Zagorski HIT 2011., emisije Nek tambura svira. To je pjesma Kaj ti stvarno nije žal, koju su izveli Podvinčani i Željko Kokorić na ZGF Krijesnica u listopadu 2010. Nadamo se da vam nije žal ak je vaš favorit ispal, jer je pobjednička pje 1. Željko Kokorić i Podvinčani Kaj ti stvarno nije žal Kaj ti stvarno nije žal? – to obično izađe iz nas nakon što nam neka draga osoba učini nešto neočekivano i ostavi u nama razočaravajući osjećaj. Baš o tome govori pjesma za koju ste možda i Vi glasovali, i koja je zahvaljujući dodijeljenim glasovima, postala zagorski hit 2011. godine. Hvala Vam svima od srca! Tekst: Ž. Kokorić, glazba: Ž.Kokorić, arr: gao otići i uživati u onome što ga je zaoD. Totović kupljalo. Dobar posao donosi i popularMožda je baš dragi Bogo želio da tako nost, i izobilje… U takvom izobilju obično bude, i da preko Vas dodijeli pjesmi naj- se ne sjetimo Boga, a u nedostatku više glasova i tako meni kao autoru pruži njegove prisutnosti, vrag koristi priliku i priliku da kroz prepričavanje pjesme nudi nam svoje zamke. poklonim svima jednu duhovnu misao. Baš tako se događalo i glavnom liku Odat ću vam da je pjesma nastala na isti- u našoj pjesmi – ponuđeno vražje zanitom događaju i nije povezana s auto- branjeno voće, bilo je u obliku zgodne rom teksta i glazbe, nego s nekim možda crne ženske osobe, pune ljubavi i stravama znanim i zato će ostati tajna. sti… Uz nju je zanos rastao i sve više Eh, ta ljubav, što je ljudsko biće sve u osljepljivao našeg glavnog lika, da bi se stanju učiniti i pretrpjeti da bi je barem nakon totalnog gubljenja razuma, umimalo osjetio ili pokušao sačuvati… Rad- ješao dragi Bogo i vratio sve u stvarnja iz pjesme se odigravala unazad neko- nost – odnosno ponudio otrežnjenje liko godina… kroz njegovo razočarenje u ono, u što Svi su primijetili da se glavni lik pjesme ponekad slijepo vjerujemo, a zapravo promijenio, oglas_fasade.pdf postao nekako drugačiji. je vradžbina. 12/20/2011 3:28:13 PM Uvijek je za prijatelje i drage osobe imao Kada nam Bogo uzima nešto dobro, ne neke izmišljene obveze samo da bi mo- znači da nas time kažnjava, već nam pruža mogućnost da izaberemo još bolje! Svi znamo da je zabranjeno voće najslađe, ali i to, da njegove slasti nisu za navek. Kao siže navedenog, postavimo si dva pitanja! Je li malo vražje zabave vrjednije od puno neprospavanih noći i želučanih tegoba? Je li malo vražje zabave vrjednije od našeg ponosa, kojeg se moramo odreći i nakon svega pogledati u lice svima onima koje godinama nismo primjećivali, a bili su uz nas i brinuli – naša obitelj! Kada pogriješimo – priznajmo to i ne zaboravimo da je obitelj najveće bogatstvo i snaga, i da je treba čuvati! Sretan i blagoslovljen Božić! mr. sc. Željko Kokorić 60 sma sakupila u 2 mjeseca glasovanja 751 glas. Autor glazbe i teksta je upravo Željko Kokorić, dok je za aranžman zaslužan Davor Totović. Čestitke svima! Pobjednici su za nagradu osvojili gratis snimanje pjesme za ZGF Krijesnicu 2012. Kaj ti stvarno nije žal 751 glas 2. Siniša Miklaužić i Ausswinkl muzikanti Muzikanti vu turizmu 618 glasova 3. Andrija Kos Pomalu, pomalu 611 glasova 4. Savski valovi Babica Jagica 503 glasa 5. Branko i Tomislav Greblički Zbog tebe sam lud 493 glasa 6. Klapa Bistrica Tam gde zora zori 421 glas 7. Kavaliri Copernico 405 glasova 8. Sotelija Denes 400 glasova 9. Gazde Zagorska 366 glasova 10. Begini Da si kraj mene 305 glasova Kako ste glasovali Jeff Elam Hallo Croatia! I vote for Song of the Year. Podvincani 5 votes, Beginii 2 votes, Gasde 1 vote, Best regards Elam JJ Društvo iz garaže!!! Željko i PODVINČANI 5 bodova, Gazde – Zagorska 4 boda, Andrija Kos – Pomalu pomalu 3 boda, Siniša i Ausswinkl – Muzikanti vu turizmu 2 boda, Kavaliri – Copernico 1 bod Želkec ak pobediš javi braci nek priprema janjca i to največeg. Bumo ga zmazali u garaži. Stjepan Golub Odličan 5 za našeg favorita – Željko Kokorić i Podvinčani! Ne znam kolko smem glasova, ak može 10 onda 10!!!! Stvarno je pesma dobra, onak muška – rajše GLAS ZAGORJA broj 88 mrem neg te molim… Jen gemišt za njih - ŽIVELI! Matko Bok, osim što bum dal čistu glasovnu 10ku mom favoritu Željku Kokorić i Podvinčanima, imam i jedan predlog – da ih sve redom pozivete u emisiju “Nek tambura svira” i da ih malo čujemo u živo. Sećam se noći muzeja kad se sviralo uživo – tak ste svi bili živi i super! Pozz … Glasanje se zahuktava, počela je borba prava. Kao u predizbornoj kampanji, glasačima su živci tanji. Pišu se mail-ovi, šalju poruke, do 20.12. traju glasačke muke. Nude se janjci i pečenja ispod peke, čak i izleti u krajeve daleke. Pobjedniku unaprijed RHZK čestita, a drugima za utjehu – tak su hit do hita! Želimo vas potaknuti na razmišljanje Žučni kamenci Žučni kamenci postaju učestala suvremena bolest. Osobito pogađa žene. Javlja se već i u dječjoj dobi. Žučni kamenci često izazivaju osjećaj težine u predjelu jetre, tj. ispod desnog rebrenog luka ili pak jake, nagle, grčevite bolove. Ako ih želite spriječiti, pridržavajte se preporučene dijetalne ishrane. Ako već imate kamence, liječnik će vam reći možete li se liječiti lijekovima ili se morate podvrgnuti operaciji. Uz neke jednostavne promjene prehrambenih navika, sa žučnim kamencima se može živjeti i bez operativnog zahvata. Jelovnik bogat namirnicama koje sadržavaju značajne količine prehrambenih vlakana, svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, hrana siromašna mastima, pomoći će vam kod ove tegobe. Nekoliko jednostavnih postupaka može vam pomoći da smanjite unos masti: 1. Pijte nemasno mlijeko (do 1% mliječne masti) i jedite mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti 2. Crveno meso u svome jelovniku zamijenite bijelim (piletinom, puretinom) i ribom 3. Kada pripremate meso, radije ga kuhajte nego pržite 4. Jaja jedite samo jednom tjedno 5. Vaša prehrana neka se uglavnom sastoji od svježe, sirove i neprerađene hrane. Jedite cjelovite žitarice. 01. SIJEČNJA 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] Istraživači su dokazali da žučne kamence rjeđe imaju ljudi koji žive uz more gdje je konzumacija maslinovog ulja česta. Praktičan savjet: svake večeri prije spavanja i ujutro nakon buđenja popijte jednu žlicu maslinovog ulja sa sokom od limuna ili grejpa. To će pomoći Jelovnik bogat namirnicama koje sadržavaju značajne količine prehrambenih vlakana, svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, hrana siromašna mastima, pomoći će vam kod ove tegobe. 6. Uključite mnogo voća, povrća i sokova u prehranu 7. Izbjegavajte šećer i slatkiše, te kofein i čokoladu 8. Pijte preko dana dosta čaja od kamilice 9. Izbjegavajte mahunarke i sva jela koja vas nadimaju 10. Izbjegavajte nagle promjene tjelesne težine. Istraživanja pokazuju da umjereno uzimanje maslinovog ulja (oko 2 žlice dnevno) može smanjiti rizik od nastanka žučnih kamenaca. Jedan sastojak maslinovog ulja pomaže smanjenju razine kolesterola u krvi ili u žučnom mjehuru. vašem organizmu da dobro probavi masti. Na taj način preduhitrit ćete daljnje stvaranje žučnih kamenaca. To također može pomoći u uklanjanju masti iz tijela te na taj način spriječiti začepljenje kanala i osloboditi vas od mogućeg bolnog žučnog napada. Još jedna važna uputa: ukoliko su vam operativnim zahvatom uklonjeni žučni kamenci, uz pomoć ovih nekoliko postupaka možete spriječiti njihov ponovni nastanak. Nakon operativnog zahvata javlja se problem viška žuči koja otječe u crijeva. To u nekih ljudi može izazvati proljev. Kako više nema koncentrirane žuči iz žučnog mjehura, nego u tanko crijevo pristiže nekoncentrirana žuč izravno iz jetre, mnogi bolesnici dugo nakon operacije ne podnose mast. 1. Stoga pazite na tjelesnu težinu. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom izložene su većoj opasnosti od stvaranja žučnih kamenaca. 2. Smanjite unos kolesterola prehranom. Prehrana koja je siromašna kolesterolom može uvelike pridonijeti da što duže razdoblje budete sigurni da se kamenci neće ponovno vratiti. 3. Jedite hranu raspoređenu u pet manjih obroka tijekom dana. Ovo će uvelike pomoći vašem žučnom mjehuru da se stalno prazni te će se na taj način spriječiti stvaranje kamenaca. Zapamtite: hrana bogata prehrambenim vlaknima, s dovoljno voća i povrća, pročišćava probavni sustav te također onemogućuje stvaranje kamenaca. Osluškujte svoj organizam – tako ćete najbolje zaključiti koja vam hrana odgovara, a koju ne podnosite. Niste zadovoljni svojim izgledom? Ne osjećate se poželjno, maštate o dugim trepavicama... Uz salon ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost… sije i prestanka rasta folikule (katagen), razdoblje mirovanja (telogen) i napose odbacivanja stare trepavice (exogen). Jedan kompletni ciklus rasta trepavica traje pet do šest mjeseci. Anagena faza traje oko 90 dana (60-80% svih trepavica). Karagena faza traje do 21 dan, a talogena faza koja označava kraj rasta vlasi traje 60 dana. Jedna potpuno razvijena izrasla trepavica ostaje otprilike 2 mjeseca u folikuli vlasi. Ciklus rasta trepavice Kozmetički salon Kompa u Krapini nudi novo iskustvo, tzv. semipermanentnu pojedinačnu ekstenziju trepavica. Trepavice imaju jednaku formu i luk kao i prirodne trepavice, a jedinstvena metoda jamči trepavicama izvanredno visoki sjaj tijekom nošenja. Također, sintetičke trepavice (proizvode se u duljinama od 6 - 14 mm) ne opterećuju prirodne trepavice i ne uzrokuju njihovo prijevremeno ispadanje. Manje je poznat ciklus rasta trepavica. Kao vaši nokti i kosa, tako i trepavice rastu i različite su duljine. Ciklus rasta trepavice prolazi razdoblje njenog aktivnog rasta (anagen), potom prijelazno razdoblje regre- ljamo sporadično ili samo na krajeve oka. Sve što se stavlja na naše trepavice su provjereni oku ne štetni materijali, a za samo lijepljenje se koristi specijalno medicinsko ljepilo. Osobe s lećama će biti zamoljene da ih izvade kod samog stavljanja, a nakon tretmana trepavice ne osjećate kao nešto strano ili teško na oku. KUPON Glas Zagorja broj 88 Umjetne trepavice % 0 Očni kapak i trepavica štite oko od vjetra, sunčevih zraka, prašine... Unutarnji dio kapka prevučen je sluznicom koju nazivamo konjunktiva i vrlo je osjetljiva na kemikalije i strana tijela. Trepavice su jedna vrsta dlaka koja raste iz očnog kapka i poput mreže štiti oko. San svake žene je imati lijepe duge trepavice, doduše često zbog ljepšeg izgleda jer poznato je, one pogled čine dramatičnim i izražajnim. Prije tretmana zajedno odabirete njihovu debljinu, dužinu, boju... Trajnost takvih trepavica je neograničena pod uvjetom da ih redovito održavamo, što znači nadopuna svaka otprilike tri tjedna. Sam tretman stavljanja trepavica traje oko dva sata ako smo se odlučili za puni set, a znatno manje ako trepavice stav- Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će Vašem ljepšem izgledu. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na tretman semipermanentnu pojedinačnu ekstenziju trepavica. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. GLAS ZAGORJA broj 88 1 61 ZANIMLJIVOSTI 01. SIJEČNJA 2012. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 62 GLAS ZAGORJA broj 88 TZ KRAPINA 01. SIJEČNJA 2012. Krapinske zelene oaze Uvijek će među nama biti ljudi koji će svojim samozatajnim radom pridonositi uređenju mjesta na poseban način. Naoko sitni detalj u vlastitom vrtu neće se nekima učiniti važan. Ipak, u ovom našem svijetu neće se ništa izmijeniti ako mi to sami ne učinimo. I zato je svaki taj mali doprinos uređenju našeg grada neizmjerno dragocjen. Znaju to u Turističkoj zajednici grada Krapine pa zdušno podržavaju akciju Hrvatske Turističke zajednice Volim Hrvatsku. Ovogodišnja komisija u sastavu Snježana Pelin, Branko Krkalo i Jasna Buconjić obišla je sve ulice i naselja i izdvojila po- sebno uređene okućnice. Konačna namjera ove akcije, pored samog uređenja okućnica i parkova je podizanje kvalitete života u urbanim sredinama i populariziranje navike korištenja i gradskih parkova za odmor, razonodu i uživanje u prirodi. Mnogi su krapinski vrtovi doista jedinstveni. Svi mi potajno želimo neki svoj mirni kutak, nešto lijepo u svojoj blizini, pa otud i toliko ideja i promišljanja. Ukrasno drveće, ukrasni grmovi, penjačice, ruže, trajnice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke, lukovičaste biljke, kaktusi i ostali sukulenti, vodeno bilje. Sve u različitim kombinacijama Ovogodišnji izabranici, mogli bismo slobodno reći laureati jer ove su zelene kreacije prava umjetnička djela, su: obitelj Krog - Tituša Brezovačkog bb, Obitelj Brna - Magistratska 11, Siniša Laginja - Uska 3, Obitelj Tušek - Mihaljekov Jarek 34 b, Obitelj Kovačec - Živka Vukasovića 36, Hlebec Mira - Bana Josipa Jelačića 2, Herceg Alojzija - P. Zrinskog i K. Frankopana 11, Obitelj Petrović - K. Strahinje 38, Obitelj Zaplatić – Polje Krapinsko 146, Obitelj Kunštek – V. Ves 128, Obitelj Novak - V. Ves 126 C, Obitelj Zajec V. Ves 80, Obitelj Rinkovec - Trški Vrh 72 c, Obitelj Toldy - Sidonije Košutić 7, Obitelj Kozina - Bregovita 20, Caffe bar J&G - Gajeva 19 i Galerija Grada Krapine – Magistratska 25. Svima čestitamo. FOTO STUDIO FRK skladno biranih boja i oblika. Komisiji su se posebno dojmili uređeni balkoni. Oni su naprosto krapinski cvjetni biseri. Posebno su izražajni i privlače poglede Krapinaca, ali i sve većeg broja turista koji nas posjećuju. (T. G.) FOTO STUDIO FRK GLAS ZAGORJA broj 88 63 ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. SIJEČNJA 2012. Da se sunčeve zrake mogu upotrijebiti kao oružje, već bi odavno imali energetiku na bazi Sunca… (Porter) Ovakvim riječima molitve prije više tisuća godina Egipćani su se obraćali Suncu. Na vječno plavom nebu doline Nila vladao je taj izvor topline i svjetla pod čijim je zrakama nicalo žito. Kult sunca javio se u svim velikim civilizacijama koje su nastale u plodnim dolinama rijeka od Nila do Inda, od Eufrata i Tigrisa do Žute rijeke. Javio se u doba povijesti čovječanstva, početka sjedilačkog načina života. Sunce su obožavali i Sumerani. U Hamurabijevom zakoniku upravo je Šamaš (bog Sunca) taj koji određuje zakone. Među Sumeranima je Sunce bilo simbol reda, dobre društvene organizacije, održavanja nasipa oko rijeka, uvođenje reda u društvu itd. U Egiptu, koji je živio mirnim životom okružen pustinjama, u Egiptu koji nije poznavao opasnost, pljačke i razaranja, jedina je opasnost bio Nil. Zato je u Egiptu Sunce simboliziralo upravljanje prirodom, bilo je simbol ritma u prirodi, čak liječnik žutice novorođene djece, Sunce bilo je simbol reda od kojeg se živi. No čovjek je tijekom stoljeća sve više razvijao, a time komplicirao društvenu hijerarhiju. Postaju sve kompliciraniji međuljudski odnosi ili kako bi to danas nazvali, politika. U religiji se to vidi na taj Moćan je Ra, veliki