Godina VIII. Broj 82 / 83 1. srpnja 2011. REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN prof. IVAN ĐIKIĆ Život uz znanost IZ GRADOVA I OPĆINA 50 godina Pučkog otvorenog učilišta Krapina Uz Dan općine svečano u Jesenju i Petrovskom Počelo Ljeto u Mariji Bistrici Drmeš prodrmao Đurmanec Dvor Sveti Križ čuvar identiteta ISSN 1848-0004 TOMISLAV KARAMARKO: Borba protiv korupcije neće stati SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Direktorica društva: Tanja Gregurović • Glavni urednik: Zvonko Franc • Zamjenik glavnog urednika: Drago Kozina 8 • Redakcija: Nada Vincelj, Monika Briševac, Dragan Kušec, Tomislav Lež • Vanjski suradnici: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin, Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica IVAN ĐIKIĆ Poručio bih mladima da zadovoljstvo i uspjeh ovise o njihovom izboru vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u životu. Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva. AKTUALNO INTERVIEW - Tomislav Karamarko: Energično protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 INTERVIEW - Ivan Đikić: Ništa nije nemoguće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 Zagorska razvojna agencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-51 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-54 • Direktorica marketinga: Renata Novak • Marketing: Klementina Cerovečki [email protected] • Dizajn i oblikovanje: 11 Hyper dizajn d.o.o. • Nakladnik: Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o. Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, 49 000 Krapina T: 049 372 665 F: 049 372 068 E-mail: [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. RUJNA 2011. ZDRAVKO MRŠIĆ Postavlja se pitanje kad će se početi opravdavati i zakoniti: sklapanje tročlanih i drugih mnogočlanih brakova prikladnih za dvorodno određene ili opredijeljene osobe; rodno ili nerodno nasilje; pravu sodomiju i, konačno, incest. Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 UMJETNIČKA RADIONICA - Iva Mihanović: Ambient light . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-62 Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 63 SUDBINE Dijana Lončarek: Bez žrtve ne može se učiniti ništa veliko . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64-65 POD REFLEKTOROM 63 Zlatko Vitez: Život posvećen Krleži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66-67 Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 TZ KRAPINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70-71 MILORAD VIDEKOVIĆ Čitajući dnevni tisak zavrtjelo mi se u glavi. Pogotovu gledajući sportske stranice. Pa tamo sve vrvi nekim milijunima - da li su u pitanju funte, euri ili kune, zaista nije važno, ali je važno da znate da ste završili fakultet i da pošteno radite već pet, deset ili trideset godina, a ne možete preživjeti ili jedva preživljavate. A tamo nekakav dječak s nepunih 19 godina zbog toga jer zna udariti loptu desnom, možda i lijevom nogom, riješio je egzistenciju za sebe i svoje unuke. Kuda ide ovaj svijet? GLAS ZAGORJA ZELENA ŠKRINJA Bilo jednom jedno more . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Život kao vrt - lijep je koliko ga njeguješ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Sufinanciranje energetski učinkovite stolarije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Potraga za zlatovranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 3 INTERVIEW 01. SRPNJA 2011. TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnjih poslova Razgovarala Tanja Gregurović Energično protiv korupcije Borba protiv korupcije, uključujući korupciju na najvišim razinama, zasigurno je jedan od najznačajnijih prioriteta u radu policije te je stoga posve sigurno da će MUP ustrajati u svojim nastojanjima da se počinitelji koruptivnih kaznenih djela otkriju, a potom i primjereno kazne, kao i da se imovina koju su nezakonito stekli najprije blokira, a potom i trajno oduzme. 4 GLAS ZAGORJA INTERVIEW Tomislav Karamarko svoj radni vijek uglavnom veže uz sigurnosne službe. Bio je između ostalog, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA), Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Mjesto ministra unutarnjih poslova nastavak je ovih odgovornih dužnosti koje zahtijevaju profesionalni pristup utemeljen na zakonu. Uvijek se može bolje, iako često okolnosti i vrijeme ne dozvoljavaju drugačije, no Tomislav Karamarko smatra da u Hrvatskoj ima mogućnosti pozitivnog razvoja i potencijala, od prirodnih ljepota do vrijednosti i pametnih ljudi. Gospodine Karamarko, jedan ste od aktivnih stvaratelja hrvatske države, mogli bismo reći da vaša karijera od devedesetih bilježi stalan uspon. S današnje pozicije, je li Hrvatska iskoristila sve svoje mogućnosti razvoja? Jesmo li mogli izbjeći ili se bolje pripremiti za ekonomsku krizu koja nas potresa? - Nisam ekonomski stručnjak i stoga se ne bih upuštao u detaljne ekonomske analize. Međutim, ipak smatram da u Hrvatskoj nisu u najboljoj mjeri iskorištene sve mogućnosti pozitivnog razvoja i 01. SRPNJA 2011. nešto više od polovice građana procjenjuje količinu kriminala i količinu remećenja javnog reda u svom mjestu stanovanja malom. Još manji postotak ispitanika procjenjuje količinu rizika da postane žrtvom kažnjivog djela. I konačno, gotovo 90% građana potvrđuju da se osjećaju sigur- …karakteristika je organiziranog kriminaliteta da se odvija daleko od očiju javnosti, odnosno javnost uglavnom vidi njegove krajnje posljedice. potencijala, od prirodnih ljepota do vrijednosti i pametnih ljudi ima jako puno. I to smo trebali na bolji način iskoristiti. Sigurno je i rat, koji nas je u prvim godinama samostalnosti pokosio, utjecao na to da ekonomski razvoj države ne bude onakav kakav bismo mi to željeli. Osim razaranja, rat je ostavio i negativne posljedice poput ratnog profiterstva, problema u privatizaciji pa tu možda možemo tražiti i izvorište korupcije. Hrvatski su građani sigurni Kako ocjenjujete sigurnosno stanje u Zemlji, imaju li građani povjerenja u policiju? - Građani o kriminalu najčešće zaključuju kroz sliku koju im prezentiraju mediji. Međutim, moramo biti svjesni da ta slika nije čisti odraz ili preslika realnosti. Prema istraživanju koje su MUP i UNDP proveli 2009., Percepcija sigurnosti građana, strah od kriminaliteta i uloga policije, ni. Ovo su objektivno pokazatelji utemeljeni na istraživanju provedenom prema svim znanstvenim principima i ti rezultati su mjerodavniji od moje osobne procjene i mišljenja. No, potrebno je i daljnje jačanje proaktivnog pristupa u policijskom djelovanju, partnerskog odnosa i suradnje policije i građana, policije i drugih društvenih službi i institucija uz, naravno, transparentnost i efikasnost policije, depolitizaciju i profesionalizaciju. Mediji imaju veliku ulogu u prenošenju informacija građanima, no povjerenje građana u policiju je veće od dojma koji se stječe iz tih javnih izvora informacija. U slučaju Antonije Bilić, do izražaja je došla maksimalna suradnja građana, udruga građana i brojnih službi s hrvatskom policijom. Postižu li se tako dobre suradnje u rješavanju, primjerice, organiziranog kriminala ili danas jako prisutnog gospodarskog i političkog kriminala? - Da, u pravu ste kada spominjete suradnju u slučaju Antonije Bilić. Na ovom slučaju se vidi kako se puno bolje, brže i efikasnije može raditi kada policija dobro surađuje s partnerskim službama, ali i s građanima. Kada je u pitanju organizirani kriminal, mogućnost suradnje s građanima nije tako široka kao u slučaju Antonije Bilić, jer karakteristika je organiziranog kriminaliteta da se odvija daleko od očiju javnosti, odnosno javnost uglavnom vidi njegove krajnje posljedice. Međutim, i u tom segmentu svaka informacija ili bilo koji drugi oblik pomoći građana je itekako dobrodošao. U nekoliko posljednjih akcija koje je policija vodila zabilježena je dobra suradnja s kolegama litet, ima međunarodnu dimenziju. U međunarodnoj policijskoj suradnji izuzetno je važna pravovremena razmjena informacija. Informacije na temelju kojih se može proaktivno djelovati, a ne ići korak iza kriminalaca, najjače su oružje u borbi protiv kriminala. Tome pridonosi podizanje razine kvalitete informacija o krim. skupinama, njihovim pripadnicima i aktivnostima. No, još postoji prostor za poboljšanje međunarodne policijske suradnje, prije svega da se poboljša pravni okvir. Korupciju rješavamo zbog nas samih Mnogi pozicionirani političari, posljednje dvije godine privođeni su i sumnjičeni za korupciju. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala prioritet je Vlade Jadranke Kosor. Mislite Treba jasno reći kako je napad na policijskog službenika i napad na sigurnosni sustav vlastite države... Ako ćemo raditi na tome da policija bude bolja - bolja će biti svima nama, a ako ju budemo ponižavali, ponizit ćemo sami sebe. u regiji. Što novo donose te suradnje i koliko su značajne u vašem poslu? - Bez dobre međunarodne, a posebno regionalne policijske suradnje nije moguće zamisliti uspješnu policiju, jer većina složenog kriminaliteta, kao i gotovo cjelokupni organizirani krimina- GLAS ZAGORJA li da su institucije negdje ranije ipak zakazale? Kako se može dogoditi sumnjičenje toliko vodećih političara? Jesmo li po tome različiti spram država Europe? Neki ove istrage ipak povezuju s ulaskom u EU i zatvaranjem poglavlja 23. i 24. Hoćete li u borbi protiv korupcije biti dosljedni? 5 INTERVIEW 01. SRPNJA 2011. - Ako promatramo u malo širem kontekstu, intenzivna borba protiv korupcije nije specifikum samo Republike Hrvatske. Da ne idem dublje u analizu, dovoljno je spomenuti da se veliki slučajevi obrađuju i u drugim europskim državama pa i nama susjednim, Sloveniji i Austriji. Borba protiv korupcije, uključujući korupciju na najvišim razinama, zasigurno je jedan od najznačajnijih prioriteta u radu policije te je stoga posve sigurno da će MUP ustrajati u svojim nastojanjima da se počinitelji koruptivnih kaznenih djela otkriju, a potom i primjereno kazne, kao i da se imovina koju su nezakonito stekli najprije blokira, a potom i trajno oduzme. Još je uvijek u tijeku veliki broj kriminalističkih istraživanja koja se odnose na koruptivna kaznena djela, a na mnogima od tih slučajeva već se vrlo dugo provodi istraga. Ne mogu Vam govoriti o konkretnim brojevima, a pored toga, nije izvjesno da će baš svako od tih kriminalističkih istraživanja završiti podnošenjem kaznene prijave protiv odgovorne osobe, iako u većini slučajeva ipak hoće. Ne bi bilo korektno da sada o tome bilo što kažem jer, kao što sam već rekao, činjenica da se provode kriminalistička istraživanja nužno ne znači da će se stvarno utvrditi postojanje kaznenog djela. Već sam nekoliko puta do sada govorio kako se u koštac s korupcijom nismo uhvatili da bismo dobili pohvale Europske komisije ili pojedinih europskih država ili organizacija, već da problem korupcije rješavamo zbog nas samih, zbog građana Republike Hrvatske, odnosno zbog interesa Hrvatske. Naravno, bez obzira na taj naš primarni motiv, ne treba zanemariti da pozitivne ocjene dolaze s brojnih mjerodavnih međunarodnih razina. To je važno zbog međunarodnog ugleda Hrvatske. Reagira li policija na sve anonimne prijave? Koliko su se do sada anonimne prijave pokazale točnim? - Kad su u pitanju anonimne prijave policija mora provesti policijske izvide radi provjere navoda o mogućim počinjenim kaznenim djelima i počiniteljima tih djela. Dosadašnja iskustva pokazuju kako anonimne prijave mogu predstavljati koristan izvor informacija za pokretanje kriminalističkih istraživanja. Policija po anonimnim prijavama može postupiti po nalogu državnog odvjetnika ili samostalno, temeljem Zakona o policijskim poslovima i - Slučaj koji spominjete također pokazuje dosljednost u borbi protiv korupcije. Čak do te razine da se s tim problemom energično borimo i u vlastitim redovima. Bilo bi dobro kada bi iz ovog slučaja svi ostali izvukli pouku, te svoj posao radili odgovorno i zakonito. Već sam nekoliko puta do sada govorio kako se u koštac s korupcijom nismo uhvatili da bismo dobili pohvale Europske komisije ili pojedinih europskih država ili organizacija, već da problem korupcije rješavamo zbog nas samih, zbog graðana Republike Hrvatske, odnosno zbog interesa Hrvatske. ovlastima. Prema Zakonu o Državnom odvjetništvu, državni odvjetnik procjenjuje anonimnu prijavu i nalaže policiji provođenje policijskih izvida. Korupcija u carinskoj službi. Svjedoci smo uhićenja carinika i s našeg područja? Izbori su pred nama, stranke pojačavaju svoje aktivnosti, sami ste u nekoliko navrata opovrgavali navodni sukob s premijerkom Jadrankom Kosor. Utječu li predizborne aktivnosti na rad policije? Oduzimaju li Vam previše vremena često neutemeljene prozivke? - Na početku svog mandata sam obećao depolitizaciju policije, a to se i ostvaruje, između ostalog i novim Zakonom o policiji koji je u ožujku ove godine stupio na snagu. Predizborne aktivnosti i prozivke ne utječu niti dozvoljavam da me ometaju u radu. Na to i mislim kada govorim da se hrvatska policija mora depolitizirati i profesionalizirati. Međutim, ipak moram primijetiti kako mnogi na policiji žele prikupiti predizborne bodove, zbog čega je policija u zadnje vrijeme nerijetko izvrgnuta neargumentiranim kritikama. Stavovi se ne izražavaju nasiljem i govorom mržnje Prema Vašem osobnom predviđanju policija je vrlo profesionalno i kvalitetno odradila gay pride u Zagrebu. Pomogli su i mediji koji su odreda osuđivali nasilje i upozoravali na ljudska prava, i dio građana koji je osobnim sudjelovanjem podržao pravo na opredjeljenje i tako potvr- LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 6 GLAS ZAGORJA VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA dio da je Hrvatska civilizirana zemlja. Vaša ocjena tolerancije i poštivanja ljudskih prava? - Bez obzira na stavove koje građani, političari, djelatnici MUP-a imali prema LBGT populaciji, ne može se, u pravno uređenoj zemlji koja se temelji na vrijednostima tolerancije i demokracije, dopustiti da se stavovi izražavaju nasiljem i govorom mržnje. Upravo zbog toga postoje zakonski propisi, prije svega u Kaznenom zakonu, koji za takvo ponašanje predviđaju zatvorske kazne. Osobno se protivim diskriminaciji na bilo kojoj osnovi pa tako i na temelju seksualne orijentacije. MUP surađuje s LBGT aktivistima. U lipnju smo imali niz predavanja za naše policajce koje smo organizirali na Policijskoj akademiji s njihovim udrugama. Senzibiliziramo naše ljude za jedan suživot i snošljivost koja je potrebna. Podsjetimo se, zadatak policajaca je očuvati javni red i mir, štititi njihov interes i interes Republike Hrvatske. Povremeni izgredi dovode ih u rizične situacije. Kako povećati sigurnost policajaca i autoritet pred izgrednicima? - Na narušenom autoritetu trebamo raditi i kao policijski sustav u cjelini i kao pojedinci. Posao policijskog službenika ne završava u 16 sati odlaskom kući. Sve što činite je pod povećalom javnosti. Treba jasno reći kako je napad na policijskog službenika i napad na sigurnosni sustav vlastite države. Prvenstveno sam za to da se poštuje one koji provode zakonom im dodijeljen posao, a ne da nekritički omalovažavamo i ističemo ono što nije dobro. Ako ćemo raditi na tome da policija bude bolja - bolja će biti svima nama, a ako ju budemo ponižavali, ponizit ćemo sami sebe. Vjerujemo u nastavak Vaše karijere. Imate li političkih ambicija? - Sada sam u MUP-u. Sve moje ambicije, moje profesionalno zauzimanje vezano je uz taj posao koji radim. A moje stajalište prema kojem djelujem jest da policijska profesija i stranačka politika ne idu zajedno. Odnos spram Zagorja. Dolazite li u naš kraj? - Volim Hrvatsku i svaki njezin kutak. Pa i prelijepo Zagorje, u kojem imam nekoliko prijatelja kojima volim navratiti. Puno se toga dogodilo u zadnje vrijeme u Hrvatskoj. Događaji koje bih izdvojio su pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj i s druge strane vijest o zaključenju pregovora s Europskom unijom. I jedan i drugi događaj su me istinski razveselili. Pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj i kratak osobni susret s njim, otkrio mi je neke nove dimenzije Crkve kojih nisam bio uopće svjestan iako je moj cijeli život usko vezan uz Crkvu kao instituciju i zajednicu. S druge strane vijest o završetku pregovora s Europskom unijom me utoliko razveselila što se polako ostvaruje moja vizija Hrvatske kao zemlje čiji krajnji domet pogleda ne seže do Beograda ili bliže, Banja Luke. Kad smo kod Beograda stvarno mi nije jasno zašto je naš precednik toliko zaljubljen u srpskog precednika Borisa Tadića. Možda ga je na to potaknula neviđena rijeka ljubavi koja je potekla nakon zagrebačke parade LGBT osoba u kojoj su se njihovi predvodnici govorom mržnje u ime tolerancije obračunavali sa svima koji ne misle da je biti LGBT osoba vrhunac ljudske evolucije? (O paradi LGBT osoba preporučujem osvrt koji je napisao naš kolumnist Zdravko Mršić.) A možda je srpski precednik Boris Tadić obećao hrvatskom precedniku Ivi da će Srbija vratiti Šarengradsku Adu i džepove preko Dunava koji katastarski pripadaju Hrvatskoj, opljačkana kulturna i umjetnička dobra, dokumentaciju o nestalim hrvatskim građanima koje su srpski koljači humano preselili na drugi svijet? Tko zna. Ljubav može vrlo često biti iracionalna, tako da ne čudi što je teško razumjeti politiku općenito, a kamoli politiku pomirenja koju provodi naš predsjednik Ivo u duetu s precednikom Borisom i njegovim drugarom iz republike srpske, Miloradom. To je ipak viša sfera u koju je običnim ljudima teško prodrijeti, a da ne postanu naivci. No, baš i zbog toga iskreno se radujem, kako sam napisao, ulasku Hrvatske u klub europskih zemalja u kojem se, da ne bude zabune, također krade i igraju vrlo prljave igre. Zašto ću ja glasati za ulazak u Europsku uniju? Uz moju iskonsku (čitaj poviješću uvjetovanu) nepovjerljivost prema srpskim elitama, koje duboko zaražene velikosrpskim fašističkim idejama konstantno vode politiku zasnovanu na mržnji, lažima i mitovima u kojima stalno pokušavaju prisvojiti sebi nešto što im ne pripada, tu je puno važnijih razloga. Jedan od njih je svakako izazov koji proizlazi iz činjenice globaliziranog svijeta. Svijet današnjice svakim danom postaje tješnji, a trenutačni svjetski poredak sve propusniji za opasnosti koje su taj isti svijet kadre baciti u ponor uništenja. Svijet današnjice treba novi svjetski poredak zasnovan na drugačijim temeljima. Svijet u kojem je slobodno tržište sa svojim glavnim pokretačem, kapitalom, jedino mjerilo i božanstvo koje se nipošto ne smije ograničavati, upravo je svijet koji milijarde ljudi lišava osnovnog dostojanstva. Takvu situaciju i takvu diktaturu treba svrgnuti i to je proces koji se odvija i koji je nemoguće zaustaviti. Jedini razlog zbog kojeg se to već nije dogodilo leži u činjenici da nove svjetske sile poput Kine, Indije, Brazila, a i Rusije nisu kadre preuzeti od SAD-a vodeću ulogu u upravljanju svijetom niti imaju viziju kako bi taj novi svijet izgledao. I to je po meni sretna okolnost jer rješenje budućnosti svijeta ne leži u nekoj novoj diktaturi i hegemoniji nekolicine jačih, nego u stalnom i iskrenom dijalogu. To ne znači da je svijet sposoban u ovom trenutku ustrojiti jednu svjetsku vladu iz koje bi se onda centralistički upravljalo svijetom, no to je također jedna neumitnost u budućem razvoju svijeta. Ona će se pojaviti kao nužnost onog trenutka kada čovjek dosegne potrebu ekspanzije na druge planete i mogućim susretom s izvanzemaljskim oblikom života. Sve ovo zvuči kao znanstvena fantastika, barem ovo zadnje, no brzina razvoja ne nudi druge mogućnosti osim sveopćeg rata i uni- nisam čuo da je postavio pitanje - a koji su to principi prema kojima bi se trebala formirati i ravnati savjest. Jer savjest je također materijal koji se trajno oblikuje. Tako imamo laksne savjesti kod ljudi koje ta ista savjest uopće ne opominje kada pronevjere milijune ili uzmu mito prodajući nešto što pripada općem dobru, a imamo i skrupulozne savjesti koje čovjeka psihički uništavaju namećući stalan osjećaj krivnje. Nijedna krajnost nikada nije bila dobra niti vodila dobrome. Dakle, treba nam uporište, a jedino uporište koje je kadro zaustaviti propadanje je ono i Onaj koga je svojim životom čovjeku navijestio Isus iz Nazareta. Bog koji želi da svaki čovjek ima život i koji svakom čovjeku bez obzira na različitost jamči jednako dostojanstvo. Svaki drugi bog kojemu se čovjek poklonio ili mu se klanja u povijesti vodi u propast. Novi svjetski poredak mora Hrvatska i novi svjetski poredak štenja koji bi razvoj na zemlji vratio nekoliko stoljeća unatrag i stvorio prostor za ponovni razvoj, što je također jedna od mogućnosti već viđenih u ljudskoj povijesti. Gdje u svemu tome svoj prostor ima Hrvatska i hrvatski narod? U situaciji multi polarnog svijeta koji prisiljava glavne svjetske aktere na stalni dijalog dobro je da Hrvatska zauzme svoje mjesto u jednoj takvoj zajednici država kao što je Europska unija. Europska unija je ponajprije izazov. Ona još uvijek nije država, tek interesna zajednica utemeljena na potrebi okrupnjavanja tržišta kako bi ono bilo konkurentno drugim velikim i brzo rastućim tržištima već spomenutih novih svjetskih sila. No u svojim temeljnim zamislima Europska unija zamišljena je kao država i to je put kojim bi njezina budućnost trebala kročiti, što ne ovisi samo o zemljama članicama nego upravo o sveukupnom tijeku ljudske povijesti. Tako ponovno dolazimo do glavnog pitanja - kakav je taj Novi svjetski poredak? On se ne može, kako vidimo, temeljiti na slobodnom tržištu u kojem jači bez ikakve zapreke proždire manjega u ime stvaranja ekstra profita, nego na solidarnosti. Novi svjetski poredak mora kao svoje postulate djelovanja imati iskreni dijalog, zajedničku brigu za okoliš, solidarnost i mora uključivati savjest. O savjesti je našim hrvatskim elitama progovorio papa Benedikt XVI. I svi su se divili tome, no nikoga od njih GLAS ZAGORJA 01. SRPNJA 2011. Piše Zvonko Franc [email protected] poštivati činjenicu da čovjek sa svim svojim pozitivnim i negativnim značajkama, a sebičnost je jedna od najjačih negativnih nagnuća, ne može biti mjerilo svega. No, isto tako, novi svjetski poredak mora uvažiti činjenicu da je svaki čovjek jedinstveno, sveto i neprocjenjivo biće koje da bi se moglo zdravo ostvariti mora imati za to i priliku kroz mogućnost, najprije rođenja, zdravog djetinjstva u prirodnom obiteljskom okruženju oca i majke, obrazovanja po želji i vlastitim talentima, pošteno plaćenog rada, osnivanja obitelji, sudjelovanja u kreiranju općega dobra, zdravstvene skrbi, dostojanstvene starosti i smrti. Siguran sam da će Hrvatska u zajednici europskih država sa svojim cjelokupnim habitusom pridonijeti razvoju te iste zajednice i da će u toj zajednici hrvatski narod znati svojom nadarenošću prepoznati vlastitu priliku kako na planu nacionalne zajednice tako i na osobnom planu svakog pojedinca. Zašto jedan od predsjednika Europske unije ne bi bio Hrvat? Tko tu mogućnost može zanijekati? Pa tek nam je 20 godina! Ovom prilikom svima od srca, ponosan što pripadam hrvatskom narodu, čestitam 20. obljetnicu državnosti! Dok je srca bit će i Kroacije - rekao bi A. G. Matoš. Ponovno smo zajedno u devetom mjesecu, novi, nadam se bolji i dalje u misiji biti glas lijepog nam Zagorja i dobrih ljudi u njemu! 7 INTERVIEW 01. SRPNJA 2011. PROF. IVAN ĐIKIĆ Razgovarala Dunja Horvatin Ništa nije nemoguće Poručio bih mladima da zadovoljstvo i uspjeh ovise o njihovom izboru vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u životu. Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva. 8 GLAS ZAGORJA Prema najstarijemu svjetski znanom izvoru podataka, Vedama, sveukupni materijalni svemir predstavlja tek jednu četvrtinu ukupne Kreacije. Nemojte se zbunjivati odnosima ukupnosti i dijelova: programirani smo da razumijemo do one crte ondje, a ne preko toga. Od trenutka kada nas obasja svjetlost ovoga svijeta, upleteni smo u tkiva pradavnih neznanja i ograničenja uz sveopću podršku sustava i pojedinaca kojima je prečesto manje do boljitka sviju, a više do osobnog probitka. Rijetki su pojedinci koji su imali hrabrosti i dovoljnu dozu znatiželje zagledati iza crte ograničenja: zahvaljujući takvima više ne živimo u spilji i uvjerenju da je Zemlja ravna ploča oko koje se vrti Sunce i svijet. U jednom od mjerila koja su nam do danas poznata, čovjek spada u najsposobnije organizme na ovome svijetu, on je središte svijeta kakav poznajemo, no ranjiv i nepredvidivog trajanja. Bolesti, znane i neznane, od obične, najobičnije gripe do raka, svaka od njih u stanju je skrenuti životne putanje, prekinuti planove i snove. Bakterije, virusi, tumori …naši su suputnici od pračovjeka do danas, izazivajući epidemije i pandemije, ugrožavajući najveću vrednotu ove male plave kuglice u beskraju svemira: život. To su većim slovima upisana imena rijetkih koji su spremni preuzeti odgovornost podržavanja života, rijetkih i hrabrih koji svoje vrijeme, znanje, iskustvo stavljaju u službu boljitka drugih. Znanstveni radovi i izvanredna dostignuća na području molekularne biologije i istraživanja raka, prof. Ivana Đikića planetarno su poznati i priznati; njegova su otkrića u očima laika na rubu nemogućeg, no, toliko stvarna da ulijevaju nadu i optimizam milijunima oboljelih od raka širom svijeta. Prof. Ivan Đikić zasigurno je jedan od najpoznatijih i najangažiranijih znanstvenika današnjice. Rođen je u Zagrebu gdje je i doktorirao molekularnu biologiju, radi kao profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Svoje znanstvene radove objavljuje u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, član je Njemačke akademije znanosti, te Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), dobitnik niza međunarodnih priznanja – nagrada za izvanredna dostignuća u istraživanju raka Američke udruge za istraživanje tumora (AACR), nagrada Europskog udruženja za istraživanje raka (EACR), nagrade Hans Krebs i Binder nagrade za inovacije. Trenutačno direktor dva uspješna instituta u Frankfurtu: Instituta za bio- INTERVIEW kemiju na Medicinskom fakultetu, te Frankfurtskog instituta za istraživanje života na Goethe Sveučilištu. Kako bi se Vi predstavili našim čitateljima ? Otac sam četvero djece u braku sa suprugom Ingom s kojom sam zajedno od naših studentskih dana u Zagrebu, izrazito sam znatiželjan i nemiran duh koji se najbolje snalazi u istraživanjima nepoznatog. S profesionalne strane: liječnik sam i znanstvenik koji je završio medicinu i doktorat iz molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, te koji je nastavio međunarodnu znanstvenu karijeru u SADu, Švedskoj i Njemačkoj. U posljednjih desetak godina kroz obrazovne i znanstvene projekte u stalnom sam kontaktu sa znanstvenicima i mladim studentima u Hrvatskoj te smo zajedničkim radom postigli velike znanstvene uspjehe. 01. SRPNJA 2011. časni sam građanin Marije Bistrice, primio sam godišnju nagradu grada Splita, nagradu prirodoslovnog društva “Spiridion Brusina”, te sam prošle godine nagrađen jednim od najvećih državnih priznanja, Ordenom kneza Branimira s lentom, za postignuća u znanosti, od predsjednika Republike Hrvatske. FrankfurterAllgemeine Zeitung Vas je proglasio osobom 2010. godine u državi Hessen u Njemačkoj, prošle godine izabrani ste za redovnog člana najstarije europske akademije Leopoldine, nacionalne akademije u Njemačkoj. Nažalost, u HAZU Vas odbijaju izabrati za pridruženog člana, iako još od 2002. radite na Sveučilištu u Splitu i objavljujete u svjetskim časopisima s hrvatskim znanstvenim adresama. Zašto se na takav način Hrvatska odnosi prema uspješnim stručnjacima? veterinar, te sam često putovao s njime i uživao u ljepotama Zagorja. Jako je važno bilo da sam odrastao u slobodnom i stimulativnom okruženju, te vrlo blisko prirodi. Sve je to utjecalo na razvoj mojih talenata. Posebno sam zahvalan profesorima kemije, biologije i fizike u osnovnoj školi u Mariji Bistrici s kojima sam radio prve znanstvene eksperimente i odlazio na znanstvena takmičenja. Sav Vaš angažman u Hrvatskoj ustvari je neprekidni volonterski rad. Ne gledajući korist i vlastite interese, uvažavate potrebe drugih ljudi, prvenstveno mladih. Sredstvima iz vanjskih fondova financirate rad Vašeg laboratorija u Splitu, pokrenuli ste kongrese znanstvenika u Dubrovniku na kojima sudjeluju nobelovci, istaknuti svjetski znanstvenici, a priliku dajete i nadarenim hrvatskim studentima. Osim toga, često ste Meni je najvažnije da sam u zadnjih 6 godina objavio 12 znanstvenih radova u časopisima s naslovima Nature, Science i Cell s adresom našeg laboratorija u Splitu. To su najprestižniji svjetski časopisi i nemjerljiva je dobit za promociju Hrvatske u svijetu znanosti. Samo radi usporedbe: Kada pretražite sve znanstvene baze podataka, cijela znanstvena zajednica u Hrvatskoj, pri tome mislim znanstvenici iz svih područja koji rade i objavljuju s hrvatskim adresama, (tvrde u MZOSu da ih ima oko 14 000 prijavljenih)nisu objavili toliki broj radova u vodećim časopisima kao naš laboratorij u Splitu. A što se akademija tiče, nisam se osobno prijavio za članstvo niti u HAZUu niti u Leopoldini, nego su me članovi akademija nominirali i željeli me vidjeti kao člana te akademije. Pri izboru novih članova akademije imaju svoje kriterije i ponosan sam da su članovi Leopoldine prepoznali moj znanstveni opus vrijednim članstva u Njemačkoj akademiji. HAZU ima svoje kriterije i nemam negativne komentare na njihov izbor. Kakva je Vaša povezanost sa Zagorjem ? Djetinjstvo i osnovno školovanje proveo sam u Mariji Bistrici. Tata je bio donirali značajne iznose svojih nagrada za mlade u Hrvatskoj. Educirati mlade, ulagati u nove generacije znanstvenika i prenositi nova otkrića za dobrobit društva, sastavni je dio mog svakodnevnog posla. Iz osobnih razloga pokušavam takav stil života prenijeti i u Hrvatsku, a pošto sam adekvatno plaćen u Njemačkoj, moj angažman u nabrojenim znanstvenim i obrazovnim projektima u Najteže je biti prorok u svom selu Po objavljivanju Vašeg znanstve- nog rada u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature pristizala su Vam priznanja iz cijelog svijeta. U Hrvatskoj ste bili izloženi beskrupuloznim napadima. U medijskoj hajci Vas se pokušalo diskreditirati, unatoč podršci brojnih, no nedovoljno utjecajnih građana. Ostali ste pojedinac koji ima problema sa sustavom i moćnim lobijima – i unatoč svemu, predan svom istraživačkom radu, radu s mladima, gledajući interes znanstvenika, braneći istinu. Očito novac i slava nisu na vrhu popisa Vaših prioriteta. Meni je važno ostati dosljedan svojim principima, biti iskren u komunikaciji te imati kreativno vrijeme za znanost i istraživanja. Nepošteno zarađeni novac i politička priznanja nikada nisu bila dio mog života. Nažalost, u Hrvatskoj prečesto su pojedinci izloženi napadima ukoliko ukažu na nepravilnosti i nezakonitosti političara ili moćnika. To nije ništa novo i dio je tranzicije prema društvu koje će cijeniti odgovornost i transparentnost. Veliki napredak je postignut u Hrvatskoj u posljednjih godinu dvije kada su političari prihvatili i svoju odgovornost u javnom djelovanju. U mom konkretnom slučaju radilo se o ljubomori, sujeti i osveti tadašnjeg ministra znanosti koji nije mogao prihvatiti javnu kritiku njegovih loših odluka, pa su me “neki suradnici” pokušali putem anonimnih pisma i lažnih članaka u medijima na sve načine diskreditirati. Međutim, nisu uspjeli i svi napadi su prestali postavljanjem novog ministra znanosti. Tijekom cijelog tog perioda od građana Hrvatske dobivao sam podršku i brojna priznanja. Primjerice, dobitnik sam plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije, po- GLAS ZAGORJA Hrvatskoj je volonterski. Točno je da sam od 2006. godine donirao preko 14 000 eura honorara i znanstvenih nagrada studentima i mladima u Hrvatskoj koji trebaju pomoć. Koliko je na Vaše stavove i životno usmjerenje utjecao kućni odgoj? Smatrate li da danas, u trci za preživljavanjem, roditelji dovoljno pažnje i vremena mogu posvetiti odgoju svoje djece? Roditelji imaju sve više profesionalnih obaveza koje oduzimaju slobodno vrijeme od obitelji. Međutim, uz pravilan raspored posla i obiteljskih obaveza moguće je djeci pružiti pažnju, dobar odgoj, te provoditi kvalitetno vrijeme s njima. Djeci najviše treba ljubav, kućni odgoj, te mir i sigurnost od roditelja. Sve to im na kraju omogućava da pronađu svoj vlastiti put u životu. Kakvu ulogu imaju mediji u odgoju mladih? Mediji koji su u službi politike stvaraju mitove, kvazi-zvijezde bez pokrića, svjesno iskrivljujući percepciju hrvatskog kulturnog identiteta Došlo je do ogromnih promjena u medijskom prostoru u cijelom svijetu u posljednjem desetljeću. Niti New York Times ili FAZ nisu danas isti kao prije deset godina. Internetska revolucija je omogućila brzi globalni protok informacija, ali i velike šanse za neovisno traženje relevantnih informacija o bilo kojoj temi. Na taj način su srušene lokalne granice o informiranosti građana. Promatrajući sve te promjene čini mi se važnim da se učenici u školama trebaju naučiti kako na kvalitetan način tražiti informacije i razumjeti sadržaj onoga što im se nudi putem medija ili interneta. Upravo je to jedan od važnih ciljeva projekta “Civitas, znanstvenici i mediji u borbi protiv nasilja”, koji znanstvenici, zajedno s udrugom Civitas, uspješno provode u brojnim školama u Hrvatskoj. Vaš znanstveni rad objedinjava područje biologije, fizike i kemije, a 9 INTERVIEW 01. SRPNJA 2011. prevagnula je ipak naklonost medicini. Upisali ste Medicinski fakultet kad su prijemni ispiti bili rigorozni. Danas važe neki drugi uvjeti. Imate li osjećaj da su danas kriteriji srozani, općenito, ne samo u znanosti, kulturi, medijima…? Mnoge stvari su se promijenile u zadnjih 25 godina i nije dobro niti moguće uspoređivati naše studentske dane s današnjim studentima. Osim toga, promjene su vidljive i u svih drugim granama, od kulture, sporta, umjetnosti. Globalizacija je uzrokovala da su mnoge društvene vrijednosti promijenjene, stil života je drukčiji, očekivanja od mladih su povećana, itd. No, univerzalne vrijednosti koje čovjeka čine sretnim i zadovoljnim ostale su iste, pitanje je samo stila života kojim se prilagođavamo novim izazovima. Postigli ste izvanredna dostignuća na području istraživanja tumora, novi lijek Sutent povezan je s Vašim imenom i boravkom u laboratoriju Josepha Schlessingera u NewYorku. Potvrđeno, povećana je i stopa preživljavanja pacijentica s tumorom dojke, no, unatoč uznapredovaloj medicini, boljoj dijagnostici, evidentno je povećanje broja tumora kod mlađih ljudi. Prema Vašim saznanjima, mogu li, osim genomskih promjena, za to biti odgovorni i okolišni čimbenici - zagađenja, vode, zraka, hrane, zračenja, stresni način života, uništavanje eko-sustava ? Pitanje je dugo i uključuje jako puno tema o kojima bih mogao raspravljati na nekoliko stranica, no, u mnogim intervjuima sam već objašnjavao zašto se tumori mijenjaju tako brzo i zašto nikada nećemo moći stvoriti jedan lijek za sve raznolikije vrste tumora koje danas možemo dijagnosticirati. Točno je da vanjski faktori značajno utječu na nastanak i širenje tumora i pri tome važnu ulogu igraju zagađenja, kemika- danas je realno govoriti o tome da se glavne vrste tumora mogu kontrolirati kao kronične bolesti s kvalitetnim preživljenjem od preko 5-10 godina nakon početne dijagnoze. No, još uvijek nemamo efikasne lijekove koji će potpuno ukloniti pojedine vrste tumora. Obrazovanje građana, razvoj znanosti i medicine nude najbolji odgovor za uspješniju borbu protiv tumora. Kako objasniti novodobne bolesti kao npr. ptičju gripu, kravlje ludilo, svinjsku gripu, pa i najnoviji slučaj lije, pušenje, alkohol, zračenja, uništavanje prirode, stresni život, kronične upale, neprosvijećenost i siromaštvo. Suvremena znanost daje puno više informacija o nastanku tumora i mogućnostima da ih uspješnije liječimo i pojave bakterije E. Coli ? Često je mišljenje laika da su uzročnici neobjašnjivih bolesti i pandemija proizvod laboratorija moćnih farmaceutskih industrija. Najava zabrane korištenja i imena ljekovito bilje, preporukom EU ide tome u prilog Građani bi trebali na temelju činjenica moći razlikovati činjenice od senzacionalizma medija i teorija urota koje nemaju nikakve dokaze. Stoga je i važno postojanje kvalitetnih medija u kojima će stručnjaci na temelju činjenica objasniti realne opasnosti. Ljudi su u kontinuiranom suživotu s bakterijama i virusima koji se mijenjaju i evoluiraju u prirodi već tisućama godina. Pojava novih vrsta bakterija i virusa je normalni proces i dokazan je brojnim epidemiološkim studijama i pandemijama u prošlosti. Ne postoji niti jedan podatak ili dokaz koji bi utvrdio da se danas medu ljudima šire nove bakterije ili virusi iz znanstvenih laboratorija. Prema tvrdnjama visokopozicioniranih političara u Hrvatskoj kvaliteta života je visoka. Brojke pak govore o povećanom broju oboljelih od tuberkuloze, po broju oboljenja od raka RH je na 4. mjestu u EU, a na prvom po broju odljeva mozgova, osobito mladih, školovanih ljudi. Prema Vašem mišljenju, kakvu perspektivu i kakve šanse za napredovanjem u karijeri imaju mladi u Hrvatskoj ? Profesionalne šanse mladih u Hrvatskoj nisu blistave i stoga ne čudi da se mnogi odlučuju na odlazak u inozemstvo. No, u isto vrijeme treba reći da Hrvatska ima sve bolje perspektive i vjerujem da će ulaskom u EZ mladi u Hrvatskoj pronaći i adekvatne profesionalne izazove i u domovini. Voditelj projekta Civitas u OŠ Bedekovčina Projekt Civitas provodi se u pet hrvatskih županija, u KZŽ u četiri osnovne Voditelji projekta Civitas u OŠ Bedekovčina škole - u Bedekov- prof. Toni Kuščar, prof. Zvjezdana Stančić, prof. čini, Mariji Bistrici, Danijela Paradi, prof.dr.sc. Đurđica Ugarković Brestovcu Orehovič- (IRB)-suvoditeljica projekta kom i Mihovljanu. Voditelj projekta je prof. Đikić, a suvoditeljica prof. dr. sc. Đurđica Ugarković iz Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu. Od znanstvenika u projektu aktivno sudjeluju i prof. dr. sc. Saša Zelenika, prof. dr. sc. Marija Stefanija Antica, prof. dr. sc. Hrvoje Fulgozi, prof. dr. sc. Nenad Bogdanović, doc. dr. sc. Mario Vukšić i doc. dr. sc. Branimir Bertoša, a učenici, korisnici programa, sudjeluju u praktičnom radu u laboratorijima pri IRB i HIM (Hrvatskom institutu za mozak) Meprof. Ivan Đikić – predavanje u Hotelu Antunović dicinskog fakulteta u Zagrebu. -Zagreb 10 GLAS ZAGORJA Živeći u Frankfurtu, otvorenom, međunarodnom gradu, motivirajućoj sredini za dugoročne planove, Vi ste građanin svijeta sa sigurnom bazom za znanstveni napredak. Poznato je da tamošnje zaklade ulažu značajna sredstva u kvalitetne ljude. Je li stoga pitanje povratka u Hrvatsku suvišno ? Nije suvišno, nego dobrodošlo. Svojim profesionalnim angažmanom sam se već vratio u Hrvatsku, gdje radim kao profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu od 2002. godine i vodim Laboratorij za molekularnu biologiju tumora. Što se tiče stalnog preseljenja u Hrvatsku, sve će ovisiti o primamljivosti ponuda koje budem dobivao iz svjetskih centara, ali i iz Hrvatske. U Frankfurtu cijene moj znanstveni rad i pružaju mi izvanredne uvjete, a ja zauzvrat donosim Frankfurtskom sveučilištu više novaca nego što je uloženo u institute na kojima sam direktor. Primjerice, godišnji budget Instituta za biokemiju od države iznosi 1,9 mil Eura, dok iz kompetitivnih vanjskih grantova donosimo još oko 3,2 mil eura godišnje u institut. S tim sredstvima i fokusom na kvalitetu naš institut je vrlo kompetitivan na svjetskoj razini. Poruka bajki je da ništa nije nemoguće: postoje samo ljudi koji su prerano odustali Prateći Vaš rad i spremnost da svoje znanje, iskustvo i vrijeme podijelite s mladima stiče se dojam da se Vaš hobi poklopio sa zanimanjem, kao da ste zaneseni igrom… Sudionici Vaših predavanja oduševljeni su zaraznim entuzijazmom i načinom na koji prezentirate Vaša izlaganja. Očito, ostvarili ste svoj dječački san; on traje, a Vi ga nesebično dijelite ukazujući na istinske i neprolazne vrijednosti u životu: znanje i obrazovanje. Uistinu sam zadovoljan i sretan da mogu raditi i živjeti uz znanost, te prenositi svoje znanje na nove generacije. Prihvaćajući poziciju direktora novog instituta u Frankfurtu (FMLS), u kojeg se selimo slijedeći mjesec, tražio sam da u ugovoru stoji da 70% mog radnog vremena bude posvećeno znanosti i obrazovanju, što mi daje garanciju da ću sačuvati svoj profesionalni stil rada s mladima. Poruka našim mladim čitateljima? Poručio bih mladima da zadovoljstvo i uspjeh ovise o njihovom izboru vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u životu. Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva. Bogatstvo demokratskih društava jest u tome da mladi mogu slobodno birati svoj životni put na temelju njihovih talenta i afiniteta, odrediti čime se žele baviti i kakvo društvo žele stvarati. ODVOJENO MIŠLJENJE P o Sjevernoj Americi rasprostranjena je ptica sjeverni kardinal (Cardinalis cardinalis), u kojoj je mužjak raskošno okićen skrletnim, grimiznim perjem. Ženka nije živopisna. Evolucija to običava među pticama, vjerojatno zato što su ženke gospodarice u vrsti, pa im ne treba paradirati vanjštinom. Posebnost u vrsti sjeverni kardinal je to, što se ženka druži usporedo i naizmjence sa sedam mužjaka, jer ju je evolucija navela da u samo jednog mužjaka nema povjerenje. Budući da mnogomužjaštvo nije 01. SRPNJA 2011. je iznevjerila narode koji su je prihvatili. Ipak, u Hrvatskoj se vlast uortačila s jednom udrugom da u narodu suzbija iskazivanje uvriježenog, prirodnog gledanja na rodnost. (Izrazi ženski rod i muški rod, latinski genus, vezani su uz nastajanje, uz rađanje.) Nije najteža nevolja u snažnom mnoštvenom splitskom iskazivanju pogleda na rodnost, nerodnost i dvorodnost. Nevolja je u tome što postoji pogled na rodnost i nerodnost, koji je nesukladan uvoznom liberalizmu, koji nudi i Komisija EU. lucija u razdoblju komunizacije vrste Homo sapiens. U tom razdoblju su se ljudske skupine trudile da odgoje u ljudima stav prema životu, prirodi, zajednici, drugim ljudima i prema samima sebi, koji bi bio u stanju promicati trajanje zajednice, njezinu prehranu i njezinu obranu. U određenom razdoblju evolucije ljudskih zajednica postojala je takozvana inicijacija ili uvođenje, u kojoj su dječaci i djevojke u prijelaznoj dobi bili odvojeno pripravljani da budu muževi odnosno da budu žene. Opstanak vrste tražio je ozbilj- PARADE S POSEBNIM POTREBAMA Postavlja se pitanje kad će se početi opravdavati i zakoniti: sklapanje tročlanih i drugih mnogočlanih brakova prikladnih za dvorodno određene ili opredijeljene osobe; rodno ili nerodno nasilje; pravu sodomiju i konačno incest. često među pticama, ornitolozi ili pticoznanci potrudili su se otkriti potrebu mnogomužjaštva u sjevernog kardinala. I našli su je. Samo je svaki sedmi plodan! nas se jedno vrijeme govorilo o spolnoj orijentaciji ljudi. (O spolnoj dezorijentaciji se malo ili nimalo govorilo ili pisalo, iako je ima.) Danas se mora govoriti o rodnoj određenosti, iako bi valjalo govoriti o rodnoj, dvorodnoj i nerodnoj određenosti. Pitanje nerodne određenosti postalo je u RH toliko važno da je zbog tog načina, kojim se ljudski organizam dovodi do orgazma, napravljeno javno-privatno partnerstvo ili javno-nejavno ortaštvo. (Latinska riječ privus znači nejavan, povučen, u koroti, itd.) aime, jedna privatna udruga uortačila se ne samo s javnom vlašću, nego i s EU, međunarodnom zajednicom, te s nositeljima svjetske liberalističke ideologije, za koju se, budi rečeno, već uviđa da U N To se najbolje pokazalo zgražanjem vlasti nad splitskim iskazivanjem pogleda na nerodnost i zabrinutošću zbog mogućeg dovođenja u pogibelj hrvatskog stupanja u EU. Očito je da Hrvatska i Hrvati, koji ne dijele liberalistički pogled na javni moral, nisu dobrodošli u EU. Kako bi se moglo zatvoriti Poglavlje 23 prijepristupnog posla, ako se tolerira iskazivanje pogleda na rodnost na splitski način? tome se nazire glavni vidik teme o kojoj se sad raspravlja. Ne samo u Hrvatsku i hrvatski narod, nego u sve zemlje i sve narode, u kojima je ne samo kršćanski, nego i svaki tradicionalni moral bio uščuvan i sačuvan, uporno se gura novi, napredan moral, koji će nakon što već diljem svijeta uništava obitelj, s vremenom razoriti otpornost narodâ do te mjere da ih se neće morati osvajati silom, jer će sami pasti kao narodi. Narodi ne postoje istom od pojave prosvjetiteljstva i liberalizma. Narode je proizvela evo- U Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com no unošenje u pitanje rodnosti. (Habsburški demografi su znali da je za trajanje države potrebno godišnje imati 35 poroda na 1.000 građana.) eđutim, otkad je postojanje naroda postalo nepoćudnim, počelo je sustavno potkopavanje morala koji pomaže trajanje i opstanak naroda. Prvo se počelo uvoziti, pod raznim izlikama, odavanje prijebračnom rodnom druženju. Takvo druženje nije bilo neviđeno, ali se znalo da ono stvara velike obiteljske i društvene nevolje. U jednom času se takvo druženje počelo nametati i propovijedati kao valjano, primjereno i poželjno. Najvažnija je ljubav!, govorili su propagandisti, iako se radilo o neodgoju i nepripravljenosti za život, koji se u mladosti shvaća olako. Dakako, slobodna ljubav je stvorila potrebu za prekidom trudnoće, upravo kako bi se izbjegle obiteljske i društvene nevolje. Uslijedio je val opravdavanja: razvoda supružnika, iako se M GLAS ZAGORJA djecu nije moglo ukloniti iz života, kao što se može ukloniti plod; prakse takozvanog grupnog ili kolektivnog seksa; sklapanja izvanbračnih rodnih zajednica; voljne ili neželjene eutanazije; dekriminalizacije uživanja opojnih droga; zabrane roditeljima da odgajaju djecu za učenje, posluh, odgovornost i na korist društvu; itd. Postavlja se pitanje kad će se početi opravdavati i zakoniti: sklapanje tročlanih i drugih mnogočlanih brakova prikladnih za dvorodno određene ili opredijeljene osobe; rodno ili nerodno nasilje; pravu sodomiju i konačno incest. Na svačemu od toga se može izgraditi priča o pravu ili o ljudskim pravima. Začudo, još nema parada za osobe dvorodne određenosti. Privremena nerodna određenost nije prvobitno evolucijski, nego društveno uvjetovana. Ima je malo ili nimalo u ostalim vrstama. Ugizdanost u skrlet sjevernog kardinala nije evolucijski potaknuta nerodnošću, nego upravo rodnošću. Teško je čovjeku koji nije specijalist znati otkuda to da se djevojke odjednom više ne žele udavati, a da mnogi muškarci ne žele imati ni jednu ženu, a mnogi žele imati više od jedne. Stječe se dojam da ima sve više ljudi, koji sami biraju rodnu sklonost. Ipak, čovjek koji zna malo demografije može zaključiti da je uz nepredvidljivost rodne opredijeljenosti građana teško imati narodnu demografsku politiku. Parade imaju posebne potrebe, koje prosvjedi nemaju. Stoga se određivanjem vremena početka zagrebačke parade zagrebačko poglavarstvo pokazalo za državu štedljivijim od splitskoga. Napravilo je to da se ono što treba ostati nejavnim, manje nudi javnosti putem javno-privatnog partnerstva. aufao sam se objaviti ovo neodvojeno mišljenje jer znam da su zagorski gastarbajteri rijetko išli raditi dalje od Münchena, kako bi koncem tjedna mogli biti doma, pri ruci svojim obiteljima. Z 11 ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA 01. SRPNJA 2011. Zagorska razvojna agencija Zagorska razvojna agencija d.o.o. (ZARA) osnovana je 2006. od strane Krapinsko-zagorske županije. Njene aktivnosti usmjerene su na poduzetništvo, ruralni i regionalni razvoj, turizam, te upravljanja fondovima Europske unije. U ovom broju Glasa Zagorja prezentirat æemo aktivnosti agencije koje se odnose na pripremu i provedbu projekata financiranih iz europskih i nacionalnih izvora. Wellness 3 plus Radi se o trogodišnjem projektu (20. srpnja 2009. - 31. ožujka 2012.), koji se provodi u okviru raspisa Operativnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007.-2013. Projektno partnerstvo uz Razvojnu agenciju Kozjansko čine i Razvojna agencija Sotla, LTO Zreče - GIZ, Zagorska razvojna agencija iz Krapine i Krapinsko-zagorska županija. Cilj projekta je razvoj i promocija turističke ponude naše Županije kroz povezivanje turističkih subjekata i destinacijski management. Implementacija novih kurikuluma - Pedology curriculum Ovaj projekt prijavila je Srednja škola Bedekovčina, a partneri su uz Zagorsku razvojnu agenciju, Srednja škola Dragutin Stražimir, Sveti Ivan Zelina i Gospodarska škola Čakovec. Vrijednost ovog projekta je 137.304,17 EUR, a traje 12 mjeseci, počevši od 27. rujna 2010. Opći cilj ovog projekta je olakšati izradu novih modulariziranih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, a prema novoj metodologiji i zahtjevima strukovnih zakona i Nacionalnog okvirnog kurikuluma za srednje škole, te na taj način povećati broj i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda koji su izravno povezani s analizom tla. Sredstvima Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u siječnju 2010., započela je provedba projekta IPA 2007.-2009. - Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada. Opći cilj ovog projekta je poboljšanje socijalne uključenosti osoba s invali- Glavni cilj: Promovirati socijalno uključenje osoba s invaliditetom i povećanje njihove zapošljivosti kroz razvoj i implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada. SPRINT Glavni cilj: Stvaranje potpornog okruženja za poticanje gospodarskoga rasta i konkurentnosti gospodar- iz projekta opremit će se pedološki laboratorij kako bi praktična nastava bila još kvalitetnija. Remedisanus Glavni cilj ovog projekta je sanirati divlja odlagališta, spriječiti nastajanje novih divljih odlagališta otpada, te potaknuti biološki oporavak saniranih lokacija kroz aktivnosti remedijacije. Sanirat će se 30 odlagališta otpada. IPARD, mjera 101 Prvi odobren IPARD program u Krapinsko-zagorskoj županiji, prijavila je Poljoprivredna zadruga Krapina. Aktivnosti koje će se financirati odobrenom potporom IPARD programa su nabava box paleta i nabava i montaža sustava za protugradnu obranu. Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom Prijavitelj ovog programa je Policijska uprava KZŽ, uz ZARU, partneri su Obiteljski centar KZŽ, Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Centar za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje, Conselleria de Gobernacion Valencia. Ukupna vrijednost projekta je 18.384 EUR, a glavni ciljevi su širenje europske suradnje, potpora interkulturnom dijalogu, doprinos EU standardima i prioritetima u prevenciji kriminaliteta. ditetom kroz njihovu integraciju na tržište rada, dok je njegova svrha promovirati i poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na regionalnoj razini kroz razvoj i provedbu aktivne politike tržišta rada. Lokalna partnerstva za zapošljavanje Krajem 2009. HZZ i konzorcij na čelu s tvrtkom GVG započeli su provedbu projekta LPE3 - Lokalna partnerstva za zapošljavanje, faza 3. Financiran je sredstvima IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) Razvoj ljudskih potencijala, a cilj mu je pridonijeti provedbi prioriteta 1 operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala koji nastoji smanjiti nezaposlenost i prijetnje od nove nezaposlenosti. 12 UNLIMITED GLAS ZAGORJA stva povezivanjem tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija na slabije razvijenom pograničnom području s ciljem stvaranja zajedničkog gospodarskog prostora. POM Glavni cilj: Aktivirati ciljne skupine mladih i poboljšati njihov poduzetnički potencijal odnosno zapošljivost - motivirati ciljnu skupinu, razviti poduzetnička i druga potrebna znanja za aktivan nastup na tržištu rada i ostvarivanju novih poduzetničkih pothvata. Certificiranje regija za ulaganje IPA projekt Razvoj investicijskog okruženja provodi se od 1. veljače 2010. u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za gospodarsku diplomaciju, ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA 01. SRPNJA 2011. Edukacija voćara Zagorska razvojna agencija je u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom organizirala edukaciju voćara s područja Županije. Osposobljavanje za zanimanje voćar je provela Srednja škola Bedekovčina po verificiranom programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Polaznicima su Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija sufinancirale 50% troškova osposobljavanja. Nakon uspješno položenog završnog ispita, zanimanje je svima upisano u radnu knjižicu. izvoz i investicije. Cilj projekta je povećanje znanja i sposobnosti hrvatskih županija za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, odnosno razvoj povoljne ulagačke klime, što će u konačnici rezultirati povećanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Investment Outreach Programme Outreach kampanja je nova komponenta u projektu Razvoj investicijskog okruženja, kojom se želi županije na području RH i djelatnike Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva upoznati s konceptom marketinga i promocije mogućnosti ulaganja u Hrvatsku u inozemstvu. Zagorska razvojna agencija koordinator je projekta te je formirala tim za provođenje projekta. Izrada programa za apliciranje na poticajna bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Vlada Republike Hrvatske 2008. na prijedlog Ministarstva gospodarstva, Godina Broj prijava Ukupno tražena poticajna sredstva Ostvareni ukupni iznos poticaja 2011. 2010. 2009. Ukupno 47 22 16 86 5,430.000,00 kn 1,980.546,00 kn 5,211.000,00 kn 12,621.546,00 kn Još nije poznato 1,525.020,42 kn 4,377.240,00 kn 5,902.260,42 kn nih mjera Operativnog plana za malo i srednje poduzetništvo, aktivno provodila aktivnosti s ciljem da poduzetnicima omogući što bolju iskorištenost poticajnih sredstava MINGORP-a. Tijekom zadnje tri godine, ZARA je izradila 86 programa tj. prijava poslovnih subjekata s područja Krapinsko-zagorske županije. Ukupan iznos sredstava subjekata malog i srednjeg poduzetništva za koje je ZARA izradila prijave za bespovratna poticajna sredstva MINGORP-a iznosio je 12,6 mil. kn. Uspješnost prijavljenih programa tijekom navedenih godina iznosi 82%. Podaci o ostvarenim poticajnim sredstvima rada i poduzetništva prihvatila je Operativni program poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje PCM edukacija U suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, Zagorska razvojna agencija organizirala je edukacije na temu Upravljanja projektnim ciklusom. Edukacija se bazirala na metodologiji pripreme, provedbe i evaluacije projekata i programa, koja se temelji na integriranom pristupu te pristupu logičke matrice. Zagorska razvojna agencija održala je predavanje na temu PCM za tri grupe polaznika: nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola, zaposlenike jedinica lokalne samouprave, te zaposlenike Županije i županijskih institucija. Ukupno je educirana 81 osoba. od 2008. do 2012. na temelju kojeg Ministarstvo raspisuje bespovratna poticajna sredstva za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u tom razdoblju. Sveobuhvatni programski ciljevi predviđeni ovim Operativnim planom obuhvaćaju sljedeća poticajna područja: jačanje konkurentske sposobnosti, ravnomjeran regionalni razvoj, podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture, smanjenje administrativnih prepreka, jačanje poduzetničke klime u društvu i internetizaciju i elektroničko poslovanje. ZARA je tijekom raspisivanja poticaj- MINGORP-a za 2011. još nisu poznati i bit će objavljeni krajem godine. Izrada programa za apliciranje na poticajna bespovratna sredstva Ministarstva turizma Temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske i razvojne strategije GLAS ZAGORJA turizma Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma provodi Programe dodjele bespovratnih sredstava razvojnim turističkim projektima, te objavljuje Javne pozive za programe svake godine za potencijalne korisnike. U 2009. ZARA-in Odjel za turizam i ruralni razvoj izradio je 24 projekta ukupne vrijednosti 2,398.456,94 kn, u 2010. izrađeno je 29 projekata ukupne vrijednosti 2,777.128,86 kn, a u prvoj polovici 2011. prijavljeno je i realizirano 16 projekata ukupne vrijednosti 1,022.054,47 kn, time da su natječaji MINT-a ove godine produženi do početka rujna, pa se očekuje još znatan odaziv prijavitelja. Godina Broj prijava Ukupno tražena poticajna sredstva 2009 2010 2011 Ukupno 24 29 16 69 2,398.456,94 kn 2,777.128,86 kn 1,022.054,47 kn 6,197.640,27 kn 13 OBLJETNICE 01. SRPNJA 2011. 20. OBLJETNICA Spomen misa u Maclju U koncelebriranoj spomen misi, koju je predvodio biskup Gorski, sudjelovalo je dvadesetak biskupijskih i redovničkih svećenika, među kojima o. Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. - Danas smo sabrani na ovome mjestu da molimo za sve koji su tragično završili život, bez suda osuđeni. Molimo za njih da im se oproste grijesi, molimo za obitelji iz kojih su potekli da im srca oslobodi od gorčine i ispuni mirom, i molimo za njihove ubojice da im Gospodin probudi i 14 dotakne savjest, a u svojem milosrđu, snagom Duha Svetoga neka njima i nama oprosti grijehe. - Izrečene su misli pomoćnog zagrebačkog biskupa Mije Gorskog istovjetne onima koje je prije dvadeset godina izgovorio pokojni kardinal Franjo Kuharić, kada je u Donjem Maclju, tada na lokalitetu Lepa Bukva, služio prvu spomen misu za one koji su život skončali negdje u Maceljskim šumama. Euharistijom, koja je održana 12. lipnja ispred crkve Muke Isusove, obilježena je i 66. obljetnica Križnog puta. Ovogodišnje obilježavanje spomena na sve ono čemu danas svjedoče 1163 žrtve sahranjene u najvećoj hrvatskoj grobnici, počelo je blagoslovom svih postaja novog Križnog puta. Riječ je o radovima akademskog kipara Ante Jurkića, izrađenima u zagrebačkoj Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Postaje Križnog puta podignute su zahvaljujući sponzorima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od Zagreba, Krapine i Hromca preko Zagvozda, Zadra i Čapljine, do Ljubuškog, Sovića i Širokog Brijega (njihova izrada i postavljanje, kako je to obznanio pater o. Drago Brglez, stajala je 165 tisuća eura.) GLAS ZAGORJA Molitve Križnoga puta predvodio je dekan Dražen Karačić. Na kraju misnog slavlja u ime prisutnih predstavnika domobranskih udruga govorio je Damir Borovčak. Uz ostalo, on je u svojem podužem izlaganju naglasio da je Maceljsko stratište otkriveno prije punih 20 godina. No, ovdje od tada pa do sada o komunističkim zločinima nije progovorio ni jedan predsjednik hrvatskog sabora, ni jedan predsjednik Vlade RH, ni jedan predsjednik Republike. Nije li to društveno i moralno zastrašujuća činjenica? U Donjem Maclju na spomen misi nije bilo nikoga tko bi mogao odgovoriti na izrečeni upit. Ili je i to odgovor? (D. Kozina) POGLED S OPATOVINE Za rođendan hrvatskoga pjesnika Vladimira Nazora (19. lipnja) dodjeljuju se nagrade koje nose njegovo ime. Poznato je da je u poodmakloj dobi veliki pjesnik, zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem, otišao u partizane i da je kratko vrijeme poslije rata obnašao dužnost predsjednika Sabora NR Hrvatske. Manje je poznato da je još u partizanima došao u sukob s Mošom Pijade, jednim od najbližih Titovih suradnika, i to zbog jezičnih pitanja. Moša Pijade bijaše glavni i odgovorni urednik partizanskih novina, koje su pisane, naravno, srp- 01. SRPNJA 2011. svakim danom ta baština nepovratno nestaje? Nestaju jezici, umiru njihovi zadnji govornici. Teško je povjerovati u te strašne brojke, u tu nevjerojatnu statistiku. Negdje u samim počecima bijaše i kazalište. Kazalište kao umjetnost riječi, kazivanja i prikazivanja, ali i igre, pokreta, glazbe. Jesmo li u sadašnjem trenutku naše umjetnosti zapostavili važnost riječi, izražajnu moć ljudskog govora, značenje jezika? Uzmiče li riječ u kazalištu jer je ovladavanje scenskim govorom prezahtjevno ili mu se ne po- O jeziku Piše Zlatko Vitez Riječ je obilježje čovječnosti. Neizmjerno bogatstvo riječi usustavljenih u mnoštvu jezika jedinstvena je baština čovječanstva. skim jezikom. Čika Moša je još u ratu osnovao i TANJUG i njemu nametnuvši srpski jezik. Vladimir Nazor je žestoko prosvjedovao ukorivši druga Mošu da na svim razinama provodi tanjugizaciju (čitaj: srbizaciju) ondašnjeg medijskog prostora. Ne znam kako su završile čarke druga Moše i Nazora no znam da je uoči Božića 1945. u Vjesniku prvi put objavljena pjesma Vladimira Nazora Hrvatski jezik. To je bila više nego jasna poruka, rekao bih čak i preteča Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku iz 1967. Jezik je bio i ostao prva crta obrane hrvatske državnosti, jer... Na početku bijaše riječ Riječ je obilježje čovječnosti. Neizmjerno bogatstvo riječi usustavljenih u mnoštvu jezika jedinstvena je baština čovječanstva. Ali... Jeste li čuli da svećuje dovoljno pozornosti i truda, profesionalne odgovornosti? Je li riječ o istoj neosjetljivosti spram jezika koju zamjećujemo u tisku, na televiziji, u svakodnevnom životu? U sadašnjem trenutku našega kazališta trebamo vratiti dostojanstvo jeziku i scenskom govoru kao jedinstvenom i nezamjenjivom sredstvu ljudske i umjetničke komunikacije. Umijeće scenskog govora je uvjet našeg poziva - condicio sine qua non. Trebamo se sjetiti i povijesnog trenutka kad je hrvatski jezik zaživio na zagrebačkoj kazališnoj sceni istjeravši tuđi, njemački jezik. Danas, kad imamo i vlastitu državu, možda se čini nepotrebnim braniti vlastiti jezik i njegovu ulogu u hrvatskom kazalištu. No, svjedoci smo nemoći malih pred velikima, svjedoci potiranja GLAS ZAGORJA identiteta, uzmicanja kultura i jezika. Svjesni smo najezde unakaženih inačica jednog jedinog jezika, jezika - koje li ironije - velikog Shakespearea. Da, ovih sam dana i ja, na Nazorov rođendan, primio nagradu za životno djelo Vladimir Nazor. Kako ne bih bio sretan i ponosan? Malo zatim čujem da će hrvatski jezik, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, biti jedan od službenih jezika Europe. Konačno, izvrsno, ali... Hoće li to doista biti hrvatski jezik ili ono poražavajuće neznanje vlastitoga jezika, koji u javnoj i službenoj, posebice medijskoj uporabi svakim danom postaje sve nemuštiji, iskrivljeniji, siromašniji, angliziran i amerikaniziran do smiješnosti. Ali, rijetki se smiju, mnogima je to cool – točnije kul, njihova bigbraderovska kultura izražava se papazjanijom regionalnih uličnih govora i tog kvazi belosvetskog engleskog. E, moj Shakespeare, gdje si da me podržiš, da im kažeš što je to engleski! A na hrvatskoj bi se strani našli brojni tvoji kolege, zaslužni za ljepotu i dostojanstvo hrvatskoga jezika, samo da ih Hrvati malo više čitaju. Među mnogima je i Vladimir Nazor: Hrvatski jezik U tebi ja sam svoj vijek proživio, Drevni i l’jepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata Polako sam te, uz trud usvojio. Povede ti me i gdje nisam bio, Na vrhu gore i na kraju gata, U kolibici, u kući od zlata Svuda je meni glas tvoj žuborio. Htio sam biti glazbalo, na kome zvuče k’o žice, mirišu k’o cv’jeće Rojevi r’ječi u govoru tvome, Pa uzdignut nad zipkom i nad grobom, Da u tebi dišem i da živim s tobom I onda, kad me više biti ne će. 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SRPNJA 2011. OBRAZOVANJE Energetski certifikati školama u Podgori i Škaričevu Povodom 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša, gradonačelnik Krapine Josip Horvat uručio je ravnatelju OŠ Augusta Cesarca, Miloradu Videkoviću, energetske certifikate za novu zgradu Područne škole u Podgori i za obnovljenu zgradu Područne škole Škaričevo. Energetsko certificiranje usko je vezano za Energetsku povelju potpisanu od strane Grada Krapine, a kojom se iskazuje svjesnost i volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, briga o zaštiti okoliša, racionalno gospodarenje resursima na dobrobit lokalne zajednice i svih njenih građana te poticanje energetske efikasnosti u zgradama, komunalnim sustavima i domovima. - Ovim potezom Grad je još jednom pokazao da misli na školstvo i puno ulaže u školstvo - rekao je ravnatelj Videković. To se vidi ne samo u zgradama već i na rezultatima rada učenika - dodao je također zahvalivši Gradu Krapini i gradonačelniku Josipu Horvatu. - Uručivanje energetskog certifikata kruna je i završetak jednog dijela ulaganja koje je dokaz da škola zadovoljava sve standarde. - rekao je gradonačelnik Horvat. Osvrnuo se i na ostala ulaganja - Izgrađena je nova škola u Podgori, uređena škola u Škaričevu, pred završetkom je uređenje škole u Lepajcima, a slijedi i uređenje škole u Donjoj Šemnici. Gradonačelnik Horvat uručuje ravnatelju Videkoviću energetske certifikate za škole u Podgori i Škaričevu Pred nama su dva velika projekta - rekao je također gradonačelnik Horvat. U pripremi je dokumentacija za dogradnju matične škole Augusta Cesarca, te za izgradnju nove škole Ljudevita Gaja kako bi se moglo kandidirati za sredstva iz strukturnih fondova EU-a. (N. V) OBRAZOVANJE Što i kuda dalje? Potpisane majice za uspomenu na sve one s kojima su zajedno grijali školske klupe I na području Krapinsko-zagorske županije 15. lipnja posljednji put oglasilo se zvono koje je označilo kraj školske godine 2010./11. O srednjoškolcima smo pisali, ovaj put naša je pažnja usmjerena na osnovne škole. Zapravo, samo na 1.625 učenika koji su posljednji put sjeli u školske klupe neke 16 od osnovnih škola na području Krapinsko-zagorske županije. Iz osobnog iskustva znamo da smo se kraju školske godine svi veselili, ali ipak, toga dana, najviše veselja iskazali su oni koji su završili osmi razred. Na primjeru ovih osmaša (najbliži su nam bili iz Osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina) želi- mo jednako tako i svima ostalima puno sreće u daljem školovanju koje bi za većinu trebalo trajati još gotovo jedno desetljeće. Da toliko, jer bez znanja koja se stječu u iduće dvije (srednjoškolske i visokoškolske etape) nema im uspješne budućnosti koju u jednom dijelu možemo (i moramo) poistovjetiti GLAS ZAGORJA s utrkom koja ih očekuje na tržištu rada. No, najprije treba prijeći prag željene srednje škole. Prijave za prvi upisni krug treba predati 4. ili 5. srpnja, 6. je objava rezultata, a 7. srpnja slijedi upis. Drugi upisni krug počinje 11. srpnja, a jesenski rok 22. kolovoza 2011. Osmaši, bilo vam sretno! (D. K.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SRPNJA 2011. IZ RADA ŽUPE Ivanjski krijes I ove godine je na katolički blagdan Tijelovo, svetkovinu kojom Katolička crkva slavi spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak, svečano misno slavlje održano u župnoj crkvi sv. Nikole Biskupa, a nakon toga je Tijelovska procesija, u kojoj je bila i gradska limena glazba, išla do crkve sv. Katarine. Kako je to ujedno bio dan koji prethodi blagdanu sv. Ivana Krstitelja na Tkalcima se palio ivanjski krijes. Tom činu prethodila je tradicionalna 10. procesija - od raspela na Tkalcima do porušene kapele sv. Tri kralja. Procesiju su zajedno predvodili župnik vlč. Tomica Šestak i pater Rikard Patafta, opet uz pratnju Gradske limene glazbe. Nakon blagoslova ognja, uz DRUŽENJA DND KRAPINA 40 godina nam je (od mature) Generacija krapinskih maturanata iz 1971. okupila se (u lipnju) kako bi obilježili svoju okruglu 40. obljetnicu. I ovi nekadašnji krapinski gimnazijalci, kako se to kaže, raspršili su se po svijetu. Oni koji su mogli i željeli odazvali su se na druženje. Na svečanosti prisjećanja na mladost i na srednjoškolske dane bili su: Biserka Herceg, Marija Bolšec, Anica Flegar, Zlata Rojšek, Zvjezdana Kralj, Silva Narat, Blanka Škegro; Ivan Cimić, Marija Gorički, pucnje kuburaških udruga iz Hlevnice i Krapine i paljenje krijesa, završio je prigodnim druženjem na način da su stanovnici naselja Tkalci svoje suseljane i mnoge koji na Tri kralja dolaze iz drugih prigradskih mjesta pa i same Krapine, počastili s kobasicama i gemištima, koji su itekako dobro legli te sparne lipanjske večeri. (D. Kozina) Štefica Roškar, Josipa Krušlin, Rudolf Vodolšak, Josip Vincelj, Marijan Cerovečki, Željko Dugorepec, Mirko Mužek, Petar Belinec, Nikola Jadek, Krunoslav Vidović, Zdravko Horvat, Vinka Capar te Zdravka i Boris Cesarec. Sve njih prozvala je i pozdravila razrednica prof. Karmen Beden, nakon 40 godina u dobrom su raspoloženju nadoknadili vrijeme koje je proletjelo i slavili obljetnicu do ranih jutarnjih sati.(D.K.) Vrti vrti Vrtuljak! Završena je prva kazališna sezona Vrtuljka, u kojem aktivno sudjeluje i svake se subote sastaje devet članova mlađe i trinaest članova starije skupine, a obuhvaća djecu od devet do četrnaest godina. Vodi ih profesorica Gordana Kučinić. Dramska družina DND Vrtuljak obilježila je godinu dana postojanja izvedbom dviju predstava u dvorani Srednje škole Krapina. Mlađa skupina izvela je igrokaz Doktor Dollitle, a starija skupina scensku igru Čudovišta u kojoj su duhovito prikazali čudovišta koja vrebaju djecu, a ponekad i odrasle: lijenost, svadljivost, ljubav prema slatkišima... Vrtuljak je prvi put nastupio prošle jeseni na Dječjem tjednu, kada je prikazao tri scenske improvizacije: GLAS ZAGORJA Čudotvorni ormar, Energetska stolica i Dva u jedan. Uslijedili su nastupi u Festivalskoj dvorani i dvorani Srednje škole Krapina: Trnoružica, Alisa u zemlji čuda, Djevojčica sa žigicama, Krapinski vilenjaci, Boje, Dobro je biti mama. Svojim nastupima Vrtuljak se profilirao kao dramska skupina koja je okrenuta prvenstveno djeci školske dobi, vrckast u idejama, živahan i spontan, baš kakvi su i njegovi članovi. Vrtuljak ni preko ljeta ne miruje snuje planove za sljedeću sezonu: lutkarske predstave, igrokazi, kazalište sjena, a čut ćete nas i u prvoj dječjoj radio drami! Zavrtite se i vi na Vrtuljku i postanite njegova vjerna publika - ili član! 17 01. SRPNJA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 50 godina Pučkog otvorenog učilišta Krapina 50. obljetnica Pučkog otvorenog učilišta, jednog od najvažnijih nositelja kulturnog života u gradu Krapini, obilježena je zanimljivom i zabavnom kazališnom predstavom Ivana Kušana Čaruga u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba. Time je ujedno obilježen i Dan festivalske dvorane. O dosadašnjem radu i djelovanju, u drugom dijelu obilježavanja 50. rođendana koje je uslijedilo u maloj dvorani, govorila je ravnateljica Viktora Krleža. Čestitke, uz značaj nekadašnjeg Narodnog sveučilišta za razvoj prosvjetiteljske, obrazovne, knjižničarske, radijske, galerijske te glazbene djelatnosti uputili su gradonačelnik Josip Horvat, Sonja Borovčak, zamjenica župana za druš- tvene djelatnosti, saborska zastupnica Danica Hursa, te Boris Uhernik, koji je obnašao i dužnost ravnatelja učilišta. Podsjećamo da će o Narodnom odnosno Pučkom otvorenom sveučilištu biti riječi i iduće godine, kada se navršava 60 godina otvorenja krapinskog muzeja, a u čijem je okrilju bio i prvi izložbeni postav koji je govorio o krapinskim neandertalcima. Rezanje rođendanske torte zajednički su obavili ravnateljica Viktorija Krleža i gradonačelnik Josip Horvat UDRUGE I ove godine pomoć za more U ovogodišnjoj 12. humanitarno-sabirnoj akciji Prepoznaj sebe, koja se tijekom travnja (tri četvrtka) održavala na dvije lokacije u Krapini u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina i pod medijskim pokroviteljstvom Radija Hrvatsko zagorje Krapina, prikupljeno je 12.038,15 kuna. BALKO(A)NSKA RAZLIČITOST Čist veš na hrvatskom štriku Sudjelovali su učenici osnovnih škola, Srednja škola Krapina, Dječje gradsko vijeće, a pridružili su im se i pekari sa svojim proizvodima. U prvom dijelu akcije prikupljeno je ukupno 3.408,15 kuna. Drugi dio akcije održan je u suradnji sa Srednjom školom Krapina u čijoj je sportskoj dvorani organiziran humanitarni koncert pod nazivom: Mladi za mlade. Nastupili su učenici iz svih osnovnih škola, Srednje škole Krapina, Iskrice, 18 Društvo Naša djeca, Kud Đurmanec, DIV i Mažoretkinje. Prodajom ulaznica sakupljeno je 8.630 kn. Prenosimo zahvalnost Gradskog društva Crvenog križa Krapina svima koji su sudjelovali u akciji, kojom je ukupno prikupljeno 12.038,15 kn, a tim će se novcem, na prijedlog osnovnih škola, platiti dio troškova ljetovanja djece sa zdravstvenim teškoćama, a čiji roditelji im to trenutno nisu u mogućnosti platiti. (D. K.) Je li vi primjećujete kakva je razlika između dva balkona? Misli se na onaj donji i na onaj u sredini. Kako ne konstatira svatko onaj tko je samo na brzinu svrnuo pogled na ovu fotku. Dakle, da vidimo u čemu su razlike, odnosno mislimo li na isto. Vidite na oba balkona su, s desne strane, satelitske antene. To je isto, ali nisu okrenute u istom smjeru - dakle, nije isto. Na oba balkona postavljene su TV antene. Ne, nisu ni one iste. Na oba balkona iste su ograde. Na donjem balkonu, na prozoru su spuštene rolete, a jesu li na onom gornjem, to se ne vidi. Koliko razlika u samo dva balkona, a sve to pridonosi ukupnom izgledu mojeg, tvojeg, našeg grada. Ne znam zašto, ali sjetio sam se akcije Hrvatske turističke zajednice, kako se ono zove? Čisti veš na hrvatskom štriku? Ili tako nekako! Ma GLAS ZAGORJA ne, zapravo, htjeli smo vam reći, ako niste zamijetili, da je na onom gornjem trećem, balkonu, na desnoj strani, ptičica… (D. Kozina) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA KULTURA 01. SRPNJA 2011. IN MEMORIAM 250. obljetnica posvećenja crkve Hvala ti, Antune! Pri kraju misnog slavlja, prilikom 44. blagoslova vozila i putnika Majci Božjoj Jeruzalemskoj, predstavljen je sakralni kulturno-povijesni vodič Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu, autora vlč. Andrije Lukinovića. Povod njegovu izlaženju je 250. obljetnica posvećenja crkve Majke Božje Jeruzalemske, o čemu je govorio Nedjeljko Pintarić, direktor Glasa koncila, koji je nakladnik knjižice. Autor na 48 stranica donosi iscrpne podatke o zemljopisnim značajkama mjesta i nastanku štovanja Gospe Jeruzalemske. Čitatelje se upoznaje s povijesti svetišta, njegovoj izgradnji i umjetničkoj vrijednosti, kao i s proštenjima i hodočašćima na kojima se stoljećima okupljaju brojni vjernici. Tekst je obogaćen zanimljivim fotografskim prilozima, koji oslikavaju bogatstvo sakralne umjetnosti i unutrašnjeg inventara tog svetišta. Crkvu Majke Božje Jeruzalemske posvetio je zagrebački pomoćni biskup Stjepan Pucz, 9. kolovoza daleke 1761. Gradnja te kasnobarokne, raskošno uređene crkve, s cintorom i visokim zvonikom na glavnom ulazu trajala je punih 10 godina. Svetište je do danas sačuvano u gotovo izvornom obliku te je, uz Mariju Bistricu, najposjećenija hodočasnička crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Sama pobožnost Majci Božjoj na Trškom Vrhu započela je i puno ranije, već od 1669., kada je, prema predaji, franjevački brat fra Joakim Balagović iz Jeruzalema donio kip Majke Božje i poklonio ga svojem bratu Nikoli u Trškom Vrhu. Nakon što je u požaru izgorjela njegova kuća, sačuvan je ostao jedino kip Majke Božje, zbog čega su vjernici počeli vjerovati u njegovu čudotvornost i javno ga štovati. Prekretnica u štovanju dogodila se 1743., kada su Krapinčani tijekom epidemije stočne kuge u zavjetnoj procesiji hodočastili na Trški Vrh i molili Majku Božju Jeruzalemsku za pomoć. U zahvalu su stanovnici Krapine izgradili hodočasničku crkvu u čast Majci Božjoj Jeruzalemskoj. VATROGASTVO Sjećanje na utemeljitelja Članovi DVD-a Donja Šemnica svečano su obilježili 30. obljetnicu svog rada u službi mještana i suradnje sa susjednim vatrogasnim organizacijama. Bila je to i redovna godišnja skupština na kojoj je izvještaje o radu i utrošku financijskih sredstava za prošlu te prijedloge aktivnosti za ovu godinu predstavio tajnik Alojz Horvat. Predsjednik DVD-a Stjepan Krsnik podsjetio je članove i predstavnike delegacija na uspjehe i sudjelovanje u brojnim intervencijama i suradnju sa susjednim DVD-ima od osnutka 21. lipnja 1980. do danas. Pri tome posebno je izrazio zahvalnost preminulim osnivačima – utemeljiteljima Hinku Jurinjaku, Franji Dlesku i Andriji Šalkoviću koji su posmrtno odlikovani za svoj doprinos u osnivanju, izgradnji vatrogasnog doma i posebno radu s mladima. Josip Horvat, krapinski gradonačelnik i počasni predsjednik DVD-a zahvalio je članovima obitelji preminulih osnivača i izrazio nadu da će mladi nastaviti humani put vlastitog odricanja na dobrobit svih stanovnika ovog kraja. Njihovu spremnost treba slijediti stručnim usavršavanjem i nabavkom opreme u čemu će i Grad pružiti potrebitu pomoć. Takvu pomoć mogu očekivati i DVD-i Škarićevo, Lepajci i Krapina. Posebno je ukazao na dobru suradnju JVP Grada Krapina sa svim vatrogasnim organizacijama. Za marljivi i predani rad u prošlom razdoblju srebrne medalje HVZ primili su sadašnji predsjednik Stjepan Krsnik i dugogodišnji predsjednik u prošlom razdoblju Stanko Suntešić. Županijski vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić uručio je spomenice Vatrogasni veteran: Franji Horvatu, Stjepanu Horvatu, Milanu Potočkom, Stanku Suntešiću, Franji Horvatu, Mirku Gradečaku, Stjepanu Horvatu, Miji Šalkoviću, Nikoli Jerneiću, Josipu Bobeku, Stjepanu Šalkoviću i Josipu Merkašu. Prigodna priznanja i zahvalnice primili su zaslužni pojedinci i suradnici. U ime odlikovanih zahvalio je Stanko Suntešić. Čestitke odlikovanima uputili su predstavnici nazočnih delegacija DVD-a i VZ KZŽ. (B. Uhernik) Obitelj, prijatelji, građani Krapine i brojnih drugih mjesta, djelatnici u kulturi, vatrogasci… na krapinskom gradskom groblju 7. lipnja oprostili su se od Antuna Kozine - znamenitog krapinskog muzealca, publicista i novinara, autora i urednika više knjiga i brojnih publikacija o Krapini i okolici. Među njegovim objavljenim knjigama ističe se monografija Krapina i okolica kroz stoljeća, tiskana 1960. Knjiga je citirana u enciklopedijama, leksikonima, zbornicima i drugdje. Kozina je bio aktivan na utemeljenju Festivala kajkavske popevke, surađivao s Kulturno-umjetničkim društvom Ilirci, Savezom muzealaca i konzervatora Hrvatske, Hrvatskim enološkim društvom, Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreb, u vatrogastvu kao član DVD-a Krapina. Za neumornu i svestranu kulturološku djelatnost primio je Plaketu Pavao Ritter Vitezović za životno djelo od Saveza muzejskih društava Hrvatske u Zagrebu, te mnoga druga priznanja Krapine i Zagreba. Nositelj je brojnih vatrogasnih priznanja i od- ličja. Sve što je radio, radio je s puno ljubavi i želje da pomaže drugima. Zahvaljujući Antunu Kozini mnogi podaci iz krapinske povijesti poznati su javnosti, mnogi su dokumenti sačuvani. Najbolje to pokazuje mnoštvo izuzetno vrijedne građe koju je donirao Gradskoj knjižnici Krapina čime je knjižnica obogatila svoj fond neprocjenjivom vrijednosti. O Antunu Kozini govore njegova djela, a njegovo djelo ide uz bok krapinskih velikana kao što su dr. Stjepan Ortner i bivši krapinski načelnik Vilibald Sluga. Iza sebe ostavio je neizbrisiv trag. Svojim je radom učinio neizmjerno puno za svoje mjesto, svoj Grad, svoju župu, svoj kraj. Stoga mu i neizmjerna hvala! Antun Kozina rođen je na sam Božić 1922. u Krapinskom Vidovcu, a preminuo je 5. lipnja u Krapini. (N. V.) Memorijalna soba Antuna Kozine - Odlaskom Antuna Kozine izgubili smo suradnika, savjetnika, vrijednog člana, ali će njegovo ime ostati velikim slovima zabilježeno u Gradskoj knjižnici Krapina, kaže ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Marina Krpan Smiljanec. Antun Kozina, neumorni muzealac, kroničar, novinar, publicist, sakupljač i istraživač upravo je svojom donacijom zadužio Gradsku knjižnicu Krapina. Radi se o mnoštvu knjiga, časopisa, novina, raznih dokumenata, fotografija, sitnog tiska, efemerne građe koja je sadržajno poglavito vezana uz Krapinu, ali i šire, koje je Antun Kozina poklonio Gradskoj knjižnici Krapina. Uz navedeno, u donaciji je Kozinina GLAS ZAGORJA korespondencija s mnoštvom muzealaca, znanstvenika i stručnjaka iz raznih područja. Kako bi sva ta građa bila primjereno prezentirana i dostupna javnosti, plan je ove ustanove uređivanje memorijalne sobe Antuna Kozine. Upravo iznimna vrijednost i jedinstvenost građe je ta da će u tom slučaju moći poslužiti istraživačima, učenicima, studentima u njihovu radu i time, kao otvoreni ciklus pridonositi daljem upoznavanju kraja. Odlaskom Antuna Kozine izgubili smo suradnika, savjetnika, vrijednog člana, ali će njegovo ime ostati velikim slovima zabilježeno u Gradskoj knjižnici Krapina - rekla je ravnateljica Krpan Smiljanec. (N. V.) 19 GRAD KLANJEC 01. SRPNJA 2011. GRADSKA UPRAVA KULTURA Smanjeni Odbor za obilježavanje 150. rashodi godišnjice smrti Antuna Mihanovića Na prijedlog gradonačelnika, članovi Gradskog vijeća Grada Klanjca donijeli su prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna. Planirana prihodovna strana ostala je ista, odnosno, do kraja godine u gradsku blagajnu trebao bi se, po starim računicama, sliti iznos od 8,806.000 kn. No, rashodi su smanjeni za 400.600 kn. - Razloga za to ima više, a najveći je taj što su se smanjenjem stope poreza na dohodak znatno smanjila sredstva, a s obzirom na to da imamo preneseni gubitak iz 2010., morali smo smanjiti rashode za spomenuti iznos - obrazloženje je gradonačelnika Kolara. - U rujnu ćemo vjerojatno već morati raditi novi rebalans kojim ćemo morati mijenjati cjelokupan proračun za ovu godinu. Naime, poveća li se prihodovna strana, već je sada jasno da se planirano neće ostvariti - dodao je također Kolar. Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, 9. rujna 2011. obilježit će se godišnjica smrti Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne Lijepa naša. To je dogovoreno prilikom prijema delegacije Grada Klanjca kod predsjednika Republike Ive Josipovića. U delegaciji Klanjca su uz gradonačelnika Željka Kolara bili Mirko Lunko, predsjednik Gradskog vijeća, Zlatko Brlek, zamjenik gradonačelnika, Maja Vukina Bogović, ravnateljica Gradske knjižnice, Nikola Filko, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Klanjec i Snježana Ricijaš, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec. Klanjčani su predsjednika Josipo- vića upoznali s tijekom priprema za održavanje središnje svečanosti, radovima na uređenju spomen-parka Antuna Mihanovića gdje će se svečanost i održati te ga zamolili da napiše predgovor prigodnoj publikaciji koju će Grad Klanjec tiskati povodom ove vrijedne obljetnice. Predsjednik Ivo Josipović izrazio je želju i spremnost da svojim dolaskom u Klanjec, 9. rujna, uveliča obilježavanje 150. godišnjice smrti autora hrvatske himne. Vezano na prihvaćanje pokroviteljstva, Gradsko vijeće Grada Klanjca donijelo je Zaključak o osnivanju Odbora za obilježavanje godišnjice smrti, kojom se prilikom sjećamo na ukupno djelo Antuna Mihanovića, tvorca stihova koji su pretočeni u hrvatsku himnu. Uz gradonačelnika Željka Kolara kao predsjednika, u ovaj Odbor ući će predstavnici: Ureda predsjednika RH, Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, te Mirko Lunko i Ratko Kramarić u ime Gradskog vijeća. Slijede još članovi: Žarko Broz, Snježana Ricijaš, Maja Vukina Bogović, Sekica Filko, Nikola Filko i Gordan Šoban. ODGOJ Sve za gradnju novog dječjeg vrtića Gradsko vijeće Grada Klanjca, na prijedlog gradonačelnika Željka Kolara, donijelo je odluku o izradi Druge izmjene i dopune Prostornog plana cijelog gradskog područja i odluku o Izmjeni Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanović Dol i Lepoglavec. Cilj je osiguranje prostornih uvjeta za lokaciju i izgradnju Dječjeg vrtića. Shodno tome donijeta je i odluka o kupnji zemljišta ukupne površine 3379 m2 za što će se izdvojiti 212.877 kn. S vlasnikom zemljišta dogovoreno je da se nešto manje od polovice toga iznosa isplati odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora, a preostali dio iznosa podmirit će se u šest jednakih rata do kraja godine. (N. V.) 20 Trajni spomen na posjet delegacije Klanjca predsjedniku Josipoviću GLAS ZAGORJA GRAD KLANJEC 01. SRPNJA 2011. KULTURA Prvonagrađeni Tamara Jakopović i Martin Kotarski Prosudbeno povjerenstvo u kojem su bile Sekica Filko, Božena Kos i Snježana Ricijaš imalo je zahtjevan i pomalo nezahvalan posao odabira najboljih. No, i zadovoljstvo iščitavanja svih pjesama malih i Pjesničku nagradu Antun Mihanović u kategoriji učenika osnovnih škola dobila je ove godine Tamara Jakopović, učenica 5. razreda OŠ Marija Bistrica mladih autora, koje su pristigle na natječaj. Veliki izbor i ujednačena kvaliteta nagnala ih je da ove godine dodijele dvije druge i dvije treće nagrade u kategoriji učenika osnovnih škola. Pjesničku nagradu Antun Mihanović u kategoriji učenika osnovnih škola dobila je ove godine Tamara Jakopović, učenica 5. razreda OŠ Marija Bistrica za pjesmu Šenica. Tamarina voditeljica je Anita Klemar. Dvije druge nagrade podijelile su Rebeka Siročić, učenica 3. razreda OŠ Antuna Mihanovića Klanjec s voditeljicom Barbarom Bogović i pjesmom Moj dedek i Natalija Vlahek, učenica 6. razreda OŠ Konjščina s voditeljicom Monikom Na 215. godišnjicu rođenja Antuna Mihanovića u Klanjcu je u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice koja nosi pjesnikovo ime, održana 5. jubilarna svečanost dodjele pjesničke nagrade Antun Mihanović za domoljubnu poeziju učenika osnovnih i srednjih škola iz Krapinsko-zagorske županije. Miholić za pjesmu Moje Zagorje. Treću nagradu osvojili su Antonija Bubanko, učenica 3. razreda OŠ Donja Stubica, s voditeljicom Tatjanom Benko i pjesmom Morje, te Matija Rumbek, učenik 8. razreda OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko. Njegova voditeljica je Marija Bolšec, a pjesma se zove Potok ja i ni. U kategoriji učenika srednjih škola ovogodišnji pobjednik je Martin Kotarski iz Gimnazije A. G. Matoša s pjesmom Puti doma. Voditeljica je Marta Gašpar. Drugu nagradu osvojila je prošlogodišnja pobjednica Lorena Sitarić Knezić iz Srednje škole Oroslavje s voditeljicom Baricom Gradiški za pjesmu Da se ne pozabi vu Zagorju mojemu i tvojemu, dok je treća bila Tea Jurinčić iz Gimnazije A. G. Matoša s pjesmom Klanječki dnevi. Teina voditeljica je Marta Gašpar. Nagrade i priznanja najuspješnijim autorima uručili su zamjenik gradonačelnika Zlatko Brlek i ravnateljica Gradske knjižnice Maja Vukina Bogović. Svim školama čiji su učenici sudjelovali na Pjesničkom natječaju Antun Mihanović dodijeljene su zahvalnice. Riječ je o 12 škola. Nagrađene pjesme interpretirala je glumica Marija Borić. I objavljene su u prigodnoj publikaciji. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su učenici OŠ Antuna GLAS ZAGORJA Mihanovića iz Klanjca, polaznici Glazbene škole pri OŠ Augusta Cesarca iz Krapine - duo na harmonici Marko Zgorelec i Stjepan Horvat, te polaznici krapinskog Športskog plesnog kluba Habanera. - Drago nam je što se ove godine na jubilarni peti natječaj Pjesničke nagrade za domoljubnu poeziju povećao broj škola sudionica i broj uradaka naših mladih pjesnika. Ovo je Mihanovićeva godina, obilježavamo 215 godina od njegovog rođenja, na jesen će biti obilježavanje 150 godina od smrti, a naša knjižnica koja ponosno nosi njegovo ime slavi 125 godina od svog osnutka. Moglo bi se reći da smo ovom svečanošću krenuli u cijeli niz događanja koji se vežu uz Mihanovićevo ime - rekla je u ime organizatora ove svečanosti, ravnateljica klanječke knjižnice, Maja Vukina Bogović. Prigodnim govorom nazočnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Zlatko Brlek. (N. V.) Ovogodišnji pobjednik Martin Kotarski iz Gimnazije A. G. Matoša u kategoriji učenika srednjih škola 21 OPĆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2011. OPĆInSKA UPRAVA UDRUGA MLADIH Zaustaviti recesiju u 19. kolovoza rezerviran za Hoomstock obrazovnim programima Humska udruga mladih intenzivno se priprema za U općini Hum na Sutli na posljednjoj sjednici općinskog vijeća održanoj u lipnju, raspravljalo se između ostalog o problemima školstva. Naime, nameću se dvije dileme - jedno pitanje je stalni pad upisa prvašića u osnovnu školu, a drugo je vezano uz pogranično područje i upisivanje djece u školu, u susjednu Sloveniju. - Zbog tih problema postavlja se pitanje održavanja kvalitetne nastave, i o tim problemima mora se ozbiljno razmišljati, navodi načelnik Zvonko Jutriša. Također, ne manje važno je, kako dalje financirati program obrazovanja, s obzirom na nedostatna sredstva koja se dodjeljuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a čiji se transfer prosljeđuje preko Krapinsko-zagorske županije. Veći dio tih sredstava predviđen je za prijevoz učenika, a manji dio za materijalnu osnovu rada škola, stoga je dogovoreno da načelnik Jutriša i ravnateljica škole Biserka Špiljak zatraže sastanak sa zagorskim županom. - Općina Hum na Sutli zaista se trudi potpomagati i financirati razne školske programe izvan osnovnog standarda - školu u prirodi, plivanje, razne druge aktivnosti i jedina smo škola u Županiji koja ima organizirani dnevni boravak djece, dodaje načelnik. Također, na posljednjoj sjednici općinskog vijeća donijeta je odluka o Biserka Špiljak preustroju rada u Narodnoj knjižnici u Humu na Sutli. Posao knjižničara će zbog racionalizacije troškova, obavljati samo jedan djelatnik. – Stvara se sve više novih oblika financiranja, a proračunska sredstva su sve manja. Krenut ćemo u racionalizaciju i u nekim drugim oblastima, objašnjava ovu odluku Zvonko Jutriša. KOMUnALIJE Hrvatska voda u humska domaćinstva U tijeku su aktivnosti izgradnje Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Rok za završetak radova je kraj listopada ove godine. Velika investicija na području Općine, koja je pri kraju, je jedna od faza spajanja glavne vodospreme s pomoćnim vodospremama, od Košenina prema Prišlinu i Straži. Radovi se održavaju zadovoljavajućom dinamikom i vrlo brzo će 90% stanovništva općine Hum na Sutli imati hrvatsku vodu, iz sustava Harina Zlaka. Jednako interesantno 22 za mještane općine je sanacija i rekonstrukcija ceste – Lupinski breg. Hrvatske ceste uložile su značajna sredstva za sanaciju ceste s obje strane Lupinskog brega, do graničnog prijelaza u Lupinjaku. Ono što ostaje bolna točka Humčanima je dionica ceste od Gornjeg Huma prema Pregradi. Kako nam je rekao načelnik Zvonko Jutriša, određena obećanja i za tu dionicu postoje, a nešto malo su sanirana neka značajnija oštećenja u smislu poboljšanja uvjeta vožnje. šesti po redu rock koncert Hoomstock, koji će se održati 19. kolovoza 2011. na igralištu OŠ Viktora Kovačića u Humu na Sutli. Cilj festivala je promovirati kvalitetnu rock glazbu, a uz to sav prikupljeni novac donirati u humanitarne svrhe. Dosad je Udruga prikupljenim sredstvima, između ostalog, platila operaciju kuka, kupila poseban inhalator za oboljele od cistične fibroze, opremu za učionicu djece s posebnim potrebama i sl. Ove godine novost je Demo Fest, kojemu je cilj promovirati mlade rock bendove iz regije i dati im priliku da publici predstave svoje autorske stvari, možda buduće rock hitove. Program će trajati od 15 do 19 sati, a na prvom Demo Festu će nastupiti Jahači Magle iz Huma na Sutli i Pregrade, Digital Day iz Zagreba, D’Gump iz Zaprešića, Veleizdaja iz Zlatara i Kriza Svijesti iz Lobora. Fest će biti natjecateljskog karaktera i publika će moći glasati za svoje favorite. Hoomstock tradicionalno okuplja preko tisuću poklonika rocka, a broj posjetitelja iz godine u godinu raste. Također, regionalni moto klubovi, posebno Tabor bikers, sudjeluju na ovoj humskoj manifestaciji, pa su ove godine od 16 sati na rasporedu i moto igre. Hoomstock se inače prve dvije godine održavao u lokalnoj kino dvorani, no od 2008. održava se na igralištu. I dok su na prvom humanitarnom koncertu nastupili Retro 69, Superbake, Delikt, The Humskey, Zadruga i Adalbert Turner Juci, ove godine posjetitelje će zasigurno oduševiti Psihomodo pop, VIS Peri Deri, Crni Ribar, Dijabaz i Flair. SPORT Najbrži na cilju u 12 sati Biciklističko športska manifestacija Prijateljski biciklizam dolinom Sutle prerasta u tradiciju, pa je tako ovog proljeća održan VIII. prijateljski biciklizam. Sudjelovalo je osamdesetak biciklista iz Europske unije, te pograničnog dijela naše Županije. S hrvatske strane organizator je bila TZ Hum na Sutli, a sa slovenske strane Športno društvo pri OŠ Rogatec i Združenje šoferov in automehanikov iz Rogaške Slatine. Start je bio u Rogatecu, zatim se vozilo preko Lupinjaka, Huma na Sutli, Košenina, Desinića, Miljane, Sutlanskog jezera, Prišlina prema cilju u Humu na Sutli, ukupno 58 km. Staza je bila iznimno teška zbog brdovitog terena s hrvatske strane. Start je bio u 10 sati, a najbrži su na cilj u Humu na Sutli stigli točno u 12 sati, dok su posljednji stigli dva sata kasnije. GLAS ZAGORJA Posebni doprinos u organizaciji ove manifestacije dale su Policijske uprave s obje strane Sutle, Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije svojim timom hitne pomoći, te Združenje šoferov in automehanikov kroz regulaciju prometa na trasi. Organizatori su osigurali i kombi-radionicu za popravak bicikala, koja je intervenirala u dva slučaja gumi-defekta. U organizaciji je sudjelovalo dvadesetak aktivista iz spomenutih udruga, te zahvaljuju svima koji su na bilo koji način dali doprinos u realizaciji ovoga međunarodnog projekta. OPĆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2011. OBRAZOVAnJE Susret načelnika s najuspješnijim učenicima Radi se o učenicima koji su osvojili 1. – 3. mjesto na županijskoj razini natjecanja i koji su sudjelovali na državnim natjecanjima iz pojedinih područja. Ravnateljica škole Biserka Špiljak upoznala je ukratko sve prisutne s rezultatima i istaknula da su ove godine učenici bili najuspješniji na natjecanjima iz kemije, biologije, ekologije, fizike, matematike te na sportskim natjecanjima i natječajima likovnog stvaralaštva. Najuspješniji su bili: Anamaria Klasić, 8.b (2. mjesto na državnom natjecanju iz kemije, 2. mjesto na županijskom natjecanju iz matematike, te 2. ekipno mjesto U lipnju je organiziran susret načelnika Općine Zvonka Jutriše i njegovog zamjenika Milana Brezinščaka sa učenicima i njihovim mentorima iz OŠ Viktora Kovačića, koji su ove godine bili najuspješniji na natjecanjima. ODGOJ Posjet dječjem vrtiću Balončici Nadica Bedek, u ime udruge Igrišće iz Igrišća i OPG-a Bakina okućnica, u pratnji općinskog načelnika Zvonka Jutriše posjetila je dječji vrtić Balončica u Humu na Sutli. Djeci je poklonila tri ručno izrađene i oslikane klupice, koje su izradili sami članovi udruge. Uz klupice je također stigla i puna košara sokova i slatkiša, što je razveselilo djecu. Klupice su odmah našle svoje mjesto u dječjim igraonicama. Ideja, koju namjeravaju realizirati je da djeca iz Balončice uzvrate posjet OPG-u Bakina okućnica povodom Dana na županijskom natjecanju iz ekologije), Monika Bračun, 7. b (7. mjesto na državnom natjecanju iz biologije, sudjelovanje na županijskom i državnom LIK-u), Ivana Špiljak, 7.a, (12. mjesto na državnom natjecanju iz kemije), Lara Špiljak, 7.b (1. mjesto na županijskom natjecanju iz kemije te 2. ekipno mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije), Dario Stuhne, 8.a (2. mjesto na županijskom natjecanju iz fizike i 3. mjesto na županijskom natjecanju iz kemije), Krunoslav Boršić, 8.b (3. mjesto na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika), Daria Grofelnik, 5.b (2. mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije), Leonida Tkalec Oberški, 6.a (2. mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije), Laura Bračun, 5.b (sudjelovanje na županijskom i državnom LIK-u), Ženska košarkaška ekipa – osvojila je 2. mjesto na žu- kruha - dana zahvalnosti za plodove zemlje. panijskim natjecanjima, Ivana Auguštin, Lana Jurak, Lucija Brežnjak i Tihana Lipnjak, učenice 5. razreda osvojile su 3. mjesto na likovnom natječaju Volim Hrvatsku. Posebno je istaknut i doprinos njihovih učitelja koji su uložili mnogo truda i rada u dodatne pripreme učenika: Brankice Tepeš, Zdravke Cesarec, Vesne Kunštek, Branka Flegara, Katice Kunštek i Dragane Palčić. Načelnik je čestitao svim učenicima i njihovim mentorima, te istaknuo važnost njihovih uspjeha za daljnji profesionalni razvoj, ali i za promicanje ugleda humskog kraja. Za učenike su pripremljene i prigodne nagrade i priznanja, a za učitelje knjige i pohvalnice. Cijeli je susret prošao u ugodnom ozračju i razgovoru, a učenica Anamaria Klasić istaknula je važnost stečenih znanja i iskustva za njihovo daljnje obrazovanje. (M. B.) VATROGASTVO Potpora za novo vozilo Članovi i osnivači DVD-a Druškovec obilježili su 60. obljetnicu svog djelovanja. Na prijeđeni put i stalne uspjehe Društva podsjetio je predsjednik Rajko Jutriša. Za dugogodišnji rad odličje vatrogasni veteran primili su Pero Boršić, Martin Majerić i Ladislav GLAS ZAGORJA Barić. Dušan Stuhne, predsjednik vatrogasne zajednice istaknuo je da su svi ponosni na ovaj jubilej i brojne uspjehe te zahvalio na postignutim rezultatima. Uz tu zahvalnicu uslijedila je i potpora od 10.000 kuna za nabavku vozila, koje će pojačati mogućnosti intervencija. 23 OPĆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2011. OBRAZOVAnJE Podizanje zelene zastave u OŠ Viktora Kovačića Prošlog mjeseca u OŠ Viktora Kovačića održana je školska svečanost podizanja Zelene zastave povodom obnove statusa Međunarodne Eko-škole. Ova škola pripada petoj generaciji međunarodnih Eko-škola u RH. Kako se taj status obnavlja svake druge godine, 13. svibnja Hrvatsko povjerenstvo Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš utvrdilo je da je škola u cijelosti ispunila sve potrebno za treće obnavljanje statusa, čime joj je dodijeljen i brončani certifikat. U školi je tim povodom upriličen kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali učenici središnje i svih pet područnih škola. 24 Ravnateljica Biserka Špiljak upoznala je prisutne s brojnim aktivnostima održanim u prošle dvije godine, s raznim projektima vezanim uz ekologiju, s eko-nadnevcima, s razvojem i štednjom, sudjelovanjem na županijskom i državnom eko-kvizu, a ekološki sadržaji bili su prisutni i u sadržajima svih nastavnih predmeta. I ovaj put nisu izostale mnogobrojne akcije s roditeljima na uređenju okoliša, kao i sakupljanje starog papira. Ravnateljica je također zahvalila svima na dobroj suradnji i naglasila da jedino u zajedništvu s lokalnom zajednicom rezultati u promicanju ekološke svijesti neće izostati. Čestitke i riječi podrške učenicima i zaposlenicima škole uputili su i načelnik Zvonko Jutriša, te predstavnik kumova eko-škole iz Vetropack Straže, Damir Gorup. Nakon toga ispred škole podignuta je Zelena zastava, koju je blagoslovio vlč. Josip Firšt. Ove godine zastavu su podigli učenici koji su bili najuspješniji na županijskim i državnim natjecanjima: Anamaria Klasić, Dario Stuhne, Lara Špiljak, Krunoslav Boršić, Monika Bračun i Ivana Špiljak, a u predvorju škole bila je upriličena izložba ekoloških aktivnosti i eko-dokumentacije. GLAS ZAGORJA Svečanosti su osim spomenutih nazočili i predstavnici kumova – OMCO Croatia, BDFservisa i Stražaplastike, predstavnici Crkve, članovi Školskog odbora, Eko odbora, ravnatelji susjednih osnovnih škola, roditelji, svi učenici i zaposlenici. Za sve sudionike programa i goste pripremljen je prigodni domjenak. OPĆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2011. MLADI I EU Rezolucija Humčanke Maje Barić oduševila u Istanbulu Humčanka Maja Barić, učenica 3. razreda Srednje škole Krapina - matematičke gimnazije, i profesorica Ana Krklec, također iz Huma na Sutli, sudjelovale su na internacionalnom zasjedanju Europskog parlamenta mladih u Istanbulu. Prof. Krklec bila je ujedno pratnja cijeloj hrvatskoj delegaciji, u kojoj su bila još dva učenika zagrebačke XVI. gimnazije, Jan Oštrić i Stela Kmetič. Odabrani od strane Europskog parlamenta mladih Hrvatske nakon nacionalnog zasjedanja održanog u Virovitici, delegati su proveli tjedan dana u Istanbulu, upoznajući nove ljude i raspravljajući o problemima budućnosti Europske unije, pristupnih pregovora Turske s EU, te revolucijama u državama Sjeverne Afrike. U odborima su temeljito proučili probleme i iznijeli rješenja za njih. Na kraju je svaki odbor iznio svoju rezoluciju, te je ona bila ispitana od strane ostalih delegata koji su se postojećim rezolucijama suprotstavili svojim razmišljanjima. Profesorica Krklec ponosna je na cijelu ekipu, a posebnu na Maju. - Ponosno ističemo da je rezolucija odbora naše Maje Barić prošla, te će biti dalje razmatrana. Europski parlament mladih na taj način potiče zanimanje mladih za aktualne probleme, uči ih timskom radu, razmišljanju u grupi, iznošenju ŠKD DOLInA BIUŠEK Dan državnosti već tradicionalno i u Dolini Biušek Športsko kulturno društvo Dolina Biušek već sedmu godinu za redom na prigodan je način u subotu obilježilo Dan državnosti. Društvo inače postoji već 9 godina, a 2004. godine sagradili su križ, i od tad Dan državnosti obilježavaju u Dolini Biušek. Svečanu svetu misu pred mnoštvom okupljenih služio je kod raspela taborski župnik, vlč. Josip Firšt, a kasnije je nastavljeno druženje. Od ostalih aktivnosti, društvo se brine za održavanje i okoliš Doline Biušek, uredili su igralište, te sagradili kućicu koja služi za razna druženja i prigode, sportske susrete. Također, uljepšali su Dolinu i parkom za igru najmlađih. Članovi, njih 30-ak, druže se nekoliko puta godišnje, a predsjednik Društva i pokretač svih akcija je Dragutin Završki, vlastitih ideja, ali i poštovanju drugih ljudi i njihovih razmišljanja, objašnjava profesorica. Službeni jezik zasjedanja bio je engleski, a uz hrvatsku delegaciju na Forumu su sudjelovali i delegati iz Irske, Francuske, Nizozemske, Švedske, Finske, Njemačke, Italije, Rumunjske, Gruzije, Austrije, Turske i Švicarske. Ovo iskustvo ne bi bilo moguće bez sponzora koji su Maji Barić i prof. Ani Krklec pomogli oko sredstava za put i na taj način učinili putovanje mogućim, a Krapinsko-zagorskoj županiji i općini Hum na Sutli, pridružila su se uspješna humska poduzeća Vetropack Straža d.d., Omco Croatia d.o.o., BDF - Servis d.o.o., GP Špiljak d.o.o., Studio Damir d.o.o., Špiljak Gordan, Javorić, vl. Javorić Gordan, Kompanija Žerjav transporti d.o.o., Autoprijevoznik Lovrenčić Damir, Pildek strojarstvo d.o.o., Antolić - strojna obrada metala, te Grofelnik zajednički obrt. PROMOCIJE Spojimo plavo i zeleno zvan Gazda, koji ističe da bez obzira što je mnogo napravljeno, može se još dosta toga učiniti. Tako, npr. dječja kućica na drvetu. Turistička zajednica općine Hum na Sutli nastavlja sa svojim brojnim aktivnostima prezentacije općine diljem Zagorja, ali i Hrvatske. Tako je u lipnju TZ nastupila na turističko-enološko-gastronomskoj manifestaciji Spojimo plavo i zeleno, koja se u Biogradu na Moru održavala šesti put. Riječ je o manifestaciji koju je posjetilo oko 15.000 turista. Time je i otvorena turistička sezona oko biogradskog područja. Hum- GLAS ZAGORJA čani su se predstavili Turističkim putom Mirisi i okusi sutlanske doline, zatim izradom papirnatih ruža, te domaćim kolačima koje su pripremile aktivistice Zajednice. Na manifestaciji se inače, uz Zagorce, predstavilo i 470 izlagača iz cijele Hrvatske sa svojom gastro-enološkom ponudom i kulturno-umjetničkim sadržajima, s naglaskom na kulturnoj baštini. 25 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SRPNJA 2011. Franjo Kučko, potpredsjednik Izvršnog odbora Udruge za kulturu, zabavu i šport Sveti Križ Začretje Razgovarala Tanja Gregurović Tjedan podržan ljubavlju mještana Što je dosadašnjih 43 godine održavanja Tjedna kulture, zabave i športa značilo za mlade talente, Sveti Križ Začretje, za zagorsku kulturu uopće? - Ono što je za mlade talente danas Hrvatska traži zvijezdu, to je prije četrdeset godina za talentirane mlade pjevače s područja Hrvatskog zagorja značio Prvi glas Zagorja. Tomislav Mužek, Barbara Othman, Jelena Balent, Mirjana Pospiš, Lea Bulić, Nenad Kumrić i drugi pobjednici našeg festivala u većini slučajeva nastavljaju se baviti glazbom kao profesijom ili hobijem. Naš festival i danas se razlikuje od ostalih festivala na kojem pjevaju pjevači amateri, da uz zabavnu glazbu, njeguje kajkavsku popevku. Tijekom godina manifestacija je doživljavala ogromne pomake i promjene... krenulo se od priredbe izbora najboljeg pjevača, da bi se danas stiglo do tjedna bogatog brojnim kulturnim i športskim događajima. - Već u samom početku manifestacija pod nazivom Prvi glas Zagorja nije bila samo festival pjevača amatera. Od samih početaka uz festival održavao se mininogometni noćni turnir, izložbe, koncerti, disko pod zvijezdama. Kako je interes mještana i gostiju za događanja u Svetom Križu Začretju bio uvijek velik, tako su i ljudi iz organizacijskog odbora svake godine obogaćivali program novim sadržajima. Uz festival, tradicionalni mininogometni noćni turnir, U bogatu kulturnu zagorsku jesen uvodi nas svetokriška manifestacija Tjedan kulture zabave i športa. Središnje događanje Festival amatera Prvi glas Zagorja vedra i vesela je priredba koja okuplja mlade pjevačke talente, a na svoje dođu i probirljiviji poklonici kulture posjećujući priredbe i izložbe priređene u svetokriškom dvorcu. Za zabavu prigoda je podosta na Trgu kraljice Jelene, a ruku pod ruku ide i sa sportom na igralištu nogometnog kluba Jedinstvo. Jedno je sigurno, ma gdje se tih dana zatekli unutar općinskih granica bit će vam zabavno i osjećat ćete se ugodno. Potvrdu izrečenog dao nam je u intervjuu Franjo Kučko, tiha i pouzdana potpora ovih događanja. priključio se šahovski turnir, gostovanje momčadi Dinama iz Zagreba, nastupi folklornih skupina iz zemlje i inozemstva, gostovanje kazališnih skupina, tamburaška večer, dječji Prvi glas Zagorja, izložbe, koncerti iz ciklusa Heferer i drugi sadržaji. Tjedan kulture zabave i športa u mnogostrukom vidu svetokriška je manifestacija, podržana ljubavlju mještana, što to znači? - Tjedan kulture, zabave i športa pokrenuli su i organiziraju mještani Svetog Križa Začretja zbog svoje potrebe za kulturnim sadržajima. U našem mjestu djeluje dvadesetak udruga u kojima se mještani bave sportom i kulturom. U udrugama su uključene cijele obitelji, od najmla- Jedini smo festival u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na kojem pjevače prati festivalski orkestar koji čini 18 glazbenika. Ta činjenica od mladih pjevača zahtijeva veći napor u pripremama za festival, ali na taj način pjevači pokazuju svoj talent i kvalitetu. đih do umirovljenika. Dva puhačka orkestra, folklorna i tamburaška sekcija, amatersko kazalište, mješoviti pjevački zbor, dječji zbor, tamburaški sastavi, nogometni klubovi, šahovski klub, motoklub i ostale udruge i njihovi članovi u Tjednu kulture, zabave i športa predstave svoj rad, ali i u goste pozovu brojne udruge iz zemlje i inozemstva. To je glavni razlog zašto mještani ovu manifestaciju vole. Kojim događajima će biti obilježen ovogodišnji Tjedan kulture, zabave i športa? 26 - I ove godine uz tradicionalne programe nudimo nove sadržaje. Prvi put će se u sklopu Tjedna kulture održati i festival vina na kojem će se predstaviti najuspješniji vinogradari iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Festival vina održat će se u dvorcu Sveti Križ Začretje. Izložbom slika predstavit će se akademski slikar Danijel Butala. U ciklusu Heferer gostovat će Ljerka Očić, orgulje i Majumi Kamei, sopran. Ugostit ćemo predstavu Remetinec, Remetinec u kojoj nastupaju Vid Balog, Davor Dretar Drele i Luka Bulić. Bit će prikazana projekcija filma Jedno je Zagorje. Uz ostale već tradicionalne sadržaje treba spomenuti da će se održati koncerti pod na- GLAS ZAGORJA zivom Zlatni hitovi - legende pjevaju u dane otvaranja i zatvaranja Tjedna kulture, zabave i športa. Audicije su okupile brojne mlade talente. Iz kojih krajeva dolaze ovogodišnji pjevači? Propozicije festivala, nagrade… - I ove godine na audicijama za festival pjevača amatera Prvi glas Zagorja prijavili su se kandidati iz Zagorja, Varaždina, Čakovca, Zagreba, Velike Gorice, Samobora, Jastrebarskog i Zaprešića. Oni će se ove godine kroz dvije večeri boriti za titulu Prvog glasa Zagorja. Pobjednik festivala stječe OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE pravo nastupa na Krapinskom festivalu, a pjevač s najboljom zabavnom pjesmom nastupa na festivalu ZGF Krijesnica. Osim tih nagrada najbolji pjevači po ocjeni stručnog ocjenjivačkog žirija dobivaju nagrade u obliku kristalnih vaza. Festivalski odbor za ovogodišnji festival odabrao je 18 pjevača. Mislim da ste jedini festival amatera na kojem sve izvedbe prati orkestar. Što to znači mladim pjevačima, a koliko napora zahtijeva od organizatora? - Sigurno smo jedini festival u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na kojem pjevače prati festivalski orkestar koji čini 18 glazbenika. Ta činjenica od mladih pjevača zahtijeva veći napor u pripremama za festival, ali na taj način pjevači pokazuju svoj talent i kvalitetu. Pjevači i orkestar održavaju probe u kolovozu, a mi se kao organizatori trudimo pravovremeno osigurati im aranžmane, razglas, pozornicu i sve ostalo što je potrebno da publika i izvođači mogu uživati u festivalu. Uz same koncertne večeri festivala Prvi glas Zagorja, razvija se i dječji festival Prvi glas Zagorja… - Dječji festival nastao je kao potreba da se promoviraju mladi pjevači koji djeluju u dječjem zboru Cvrkutići, ali i djeca s područja županije. Već prve godine sudjelovala su djeca iz Varaždina, Jastrebarskog i Zagreba. Djeca pjevaju samo zabavne pjesme uz pomoć matrice. Publika je prepoznala i ovaj program kao kvalitetan i u velikom broju prisustvuje na dječjem festivalu. Nadamo se da će neki od tih mladih pjevača kroz par godina nastupiti i na festivalu za odrasle. Ovakve su manifestacije obično spoj gospodarstva, turizma i običaja. Koliko je to izraženo u Svetom Križu? - Naša općina nema turističku zajednicu, pa festivalski odbor ulaže veliki trud da uz pomoć gospodarstvenika sakupi potrebna sredstva za ovu manifestaciju. Iskoristio bih na kraju priliku da zahvalim svim sponzorima i donatorima koji godinama pomažu da ova manifestacija i naše mjesto u kolovozu s veseljem dočekuje mnogobrojne izvođače i goste. Posebno treba zahvaliti generalnom pokrovitelju, poduzeću Crodux plin d.o.o. iz Svetog Križa Začretja, koji uz Općinu Sveti Križ Začretje omogućavaju da bez obzira na teške uvjete u poslovanju, ova manifestacija brojem posjetitelja i programom je i dalje daleko iznad lokalne priredbe. 01. SRPNJA 2011. EKOLOGIJA Svetokriške rode Već niz godina dolaze u Sv. Križ Začretje, u istu ulicu, na isti stup: visoki gosti iz Afrike tu se osjećaju dobrodošli i sigurni. Svetokrišćani su ih, kao i svake godine, očekivali oko blagdana Sv. Josipa, poduprli im gnijezdo, kako bi bilo stabilno i dovoljno veliko za brojnu obitelj. Ovog proljeća su se s roditeljima vratili i prošlogodišnji mladunci, ali su poslije žestoke prepirke morali otići i potražiti mjesto za novi dom. Danas je to u ptičjem svijetu teško rješivi problem, osobito kod roda i ptica dupljašica. Kao dobar domaćin, načelnik općine Ivan Kranjčić, uz zamjenu električnih stupova, planira i rješenje stambenog pitanja ovogodišnjih rodića potpornjem poluizgrađenog gnijezda na nedalekom stupu. Poznato je da rode rado prihvaćaju takva gnijezda, tim više ako se nalazi u blizini obitelji, a prepoznaju i ljude u svojim dvorištima i ostaju im vjerne, doživotno. Uvriježeno je mišljenje da rode nepogrešivo dolaze samo dobrim ljudima; uz to ide i priča za malu djecu da će im donijeti seku ili bracu, budu li dobri. Zadnjih godina priče za malu djecu baš i ne prolaze, a iako su dobra, rode im donose sve manje braće i sestrica. No, stabilnog broja i sigurna u svom visokom domu u Ulici Milke Kos, je pernata obitelj svetokriških roda, s njihovo troje tankonoge, dugokljune, kronično gladne dječice, koja će za koji dan uz brižni nadzor roditelja, prvi put prhnuti preko ruba gnijezda. Time za njih počinje samostalna potraga za hranom i neumoljivi letački trening: do dana Sv. Bartola, 24. kolovoza moraju savladati sve vještine preživljavanja i biti spremne za dugi, dugi let do afričkih obala. KULTURA Selska sapunica Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje udruga je koja broji 15 članova - glumica i glumaca, a 15. srpnja slave svoj četrnaesti rođendan. Vole se našaliti na svoj račun pa kažu - ako se ponekad ponašamo kao da su nam bube u glavi, objasnite si to našim neozbiljnim, pubertetskim godinama. Srećom, znaju oni biti i te kako ozbiljni i odgovorni pa im je Udruga za kulturu, zabavu i sport Sveti Križ Začretje ukazala povjerenje da po 3. puta u Tjednu kulture, zabave i športa organiziraju Dramsku večer. Kako su prve dvije večeri bile izuzetno dobro posjećene, publika je s njih otišla s osmijehom na licu i zadovoljstvom u srcu, nadaju se da će isto tako biti i ove godine. Prošle godine premijerno su na dramskoj večeri izveli predstavu Pervi put na moru, s kojom su od onda nastupili još 13 puta, a pred njima je i petnaesti nastup na Festivalu amaterskih kazališta u Loboru na manifestaciji Janine 2011. Ove godine premijerno će izvesti predstavu Selska sapunica. Ne žele otkriti o čemu se radi, jer vele da već i naziv puno govori, a nadaju se da će njihova sapunica imati više obožavatelja od onih turskih, indijskih i španjolskih. Na kraju sve koji znaju o čemu se radi i one koje smo uspjeli zainteresirati, pozivamo da nam se 23. kolovoza pridruže na 3. dramskoj večeri - poruka je Ivanke Bokor, predsjednice ove udruge, jer ono što možemo garantirati je puno dobre zabave, smijeha i pjesme. (D. K.) DRUŽEnJA Opet na okupu Poštujući stari običaj, na putu sa sjevera Njemačke prema morskoj obali, obitelj Lemberger ne propusti priliku skrenuti u Sveti Križ Začretje. Čekaju ih tu prijatelji iz djetinjstva, uspomene i nezaboravna bućnica tete Elze. Obavezan je tom prilikom i zajednički obilazak mjesta koja bude sjećanja na dane djetinjstva, na dane rata kad su mještani Antun Kučko, Vlatka Bjegović, Elza Kučko, bračni par Lemberger GLAS ZAGORJA uspješno skrivali svog dr. Lembergera i članove njegove obitelji od njemačkih patrola. Tada mali Zlatko i Vlatka dio su svojih djetinjih dana proveli skriveni iza dimnjaka na tavanu, dok opasnost ne bi prošla, a onda se opet bezbrižno igrali s Tonekom i djecom iz susjedstva. Uz zahvalnost na liječničkim uslugama svih vrsta, Svetokrišćani su trgu oko apoteke dali ime dr. Julija Lembergera. Sin Zlatko i Vlatka, danas Bjegović, donedavno spikerica Hrvatskog radija, zahvaljujući dobrim Svetokrišćanima, pamte samo dobre dane, vesele zgode i nezgode - i vesele se danu dogodine kad će ih opet obnoviti sa starim prijateljima. 