Godina IX. Broj 94 1. srpnja 2012. Cijena 3 kn Županica Sonja Borovčak: Postajemo vodeća destinacija u kontinentalnom turizmu REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Anđelko Topolovec: U rujnu kreću ozbiljne aktivnosti s vidljivim rezultatima Zlatko Vitez: Tko su barbari? Uspjeh - Krapina u svjetskom projektu Neandrtal Zdravlje: Kako pobijediti žgaravicu? Ivanjska krijesnica - Festival koji će postati tradicija Sinovi Zagorja pobjednici Lobor festa ISSN 1848-0004 Toni Kuščar: Odgovornost za osobnu sreću jest upravo u osobnoj odgovornosti za sreću drugoga VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA Stručni studij usmjerenja: OPERATIVNI MENADŽMENT PROMETNA LOGISTIKA INFORMATIKA Navedeni programi stručnih trogodišnjih studija u potpunosti su usklađeni s propozicijama Bolonjske deklaracije. Prostor i oprema potpuno zadovoljavaju i najstrože kriterije, a stručnost nastave jamče 51 profesor i 11 asistenata, od kojih su 30 doktori znanosti. Ostvarivanjem svih nastavnih obveza studenti dobivaju 180 ECTS bodova i stručni naziv STRUČNI PRVOSTUPNIK/PRVOSTUPNICA (BACCALAUREUS/BACCALAUREA) Školarina za redovne studente iznosi 15.000,00 kuna po jednoj akademskoj godini na 6-8 rata, a za izvanredne studente školarina iznosi 18.000,00 kuna na 6 rata, ili 15.000,00 prilikom upisa. Upisi se vrše preko sustava državne mature, a za kandidate koji su završili trogodišnje ili četverogodišnje srednje obrazovanje predhodnih godina, a nisu polagali državnu maturu razredbeni ispiti održati će se 18. srpnja 2012. godine u 17.00 sati u Krapini, Hrvatskog narodnog preporoda 6. Veleučilište Hrvatsko zagorje također u akademskoj godini 2012./2013. omogućava upis na treću godinu stručnih studija kandidatima koji su završili dvogodišnji ili trogodišnji studij, te stekli stupanj više stručne spreme iz područja srodnih studija smjera koji žele upisati. INFORMATIKA Osnovna svrha studija jest izobrazba inženjera informatike za samostalno obavljanje poslova održavanja, posluživanja i oblikovanja osobnih računala i poslužitelja, manjih mreža, informacijskih sustava i aplikacija, kao i njihovog korištenja kao alata. Studenti će biti osposobljeni za korištenje uobičajenih programskih alata za izradu dokumenata, tablica, prezentacija i računanje, sastavljanje instalacija, korištenje i održavanje osobnih računala (hardware i software), programiranje u modernom strukturiranom i proceduralnom programskom jeziku, razumijevanje principa, izrada i održavanje manjih baza podataka, dizajn i održavanje Internet web prezentacija korištenjem modernih programskih alata, postavljanje i organizacija suvremenog informatiziranog ureda ... PROMETNA LOGISTIKA Prometna logistika obrazuje studente za obavljanje poslova u gradskom, međugradskom i međunarodnom cestovnom prometu, te na poslovima unutarnjeg transporta, skladištima i terminalima, u logističkim centrima, organizaciji logističkih lanaca, referent za unutarnju kontrolu ispravnosti voznog parka, referenta za vozni red, referenta za sigurnost prometa, referenta za kombinirani prijevoz, referenta za špediciju, šefa voznog parka, šefa unutarnjeg transporta, inspektora u cestovnom prometu, obavljanje carinskih službi, policijska kontrola prometa , vojnim logističkim centrima. Ciljevi studija su osposobiti polaznike za stručne poslove samostalnog osnivanja i vođenja malog i srednjeg prometnog poduzeća te za uspješno uključivanje u poslove vezane uz pojedine poslovne funkcije u velikim poduzećima, te upoznati polaznike s osnovama poduzetništva i menadžmenta, špedicije, rizika, osiguranja, investiranja i financiranja. OPERATIVNI MENADŽMENT Temeljni razlog za pokretanje studija bio je školovanje stručnjaka s ciljem njihova brzog uključivanja u operativne poslove u gospodarstvu i to, posebice na poslovima vođenja malih i srednjih tvrtki kao i rukovođenja pojedinim radnim jedinicama u okviru takvih tvrtki, poslovima menadžmenta u državnoj upravi, institucijama i ustanovama, turizmu i hotelijerstvu, vođenje predstavništava, filijala i odjela ili sektora u maloprodaji, veleprodaji i vanjskoj trgovini. Poslovi za koje je završeni student osposobljen jesu poslovi vezani uz osmišljavanje vlastitih poduzetničkih ideja te uz osnivanje i upravljanje vlastitim tvrtkama, poslovi poduzetništva i upravljanja malim i srednjim poduzećima odnosno rukovođenja pojedinim radnim jedinicama takvih poduzeća, poslovi poduzetništva i menadžmenta u državnoj upravi, institucijama i ustanovama, komercijalni poslovi i poslovi menadžmenta u nabavi, prodaji i skladištenju u trgovačkim, industrijskim ili transportnim poduzećima, … Sve detaljnije informacije o programima stručnih studija, dokumentima potrebnim za prijavu, detaljima prijave i razredbenog ispita, besplatnim pripremama, te upisima i školarinama, možete dobiti na telefon 049/382-125, 091/3800-207, te na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, Hrvatskog narodnog preporoda 6, 49000 Krapina, www.vhzk.hr ili [email protected]. SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 16 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež JOSIP HORVAT Još boljoj promociji Muzeja krapinskih neandertalaca pridonijet će suradnja gradova Mettmanna iz Njemačke, San Felice Circea iz Italije i Krapine, koje upravo otkrića ovog primata svrstavaju među svjetski poznate destinacije. • Fotograf: Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-47 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Muzeji Hrvatskog zagorja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 59 Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 INTERVJU - Sonja Borovčak: U funkciji gospodarstva i školstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 170 GODINA OŠ U BEDEKOVČINI: Toni Kuščar - Život u suglasju s prirodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZARA - Razmjene iskustva i znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVJU - Anđelko Topolovec: Za Zagorje znanja i blagostanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA Upisi tijekom srpnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Telefon: 049 370 190; 091 372 66 55 E-mail: [email protected] • Nakladnik: AKTUALNO • Direktor SPORT Branimir Gregurović • Marketing: Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] VERICA JAČMENICA JAZBEC • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. Ako imate refluks želučane kiseline i osjećate žgaravicu, to će vam oštetiti jednjak. U tom slučaju može na sluznici jednjaka nastati ranica koja krvari i koja se zove čir jednjaka. Takav čir može zacijeliti, ali ostaviti ožiljak na jednjaku. To pak uzrokuje suženje jednjaka i nove tegobe. 