Ra. Ti izlaziš na istoku, plamtiš i penješ se k vrhuncu neba, bogovi i ljudi kliču Ti od radosti. Ti si stvorio Zemlju, ljudi su nikli iz Tvojih očiju. Pozdravljamo Te, hvalimo Te jer boraviš meðu nama, blagoslovljen si od svih stvorenja,obožavan si od svih živih, bogova, ljudi, biljaka i životinja. Ti si poglavica bogova. teljem Zemlje. Danas kad pogledamo prema Suncu shvaćamo da iz te blještave pločice izlazi ogromna energija Bogom dana čovjeku, a koju je čovjek u svojoj gluposti zanemario. Sve donedavno energija Sunca zanimala je samo astronome, a indirektno i klimatologe ili poljoprivrednike i hotelijere. Sva sreća da u posljednje vrijeme čovjek počinje otkrivati da bi Sunce moglo postati zalog njegove bezbrižne i ekološki čiste energetske budućnosti. Poput probuđenog suncokreta konačno smo se počeli okretati Suncu. Sve je više knjiga i projekata o korištenju sunčeve energije, a sve su brojnija i praktičnija rješenja. Jednom davno Arhimed, najveći fizičar i matematičar antičkog doba, iskoristio je pomoću ogledala Sunce kao vatreni bič za borbu protiv rimske flote u Sirakuzi. Posljednjih godina i mi prizivamo u pomoć Sunce u obrani od energetskih bedema potrošačke civilizacije koja je nastala na ugljeno-naftnim temeljima, a koji se sada tope i nestaju. Sada, kada slatki život na temeljima nafte nestaje, ponovno se okrećemo Suncu i njegovoj bezgraničnoj energiji. – Da su se sunčeve zrake mogle upotrijebiti kao oružje već bismo davno imali energetiku na bazi Povratak Sunc u Piše Krešimir Horvatić način jer sve više gube na važnosti prirodna božanstva, (a Sunce je bilo uvijek najvažnije). Čovjek postaje sve ovisniji o svojim sunarodnjacima i strancima. Dolaze nove religije (monoteističke) i čovjek se povlači sve više u meditacije ta roža, Sunce naše, zla , om Ti si dobro vsak šu ta ga bo Ti svetiš i . om ak om sir i Kak življenja Vsakomu ti daš u, Na širokom svet selja ve š da ti Vsakomu u. et cv i ku Čove da rodiju Grej nam brege, e, Gusto vse goric vna polja ra Grej nam dalka, . ce ni še st do Da bu s bogce, Kruha daj i za na . Kak za bogataše ata, vr Sveti i pred naša . še na ce sr Zgrej i n drugog Da bu čovek jede a, Imal rad kak brat cveeti, rko Cveti nam ti, ža zlata. Sunce naše, roža D. Domjanić o dobru i zlu, istražuje svoju dušu, javlja se pojam grijeha, a priroda zajedno sa Suncem ostaje nekako po strani, zaboravljena, nevažna. U srednjovjekovnoj Europi koja je u božjem sinu (Kristu) našla sponu između društvene hijerarhije i jedinog Stvoritelja, prirodne pojave postaju sve manje važne, jer sve se rješavalo na relaciji čovjek – bogočovjek. Prirodni zakoni postaju Božja volja. Čovjek zanemaruje istraživanja i posvećuje se sve više metafizici, značenju Boga i zaborava iako je upravo Isus vraćao ljude prirodi. Tako je Sunce, obožavano u svim kolijevkama drevne civilizacije, zaboravlja se Sunce za koje su stari narodi intuitivno zaključili da je izvor života na Zemlji, premda to znanstvenici nisu znali, skinuto s prijestolja stvoritelja. Od tada Sunce se sve rjeđe pojavljuje u misaonom životu ljudi i zaboravlja na one riječi Neka bude svjetlo i degradirano je na obično danje svjetlo, na pločicu na nebu o kojoj ovisi dan i noć. Generacije su preživjele na Zemlji, a da velik postotak ljudi uopće nije pogledao na Sunce jer je prihvaćao samo ritam tame i noći. Samo su se pojedinci zapitali koje je pravo značenje tog izvora topline. Obično bi govorili danas je sunčan dan. U našem pravopisu npr. samo razlikujemo sunce pisano malim s u smislu danjeg svjetla, te Sunce pisano velikim S ako mislimo na nebesko tijelo, ili ime centralne zvijezde Sunčevog sistema. Koliko je to daleko od one molitve Egipćanina