27 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SRPNJA 2011. DVOR SVETI KRIŽ ZAČRETJE Čuvar dostojanstva nacionalnog identiteta Listov besmrtni glas glazbe Već 28. svibnja u dvorcu je održan prvi od tri planirana koncerta posvećena obilježavanju 200-te godine od rođenja Franza Liszta. Koncert je organiziran u suradnji s gospodinom K. Mihelićem i Lipičkom udrugom za promicanje kulture i kulturne baštine Tilia. Nastupili su mladi glazbenici, pijanist Bartolomej Stanković, Una Smrekar, Stipe Bilić, Vita Vukov i Zvonimir Kovač uz gosta violinista Tvrtka Emanuela Galića, koji u godini posvećenoj Franzu Lisztu izvode svoj program Lisztovih skladbi diljem Hrvatske. Dvorac Sveti Križ Začretje se s mnogo razloga pridružuje sjećanju na velikog skladatelja i pijanista Liszta. Za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj 1846. Liszt je bio gost Dionisa Sermagea (1801.-1870.) koji je posljednje godine života proveo u svetokriškom dvorcu i počiva na lokalnom groblju. Da Liszt o dvjestotoj obljetnici svog rođenja pokuša posjetiti dvorce svojih europskih 28 Prošlo je 260 godina od udaje kćeri bana Ivana V. Draškovića za udovca Petra Troila Sermagea, koja je dvorcu dala današnji oblik. Petar Troilo Sermage preminuo je prije 240 godina. Nakon burne povijesti ispisane na starim izranjenim zidovima, dvorac je prije 10 godina dobio novog vlasnika koji pokušava osvježiti sjećanje na davnu ulogu dvorca i njegovih gospodara koji su poštovali načela održivog života, čuvali dostojanstvo nacionalnog identiteta i njegovali čvrste veze s europskim dvorima podupirući razvoj lokalnog gospodarstva i živost nacionalne kulture. Obnavljajući u svom okruženju tu kulturološku ulogu hrvatske vlastitosti europskih dimenzija, dvorac priređuje svoje priredbe. Kraj školske godine vrijeme je izleta, a tjedan, usmjeren na nacionalno obilježavanje davnih i nedavnih važnih povijesnih događaja zalivenih krvlju, oslobodio je mnoge svakodnevnih dužnosti i omogućio im da slobodno vrijeme iskoriste za odmor i za ono što im ne dopuštaju zahtjevni radni dani. Takvima i svim izletnicima svetokriški dvorac ponudio je bogat kulturni program. domaćina, jedino u Hrvatskoj ne bi našao dvorac koji ga je prijateljski dočekao. Na sreću, u svetokriškom dvorcu, pored kojeg se Liszt bio samo provezao putujući kočijom u Oroslavje, bio bi srdačno primljen i saznao bi barem gdje je Dionisov grob. Lisztov posjet Hrvatskoj inicirali su mađaroni kao oporbeni odgovor na narodnjački zanos krijepljen glazbom Lisinskog, Livadića i Kirschhofera, no Lisztov domaćin Dionis Sermage nije bio mađaron i potrudio se GLAS ZAGORJA da koncertom u svom Oroslavju i posjetom Livadićevu samoborskom dvorcu upozna Liszta upravo s hrvatskim skladbama i skladateljima. Već 1840. pariški časopis Revue de deux mondes obratio se Lisztu riječima: Ne, gospodine Liszt, vi niste ni Francuz ni Mađar. Kao i svi virtuozi, vi pripadate svim zemljama gdje se razumije besmrtni glas glazbe. Danas vas časti toskanski veliki knez, sutra engleska kraljica, preksutra ruska carica…Vi OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SRPNJA 2011. bez izvođača skladba je samo mrljavi trag na papiru. U to su nas uvjerile i mlade umjetnice koje su u odabranim skladbama prepoznale izvor vlastitog nadahnuća i svojim su umijećem približile auditoriju poruku i ljepotu dojmljive glazbe preminulih autora. Virtuoz poezije zgrćete nagrade i združujete sve krune, i tako treba biti, jer vaša umjetnost nema nacionalnosti, ona ne govori ni jednim od jezika, nego na svim jezicima, kao riječi svetog Pavla… Da, gospodine Liszt, bez obzira na vaše filozofske ili religijske sentimente, klavir je od vas učinio čovjeka za čitavo čovječanstvo. teža na stihove Dobriše Cesarića i izložbu radova mlade kiparice Željko Vlahović održao je u dvorcu 28. lipnja drugi svetokriški koncert posvećen Lisztu. Koncert je bio organiziran u suradnji s društvom Sv. Juraj iz Gornje Stubice kao prva priredba ovogodišnjeg programa Ljeto u dvorcu Oršić. Hrvatska solo pjesma U komornoj dvorani dvorca Sveti Križ Začretje 2. lipnja održan je koncert pod nazivom Hrvatska solo pjesma organiziran u suradnji s društvom Sveti Juraj iz Gornje Stubice. Na koncertnom programu bio je izbor vokalnih skladbi za srednji glas Luise Erdödy, Dore Pejačević, Blagoja Berse, Rudolfa Hatzea, Krešimira Baranovića i Ive Lhotke Kalinskog. Sve odabrane skladbe nastajale su u razdoblju od kraja 19. do prvih desetljeća 20. st., a izvele su ih ugledne mezzosopranistice Mira ZidarićOrešković i Anastazija Dikmić, koje su tijekom svoje glazbene karijere stekle golemo iskustvo kao operne solistice na kazališnim i koncertnim podijima i postale nastavnice solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Vrsna glazbenica Srebrenka Široki Turčić svojom vještom klavirskom pratnjom osigurala je glazbenu cjelovitost izvedenih skladbi. Svetokriški koncert bio je prigoda za hrvatsku praizvedbu pjesama sačuvanih u zapisima novomarofske dobročiniteljice Luise Erdödy u interpretaciji Mire Zidarić-Orešković koja je svojim podatljivo obojenim glasom i prikladnim intenzitetom združila verbalni i notni tekst u glazbu kojoj nije bio potreban prijevod riječi. Prije i poslije koncerta izvođači i posjetitelji imali su prigodu razgledati izložbu Lovrenčićevih cr- Željko Vlahović već je 2004. izdao CD u spomen Liszta, a u svetokriškom dvorcu održao je recital kompozija kojima je oduševljenim slušateljima svojim pijanističkim umijećem i programom predstavio mnogostranost i bogatstvo Lisztovog stvaralaštva. Liszt je bio proslavljeni virtuoz svog vremena, no kao skladatelj otvorio je put glazbenom stvaralaštvu za novo doba i na tom putu podupirao je mnoge. Željko Vlahović, hrvatski pijanist rođen u Zagrebu 1973., nagrađivan je za svoje nastupe još kao student, a znanje je stjecao na akademijama Zagreba, Graza i Frankfurta i radom usavršavao svoje interpretativno umijeće koje je oduševljavalo slušatelje, dirigente i kritičare na podijima Hrvatske, Europe i Japana. Njemačka kritika, prozvala ga je Virtuozom poezije i Pjesnikom među pijanistima. Koncertom u svetokriškom dvorcu Vlahović je te tvrdnje još jednom potvrdio. Svi izletnici i posjetitelji dvorca uz koncerte i prezentacije imali su prigodu razgledati izložbu Lovrenčićevih crteža nadahnutih lirikom Dobriše Cesarića (koja je u proljeće gostovala u Slavonskoj Požegi uz proslavu 150. obljetnicu HAZU). Ive Mihanović naslovljenu Ambient Light, o kojoj više donosimo u Umjetničkoj radionici. Bez izvođača glazba je mrljavi trag na papiru Dvorac je 24. lipnja Recitalom intimnih i opernih skladbi europskih skladatelja publici predstavio darovite hrvatske umjetnice Martu Babić, mezosopranisticu golemog repertoara i međunarodnog ugleda te Anu Čehil, nagrađivanu pijanisticu i sudionicu na brojnim koncertima koja je upravo diplomirala u Zagrebu. Umjetnice su svojim glazbenim recitalom oživjele združene notne i verbalne zapise europskih skladatelja i pisaca od Mozarta do Montsalvatgea, podsjećajući da je prošlo 220 godina od smrti Mozarta, 220 godina od rođenja Meyerbeera i 210 od rođenja prerano preminulog Bellinia. Uz njihove skladbe na programu su bila djela Rossinia i Donizettia. Katalonac Xavier Montsalvatge, skladatelj i pedagog, koji je glazbom povezao XX. i XXI. stoljeće, poznat je i po izjavi da Dvorac su 11. lipnja posjetili članovi kluba BUBE iz Belca… Nakon videoprezentacije i predavanja o povijesti dvorca i značenju njegovih graditelja i vlasnika za gospodarski razvitak Zagorja, za razvoj hrvatskog školstva i zaštitu nacionalnih interesa unutar Monarhije posjetitelji su i s velikim zanimanjem razgledali stilski uređene prostorije i izložene eksponate u dvorcu koji zorno svjedoče europsku dimenziju kulture življenja zaboravljenih hrvatskih velikana. Zadovoljni posjetitelji kluba Buba dvorcu su se odužili pisanom zahvalnicom. GLAS ZAGORJA 29 OPĆINA ÐURMANEC 01. SRPNJA 2011. IZ nAŠIH SREDInA Svijetli primjer zajedništva Zadovoljna mladež i djeca, a i mladi očevi, na svojem igralištu pred fotoobjektivom Glasa Zagorja U Zagorskoj Koprivnici nedavno su pripremili svečanost i prigodno druženje, povodom blagoslova novoizgrađenog igrališta. Načelnik općine Branko Horvat, predsjednik Udruge Marijan Koprivnjak i župnik Josip Krčmar Svemu je prethodila sveta misa koju je u tamošnjoj kapelici predvodio župnik iz Jesenja, velečasni Josip Krčmar. Za početak izgradnje igrališta mještani su solidarno sakupili novac kojim je kupljeno zemljište u centru mjesta. U daljnjoj izgradnji veliku pomoć pružila nam je Općina Đurmanec, kao i veliki broj sponzora koji su prepoznali i prihvatili našu inicijativu kao hvalevrijednu, te nas sponzorirali svaki prema mogućnostima, na čemu ovom prilikom svima iskreno i od srca zahvaljujemo - rekao nam je predsjednik Udruge za sport, kulturu i rekreaciju Zagorska Koprivnica, Marijan Koprivnjak. Prigodnim riječima u ime domaćina nazočnima se obratio i rizničar Udruge, Dubravko Cvrtila. Čestitajući mještanima, ne krijući zadovoljstvo, načelnik općine Đurmanec, Branko Horvat, istaknuo je značaj tog projekta. - To je svijetli primjer zajedništva, svijetli primjer zajedničkog rada Općine i cjelokupnog stanovništva. Volio bih da takvih sredina ima više na području naše Općine, naglasio je načelnik obe- ćavši daljnju potporu i suradnju u realizaciji zacrtanog programa mještana. Igralište je blagoslovio župnik iz Jesenja, Josip Krčmar. Ispucavanjem lopte, velečasni Krčmar je i svečano otvorio igralište. Potom je uslijedilo druženje pod šatorom uz glazbu i domjenak za koji su se također pobrinuli složni mještani. U pripremi proslave sudjelovali su svi. Mame, bake, očevi, djedovi, mladež… te su na najbolji mogući način, u duhu pravih domaćina počastili goste i nazočne žitelje susjednih mjesta. Mladež i djeca, njih 43-oje, dobili su svoje mjesto za sportske aktivnosti, imaju svoje igralište koje je tu večer izvrsno poslužilo i kao plesni podij. Događaj i projekt za svaku pohvalu! (N. V.) OBRAZOVAnJE Dan otvorenih vrata u Đurmancu i fizike. Na kraju je sve popraćeno kulturno-umjetničkim programom, izložbom i zakuskom za sve posjetitelje. Kraj školske godine u OŠ Đurmanec obilježen je Danom otvorenih vrata, u svim područnim i u centralnoj školi. Bila je to prilika pokazati stečena znanja i iskustva svojim prijateljima, ali i svima okupljenima. Učenici petog razreda odlučili su novim predmetima upoznati četvrte razrede. Na tehničkoj radionici izrađivale su se razne makete koje su kasnije izložene na izložbi. Glumačka eki- 30 pa pokazala je kako će izgledati za 20 godina. Na engleskom, njemačkom i hrvatskom jeziku prikazana je turistička ponuda, a uz ostalo, napravljeni su razni pokusi iz kemije GLAS ZAGORJA OPĆINA ÐURMANEC OPĆInSKA UPRAVA Uskoro druga etapa radova Radovi na izgradnji prve etape školske sportske dvorane u Đurmancu završili su prije nešto više od mjesec dana. Riječ je, kako ističe i sam projektant izgradnje, o najzahtjevnijem dijelu radova. Sukladno osiguranim financijskim sredstvima za 2011., izrađena je projektna dokumentacija druge etape radova. Raspisan je natječaj i ukoliko ne dođe do nečeg nepredviđenog, uskoro će započeti radovi. Procjenjuje je da bi druga etapa izgradnje trebala biti završena do kraja ove godine. (N. V.) MALI nOGOMET Vrhunska igra Povodom Dana državnosti, u petak 24. lipnja održan je na igralištu kod osnovne škole, tradicionalni malonogometni turnir. Okupilo se 9 ekipa i iako smo svjedoci sve manje sponzora nogometnih ekipa pa samim tim i sve manje prijavljenih ekipa na turnirima općenito, u Đurmancu se igrao predivan mali nogomet. U pretkolu su, zbog neparnog broja ekipa, eliminacijsku utakmicu odigrali Đurmanec juniori i Jezerišće gdje su dečki iz Jezerišća započeli svoj impresivan nastup na turniru. Pobijedili su juniore 6:1. Uslijedilo je prvo kolo, evo rezultata; M klub Macelj - Gornji Macelj 6:1, Noštromo - Javor 1:3, Stara Ves - SD Šemnica Gornja 2:1 i RHZK-a - Jezerišće 1:7. Polufinale je donijelo također puno golova i atraktivnih poteza gdje su u prvoj polufinalnoj utakmici finale izborili dečki iz M kluba Macelj pobjedom 3:1 nad Javorom. U drugoj polufinalnoj utakmici Stara Ves je izgubila 1:2 od Jezerišća. U utakmici za treće mjesto Javor je deklasirao Staru Ves 10:1, a u finalu u utakmici M kluba Macelj i Jezerišća završilo u regularnom dijelu 2:2, dok su se na penale bolje snašli dečki iz Jezerišća i time osvojili turnir! Najbolji strijelac turnira bio je Goran Šafranko iz Javora, a najbolji golman Kristijan Kunštek. Osim na terenima, živo je bilo i u bliskoj okolici gdje se dobro zabavljalo i družilo do kasno u noć, uz jelo, piće te muzikaše.(TL) 01. SRPNJA 2011. KULTURA Piše Milorad Videković Drmeš prodrmao Đurmanec Pronositi ime svoga mjesta može se na više načina. Martina Vešligaj odlučila je u slobodno vrijeme upoznati folklornu baštinu Hrvatske plešući u KUD-u, prezentirati je potom drugima i uvijek, ma gdje nastupala, okupljene upoznati s krajem iz kojeg dolazi. Zahvaljujući njenim uspješnim nastupima, prilika je sve više. Surmanecz. Gurmanec. Đurmanec. Općinsko središte istoimene općine. No, nije mi namjera u ovom tekstu istraživati naziv mjesta, odnosno baviti se toponomastikom već istražiti čudesna zbivanja u ovom pitoresknom naselju Hrvatskog zagorja sa nepunih 1000 stanovnika. Malo mjesto - puno događanja. Ipak, barem se meni čini po posljednjim zbivanjima, glavnu riječ vode pjesme, priče, običaji, plesovi, nošnje, izreke odnosno jednom riječju folklor, ili da budem precizniji, članovi KUD-a Đurmanec. I nisam želio tražiti glavne jer oni su uvijek u medijima, želio sam istražiti i razgovarati s nekim tko je aktivan od osnutka kulturno-umjetničkog društva i nekog tko nije sam, već mu se priključio i veći broj članova obitelji. Pitaš, skitaš, lutaš i u najboljoj namjeri mještani te šalju od jedne do druge kuće dok se konačno ne utaborih u dvorištu obitelji Vešligaj u Putkovcu. Dobar pogodak. Odlična susjeda koja me uputila na pravu adresu jer u ovoj kući živi Martina, članica plesnog para s Marinkom Šafrankom koji su pod stručnim vodstvom Marije Klasić najprije osvojili prvo mjesto na regionalnom natjecanju plesnih parova u Zaboku s plesom Polka bertašica da bi uspješno predstavljali svoj KUD i na nedavno održanom državnom prvenstvu unatoč tome što nisu ušli u tri najbolja para Hr- vatske. Martina Vešligaj, izuzetno ugodna, plaha i skromna prva je postavila pitanje na koje i nije baš dobila odgovor - zašto baš ja? - jer znao sam da će sama doći do traženog odgovora. Dojmovi s državnog prvenstva? - U nekoliko riječi - opuštena atmosfera bez tenzije nekakvog natjecanja. Svi parovi, bilo nas je 15, davali su potporu jedni drugima sa željom da se postignu dobri rezultati odnosno da se što bolje prezentiraju narodni plesovi. Svojim nastupom, Marinko i ja, ne možemo biti prezadovoljni. Čini mi se da smo puno bolje otple- sali na regionalnom natjecanju, a ovdje smo izgleda precijenili publiku i mjesto te stručni žiri pa je kod nas bio prisutan mali dodir treme koja je uvjetovala time da nismo baš vrhunski otplesali svoj ples. Ipak, moram naglasiti, zadovoljna sam jer smo predstavili našu zagorsku polku širem auditoriju, a isto tako iskoristit ću priliku da zahvalim u moje i Marinkovo ime našoj mentorici Mariji Klasić bez koje zasigurno ne bi postigli ovakav rezultat. Koliko ste dugo članica KUD-a i zašto ste izabrali folklor? - Od samog osnutka, 2006., i zaista sam zadovoljna. Došla sam u KUD zbog druženja, pjesme, održavanja i čuvanja narodne tradicije, te zbog putovanja za koja sam vjerovala da će ih biti. Naime, u ovih nekoliko go- GLAS ZAGORJA dina nastupali smo diljem Hrvatske, a bilo je posjeta i inozemstvu pa smo tako bili u Njemačkoj, Makedoniji i Sloveniji. Osim Vas i nekoliko članova obitelji su članovi KUD-a. - Od osnutka KUD-a moja je obitelj aktivno sudjelovala i sudjeluje u njegovom radu. Tata Branko je zbog poslovnih obveza nakon određenog vremena odustao od aktivnih nastupa, ali je istovremeno naša velika potpora. Brat Nikola, iako ima sve preduvjete za nastup u društvu, više je pozornosti posvetio nogometu, tako da su uz mene aktivni članovi majka Biserka i sestra Ivana, koje su članice pjevačkog zbora koji vodi Siniša Miklaužić. Ove godine upisujete fakultet. Kako ćete uskladiti fakultetske obveze i obveze u društvu? - Bit će izuzetno teško. Želim upisati fakultet i završiti ga, a istovremeno volim rad u društvu, tako da sam se sada našla na određenoj životnoj prekretnici. U neformalnom razgovoru s mentoricom pokušat ćemo moje obveze odnosno probe stavljati tijekom vikenda kada ću se vratiti iz Zagreba, jer osim mene još dvije prijateljice su u istoj situaciji. Nadam se da ćemo u tome uspjeti. Ako neću moći uskladiti fakultetske i obveze u društvu, prepustit ću se onima na fakultetu, a folkloru ću se vratiti nakon nekoliko godina. 31 OPĆINA LOBOR 01. SRPNJA 2011. JANINE - Dan opć koje može biti zabavnog, kulturnog, sportskog ili gospodarskog sadržaja. Misija zvana Janine predstavlja ostvarenje vodeće manifestacije regionalnog karaktera s pojedinim iskoracima na državnoj i međunarodnoj razini. Ove godine je u školjku zvanu Janine integrirano dvadesetak neovisnih manifestacija različitog karaktera i ciljnih grupa. Svake godine Janinski inkubator iznjedri nekoliko novina koje pronađu svoje poklonike u većem ili manjem broju. Ove godine želimo u orbitu izbaciti nekoliko manifestacija gastronomskog sadržaja, jer osluškujući bilo puka smatramo da će naći put do njihovih srca. Također imamo malo veći iskorak ka poklonicima ozbiljne glazbe koje smo testirali u proteklom razdoblju, te se isto pokazalo kao dobro prihvaćeno. Ovisno o tom interesu u budućnosti će pojedine manifestacije postati samostalne. Na blagdan Svete Ane općina Lobor slavi Dan općine i župe. Brojni posjetitelji i gosti pridruže se ponosnim domaćinima kako bi uživali u kulturnim, športskim i zabavnim priredbama, upriličenim tom prigodom. Uz svetojaninsku misu i svečanu sjednicu općinskog vijeća sve više pažnje na ovogodišnjem Loborfestu svojim uspješnicama predstaviti će se 18 izvođača iz Hrvatske, Slovenije i njemačke 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 32 ZIMA - M. Plantak - S. Mlinar - M. Plantak - ANSAMBL ZAGORJE I SILVIJA IVIĆ - (HR) ODHAJAM - T. Košmrlj - T. Košmrlj - A. Vlašić - ANSAMBEL KOLOVRAT (SLO) TA ČRNA NOĆ - A. Kos - A. Kos - D. Sačer - OPTIMISTI ZAGORJA (HR) FIŠKAL - A. Kos - A. Kos - Z. Keliš - FIŠKALI (HR) ŠTIKLETANC - D. Kezele - N. Poljančić - D. Kezele - AUSSWINKL MUZIKANTI (HR) VINO ZAGORSKO - D. Tušek - D. Tušek - M. Pavlinić - ZAGORSKI MUŠKETIRI (HR) SVADBENA POLKA B. Lugarić - D. Kovačićek - B. Lugarić - ANSAMBL PRIJATELJI ZAGORJA (HR) GORUČE PIŠČE - M. Strugar - M. Strugar - M. Čavec - DEČKI Z BREGOV (HR) BERGISCHE GRÜßE - L. Dolinar - DIE GEININGER (D) plijeni Loborfest. Naš je sugovornik, čelni čovjek općine načelnik Andrija Smetiško. načelnik općine najodgovornija je osoba i predstojeće manifestacije Janine, tradicionalno vezane uz Dan općine i župe. Što nas očekuje ove godine? Ima li novina? 10. AVSENIK ŽIVI VJEČNO - V. Kovačić - SINOVI ZAGORJA I MILI (HR) 11. TU SU MOJI SI PRIJATELI D. Cerinski - D. Cerinski - Ž. Picek / T. Picek - GRUPA DOMINO (HR) 12. NE BOŠ MI GOVORILA - B. Marlot / I. Osredkar - B. Marlot - I. Osredkar - ANSAMBEL MLADI GODCI (SLO) 13. PRI STARE HIŽI - B. Kuharić - ANSAMBL ZLATNI DEČKI (HR) 14. TA STARA, TA MLADA - S. Miklaužić - S. Miklaužić - S. Miklaužić / D.Kezele - SINIŠA MIKLAUŽIĆ I MLADI ŠARMERI (HR) 15. LE K TEBI VLEČE ME - D. Strojanšek - M. Vrh - M. Melanšek - ANSAMBEL KRAJCARJI (SLO) 16. VODO BISTRA - M. Plantak - A. Kos - M. Kurtanjek MLADI MUŽIKAŠI (HR) 17. POGLEDAM TE - A. Skaza - M. Vrh - A. Skaza - POSKOČNI MUZIKANTI (SLO) 18. JOŠ JENU PA IDEMO - M. Plantak - A. Kos - M. Plantak - HUNCUTI (HR) Janine od svojeg utemeljenja 2004. do sada plijeni pozornost svojom raznolikom ponudom, gdje obitelj kao ciljna skupina, odnosno, svaki njezin član obitelji pronalazi svoje područje zanimanja, GLAS ZAGORJA na svečanoj sjednici rezimirat ćete aktivnosti tijekom godine dana. na što ste posebno ponosni? Što neposredno predstoji? S obzirom na recesijsku godinu i dugoročni program, ova je godina određena kao godina za- OPĆINA LOBOR 01. SRPNJA 2011. ćine i župe Lobor vršetaka ranijih projekata, pripreme novih projekata i osmišljavanja dugoročnih strategija razvoja. Napokon smo zaokružili projekt višenamjenske sportske dvorane s potpornim zidom, asfaltiranim prometnicama i renoviranom fasadom. Sportsko-re- kreacijski centar Cukovec napreduje prema planu, jezera Markušbrijeg vrlo su blizu potpunog završetka. Društveni domovi, koji su završeni, u potpunoj su funkciji, dok oni koji to nisu u fazi su preprojektiranja. U tijeku je izmjena i dopuna prostornog plana općine, izrada idejnog projekta stambeno-poslovne zgrade općine. Prvi prostorni plan doživljava svoj make-up, odnosno, prvu izmjenu i dopunu, no najznačajniji uspjeh je izrada potrebne dokumentacije za izgradnju dječjeg vrtića, otkup svog zemljišta te nominacija projekta u EIB III. Osim izgradnje vrtića u EIB III nominirane se preostale nerazvrstane ceste iz EIB-a II. Inventarizacija građevinskih objekata na području općine ulazi u svoju završnu fazu, te sam mišljenja da će se završiti cjelokupni projekt u ovoj fiskalnoj godini. Lobor tih srpanjskih dana posjeti zavidan broj posjetitelja. Ljudi se obično vraćaju tamo gdje su gostoljubivi domaćini i gdje događaji plijene svojom posebnošću. Kako uspijevate privući posjetitelje? Loborfest u samo tri godine postao je relevantan festival oberkrajner glazbe. Loborfest je perjanica cjelokupne manifestacije, te predstavlja oživotvorenje stoljetne tradicije loborskih glazbenika i onih koji to nisu, a vole takav glazbeni izričaj. Smatramo da smo najjužnija srednjoeuropska točka gdje takva vrsta glazbe ima svoje uporište. Sve nabrojeno predstavlja temelj za pokretanje takvog festivala s time da smo prije toga godinama testirali ozračje kroz reviju glazbenika. Po čemu se razlikuje od ostalih događanja u Županiji? Zašto je interesantan i stranim izvođačima? Što mu je cilj? Razlikujemo se od ostalih sličnih festivala po tome što na naš festival ne morate doći u kravati i svečanoj halji- ni, po tome što za vrijeme njegovog trajanja možete jesti i piti, dozvati prijatelja, te imati dijete na koljenima ili slično. Takva vrta festivala karakteristična je za područje centralne Europe i samo po sebi nije nekakva velika umotvorina, ali imati takav duh, već jest, i po tome smo specifični. Sve nabrojano su prepoznali i izvođači iz svih krajeva Europe te rado dolaze u Lobor i promoviraju sebe i kraj ili pokrajinu iz koje dolaze. Jeste li zadovoljni odabirom pjesama i izvođača? Ovogodišnji festival imat će 18 skladbi koje su izabrane putem natječaja. Kvaliteta je iznimno dobra tako da će ocjenjivački sud, posjetitelji i slušatelji imati težak zadatak oko izbora najbolje. Sve priredbe odišu tradicijom. Prihvaćaju li mladi ovakve manifestacije danas u vrijeme interneta i brojnih drugih modernih medija? Naše priredbe stvarno odišu tradicijom i mladež ih izvrsno prihvaća, jer su sve nastale kao izraz naših nastojanja da promoviramo sebe kao specifično okruženje uklopljeno u globalne promjene bilo hrvatske, bilo europske. Cjelokupno događanje oko Janinog možete pratiti i na internetu na našim stranicama: www.lobor.hr, www.loborfest.hr, www.offroad-lobor.hr. Također imamo i priredbe kao što je Off Road, natjecanje u biciklizmu, motociklizmu, automobilizmu u svim izvedbama koje je izraz modernog i avangardnog, gdje si oduška mogu dati netradicionalisti, a takvih će priredbi biti još više. Stavimo li to sve u jednu košaru, dobivamo tradicionalnost u modernom stilu. Recesijska je godina, teško se namaknu sredstva, no čini nam se da program nije osiromašen. Kako u tome uspijevate? Program je u znatnoj mjeri obogaćen unatoč recesiji prvenstveno dodatnim angažmanom čelnih ljudi općine, čelništva sudjelujućih udruga, te župne zajednice na čelu sa župnikom. Naša organizacija ima određene specifičnosti u odnosu na konkuren- tne manifestacije prvenstveno zbog dodane vrijednosti koja se nikako ne može mjeriti novcem, već nečim što se zove ljubav prema mjestu, općini, kraju ili domovini. Vjerujemo da će u budućnosti isto prepoznati i Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Županija Krapinsko-zagorska te Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, kao vrijedan doprinos ponudi kontinentalnog turizma. JAnInE 2011. Četvrtak 21. srpnja 19:00 19:00 20:30 Petak 22.07.2011. 18:30 19:00 21.00 Subota 23.07.2011. 10:00 11:00 17:00 18:00 Nedjelja 24.07.2011. 09:00 10:00 12:00 12:30 18:00 Ponedjeljak 25.07.2011. 19:00 18:00 21:00 23:00 Utorak 26.07.2011. 09:30 10:30 12:30 17:00 19:00 GLAS ZAGORJA Hiža od licitara - promocija knjige FAKL - festival amaterskih kazališta Naše babice (Loborci Loboru) CJELONOĆNA ZABAVA Božena Slunjski - likovna izložba FAKL - Festival amaterskih kazališta Helenijada - Koncert ozbiljne glazbe CJELONOĆNA ZABAVA Turnir MO - sportski dan Parajanine - paragliding Vinček naš - izložba vina sjeverozapadne Hrvatske Večer Črnoga Tomaša- viteški bal CJELONOĆNA ZABAVA Ribički kup Off road - buggy, autocross, motocross, quat Vatru gasi - brata spasi - vatrogasna vježba Loborski pleter - etno priredba Loborfest - festival oberkrainer glazbe CJELONOĆNA ZABAVA Kazališna predstava Loborski lopar - izložba štrukljov i gibanic Ad gloriam brass - koncert ozbiljne glazbe ********** - nastup estradne zvijezde CJELONOĆNA ZABAVA Loborski sejem - sajam OPG-a Prošecija - promenada loborskih udruga Sjednica vijeća - svečana sjednica loborskog vijeća Političarijada - utakmica političara Naše Jane - revija glazbenika CJELONOĆNA ZABAVA 33 OPĆINA MARIJA BISTRICA 01. SRPNJA 2011. OPĆInSKA UPRAVA SPORT Radovi se nastavljaju Iako je ljeto stiglo, u Općini Marija Bistrica radovi ne prestaju. Trenutno je u izradi dio glavnog i povratnog voda, vodovoda od izvorišta u Podgorju Bistričkom prema vodospremi, a radove izvodi Gradex. Također, na lipanjskoj sjednici Vijeća Općine Marija Bistrica donesene su odluke o odabiru ponuditelja za asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine Marija Bistrica, za održavanje asfaltiranih nerazvrstanih cesta, kao i za održavanje nerazvrstanih cesta, nabavu, dobavu i ugradnju kamenog agregata. Za asfaltiranje - sukladno kriterijima za odabir ponude iz Dokumentacije za nadmetanje, kao najpovoljnija ponuda sposobnog ponuditelja odabrana je ponuda firme Kolnik d.o.o. Marija Bistrica. Za održavanje asfaltiranih nerazvrstanih cesta odabrana je najpovoljnija ponuda ponuditelja Strojni iskoptransport Zajec, Špičkovina, a za održavanje nerazvrstanih cesta, nabavu dobavu i ugradnju MNL Općine Marija Bistrica - Sportsko bistričko ljeto kamenog agregata odabrana je ponuda ponuditelja Autoprijevoznik i niskogradnja Košec, Hum Bistrički, Marija Bistrica. Osim spomenutih odabira ponuditelja za radove na sjednici su prihvaćene i odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine, o pristupanju izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Općine, te o pristupanju izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja groblja Općine Marija Bistrica. (E. Lacković) U polufinalu 11. izdanja Malonogometne lige Općine Marija Bistrica igrat će Poljanica AP Mario - Globočec Graditeljstvo Skuliber, te Podgrađe - Marija Bistrica V & P. U utakmicama posljednjeg, 7. kola razigravanja Podgorje je pobijedilo Podgrađe sa 4:1, Marija Bistrica V & P bila je bolja od Marije Bistrice Plivadona sa 6:2, dok su Globočec Graditeljstvo Skuliber i Poljanica AP Mario odigrali 3:3. Time je Poljanica osigurala vodeću poziciju prije završnice, Marija Bistrica V & P je druga, Podgrađe treće, a Globočec četvrti. Sama završnica na rasporedu je u subotu 9. srpnja. Ovo je već 11. izdanje Malonogometne lige Općine Marija Bistrica, koja se održava u sklopu sportskog dijela manifestacije Ljeto u Mariji Bistrici, a riječ je o natjecanju u kojem se sastaju ekipe sastavljene po mjestima unutar bistričke općine. Pored lige Sportsko bistričko ljeto donosi i klupske ZDRAVLJE Zagrljaj dobrote se nastavlja U organizaciji Zagorske Lige protiv raka u četvrtak 30. lipnja u Mariji Bistrici je održan još jedan humanitarni koncert na kojem su nastupili Jacques Houdek, Bojan Jambrošić, Dalibor Prohaska, Vladimir Kočiš Zec, Zdravko Škender, Darko Domijan, Željko Krušlin Kruška, Juraj Galina, Rajko Su- 34 hodolčan, Tomislav Goluban, Maksim Hozić Max, Tihomir Kožina, Petar Brkljačić, Marin Bukvić, Dario Došlič i Boris Kosmač. Gotovo tri sata publika je uživala u hitovima glazbenih gostiju, a prikupljena sredstva namijenjena su kupnji ultrazvučnog aparata Opće bolnice Zabok. (E. Lacković) GLAS ZAGORJA turnire Teniskog kluba Marija Bistrica. Pojedinačni turnir na rasporedu je u srpnju, a krajem lipnja odigran je turnir parova, na kojem su slavili Siniša Matok i Hrvoje Šimunec, koji su u finalu pobijedili kombinaciju Stjepan Gorički - Mario Tomorad, dok su treći bili Matija Muhek i Dražen Sušinjak. U nedjelju 10. srpnja na rasporedu je i Malonogometni turnir udruga i klubova Općine Marija Bistrica, a naslov brani upravo Teniski klub Marija Bistrica. OPĆINA MARIJA BISTRICA 01. SRPNJA 2011. MAnIFESTACIJE Ljeto u Mariji Bistrici I ove godine, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica, zajedno s bistričkim udrugama i nekim institucijama organizira Manifestaciju Ljeto u Mariji Bistrici. Otvorenje manifestacije održano je 19. lipnja, u Bluesun hotelu Kaj u Mariji Bistrici u sklopu proslave 400. broja Zagorskog lista, a već sljedeći vikend, na Dan državnosti donio je tradicionalni susret umirovljenika KZŽ u Mariji Bistrici, kao i tradicionalni koncert Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek i gostiju u Hudekovoj bašći, na središnjem bistričkom Trgu. Ove godine okupio se dosad najveći broj posjetitelja ove glazbeno-zabavne večeri, čiji je cilj uz zabavu pomoći i djelovanju izvrsne bistričke limene glazbe, koja je ove godine predstavljala županiju na smotri u Novom Vinodolskom, i to treći puta u zadnjih pet godina. Manifestacija Ljeto u Mariji Bistrici nastavlja se već početkom srpnja, tradicionalnim obilaskom Planinarske zaobilaznice u organizaciji Planinarskog društva Grohot Marija Bistrica, kao i kolonijom drvorezbara. U subotu 9. srpnja na rasporedu je 25. susret folklora u organizaciji KUD-a Lovro Ježek, koji će se održati na bistričkom trgu. U nedjelju 10. srpnja na rasporedu je Zabavno-animacijski program za djecu zabavne skupine Šareni svijet, kao i program OŠ Marija Bistrica pod nazivom Pokaži što znaš i umiješ, a 16. i 17. srpnja održat će se manifestacija Tragom starih običaja. Početkom kolovoza manifestacija seli na Laz, gdje će KUD Laz od 5. do 7. kolovoza organizirati Dane folklora na Lazu. Cijela manifestacija vezana je uz svetkovinu MBB, 13. srpnja, Dan Općine i Župe Marija Bistrica. U predvečerje same svetkovine 12. srpnja održat će se tradicionalni put svijeća od Marije Bistrice do Prasvetišta na Vinskom Vrhu, gdje će od 22 sata misu predvoditi mladomisnik vlč. Ivica Šturlić. Dan prije, u ponedjeljak 11. srpnja na bistričkoj Kalvariji na koncertu će nastupiti Klapa Barun, ŽVA Fiola i Limena glazba KUD-a Lovro Ježek Marija Bistrica, koja će tradicionalni koncert održati i na sam Dan župe i Općine, 13. srpnja s početkom u 19 sati na središnjem bistričkom Trgu. Na taj dan na rasporedu je i svečana sjednica Općine, mise u bistričkom Svetištu služe se u 7.30, 9, 11 GLAS ZAGORJA i 18 sati, a središnju misu u 11 sati predvodi biskup celjski mons. dr. Stanislav Lipovšek. Pokrovitelji Ljeta u Mariji Bistrici su Krapinsko-zagorska županija, Općina Marija Bistrica, Svetište Majke Božje Bistričke, glavni sponzori su Bluesun hotel Kaj, Ljekarne Švaljek, Medičarsko-svjećarski obrt i suvenirnica Mahmet, Trgovina i ugostiteljstvo Micak, Ugostiteljstvo Pisk, Foto-video Klik, a sponzori: Komet 93, Trgostil, Medeni bar Brlečić, Bistro Mladost, Bistro Bistrica, Caffe bar Dioniz, Pekara Bio zrno, Macan - Ivček d.o.o., Kolači Kašnar d.o.o., Cvjećarnica Kurešić, Auto-taksi prijevoz J. Hanžek. 35 01. SRPNJA 2011. SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE Fotografije Sandra Haban Sv. mise u svetištu Majke Božje Bistričke od ponedjeljka do subote su u 10,30 i 18 sati. Nedjeljom u 7,30, 9, 11 i 18 sati. Prilika za sakrament ispovijedi je svakodnevno prije sv. mise. Svetkovina Majke Božje Bistričke 12. VII. - predvečerje Svetkovine - 20,30h procesija sa svijećama od bazilike do prasvetišta na Vinskom Vrhu - 22,00h prva sv. misa Svetkovine na Vinskom Vrhu 13. VII. - sv. mise 7,30, 9, 11 i 18h. Središnje misno slavlje s početkom u 11h predslavi biskup celjski mons. dr. Stanislav Lipovšek. Velika Gospa 14. VIII. - predvečerje Svetkovine - 20,30h - procesija sa svijećama na bistričkoj kalvariji - 21,30h - sv. misa u bazilici 15. VIII. - sv. mise: 6; 7,30; 9; 11; 16; 18 i 20h Središnje 36 misno slavlje s početkom u 11h predslavi kardinal Josip Bozanić. GLAS ZAGORJA OPĆINA MAČE 01. SRPNJA 2011. 