66 SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. KOLOVOZA 2012. INTERVJU - Robert Špoljar: Borilački klub Hrvatski vuk. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 POD REFLEKTOROM Ivanjska krijesnica - Utrt put festivalu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Prvi glas Zagorja - Odabrani izvođači Svetokriškog festivala . . . . . . . 55 ZANIMLJIVOSTI POVRATAK SUNCU - Ekološka čuda svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 Zagorski top 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Želučani refluks . . . . . . . . . . 59 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 KOZMETIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 TZ KRAPINA - Zeleni cvijet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Recept mjeseca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Zabavna strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 ZELENA ŠKRINJA DRAŽEN ZETIĆ Kada će više ovaj narod shvatiti u kome grmu leži zec!? Vazda neka pusta obećanja, slogani, teatar… a narod uvijek na kraju gladan, bosonog i iznevjeren. Eh, kada bi barem sada netko pjevao: E, moj narode…, ali eto vidiš nesreće, ni toga više nema – ni kao što bi narod rekao – ni za živa lijeka. Neven (Calendula officinalis) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Biljna kugla spavalica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Ivanjski kresi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Afera usmrćivanja 46 zdravih pasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Poduzeće za komunalne djelatnosti Preko 50 godina s vama • distribucija vode • groblje • tržnica • uređenje zelenih površina • čišćenje ulica • odvoz smeća • parking • odvodnja Tel: 049 382 700 fax 049 382 709 e-mail: [email protected] GLAS ZAGORJA broj 94 www.krakom.hr 3 INTERVJU 01. SRPNJA 2012. Razgovarala Monika Briševac SONJA BOROVČAK, županica Krapinsko-zagorske županije U funkciji gospodarstva i školstva Gospodarstvo je okosnica našeg razvoja i ulažu se znatni napori da ga u vrijeme krize pokrenemo i stvaramo nove vrijednosti. Brza cesta koja bi ove godine trebala krenuti do Bračka omogućit će daljnji razvoj gospodarskih zona, jer investitori koji doðu u Zagorje, traže dobru prometnu povezanost. 4 GLAS ZAGORJA broj 94 INTERVJU U ovom broju Glasa Zagorja sugovornica nam je Sonja Borovčak, županica Krapinsko-zagorske županije, najtransparentnije u Hrvatskoj. U ranim devedesetima vodila je SDP – Krapinsko-zagorske županije. Punih 17 godina. U svojem političkom putu obnašala je gotovo sve dužnosti, od opozicijske vijećnice do saborske zastupnice, zagorske županice, zamjenice župana, te ponovo županice Krapinsko-zagorske županije. Vodstvo nad županijskim SDP-om prepustili ste danas ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću. A nakon njegova imenovanja ministrom, lijepo ste rekli – nismo izgubili župana nego smo dobili ministra. U svakom slučaju, to je nešto što zaista ovog trenutka Zagorju daje vjetar u leđa, ne zbog toga da mi od našeg ministra očekujemo privilegije, već zato da Zagorje konačno dobije ono što je već davno trebalo dobiti kako bi se omogućio ravnomjerni razvoj svih dijelova naše županije. A kada govorimo o razvoju, onda je bez prometne infrastrukture zapravo nemoguće razmišljati o novim investicijama u gospodarstvu. Naša su očekivanja velika i vjerujem da će se ispuniti. Naš je ministar bio župan, direktor ZARA-e, pročelnik za gospodarstvo u Županiji, živio je čitavo vrijeme s nama. Rođen je u Zagorju, nije morao mijenjati adrese da bi obnašao različite funkcije te je stoga puno lakše s te strane što ne trebamo nikoga uvjeravati u ono što Zagorju treba. Činjenice su poznate i vjerujem da ćemo zajednički sve zacrtano uspjeti ostvariti. U Županiji se radilo timski, to su bili naši projekti, a odlaskom Siniše na novu funkciju oni se ne prekidaju već nastavljamo provoditi sve što smo zacrtali. Ja sam uvijek optimistična i vjerujem zaista da će sve ovo donijeti KZŽ još veći prosperitet, bila bi šteta ne iskoristiti sve ono što imamo. 01. SRPNJA 2012. bora Boris Šprem na Danu županije – Zagorje bi uskoro moglo postati Austrija u malom. Kakva je financijska situacija u Županiji? Mi smo tu nadomak Europske unije, znala sam često reći kako nitko ne može prijeći granice EU, a da ne prođe kroz naše Zagorje. A dodatna vrijednost je i činjenica da Krapinsko-zagorska županija već niz godina surađuje sa susjedima iz EU kroz različite europske Mnogo naših sugrađana svakodnevno putuje u Zagreb na posao, u školu, na fakultet. Nadamo se da ćemo upravo njima realizacijom ovog projekta kroz pet godina omogućiti lakše i brže putovanje povezujući sav javni prijevoz. Primjerice, kupite jednu putnu kartu koja vam vrijedi i za vlak, autobus i za tramvaj. Vodit ćemo i dalje računa o našim školama i obrazovanju mladih, subvencionirat ćemo prijevoz učenika, stipendirati deficitarna Proračun veći Spomenuli ste, nastavljate planom zacrtano. Zasigurno govorite o projektima vezanim uz prometno povezivanje u Županiji, poticanje energetske učinkovitosti u školama i među građanima, projektima promoviranja Zagorja kao jedinstvene turističke destinacije, projektima poticanja zapošljavanja i drugim. Kako je rekao predsjednik Hrvatskog sa- Isto tako, i dalje nastavljamo s promocijom Zagorja kao jedinstvene turističke destinacije, te projektima održavanja komunalne infrastrukture u općinama i gradovima, brigom za zdravstvene ustanove i mnogim drugim projektima. projekte. Ranije su Austrijanci dolazili u naše toplice, a trendom sve većeg povezivanja i razvoja Zagorja to bi ponovno moglo biti tako, prema tome, predsjednik Sabora je bio u pravu. Što se tiče proračuna za 2011., izvršenje je dosad bilo uspješno i to ćemo iskoristiti za realizaciju projekata koje smo planirali. Kroz prva četiri mjeseca ove godine, proračun se puni za 4,6% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najviše se to odnosi na sredstva od županijskog poreza na dohodak. To je dobar pokazatelj da ćemo moći realizirati zacrtano. Jedan od prioriteta