s početka teksta. Te su riječi najljepše što su se izrekle u slavu i hvalu zvijezde Stvoritelja koju nam je podario da bi nam bilo bolje, ljepše i da se osjećamo kao djeca svjetla. Dok mi znamo za riječ “Sunce” Egipćani su za to sveprisutno sunce imali bezbroj imena. Kad bliješti u zenitu zove se Ra, ali kad je u zalazu zove se Atum. Kad se diže s istoka zove se Kepi. Kad je malo više zove se Aton, zovu ga još i Horus. Prikazuju ga kao jaje, simbol života pa ga nazivaju još i Hotor. U životu Arijaca oko rijeke Inda, Suncu se pridaje dvanaest imena i za njih Sunce nije samo simbol života nego i spoznaje. Jedna od najpoznatijih knjiga iz tog doba se zove Spoznaja sunca. A danas, što je Sunce čovjeku danas? Astronomija je donekle rehabilitirala Sunce, izvukla ga iz anonimnosti u koje su ga bacile ljudske gluposti. Nitko ne misli da bismo se trebali klanjati Suncu kao Egipćani, ali spoznali smo da ono postaje sve važnije za čovjeka. Mi danas znamo da je Sunce golemo nebesko tijelo, da je ono naša zvijezda, nama najbliža, i stari narodi su imali pravo kad su ga smatrali stvori- Sunca – izjavio je nobelovac George Porter aludirajući na nuklearnu energiju. Po svemu sudeći iduća će desetljeća proteći u znaku otkrivanja Sunca poput onog Egipćanina koji je u njemu vidio blagoslov, a ne samo opasnost. Novo, trinaesto ime arijevskog Sunca zove se energija. U tome se vidi nova kvaliteta čovjeka i prirode, čovjeka i svemira i zajedničko prožimanje onog što nam je Bog podario ili prasak za one koji su nevjerni Tome. Nadajmo se da će jednog dana solarne elektrane podariti energiju Zemlji kao što danas razni sunčevi kolektori daruju energiju nekim kućanstvima. Gdje smo tu mi koji još razmišljamo o gradnji centrala na ugljen. Razmislimo i primimo se konačnog konkretnog posla umjesto politikanstva. Želimo Vam miran i blagoslovljen Božić, u novoj godini sunca na Vašem prozorčiću, topline u srcu i suosjećajnosti za svijet oko nas ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. SIJEČNJA 2012. Dubrava Zabočka I učiteljice trebaju učiti Stručni aktiv zabočkih učiteljica nižih razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog i područnih škola Martinišće i Špičkovina okupio se na radnom dogovoru programa uoči božićnih blagdana. Sažeto, konkretno i brzo privela je kraju prvi dio radnog okupljanja pedagoginja Ružica Kotarski i prepustila vodstvo Anici Pavetić, mještanki zlatnih ruku i dobrog sjećanja na stare običaje i načine izrade božićnih ukrasa iz krep-papira, komušine i drugih prirodnih materijala. Instruktorica Anica bila je zadovoljna svojim učenicama – učiteljicama, a one novostečenim znanjem koje će prenijeti mališanima u svojim razredima. Pet godina Japice Jedna radna akcija, predah i okupljanje uz kavu grupice entuzijasta, zaljubljenika u prirodu i svoj grad, prije pet godina, bio je povod za osnivanje ekološke udruge Japica. Odabran je logo, cvijet hrvatske perunike, samonikle na Cesarskoj gori, izabrana predsjednica, prof. Mirjana Štih. Početak aktivnosti bilo je ureðenje eko-staze po Cesarskoj gori, rad učenika OŠ Antuna Mihanovića, pod vodstvom prof. biologije Mirjane Štih. Zaredale su akcije uređenja, predavanja, kvizovi znanja za osnovnoškolce, apeli za uređenje divljih odlagališta, protiv nekontrolirane sječe šuma, kampanje za suzbijanje ambrozije, trka za financijskim potporama. Uslijedili su rezultati, eko-staza je markirana, postavljeni putokazi, edukativne table, poklon Javne ustanove, pomoć grada, članova Motokluba Sokol, Gradske knjižnice, Društva Naša djeca, komunalnog pogona Grada Klanjca, planinara i građana. Inicijativom Brankice Greblički, potpredsjednice pune ideja i entuzijazma, zaživjela