30. Tamburaška noć Mače 2011. Razgovarala Tanja Gregurović Zlatne žice tamburice Jubileji su prigode sažimanja polučenih rezultata, prisjećanje na početke. Kako je započelo tamburaško druženje u Maču? Sve je započelo davne 1980. kada je na inicijativu Franje Posarića osnovano KUD Lj. Gaj Mače, pri kojem je u početku djelovala samo tamburaška sekcija. Prve probe održavale su se u kući Marijana Sedak - Benčića, također tamburaša. Prvi nastupi tamburaša bili su u pivnici Diližansa u Maču, koja je trebala tada takvu vrstu zabave i koja je u ono vrijeme bila središte kulturnog i zabavnog života u Maču i okolici. Prva Tamburaška noć, kulturno-turistička manifestacija s dugogodišnjom tradicijom, održala se 1980. na inicijativu Franje Posarića u današnjoj pivnici Bolte. Dio zarade išao je KUD-u i na toj prvoj Tamburaškoj noći nastupali su i tamburaši KUD-a. Godine 1981. održala se prva Tamburaška noć na otvorenom u centru Mača na drvenoj pozornici. Nastupali su Stjepan Jimi Stanić i braća Justin, trajala je tri dana - četvrtak, petak i subotu, a nastupala je i folklorna sekcija KUD-a. U to vrijeme Tamburaška noć bila je najvažniji izvor prihoda. Tek 1984., u dogovoru sa školom, počela U Hrvatskom zagorju danas brojimo mnogo tamburaša i tamburaških sastava, točnu brojku teško je sa sigurnošću utvrditi, ali nedvojbeno je da je Tamburaška noć u Maču u svojih trideset ljeta održavanja pridonijela kvaliteti sviranja ovog tradicijskog instrumenta. U okrilju KUD-a Ljudevit Gaj iz Mača prvotna priredba stasala je u značajnu kulturnu manifestaciju zagorskog kraja. Kroz nju progovara kultura Mačanskih žitelja, a rado je podijele sa sve brojnijom publikom koju okupe na različitim događanjima. Glavni pokrovitelj je općina Mače, a svoj će jubilej upriličiti od 7. - 9. srpnja. O značaju manifestacije i svemu što donosi doznajemo od Romane Sedak, glasnogovornicom Kud-a LJ. Gaj. KUD Lj. Gaj Mače osnovano je 1980. i u početku je okupljao samo tamburaše. Potkraj 1980. pridružili su im se i plesači i postavili temelje današnji folklornih sekcija. Danas društvo djeluje kroz šest sekcija – predškolska folklorna skupina, srednja folklorna skupina, veliki folklorni ansambl, tamburaški orkestar KUD-a i mlađa tamburaška sekcija. Broji oko 160 članova. Prošle godine proslavilo je 30 godina postojanja velikim koncertom na kojem su nastupile sve sekcije društva i veterani KUD-a. Društvo nastupa na smotrama folklora, te na nastupima u općini kao i diljem Lijepe naše. Gostovalo je na mnogim nastupima i turnejama u inozemstvu, a ističe gostovanja u Italiji, Mađarskoj, Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, na Sardiniji. KUD je redovno nastupao i na svim smotrama folklora, tamburaških sastava i vokalnih skupina, te u Rovinju, u Baškoj na Krku, na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Kaštel Kambelovcu, kao i okolnim općinama. Društvo njeguje tradiciju i običaje zagorskoga kraja, ali i ostalih krajeva u Hrvatskoj. Ima puno članova za koje se nadamo da će nastaviti čuvati tradiciju i bogatstvo kulture našeg kraja. se graditi betonska pozornica, koju je projektirao zagrebački arhitekt Darko Venturini. Franjo Posarić došao je na ideju održavanja Zlatne tamburice kao središnje i glavne manifestacije Tamburaške noći. Tamburaška noć zapravo se i temeljila na natjecanju za Zlatnu tamburicu, a jedni od najboljih tamburaša koji su osvajali Zlatnu tamburicu bili su Varaždinski tamburaši. Prvo natjecanje za Zlatnu tamburicu održalo se 1981., kada i prva Tamburaška noć na otvorenom. Tamburaška noć do danas je ostala manifestacija s tradicijom u organizaciji KUD-a Ljudevit Gaj Mače. Mi smo kulturno bogat narod, dokazujemo to u brojnim prigodama osmišljavanjem manifestacija u kojima se prisjećamo običaja svoga kraja. Što je cilj Tamburaške noći? Cilj Tamburaške noći je promoviranje tamburice kao najraširenijeg glazbenog instrumenta u Hrvatskoj, kao i promocija naših običaja. Tamburaška noć posebna je vrsta manifestacije koja združuje tamburicu, folklor, zabavu i okuplja ljude koji cijene tamburicu, tamburašku glazbu, kao i one koji se ta tri dana žele malo zabaviti i odmaknuti od svakodnevnih obaveza. Tamburaška noć je od početaka nositelj kulturnih zbivanja u Maču i okolici. Koliko je ova manifestacija utjecala na rad svog organizatora KUD-a Lj. Gaj Mače? Ova manifestacija puno utječe na rad i ne samo društva, jer je KUD Lj. Gaj nositelj Tamburaške noći i u KUD-u je rođe- GLAS ZAGORJA na ideja o samoj manifestaciji. Tradicija Tamburaške noći usađena je u članove KUD-a kojima je ova manifestacija vrlo važna. Zbog dugogodišnje tradicije možemo slobodno reći da je KUD od samih početaka razvijanja kulturnih događanja u Maču, nositelj takvih događanja. Za Tamburašku se treba pripremiti puno prije, sve sekcije spremaju se za koncert u subotu, a Izvršni odbor vodi brigu o ostalim stvarima koje treba organizirati oko Tamburaške noći. KUD LJ. Gaj poznat je, između ostaloga, i po Tamburaškoj noći u Maču. Program ovogodišnje Tamburaške noći? Ovogodišnja Tamburaška noć počinje u četvrtak, 7. srpnja u 20 sati kada će načelnik općine, Stjepan Sokolić otvoriti 30. po redu Tamburašku noć. U 20 sati počinje i nastup DVD-a Mače i mačanskih mažoretkinja. U 21 h slijedi nastup glazbenog sastava FAKINI. U petak, 8. srpnja, program počinje u 20 sati revijalnom smotrom tamburaških sastava iz Zagorja i okolice pod nazivom Zlatna tamburica. Na ovoj smotri predstavit će se i tamburaški orkestar KUD-a Lj. Gaj. U 22 h počet će nastup tamburaškog sastava MILENIJ. U subotu u 17 sati održat će se šahovski turnir u Domu kulture u Maču, a u 20 h slijedi koncert svih sekcija KUD-a Lj. Gaj. Nakon koncerta, posjetitelje će zabavljati glazbeni sastav BOSS BEND. Tamburaška noć i ove se godine održava na prostoru sajmišta u Maču. Koje posebnosti donosite u jubilarnom 30. izdanju? Tamburaška noć i ove godine zadržava svoju bit - Zlatnu tamburicu, smotru tamburaških sastava, koja nije natjecateljskog tipa kao u početku, već revijalnog. Ove godine Tamburaška noć donosi i malu posebnost - koncert svih sekcija KUD-a, za razliku od zadnjih nekoliko godina kada je većinom nastupala jedna ili dvije sekcije KUD-a. Ove godine predstavit će se sve sekcije u subotu u 20 sati - to će biti koncert KUD-a Lj. Gaj. 37 OPĆINA JESENJE 01. SRPNJA 2011. Dan općin Ivan Galović, predsjednik Općinskog vijeća Župan Siniša Hajdaš Dončić Publika u sportskoj dvorani na promociji novog CD-a Podvinčana Nastupio je zbor Osnovne škole Gornje Jesenje pod vodstvom prof. Anite Habjanec Opæina Jesenje je za Ivan stitelja, zaštitnika župe, bogat višednevni progra sjednici Vijeća Na svečanoj nici županija, av st ed pr bili su upnici… saborski zast Središnji događaj bila je Svečana sjednica Općinskog vijeća. Sve prisutne, a posebno goste, među kojima je bilo saborskih zastupnika, predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, grada Našica te susjednih općina, pozdravio je Ivan Galović, predsjednik Općinskog vijeća. O sadašnjem političkom trenutku, ali i učinjenom u prošlih godinu dana, govorio je načelnik Ivan Maligec i istakao kako se ova Općina, unatoč kriznog vremena, može pohvaliti s učinjenim u proteklih godinu dana. Stanovnicima općine Jesenje njihov općinski praznik i blagdan Sv. Ivana Krstitelja čestitali su: načelnik općine Đurmanec Branko Horvat, državni S misnog slavlja u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja I mladi su nogometom proslavili Dan općine Nakon paljenja krijesa, procesija ide iz Kostanjeka u župnu crkvu Mnogo mladih na misi u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja 38 O. Josip Krčmar, molitva pred kipom sv. Ivana Krstitelja GLAS ZAGORJA Naklon za pozdrav onih koji su nastupili s Podvinčanima OPĆINA JESENJE 01. SRPNJA 2011. ne Jesenje Pred početak svečanosti u Domu kulture, u očekivanju gostiju S orkestrom upotpunjen nastup AKUD-a Žensko kazalište nje, blagdan Sv. Ivana Kri ove godine pripremila am. tajnik Branko Mučnjak, gradonačelnik Našica Krešimir Žagar, varaždinski dožupan Milan Pavleković, saborska zastupnica Danica Hursa i župan Siniša Hajdaš Dončić. Na svečanosti su uručene Plakete, kao znak priznanja zaslužnim pojedincima i pravnim osobama za naročit doprinos u razvoju općine Jesenje. U prigodnom programu sudjelovali su učenici OŠ Gornje Jesenje pod umjetničkim vodstvom prof. Anite Habjanec i članovi AKUD-a Žensko kazalište Gornje Jesenje. (D. Kozina) č Nastupio je i pjeva ić es Kv en lad M Pjesma članica AKUD-a za vije ćnike i goste Do smijeha uz glumce Ženskog kazališta Nastup članova KUD-a Franjo Sert Snježana Fridl i načelnik Ivan Maligec Podvinčani još jednim CD-em u osvajanje naklonosti publike Bez cimbala i violine nema muzike u Bednji GLAS ZAGORJA 39 OPĆINA JESENJE 01. SRPNJA 2011. IVAN MALIGEC, načelnik Općine Jesenje Suradnjom do cilja U Općini Jesenje zajedništvom nastoje prevladati prisutne teškoće besparice, a taj recept preporučuju i drugima. načelnik stoga ističe suradnju s jedinicama lokalne samouprave okupljenima oko Grada Krapine na zajedničkim projektima - od Gradskog društva Crvenog križa, programa vodoopskrbe, zaštite okoliša, odvodnje i kanalizacijske mreže. Razvijamo suradnju, svjesni da smo jedino tako jači u nominaciji projekata prema bilo kojim izvorima sredstava, poručuje i potvrđuje ispravnost svojih tvrdnji u odgovorima na postavljena pitanja. na pola smo teške recesijske godine, izvorni prihodi općinama pali su do 30%. Dan općine obično je prigoda da se osvrnemo na ono što je realizirano. Prošle godine veselili ste se vodi, a ove godine? - Izvorni prihodi padaju u svim jedinicama lokalne samouprave, pa tako i kod nas oko 20%. Točno će se vidjeti nakon šestomjesečnog obračuna. No to ne znači da moramo stati sa svim aktivnostima, već moramo nastaviti kao da su izvorni prihodi isti. A to sigurno znači mnogo više truda kako bismo ostvarili sve zacrtano. U ovoj godini započeli smo s nekim radovima. Najznačajniji su rekonstrukcija niskonaponske mreže i izgradnja javne rasvjete u više naselja na području općine u suradnji s HEP-om. Na taj način poboljšat će se kvaliteta opskrbe električnom energijom i stvoriti uvjeti za izgradnju javne rasvjete na području gdje do sada nismo imali rasvjetu. Najveća investicija prošlih godina je zasigurno sportska dvorana, koju smo svečano otvorili početkom godine. Također, završili smo dva nogostupa u naselju Cerje i Donje Jesenje, sanirali neka klizišta… navedeno je dokaz da jedinica lokalne samouprave može nešto sama napraviti i odraditi? Koliko je to bilo moguće iz prihoda proračuna? - Svaka pomoć je uvijek dobrodošla, imamo dobru suradnju sa KZŽ, ŽUC-om, ali i s određenim 40 Ministarstvima, iako je sve teže doći do novca. Što se tiče proračuna, rukovodimo se napucima Ministarstva financija. Preporuka je bila da će prihodi u ovoj godini rasti za 5%. Nažalost, to se ne ostvaruje, pa imamo pad prihoda za 20%. Sigurno nećemo moći ali nisu ugroženi objekti, kuće. Uglavnom ugrožavaju lokalne ceste i moramo se malo više potruditi u njihovoj sanaciji. Budući da smo na brdovitom terenu, zaista su česta, ali saniramo ih prema prioritetu. Sanirali smo klizište prema Gornjim Lužani- Sve naše aktivnosti, a onda i rezultati u pojedinom vremenskom razdoblju prvenstveno ovise o sredstvima kojima raspolažemo. U tom kontekstu 2011. bit će godina smanjenih mogućnosti, ali to ne znači da se trebamo pomiriti s takvom situacijom, već nastavljamo uporno raditi, nastojeći učiniti maksimalno moguće u ovom trenutku, ali i potrebe i želje prilagoditi mogućnostima - istaknuo je u svom govoru na svečanoj sjednici općinskog vijeća u prigodi Dana općine načelnik Ivan Maligec. realizirati sve što smo planirali, ali pokušat ćemo postići maksimalnu realizaciju, a neke stvari odgoditi za bolja vremena. na području općine ima, nažalost, veći broj klizišta. neka su nedavno konačno sanirana, kao npr. klizište Peki? - Općina Jesenje jedna je od općina u kojoj su klizišta gotovo svakodnevna pojava. Iza svakih obilnijih kiša, dolazi do odrona zemlje, stvaraju se klizišta, ma kod zaseoka Straški, klizište na istoj cesti na predjelu Straže, neka manja klizišta, a sanirali smo i klizište Peki koje se nalazi na županijsko-lokalnoj cesti Gornje Jesenje - Donje Jesenje na izrazito strmom terenu. Pod opterećenjem prometa nastala su ulegnuća koja su u više navrata privremeno sanirana, ali je u posljednje vrijeme došlo do odvajanja donjeg dijela trupa ceste. Radove na sanaciji financirala je GLAS ZAGORJA Županijska uprava za ceste. Imamo još neka klizišta koja ćemo morati sanirati tijekom ove godine. Spomenuli ste brdoviti teren, ali za općinu Jesenje nema više statusa brdsko-planinskog područja, koji je inače donosio određene pogodnosti za građane i za samu Općinu. - Da, nema više statusa brdsko-planinskog područja, jer taj status neće više postojati. Ali jedinice lokalne samouprave će biti raspodijeljene po grupama. S jedne strane, nismo tako jako razvijeni i to nam donosi isto što nam je do sada donosio status brdsko-planinskog područja, pa ne bi trebali ništa izgubiti. Prema tome bi iz državnog proračuna trebali i dalje dobivati inicijalna financijska sredstva za brži razvoj, a građani će imati određene olakšice kod oporezivanja dohotka. Znanje - temelj razvoja svake sredine Što biste izdvojili kao prioritet? - To je teško reći, prioritet je sve. Ostali smo pri stajalištu da socijalnu politiku nećemo dirati. To znači da nećemo smanjivati ni stipendije, ostavit ćemo pomoć za novorođene i socijalna komponenta ostaje i dalje prisutna. Svjesni smo da se razvoj neke sredine može bazirati isključivo na znanju. Iz tog razloga smo jedna od općina koja za tu namjenu izdvaja gotovo najviše. Sufinanciramo izvannastavne aktivnosti u Osnovnoj školi, dajemo 10 učeničkih stipendija, a trenutno dajemo i 32 studentske stipendije svim redovnim studentima s područja naše Općine. Prema Vašem mišljenju, koliko se uopće danas znanje cijeni u Hrvatskoj? - Teško je odgovoriti na ovo pitanje, a još je teže reći da se znanje cijeni, jer su takve okolnosti u čitavoj zemlji. No, jedino znanje nas može izvući iz ovakve situacije i cijenit će se u idućem razdoblju. Vjerujem da će se sve više ljudi zapošljavati s višom i visokom stručnom spremom i to je onda budućnost izlaska iz krize u koju smo upali. EU fondovi, isplativi trud i dobra volja Jedna pjesma naših dragih Podvinčana pjeva - To vam je OPĆINA JESENJE naše Jesenje, zagorsko selo najljepše, pri kleti si spiti i brige pustiti, to vam je najljepše… Koje brige muče stanovnike općine Jesenje? - Briga u svakom slučaju ima dovoljno, nije baš sve kao u pjesmi. Ono što su svakodnevni problemi, to rješavamo u hodu. Problem koji je sve više izražen su nesređene zemljišne knjige. S tim se problemom sve češće susrećemo, a posebno kad se namjeravamo kandidirati za sredstva Ministarstva ili za pretpristupne fondove EU. Konkretno, ako se želimo kandidirati na neki od natječaja za uređenje cesta, nogostupa ili kanalizacije za koji je potrebno imati građevinsku dozvolu, onda je to vrlo dug, skup i spor postupak. A ponekad je to gotovo i nemoguća misija. Kad bi se prišlo rješavanju zemljišnih knjiga, tada bi nam svima skupa bilo mnogo lakše, lakše bismo dolazili do novca. Kad smo već spomenuli EU fondove, koja su vaša iskustva? - Mi smo određena sredstva iz pretpristupnih fondova uspjeli dobiti za izgradnju sportske dvorane, sufinanciran nam je projekt uređenja ceste i izgradnje nogostupa prema crkvi, uređenje platoa i okoliša naše župne crkve, a uspjeli smo dobiti i sredstva za uređenje i obilježavanje biciklističko-pješačkih staza. Uvijek se uspije, treba uložiti puno truda i dobre volje, a rezultati uvijek na kraju dođu. Javili smo se ponovno na neke natječaje, a i dalje čekamo raspisane natječaje. Dolaskom ljepšeg vremena sve je više aktivnosti koje se započinju, ambicioznih planova ima. Uređuje se groblje, u planu je niz aktivnosti na asfaltiranju i proširenju općinskih putova, uređenje dječjih igrališta. Vaša dopuna? - Osim navedenog, planiramo izgradnju jednog vodospremnika od 100 kubika na vodovodu Gornje Jesenje, čija je investicija vrijedna oko milijun kuna. To će biti financirano u potpunosti iz našeg proračuna. Također, svake godine kontinuirano ulažemo u naše vodovode i iako su u dobrom stanju, ove nas godine očekuje rekonstrukcija vodovodne mreže na dijelu Veliko Selo Sitari. Vodovodne cijevi moramo položiti prije asfaltiranja. 01. SRPNJA 2011. Dodijeljena općinska priznanja Općinsko vijeće Općine Jesenje na 15. sjednici, održanoj 3. lipnja, donijelo je odluku o dodjeli Plakete Općine Jesenje, kao znak priznanja zaslužnim pojedincima i pravnim osobama koju su im uručili načelnik Ivan Maligec i predsjednik Općinskog vijeća Ivan Galović. Plaketa Općine Jesenje dodijeljena je posthumno vlč. Ivici Košutiću. Ivan Košutić rođen je 6. srpnja 1948. u Svetom Križu Začretju. Kao jedino dijete oca Mirka i majke Katice 1963. krenuo je u sjemenište, a za svećenika je zaređen 1974. nakon čega obavlja dužnost kapelana u Lepoglavi. Upraviteljem župe Gornje Jesenje imenovan je 1979. Njegovu susretljivost, ljubaznost, nadahnute propovijedi, zasigurno će dugo ostati u sjećanju stanovnicima Jesenja te mještanima okolnih župa. Uz pomoć i suradnju općinskih vlasti vlč. Košutić uspio je obnoviti župnu crkvu i župni dvor i cijeli okoliš crkvenog zdanja. Nakon što je teško obolio, nije klonuo duhom, prihvatio je svoju bolest kao još jedno ovozemaljsko trpljenje, i dokle god je njegovo zdravstveno stanje dopuštalo, služio je svojim vjernicima, gotovo pune 32 godine. Plaketu je preuzeo pater Josip Krčmar, sadašnji upravitelj župe Jesenje. Za doprinos ugledu i promociji Općine Jesenje Plaketa je do- dijeljena i glazbenom sastavu Podvinčani. Podvinčani su do sada u 15 godina djelovanja izdali šest CD-a dajući tako svoj glazbeni doprinos u njegovanju autohtone glazbene i jezične tradicije jesejanskog kraja. Mnoge, iz te bogate zbirke pjesama, postale su pravi hitovi, zasada izdvajamo pjesmu: Kad procvatu u proljeće jabuke koja se izvodi na svim radio postajama u zemlji. Pjesma To vam je naše Jesenje, koju je napisala pokojna Anica Fotak Malogorski postala je himnom općine Jesenje. Svojim nastupima u zemlji i inozemstvu pravi su promotori općine Jesenje i cijele KZŽ. U ime Podvinčana plaketu je preuzeo August Janžek. Plaketa - za doprinos razvoju gospodarstva općine Jesenje dodijeljena je poduzeću Alum promet d.o.o. Poduzeće posluje od 1993., do 1996. proizvodi opremu sistema za kočenje i rashlađivanje na lokomotivama i tramvajima za inozemno tržište. Nakon toga pokreće proizvodnju štednjaka na kruta goriva i peći za centralno grijanje, što i danas čini njegovu GLAS ZAGORJA osnovu proizvodnog programa, uz to vrše uslugu tokarenja i specijalnog zavarivanja svih vrsta materijala od čelika, aluminija, inoxa... Plaketu za doprinos ugledu i promociji Općine Jesenje dobio je Antun Podoreški koji je svojim radom i zalaganjem afirmirao rad udruga u kojima djeluje te time pridonio promoviranju općine Jesenje. Član je i predsjednik Lovačkog društva Kuna Jesenje, Izvršnog odbora Lovačkog saveza KZŽ, skupštine Hrvatskog lovačkog saveza, Povjerenstva za streljaštvo. Dužnost predsjednika lovačkog društva Kuna Jesenje obnaša od 1996. U tom vremenu društvo je počelo s izgradnjom lovačkog doma na Cerju, koji je pred završetkom. Antun Presečki je i jedan od osnivača udruge vinogradara Sv. Martin Jesenje te suosnivač Vinske akademije Krapinsko-zagorske. Plaketa za uspješnu suradnju i doprinos ugledu i promociji Općine Jesenje, predstavljanje i promicanje zagorskih običaja i baštine dodijeljena je i udruzi Zagoraca Kaj iz našica. Ova udruga osnovana je prije pet godina s ciljem čuvanja, predstavljanja i promicanja zagorskih običaja kojima obogaćuje kulturni i društveni život Zagoraca koji žive u okolici Našica. Plaketu je u ime udruge preuzela Snježana Fridl, njezina predsjednica. 41 OPĆINA RADOBOJ 01. SRPNJA 2011. OPĆInSKA UPRAVA DAn DRŽAVnOSTI U općinskom proračunu sve manje novca Masovna podrška mladih politici SDP-a Središnja točka dnevnog reda 16. sjednice Općinskog vijeća bila je: Donošenje odluke o godišnjem obračunu proračuna općine Radoboj za 2010. Planirani prihodi u 2010. ostvareni su 81,71% ili u ukupnom iznosu od 7,877.000 kn. Rashodi su realizirani sa 87,86% od plana i iznosili su 8,512.000 kn pa je Općina poslovanje za 2010. završila s manjkom od 635.000 kn. Obrazlažući takovo stanje, načelnik Anđelko Topolovec naglasio je kako je neostvarivanju planiranih prihoda najviše pridonijela odluka Vlade o promjeni porezne politike koja je stupila na snagu 1. srpnja 2010. bez ikakvih naznaka i upozorenja, a do tada su realizirani programi koji bi bili odloženi da se na vrijeme znalo što će Vlada učiniti sredinom godine. Sudjelujući u raspravi, predstavnik HDZ-a Zdenko Vidović naglasio je da su članovi kluba HDZ-a i prilikom donošenja proračuna upozoravali na mogućnost da se planirani prihodi neće ostvariti, ali ih se nije slušalo, pa zbog toga neće podržati donošenje odluke. Predsjednik Općinskog vijeća Alojz Sajko konstatirao je da se jedino pri- hodi Općine koje uplaćuju građani dobro ostvaruju i zbog toga je zahvalio svima koji unatoč teškoćama ispunjavaju svoje obveze prema Općini. Kao što su i najavili, članovi Kluba HDZ-a nisu glasali za donošenje odluke, pa je ona izglasana većinom od 8 glasova za i 4 protiv. Vijećnici iz redova HDZ-a imali su i primjedbu na sastav Povjerenstva za davanje koncesije za obavljanje dimnjačarskih usluga i usluga prijevoza pokojnika. Nakon kraće stanke predložili su člana iz svojih redova, što je jednoglasno prihvaćeno. Povjerenstvo će raspisati natječaj za obavljanje navedenih usluga i predložiti Općinskom vijeću najpovoljnijeg ponuđača. Kao i obično vijećnici su iskoristili priliku za postavljanje pitanja. Tako je aktualizirano pitanje uređenja pojedinih dionica seoskih putova nakon čega je zaključeno da će se razmotriti stanje na terenu i nakon toga pristupiti izvođenju potrebnih radova. (vir) SPORT Sjedala iz Maksimira u Jazvine Sjedalice su montirane na tribinu uz igralište u Jazvinama Zahvaljujući suradnji GNK Dinamo Zagreb i Športsko-kulturne udruge građana Josip Poljak Jazvine, iz Maksimira je u Jazvine stiglo 500 sjedalica za tribinu na sportskom terenu uz Područnu OŠ Jazvine. Dinamo je, naime, prišao rekonstrukciji stadiona u Maksimiru pa se tako zamjenjuju i sjedalice na tribinama. Članovi Udruge iz Jazvina 42 otišli su u Maksimir gdje su demontirali sjedala, dopremili ih u Jazvine i montirali na tribinu. Sportski tereni uz školu u Jazvinama postali su tako jedan od najuređenijih objekata takve vrste u našoj Županiji, u što su se posljednjih dana mogli uvjeriti brojni sudionici raznovrsnih događanja na tom prostoru. (M. Topolovec) Povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti u Jazvinama je održan tradicionalni susret Zagorskih SDP-ovaca i njihovih simpatizera. Općinska organizacija SDP-a Radoboj bila je domaćin 16. susreta članova SDP-a Krapinsko-zagorske županije. Susret je održan povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, a počeo je polaganjem cvijeća i svijeća na kosturnicu poginulih boraca NOR-a na mjesnom groblju u Radoboju. Kada je prije 16 godina održan prvi susret članova SDP-a i njihovih simpatizera okupilo se nekoliko desetaka najhrabrijih koji su uz rizik da budu zbog toga šikanirani na različite načine ipak željeli pokazati da su prisutni na ovim prostorima. Danas, šesnaest godina nakon toga, susretu u Jazvinama bilo je nazočno nekoliko stotina uglavnom mladih obrazovanih ljudi koji su članovi SDP-a, Foruma mladih SDP-a ili Socijaldemokratskog foruma žena. Prekrasno uređen sportski prostor kod Područne škole pružio je višestruke mogućnosti druženja. Bilo je tu sportskih natjecanja, zabave, razgovora uz jelo i piće i sve je to trajalo gotovo petnaest sati. Rijetke su prilike da se na sportskim terenima vide župan, gradonačelnici i općinski načelnici kojih u Krapinsko-zagorskoj županiji nije malo, da predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena Hrvatske obavlja posao konobarice i nazočne poslužuje grahom i pićem… Šteta što se ovom susretu, koji je bio posvećen i 20. godišnjici Republike Hrvatske, nisu priključili u većem broju pripadnici ostalih političkih opcija, jer ipak je to bila jedina svečanost povodom Dana državnosti u radobojskoj općini. (vir) OBRAZOVAnJE Mihaelu i Oskar znanja Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Mihael Grmovšek, učenik Osnovne škole Side Košutić Radoboj i njegova mentorica, učiteljica Dragica Šalković, primili su Oskare znanja. To je prestižna nagrada koju svake godine dodjeljuje državnim prvacima i njihovim mentorima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U prigodnom govoru ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Filipović, naglasio je da ove godine državni prvaci ne dolaze samo iz škola velikih gradova, već su mnogi iz malih seoskih škola. Tako je, među inim, spomenuo i Osnovnu školu Side Košutić Radoboj, kao primjer male škole iz ruralne sredine iz koje kvalitetnim radom može izići državni prvak. Veliko je to priznanje i moti- GLAS ZAGORJA vacija Mihaelu i njegovoj učiteljici za još bolji rad te postizanje vrhunskih rezultata na natjecanjima iz matematike. OPĆINA RADOBOJ 01. SRPNJA 2011. LOVSTVO Suzbijanje nezakonitog lova S članovima Izvršnog odbora LD Strahinjčica Radoboj, u lovačkoj kućici Malogorski, Ivan Poljak, načelnik PP Krapina, razgovarao je o strategiji suzbijanja krivolova na području lovišta u Radoboju i Jazvinama te Gornjoj i Donjoj Šemnici. O problemu nezakonitog lova na području njihovog lovišta, gdje se susreće povećani broj slučajeva pronalaska lešina visoke i niske divljači, govorio je Vladimir Vidović, predsjednik lovačkog društva. Do sada je uočeno da na području ovog lovišta djeluje nekoliko pojedinaca ili skupina krivolovaca, što rezultira godišnjim odstrjelom divljači brojčano većim nego što ga obave lovci koji to čine prema propisanom godišnjem uzgojnom rasporedu. Motivi sudjelovanja u nezakonitom lovu su različiti - dobivanje mesa divljači za hranu ili pak za prodaju, dok neki to čine iz puke obijesti i ostavljaju ranjene životinje da uginu na mjestu odstrjela. - Da bi se nekome moglo dokazati sudjelovanje u nezakonitom lovu, potrebno je imati nužne elemente kako za prekršajno tako i za kazneno gonjenje, istakao je načelnik Ivan Poljak. U prikuplja- nju tih elemenata najznačajniju ulogu imaju lovočuvari. Lovočuvar ima, prema Zakonu o lovstvu, ovlaštenje da utvrdi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljači (oružje, zamke…), a što može privremeno oduzeti, ako utvrdi da se to čini na nezakonit način. Načelnik je naglasio kako je nužno da se to u praksi primjenjuje. Kako bi se spriječila ta štetna pojava, bit će potreban pojačan obilazak lovišta, brže reagiranje kad se uoči nezakoniti lov kako bi se povećala djelotvornost u borbi s krivolovcima, ističe se u priopćenju iz LD Strahinjčica Radoboj, koje je potpisao Ivan Vidović. (D. K.) i učenici koji su postigli zapažene rezultate na natjecanjima (Mia Jurinjak, 7.b i Mihael Grmovšek, 6.a) kao i njihove mentorice, učiteljica Josipa Miljan i učiteljica Dragica Šalković. U završnom dijelu priredbe osmašima su njihove razrednice Sanja Dunaj (8.a) i Ivanka Švaljek (8.b) podijelile svjedodžbe. Pri podjeli svi su prisutni na Power Point prezentaciji mogli vidjeti fotografije svakog osmaša. Tijekom cijele priredbe prikazivale su se fotografije učenika kao presjek svega onoga što su oni, zajedno sa svojim učite- ljima, proživjeli tijekom ovih 8 godina. Podjelom svjedodžbi to je razdoblje i službeno završilo. Našim osmašima želimo uspješno daljnje školovanje, ali i poručujemo da ne zaborave školu u kojoj su stekli osnovno i temeljno obrazovanje. A nas koji ostajemo, već na jesen čeka nova generacija. Nadamo se da će biti uspješna kao i ova. ŠKOLSTVO OŠ Side Košutić Radoboj Još jedna uspješna generacija učenika oprostila se od osnovne škole. Pritom su pokazali što su i koliko naučili: uz pomoć razrednica, ali prvenstveno vlastitim snagama osmislili su i vodili završnu priredbu 30. lipnja u sportskoj dvorani škole. Učenici 8.a i 8.b razreda priredbu su otvorili zajedničkom izvedbom pjesme Oko jene hiže, uz pratnju učiteljice Dubravke Habjanec. U programu priredbe izmjenjivali su se ozbiljni, ali i duhoviti nastupi i skečevi, koje su najavljivali Mihaela i Kristijan. Tako su učenice Laura i Anita pročitale svoja razmišljanja i osjećaje na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, pri čemu su naglasile uzbuđenje zbog novog razdoblja u životu, ali i tugu zbog rastanka s prijateljima, učiteljima i svojom školom. Da tuga i nostalgija ne prevladaju, učenici su se prisjetili bisera s nastave i viceva, a smijeha nije nedostajalo ni u skeču o školi i učiteljima. Osmaši su, naime, pojedinim učiteljima poklonili simpatične i neobične darove, čime su iznenadili i zabavili sve prisutne. Nakon nastupa mažoretkinja i završne pjesme, učenike je pozdravila ravnateljica Milena Veseljak. Pohvalila je osmaše za postignute uspjehe i zaželjela uspješan upis u odabrane srednje škole. Učenike koji su sve razrede prošli s odličnim uspjehom ravnateljica je prigodno nagradila. Ovom prilikom poklone su dobili GLAS ZAGORJA 43 OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. SRPNJA 2011. OPĆInSKA UPRAVA OPĆInSKA UPRAVA Asfaltiranje pješačke staze prema naselju Pihači Rebalansom povećan proračun Prvim ovogodišnjim rebalansom, proračun općine Stubičke Toplice povećan je za 93 tisuće kn, te planirani prihodi iznose 11,691.200 kn. - Inače, u prva četiri mjeseca ove godine proračun je ostvaren u iznosu od 3,629.184 kn, potvrdio je za Glas Zagorja Stjepan Sokač, predsjednik Općinskog vijeća. Odluku o prvoj izmjeni proračuna za 2011. donijelo je općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice u prvoj polovici lipnja. Uz ostalo, donijeta je i odluka o osnivanju poduzetničke zone Stubaki, te odluka o odabiru najpovoljnijeg izvođača radova na sanaciji klizišta u naselju Strmec Stubički. Radovi su povjereni POLIMONT-u d.o.o. Izradu projektne dokumentacije financirala je Županija, a same radove u iznosu od 69.880 kn i pripadajući porez, financirat će Općina Stubičke Toplice. SUSRETI Posjet studijske grupe iz Pleternice Općina i Turistička zajednica općine Stubičke Toplice ugostili su studijsku grupu iz Pleternice koja u svom gradu provodi projekt Floral Future (Cvjetna budućnost). Namjera je unaprijediti socioekonomsko stanje žena iznad 40 godina na Pleterničkom području kroz njihovo osnaživanje, edukaciju i novostečene vještine u hortikulturi, ali također i stvoriti šire mogućnosti zapošljavanja za 44 mlađe nezaposlene žene, razvojem (cvjetno) dizajnerskih vještina u računalnim programima. Zrinka Košić, predsjednica Radnog tijela za kulturu i ekologiju Općine Stubičke Toplice, predstavila je studijskoj grupi prezen- U Stubičkim Toplicama saniraju se udarne rupe na svim cestama unutar općine. Proširena je i asfaltirana pješačka staza koja vodi od Specijalne bolnice Stubičke Toplice prema naselju Pihači. Pješačka staza znatno olakšava pristup stanovnicima ovog naselja, budući da je dobra poveznica naselja Pihači s centrom Stubičkih Toplica. Istu često koriste šetači, odnosno posjetitelji Povijesno poučne staze Kamenjak. taciju Projekta hortikulturnog uređenja Općine. Nakon prezentacije u power pointu studijska grupa krenula je u razgledavanje centra, mjesnog trga, Parka Maksimilijana Vrhovca, Župne crkve, Osnovne škole i Dječjeg vrtića GLAS ZAGORJA Od ostalih aktivnosti, u naselju Strmec Stubički rekonstruiran je dio mreže lokalnog vodovoda Sljeme - Pila - Strmec Stubički u ukupnoj dužini od 96 metara. Ovim radovima zamijenjene su stare dotrajale cijevi novim PEHD cijevima promjera 110 mm. Također, važno je spomenuti da su radovi na drugoj etapi izgradnje glavnog kolektora fekalne kanalizacije Pila - Strmec Stubički - Stubičke Toplice privedeni kraju. Zvirek. Pridružili su im se načelnik Vladimir Bosnar, referent za komunalne poslove Kristijan Oremuš, predsjednica udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice Barica Zrinščak, te direktorica Turističke zajednice Bernarda Sokač. OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. SRPNJA 2011. OBRAZOVAnJE Poučno i svečano Prvi tjedan u lipnju u OŠ Stubičke Toplice prošao je u znaku zdravog stila življenja, prezentaciji izvannastavnih aktivnosti i dvostruke svečanosti - obnovi statusa Međunarodne eko škole i drugom po redu Danu škole. Učenicima je prezentirano zašto je važno baviti se sportom, a održana je i smotra izvannastavnih aktivnosti i školskih projekata predmetne i razredne nastave. Posebno je oduševila suradnja Dramsko-literarne skupine i Mladih povjesničara koja je urodila predstavom vatskoga jezika ovogodišnje osmaše navela da usmenim putem prikupe što više frazema i time osvijeste ljubav prema vlastitom jeziku. Literarna skupina upriličila je predstavu po nagrađenoj slikovnici drugašića Cvrčak Pero i bubamara Bubica. Suradnja Malog zbora Slavujčeki i Mladih knjižničara urodila je nastupom Vesni s ljubavlju, a prezentacija višestruko nagrađivanog projekta Odgoj za demokratsko građanstvo Ženske narodne nošnje stubičkog kraja još jednom je dokazala neprocjenjivu vrijednost učiteljskog poziva. U hodniku škole bile su izložene mape sa zapažanjima učenika na temu Moja županija, radovi vrlo aktivne Eko skupine i Likovne skupine. Smotra izvannastavnih skupina i projekata razredne nastave završena je igrama na školskom igralištu u organizaciji Sportske skupine. Ravnateljica škole izrazila je oduševljenje projektima, te pohvalila i pozdravila vrijedan rad i trud i učenika i učitelja. Kao šećer na kraju, svečano je obilježen 2. Dan škole. Obnovljen je status Eko škole i podignuta je Zelena zastava. Uz ostale drage goste, nastupu učenika nazočila je i dožupanica Krapinsko-zagorske županije za društvene djelatnosti Sonja Borovčak. (M. B.) ZAnIMLJIVOSTI Cvjetno buđenje Stubaka Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice, Društvo Naša djeca, Osnovna škola i Dječji vrtić Zvirek uz pokroviteljstvo Općine organizirali su cvjetni korzo u Stubakima. Prikazane su cvjetne kreacije povorkom kroz mjesto, te održan dječji program u Parku Maksimilijana Vrhovca koji je vodila glumica Marija Borić. U Cvjetnom korzu sudjelovala su i ostala djeca s područja Općine, njihovi roditelji, kao i ostali gosti koji su se pridružili povorci slaveći buđenje tisuću cvjetova u Stubakima. (M. B.) o Veroniki Desinićkoj, legendi koja se veže uz dvorac Veliki Tabor. Okupljeni su imali prilike vidjeti i akciju spašavanja unesrećenih. Englesko-njemački Vodič kroz Stubičke Toplice pokazao je koliko škola ističe važnost učenju stranih jezika, baš kao i stjecanju informatičkih i informacijskih vještina na satovima Mladih informatičara. U hodniku škole predstavljeni su radovi Likovne skupine, Mladih tehničara, Mladih fizičara te školski projekti Učenje učenja i Međunarodni dan šuma. Što se tiče brošure 168 frazema topličkih osmaša, projekt je to kojim je učiteljica hr- ODGOJ Zelena zastava zipkici Dječji vrtić Zvirek službeno je postao dio međunarodne obitelji Eko škola i ispred vrtića vijori se zelena zastava. GLAS ZAGORJA Prestižni status vrtić je dobio realizirajući sedam programskih koraka, uz veliku podršku osnivača vrtića Općine Stubičke Toplice, te svih društvenih čimbenika općine. Tijekom godine u vrtiću je provedeno niz ekoloških aktivnosti i akcija kojima je djeci, a i široj zajednici ukazano na važnost čuvanja okoliša i tradicije našeg kraja. Svečanosti podizanja zelene zastave prisustvovali su načelnik Općine Vladimir Bosnar, predsjednik Udruge Lijepa naša dr. Ante Kutle, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Sokač, predsjednica Radnog tijela za kulturu i ekologiju Zrinka Košić, ravnateljica Osnovne škole Karmen Bračić Bunčec, predsjednica Udruge Hrvatska žena Barica Zrinščak, predstavnica DND-a Maja Smrekar, direktorica Turističke zajednice Bernarda Sokač, Eko-kumovi vrtića: Općina Stubičke Toplice, Stolarija Ćuk, Rios - zemljani radovi, Oremuš - plin, grijanje, vodovod, roditelji, djeca. U prigodnom programu sudjelovala su i djeca vrtića, te folklorna skupina DND-a Stubičke Toplice. 45 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. SRPNJA 2011. SUSRETI DJECE HRVATSKIH BRANITELJA Zagorci izvrsni u odbojci, modeliranju i playstationu Krapinsko-zagorske županije, Luka Rutić iz Istarske županije, Dominik Haramija iz Međimurske županije, Antonio Peharda iz Varaždinske županije, te Karlo Čakanić i Julijan Cogar iz Bjelovarsko-bilogorske županije; glazbena radionica - Lucija Brekalo iz Bjelovarsko-bilogorske županije, Lea Mirčić iz Istarske županije, te Dora Kovač, Dora Marčec i Vanesa Škuba iz Međimurske županije. Od ekipnih sportova u graničaru u finale su se plasirale Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska županija, u odbojci Istarska i naša Krapinsko-zagorska županija, a Veliko Trgovišće 21. lipnja bilo je domaćin prvog u nizu izlučnih međužupanijskih natjecanja Susreta djece hrvatskih branitelja. Organizator je Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, a pokrovitelji su Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Krapinsko-zagorska županija i Općina Veliko Trgovišće. Na susretima su se natjecala djeca u dobi od 7-16 godina u sportskim disciplinama (nogomet, graničar, odbojka), kulturno-umjetničkim radionicama (likovna, glazbena, modeliranje) i društvenim igrama (play station, elektronski pikado, stolni nogomet). Našlo se za svakoga ponešto. Posebnost susreta je što su roditelji djece članovi svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata tako da djeca predstavljaju isključivo svoje županije, a susreti se održavaju već desetu godinu za redom. U Velikom Trgovišću natjecala su se djeca iz Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske, Istarske, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije, njih ukupno 522-je. Inače godišnje kroz susrete prođe oko 3000 djece. Na otvaranju ovih regionalnih međužupanijskih susreta sudionicima se obratila Nevenka Benić, ravnateljica Uprave za hrvatske branitelje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Sonja Borovčak, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije i Zdravko Vutmej, načelnik općine Veliko Trgovišće. Nakon otvaranja susreta uzvanici su s izaslanstvom djece iz svih županija položili vijence i zapalili svijeće kod križa u središtu Velikog Trgovišća. Nakon cjelodnevnog natjecanja kvalificirali su se pojedinci i ekipe na državno natjecanje susreta koji će biti održani od 29. kolovoza do 1. rujna u Savudriji, u dječjem odmaralištu Veli Jože. Finalisti su: modeliranje - Jakov Basa iz Krapinsko-zagorske županije, Anđela Rohtek i Lara Pokos iz Varaždinske 46 županije te Lana Tješinski, Iva Hroh, Ruth Sakar iz Bjelovarsko-bilogorske županije; likovna radionica - Dalibor Šuplika iz Varaždinske županije, Petar Zović i Lucija Vareško iz Istarske županije i Mia Ban, Tea Pal i Melani Štepić iz Međimurske županije; stolni tenis Leo Matoković i David Takač iz Bjelovarsko-bilogorske županije, te Domagoj Dominić i Bruno Ribić, Karlo Marvin i Jurica Kovač, Filip Tkalčec i Ninoslav Šuras, Antonio Švenda i Antonio Miljanić svi iz Međimurske županije; pikado - Luka Vugrinec iz Varaždinske županije, Hana Kocijan, Marta Magdalenić, Dominik Posedi, Andrea Tardi svi iz Međimurske županije; playstation - Matija Šurina iz u nogometu Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Istarska županija. Svima čestitamo. KULTURA Zrno soli u katedrali duha U Velikom Trgovišću svoj slikarski talent već godinama razvija Stjepan Đukić Pišta. Zacrtanu životnu liniju s puno energije svakodnevno nadograđuje novim slikarskim opusima, pa tako trenutno radi na novom ciklusu Zrno soli u katedrali duha u suradnji s maestrom Sinišom Leopoldom, a nadahnjuje ga bogata baština hrvatske kulture. I ovdje slijedeći svoj slikarski put na granici apstraktnog i figurativnog, koristeći ulje na platnu kao jednu od najjačih i najraširenijih tehnika nastaje ovo osebujno djelo. Kao u Baladama Petrice Kerempuha, i u ovom opusu dio aktera su portreti stvaratelja hrvatske kulture od virtuoza maestra Siniše Leopolda i članova Tamburaškog orkestra HRT-a koji predvodi, do članova KUD-ova koji mu rado poziraju evocirajući hrvatske običaje. U pripremi je izložba Balade Petrice Kerempuha koja će nakon Zagreba i Velikog Trgovišća biti predstavljena u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu, u listopadu. Izložbu će organizirati Veleposlanstvo RH u Berlinu, a oko GLAS ZAGORJA organizacije izložbe, uz autora, brinu gospodin Stanko Halužan, načelnik općine Veliko Trgovišće Zdravko Vutmej i glumac Adam Končić. (T. G.) OPĆINA PETROVSKO 01. SRPNJA 2011. IVAN ŠANJUG, načelnik Općine Petrovsko dokumentacija komunalne infrastrukture osnovne škole i pristupne ceste za novo groblje. Sa žaljenjem moramo konstatirati da smo među rijetkim općinama koje nemaju sportsku dvoranu. Svejedno, i siromašna općina poput Vaše, uspjela je osigurati novčana sredstva za stipendiranje učenika i studenata, i za potpomaganje raznih udruga, i socijalno najugroženijima. Sufinancirali ste i prijevoz učenika, pomoć novorođenčadi. Ali, glavni problem u Vašoj općini je podosta ozbiljniji, a to je vodovod i nedostatak pitke vode. Koji se napori ulažu da se taj problem riješi? Da, stalno naglašavamo da je za velik dio naše Općine ogroman problem nedostatak pitke vode i velike napore ulagali smo u rješavanje tog problema. Tako je izgrađen vodospremnik kod Lovačkog doma, čija je vrijednost nešto manja od milijun Razgovarala Monika Briševac dokumentacije i to bi nam stvorilo uvjete da možemo početi izgradnju vodovodne mreže na području cijele Općine. Koliko bi općini Petrovsko značila primjena Zakona o potpomognutim područjima i da li Općina Petrovsko opravdava svoje postojanje? Zakon bi značio podosta, jer bi se stvorili uvjeti za realizaciju naših projekta. Naime, Europska unija ne priznaje propise koje je Hrvatska donijela da bi se pomoglo stanovnicima područja uništenih ratom ili regijama s otežanim uvjetima života. Prema toj novoj Odluci o razvrstavanju općina i gradova prema stupnju razvijenosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, pravo na mjere za potpomognuta Programima i projektima do novca Sve je započelo na Petrovo, 29. lipnja u jutarnjim satima i to nastupom Limene glazbe Petrovsko Špoljari. Nakon toga uslijedila je svečana sveta misa, te svečana sjednica Općinskog vijeća. U programu je bilo i otvorenje izložbe Likovne kolonije Ernest Tomašević Krapina i rukotvorina iz sekcije vezilja KUD-a Kaj iz Slatine, te zabava u šatoru uz Prijatelje Zagorja. Malonogometni kup općine Petrovsko, sportsko druženje udruga, gostovanje KUD-a Dragutina Domjanića iz Vugrovca, zabava uz Optimiste Zagorja, vatrogasna vježba, koncert Limene glazbe Špoljari, sve nabrojeno bilo je povod da se krajem lipnja i početkom srpnja posjeti općinu Petrovsko. Naš sugovornik u ovom broju Glasa Zagorja je čelni čovjek spomenute općine, Ivan Šanjug. Porazgovarali smo o nekim važnim problemima koji muče općinu, kao i o projektima koji