pritom nam je, naravno, i obrazovanje. srednjoškolska zanimanja i omogućiti našim mladima da što veći broj njih završi visoko obrazovanje. Energetska učinkovitost zauzima važno mjesto u razvojnim prioritetima Krapinsko-zagorske županije, na što sam ponosna. Prva smo županija koja je donijela svoju energetsku strategiju zajedno s našim partnerom, Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske. Energija je skupa te njezine izvore moramo pronalaziti u alternativnim rješenjima. Upravo na promociji obnovljivih izvora energije i projektima njihove ugradnje Krapinsko-zagorska županija intenzivno radi. GLAS ZAGORJA broj 94 Opća bolnica Zabok Spomenuli ste zdravstvene ustanove, pa ćemo se dotaknuti još jedne aktualnosti. Upravo je Vaš politički trud, sjećamo se, bilježio angažman oko izgradnje Opće bolnice Zabok. Danas je u vezi bolnice poprilično problema. Krapinsko-zagorska županija kao osnivač ima veliki broj zdravstvenih ustanova, dvije specijalne bolnice, Dom zdravlja, naš novi Zavod za hitnu medicinu koji je jako dobro startao. Imamo Zavod za javno zdravstvo, županijske ljekarne i Opću bolnicu Zabok. Što se tiče problema u Općoj bolnici Zabok, moram reći da su u cijeloj Hrvatskoj opće županijske bolnice u određenim problemima, prije svega oko financiranja te oko nedostatka liječnika. Nažalost, dogodile su se neke nepravilnosti u našoj bolnici koje treba otkloniti. Međutim, nije bilo govora o tome da će se bolnica zatvoriti, pogrešno se reagiralo u toj situaciji, a ja uvijek ističem kako mi kao osnivač i Upravno vijeće bolnice jesmo odgovorni, ali za rad i organizaciju svake zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj. Očekujem otklanjanje svih prisutnih nedostataka u Općoj bolnici Zabok. Rastužila me situacija u kojoj se bolnica nalazi, najviše zbog toga što sam se zaista borila za našu zagorsku bolnicu, i to ne samo za to da imamo samo lijepu zgradu, nego da sve Zagorke i Zagorci dobivaju odgovarajuću zdravstvenu uslugu u toj bolnici. Dat ću sve od sebe da zajedno s Upravnim vijećem postavim bolnicu na zdrave noge te da pokušamo riješiti sve nepravilnosti i nedostatke. Što se tiče nedostatka liječničkog kadra u OB Zabok, imamo ugovore s dvije zdravstvene ustanove u Zagrebu, s Kliničkom bolnicom Sveti duh i Kliničkim bolničkim centrom Sestre milosrdnice te ćemo na taj način premostiti taj problem i jed- 5 INTERVJU 01. SRPNJA 2012. Sve mora biti u funkciji i gospodarstva i školovanja mladih ljudi prema potrebama gospodarstva. ni drugima pomoći. Očekujemo i potporu ministarstva te HZZO-a da definiramo što to naša bolnica mora i može raditi, da se za to osiguraju i financijska sredstva te da se zajednički riješe problemi na dobrobit svih. Razvojni projekti Nedavno ste u društvu zagrebačkog gradonačelnika i župana Zagrebačke županije, potpisali važan sporazum za integrirani prijevoz. Što to konkretno znači za našu Županiju, koje su njegove prednosti? Takva vrsta prijevoza puno će značiti za Krapinsko-zagorsku županiju. Župan Zagrebačke županije, Stjepan Kožić i ja inzistirali smo na tome već ranije, a sad je došao i dan samog potpisivanja Sporazuma. Mnogo naših sugrađana svakodnevno putuje u Zagreb na posao, u školu, na fakultet. Nadamo se da ćemo upravo njima realizacijom ovog projekta kroz pet godina omogućiti lakše i brže putovanje povezujući sav javni prijevoz. Primjerice, kupite jednu putnu kartu koja vam vrijedi i za vlak, autobus 6 i za tramvaj. To se već provodi u nekim europskim gradovima, a mi smo odlučili pripremiti cijeli projekt i kandidirati ga na natječaje za dobivanje sredstava iz EU fondova. Prva faza vrijedna je 145 milijuna eura što je puno, no najprije je u planu formiranje zajedničkog trgovačkog društva koje će upravljati cjelokupnom integracijom javnog prijevoza na području naše i Zagrebačke županije te grada Zagreba. Sada slijedi operativni sastanak u Krapinsko-zagorskoj županiji kako bismo razradili i predstavili prijedlog projekta. Gradonačelnik Bandić istaknuo je kako okrećemo novu stranicu u povijesti integriranog prijevoza između grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinskozagorske županije. – Prevedeno na rječnik običnog čovjeka – da iz Mača čovjek kad kupi kartu može doći na Jelačić plac. Projekt ima prometni, infrastrukturni, gospodarski te ekološki učinak, što je jako važno. Uz bolju povezanost, brendiranje Zagorja Bajke na dlanu, naše toplice i sve ostale resurse koje imamo, nadamo se da će i naši gospodarstvenici dočekati bolje sutra. Gospodarstvo je okosnica našeg razvoja i ulažu se znatni napori da ga u vrijeme krize pokrenemo i stvaramo nove vrijednosti. Brza cesta koja bi ove godine trebala GLAS ZAGORJA broj 94 krenuti do Bračka omogućit će daljnji razvoj gospodarskih zona, jer investitori koji dođu u Zagorje, traže dobru prometnu povezanost. Neki naši gradovi i općine su u malo boljem položaju, no naša je namjera za sva područja županije stvarati iste uvjete razvoja. Sve INTERVJU mora biti u funkciji kako gospodarstva tako i školovanja mladih ljudi prema potrebama gospodarstva u našoj županiji. Gdje prednjačimo? Stalno nekako mislimo i prihvaćamo da smo nerazvijeni, da su nam plaće i mirovine male, ali nije baš tako. Ima i puno pokazatelja da smo mi jedna vrlo napredna županija, da smo u nekim stvarima među najuspješnijima i da smo već jednom nogom u Europskoj uniji. Otvoren je novi turistički kompleks u Termama Jezerčica, novi hotel Termi Tuhelj i to je nešto što Zagorje zaista vidljivo pozicionira na turističkoj karti Hrvatske. Postajemo vodeća destinacija u kontinentalnom turizmu. Svatko tko dođe u Zagorje ubrzo shvati da smo u pravu kad tvrdimo da je to bajka na dlanu. A sve to čini naša bogata i raznolika turistička ponuda – toplice, bogata zagorska gastronomija, Muzej krapinskih neandertalaca i drugi prekrasni muzeji diljem Zagorja, politički turizam u Velikom Trgovišću i Kumrovcu, etno selo u Kumrovcu, i još puno toga. Sve ono što imamo moramo znati ponuditi, ali to mora biti jedna zaokružena priča. Turizam je itekako važan skup grana gospodarstva, ali preduvjet za njegov razvoj je razvijena prometna infrastruktura. Stoga je brza cesta o kojoj svi pričamo zaista jako bitna kako bi povezala cijelu županiju. Tada ćemo zapravo moći govoriti o cjelokupnom razvoju naše županije. Nakon toliko godina koje ste proveli aktivno u radu naše Županije, iduće godine na izborima nećete se kandidirati za županicu. SDP je ponudio svog kandidata, to je saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Klanjca Željko Kolar. Komentar na to? Odlučila sam da se više neću kandidirati za tu funkciju, a niti za druge funkcije u izvršnoj vlasti. Mislim da je došlo vrijeme da se mlađi ljudi prihvate tog posla. Bit ću uvijek tu kako bih pomogla sa svojim savjetima, i vjerujem da će uvijek biti posla za mene s obzirom na moje dugogodišnje iskustvo, ali uz puno manji angažman. Dugo sam u politici i ostat ću na raspolaganju svojim suradnicima. Pomagat ću Željku i dati sve od sebe da on pobijedi na izborima za župana. Mislim da smo mi do sada dokazali i pokazali da nam je zaista stalo do našeg Zagorja, do naših ljudi. Vjerujem da će to biti prepoznato i iduće godine. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA I ove godine, uz Dan državnosti služena je misa za domovinu u crkvi sv. Marka. Ono što su svi primijetili nije potreba da u ovim teškim vremenima moramo preispitati svaki svoju savjest, moliti za nadahnuće i biti jedinstveni, nego to što je Vlada RH na čelu s gospodinom Zoranom Milanovićem ignorirala misu. Neću ulaziti u dubokoumne analize tog čina. Ako se mene pita, smatram da je iskrenije bilo ne doći onima kojima misa ništa ne znači, nego da su došli iz poštovanja prema činjenici da se velik broj građana RH izjašnjava vjernicima. Uostalom, koja vlast poštuje svoje građane? Uglavnom ih lažu i potkradaju. također pred nas stavlja vrijednosti koje danas ne smijemo previdjeti. (…) Koliko god nam bilo teško na putu života, najveća je utjeha spoznaja da nas Bog nikada ne zaboravlja. Štoviše, On prati naše nesigurne korake, kako pjevamo u psalmu: ʹTvojoj nozi on posrnuti ne da i neće zadrijemati on, čuvar tvojʹ (Ps 121, 3). Ali život nipošto nije lagana šetnja, nego često mukotrpan hod. Nerijetko smo pritisnuti bolima, umorom, dvojbama do te mjere da osjećamo težinu prijetnje opstanku i da osjećamo u sebi napuštenost. Izabrani je narod, u svojim najtežim trenutcima progonstva i poljuljane nade mislio i govorio: 01. SRPNJA 2012. nisam ravnodušan, a znam da to isto osjećaju mnogi vjernici i ljudi dobre volje, gledajući kako se u Hrvatskoj zadire u temelje ljudskoga postojanja. Ovdje gdje se zid apside ove crkve gotovo oslanja na zidove Hrvatskoga sabora, kao vjernici se pitamo: čime su vođeni predlagatelji i donositelji zakona? I, misle li ti predstavnici naroda, misle li hrvatski ljudi na to da se svaki zakon odražava na društveni život? Ne mislim ovdje na mnoštvo zakona koji uređuju razne odnose, nego na zakone koji se tiču otajstva života, na zakone koji se tiču obitelji. Prolazeći svakoga dana pokraj ove crkve i pokraj drugih crkava bilo bi dobro Kako je misa za domovinu postala politički problem? Kao što cijenim Milanovićev privatni i javni stav prePiše ma vrijednostima Crkve, a time i njenih članova, Zvonko Franc toliko me zapanjuje lakoća kojom su misu odbacili [email protected] članovi te Vlade koji se izjašnjavaju vjernicima. Je li u pitanju strah kao u vrijeme diktature komunističke partije kada vjera i javna funkcija nisu mogli ići zajedno? To ne može biti opravdanje, jer vjera i strah ne idu zajedno. Upravo suprotno – čovjek koji vjeruje ne boji se i spreman je na svaku žrtvu pa i na onu koja bi se ticala njegove političke karijere. No, kao što cijenim Milanovićev privatni i javni stav prema vrijednostima Crkve, a time i njenih članova, toliko me zapanjuje lakoća kojom su misu odbacili članovi te Vlade koji se izjašnjavaju vjernicima. Je li u pitanju strah kao u vrijeme diktature komunističke partije kada vjera i javna funkcija nisu mogli ići zajedno? To ne može biti opravdanje, jer vjera i strah ne idu zajedno. Upravo suprotno – čovjek koji vjeruje, ne boji se i spreman je na svaku žrtvu pa i na onu koja bi se ticala njegove političke karijere. Za one koji nisu imali priliku čuti što je kardinal Bozanić rekao u svojoj propovijedi, izdvajam ovdje, neke dijelove, a cijelu propovijed možete pročitati na web stranicama Zagrebačke nadbiskupije: “Molitva oblikuje zajedništvo, jača jedinstvo, umanjuje sebičnost i otvara nas za potrebe bližnjih. Današnje slavlje, baš u ovoj crkvi, ʹGospodin me ostavi, Gospod me zaboraviʹ (Iz 49,14). Zar je ta rečenica strana ljudima u Hrvatskoj? Zar je nismo u doba nasilja nad domovinom toliko puta čuli? I u ovo se vrijeme čini kao da društvo zahvaća osjećaj bespomoćnosti pred onim što se događa, s mnoštvom nejasnoća koje teško dopuštaju da se osjeti Božja ljubav, koja nadilazi bilo koju zemaljsku ljubav. Ali, braćo i sestre, danas ne bismo smjeli u svojim molitvama preskočiti pitanje, jesmo li mi ostavili i zaboravili Boga? Bog od nas očekuje vjeru i pouzdanje te ljubav koja je dosjetljiva, da bismo pomagali bližnjima, da bismo znali služiti. Ako smo svjesni da nas Bog ne zaboravlja, nije nam dopušteno prepuštati se osjećaju napuštenosti, zatvoriti se u sebe, biti tužni i pasivni promatrači te širiti malodušje. Zato se danas trebamo zapitati: gdje to mi ostavljamo i napuštamo Boga? Kao vjernik i građanin Hrvatske GLAS ZAGORJA broj 94 da se i o tome misli. Ako mi napuštamo Boga, oslonac i nadu svoga života, nemojmo se čuditi da će se u nama, u Hrvatskoj, širiti osjećaj napuštenosti, beznađa i nasilja. (…) Ova crkva na ovome trgu i nama danas postavlja pitanje jesmo li izabirali i izabiremo li istinske vrijednosti. No, ova crkva daje ujedno i odgovore kako je hrvatski narod tijekom povijesti opstao i čega se držao, što su bili stupovi svoda na kojemu se iznutra nalaze lukovi kao metafora pripadnosti nebu, a izvana grbovi koji očituju pripadnost hrvatskoj domovini. I kada se nalazimo pred pitanjima boli, pred iskustvom svoje ljudske konačnosti, Isus nam – kao i kraljevskomu službeniku iz Evanđelja – govori da naša najveća vrijednost živi. Bog mu se očitovao čudesnim znakom, jer je nosio u sebi duboku čežnju, trag vjere koja je cijeli njegov dom povezala s Isusom.” 