je sekcija Pinklec na rame i put pod noge, čiji članovi pozivaju na nedjeljne šetnje okolicom Klanjca: uz zdravo kretanje uočavaju crne točke u okolišu, mjesta koja bi trebalo urediti, posaditi stablo, živicu, cvijet… Članovi eko-udruge redovito sudjeluju u akcijama uređenja cvjetnih otoka, u suradnji s Turističkom zajednicom i Društvom za poljepšanje Grada Klanjca, sudjeluju u organizaciji Proljetnih susreta u organizaciji Akademije medicinskih znanosti, Kulturnog centra Klanjec i Grada Klanjca, surađuju s udrugom Korak po korak do zdravlja, Planinarskim društvom Cesargrad. Od 2011. predsjednica društva je Željka Kramarić. Cesargradska priča se nastavlja, kreće inicijativa za zaštitu ruševina drevnog Cesargrada, za uređenje Brozovog brijega. Velika podrška aktivnostima udruge je gradonačelnik Željko Kolar, čija strategija razvoja se temelji na održivom razvoju. Među rijetkima u RH, grad Klanjec je upisan na UNEP-ovu listu u kampanji Sat za planet u kojoj je spomenik himni u Zelenjaku, uz najpoznatije svjetske građevine, na sat vremena utonuo u mrak. Grad Klanjec, osim što je romantični grad povijesti i kulture, jedan je od rijetkih gdje priča o zaštiti okoliša živi u stvarnosti svagdašnjice. KLANJEC Špičkovina Božić je… U Područnoj školi Špičkovina, OŠ K. Š. Gjalski, Zabok, učenici 1. – 4. razreda, uz pomoć učiteljica uredili su oba razreda, čak i hodnik miriše na Božić. Njihove aktivnosti, školske i izvanškolske isprepletene su eko i etno pričama: od prebrojavanja lastavica, piljaka, kockavica, izrade pisanica, kinča za bor, do izrade čestitki iz prirodnih materijala. Raduju se Božiću, raduju se zimi i dolasku proljeća, ne sluteći da će možda njihovim odlaskom razredi u potkrovlju stare zgrade ostati prazni. IZ DRUGOG KUTA 01. SIJEČNJA 2012. S vaki trenutak u čovjeku nosi pomalo osjećaja bola, beznađa i patnje. Teško je pronaći kutak spokojne tišine. Jedan mali pedalj, gdje bi se sklonili. Gdje nas svijet ne bi primjećivao. Mada je sam čovjek svijet, jer je sam svijet čovjek. Sve što proživljavamo svojim vlastitim bićem, nosi u sebi jednu klicu nade. Nade da ima nešto kao čarolija, kao jedno obećanje da izlazak zore sivilo ljudskih lica neće obeshrabriti. Mučenja. To su samo svakodnevni prizori naših ulica. Jedva da se nekada netko nasmije. Primijeti zaigranu djecu oko sebe. Zašto čovjek uvijek uzima svježinu danu, iscrpljujući ga do kraja. Siromašni su dani naših života. Siromašni su ljudi naših vremena… što se tu može? Upregnuti se. Čuti. Ni to se nekada ne može. Mada su to vazda riječi koje su potrebne našemu vremenu, našim ljudima. Kako pronaći taj izgubljeni mir? Kako se oduprijeti velikim obećanjima kulture, ima li načina, recite mi… Snagom misli, atletskom voljom, tišinom molitve. Treba li odustati? Možda i treba, ali i to treba znati! Zar ne! Maknuti se? Okrenuti glavu. Uzeti jednosmjernu kartu. Otputovati. Ponekada mi se čini da čitav život nekamo A polazimo. Kao da smo uvijek zatečeni u onome konfuznome stavu odlaženja. Ma, čovjek bi nekada i negdje pošao, samo nebrojeno biva problem kamo se vratiti… Ne, toliko kome, negoli gdje! Kada su mnogi životi porušeni, ulice postale previše pune obijesnih ljudi, koji vječno nekamo trče: bilo da je tu riječ o najobičnijom jutarnjoj kavi, bonu za mobitel, kupnju najobičnijega spreja za žohare… oni naprosto uvijek negdje svojim tjelesima razgrće one ljude skromnije ljude dolje u pothodniku kod glavnoga kolodvora. Čudno!? Da se pokorimo. Da pognemo glave, da šutke prođemo. Kao da nikada nismo ni bili. Da im se sklonimo s puta. Mi idemo samo malim koracima. Kako bi se mi, mogli mjeriti s takvima. Naši koraci su i previše mali da bi s uspjeli i