su realizirani ili su u planu. Koji su to projekti hvalevrijedni? Na blagdan Svetog Petra i Pavla općina Petrovsko proslavila je svoj Dan, kao i Dan župe. Iako su prihodi i te, jedne od najsiromašnijih općina naše Krapinskozagorske županije mali, uspjeli su povodom svog zaštitnika svojim mještanima organizirati bogat četverodnevni program. Općina Petrovsko je najsiromašnija općina u KZŽ i iz svojih izvornih sredstava ne može graditi, i ne može sanirati ni ono što je prethodno izgrađeno, ali možemo čekati bolja vremena. Ograničavajući faktor vjerujem da će biti riješen, i želja nam je da na našim lijepim bregima stvorimo kvalitetne uvjete života. Trudili smo se rješavati svakodnevne probleme naših mještana, kao što su odvodnja, sanacija puteva, izgradnja novih puteva… Većina naših aktivnosti bila je okrenuta izradi projektne dokumentacije i rezultati tog rada bit će uskoro vidljivi. Uz pomoć KZŽ izrađena je kompletna dokumentacija za školsku sportsku dvoranu, koja je spremna za početak izgradnje. Također i izrada dokumentacije za našu novu mrtvačnicu, a pri kraju je izrada dokumentacije za proširenje mjesnog groblja, kao i projektna Središnji događaj kojim je obilježen Dan općine Petrovsko bila je svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz članove Vijeća prisustvovali su joj načelnici Zlatko Bartolić, Branko Horvat i Ivan Maligec, gradonačelnik Josip Horvat, saborski zastupnik Milivoj Škvorc i izaslanica župana Sonja Borovčak. U prigodnom programu sudjelovali su Limena glazba Špoljari - Petrovsko, Martina Leljak te prof. Igor Paro i Zoran Kelava. Svečana sjednica održana je u petrovskom domu kulture u kojem je postavljena izložba radova nastalih na likovnoj koloniji koju Općina organizira zajedno s Likovnim društvom Ernest Tomašević Krapina kuna. On nam je važan segment kako bi mogli nastaviti izgradnju sekundarne vodovodne mreže prema Staroj Vesi. Također smo puno energije uložili da uđemo u program Hrvatskih voda za izgradnju magistralnog cjevovoda, posebno za naselja Svedruža i Štuparje koja u ljetnim mjesecima nemaju pitke vode. Niskogradnja iz Pregrade otvorila je natječaj za izgradnju tog magistralnog pravca. Nakon toga, očekujemo potpisivanje ugovora i izgradnju tog magistralnog cjevovoda. Vrijednost tog projekta je 4 i pol milijuna kuna. U suradnji s IGH-om u izradi je projektna dokumentacija za magistralni cjevovod od Preseke do Slatine, i također, cjevovod za sekundarnu vodovodnu mrežu za naselja Gredenec, Svedruža, Štuparje, Stara Ves i Mala Pačetina. Vjerujemo da ćemo u ovoj godini završiti izradu te projektne područja imat će naša Općina, uz općinu Jesenje, Desinić, Zagorska Sela, Budinščinu i Lobor. Imat ćemo pravo na osobnu olakšicu od 3.200 kn, dok će naša poduzeća biti oslobođena poreza na dobit. Iz državnog proračuna pristizat će nam novac za fiskalna poravnanja, ali strogo namjenski. Dakle, financijska sredstva dobivat će one općine koje će imati gotove programe i projekte. A druga važna stvar je upravo dobra suradnja s gradom Krapina, i ostalim susjednim općinama, na brojnim zajedničkim projektima. Opravdanost postojanja ove Općine sigurno nije upitna. Postoji niz argumenata i naravno da nam je svima jasno da bi rijetko tko mogao biti u prilici brinuti o Općini, o mještanima, o potrebama da nismo Općina, da nismo svoj na svome. To je pokazalo i istraživanje agencije Forbes. Vjerujem da će naša ulaganja u projektne dokumentacije donijeti očekivane rezultate, volju, ideju i projekte imamo. Očekujemo i pomoć nadležnih ministarstava, i želim zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomagali i doprinosili boljitku Općine Petrovsko. Vjerujem da ćemo do idućeg blagdana Svetog Petra i Pavla svi zajedno imati razlog za jedan iskreni osmijeh. Na svečanoj sjednici dodijeljene su zahvalnice i priznanja Općinskog vijeća zaslužnim pojedincima i tvrtkama. Uručili su ih Ivan Šanjug, načelnik Općine i Stjepan Mužek, predsjednik Vijeća. Vlado Koren iz Krapine dobitnik je priznanja za doprinos razvoja vatrogastva Općine Petrovsko. Zahvalnice za izrazito zalaganje dobili su: Josip Dunaj za doprinos boljitku naselja Brezovica Petrovska; Ljerka Škrnjug iz Male Pačetine za angažiranje u provođenju programa Pomoć u kući, projektni biro Hršak&Hršak za izrazitu pomoć u razvoju Općine Petrovsko, malonogometna ekipa Svedruža za izrazite sportske rezultate i Strim d.o.o. Štuparje, za društveno koristan humanitarni rad. GLAS ZAGORJA 47 OPĆINA TUHELJ 01. SRPNJA 2011. Proslava Dana državnosti OPĆInSKA UPRAVA Uređenje ograde oko Novog groblja u Tuhlju Općina Tuhelj krenula je u investiciju uređenja dijela ograde oko Novog groblja. Zbog starosti i trošnosti prijetila je opasnost nanošenja štete uređenim grobovima uz sam rub ograde te se krenulo u njeno uređenje. Bit će postavljena nova žičana ograda na betonskim stupovima. OBRAZOVAnJE Proslavljen Dan škole Tradicionalno svake godine u Tuhlju se obilježava Dan državnosti. U ranim jutarnjim satima na Trgu Majke Božje okupljaju se članovi svih tuheljskih udruga. Nekoliko minuta prije 7 sati članovi kuburaških udruga Munja iz Tuhlja i Gromovi zagorja iz Tuheljskih Toplica razbudili su Tuhljane gromoglasnim pucnjem svojih kubura, a potom su nas članovi Puhačkog orkestra ohrabrili taktovima budnice i prigodnih pjesama završno s himnom Lijepa naša domovino. Žiteljima Općine Tuhelj Dan državnosti čestitao je načelnik Armando Slaviček, osvrnuvši se u svom govoru na povijesni put stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske. Sv. misu za domovinu predvodio je vlč. Franjo Glas. Predvođeni saborskim zastupnikom Milivojem Škvorcom, predstavnici Općinskog vijeća, načelnik općine Armando Slaviček, zamjenik načelnika Medvedec uputili su se prema Zelenjaku gdje su zajedno sa županom KZŽ Sinišom Hajdašem Dončićem i njegovim zamjenicima odali počast domovini pred spomenikom Lijepe naše. Položili su cvijeće i zapalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu. Vijenac su položili i predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, Ogranak Klanjec. Po završetku svečanosti članovi DVD-a Tuhelj pripremili su pokaznu vježbu i ukratko upoznali nazočne sa svojim aktivnostima. U poslijepodnevnim satima počeo je malonogometni turnir na školskom igralištu na kojem su sudjelovale udruge i tvrtke s područja naše općine. Ukupno je sudjelovalo 10 ekipa: Udruga Vinogradara Trs Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Kuburaška udruga Gromovi zagorja, KUD Naša Lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Lovačka udruga Srndać, DVD Tuhelj, Športsko društvo Tuhelj, Terme Tuhelj i PZ Tuhelj. Nakon vrlo kvalitetno odigranih utakmica, jer možemo reći da su sve ekipe vrlo podjednake, pobjedu je odnijelo ŠD Tuhelj, 2. mjesto osvojio je KUD Naša Lipa Tuhelj, a 3. su bili svirači Puhačkog orkestra Lipa Tuhelj. Po završetku turnira uputili smo se u vatrogasni dom gdje su vrijedne kuharice, članice KUD-a Naša Lipa Tuhelj, koji je bio organizator, skuhale grah s kobasicama za sve sudionike turnira. Predsjednik KUD-a i načelnik Općine Armando Slaviček podijelio je priznanja sudionicima turnira, a druženje se nastavilo uz svirku poznatog zagorskog sastava Vedra srca. KULTURA 2. međunarodni festival pjevačkih zborova U prostorima crkve Uznesenja BDM u Tuhlju krajem svibnja održan je 2. međunarodni festival pjevačkih zborova. Tuhljani i dragi prijatelji, te ljubitelji zborske glazbe uživali su u taktovima pjesama koje su izvodili: Mješoviti pjevački zbor Korona iz Umaga, KUD Dolenjske Toplice, Grad- 48 Osnovna škola Lijepa naša Tuhelj, 10. lipnja proslavila je svoj Dan škole. Sretni što je još jedna uspješna školska godina završena, svečanost Dana škole obilježena je bogatim programom satkanim od pjesme, recitacije, glume i plesa. Detaljnije o radu i uspjesima škole govorila je ravnateljica Natalija Knezić-Medvedec. Nesumnjivo iz izvješća je vidlji- vo kako škola zaista puno radi i postiže dobre rezultate, pa su i najboljim učenicima podijeljena priznanja. Također, učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima čestitao je i načelnik općine, Armando Slaviček, te im poklonio knjigu kao znak pažnje za postignuti uspjeh, jer, kako je rekao, znanje je najveće blago mladima u vremenu koje je pred nama. KULTURA Izložba akademskog slikara Josipa Roce U atriju OŠ Lijepa naša Tuhelj 9. lipnja otvorena je izložba Radost crtanja - slikanja i oblikovanja u prostoru autora Josipa Roce, akademskog slikara - grafičara. Izložbu je do 16. lipnja razgledao velik broj Tuhljana, a mogli su vidjeti vrlo zanimljive radove našeg dragog prijatelja - sumještanina koji se rodio u Šibeniku, živi u Zagrebu, ali vrlo rado već godinama dolazi u svoju kućicu na brijegu u Svetom Križu. Tu i nalazi inspiraciju za svoje radove. SPORT Polumaraton Mihanović i zdravlje Turistička zajednica općine Tuhelj u suradnji s Termama Tuhelj 29. svibnja organizirala je 2. dan zdravlja, sporta i rekreacije u pustolovnom parku Termi Tuhelj. Bila je to idealna prilika za cjelodnevno sportsko druženje kako za obitelji, tako i za sve sportaše, bilo profesio- ski zbor Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, Mješoviti pjevački zbor Podravka Koprivnica i naš zbor KUD Naša Lipa. Nakon održanog koncerta nastavilo se zajedničko druženje u Termama Tuhelj gdje su od strane KUD-a Naša lipa Tuhelj kao organizatora, podijeljena priznanja i nagrade najboljima. GLAS ZAGORJA nalce ili rekreativce. Osim sportskih događanja održana su predavanja o zdravom životu kao i mjerenja tlaka, šećera i kolesterola. Isti se dan održao tradicionalni 24. polumaraton Mihanović u dužini od 21,1 km. Utrka koja kreće iz grada Klanjca, a povezuje još Kumrovec i Tuhelj, zahvaljujući svojoj tradiciji postala je jedna od najstarijih utrka u Hrvatskoj. Pobjednik ovogodišnje utrke bio je natjecatelj iz Mađarske Tivdar Toth, drugo mjesto osvojio je Dražen Dinjar iz atletskog kluba Perišin iz Stubice, a treći je bio Tihomir Mrkojević iz atletskog kluba Žumberak. ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM FRANCUSKA Zagorski vatrogasci bratimljeni s francuskima Od 22. do 26. lipnja u Francuskoj, točnije u departmanu l’aisne, boravila je delegacija zagorskih vatrogasaca. U subotu 25. lipnja zagorski vatrogasci, a zajedno s njima i vatrogasci iz Lipika i Vatrogasne zajednice Grada Dugo Selo, sudjelovali su u proslavi 100 godina vatrogastva u departmanu l’aisne. Ujedno, potpisana je i povelja o bratimljenu zagorskih i vatrogasaca iz l’aisnea, koju je u ime Krapinsko-zagorske županije potpisao potpredsjednik skupštine Stanko Majdak. Ovaj posjet organiziralo je društvo francusko-hrvatskog prijateljstva, a delegacije su boravile u Coucy le chateau, s kojim je bratimljen Lipik, u Saint Simonu s kojim je bratimljeno Dugo Selo, a zagorski dio u Marleu, s kojim je bratimljeno Veliko Trgovišće. Inače od 2008. godine Krapinsko-zagorska županija bratimljena je s departmanom l’aisne. Domaćini su organizirali posjet svim lokalnim vatrogascima u mjestima u kojima su boravili, središnjem centru zaštite i vatrogastva u Leonu, glavnom gradu departmana l’aisne, a u petak 24. lipnja organiziran je i posjet Parizu. Glavni organizator s hrvatske strane bio je predsjednik društva hrvatskofrancuskog prijateljstva Nikola Capar, a zagorske vatrogasce predvodili su zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić i njegov zamjenik Stjepan Skuliber, te pročelnik područnog ureda zaštite i spašavanja Krapina Dražen Strabić. U delegaciji su još bili i načelnik Općine Krapinske Toplice i predsjednik VZ Općine Krapinske Toplice Vladimir Huzak, dopredsjednik DVD-a Veliko Trgovišće Ljudevit Halambek i glasnogovornik VZ Općine Marija Bistrica Elvis Lacković. KRAPINA I obrtnici u Muzeju Članovi Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i njihovi gosti ispred ulaza u Muzej krapinskih neandertalaca Početkom prošlog mjeseca, nakon treće sjednice članovi Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore predvođeni predsjednikom Dragutinom Ranogajcem te gostima iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku na čelu s gospodinom Heinrichom Traublingerom posjetili su Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini. Na susretu su razmijenjena iskustava u radu, trenutnoj problematici u obrtništvu, te o mogućim novim ciljanim aktivnostima među kojima i turizam zauzima sve istaknutije mjesto. Sve više bi trebalo razmišljati na razini Krapinsko-zagorske županije, o svim mogućim modalitetima pružanja usluga i prodaje suvenira velikom broju turista koji obilaze novi muzej na Hušnjakovom, rečeno je na susretu. (D. K.) 01. SRPNJA 2011. Au revoir Uvijek se iznova uvjerim (čast izuzecima), koliko se u vatrogasnom segmentu zatekne ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju značenje kvalitete vatrogasnog Piše poziva. Ovoga puta u to sam Elvis Lacković se mogao uvjeriti i u međunarodnim okvirima. Jer količina gostoljubivosti kojom su nas dočekali domaćini, a posebno vatrogasci, gotovo je nezamisliva. Ljeto nam se vratilo, kaže popularni stih jedne pjesme. Red je napisati jednu ljetnu društvenu kolumnu. A početak ljeta iz mojeg kuta gledanja baš je počeo veselo. Osim što je puno posla, imao sam i čast 5 dana provesti u Francuskoj, odnosno biti dio delegacije zagorskih vatrogasaca, koji su boravili u Francuskoj, točnije, u departmanu l’Aisne. Razlog boravka bio je bratimljenje zagorskih s vatrogascima spomenutog departmana, no meni je promatrajući ovaj događaj s odmakom od nekoliko dana, kroz misli prošlo nekoliko promišljanja vrlo zanimljivih za kolumnu, gledano iz konteksta o kojem obično pišem. Ovdje su se zapravo ispreplele gotovo sve teme o kojima su dosadašnje kolumne govorile, počevši baš od prve vatrogasne, pa sad ova, slijedom koincidencija dođe kao neki presjek svih dosadašnjih. Naime, iz svega što sam doživio na tom putovanju i boravku u l’Aisneu, moglo bi se pisati danima, no želim se ovdje ipak zadržati na nekoliko primijećenih (iz, naravno, mog pomalo filozofskog, a svakako duboko analizirajućeg kuta) stvarnosti. Prva je svakako ponovno dokazana teorija o veličini vatrogasnog poziva. Uvijek se iznova uvjerim (čast izuzecima), koliko se u vatrogasnom segmentu zatekne ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju značenje kvalitete vatrogasnog poziva. Ovoga puta u to sam se mogao uvjeriti i u međunarodnim okvirima. Jer količina gostoljubivosti kojom su nas dočekali domaćini, a posebno vatrogasci, gotovo je nezamisliva. Izravni razlog poziva je proslava 100 godina vatrogastva u departmanu l’Aisne, na kojoj su hrvatski vatrogasci (uz zagorske u l’Aisneu su boravili i vatrogasci iz Lipika i Vatrogasne zajednice Grada Dugo Selo), dočekani kao najatraktivniji gosti, a u sklopu same svečanosti obavljeno je i bratimljenje zagorskih i vatrogasaca l’Aisnea. Možda se to sve skupa čini samo po sebi razumljivim, no ako bolje razmislite, tko je tjerao Francuze da se toliko trude da nama na svakom koraku bude ugodno, da nas časte i vozaju uokolo od jutra do GLAS ZAGORJA mraka, da nam omoguće izlet u Pariz, da nam ponude gostoprimstvo na najvećem mogućem nivou, prime nas u generalnoj skupštini departmana, organiziraju susret s našim veleposlanikom u Francuskoj itd. Mogli su oni bez svega toga. Proslaviti 100 godina u, za naše pojmove, teško dostižnom nivou organizacije, bez Hrvata, gotovo da nitko ne bi primijetio. No, njihov zapovjednik, srećom, ne razmišlja kao neki u vrhu zagorskog vatrogastva i inicirao je događaj, koji će zasigurno potaknuti sasvim novi smjer zagorskog vatrogastva, smjer u kojem zagorski vatrogasci u kolegama iz l’Aisnea mogu naći istinske prijatelje, suradnike, partnere i podupiratelje. A ako znate starost našeg voznog parka i činjenicu da se kod njih otpisuju vozila gotovo dvostruko mlađa od onih kakva mi često i kupujemo… Vjerojatno nije potrebno crtati. Vatrogasna solidarnost nema granica. u to smo se ovaj puta i te kako mogli uvjeriti. No, hvaleći društveni kontekst ovog događaja, bilo bi jako nepristojno zaobići i ne-vatrogasne prijatelje, koji su zapravo i sve skupa inicirali. Sa zagorske strane tu je prije svega neumorni zagorskofrancuski posrednik Nikola Capar, a s francuske strane Jean Claude Dumont, ali i mnogi drugi članovi društva francusko-hrvatskog prijateljstva, koji su na sve koji su boravili u l’Aisneu ostavili dubok trag, a meni dali materijala za ovu kolumnu. Jer, upravo njihova humanost, druželjubivost i poštivanje mogu dati odgovor na pitanje o razlozima ovog poziva. I ono što je u vrijeme pripreme za ulazak naše zemlje u Europsku uniju nama i te kako atraktivno za razmišljanje, jest činjenica da je naša mala grupa od domaćina uvjerena da nas smatraju dijelom Europe i to kao potpuno ravnopravne partnere, kojima su spremni pomoći, gdje god je to moguće. E, kolika bi bila šteta da se ovaj posjet nije realizirao. Hvala svima koji su zaslužni da se ovaj zagorsko-hrvatsko-francuski-l’aisne vatrogasni spoj dogodio. A na razmišljanje onima koji ga u ‘’hrpi obveza’’ nisu prepoznali. Do rujna - Au revoir. 49 ZAGORJE INFO 01. SRPNJA 2011. ZABOK Zagorke više ne trebaju odlaziti u Zagreb i tražiti lijepu i kvalitetnu odjeću s potpisom hrvatskih dizajnera. Sada su oni došli k njima i to u Zabok gdje u fashion & artu u Ulici Matije Gupca u imaju priliku razgledati, te po povoljnim cijenama i nabaviti haljinu, suknju, torbu ili nakit od najpoznatijih hrvatskih dizajnera, koji će poštovati želje klijentica te po njihovim zamislima i kreirati odjeću. Svoje kreacije pokazali su i na modnoj reviji povijesti hrvatske mode, u srcu Zagorja svoje originalne modne uratke pokazali su dizajneri Blaženka Roth, Karaka de- Modna revija u Svetom Križu u Svetom Križu Začretju, koja je odisala glamurom, ali i jednostavnošću kreacija koje bi svaka žena poželjela imati u svom ormaru. Led je probijen, prvi put u Na vjenčanje neki žele stići kočijom, drugi skupocjenom limuzinom ili nekako drugačije, al‘ da se pamti. Anita Živičnjak i Mario Gerić odlučiše drugačije, u vatrogasnoj cisterni. Mario je vatrogasac po opredjeljenju, član je DVD Krapina i po zanimanju, djelatnik je JVP Grada Krapine. Kad je svečano ukrašena cisterna, kao da je bila u nekoj cvjećarnici, stigla po njega, svima je zastao dah. Bilo je i suza od posebnosti i radosti. Slična osjećanja bila su i kod mladenke koja je djelatnica u trgovini. Mladence je sigurno vozio u bijelim rukavicama i svečanoj odori kolega Marin Bratinčević. Teatralno ispred zagorske katedrale u Pregradi otvorio je mladencima vrata i poput pravog lakeja pružio ruku da siđu. Dok je u crkvi trajala svečanost vjenčanja stigli su pred crkvu vatrogasci iz DVD i JVP da pripreme luk od vatrogasnih usisnih cijevi i baklje tako da prolaz kroz tunel bude svečan i poseban. Nakon prolaska kroz tunel prvi čestitaše predsjednik upravnog vijeća JVP Zoran Gregurović i predsjednik DVD Boris Uhernik, a potom su s kumovima i 50 sign, Vesna Karuza i Senija Radić, Bagizz, Artiđana Ane Ćavar, Danijela Štambuk, Aba Tomičić, Igor Dobranić, Aleksandra Dojčinović, KRAPInA Na vjenčanje u cisterni GLAS ZAGORJA Zoran Aragović, Anita Štulec, Ivica Klarić, Ivan Midžić, Tomislav Zidar, Nada Došen, Ruža Hodak, Ana Kujundžić, Iva Karačić, Sanja Jakupec i Mustre. (I. J.) mladencima nazdravili pjenušcem za sreću u zajedničkom životu. Na zamolbu predstavnika DVD mladenka je potpisala pristupnicu za članstvo u DVD Krapina. Dobila je i prvi zadatak, rušenje mete brentačom koju je pumpao sada već njen suprug Mario. Nakon što se formirala svečana kolona, mladenci uđoše u cisternu i tako s nekih 7.000 litara vode dođoše u Krapinu. Treba uvijek računati i na to da se može svakog časa pojaviti potreba za intervencijom. U Krapini ih je dočekalo novo iznenađenje. Djelatnici JVP organizirali su vatrogasnim šmrkovima pravi vodeni tunel. Sva vozila bila su temeljito oprana i tako su stigli na Gajev trg. Na trgu ih su dočekale vatrogasne ljestve s košarom u koju su zajedno stupili i vinuše se visoko sa smiješkom na licu, jer to je bilo stvarno ispunjeno obećanje pružit ću ti ljubav do neba. Bila je to i prilika da iz visine pogledaju gradić u kojem će zajednički živjeti. Lijepa je to bila svečanost u kojoj je posao i spremnost da se uvijek pomaže drugima pretvoren u čin za pamćenje po ljepoti i zajedništvu kolega u ovom zaista svečanom trenutku. (B. U.) ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA Novi majstori Hrvatska obrtnička komora skrbi o obrazovanju svojih kadrova provođenjem redovitog obrazovanja na srednjoškolskoj razini. No, već više godina ne ostaje se samo na tome. Obrtnici daljnjim usavršavanjem i obrazovanjem mogu doseći i majstorsko zvanje. Ono se upisuje u radnu knjižicu i omogućuje samostalno otvaranje i vođenje obrta, te dobivanje licence za prijem mladih na naukovanje. Učinila je to još jedna generacija obrtnika koja je završila školovanje i zahvaljujući tome 36 kandidata u svojoj radnji mogu izvjesiti i majstorsku diplomu. Uručivanje diploma upriličeno je na prigodnoj svečanosti, koja je održana u zgradi Županijske gospodarske komore u Krapini (14. lipnja). Na stjecanju titule majstora čestitali su im gradonačelnik Josip Horvat, Davor Pleško, predsjednik županijske Obrtničke komore, župan Siniša Hajdaš Dončić i Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Diplome su primili majstori: 17 frizera, pet automehaničara, po tri zidara i autoservisera, po dva elektromehaničara i tokara i po jedan autolakirer, autoelektričar, soboslikar - ličilac, te instalater vode, grijanja i klime. (D. Kozina) ĐURMANEC Zadovoljstvo u branju Nadam se da će pogled na vrganjsku fotografiju izazvati više oduševljenja nego zavisti. Onima, iskrenima, ne preostaje drugo nego da Branku Novaku, iz Hromca, čestitaju na sreći koja mu se osmjehnula prilikom jednog odlaska u šumu i to onu u Maclju. Toliko vrganja? Nije to ništa, uvjerava nas Branko. Znate, nekad, ali onda nije bilo fotića da se to ovjekovječi, ja sam s ocem, još od malih nogu, išao u šumu po vrganje. Onda nije bilo najlon vrećica, pa smo po njih išli s koševima. Tak je to nekad bilo. Znate, hustu treba poznavati i dobro pamtiti gdje je koje triše - tako se zove prostor na kojem vrganji izdašno rastu. Inače, Branko, kako nam otkriva, u svoje sadašnje umirovljeničke dane nađe više vremena za odlazak u šumu. Najviše voli brati baš vrganje iako poznaje i druge vrste gljiva. No, u njihovom jelu ne uživa koliko u njihovom branju. - Pa, onda kaj će vam toliki vrganji? - Za prodaju nema šanse. Lijepo ih očistimo i osušimo pa završe u škrinji. Onda kad netko navrati, a uvijek netko dođe, od nas se nejde doma z litrom vina ili rakije, nek s vrećicom vrganja, i tak se mesto napravi pa treba u šumu po druge vrganje. Uz ovaj, vrganjski susret treba još nešto reći. Gospon Branko mašta o tome kako će uspjeti animirati unuka Davida da krene njegovim stopama. - Znate, nije samo tak najti pravo triše, to onda mora biti kao dio obiteljskog nasljeđa, a do toga treba držati. Nisu vam mene starci sa sobom zabadav vodili, da ni bilo tak, poglejte koliko bi vrganja ostalo neubrano. D. K. Branko Novak, s ubranim, ne nađenim, maceljskim vrganjima 01. SRPNJA 2011. Nemreš sam! Ak pak življenje maš kak pajdaša, ak se ž njem spominaš i ak štel bi da ruku si date, unda i od življenja nadati se moreš da pajdaša poljek sebe buš mel. More vsaki med nami une kaj more, ali une kaj nemre - nemre. Za razmeti je i te da nekteri te put vse te skup naopak povlječe, za razmeti je i te da more vse te skup te h krivu stran otpeljati, ali mora se dobre razmeti i te da vrieme denes drugač se vrti. Denes več nie nič unak kak do hčera bile je. Najgorše je za vse nas te da navek se nehči z nami nahitavlje, da navek nas obrača i da navek nam poveda kak trieba se je vladati po tom kak nehči za strani nam komandu daje. A nihči med nami neče a niti je te igdar štel, da ga se zabrenza i da nazaj ga se vlječe z vsem unem naopačnem. Pak se iste tak more i dogoditi da h vsemu tomu skup nemreš si ni pomoči, te je tak i moči, ali une kaj moči nie - te je te da nemre se same tak odvrteti une kaj se nie smele niti doteknuti. Vsaki med nami morti negdar i male drugač pogledati more, more se vsaki zmisliti kak do hčera vsega je bile i kak nie triebale niti se zmisliti nate da triebale šparati bi. Iste tak, unak čiste prek noči, kak da vse te skup spreobrnule se i kak da vse te skup naopak se je obrnule i te tak čist mam zgledele je tak kak da nič se nigdar dogodile nie. Dogoditi se more a dogoditi se iste tak i ne mora, jer vse kaj življenje vsakomu med nami donese ili donesti more, te je une kaj se negdar neda ni spregruntati a neda se iste tak niti doteknuti. Tu nam jedine i najdrajše življenje svoju dobu ma, tu življenjiče niti drugačke nemre biti, življenje je tu jedine takve da se ž njem nezna, ak se do njega ne drži i ak se ž njem če naopak obračati. Ak pak življenje maš kak pajdaša, ak se ž njem spominaš i ak štel bi da ruku si date, unda i od življenja nadati se moreš da pajdaša poljek sebe buš mel. Zaistinu te ljehke nie, jer ak življenje za pajdaša maš, mel buš pajdaša najbolšega, mel buš une kaj se neda z nikakvami penezeki kupiti, mel buš poljek sebe une najvrednejše tak da sam bil ni nebuš. Najlepše je pajdaša meti, i na ovom življenjiču te najlepše je kaj GLAS ZAGORJA Piše Rajko Fureš na zemljičice toj mame. Zaistinu je vsemi nami najlepše te gda človek pajdaše poljek sebe ma, najlepše je te gda se do pajdaštva i pajdaše drži. Nie ljehke z ljudmi se spominati i ž vsemi njimi živeti kak z pajdaši. Nie ljehke do ljudi držati, a nie ljehke i z ljudmi življenje živeti. Nie ljehke vse te skup jer, kak i same življenje nigdar ni nie ljehke bile. Po pravice je za povedati i te da ak češ praf živeti vse moraš po malu delati. Jedine ak se češ vladati naopak, ak se češ na jemput obrnuti krive, unda vse te vsikak jedine i more ziti. A pravica kak i vse une vriedne, vse te same na jednu stran nasajene biti more, vse te skup nemre se niti drugač obračati nem je te več od navek zapisane bile. Najgorše je pri nas vse une videti, vse une kaj se čeju najemput same zgledavati i kaj čeju krajiti vsikud same ne unde gde triebale bi. Nie te same tak ljudem pred oči deti, pred očmi se ljudem more same pravica kazati, jer vse une kaj na krivu je stran nasajene, vse te skup niti nemre drugač se obrnuti nek te naopak nasajene je. Da tak nie trieba i da tak nesme se h življenju živeti, te je une kaj vsaki med nami dobre znati bi triebal, jer nie se same tak obrnuti moči od uneh kaj prek noči su gosponi postali su, pak več niti pogledati nečeju na vse une z terami do hčera su živeli. Une kaj jedina pravica je, te je te da same ostaje i same stoji življenje tere se obrača male po male, za vse nas kaj na svietu sme je. Vurica vsakoga med nami čaka, vsaki tak med nami zase piše čez življenjiče si, vsaki se spomina ovak ili unak, ali une kaj se spremeniti nemre i neda je i te da pokučil na vrace vsaki med nami bu. Najgorše je i te ak se pokučile tuj bu i bi, ak se došle bu sam na vrace tere se otprieti mogle neju, jer življenje se drugač poteple je i bu. Najgorše bi bile te ak za kvaku buš prijel i ak neš nič napraviti mogel, jer poljek sebe neš nikoga mel, nikoga teri ti pomogel bi da vrate te otpreš! 51 KULTURA INFO 01. SRPNJA 2011. ZABOK KRAPINA Pogl e d s cr k zvon venog a Tekst i foto Darko Fiket Kada se pogleda vrijeme od početka obnavljanja crkve, kapela i župne kuće u zabočkom kraju, mora se priznati da je urađeno i više nego što se moglo očekivati glede situacije u kojoj se nalazimo. Međutim, veliko srce i ljubav čovjeka prema Crkvi, zalaganjem naših gradskih struktura s gradonačelnikom Ivanom Hanžekom, učinila je da zablista i naša Zabočka ljepotica, ali i drugi sakralni objekti našega kraja. Međutim, potreba uvijek ima pa se tako prišlo temeljitoj obnovi stepeništa koja vode kroz toranj do zvona, a bile su u dotrajalom stanju pa su vapile za obnovom. Izabran je najpovoljniji izvođač REGAL-MONT, elektro-monterski obrt u vlasništvu gosp. Damira Gojaka. Oni su sanirali kompletno stubište i podije koji vode do zvona i uredili prostor za spremište, napravili kompletnu novu elektrifikaciju i osvijetlili puteve koji vode kroz zvonik do zvona, te je time omogućen siguran pristup svima koji na neki način žele vidjeti Zabok s visine crkvenog tornja kao zvonik i zvona. Cijena radova s materijalom predviđena je oko 100,000 kn, dio je donirao Grad Zabok, a dio sami župljani. Hvala svima od srca na svakom doprinosu, trudu oko očuvanja kulture i mjesta na dobrobit cijeloga našega kraja bilo svojim novčanim doprinosom, molitvama ili radom - poručuje župnik Marijan Culjak. KRAPINA Bagolini dnevnički zapisi Gradska knjižnica Krapina organizirala je 9. lipnja predstavljanje najnovije knjige Sam svoj dokaz: dnevnik opæinskog naèelnika Božidara Brezinšèaka Bagole. Radi se o dnevničkim zapisima iz razdoblja od 1992. do 2009. u kojima autor daje fresku svakodnevnih zbivanja u svojoj sredini, Općini Hum na Sutli, ali i zbivanja koja su utjecala na kulturne, političke, gospodarske prilike u hrvatskom društvu. Knjiga je izašla u nakladi izdavačke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica o čijoj djelatnosti je govorila Marija Martinez, direktorica. Na knjigu se posebno osvrnula Vlasta Horvatić Gmaz, recenzentica, naglasivši pritom višerazinsku mogućnost iščitavanja djela. S jedne strane radi se o dokumentarnom iznošenju činjenica s prikazom događanja u općini, ali, kako je to granična općina, i međudržavnih 52 Nova Oslićeva knjiga O nesretnoj ljubavi grofa Fridrika Celjskog i Veronike Desinićke do sada je pisalo nekoliko autora. Svojom novom knjigom Fridrik i Veronika, pridružio im se i Mirko Oslić, opisujući svoj doživljaj ove ljubavi kojoj se na moćan i drastičan način suprotstavila nepisana zabrana miješanja grofovskoga i onih koji su bili samo plemićkog roda. Oslić je Krapinčanima poznat kao prvi urednik Radija Hrvatsko zagorje Krapina, te dugogodišnji sudac u Općinskom sudu Krapina. Danas je umirovljenik i živi u Zaprešiću. - Fridrik, sin grofa Hermana II. Celjskog, posjednika i vlasnika Zagorske županije i gospodara čitave zapadne Slavonije, od grada Samobora do Varaždina i Trakošćana, zaljubio se u mladu i lijepu Veroniku, kćer plemenitog roda Desinića, ne mareći kod toga za imovinske i statusne razlike između svog velikaškog i njenog plemićkog staleža - ističe autor u predgovoru knjige u kojoj držeći se povijesnih činje- događanja. S druge strane, knjiga je svojevrsna ispovijed intelektualca s duhovne pozicije u stalnoj ambivalenciji: književnost - politika - iskrenost. Sam Bagola je, zahvalivši izdavaču i organizatoru predstavljanja, naglasio važnost knjiga koje ga prate u životu i obitelji u svim teškim trenucima političke karijere gdje je bio stalno izložen bijesu političara, zavjerama protiv njega, mnoštvom političkih divljanja s vrlo malo iskrenosti. Odabrane odlomke iz knjige interpretirala je ravnateljica Gradske knjižnice Krapina mr. sc. Marina Krpan Smiljanec, a u glazbenom dijelu programa nastupile su članice KUD-a Krapina iz Krapine. (M. K. S.) GLAS ZAGORJA nica, govori o događajima iz 15. stoljeća. Toj nesretnoj ljubavi danas je nijemi svjedok crkvica sv. Ivana Krstitelja, koju je 1448. podigao na Veronikinom posjedu u Ivaniću Miljanskom kraj Desinića, danas Ivanička Gorica, grof Fridrik. Knjiga je podijeljena u nekoliko poglavlja u kojima nas autor, na stotinjak stranica, uz ostalo, upoznaje s vjenčanjem Fridrika i Elizabete (njegove prve supruge); Utamničenje Fridrika i ubojstvom Veronike… (D. Kozina) GLAS SRCA 01. SRPNJA 2011. Majka Božja i naša Dobra nam navek ostani zmoli nam pri Sinu, da od vsega zla obrani nas i Domovinu. (D. Domjanić) N edavno sam sjedio na klupi nekoliko metara udaljenoj od mora. Osluškivao valove kako su udarali u kamenu rivu, ispirali oštre hridi te njihali čamce pričvršćene na vezovima. S morske strane dolazili su galebovi, a s kontinenta golubi, vrapci i ostale ptičice. Cilj im je bio isti. Pronaći poneki zalogaj za doručak. Gospođa na susjednoj klupi izvadila je kruh iz vrećice, te ga mrveći prstima bacala ispred sebe. Ubrzo se sjatilo na desetke tih umiljatih, pernatih stvorenja i kljucalo po kamenu, ne ostavivši ni trunke iza sebe. Uživao sam u trenutku tog događaja te podigao glavu u nebeski svod. Lutajući tako pogledom beskrajnim svemirom i uživajući u čistoći plavog neba, zahvaljivao sam dragome Bogu što je sve to tako lijepo i skladno stvorio. Sjetio sam se tada Isusovih riječi, kako ptice nebeske ne sade i ne žanju, a ipak se je Otac Stvoritelj pobrinuo za njih. ada, gledajući ove naše pitome brežuljke, tako privlačne očima, zelene, okružene šumom raznovrsnih biljaka i stabala, uređene zasađenim voćnjacima, prekrasnim vinogradima, poljima i vrtovima, razmišljam koliko je znoja proliveno uslijed napornog ljudskog rada, dok su naši djedovi i očevi obrađivali tu zemlju, kako bi od njenih plodova prehranjivali svoje obitelji. Mi Hrvati moramo zahvaljivati dragome Bogu što nam je dao tako lijepu domovinu. Svaki naš kraj ima neku posebnost koja privlači mnoštvo. Dok na Jadranu imamo prelijepe destinacije koje posjećuju bezbrojni turisti kako bi se odmorili od svojih godišnjih poslova, ovdje, u srcu Zagorja imamo Majku Božju Bistričku kojoj dolazi na stotine tisuća vjernika po duhovnu sna- S GLAS ZAGORJA Piše Stjepan Kralj gu, zagovor, te odati zahvalnost za sve dobro što nam Bogorodica daje. Osim što nas je obranila od Turaka, zatim u prvom i drugom svjetskom ratu, te nedavno u domovinskom ratu, uslišila je mnoge naše osobne molitve. O tome postoji bezbroj svjedočanstava. Po zagovoru Majke Božje Bistričke mnogi smo dobili oprost naših grijeha. Zato i kažemo da idemo na proštenje, što zapravo znači da idemo Blaženu Djevicu tražiti oproštenje od naših grješnih misli, riječi, djela i propusta. A kada joj dolazimo, onda kažemo da hodočastimo. Sama riječ nam otkriva da ju častimo svojim hodom, to jest, hodajući od kućnog praga, pa sve do bazilike u Mariji Bistrici. Doći u naše najveće Marijansko svetište fizički, a bez ikakvih prijevoznih pomagala, znači dati osobnu žrtvu Nebeskoj Majci, odnosno pokoru zbog koje nam ona uzvraća uslišenjem naših molitvi. ada dolazi vrijeme hodočašća. Preporučujem svima koji su u mogućnosti da počaste našu Majku Božju Bistričku pješačenjem od kućnog praga, ili barem jednu određenu dionicu koja je prihvatljiva Vašoj dobi i fizičkim predispozicijama, odnosno kondiciji tijela. Nemojmo zaboraviti da mnogi pješače do Marije Bistrice i po nekoliko desetaka kilometara svake godine. Obično je to za vrijeme, ili oko Velike i Male Gospe. Bolovi od žuljeva neka nas prisjete na bolove od strašnih rana koje je trpio naš Spasitelj Isus Krist zbog nas. Tako ćemo lakše doći Njegovoj svetoj Majci, koja je i naša majka, pjevajući joj Domjanićeve stihove: dobra nam navek ostani, zmoli nam pri Sinu, da od svega zla obrani, nas i domovinu... S 53 KULTURA INFO 01. SRPNJA 2011. Mala kritička retrospektiva Ostaviti trag, uèiniti besmrtnim ideje koje nas vode tijekom života i nadahnjuju našu dušu u neprestanom traganju za dobrim uspjelo je Zorislavu Drempetiæi Hrèiæu, akademskom slikaru koji na osobit naèin zaneseno i vizionarski bilježi svoju rodnu grudu. Potvrdit æe to izložba, Mala kritièka retrospektiva koju slikar otvara u svom Zagorju u Muzeju saeljaèkih buna u Gornjoj Stubici 8. srpnja u 19 sati. U umjetnosti nikada ne znaš kuda će te odvesti. Kad zamišljen kreneš, što više radiš ideje sve više dolaze… i obično nadmaše početna razmišljanja svojih staralaca. Na ovoj izložbi sabran je polustoljetni rad Zorislava Drempetića Hrčića. Prvi kontakt s umjetnošću koja kasnije određuje njegov život, dobiva od svog oca kojeg je kao dječak pratio po starim zagorskim dvorcima i crkvama i gledao kako se restauriraju freske. Potom se školovao na slikarskom odjelu Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, kod profesora Josipa Rasteka. Diplomirao je u razredu profesora Ljube Babića u Zagrebu, a tijekom studija Akademije likovnih umjetnosti usmjeravaju ga i Krste Hegedušić, Oton Postružnik i Ivo Režek. Slijedi osobno nadograđivanje slikarskog umijeća kojeg izložba prati u svim Drempetićevim fazama, od apstraktnih početaka do slikara zagorskog krajolika najviših dosega. Okušao se u gotovo svim slikarskim tenikama, teme su mu hrvatski krajevi, Dalmacija, Istra i najviše rodno Zagorje… kurije, dvorci, crkve s magličastim prizorima i bljescima svjetla. Zorislav Drempetić Hrčić u zreloj dobi svim svojim stečenim umijećem vraća se Zagorju. U predgovoru kataloga izložbe o tome Ivanka Reberski zapisat će: - … sklad, što ga je u nemjerljivim rasponima susrećemo na njegovim slikama, doista potvrđuje da je Drempetić dosegao osobni slikarski apogej. Tim suverenim slikarskim izrazom koji je plod imaginacije sanjara i odgovornog baštinika, i s pomalo nostalgičnom i himničkom intrpretacijom, Drempetić je izdjelao mitsku sliku svog zagorskog zavičaja.(T.G.) KRAPINA Lijepo se sjetiti mladosti Na žalost njih se okupilo malo. Neki žive daleko, nekih ni više nema… Ovi maturanti, snimljeni prošlog mjeseca ispred Srednje škole Krapina završili su 1961. srednju školu za trgovce. Bila su to, sjećaju se: Ivica Mirt, Đurđa Forjan, Dragica Obadić, Marija Košutić, Milka Osredečki i Stjepan Svedružić, teška vremena u kojima je bilo više neimaštine nego nečega dobroga. No, bili su mladi pa se sve to nekako drugačije podnosilo, ali i živjelo stvarajući za sebe i svoje obitelji. Šteta, što nas nije došlo više, ali onima koji nisu bili reći ćemo kako je bilo lijepo, možda i njih nagovorimo, pa se nađemo i iduće godine.(D.K.) za iskaz interesa studenata za upis na Poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja INFORMACIJSKE ZNANOSTI. Natječaj otvoren do 30.09.2011. za upis studenata na Specijalističke poslijediplomske studije: 1. MENADŽMENT POSLOVNIH SUSTAVA (završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a specijalist/ica menadžmenta poslovnih sustava, univ. spec. oec.) 2. UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA (završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a specijalist/ica upravljanja sigurnošću i revizije informacijskih sustava, univ. spec. inf.) 3. INŽENJERSTVO I REINŽENJERSTVO ORGANIZACIJA INFORMACIJSKOG DOBA (završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a specijalist/ica inženjerstva i reinženjerstva organizacija informacijskog doba, univ. spec. inf.) Natječaj otvoren do 30.09.2011. 