7 170 GODINA OŠ U BEDEKOVČINI Ispod Zelene zastave - prof. Toni Kuščar, Božena Slunjski, kum Zelene zastave Mladen Koprek, direktor Tondacha, Nevenka Gregurić i dr. Ante Kutle 01. SRPNJA 2012. prof. Toni Kuščar, pedagog Život u suglasju s prirodom Vjera, dokazano i provjereno, prožima sva područja ljudskog života. Kad je daleke 1842. vlč. Franjo Magdalenić došao u Bedekovčinu, nije našao učitelja već je mališane podučavao sam, učeći ih vjeri, čitanju, pisanju i računanju. U nastojanju da školovanje omogući što većem broju djece, zatražio je od ministra Antuna Kukuljevića pristanak da osnuje pučku školu. Nakon dopuštenja, datiranog 5. studenoga 1841., nastava se počela odvijati 1842. Tako je počelo, a plemenito djelo Franje Magdalenića nastavile su mnoge generacije učitelja, nastavljaju njegov put i danas, s puno žara i zalaganja. Današnja školska zgrada izgled je dobila 1990., već 10 godina škola ima status međunarodne, od danas i zlatni status Eko-škole. Uz prisustvo uzvanika i brojnih govornika, od bivših učitelja, ravnatelja škole, županice, načelnika općine, kuma Zelene zastave, voditelja projekta Zelena zastava na razini RH, podijeljena su priznanja mnogima koji su svojim nesebičnim doprinosom ugradili dio sebe u generacije učenika i godine rada ove škole. Svečanosti su dali doprinos i sami učenici, vrhunski uvježbanim točkama programa recitatorske, tamburaške i ritmičke grupe. 8 Ljudi se moraju učiti od djece iskrenosti, pravednosti i bezbrižnosti!!! Tu je izvor novih snaga za često grubu stvarnost ovoga življenja! Posebno kvalitetnog života u suglasju s prirodom, sa samim sobom i onima koji nas prate na životnom putu. Suvereno vladajući materijom i mikrofonom, naglašavajući potrebu eko-odgoja nenametljivom metodologijom, svakodnevno graditi svijest o potrebi čuvanja prirode i zaštite okoliša kod svih dobnih skupina, program je vodio pedagog, prof. Toni Kuščar, dobri duh škole. U njegovim izvanškolskim aktivnostima treba spomenuti da je pisac preko 80 stručnih radova, (područje socijala, pedagogija, poezija), samostalni urednik 4 knjige, član uredništva nekoliko edicija i tiskovina. Recite, molim Vas nekoliko riječi o Vama i Vašem životnom putu? S obzirom na životnu dob, radni vijek, radna iskustva i područja mojih intelektualnih znatiželja, nije lako sve to sabrati u nekoliko pitanja, još teže u jedan odgovor. Rodom sam Varaždinec, Domovine sin, koji je do sada profesionalno krstario Lijepom našom, a vidio je i Europu kojoj se ponovno vraćamo. Moja najranija sjećanja donose mi slike teškog djetinjstva, mirise oskudne hrane, lijepe uspomene na školu, posebno na učiteljicu u nižim razredima, prvu ljubav u višim razredima, boležljivo djetinjstvo u poratnom vremenu, borbu i potrebnu snalažljivost. Bilo je to vrijeme doživljaja koje ne bih nikome poželio, ali neka vrsta naivnog optimizma i svakako prisutna životna radost, potencirana roditeljskim odgojem, bili su prvi važni orijentiri i naznake moje životne misije. Interesantno, kako se to sada čini logičnim i prirodnim, bez obzira na kojekakve socijalne dogradnje ili umne nadogradnje! U ozračju konzervativnog i duboko humanog odgoja u obitelji, poslije osnovne škole krenuh u svijet; mali Zagorec otišao je na more, u Bol na Braču u klasičnu Srednju školu (dominikanci), gdje sam proveo ne- GLAS ZAGORJA broj 94 zaboravne dane djetinjstva i mladalaštva u učenju zajedništva, službenih predmeta i sadržaja koji su bili ideološki i zabranjivani. Iz tog perioda par bizarnosti; susret sa čovjekom kojega je portretirao Vladimir Nazor u knjizi Loda, noćni lov na lignje, danji lov na ribu sabljarku, privikavanje na kišnicu za piće, mjesni dijalekt, šetnje po otocima i tome sl. Nakon četverogodišnjeg morskog života otišao sam na godinu dana živjeti u Dubrovnik, pripremajući se za studij teologije. Bio je to period promišljanja o osobnoj perspektivi, poznavanja novih horizonata, intelektualnih izazova, kulturoloških doživljaja u samom Gradu, ali i na okolnim otocima. Povijesno gledajući, u tom periodu posebno pamtim tri važna događaja: refleksije na II. vat. Koncil, 1966., slučaj Ranković i početak rata na Bliskom Istoku (Golan). Odlaskom na studij teologije u Zagreb, našao sam divne mogućnosti za moj daljnji razvoj u zadovoljavanju nekih znatiželja i angažiranju u akcijama studenata. Volio sam nogomet i rukomet, suosnovao glazbeni band u crkvi, pisao prve članke u tisku, vodio konferanse i neke studentske susrete u burnoj 1968., a posebice u Hrvatskom proljeću. Sve to sam nadopunio upisom na 170 GODINA OŠ U BEDEKOVČINI Odgovornost za osobnu sreću jest upravo u osobnoj odgovornosti za sreću drugoga – koliko god nam to ne šmeka. … Ta, svaki je stvor (!) plod nečega za nešto; nitko nije sve, ali smo svi pozvani da marno djelujemo u interesu svih (i svega = prirode), jer je to naša obveza, naš zadatak i konačno – naš smisao! paralelni studij sociologije i pedagogije na Filozofskom fakultetu. U tim studentskim godinama sam svako ljeto radio u Njemačkoj i Austriji kao, npr. pomoćnik u građevinarstvu, tvornici čarapa, lakirnici automobila u Mercedesu, kao pomoćnik naših novinara na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. (upoznao i sadašnju kraljicu Švedske), a najveću zaradu ostvario sam upoznavanjem voljene supruge... Što je bilo presudno za odabir Vašeg zanimanja? Ljubav prema djeci, prema poučavanju, promatranju i promišljanju glavnih faktora prosvjete; obitelj (tj. planirano i voljeno dijete), škola (stabilni sustav koji daje djeci perspektivu, a učiteljima nagradu) i društvo (materijalno ulaganje u ljudske resurse i stabilnost sustava). Ja sam u tome uvijek vidio izazov, naslućivao rješenja i prihvaćao svoj dio obveza. Taj profesionalni credo sam isticao u napisima i predavanjima u OŠ, u Srednjoj školi i fakultetu. Budući da sam duboko humanitarno orijentiran čovjek, da ne cijenim nego volim prirodu u svoj cjelovitosti, znam da sam na ispravnom putu koji ne prestaje odlaskom u redovnu mirovinu. 