šetati, a kamoli otići na jutarnju kavu, možda doći do prvih dnevnih novina ili staviti ključ u nečiju bravu. Ne. Oni su najbrži… Mladost nije samo jedno živo razdoblje ljudskoga života, ona je uvijek mladost ljudskoga duha. Ja nisam odavde N Piše Dražen Zetić “Vi ljubite krepost vašu kao majka svoje dijete, ali tko je čuo da je neka majka htjela plaću za svoju ljubav?” Nietzsche Disidenti. Pokret otpora. Sve je nekako sada neka žurnalistička priča zapisana na starim arcima papira. Kao da je svijet umuknuo, i mi s njim. Kao da smo odriješili sve što se odriješilo dalo, i pustili. Pustili da plove stare jedrenjaci bez kompasa, iskusnih kapetana… zar je tako malo mjesta na velikim jedrenjacima života? judi se broje. Označavaju. Datiraju. Ali ne i doživljavaju. Mi živimo u vremenu kada smo prestali jedni druge živjeti. Živimo životom prašnjavih gramofona u starim zagrebačkim podrumima. U muku. Melodije ne sviraju više. Ima li nade… tko će staviti ploče? Gdje su ljudi… Zar je vrijeme ispred ljudi? Postajemo skitnice. Ljudi bez smjera. Razloga. Istinu govorimo tek za dvadeset-trideset godina. I to onako potiho, kao da pričamo o intimnom životu nekom novinaru iz žutoga tiska. Došlo je vrijeme onih Ljudi koji su postali ljudi svijeta… bića vremena. Hoće li se naći ijedan hrabar čovjek? Ili je to samo opet neki marketinški trik iz akcijskih američkih filmova? Što je se dogodilo s našim gradovima? Zašto su se opustošili? Premrli. Zar i ovdje vlada kuga… sva sreća: L 66 Ja nisam odavde. Tako bi rekao neki prolaznik. Stranac. Lutalica. Ali ne… opet me nešto progoni, tek nekoliko riječi: Ne, ja! Ja, to ne mogu reći… s nekim svojim samo meni znanim razlogom. igdje nema mjesta. Tiskamo se na trgovima. Sastajemo na istim mjestima. U nama samo još nešto odjekuje. Bruji. Čuju se neki nejasni glasovi, kao da nam žele nešto reći. Pokazati. Čiji li su to glasovi? I otkuda su u nama? Lakše je ne pitati se. Prekriti plahtom. Usnuti u sekundama. Ali što će biti s onima koji ne mogu GLAS ZAGORJA broj 88 [email protected] prespavati takve noći. Koje danonoćno opsjeda briga. Sućut. Što će biti s njima kada ponestane šalice kave, oči posustanu… hoće li i onda bdjeti. Ne. Neće. San… Svaka jednostavna riječ ima tako veliko značenje. Sve ono što prožima ljudske živote: san, sreća, ljubav, radost, tuga… Svaka riječ je tako velika u svojoj pojavi, da ne može proći tek tako kroz ljudskoj uho. Zašto takve riječi danas ne čujemo više… Zgražamo se sami nad sobom. Trgamo sve ono što se otrgnuti dade. Rijetko kada nam nije svejedno. Bešćutnost je najmanja briga suvremenoga čovjeka. Čisto srce, ruke, obraz. Samo tek arhaičniji pojmovi nekoga nama danas nepoznatoga jezika. Vrijeme koje ne nosi u sebi osjećaj za brigu, sućut… ne nosi u sebi ni muku i patnju zaboravljenog čovjeka. Zašto se bojimo skrbiti, tko je podbacio…. onestaje daha. Istina ostaje duboko u nama. Još postoji dašak nade? Još nismo svi obukli svoja runa… još nas ima koji idemo nagi manikiranim svijetom. Otvorena srca. Bez zadrške. Neskrivenih njedara… U takvima je budućnost i svjetlost svijeta. Ali, kao što rekoh: Ja nisam odavde! P Kotka konfekcija Krapina želi građanima Krapine, svojim kupcima i svim ljudima dobre volje sretan Božić i Novu godinu! ELEGANT-CLASSIC-VISION-MARTY-CEREMONIA-SMOKING Svim stanovnicima naše županije najljepše želje za Božić i nadolazeće blagdane uz svako dobro u novoj godini želi Zagorski vodovod d.o.o. Svim čitateljima Glasa Zagorja, sretan Božić i uspješnu novu godinu želi Turistička zajednica Grada Krapine STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ, Jesenje, B. A.M.T. Mače, Poljoprivredna zadruga Tuhelj.
© Copyright 2024 Paperzz