54 GLAS ZAGORJA KULTURA INFO 01. SRPNJA 2011. Filmski kutak Filmski festivali gotovi, a TV program se puni sapunicama ovim prestižnim festivalima, moramo se pohvaliti premijerom dugometražnog igranog filma Jedno je Zagorje Piše Mario Krog U lipnju ove godine započeo je i završio 9. međunarodni festival kratkometražnog filma Tabor film festival koji se održavao u Zaboku. Kroz 5 dana i puno različitih projekcija publika je mogla uživati u raznovrsnim filmovima, a međunarodni žiri odabrao je redatelja RobertJana Lacombea iz Švicarske za dokumentarni film Doviđenja Mandima (Kwa Heri Mandima) koji je osvojio Grand Prix. U domaćoj konkurenciji pobijedio je film Onda vidim Tanju Jurja Lerotića. Uz zagorske filmske festivale na moru je održan Šibenski međunarodni dječji festival na kojem je pretpremijerno prikazan film Koko i duhovi, redatelja Daniela Kušana, a isti će biti prikazan na Pulskom filmskom festivalu te u jesen dolazi u naša kina. Bez obzira na to što zagorska filmska udruga Studio Nezavisne Produkcije ovo ljeto nema nijednu filmsku premijeru na Film mjeseca koja će se održati 24. kolovoza 2011. u 21,15 na Trgu hrvatske kraljice Jelene u Svetom Križu Začretju u tradicionalnom Tjednu kulture, zabave i športa. Inače, udruga upravo 1. srpnja slavi svoju treću obljetnicu postojanja i priprema vrlo zanimljive projekte ovog ljeta i jeseni. U koprodukciji s Krog multimedijom priprema se najnoviji SF film Hope, koji će prikazati jednakosti i različitosti na jednom vrlo neobičnom primjeru stvaranja svijeta na nepoznatom planetu u nepoznatoj galaksiji. Uz ovaj kratkometražni film trenutno su u tijeku pripreme za novu zagorsku sapunicu radnog naziva Moje zagorske srce koja će se od jeseni početi emitirati i prikazivati na Varaždinskoj (VTV-u), ali i drugim lokalnim televizijama koje pokrivaju zagorsko područje. svi oni koji tijekom ljeta ostaju kod kuće ili jednostavno žele provesti nekoliko slobodnih sati pred malim ekranima moći će uživati u serijama Bostonsko pravo, dvanaestoj sezoni serije Nijemi svjedok, reprizama pete sezone Housea, Umorstva u Midsomeru te domaćih serija Mamutica, Kazalište u kući i sapunice Sve će biti dobro na HTV-u. Na RTL televiziji nastavlja se druženje sa serijama CSI Miami i Las Vegas, Kosti i Uvod u anatomiju, a vraćaju nam se i popularne serije X-men: Prva generacija U kina nam je ovog ljeta stigao posljednji nastavak najvećih filmova o mutantima pod nazivom X-men: First class ili u prijevodu Prva generacija. Ovaj film zapravo je svojevrstan prikaz epskog početka X-Men sage koji otkriva tajnu povijest legendarne priče. Prije nego što su se mutanti razotkrili svijetu, prije nego što su Charles Xavier i Erik Lensherr postali profesor X i Magneto, bili su dva mladića koji tek otkrivaju svoje moći. Tako smo napokon mogli otkriti od kuda naziv filma i kako je uopće došlo do rata i netrpeljivosti između ljudi i mutanata kao i između njih dvojice. Kroz GLAS ZAGORJA poput Mentalista i Puta osvete te L. A. Dragneta. Nakon povratka 1001 noći na RTL-u, Turci nas ne ostavljaju na miru ni na Novoj TV. Tako će gledatelji moći pratiti čak dvije turske sapunice, Bijeg i Kad lišće pada te nove sezone poznatih serija Za- ZANIMLJIVOST U 43. Tjednu kulture, zabave i športa u Svetom Križu Začretju 24. kolovoza 2011. od 21 sat održat će se premijera spota Zagorje naša mati, udruge za promicanje narodne kulture Kirjales, koji je izradila filmska udruga Studio Nezavisne Produkcije, koja ima i premijeru prvog dugometražnog filma Jedno je Zagorje. kon brojeva, Smallville i Frikovi. Sve u svemu, do jeseni imamo dovoljno vremena za uživanje u različitim filmskim naslovima i u nadoknađivanju propuštenih legendarnih sezona popularnih američkih i turskih serija i sapunica. nekoliko sati upoznavanja s glavnim likovima, u ovom serijalu ne nedostaje borbe i različitih specijalnih efekata koji prvi put nisu u centru pozornosti već nas samo zanima što je to natjeralo najbolje prijatelje na svađu. Naime, svi koji su pogledali zadnje nastavke X-mena vjerojatno s nestrpljenjem čekaju pogledati i njegov početak i nastajanje. Ovaj film prošli mjesec igrao je u svim većim kinima i multipleksima, a krajem mjeseca dolazi i na DVD, te u online videoteke, stoga ga ne propustite pogledati i tako razriješiti misteriju ove popularne franšize. 55 01. 01.STUDENOGA SRPNJA 2011. 2010. VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ SRPANJ / KOLOVOZ 3. srpnja 1990. OSNOVANA VATROGASNA ZAJEDNICA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE - Objedinjava rad 90 dobrovoljnih vatrogasnih društava u Županiji s ukupno 5000 članova. 6. srpnja 1935. u Pitomači rođen DRAGO BRITVIĆ, pjesnik i novinar (umro 25. prosinca 2005. u Zagrebu). Jedan je od utemeljitelja i prvi direktor Festivala kajkavske popevke u Krapini. 6. srpnja 1859. PRVI UKOP NA KRAPINSKOM GRADSKOM GROBLJU - Prvi ukop na novom mjestu, gdje je i danas groblje, u pisanim izvorima zabilježen je 6. srpnja 1859. Kao prva pokopana osoba na ovom groblju spominje se Sidonija Paunsperger, kći zagrebačkog podžupana. 6. srpnja 1978. - počinje samostalna povijest Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina. 8. srpnja 1809. u Krapini rođen LJUDEVIT GAJ (umro 20. travnja 1872. u Zagrebu). Među najvažnije od brojnih aktivnosti koje je poticao svakako ide tiskanje prvih hrvatskih narodnih novina: Novine horvatske, koje će potom postati Ilirskim narodnim novinama s nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. 9. srpnja 1690. - najstarije sačuvano pismo pisano na latinskom jeziku poslano u Krapinu. Poslao ga je neki Somagi iz Beča preko Graza i Ptuja na ime Petra Prašinskog, austo-ugarskog činovnika. 15. srpnja 1998. u Zagrebu umro krapinski pjesnik VELIMIR MATIJA BAN (rođen: 4. listopada 1947. u Varaždinu). 13. srpnja 1950. - blagoslov temeljnog kamena za gradnju crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Blagoslovio ga je tadašnji krapinski župnik Nikola Gorup u nedjelju iza blagdana Sv. Margarete. 23. srpnja 1798. u Legradu umro teolog i filozof PETER BERKE (rođen 11. svibnja 1733. Globoko kod Štrigove). Dok je bio kapelan u Mariji Bistrici napisao je Kinč osebujni orsaga horvackoga (1775.) u kojem je prikazao povijest kipa i čudesa Marije Bistričke u razdoblju od 1684. do 1764. 1. kolovoza 1889. dvorac Puhakovec, umro IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, hrvatski povjesničar, književnik i političar (rođen 29. svibnja 1816. u Varaždinu), prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. 56 svibnja 1843. propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, tako da uvođenje u javni život bude postupno. 1. kolovoza 1856. rođen je u Donjoj Stubici STJEPAN BOROŠA, politički pisac (umro 31. siječnja 1905. u Rimu). 1. kolovoza 1969. - položen kamen temeljac za izgradnju škole u Dolcu. 7. kolovoza 1906. - utemeljeno krapinsko društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol. 12. kolovoza 1933. u Krapini je rođena pjesnikinja DRAGICA VRAGOVIĆ KRCE (umrla 28. siječnja 2001. u Krapinskim Toplicama). 16. kolovoza 1902. rođen je u Sopotu kraj Krapine AUGUST HORVAT, šumarski inženjer (umro 22. veljače 1974. u Zagrebu). 17. kolovoza 1869. u Stubičkim Toplicama rođen je LJUDEVIT ANDRASSY, pravni pisac i pedagog (umro u Zagebu 30. listopada 1955.). 17. kolovoza 1884. u Desiniću je rođen MILIVOJ PREJAC, matematičar i fizičar (umro u Zagrebu, 11. svibnja 1972.). 19. kolovoza 1923. rođen je u Zlataru STJEPAN DRAGANIĆ, pisac i kulturni djelatnik (umro 2. siječnja 1983. u Zagrebu). 23. kolovoza 1919. rođen je u Orehovici kod Zaboka LJUDEVIT GALIC, glumac, redatelj, kazališni pisac (umro 5. siječnja 2007. u Zagrebu). 23. kolovoza 1899. - otkriće krapinskog pračovjeka. Stigavši na buduće nalazište, hrvatski geolog, paleontolog paleoantropolog Dragutin Gorjanović Kramberger je pronašao ljudski zub, koji ga je definitivno uvjerio da se radi o fosilnom staništu čovjeka, koje još do tada nije bilo poznato u Hrvatskoj. 25. kolovoza 1928. - osnovano DVD Radoboj. 27. kolovoza 1598. - zasjedanje Hrvatskoga sabora u Krapini. 31. kolovoza 1914. rođen je u Maču novinar i publicist MIRKO GLOJNARIĆ (umro 21. listopada 1943. u Maču). 31. kolovoza 1941. u Starom Golubovcu rođen je slikar RUDOLF LABAŠ. BOŽIDAR STAROVEŠKI Pripremila Dunja Horvatin Ljubav, prema svojoj grudi, riječi, prijateljima, ženi, majci… od praiskona vlada čovjekom, kod nekih zatomljena, kod nekih naglašena. Kod pučkog pjesnika i samoukog umjetnika-drvorezbara, krenula je u zrelim godinama, u vremenskom tjesnacu, silinom riječi poput gorskog potoka, skalupljena u dvije knjižice: Pajdašam i Fala ti navek, moj dragi breg. U stihovima su oživjela sjećanja bosonogog dječarca, slike dragih lica, pajdaša sa životnih staza, babice, dedeka Jože, rudara, gacije za hižom, grozda, krijesnice… hvatajući trenutak, zaustavljajući djeliće života. Sluti se miris zrelog grozda, svježeg otkosa trave, okrenute mokre brazde, opojna slast vinske kapi... Vječne teme, ali svaki trenutak prenijet u riječ uvijek je nešto novo. Poput svih kajkavskih pjesnika koji osjećaju ljubav prema svojoj obespravljenoj riječi, Božek svoju poeziju piše isključivo na kajkavskom, svom krapinskom izričaju. Životni puti odveli su ga daleko od rodne grude, no stihovima otkriva da je srcem i dušom sveg svog bivanja čvrsto na zagorskoj grudi, na svojemu bregu kojem duguje najljepše trenutke, a njih nese- bično dijeli s pajdašima, ponekad i - samim sobom, osluškujući dah vremena i zbivanja. U Zagorju, na svojem bregu, Božek - pjesnik konačno je svoj na svome, tek tu progovara istinska poetska nadarenost. Tek tu zaživi nepresušni izvor nadahnuća, životne rijeke potekle jednom davno u pitomoj Sutlanskoj Poljani. Pajdašam i rodnoj grudi S TRBUHOM ZA KRUHOM Zakaj sem prešel? Zakaj te ostavil? O Krapina moja draga! Zakaj? Gda su ftičeki tak lepe popevali, a rožice dišeće tak lepe cvele. Druge ni – kak negda dedek moj dragi. Dedek se je vrnul nazaj zdej mirno v grobeku spi. Zakaj sem ostavil brege mi drage? Tri kralja, Trški vrh, Stari grad i Jozefbreg, zakaj? Gda ftičeki su tak lepe popevali, a rožice dišeče tak lepe cvele. Dedek se je vrnul nazaj vu rodni kraj, a ja? Bog zna gdaj. GLAS ZAGORJA SMERT Došla buš sam a i poružila po vrati, ne bum te tr ebal bogme zvati. Pogledal te bu m z otprti oči, kaj Evinog si roda moja zadnja ženska spodob a. Posveć Ivici Greguro eno viću Branku Samcui POPEVKA S popevkom sem se rodil, Popevke . mi dušu miriju Popevke u. mi čudaj velij S popevkom Sem živel. S popevkom bum vmrl. PREŠLI S U Prešli su skrive čki, prešli su bez zb prešli su naši ogom, kr ni petnaest le apinski dečki, t nisu imeli. Kaj se furt slob oda s kervlju mora zaliti? Kaj se furt slob oda z grobom mora platiti? Kaj se furt slob oda z mladost mora okititi? ju Prešli su petn ajstletni hero ji za grob im zn ati ne moremo ga ni, Naj vam ga ki okititi. ti v prtuljet trati na zelena, v letu roža čr lena, v jesen mehka lis a v zimi plahti tina, ca snežna. Pripremila Vesna Šaronja Svaki dan nacrtaj ili naslikaj jedan život Fiona Watt Kad nas euforija oko završetka škole i školskih obveza napusti, nakon što se pošteno naspavamo, naigramo s prijateljima i na računalu, obavimo i more i ferije kod bake, ostaje nam još dovoljno vremena da svaki dan nacrtamo ili naslikamo jedan život. Zvuči nadobudno? Baš to je naslov jednog priručnika za one kojima, iako baš ne ljube školu generalno, pod praznicima nedostaju kistovi, boje, tempere, kolaž i ostali likovni rekviziti. U knjizi, koja ne trpi višak nepotrebnih riječi, kao ni uvode, predgovore i zaključke - odmah s početka niže raznovrsne likovne teme i tehnike te ih na svakoj stranici slikovno/slikovito prikazuje. Svaka likovna tema izvađena je iz svakodnevnog života, pa imamo naslikane prizore poput: vjetroviti dan, gladni štakor, prizor sa safarija, prometni zastoj, zbirku buba, rascvjetani park, superjunaci i brojne druge. PREPORUKE IZ KNJIŽNICE Ova knjiga nije samo, kao i mnoge, zbir likovnih tehnika i uputa za lakše svladavanje. Ova knjiga fokus stavlja na ideju, na uočavanje i prepoznavanje stvari oko sebe, jer svijet je pun nezabilježenih, previđenih, neoplemenjenih slika. Kad šećemo od kuće do dućana ili do prijateljice, svjedočimo jednom pokretnom filmiću (npr. mačke na pragu kuće, maštoviti izlozi, vrapci u igri), a ako ga samo uočimo, to može biti okidač za našu kreativnost. Eto, do jeseni stignete, ako si date oduška (i mašte) naslikati nekih 30-ak života. Možemo i mi, baš kao i Šimićevi pjesnici koji su čuđenje u svijetu bili mali slikari čije oči rastu velike i nijeme pored stvari. Ludi dan profesora Kanta (prema životu i djelu Immanulea Kanta) ispripovijedao Jean Paul Mongin Izdavač Školska knjiga prevela je jednu zanimljivu (i potrebnu) biblioteku Les petits Platons iliti Mali Platoni. Riječ je o knjižicama koje tematiziraju živote (i djela) velikih mislilaca (Kant, Descartes, Platon), a da pritom spretno zaobilaze zakučast rječnik filozofskih ideja. Ova edicija namijenjena je mladima, rekla bih onima koji se svojim godinama opasno približavaju trenutku kada će im školski sustav velikodušno dodijeliti strahopoštovanja vrijedan predmet filozofija. Sjećam se da se moja školska generacija suočila, bolje rečeno sudarila, sa sivom knjigom Filozofija autora A. Anzenbachera. Svaka čast prof. Anzenbacheru na konceptu i sveobuhvatnosti filozofske tematike (kao i profesorici na povjerenju u svladavanju iste), ali nefilozofsku mladež ona odmah baca u deveti krug filozofskog raja, i to čuđenja i dvojbi prvo, pa potom i u dijalošku rekonstrukciju i transcendentalnu hermeneutiku. Da vam filozofija ne bi bila bauk u školi (markiranje, jedinice, mržnja tog predmeta), ali i u životu (prečesto korištenje uzrečice: Dosta tog filozofiranja!), s pripitomljavanjem treba početi odmah. Ludi dan profesora Kanta više je nego pristupačna priča nevelikog sadržaja s visokom koncentracijom bitnog Kantovskog nauka. Immanuel Kant, profesor filozofije, živio je u 18. stoljeću u gradiću Königsbergu u nekadašnjoj Prusiji. Iz svojeg rodnog grada tijekom života nije se maknuo, ali to nije razlog da ga neki štovatelji ne uspoređuju s Kristoforom Kolumbom, ali u području uma i prostorno-vremenskih udaljenosti. Točan i pruski radišan Kant je smatrao da se u životu najveće poštovanje iskazuje radom (molim vas nemojte odustati nakon ove rečenice!). Kad ćete se jednom, učeći filozofiju morati suočiti s Kantovim kopernikanskim obratom možda će vam ova misao to moći pojasniti: Kao što u središtu svemira nije Zemlja, nego Sunce, tako u središtu spoznaje nije predmet, nego um. Dalje u knjizi slijedi Kantov temeljni stav učenja o spoznaji. Spoznaja kojom dolazimo iskustvom nije problem (ova juha je ukusna), no što je s univerzalnim i nužnim stvarima koje spoznajemo razumom? Lako je matematici koja slijedom jednadžbi dolazi do rješenja, a polazi od neospornih činjenica. Filozofija je ta koja mora proizvesti definicije. Stoga, dolazimo do vječnih filozofskih pitanja: Što mogu spoznati? Što mi je činiti? Čemu se mogu nadati?... Filozofija treba odrediti kako se služiti razumom i u koju svrhu. Kao ideja savršene mudrosti ona je znanost o konačnom cilju ljudskoga razuma. Stoga se ona ne može učiti, učiti se može samo filozofirati. Top-lista najtraženijih knjiga 01. STUDENOGA 2010. u lipnju 2011. ODRASLI: Gregov dnevnik 2 Rastura, Rodrick (Algoritam) Dnevnik Nicka Twispa Payne, C. Douglas (Sysprint) Marcelo u stvarnome svijetu Stork, Francisco X. DJECA: (Algoritam) Pepeo na vjetru Woodiwiss, Kathleen E. (Mozaik knjiga) Harem mrtvih duša Gerritsen, Tess (Mozaik knjiga) Vodič Davida Ickea kroz svjetsku zavjeru : (i kako joj stati na kraj) Icke, David (TELEdisk) Kako bi prikazao slavnog filozofa i kao običnog čovjeka, autor navodi njegove navike, primjerice, da nikada ne ruča sam, njegove široke interese, sklonost pričanju šala, ali i ganuće kada zaprimi romantično pismo madam Charlotte. Poznati je Kantov kategorični imperativ, koji ne predstavlja kakvu apstraktnu kategoriju već jednostavno poimanje morala poštenje je nužnost i apsolutno dobro koje leži u želji da se čini dobro. Kako bi još više izoštrio Kantovu moralnu strogost, autor uvodi zanimljivu debatu o laži, i zašto ni u najgorem slučaju ne treba pribjegavati iznimci, jer dopustimo li je, morala više nema. Tako nekako govorio je Kant, a nakon njega u Malim Platonima možete u optimalnoj dozi filozofije pročitati i o Zloduhu gospodina Descartesa te Smrti Božanskog Sokrata. Od origamija do origate Nadovezujući se na manifestaciju 13. Haiku dan Dubravko Ivančan i mi smo u našem redovnom ČČČ izdanju proslavili nešto japansko. Riječ je o iznimno poznatoj likovnoj tehnici, odnosno pravoj umjetnosti savijanja papira na način da se stvori neki oblik (najčešće životinje), ali bez upotrebe dodatnih pomagala, poput ljepila i sl. Vjerujem da smo se svi barem jednom sreli s nekakvim papirnatim ždralom, kao najpoznatijim origami oblikom, ili pak slonom, žabom, zvijezdom, a možda i okušali u njihovoj izradi. Inače, u Japanu svatko šestogodišnje dijete može presaviti papir u oblik ždrala, koji po njihovom vjerovanju predstavlja simbol odanosti, časti, dugog života i radosti. Origami, osim što podrazumijeva najrazličitije oblike životinja i stvari, može imati i svoju praktičnu primjenu. S jedne strane, praktičnu stranu origamija smo iskoristili kako bismo od pravokutnih komada šarenog kolaža načinili različite kutijice s poklopcem i ukrasne vrećice (za umetanje poklona). Origata je pak, japansko umijeće zamatanja poklona, naravno, umjetničkim stilom slično origamiju. Japanska tradicija općenito njeguje estetiku i perfekcionistički pristup, pa je način na koji je neki poklon zamotan i da li kao takav odgovara primatelju, jednako važan kao i sam poklon. Mi smo odabrali knjige malih formata i japanske (kineske) štapiće, koje smo strpljivim savijanjem pretvorili u lijepe poklone. Uz praktični origami, stvorili smo i nekoliko uobiča- GLAS ZAGORJA jenih origami oblika – ribe, ruže i kocke. Naše papirnate rukotvorine još uvijek krase izloge knjižnice. 57 UMJETNIÈKA RADIONICA 01. SRPNJA 2011. IVA MIHANOVIĆ Piše Mirna Flögel Mršić Ambient light Svako djelo zapis je koji govori o svom autoru, bilo da je on predvodnik, sljedbenik ili nepovodljiv pojedinac u svom vremenu i okruženju, bilo da ga struja izbacuje na površinu, tjera na dno ili u borbi protiv struje sam traži nove vidike. U djelu mlade kiparice Ive iz korijena i srži iskri svjetlo života. Ivu je oduvijek zanimala umjetnost, no ipak je bilo teško prepoznati umjetnost kao životni poziv. Izazovi i dileme uvijek su prisutni. - Malo sam lutala, no Škola primijenjene umjetnosti bila je moj pravi izbor. Za dobre uvijek ima posla Dvojbe su odavno nestale. Danas Iva ohrabruje one koji tek traže svoj životni put. Čovjek koji stvara osjeća puninu i radost života. - Akademija omogućuje da napraviš sve što želiš - objasnila je Iva i savjetovala svima koji žele upisati Akademiju likovnih 58 Sve èešæe Dvorac Sveti Križ Zaèretje ugošæuje mlade talentirane umjetnike. Nedavno je pažnju posjetitelja privukla mlada kiparica Iva Mihanoviæ koja je svoje èežnje za skladom na planetu prenijela u umjetnièki opus. Èuvati cjelinu slojevite i krhke kugle – Zemlje bio je ovaj puta njen zadatak. Vrlo uspješno odraðen. umjetnosti da ne odustanu od svog izbora. - Ne slušajte one koji će vam reći da u toj profesiji nema posla. Za onoga tko je dobar, posla uvijek ima. - poručuje Iva budućim kolegama. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Prvu veliku samostalnu izložbu mlada kiparica priredila je u Galeriji Matice hrvatske. Otvarajući izložbu, Ana Lendvaj prepoznala je prirodu, u kojoj svi elementi međusobno komu- niciraju kao LOGO i inspiraciju Ivinih ostvarenja u različitim materijalima, a umjetnicu je nazvala slikarskom unukom Borisa Demura, rodotvorca pojma bio-geo-metrike. Otvorenost će biti naš saveznik i savjetnik Možda je važno upoznati ozračje umjetničkog kruga u kojem je rasla i sazrijevala umjetnica Iva. Već polovinom prošlog stoljeća probudio GLAS ZAGORJA se novi pristup umjetnosti da bi se brzo potom razgranao. Galerija suvremene umjetnosti priređuje međunarodne izložbe Nove tendencije koje prerastaju u pokret avangardnih umjetnika Zapadne, Istočne Europe i obiju Amerika. Pokret je usmjeren na socijalizaciju i demokratizaciju umjetnosti povezujući umjetnost sa znanosti. Pojavljuje se tzv. siromašna umjetnost, koja ideju smatra važnijom od forme umjetničkog djela, a zagrebačka grupa Gorgona inzistira na potpunoj duhovnoj i intelektualnoj slobodi umjetnika. U kiparstvu akademik Džamonja radikalno otvara formu, razara jedinstveni volumen skulpture i eksperimentira materijalima. Na Akademiji likovnih umjetnosti Akademik Miroslav Šutej širom otvara vrata novim tendencijama. Pojedinci istražuju UMJETNIÈKA RADIONICA 01. SRPNJA 2011. logo opusa, aktualno i neiscrpno polje istraživanja. Nabujala čežnja za svjetlom i održivim skladom nadahnjuje i krijepi kreativnost kiparice Ive da stvara djela ispunjena smislom. Kako likovno materijalizirati vlastitu percepciju opreka i raznolikosti, valova i strujanja svjetla i tame, gustoće i rastresitosti i uporabom različitih materijala sjediniti doživljeno u kompleksni sveobuhvatni sklad koji će čuvati cjelinu, puninu i opstojnost slojevite i krhke, usjecima napukle kugle, ali i novim svjetlom osvijetliti okoliš, za Ivu je neiscrpno polje istraživanja. Iva Mihanoviæ roðena je 1980. u Zagrebu gdje živi i radi. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn (smjer dizajn metala) te Obrtnièke škole za osobne usluge diplomirala je 2008. na kiparskom smjeru zagrebaèke Akademije likovnih umjetnosti u klasi profesora Slavomira Drinkoviæa. Stipendija za razmjenu studenata (CEEPUS) omoguæila joj je 2005. studijski boravak na Likovnoj akademiji u Poznanu. Skulpturom Suze sreæe zahvalila je Poljskoj. Uz kiparstvo, Iva se bavi i izradom nakita. Sudjelovala je na restauraciji crkve Pohoðenja Blažene Djevice Marije u Voæinu (2006.), katedrale Sv. Stjepana i Umjetnièkog paviljona u Zagrebu (2008. i 2009.), izradila je nagrade za Meðunarodni lutkarski festival PIF (2008. i 2009.). Njezini se radovi mogu pogledati na internetskoj stranici www.ivamihanovic.com. i predstavljaju vlastito poimanje umjetnosti. Kako je za novu umjetnost objekt nebitan u odnosu na poruku, Gorki Žuvela trima, gotovo identičnim drvenim kockama poručuje da ista kocka može biti lijepa, ružna i važna. Boris Demur otkriva motiv spirale kao izraz univerzalne kauzalnosti uključujući i duhovnost. I akcija postaje važnija od slike pa Dubravka Rakoci transgresijom medija pokušava ukinuti fiksne odrednice kako bi umjetnički objekt postao dinamičan i performancom povezao boju i svjetlo. Ulazeći kao aktivni sudionik u taj kreativni svijet, mlada kiparica Iva prihvaća geslo svog mentora, profesora Slavomira Drinkovića: Otvorenost će biti naš saveznik i savjetnik. Pod dojmom obrazovanja i druženja s umjetnosti nastaju njezina likovna ostvarenja, plodovi neupitne darovitosti i truda, na poticaj iskrene želje da djelom svjedoči svoju prisutnost i svoje poimanje svijeta. Iva je svjesna da je globalizacija putem nadmetanja i liberalnih parcijalnih interesa opasna zabluda koja stvara neodržive odnose u biosferi i prijeti opstanku. Centripetalno sažimanje pojavnosti u skladnu cjelinu, da svekolika raznolikost na planetu sačuva održivu sveobuhvatnost kugle usprkos površinskim posjekotinama i neuklonjivim sveproničnim centrifugalnim silama, najsloženiji je izazov našeg vremena, a za mladu umjetnicu postaje I malo svjetlo pobjeđuje veliku tamu Izrasla iz svog umjetničkog gnijezda i odrasla u svom vremenu, Iva daje osobni doprinos našoj sredini i našem vremenu, a svetokriška izložba Ambient Light predstavila je novi korak autorice u traženju svjetla na tom putu. Strogom preciznošću i discipliniranošću gradi skromne, naoko jednostavne oblike (kao da su u tajnoj vezi s tradicijom japanske kulture), a skulpturalnoj estetici diskretno domeće funk- cionalnost ambijentalnog svjetla. Izložene skulpture u dvorcu malih su dimenzija, možda simbolično za naše vrijeme u odnosu na dvoranu koja pamti velebnost davnog sklada u tom okruženju. Upravo u tom prostoru Ivina je poruka svedodirna, silna i jasna: I malo svjetlo pobjeđuje veliku tamu. Iva je puna planova. Trenutno ju uz kuglu zaokuplja dinamika da rotacijom u prostoru pokrene statični oblik, kako da svjetlom obogati mozaične skulpture, a zanima ju i scenografija i još mnogo toga. Kako likovno materijalizirati vlastitu percepciju opreka i raznolikosti, valova i strujanja svjetla i tame, gustoæe i rastresitosti i uporabom razlièitih materijala sjediniti doživljeno u kompleksni sveobuhvatni sklad koji æe èuvati cjelinu, puninu i opstojnost slojevite i krhke, usjecima napukle kugle, ali i novim svjetlom osvijetliti okoliš, za Ivu je neiscrpno polje istraživanja. GLAS ZAGORJA 59 SPORT 01. SRPNJA 2011. OMLADINSKA ŠKOLA ZAGORACA Iako moje kolumne Pod Strahinjčicom ne izazivaju puno polemike, ipak ih je bilo, a jedna od onih koja je izazvala punu pozornost, s obzirom na pisma i reakcije koje sam dobio, je bila kolumna pod nazivom 2010. – godina sumraka zagorčeve omladinske škole u svibnju 2010. Prilikom inter- Piše Milorad Videković voditeljem omladinske škole i sportskim direktorom krapinskog kluba, na moj upit: Naslov moje kolumne 2010. godina - sumrak omladinske škole Zagorca izazvao je kod vas malu ljutnju. Zašto? Dobio sam sljedeći odgovor: - Ma nisam bio ljut, ali sam bio pogo- Trener: Marko Pastorčić. Stoje (slijeva na desno): Niko Vidović, Marko Fruk, Josip Petrović, Damjan Došen (kapetan momčadi), Mateo Mužar, Lovro Nizić. Čuče: Fran Kundih, Domagoj Duilo, Karlo Artić, Nikola Barušić, Silvio Ferček. Naime, u to vrijeme mi smo kao članovi Prve lige igrali vrhunski nogomet u kojem sve mora biti dobro posloženo - ne samo jedna generacija već tri, četiri generaci- Stoje slijeva: Martin Bosak, Petar Bočkaj, Marko Kanceljak, Denis Švaljek, Robert Murić, Josip Cvilko, Tomislav Leško, Nikola Bajcer, Ivan Novak i trener Željko Tihava. Čuče slijeva: Nikola Vešligaj, Andrija Dunaj, Karlo Oraić, Matija Nežmahen, Dario Šalković, Branimir Leško, Alen Hlevnjak i Dario Vrbanić. tvrdio, a danas je to i potvrđeno rezultatima, povratkom u županijsku ligu opet ćemo biti najbolji i suvereno ćemo vladati zagorskim terenima. Mi ćemo i ove Na dobrom smo putu! Tri kategorije dječaka sa svojim trenerima dominirali su u svojim prvenstvima osvojivši uvjerljivo prvo mjesto i naslov prvaka svoje lige. je jer je takav sustav natjecanja. Naime, generacija (dječaci rođeni 1995. i 1996.) mojih dječaka s obzirom na rezultate i osvojene bodove ostala bi u ligi, ali kako se pribrajaju i bodovi genera- godine u kvalifikacije za Prvu ligu i najvjerojatnije ćemo se plasirati i tada će opet nastati problemi, ako ne napravimo doselekciju. Ako uspijemo u naumu da je napravimo, a imamo loše rezultate Stoje (slijeva na desno): Mladen Ferk (trener); Ivan Cerovečki, Karlo Štrok, Josip Horvat, Luka Dunaj, Petar Bračević, Matija Konjić, Antonio Majcenić, Tomislav Vuzmek, Jurica Vlaisavljević, Vedran Petrović; Željko Tihava (voditelj omladinske škole ). Čuče (slijeva na desno): Viktor Harapin, Luka Crnogaj, Mihael Turniški, Karlo Posilović, Emanuel Elčić, Mihael Oraić, Dominik Malarić, Karlo Peer. vjua, broj Glasa Zagorja od veljače 2011., s Željkom Tihavom, đen. Činjenica je da su statistički i rezultatski stvari bile takve kakve ste naveli, ali dogodilo se nešto drugo. Gornji red (slijeva na desno): Dražen Petrović, Dino Dunaj, Leonardo Puh, Marko Pavić, Ivor Pavić, Ivica Mužar Cune. Donji red (slijeva na desno): Matija Kanceljak, Silvio Goričan, Danijel Mužar, Karlo Petonjić. 60 Gornji red: Darko Kamenečki, Marko Turibak, Ivan Janžek, Patrik Lenard, Borna Klasić, Filip Bigec, Lovro Lenard, Tibor Rukav, Mihael Krog, Anđelino Hršak. Donji red: Ivor Mišak, Bruno Petek, Kristijan Kunštek, Nikola Balagović, Martin Leško, Danijel Pecolaj, Ivan Herak, Jan Horvat. cije 1997. i 1998. pojavili su se problemi, jer u ovoj posljednjoj generaciji nismo imali dosta dječaka odnosno pojavio se manjak djece te se nije niti mogla napraviti prava selekcija. Tada sam GLAS ZAGORJA tada ću priznati da smo loše radili, ali sam uvjeren da ćemo uz doselekciju igrati ravnopravno Prvu ligu. Ovogodišnji zimski turniri dokazali su snagu naše omladinske škole SPORT Jurica Vlaisavljević i Vedran Petrović - u Kutiji šibica iza sebe smo ostavili Karlovac, Hrvatski dragovoljac i HAŠK, a nesretno smo izgubili u polufinalu od zaprešićkog Intera koji protiv nas nije želio igrati nogomet, opći je dojam svih iz dvorane pa i njihovog trenera Kusa, a imamo i najboljeg strijelca Kutije - Petra Bočkaja. To govori, u ovom trenutku, da imamo pet do šest kvalitetnih igrača koji se ravnopravno mogu nositi s najjačim klubovima, ali istovremeno na velikom nogometu ih je jedanaest i zato nam je potrebna doselekcija. potvrdu rada naših trenera u omladinskoj školi želio bih potvrditi i rezultatima na zimskom prvenstvu naše županije gdje su juniori treći, limači četvrti, a sve ostale kategorije prvaci. Poznavajući Željka Tihavu znao sam da njegove riječi nisu izgovorene samo zbog toga da bi se nešto sakrilo, ali istovremeno ona novinarska srž tjerala me da ipak sve to provjerim. Kakvi su rezultati omladinske škole nakon ovih optimističnih izjava najodgovornije osobe za rad škole i zato sam uz pomoć tajnika kluba Mirka Šoštarića napravio malu analizu rezultata omladinske škole, godinu poslije one crne slutnje iz svibnja 2010. 01. SRPNJA 2011. perjanice omladinske škole su limači Ivice Mužara koji su osvojili naslov prvaka sa 79 bodova uz gol razliku 189 postignutih (6,75 po utakmici) i 27 primljenih (0,96 po utakmici) golova, a najbolji strijelac je Silvio Goričan sa čak 56 postignutih golova (u prosjeku po utakmici mali je Silvio postizao dva pogotka) - upravo ova je ekipa proglašena i najperspektivnijom mladom ekipom Grada Krapine za prošlu godinu. Pod vodstvom trenera Ivice Mužara igraju Dražen Petrović, Dino Dunaj, Leonardo Puh, Marko Pavić, Ivor Pavić, Matija Kanceljak, Silvio Goričan, Robert Murić i Petar Bočkaj Svakako, mora se još dosta toga posložiti da bismo mogli kazati u omladinskoj školi Zagorca je odlično, ali da su na dobrom putu da dostignu i tu ocjenu, vidljivo je iz ovogodišnjih rezultata. Danijel Mužar i Karlo Petonjić. Ništa slabiji nisu bili niti mlađi pioniri, trener Mladen Ferk, Ivan Cerovečki, Karlo Štrok, Josip Horvat, Luka Dunaj, Petar Bračević, Matija Konjić, Antonio Majcenić, Tomislav Vuzmek, Jurica Vlaisavljević, Vedran Petrović, Viktor Harapin, Luka Crnogaj, Mihael Turniški, Karlo Posilović, Emanuel Elčić, Mihael Oraić, Dominik Malarić i Karlo Peer koji su u 22 prvenstvena kola osvojili 59 bodova uz postignutih 117 (5,32 po utakmici), a primljenih samo 11 pogodaka (0,5 po utakmici), dok je najbolji strijelac bio Petar primili tek 18 (0,69 po utakmici), dok jer najbolji strijelac Robert Murić koji je po utakmici postizao 2,26 pogodaka odnosno ukupno 59, dok ga slijede Petar Bočkaj sa 29 i Nikola Vešligaj sa 24 gola. Impresivni rezultati s obzirom na činjenicu što se događalo prošle i mlađih pionira krenula je u kvalifikacije za prvu ligu. Na žalost, dječaci nisu uspjeli jer su poraženi od svojih vršnjaka u Ivaniću - Pioniri 0:2; Mlađi pioniri 1:2 - ali to im ne bi trebao biti korak unatrag već korak unaprijed jer biti tako blizu mogu samo najbolji te, vjerujem, da će već sljedeće godine ovi naši dječaci izboriti ulazak u prvu ligu uz moju opasku da bi bilo već vrijeme da kvalifikacijske utakmice igraju na svom terenu, a ne vječito na gostujućem pa je možda došlo vrijeme da i njih pomazi ždrijeb kvalifikacija. Ostale ekipe omladinske škole također uspješno guraju u svojim natjecanjima kao što su npr. Limači II trenera Marka Pastorčića - Niko Vidović, Marko Fruk, Josip Petrović, Damjan Došen, Mateo Mužar, Lovro Nizić, Fran Mateo Mužar S domaćim snagama prema pobjedi Odmah u startu moram naglasiti da su tri kategorije dječaka sa svojim trenerima dominirali u svojim prvenstvima osvojivši uvjerljivo prvo mjesto i naslov prvaka svoje lige. U svakom slučaju, ako krenem od najmlađih, Bračević sa 25 pogodaka (1,14 po utakmici). Treća perjanica omladinske škole, ali ništa slabija jer mogli smo je staviti i pod rednim brojem jedan, su pioniri Željka Tihave - Martin Bosak, Petar Bočkaj, Marko Kanceljak, Denis Švaljek, Robert Murić, Josip Cvilko, Tomislav Leško, Nikola Bajcer, Ivan Novak, Nikola Vešligaj, Andrija Dunaj, Karlo Oraić, Matija Nežmahen, Dario Šalković, Branimir Leško, Alen Hlevnjak i Dario Vrbanić koji su sa 64 osvojena boda uz samo dva poraza osvojili naslov prvaka svoje lige. U 26. prvenstvenih kola postigli su čak 184 pogodaka (3,23 po utakmici), a Silvio Goričan godine, jer ove tri ekipe zajedno su postigle 490 pogodaka, a primile svega 56 dok je još impresivniji pogled na pobjede jer oni su ih ostvarili čak 68 dok su pretrpjeli samo 4 poraza. Ovako uspješni rezultati morali su biti nagrađeni i to se vidjelo jer kategorija pionira GLAS ZAGORJA Petar Bračević 61 SPORT 01. SRPNJA 2011. Kundih, Domagoj Duilo, Karlo Artić, Nikola Barušić i Silvio Ferček koji su u svojoj ligi osvojili mjesto u sredini tablice. Najbolji strijelci ekipe su Damjan Došen i Mateo Mužar sa osam pogodaka. Simpatični dio omladinske škole, koji zaista izazivaju punu pozornost posjetitelja njihovih utakmica su najmlađi članovi kluba - zagići - koje strpljivo i uspješno uči njihov trener Darko Kamenečki. Oni se još ne natječu u prvenstvenim natjecanjima, ali su vrlo aktivni na raznim turnirima i postižu zapažene rezultate, a sastav tih malih zagića čine: Marko Turibak, Ivan Janžek, Patrik Lenard, Borna Klasić, Filip Bigec, Lovro Lenard, Tibor Rukav, Mihael Krog, Anđelino Hršak, Ivor Mišak, Bruno Petek, Kristijan Kunštek, Nikola Balagović, Martin Leško, Danijel Pecolaj, Ivan Herak i Jan Horvat. Rezultati juniora i kadeta su dosta slabiji i zaista zaostaju za re- PRVI PIKADO KLUB U KZŽ Pibull Krapina Seniori zultatima nabrojanih kategorija. Ovoga puta ostavit ćemo ih na miru i nećemo tražiti uzroke ovih rezultata (neozbiljnost, pubertet, neodgovornost ili nešto četvrto pokušat ćemo analizirati nekom drugom prigodom, jer u ovom je trenutku bilo teško doći do igrača, a ne želim pisati o nečemu, a da ne čujem obje strane). Ako želim podvući crtu nakon ove sezone omladinske škole NK Zagorec iz Krapine, moram izraziti svoje zadovoljstvo rezultatima i prognozom svog prijatelja Tihave. Svakako, mora se još dosta toga posložiti da bismo mogli kazati da je u omladinskoj školi Zagorca odlično, ali da su na dobrom putu da dostignu i tu ocjenu, vidljivo je iz ovogodišnjih rezultata. Za kraj ove statističke priče o rezultatima omladinske škole spomenut ću i najstarije - seniore i veterane. Seniorski sastav Zagorca uz sve one bure i bonace uspio je očuvati status četvrtoligaša, a Mario Malarić je sa 14 pogodaka drugi strijelac IV. HNL - središte podskupina A. Veterani Zagorca učinili su ono na što smo se već i navikli. Naime, oni su i ove godine prvaci (sedmi puta uzastopce) prve županijske nogometne lige za veterane, što znači da će uskoro i državno prvenstvo, gdje su svake godine među četiri najbolje ekipe pa je možda došlo vrijeme da ove godine naprave taj iskorak prema više. Veterani MALI NOGOMET Orkan prvi Pobjednici UŠR Orkan 62 Hoće li se kad pojaviti netko jači od domaće ekipe na turniru Branko Artić D. Jesenje? Teško! Na igralištu u Donjem Jesenju odigran je 11. memorijalni turnir Branko Artić Donje Jesenje 2011. na kojem je sudjelovao do sada najmanji broj ekipa, svega 9. No to nije bio razlog da posjetitelji ne uživaju u majstorijama dobro poznatih malonogometnih velikana; Šoštarića, Kovačeca, braće Mordej i drugih. Nakon odigranih prvih utakmica za ulazak u polufinale sastaju se ASO Ponos koji gubi od USR Jesenje rezultatom 3:1, UŠR Orkan pobijedila je visokim rezultatom 7:0 ŠD Đurmanec Juniori, ŠKUG Josip Poljak pobjeđuje ekipu Noštromo s 1:0, a Mal Gal građevinarstvo ekipu RHZK-a 2:0. U polufinalu su se sastale GLAS ZAGORJA Ljubitelji pikada, posebno oni strastveni igrači, pamtiti će 25. travnja. Naime, u Krapini je održana osnivačka skupština prvog pikado kluba u Krapinsko-zagorskoj županiji, pikado kluba Pit Bull. Jednoglasno je izabrano vodstvo kluba; za predsjednika Matija Lovrenščak, dopredsjednika Mirko Hrestak, te tajnika Tomislav Bajcer. Ciljevi kluba su planiranje i razvoj pikado sporta, organiziranje i provođenje redovitih sustavnih treninga članova u svrhu pripreme natjecanja, te razvitak i unapređenje u postizanju najviših ciljeva. U proteklih nekoliko mjeseci djelovanja, klub bilježi zapažene rezultate na turnirima diljem Županije. U iščekivanju službenih prostorija, treninzi se održavaju na različitim lokacijama Grada Krapine. - Sve zainteresirane za sudjelovanje u radu kluba pozivamo da nam se jave na adresu: [email protected] – otkrivaju nam u kratkom razgovoru dopredsjednik Mirko Hrestak i predsjednik Matija Lovrenščak. (T.L/M.H) ekipe USR Jesenje i UŠR Orkan; nakon kraćeg ispitivanja snaga igrači ekipe Orkan predvođeni Ivanom Kovačecom pokazuju tko je iskusniji i glavni na terenu te pobjeđuju rezultatom 5:1. U drugom polufinalnom susretu ekipa ŠKUG Josip Poljak dugo je odolijevala napadima igrača Mal Gala koji u drugom poluvremenu ipak uspijevaju postići pogodak dovoljan za ulazak u finale. U finalnom susretu ekipa Orkan nakon izjednačene igre ipak uspijeva pobijediti rezultatom 4:3 i drugi put zaredom osvojiti njima najdraži turnir. Treće mjesto nakon pucanja penala pripalo je USR Jesenje koji su rezultatom 3:2 pobijedili ŠKUG Josip Poljak. Za najboljeg strijelca turnira proglašen je Ivan Kovačec, a za najboljeg igrača Rok Mordej. (IH) POD STRAHINJÈICOM 01. SRPNJA 2011. Rulet milijuna! Piše Milorad Videković Èitajuæi dnevni tisak zavrtjelo mi se u glavi. Pogotovu gledajuæi sportske stranice. Pa tamo sve vrvi nekim milijunima - da li su u pitanju funte, euri ili kune, zaista nije važno, ali je važno da znate da ste završili fakultet i da pošteno radite veæ pet, deset ili trideset godina, a ne možete preživjeti ili jedva preživljavate. A tamo nekakav djeèak s nepunih 19 godina zbog toga jer zna udariti loptu desnom, možda i lijevom nogom riješio je svoju egzistenciju za sebe i svoje unuke. Kuda ide ovaj svijet? Ljetna kolumna. Nema goreg. Barem kada govorimo o sportskoj kolumni. Sve je završilo. Ništa se ne događa u ovom našem lokalnom sportu. Košarkaši su davno otišli na odmor s bezbroj titula, rukometašice i nogometaši Zagorca osigurali su ostanak u svojim ligama tako da ćemo i sljedeće sezone gledati drugoligaška nadmetanja u ženskom rukometu, te četvrtoligaška u nogometu s velikim ciljem pred oba kluba. Ostati u tim ligama. Tko će u tome, i da li hoće, uspjeti, vidjet’ ćemo i moći procijeniti kada krenu pripreme i kada vidimo igrački kadar. Ne znam, ali čini mi se da pred oba kluba predstoji izuzetno teška i nepredvidljiva sezona. Veterani NK Zagorca polako postaju dosadni jer opet su osvojili naslov prvaka županije i to po sedmi puta uzastopce, a ono što je za Guinnessovu knjigu rekorda je činjenica da su posljednji poraz pretrpjeli prije nešto više od godinu odnosno u dvije prvenstvene sezone pretrpjeli su samo tri poraza i odigrali isto toliko neriješenih rezultata. Bravo veterani ili kako je napisala jedna obožavateljica na facebooku These guys rock. Ono što im je sada preostalo - osvojiti jednu od medalja na državnom prvenstvu gdje su dvije godine bili na samom rubu i samo im je malo nedostajalo i zato mislim da je došlo i to vrijeme. I svakako da sam u jednom takvom okruženju morao potražiti temu izvan našeg Grada i izvan Županije pa možda i šire. Uzeo sam najjednostavnije rješenje - listat ću i polako ću čituckati dnevni sportski tisak, a neću zaboraviti niti internetske portale i samo je jedno zaokupilo moju pozornost - Rulet milijuna! Čitajući dnevni tisak i internet portale, zavrtjelo mi se u glavi. Evo samo nekih malih primjera: Londonski dnevnik Times tako u nedjeljnom izdanju navodi da je Chelsea povisio ponudu za Mo- POD POVEÆALOM osvajanje naslova prvaka županije od strane veterana Zagorca; ostanak u ligama zagorskih puca i nogometaša Zagorca ples milijuna nogometaša u osiromašenom svijetu drića sa 22 na 25 milijuna funti, te da sada očekuje novi odgovor iz Tottenhama… Prema informacijama iz Njemačke, Bayer iz Leverkusena prodao je Domagoja Vidu Dinamu za čak 2,7 milijuna eura, što je najveća kupnja modrih u povijesti… Ruski prvoligaš Zenit St Petersburg, na čijoj klupi sjedi talijanski trener Luciano Spalletti, želi u svoje redove dovesti talijanskog reprezentativca Simonea Pepea, za kojega je poslao ponudu vrijednu 13 milijuna eura. Navodi se da je Manchester City spreman isplatiti čak 35 milijuna engleskih funti Romi za ovog talijanskog reprezentativca koji je od početka profesionalne karijere, od 2001., vezan uz Romu. Uostalom, tamo je dobio nadimak budući kapetan, a navijači su samo u njemu vidjeli adekvatnog zamjenika za Francesca Tottija, kada ovaj napusti nogomet… U pitanju je nadareni 18-godišnji Belgijac iz Anderlechta, Romelu Lukaku koji bi za iznos od 25 milijuna funti trebao postati član engleskog premijerligaša Chelsea… Kuban Krasnodar, Rusija, spreman je ponuditi Mutuu 2,8 milijuna eura po sezoni. Mutu je, inače, od 2006. član talijanske Fiorentine… Los Angeles Galaxy sprema senzacionalnu ponudu kapetanu Rome, 34-godišnjem Francescu Tottiju, javlja La Gazzetta dello Sport. Talijanski sportski dnevnik tvrdi da je bogati kalifornijski klub voljan Tottiju ponuditi ugovor prema kojem bi popularni talijanski no- GLAS ZAGORJA gometaš godišnje zaradio 14 milijuna eura… Ernesto Bronzetti, agent 19-godišnjeg brazilskog čuda od djeteta, Nymar, izjavio je da je posao između Santosa i Reala gotov i da najtraženiji mladi igrač na svijetu prelazi u Real za 40 milijuna eura… Milanski Inter stupio je u pregovore s madridskim Realom koji bi, nadaju se u talijanskom klubu, trebali biti okončani na način da njihovu momčad pojača Brazilac Kaka. Početna ponuda kojom su otvoreni pregovori, piše španjolska Marca, iznosi 30 milijuna eura, odnosno deset manje od onog što u Madridu očekuju da bi za veznjaka brazilske nogometne reprezentacije, u slučaju njegove prodaje, mogli dobiti. Mogao bih još bezbroj takvih primjera navesti. Imate koliko hoćete. Samo treba otvoriti kompjutor i u tražilicu upisati transferi u nogometu i tada će vam se, jamčim to, od silnih milijuna i ruleta s kojim se igraju veliki moćnici zavrtjeti u glavi. Pa tamo sve vrvi nekim milijunima - da li su u pitanju funte, euri ili kune, zaista nije važno, ali je važno da znate da ste završili fakultet i da pošteno radite već pet, deset ili trideset godina, a ne možete preživjeti ili jedva preživljavate. A tamo nekakav dječak s nepunih 18 godina zbog toga jer zna udariti loptu desnom, možda i lijevom nogom riješio je svoju egzistenciju za sebe i svoje unuke. Kuda ide ovaj svijet? 