01. SRPNJA 2012. Ljudi se moraju učiti od djece iskrenosti, pravednosti i bezbrižnosti!!! Tu je izvor novih snaga za često grubu stvarnost ovoga življenja! Posebno kvalitetnog života u suglasju s prirodom, sa samim sobom i onima koji nas prate na životnom putu. Očigledno je uvažavanje Vaše riječi, uz osobitu naklonost djece – ne samo uz Dan otvorenih vrata škole… Odgovornost za Voditelj programa na osobnu sreću jest svečanosti uz 170 godina OŠ upravo u osobBedekovčina, prof. Toni Kuščar noj odgovornosti za sreću drugoga – koliko god nam to ne šmeka. hoće li nas biti ili ne biti! O tome je Djecu se, naime, ne može trajno stvar, u tome je dramatika planeta, varati, a mi odrasli se samo zava- u tome je odgovor za svakoga od ravamo kvaziidejama, napuhanim nas na pitanje jesam li čovjek? Jer, projektima i pokvarenim izmišljo- ako jesam, onda sam vječan kao i tinama, želeći pokazati neku svoju moj Stvoritelj. dominaciju. Promašaj in adiectu! Vaša poruka čitateljima Glasa Ta, svaki je stvor (!) plod nečega Zagorja. za nešto; nitko nije sve, ali smo svi Malo mi je neobično davati recepte pozvani da marno djelujemo u in- i poruke, lakše mi je potaknuti na teresu svih (i svega = prirode), jer razmišljanje. To smatram efikasnije to naša obveza, naš zadatak i ko- jom metodom usklađivanja stavova. načno – naš smisao! Više no ikad, Možda nije prezahtjevna molba da pitanje ne samo očuvanja prirode, se pokuša polako i smisleno pročipromoviranje održivog razvoja, tati ovo malo što sam rekao, jer tu poboljšanje međuljudskih odnosa, je i odgovor za svakoga tko želi nešto svakovrsne štednje i nadasve ljud- ponoviti ili čak naučiti od onoga koji ske solidarnosti, nije čak ni pitanje želi biti i ostati pedagog u najširem prioriteta, već je krucijalno pitanje; smislu riječi. OŠ Bedekovčina, podizanje Zelene zastave, učenice i prof. Toni Kuščar ljudskih odnosa. To sam mogao stalno unapređivati zahvaljujući sretnoj kombinaciji studijskih grupa i trajnoj želji za učenjem. Već u početku profesionalne karijere (smijem to valjda reći?!) shvatio sam težinu rada s ljudima, ali sam daleko više našao u tome radosti, jer sam život tretirao kao zadatak, misiju i teško/slatku obavezu. Na to sam se pripremao i u nezgodnim vremenima (1968., stalno zaposlenje preko studentskog servisa u vrijeme studija, tek oformljena podstanarska obitelj, itd.), prvo radno mjesto u školi u Zlataru, a potom od 1993. u Bedekovčini. U profesionalnom razvoju uočio sam silne pokušaje da se izmisli jednoznačna i univerzalna metoda uspješnog odgoja, shvatio sam pogrešnost mišljenja da se odgoj može odvojiti od obrazovanja, da je najvažniji sklad i funkcionalno djelovanje ipak Ako Bog da zdravlje i dobru pamet, i idući dani mogli bi biti dinamični, korisni i vrlo sadržajni. Učiteljski poziv gledan kroz Šenoinu Branku i studenata koji upisuju Pedagošku, jer su otpali na upisu željenog fakulteta? Što se tiče učiteljskog poziva, koji je identičan s pedagoškim zvanjem, nema dileme; čovjek j e s t učitelj ili je promašio. Naravno da u prosvjetarskim slatkim vodama pokušavaju plivati i neke morske ribe. Ta ljudi smo i samo se radi o tome koliko smo spremni prihvatiti i respektirati našu različitost, uvijek u cilju činiti dobro drugome. Sve drugo su tehnička pitanja ili kulturološka faza zriobe čovjeka. Zato je presudna pogreška sustava koji funkcionira na krivom principu; za učitelje se upisuju oni koji nemaju kuda. To je kolaps države i društva. Učenički biseri iz zidnih školskih novina OŠ Bedekovčina Moja sestra je opet prošla razred s odličnim uspjehom. Sve same petice. Ona to meni namjerno radi! Veoma sam se uplašio kad se mama razboljela. Pomislio sam da će nam sad tata kuhati! Usvajanje je mnogo bolja mogućnost od rađanja. Tako roditelji mogu sami izabrati dijete i ne moraju prihvatiti baš ono koje su dobili. Papa živi u Vakumu. Više volim maminu sestru nego svoju. Mamina sestra mi je teta, a moja mi nije ništa. Što je čovjek stariji, njegovi zubi su sve skuplji. Moraju li mame jesti travu da bi im iz grudi teklo mlijeko ? Poluotok je otok koji još nije skroz napravljen. Ne znam koliko imam godina. To se stalno mijenja. Neki psi vole vodu. Neki čak toliko da u njoj i žive. To su morski psi. GLAS ZAGORJA broj 94 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. SRPNJA 2012. Promoting youth employment (PYE) je projekt financiran iz EU programa PROGRESS, komponenta razmjena iskustava i znanja; poboljšanje mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi. Prijavitelj projekta i vodeći partner je AER – Skupština europskih regija, a projektni partneri su Krapinskozagorska županija, Azores (Portugal), Hampshire (UK) i Vojvodina (Serbia). Sve navedene regije članice su Skupštine europskih regija. Ukupna vrijednost projekta koji je s provedbom započeo u srpnju 2011. je 207.214,06 EUR. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina bila je suradnik na projektu te stručnjak iz područja zapošljavanja mladih. Projekt se kroz svoje aktivnosti bavio politikama zapošljavanja Pripremili: Goran Vukmanić i Karolina Barilar Razmjene iskustva i znanja mladih ljudi općenito, ali poseban fokus stavljen je na mlade ljude koji se nalaze u nepovoljnom položaju s većim rizikom da budu isključeni s tržišta rada radi socijalnih, kulturnih ili drugih barijera te na kvalificirane mlade ljude koji ne mogu naći prikladan posao zbog nesrazmjera između završene edukacije i potreba na tržištu rada. Tijekom provedbe projekta organizirana su i provedena 4 peer reviewa u području politika zapošljavanja mladih zemalja EU, zemlje kandidatkinje i zemlje potencijalne kandidatkinje. Na organiziranim peer reviewima sudjelovali su stručnjaci iz područja zapošljavanja mladih osoba iz 4 projektom obuhvaćene regije, kao i jedan nezavisni stručnjak, koji su se kroz transfer primjera dobrih praksa fokusirali na 3 glavna izazova u području zapošljavanja mladih: priprema mladih za ulazak na tržište rada, prijelaz na tržište rada nakon završenog obrazovanja i stabilizaciju na tržištu rada. Peer review je specifična metodologija razvijena od strane AERa koja regionalnim vlastima omogućava poboljšanje njihovog djelovanja u ključnim područjima regionalne odgovornosti. Do sada je metodologija bila primjenjivana u područjima turizma, ekonomije i obnovljivih izvora energije. Metodologija ovog projekta je bazirana na bottom-up pristupu na više razina, što znači da je projekt obuhvatio regionalne vlasti, nacionalne i regionalne stakeholdere s ključnom ulogom na području zapošljavanja mladih, kao i same mlade ljude. Peer reviewi su održani na sljedećim lokacijama: 12. - 16. rujna 2011. u Vojvodini 20. - 24. studenoga 2011. u Azorima, Portugal 30. siječnja – 3. veljače 2012. u Krapinsko-zagorskoj županiji 26. - 30. ožujka 2012. u Hampshireu, Ujedinjeno Kraljevstvo Rezultati projekta su: -Izrađeno izvješće za svaku regiju (ukupno 4 izvješća) s preporukama i SWOT analizom - Izrađen Regionalni akcijski plan za svaku regiju (ukupno 4 Akcijska plana) koji sadrže preporuke za poboljšanje pristupa tržištu rada mladih osoba u regiji -Korištena univerzalna projektna metodologija koja omogućava europskim regijama razmjenu primjera dobre prakse u području politika zapošljavanja mladih -Ostvareno zajedničko učenje kroz intenzivnu razmjenu dobrih praksa. 10 GLAS ZAGORJA broj 94 ODVOJENO MIŠLJENJE U Fedru, jednom svojem dijalogu, Platon navodi razgovor Sokrata s određenim Fedrom, na kojega je Sokrat nabasao, dok se Fedro vraćao iz kuće državnika Epikrata, gdje je čuo zamaman govor u obranu ubojstva određenog Erastotena, ljubavnika udate žene, koje je izveo njezin muž. Itd. Sokrat u razgovoru navodi davni razgovor između egipatskog faraona Tama i Teuta, izumitelja slikovnog pisma. Teut je kralju predstavio svoj vrijedan izum, uvjeravajući ga, da će izum poboljšati ujedno i znanje i pamćenje Egipćana. Kralj je bio sumnjičav prema novom izumu i odbacio ga kao, tako je mislio, oruđe za sjećanje, a ne za zadržavanje znanja. Objašnjavao je da će zapi- 01. SRPNJA 2012. uporabom pojmova i kategorija, koje pojedinac već ima ili ih može imati. Ono omogućuje njegovanje skladnih odnosa među ljudima i u društvu; usklađivanje razlika u mišljenju; uspostavu suglasja i bez pisanog dogovora među ljudima; omogućuje objašnjavanje i tumačenje. Primjerice, kaže se da netko temeljito razumije određeno pitanje ili predmet; da postoji osnovno razumijevanje određenog postupka; ili da nešto vodi jasnijem razumijevanju određene problematike. Ipak, nije najmanje važno to, da razumijevanje omogućuje ljudima da nešto korisno i dobro čine i učine. Znanje je upućenost u nekoga ili u nešto, a može uključiti činjenice, obavijesti, opise ili vještine koji se Mozak ne razlikuje utisnuto znanje od iskustvenog. Za dobro stjecanje znanja valja imati razumijevanje toga, što se već zna. jedište znanja je ljudski mozak, za koji se još ne zna kako točno djeluje, ali za koji se zna, da nadzire i po potrebi ispravlja djelovanje organa u, primjerice, ljudskom organizmu, kako bi organizam mogao trajati održavanjem ustaljenih odnosa u njemu. Za mozak kao sjedište ljudskog umovanja, koje je također proizvod biološke evolucije, važno je da se on rabi za umovanje te da se tako stalno povećava čovjekova sposobnost razumijevanja i čovjekov obujam znanja. Razvijene umne sposobnosti i visok stupanj razumijevanja pojava u svijetu, od- S Praznim okvirom protiv znanja Hrvatima nije potreban okvir, nego znanje, razumijevanje te sposobnost nakupljanja znanja i rješavanja problema. Hrvatskoj treba i uporaba mozga, a ne samo očiju i ušiju. sane riječi okužiti egipatski narod patvorenim znanjem, jer će ljudi pribavljati činjenice i pripovijesti iz vanjskih izvora, a da sami neće biti u stanju umno čuvati veliku količinu znanja. Kralj je imao krivo utoliko, što se ljudsko znanje stalno množilo i toliko namnožilo, da više nije moglo stati ni u čiji pojedinačan um te da znanje bez podsjetnika za pamćenje odnosno bez zapisanog znanja, koje ne može stati u pojedinačne mozgove, neće bez pisma zajednici biti na raspolaganju. Ipak, kraljeva bojazan je bila opravdana, jer je pismo donijelo opasnost (pošast) gomilanja činjenica, opisa i pripovijesti, koje ne prati razumijevanje ili shvaćanje. Danas osim slikovnog pisma ljude kuže i pokretni i nepokretni vidilni zapisi. azumijevanje je sposobnost umnog shvaćanja općeg odnosa među pojedinostima predmeta, pojava ili postupaka. Ono sadržaje čini jasnima i razgovijetnima R stječu učenjem ili iskustvom. Nije riječ o tvarnom zahvaćanju predmeta, pojava i postupaka, nego o njihovu umnom shvaćanju pa je teško odrediti što je znanje. Stoga treba imati određenu mjeru uzdržanosti, glede točnosti znanja. Platon je znanje odredio kao opravdano vjerovanje u istinitost. Stoga valja provjeravati istinitost znanja. Stjecanje znanja uključuje spoznajne postupke: opažanje, priopćivanje, pridruživanje i rasuđivanje. Znanje je povezano sa sposobnošću njegova prihvata od ljudi. (I životinje imaju mozak i određen stupanj znanja.) Znanje se može steći a posteriori, naknadno, nakon učenja ili stjecanja iskustva. Postoji i znanje a priori, kad se određene pretpostavke uzimaju kao istinite ili same po sebi razumljive, bez uporabe pravih postupaka za stjecanje znanja. Vjere i ideologije su izvori takvog znanja, koje može doći i nekritičnim preuzimanjem tuđih ideja i postupaka, što vodi nekritičnoj uporabi znanja. Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com nosa u društvu i životnog postupka u čovjeku olakšavaju i stjecanje i uporabu znanja. Ovaj podulji uvod služi razumijevanju prosudbe novog projekta Ministarstva prosvjete.1 Riječ je o projektu Hrvatski kvalifikacijski okvir ili HKO. Taj projekt je nastao presadnjom sličnog britanskog sustava The National Qualifications Framework (NQF), pri čemu engleska riječ framework nije prevedena u kostur, okosnicu ili okvirno načelo, nego upravo u okvir. Ministarstvo je došlo a priori do određenog znanja o mogućnosti poboljšanja hrvatskog školstva i izobrazbe. Faraon Tam bi kazao da su ljudi pribavili činjenice i pripovijesti iz vanjskih izvora. Ministarstvo a priori pretpostavlja, da u RH postoji temeljito znanje, ali da mladi ljudi stječu takvo temeljito znanje u mnogim strukama hrvatskog poslovanja ili gospodarstva, u kojima takvi temeljito školovani mladi ljudi nemaju mogućnost za- GLAS ZAGORJA broj 94 pošljavanja. HKO bi po planu ministarstva trebao dobiti dvije bitne sastavnice. Jednu bi činile potrebe za znanjem i vještinama, koje bi – proučavanjem stanja područnog gospodarstva i njegovih izgleda u neposrednoj budućnosti – odredile županije. To je koalicijska ideološka regionalizacija hrvatskog znanja. Drugu bi pružilo sâmo ministarstvo, određivanjem sadržaja znanja na svim razinama školstva, koji bi kvalificiralo svršene školarce i studente za poslove, koje gospodarstvo i država nude. krajnje je pogrešna pretpostavka ministarstva, da je jedini problem neprimjerenost ili poslovna neuporabljivosti novostečenog znanja. Ipak, znanje ne samo sadašnjih školaraca, nego i niza naraštaja mladih i sredovječnih ljudi vrlo je oskudno. Moje iskustvo s bistrim školarcima, kojima pomažem da nauče matematiku i fiziku izvan škole, pokazuje da su već i mnogi učitelji u školama okuženi slabim znanjem i nerazumijevanjem svojih predmeta. Nije hrvatska nacionalna nevolja samo u oskudnom znanju, nego i u slabom razumijevanju, nejakoj sposobnosti za učenje i za razumijevanje, ali i u slabom