63 SUDBINE 01. SRPNJA 2011. Dijana Lončarek, redovnica u samostanskoj crkvi Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu Piše Maja Šimunić Bez žrtve ne može se učiniti ništa veliko Protagonistica ove priče, Dijana Lončarek, posebna je mlada osoba u čijem društvu pozitivne energije i smijeha nikad ne nedostaje. Dijana koja je djetinjstvo provela u Gornjoj Pačetini, zavjetovala se prije nekoliko tjedana na svečanoj ceremoniji u samostanskoj crkvi Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Poziv najdragocjeniji dar Po završetku srednje škole, Dijana je otišla u samostan u Đakovu. Brojni su je prijatelji, pa čak i profesori opisivali kao vrlo kreativnu i veselu djevojku s talentom za pjevanje i glumu te joj predviđali upisivanje neke umjetničke akademije. No Dijana je izabrala drugačiji put, svoj put. Na pitanje kako je odlučila otići u samostan i kada je osjetila poziv, Dijana skromno odgovara kako je riječima teško materijalizirati duhovnu stvarnost kao što je poziv. Poziv se Svaki život ima neki svoj jedinstveni cilj, a da bi se došlo do njega potrebno je pregaziti dug i trnovit put. Mnogo puta okolina pred nas postavlja oèekivanja, sugerira nam što bismo i kako trebali. No pravi je put onaj koji osjeæamo u sebi, onaj kojim možemo koraèati zatvorenih oèiju potpuno mirno jer imamo najpouzdanijeg vodièa - srce. razvijao u meni sve dok nije sazrio, tada sam donijela odluku Božjom pomoću. Nije bilo lako, današnji svijet nudi mnogo izazova no ono što bih se usudila reći jest da nisam ja izabrala 64 GLAS ZAGORJA SUDBINE Njega već On mene. Svoj poziv doživljavam kao najdragocjeniji dar – kaže Dijana. Sam naslov ovog teksta riječi su pokojnog pape Ivana Pavla II., a iz njih se može pročitati jasna poruka kako ništa veliko i važno ne možemo učiniti na brzinu, bez žrtve i odricanja. Na svom je putu i Dijana učinila brojne žrtve. Prva žrtva koju je morala podnijeti bila je odvojenost od Zagorja, od svoje obitelji i prijatelja. Dijana ističe kako ono što je vrijedno i važno mora sa sobom donijeti neka odricanja, no danas je to teško shvatiti jer se čini kako ljudi radije sve rješavaju linijom manjeg otpora. Ona je, kaže, odvojenost od rodnog kraja i dragih ljudi prihvatila kao dio hoda za Isusom koji joj je snaga pri svakom koraku kroz život. Dijana objašnjava kako sam proces formacije i pripreme da se postane redovnica ima svoje faze. Iako su prije djevojke u 01. SRPNJA 2011. nja praga zrelosti, preporučuje da dođu u samostan nakon završetka srednje škole. Dijana je u samostan došla nakon za- Dijana istièe kako ono što je vrijedno i važno mora sa sobom donijeti neka odricanja, no danas je to teško shvatiti jer se èini kako ljudi radije sve rješavaju linijom manjeg otpora. samostan dolazile nakon završenog osmog razreda osnovne škole, danas se zbog pomica- vršene srednje škole i tada je bila u kandidaturi jednu godinu nakon čega je uslijedio postu- lat koji je trajao deset mjeseci i novicijat koji je trajao dvije godine. Novicijat jest svojevrsna priprema za redovnički život. Prva godina novicijata je klauzurna i u tom se periodu osoba intenzivno susreće s Bogom i sa samim sobom. Druga je pak godina novicijata vrijeme prakse gdje se konkretno u djelo provodi sve dotad naučeno. Dijana napominje kako se kroz dan izmjenjuju molitva i rad, no kako ima i slobodno vrijeme koje posvećuje stvarima koje je ispunjavaju kao što su crtanje, pisanje i čitanje. Budući da je nakon dvije godine Dijana tjedan dana provela kod kuće, u hovnog, na što je Dijana rekla kako stječe dojam da je kod ljudi došlo do zasićenja zbog jakog utjecaja potrošačke kulture. Ljudima je važno materijalno, no kada dožive da ih materijalno ne može zadovoljiti ili im pomoći, tada se hvataju za vjeru i gledaju je kao slamku spasa. Isto tako napominje kako se ljudima nude razne inačice duhovnosti pod istočnjačkim utjecajem, a Crkvu se gleda kao zastarjelu instituciju. Iz prethodnih redaka razaznaje se kako Zagorje zaista može i mora biti ponosno na mladu djevojku koja je s puno entuzi- Ljudima je važno materijalno, no kada dožive da ih materijalno ne može zadovoljiti ili im pomoæi, tada se hvataju za vjeru i gledaju je kao slamku spasa. svom Zagorju, zanimalo me kakve su reakcije okoline na njen životni put i poziv. - Moram priznati da je reakcija okoline jako pozitivna, no računam s time da ima sve rok trajanja. Ipak smo samo ljudi. I Isusu su vikali Hosana, a za kratko vrijeme Raspni ga - kaže mlada redovnica. Svaka kriza prilika je za novi početak U razgovoru smo se dotakle i odnosa materijalnog i duGLAS ZAGORJA jazma, vjere i ljubavi svoj život poklonila Bogu. Zanimljiv je i podatak da je Dijana prva djevojka nakon 45 godina koja se iz župe Sveti Križ Začretje zavjetovala. Za kraj razgovora Dijana, osvrćući se i na ekonomsku i na moralno-duhovnu krizu u našem društvu, čitateljima Glasa Zagorja poručuje - Svaka kriza je prilika za novi početak. Prihvatimo krizu kao put da se još više približimo Bogu. 65 POD REFLEKTOROM 01. SRPNJA 2011. Zlatko Vitez Piše Maja Šimunić Život posvećen Krleži Samo veliki ljudi zaobilaze dobro znane, utabane puteve i kreæu novim, nepoznatim stazama ostavljajuæi trag sebe i svoje duše u vremenu i okruženju u kojem žive i djeluju. Jedna takva osoba je i Zlatko Vitez. Svestran umjetnik, veliki štovatelj i promicatelj kajkavske rijeèi, društveni, nekad i politièki, aktivist, osnivaè Histriona, sve je to Zlatko Vitez. Sve to i još mnogo više. Poticaj da mu posvetimo ovu priču jest dobivanje nagrade Vladimir Nazor za životno djelo koje mu je prije nekoliko tjedana uručilo Ministarstvo kulture. - Drago mi je da je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika u meni prepoznalo osobu i kandidata za nagradu Vladimir Nazor. Smatram da su to nagrade koje nekako dolaze nakon umjetnikova stvaralačkog puta, a kada Vas za nagradu predloži najviše tijelo vezano za profesiju, onda je to zaista velika čast - osvrnuo se gospodin Vitez na dobivenu nagradu. 66 S njime sam imala priliku popričati na proslavi njegova 61. rođendana i proslavi nagrade za životno djelo. Proslava je upriličena na Opatovini, mjestu na kojem je ovaj veliki umjetnik ostavio neizbrisiv trag u kazališnoj umjetnosti Hrvatske. Proslavi su prisustvovali brojni glumci, redatelji, kazališni djelatnici, te Zlatkovi prijatelji i obitelj. Svi su uzvanici moji dragi prijatelji. Prijatelji se stječu kroz život, a da sam pozvao još tri puta toliko ljudi, siguran sam da bi došli. Mnogi su prijatelji i kolege zauzeti, neki su blagdane spojili i otišli na more, ali ja uvijek rođendan slavim istog dana ili u svom Zagorju ili na Opatovini - rekao je Vitez. Opatovina mjesto procvata kajkavskog Opatovina jest i mjesto na kojem kajkavski jezik živi u svakoj predstavi i doživljava svoj procvat. Kajkavski dijalekt nazvala sam jezikom jer Zlatko kaže - Ja kajkavski nikad nisam zvao dijalektom ili idiomom, uvijek ga zovem jezik. No, prepreke su još uvijek u glavama ljudi jer GLAS ZAGORJA primjerice, ni na jednoj dalmatinskoj radijskoj postaji nećete čuti našu zagorsku himnu Suza za zagorske brege, dok ćete na našim radio postajama češće čuti klape, Olivera ili Gorana Karana nego zagorske popevke, a imamo ih zaista mnogo koje su divne i umjetnički vrijedne. Već sam u tekstu istaknula kako je Zlatko Vitez veliki kajkavac, štovatelj i promicatelj kajkavske riječi. Sa svojom glumačkom družinom Histrioni na kazališne je daske postavio brojna djela kajkavskih pisaca, ali je i mnoge hrvatske klasike preveo na kajkavski, te ih u novom ruhu predstavio publici. Ljubav prema kajkavskom narječju Zlatko je naslijedio od oca koji je bio amaterski glumac. Često je čitao i recitirao Krležu, a činio je to s velikim žarom, ni ne sluteći da će upravo to potaknuti njegova sina da zapliva kazališnim vodama i da zavoli Krležu. Miroslav Krleža pisac je i umjetnik koji je obilježio Zlatkov život i umjetnički rad, a to potvrđuju i njegove riječi - Cijeli sam svoj umjetnički staž i rad posvetio najvećem kajkavskom piscu i književniku Miroslavu Krleži. Igrao sam sve značajnije uloge iz Krležinih djela, a ono na što sam posebno ponosan, možda čak i više nego na nagradu Vladimir Nazor, jest nagrada Miroslav Krleža. Ponosan sam na tu nagradu jer se ona dodjeljuje piscima, a ja sam jedini glumac koji je primio tu nagradu zbog promicanja djela Miroslava Krleže. Iako radi i živi u Zagrebu, Zlatko Vitez svaki svoj slobodan trenutak provodi u Zagorju gdje se opušta, uživa i gdje, kako on sam kaže, postaje drugi čovjek. Prije desetak godina kupio je u stubičkom kraju klet s vinogradom koja je otada postala njegova oaza mira i spokoja, u koju bježi kada mu dosadi zagrebačka gradska vreva i problemi koje nosi svakodnevica. U razgovoru s njegovim kolegama i prijateljima glumcima često su se mogle čuti pohvale zbog otvorenja Histrionskog doma. Nakon 30 godina postojanja Histriona, nakon mnoštva predstava i premijera, glumačka je družina dobila svoj prostor, svoj dom u zagrebačkoj Ilici, na što je i Zlatko posebno ponosan i smatra to krunom svoga rada. Osim što je veliki i cijenjeni umjetnik, Zlatko Vitez je i veliki čovjek, POD REFLEKTOROM 01. SRPNJA 2011. Rekli su o Vitezu Adam Končić: Hrvatska kultura, ali i hrvatsko glumište moraju biti ponosni što imaju tako snažnu osobu kao što je Zlatko Vitez koja drži sve hrvatske glumačke snage na okupu. vrlo topla i pristupačna osoba koja će Vam rado odgovoriti na sva pitanja, podijeliti s Vama svoje anegdote, nerijetko Vam nešto zapjevati ili recitirati. O mojim riječima svjedoči i dolazak posebnih gostiju na njegovu rođendansku proslavu. Naime, rođendan su mu došli čestitati i njegovi mali prijatelji iz doma za nezbrinutu djecu u Nazorovoj, koju Zlatko često posjećuje i daruje. Idu svati mlade ni Za kraj našeg razgovora i druženja gospodin Vitez otkrio je što nam ovog ljeta pripremaju Histrioni. - Spremamo novu komediju od Nine Škrabe pod nazivom Idu svati mlade ni. Inače, mislim da je važno napomenuti da je Nino prije par tjedana proglašen počasnim doktorom na Fakultetu u Kaliforniji i velika mi je čast da radi novu predstavu s nama. Kao što sam već rekao, riječ je o komediji u dva čina, a radnja se odvija u selu Škanjčevu u koje se bogati kanadski tvorničar vraća da bi oženio svoju ljubav iz mladosti. Budući da nju nalazi udanu za drugoga i ne uspijeva je nikako pridobiti za sebe, kreće potraga za njegovom mladom. Glumačka ekipa zaista se sastoji od brojnih poznatih glumaca kao što su Mia Begović, Ankica Dobrić, Ljubomir Kerekeš, Adam Končić, Ivica Zadro i mnogi drugi. Predstava se može pogledati od 6. srpnja do 7. kolovoza s početkom u 21 sat. Zlatku Vitezu ovim putem još jednom želimo sretan rođendan, jer kako stara izreka kaže, za dobre želje nikad nije kasno. Mia Begović: Izuzetna mi je čast što sam imala priliku rasti i sazrijevati uz Zlatka. Čast mi je poznavati ga i kao glumca i kao čovjeka. Antun Vrdoljak: Da je živio u 19. stoljeću zbog svojih bi postignuća Zlatko imao barem dva trga i šest spomenika. Radovan Marčić: Zlatka znam od svoje osamnaeste godine. Tada su bili počeci Histriona, a ja sam se zaljubio u predstavu Domagojada. Zaista smo bili i ostali veliki prijatelji. Vid Balog: On je kak angelek i pozoj. Pozoj je kajkavski izraz za zmaja, a Zlatko je angelek koji se zna pretvoriti u dobroga zmaja, kad treba braniti svoje vrijednosti i svoju domaćiju. Duško Valentić: Sa Zlatkom sam prijatelj već gotovo četrdeset godina. Svakodnevno me oduševljava njegova kreativnost i osobnost. Brojna ostvarenja koja je realizirao snažno su utjecala na mnoge naše kolege GLAS ZAGORJA 67 ZAGORSKI TOP 10 01. SRPNJA 2011. Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Nastavlja se borba za opstanak na zagorskom TOP-u 10, emisije Nek tambura svira. Da, na prvom mjestu su uvijek odlični Kavaliri, s pjesmom Capernjico, koja iz tjedna u tjedan dobiva sve više vaših glasova. Trenutno ih imaju 390. Kako bi ih podržali i dalje, šaljite nam poruke na 66 248, RHZK-a (i u nastavku vaš glas). Također, možete nam tijekom cijelog tjedna slati komentare, pohvale i kritike putem naše redizajnirane web stranice: www.radio-krapina. ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Kavaliri Branko i Tomislav Ventek Sotelia Siniša Miklaužić i Savski valovi Podvinčani Zvonko Franc i Zlatko Job Ausswinkl muzikanti Gazde Črleni lajbeki Lepi cajti Capernjico Zbog tebe sam lud Denes Tuj mi je hiža, tam mi je doum Jagičin cvetek Vrnul se bum jutre Hladne noge Zagorska Tam gde zora zori Stara dekla 10 390 glasova 377 glasova 355 glasova 248 glasova 212 glasova 138 glasova 120 glasova 118 glasova 116 glasova novi ulaz hr. Na drugom mjestu su Branko i Tomislav Ventek - Zbog tebe sam lud, Sotelia, Denes je treća. Na četvrtom mjestu su Siniša Miklaužić i Savski valovi s pjesmom Tuj mi je hiža, tam mi je doum. Podvinčani su peti s pjesmom Jagičin cvetek, šesti su Zvonko Franc i Zlatko Job, slijede Ausswinkl muzikanti, Gazde, pa Črleni lajbeki. Novost na zagorskom TOP 10 jesu uvijek rado viđeni gosti u našem studiju, Lepi cajti, s pjesmom Stara dekla. Klikom na ikonicu pokraj svake pjesme na našoj već spomenutoj web stranici, možete preslušati refren svake pjesme. Glasajte, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Utorkom, od 17 sati. Ususret 15. ZGF Krijesnica Zamisli i ostvari - sreća se osmjehuje hrabrima Peti Zagorski glazbeni festival - Zagorska krijesnica održava se kroz tri festivalske večeri, zabavnu, narodnu i večer domaćih zagorskih sastava, što omogućuje kvalitetniju prezentaciju svih vidova glazbenog stvaralaštva ovog dijela Lijepe naše i objektivniji odabir najboljih. San je to dugo priželjkivan i konačno ostvaren. U izdanju Radija Hrvatsko zagorje - Krapina objavljena su tri CD-a s ukupno 57 novih pjesama. Prve festivalske večeri Zagorske krijesnice večeri domaćih zagorskih sastava, izvedeno je 15 novih skladbi. 68 Prema odluci stručnog ocjenjivačkog suda, prvo mjesto pripalo je Purgerima i njihovoj skladbi Zagorje, ljubljena mati, drugo Ivanu Povijaču i njegovoj pjesmi Zbogom ti mati, a treće Fiškalima i pjesmi Bog poživi. Slušatelji 12 radiopostaja najviše glasova dali su skladbi Fakin - Lepih cajtov, drugo mjesto Vedrim srcima i Tastu, a treće Fiškalima. Glazbeni urednici tih radiopostaja najboljom su proglasili skladbu Tast, Vedrih srca. Publika u festivalskoj dvorani najviše glasova dala je sastavu Zagorskih šest i pjesmi Moja roža, napast božja, drugo mjesto pripalo je Tastu, Vedrih srca, a treće Optimistima i pjesmi Zagorska mati. Najbolji tekst je tekst skladbe Purgera, Zagorje, ljubljena mati autora Ivice Habijanca, a najbolji skladatelj je poznati hrvatski glazbenik Siniša Leopold za skladbu Bog poživi sastava Fiškali. Druge festivalske večeri narodne glazbe, najviše glasova radijskih slušatelja dobili su Rajzeri za pjesmu Neveni, slijede Kavaliri i njihova pjesma Sume jemput te Stjepan Jeršek Štef sa popevkom Zagorje moje. Stručni sud najviše glasova daje pjesmi Po skrivečki autora i izvođača Slavka Pavlovića, potom Radobojskim Tamburašima koji su izveli pjesmu Primite dečki te Stjepanu Jeršeku Štefu, kojem najviše glasova dodjeljuje publika u dvorani. Po ocjeni publike drugo mjesto pripada Podvcinčanima za popevku Došel bum doma, a treće Kavalirima, koji najviše glasova dobivaju od urednika radijskih postaja. Nagrada za najbolji tekst dodijeljena je Draženu Pavinu za tekst pjesme Pojdi doma milo moje, koju je na festivalu izvela Melita Bručić, a Nagrada za najbolju glazbu dodijeljena je Darku Beroviću za skladbu Plavi cvijetak koju su na festivalu izveli Ivica Hršak i Renata Kos. Treće festivalske večeri od zabavnih skladbi radijski slušatelji najviše glasova daju Meliti Bručić i pjesmi I da hoću ne mogu, slijedi Mirko Švenda Žiga i pjesma Moj živote te Damir Kovačiček i pje- GLAS ZAGORJA sma Kiša pada. Melita najviše glasova dobiva i od stručnog suda potom slijedi pjesma Skitnica Adalberta Turnera Jucija, te Mirko Švenda Žiga. Posjetitelji u dvorani najviše glasova daju Adalbertu Turneru Juciju potom Ivi Ranogajec za pjesmu Dobre jutre mama i treće Rajku Suhodolčanu za pjesmu Zbog ljubavi. Urednici radijskih postaja najviše glasova daju Meliti Bručić. Nagrada za najbolji tekst dodijeljena je Željku Pavičiću za tekst pjesme Fala ti mati koju je izvela grupa San, a nagrada za najbolju glazbu Ivici Pepelku za skladbu Najljepši refren koju je na festivalu izveo Tomislav Šantek. ZANIMLJIVOSTI 01. SRPNJA 2011. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 GLAS ZAGORJA 69 TZ KRAPINA 01. SRPNJA 2011. Noć krapinskog pračovjeka Ljeto u Krapini 7. kolovoza 2011. Purgerska nedjelja - Žive slike: vatrogasci sa svojim kolima, ljekarnik, sladoledar, pekar, fotograf, bečke kočije, slikar, notar… - Udruga stari zanati Koprivnica - Sajam ljekovitog bilja i eteričnih ulja - GD CK Krapina - povijesni prikaz - Kako se nekad govorilo, pozdravljalo i ophodilo u Krapini - Klošter kiflini - novi slastičarski proizvod - Zabavni program - Podvinčani 21 sat Predstava Remetinec, Remetinec 14. kolovoza 2011. Krapina iz davnina - Legenda Čeh, Leh, Meh i sestra Vilina - Crna kraljica - Ljudevit Gaj - Udruga Ognjeni mač, vitezovi, logor i način života u srednjem vijeku 70 - Sokolar i radionica izrade predmeta od drveta inspirirani srednjim vijekom - Predstava za djecu - Kneippovo lječilište - Zabavni program - Črleni lajbeki 21. kolovoza 2011. Nedjelja krapinskog pračovjeka - Kostimirani Pračovjeki - Radionica Pračovjek - Mladen Kušec Mitovi i legende - predstavljanje nove knjige - Roštiljada - Predstava za djecu - Zabavni program - Fakini 28. kolovoza 2011. Etno nedjelja - Sajam starina i nošnji - Štruklijada - Vatrogasci nekada i danas - Zabavni program - Kavaliri - 21 sat Dnevnik ružičaste TV predstava KUD-a Krapina U Krapini je pokrenuta još jedna Ipak, kruna večeri bilo je natjecanje turističko-zabavna manifestacija. O u pripremanju roštilja - toga vjeročemu je riječ? Kako se u posljednje jatno najstarijeg jela koje je na mevrijeme u ovom starodrevnom gra- niju još od pračovjekovih vremena. du gotovo ništa ne događa u znaku Koliko su bili ukusni praražnjići ili Čeha, Leha i Meha, nije teško po- prakotleti, to ne znamo, ali ono što goditi da je to zanimljivo događanje znamo to je da je za najbolje današbilo na Hušnjakovom - na Nalazištu nje pekače roštilja proglašena ekipa pračovjeka. Za manifestaciju Noć koju su predvodili Valent i Đek (nije krapinskog pračovjeka, kako god to potrebno napominjati da je riječ o čudno zvučalo, izabran je najduži Kišuru i Suhodolčanu, jer se to i bez toga zna). Na kraju treba reći da su dan u godini - 21. lipnja. Nova turistička manifestacija, koju pokrovitelji ove manifestacije bili: organizira Udruga Krapinski nean- Grad Krapina, Turistička zajednica dertalci - Pleme špiljskog medvjeda, grada Krapine, Muzej krapinskih nepočela je u rano poslijepodne igrao- andertalaca i Restoran Neandertal nicom za djecu. Što je vrijeme više pub. (D. K.) odmicalo, slijedile su razne prezentacije života neandertalaca, od paljenja vatre kresanjem kamena, pripremanja roštilja, pa do koncerta grupe Smooth. Ukratko rečeno, bilo je Dok su jedni kresanjem kamena palili svega pomavatru, drugi su uživali u pokazivanju lo - zanimljivo pračovječanske mode za sve uzraste. GLAS ZAGORJA TZ KRAPINA 01. SRPNJA 2011. Da se malo našalimo - ovo nikako ne može kandidirati za zeleni cvijet i n e l u k ts m li o V e Z – t e j vi c va r H Povjerenstvo Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije u sastavu: dipl. ing. agr. Dijana Klasić i Mirjana Gradečak, te Sanja Škrinjar, direktorica TZ KZŽ, obišlo je teren i utvrdilo prijedlog kandidata za nagradu akcije Zeleni cvijet 2011. na razini Hrvatske. U kategoriji A - Uređenost mjesta kao cjeline (mjesta do pet tisuća stanovnika) kandidirani su: Općina Stubičke Toplice, te gradovi Donja Stubica i Krapina. U kategoriji B - pojedinačni elementi: Park Maksimilijana Vrhovca s Betlehemskom spiljom - Stubičke Toplice, Park Jure Stubičanca - Donja Stubica i Park Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U kategoriji Okućnica, okućnice obitelji: Hrčić - Drempetić - Donja Stubica, Đurđica Mesarić - Hum na Sutli i Biserke Milički - Marija Bistrica. U kategoriji balkoni - balkon obitelji: Brna, Krapina, Stele Gljivar - Donja GLAS ZAGORJA Stubica i Branke Dajak - Oroslavje. U kategoriji suvenira: zagorski tradicijski ručnik - proizvođač TZ Grada Donja Stubica, Krapinski sudec - autor i proizvođač Siniša Laginja, Toplička eko-torbica, tradicijski suvenir autora i proizvođača Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice. U kategoriji turistička ponuda ili zanimljivost: Klanječka pelnica - vinoteka, kušaonica vina i meda - grad Klanjec, Gupčeva lipa i birtija Pod lipom - Gornja Stubica, Staklarski put - općine Hum na Sutli. U kategoriji turistički informativni centar: TI centar - Trg. A. Mihanovića u Klanjcu i turistički ured - TZ grada Donja Stubica. Za posebno priznanje za najljepši prilaz mjestu predlaže se ulaz u grad Klanjec, a kao najljepša cvjetna kompozicija Ruže u ružama Ivanke Kokot iz Zlatar Bistrice. S koliko uspješnosti se u ovu akciju uključio grad Krapina, svatko neka presudi sam. No, oni koji smatraju da su možda zaobiđeni, mogu se javiti u Turističku zajednicu Grada Krapine. Njihove okućnice, balkoni ili poslovni prostori mogu još uvijek kandidirati za neku od nagrada koje će se dodjeljivati, već tradicionalno, kako nam je rekla Nedjeljka Vodolšak, direktorica gradske Turističke zajednice, prilikom obilježavanja dana grada Krapine. (D. K.) 71 01. SRPNJA 2011. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA m o n d e j Bilo Davno, davno prije dolaska neandertalca u novu postojbinu podno Hušnjakova, vrhovi današnjih zagorskih gora izvirivali su iz prostranstva Panonskog mora. Dokaz su tome fosilni ostaci i nalazi širom Zagorja. Do sad najbogatije otkriveno nalazište fosilne flore i faune je lokalitet Plavinka, u prošlom stoljeću kop pijeska, u Humu Zaboèkom, s najbrojnijom zajednicom školjkaša i preko 50 vrsta i podvrsta puževa. Èesti su i ostaci rakova - ostrakoda, doduše mikroskopskih dimenzija, ali evidentni. Najznaèajniji fosilni školjkaš naðen na Plavinki svakako je Congeria rhomboidea alata - živući prije 6 milijuna godina na pješèanom dnu priobalja Panonskog mora. U istoj zajednici živjeli su još mnogi školjkaši i brojni puževi, izumrli nestankom Panonskog mora, a njihovi srodnici danas žive u slatkovodnim i boèatim jezerima. Više o tome moglo se saznati na zanimljivom predavanju doc. dr. sc. Marijana Kovačića s Mineraloškopetrografskog zavoda i dr. sc. Davora Vrsaljka, kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, uoči terenske radionice na lokalitetu Plavinka gdje su učenici osnovne škole iz Zaboka istraživali fosile. Tog, zadnjeg dana svibnja, u sklopu projekta prezentacije geološki vrijednih lokaliteta KZŽ, u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, predstavljena je edukativno-informativna tabla Fosili Panonskog mora u Humu Zabočkom, kao rezultat suradnje i zajedničkog projekta Javne ustanove i Mineraloškopetrografskog zavoda Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Tabla je ilustrirana najznačajnijim fosilnim nalazima, s dvojezičnim opisom, na hrvatskom i engleskom jeziku. To je još jedna u nizu edukativno-infor- Kao što i priliči sadržaju događanja i vremenu štednje zemnog blaga, župan je na manifestaciju stigao najekološkijim vozilom - biciklom i sa zanimanjem proučio sadržaj table koja će postati odredište školskih izleta i svojevrsna turistička atrakcija. mativnih tabli s ciljem valorizacije prirodnih i geoloških vrijednosti Zagorja postavljenih u kratkom vremenu djelovanja Javne ustanove. Projekt je predstavio ravnatelj Javne ustanove Ivan Ištok, a tablu je otkrio župan Krapins ko - z a g o r s ke županije Siniša Hajdaš Dončić, uz prigodni program zabočkih i radobojskih ku- Mladi biolozi OŠ iz Zaboka na državnim natjecanjima iz biologije osvajaju najbolja mjesta, a prvi su i kad treba kopati. Njihovi nalazi buraša. Lokalitet Plavin- školjkaša: Congeria balathonica, croatica, zagrabiense, gnezdai, Lymnocardium zagrabiense…, te puževa Melanopsis ka prethodno triangularis, decolata, Lymnyea sp.… izazvali su oduševljenje sudionika radionice su zajedničkim i voditeljice, prof. biologije, Božene Dragčević. Brojne generacije snagama uredili zabočkih osnovnoškolaca pamtit će nastavu biologije u prirodi s kuburaši zaboč- prof. Dragčević, zaljubljene u svoj životni poziv i prirodu. kog društva Grof Kulmer, Javna ustanova i Komunalno poduzeće Pla- može poslužiti školarcima za zanivinka iz Zaboka. Govoreći o vrijed- mljive sate izvan razredne nastave, nosti nalaza, lokalitet treba navesti i napomenuo je gradonačelnik Zabokao turističku atrakciju, a osim toga, ka Ivan Hanžek. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. SRPNJA 2011. e r o m o jedn Sufinanciranje energetski učinkovite stolarije Život je kao vrt – lijep je koliko ga njeguješ Koliko zbilje ima u tome, mogla bi pričati obitelj Vrančić Danice i Mladena iz Jakuševca. Vrt odaje brižne ruke, razumijevanje potreba svake biljke, primjenu iskustva naslijeđenog generacijama. U dnu vrta grm kopriva, za čaj i zaštitu biljaka: nema tu kemije, osim biljnih pripravaka. U vrtu i voćnjaku vlada sklad suživota. Uz gredice pune zdravog povrća nepotreban je odlazak u trgovinu, ostane dovoljno i za zimnicu, a podijeli se i sa susjedima. Zemlja vraća uložen trud, ali taj trud gospođi Danici ne predstavlja zamor, ona to voli. Voli iz dana u dan zamijetiti promjenu u rastu svojih biljaka, a to je, kaže, očigledno. Zemlja vraća, ne samo plodovima, već i zdravljem, zadovoljstvom i mirom, dobrim vibracijama, u vrtu i pod krovom doma skladne obitelji Vrančić. (D. H.) Župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić, uručio je 14 vrijednosnih kupona korisnicima sredstava za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti na stambenim objektima u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tim kuponima domaćinstva ostvaruju pravo do 12 tisuća kuna za sufinanciranje troškova izgradnje, odnosno sanaciju vanjske ovojnice objekata s energetski učinkovitijim rješenjem. Jednako tako potiče se ugradnju energetski učinkovite vanjske stolarije do 6 tisuća kuna po kućanstvu. Odaziv na ovaj natječaj govori da su građani prepoznali napore Županije u ovom području. No, zahtjevi iz tri jedinice lokalne samouprave, koje se nisu uključile u sufinanciranje ovog projekta morali su biti odbijeni, a čime im je, nažalost, onemogućeno dobivanje županijske subvencije, rečeno je prilikom javnog uručivanja kupona onima koji su ispunili uvjete natječaja. (D. K.) Potraga za zlatovranom Iako popraćena visokom nagradom, potjernica za zlatovranom u Zagorju nema uspješnog ishoda. Kako bi pomogli u traganju, članovi prijateljske udruge Zlatovrana iz austrijske pokrajine Štajerske, pomažu zagorskim ekolozima informacijama o kretanju. Naime, formirana je mreža udruga u svim zemljama u kojima ta lijepa ptica još obitava, prate se njene migracije, od Crnomorskih obala, preko Rumunjske, Mađarske, Slovenije do Austrije, tako da se skoro svakodnevno zna o njenom napredovanju pre- ma sjevernim ljetnim obitavalištima. Sredinom travnja zlatovrane su bile u preletu najsjevernijeg dijela Zagorja, a tih dana registriran je i njihov dolazak u Prekmurje. U Štajersku ih je stiglo svega 12, gdje su odmah zaposjele prošlogodišnje kućice. Prema riječima predsjednika austrijske udruge mr. Bernarda Wiesera, ovih dana su maksimalno zaposlene brigom o mladuncima, manje na oprezu - i sad je najbolje vrijeme za hvatanje objektivom. Možda ova fotografija ipak nekog podsjeti da je vidio ptičicu baš takvih boja! IZ DRUGOG KUTA 01. SRPNJA 2011. Jedanput je Miroslav Krleža napisao da je čovjek uznemiren trajno. Štošta ga može iznevjeriti, onemoćati, napustiti. Zašto je tako teško u ljudskom životu (iz)naći mir? Naime, svugdje nam neprestano pada iz ruku kao beznačajni komad tkanine iz starinskog ormara. Od riječi mira počesto (čim posegnemo za zahrđalim bravama), ostaje samo neki prigušeni odjek, kojega blijedo prepoznajemo u kuloarima naše svijesti. Urbana džungla (riječima Vjekoslava Bajsića), razjarena svita, bjesomučna jaguarska borba za kojom kovanicom više u džepu, na nekom skrivenom računu… To je, nažalost, identitet našeg razvodnjenog vremena. Zbunjeni čovjek u takvom kaotičnom univerzumu, pristaje biti slijepi poslušnik, tek još jedna suluda odabrana žrtva gutačima krhkih ljudskih duša. Ima li lijeka u ovome danu takvim tegobama? Kako se othrvati takvim pogubnim procesima za zdravi dive Boke nostre, tankoćutno biće koje sebedarno otvara svoja ticala duše (E. Pound, Poklonstvo Sekstu Properciju), može upiti neizbrisive metahistorijske grumene nerijetko prešućivane velebne bokeljske povijesti. Mada svjedoci izrađenih bokeljskih ruku, koje svakodnevno nabasali prolaznik može nehotice susresti, naposljetku prepoznati u svakome procijepu zidina, svakome naizgled prepoznatljivom zvoniku, blagim sunčevim oblicima rozetama, pokojim preostalim raznobojnim vitrajima, polupraznim bocunima grimizne kapljice pitka vina… Upravo sam tražeći izdan- nešto vrijedno od oltara svojih predaka. Potom, povrh sv. Ilije, niukoliko se ne smije zametnuti ni ušutjeli stražar sa svojim istaknutim mjestom ponad modrog mora Boke - sv. Vid na 400tinjak metara, gdje također postoji lijepi urezani križ u stijenama iz nekih drugih prijašnjih vremena. Zavazda je naš čovjek ostavljao zapise o svojoj prisutnosti, pa se tako ta neumoljiva snažna poruka može iščitati iz komada hrapave stijene, iz neuglednog bisera Hrvatskog pletera… Potom, mogu se razuvidjeti na Gospi od Anđela iz 16. st. na njenim anđeoskim verigama, jući svoje davno položene pomorske zavjete, prestravljena srca na palubama daleko prekooceanskih plovidbi… Mada dok god postoji živa riječ nekog sumanuta pera, ijedno pohabano slikarsko platno, plave cantate bokeljskih noćiju… ijedno lastvansko čeljade koje zbori riječima svojih bogdašićkih majki i otaca… Nepokolebani duh Croata i njihova tisućljetna svetišta i sada uznosito kao bedemi čuvari bokeljskog naroda nikada neće niti napuštena, pripuštena zubu vremena, vandalskim hordama iz nekih neznanih krajeva… Nađoh svoj kutak mirnoće u jednoj U lepetanskim verigama Boke Nostre povodom (raz)otkrivanja križa iz VI. stoljeća, (iz)nalaska komada hrvatskog pletera iz IX. stoljeća., mjesto Lepetani, općina Tivat, Boka kotorska smisao svojih nezaustavljivo protječućih rijeka života… No, pokatkada se može pronaći oaza mira u srcu. U crkvama naših pređašnjih graditelja - ljude koje nazivamo našim vrlim precima, u njihovim zaustavljenim brojčanicima vremenita usuda, samozatajno prebivaju iskre svjetlosti, nenadani trenutci smiraja. Na mnogim mističnim mjestima (bez prava zaboravljena Edena), naše čudesne 74 ke čarobne ljepote (su)sreo na Vrmcu nedirnuto carstvo pitome vojske žutih travki, isprepletenih gorskih stabala koje se nježno prožimlju sa starima austro-ugarskim utvrdama… Nadalje, čuvši za staru (porušenu) crkvicu sv. Ilije krenuo sam put prema Većem brdu, ne bi li ponekako razotkrio dječačke slutnje o nekim već stoljećima ljudskim zjenicama skrivenim mjestašcima, gdje su nekoć obitavale dobrohotne ljudske duše. I upravo tamo negdje penjući se s Draganom Bažigetijem (svojim vjernim poznavateljem svih tajni ovih gurnutih u zaborav konačišta), hotimično tražeći tek jednu u tome trenutku neprocjenjivu čašu izvorske vode - valjda opet slučajno pognuvši pogled - zagledah se u neki od oka bezlični komad kamena - Hrvatski pleter iz prve četvrtine devetog stoljeća… Ono što je grandiozni san svakog znatiželjnog arheloga, dopade mi neprikosnoveno zadovoljstvo koje se ovakvome slučajno nabasanom putniku nadaje - sačuvati dviju nekoć zajedničkim bićem Croata spojenim (danas, nažalost, razdijeljenim) obalama, neki drevni brojevi… i sada tek netom usplamtjele svijeće u središnjoj crkvici u prisjećanja na pomorske duše Stoliva, Perasta, Kotora, Prčnja… Špiljara…. Slijedeći zapodjenutu misao, uznastojao sam tihom mišlju i otvorenim srcem, raskriljenom dušom i zemljanim tijelom kročiti zaraslim stjenovitim stazama, uskim tjesnacima kotorsko-risanskog zaliva, tek onako u svome prigradskom neznanju zagrebačkih Ilica - slijediti Verige svojih pređašnjih Očeva, malčice sakupiti u jedan nerijetko nezamjetljivi dio sebe, ono što se ne smije zaboraviti… kao što su danas, primjerice, mnogi zaboravili Gospu od Oriza, time zaboravlja- GLAS ZAGORJA Piše Dražen Zetić [email protected] pomorskoj crkvici sv. Antuna iz 1760. godine, boraveći u kanonici ispunjenoj dahom starosti, zelenih škura, okružen grobovima davno izbrisanih imena, gledah noću odsjaje bokeljska mjeseca na licima latica legija probuđenih oleandara. Zaista, zaboravljeni raj Boka je mjesto gdje čovjek može susresti sama Sebe. Gdje može izliječiti svoje usplamtjelo srce… za ponadati se da će biti još zvonara koji će zvoniti… momaka, djeva koji će ponosno nositi bokeljsku nošnju svojih pređašnjih Croata…
© Copyright 2024 Paperzz