zanimanju za stjecanje znanja, za razumijevanje pitanja te za struke i za vrste znanja. To je sve posljedica dosadašnjeg načina ispita, provjere, kušnje ili testa znanja putem ocjene odgovora. Cijela nacija je ustremljena na pružanje odgovora. Političarima je najvažnije imati odgovor, izliku ili priču, a ne pružiti rješenje nacionalnih pitanja. Đaci na ispitu zaokružuju jedno od slova četveroslovne abecede. Ispitom se ne kuša znanje, razumijevanje, sposobnost razmišljanja i zaključivanja, određivanje postupaka, pravljenje izračuna i rješavanje zadataka. Od nacije se traže samo odgovori. Do odgovora se može doći preslikavanjem tvrdnji iz knjiga i s Interneta, ali do razumijevanja i rješenja se dolazi uporabom mozga. Hrvatima nije potreban okvir, nego znanje, razumijevanje te sposobnost nakupljanja znanja i rješavanja problema. Hrvatskoj treba i uporaba mozga, a ne samo očiju i ušiju. MZOS je pucao u okvir gola, a promašio je i vrata i ceo futbal. S _____________ 1 Sad se ministarstvo zove MZOS, a ne više MZOŠ. Kad je već u nazivu ministarstva riječ šport zamijenjena riječju sport, zašto se ideološko znanje a priori ne bi sručilo i na riječ obrazovanje ili izobrazbu? 11 INTERVJU 01. SRPNJA 2012. ANĐELKO TOPOLOVEC, član Uprave Narodnih novina, načelnik općine Radoboj, predsjednik zagorskog HNS-a Razgovarala Monika Briševac Za Zagorje znanja i blagostanja Zagorje nikad nije imalo toliko ljudi u izvršnoj vlasti i siguran sam da æe to primijetiti i u infrastrukturi i u ostalim segmentima života. 12 GLAS ZAGORJA broj 94 INTERVJU Anđelko Topolovec, poznati višegodišnji načelnik općine Radoboj, političku karijeru gradi vođenjem županijskog HNS-a. Uspješni izborni rezultati i ugled u stranci donose mu mjesto saborskog zastupnika. Saborski pak stolac brzo je zamijenio novim radnim mjestom u upravi Narodnih novina. Karijera kakvu bi mnogi poželjeli, no prije svega odraz je sustavnog rada u svojoj sredini. Napustili ste u veljači mjesto saborskog zastupnika i otišli na mjesto člana Uprave poduzeća Narodnih novina. U objašnjenju ste naveli da u skladu sa svojim dosadašnjim političkim iskustvom i dobrim poznavanjem problematike lokalne zajednice, znatno više možete pridonijeti razvoju KZŽ i dobrobiti njenih građana aktivnim radom izvan Sabora. Što ste pod tim podrazumijevali? Narodne novine dobro posluju, stabilna su i uhodana tvrtka sa tri djelatnosti – nakladništvo, tiskarska djelatnost i trgovina. Ljudi imaju možda malo krivu predodžbu o Narodnim novinama kao o nečemu što je monopol. Mi jesmo 100% u vlasništvu države, ali svega nekih 17% našeg prometa radi nam ono što možemo nazvati monopol, znači elektronička objava i zaštićene tiskanice, a ostatak smo na tržištu. Da, dobrim poznavanjem problematike lokalne zajednice, znatno više mogu pridonijeti razvoju KZŽ i dobrobiti njenih građana aktivnim radom izvan Sabora. Tu sam prije svega mislio na to da, u šali znam reći, jednom saborski zastupnik, uvijek saborski zastupnik, jer suradnje i prijateljstva s ostalim kolegama saborskim zastupnicima ostaju i želja mi je pomoći Zagorju kroz klub saborskih zastupnika, kroz koji ću aktivno sudjelovati. Biti član uprave Narodnih novina, je li to izazovno radno mjesto? Zajedno s vodstvom Narodnih novina krećemo u jednu marketinšku borbu da ono što u stvarnosti jesmo prikažemo ljudima, poboljšamo naše prihode i da budemo lider u našoj branši. To doduše, Narodne novine i sad jesu, ali se malo o tome zna. Primjerice, pred nama je početak nove školske godine, vrijeme kupnje školskih udžbenika, Narodne novine su jedan od najvećih distributera tih udžbenika i najviše njih prodajemo, ali nažalost, to malo ljudi zna, pogotovo na području naše Županije, jer tu ni nemamo svojih poslovnica. 01. SRPNJA 2012. I ono što planiramo na prostoru KZŽ to je posao, partnerstvo s našim ljudima koji već imaju poslovnice, koji već imaju svoje knjižare, ne da im remetimo posao i ugrožavamo egzistenciju, nego da im ponudimo jednu kvalitetu više, kroz ugovor s Narodnim novinama. Što ste naučili u ovim političkim godinama, a da danas možete primijeniti u funkciji člana Uprave Narodnih novina? Puno, u jednom i drugom poslu organizacija posla je najvažnija, ono što sam prolazio samo u puno manjim omjerima i brojkama u Radoboju, to sad prolazim u većim brojkama u Narodnim novinama. Obaveze kao načelnika i rada u Narodnim novinama, kako ih uspijete usklađivati? Sve teže. Očekujem strpljenje svojih sumještana, jer nažalost, ne mogu me vidjeti puno u Radoboju, ali mediji su tu, e-mailovi, telefoni i sve ostalo, pa nam omogućavaju rad na daljinu. Mislim da Općina Radoboj funkcionira kao uprava besprijekorno i da nema nikakvih problema, i da mi svoje poslove Općine odrađujemo na zadovoljstvo svih mještana. To daje i nama određeno zadovoljstvo. Projektima u razvoj Radoboja Projekti, za koje ste se obećali zalagati jest Zagorje u društvu znanja – besplatan prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola na trošak države, dostupnost studentskih kredita, jednosmjenska nastava u školama, mogućnost cjelodnevnog boravka, sportske dvorane, zaštita okoliša – sustav gospodarenja u svim segmentima društva (gospodarstvo, poljoprivreda, prostorno planiranje...) baziran na održivom razvoju. Rekonstrukcija i revitalizacija zagorskih pruga, brza cesta Zabok – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Popovec… Treba još malo strpljenja, dok se sve potrebne predradnje odrade i, ono što sam rekao, u rujnu kreću brojne aktivnosti s vidljivim rezultatima na terenu. Onda ćemo moći ocjenjivati rad Vlade i svih nas koji smo na neki način uključeni u izvršnu vlast. Recesija je još uvijek, nema se novca, ali svakako se svi skupa moramo izboriti za aktiviranje investicija koje su potrebne za Krapinsko-zagorsku županiju, i za pojedine općine i gradove. Vi konkretno, za općinu Radoboj. Proračun, projekti, problemi... Kakva je situacija? Koje najznačajnije projekte biste svakako izdvojili? Problemi su tu i pokušavamo ih riješiti. Nakon šoka koji je bio pretprošle godine, kada smo ostali bez određenih prihoda poreznom reformom, proračun se zadovoljavajuće i očekivano puni. Problem je što mi kao jedinica lokalne samouprave, pogotovo u ovom sjevernom dijelu imamo male proračunske izvorne prihode i nema pomoći od države, jer, nažalost, blagajna u državi je prazna. Očekujemo da se to popravi sada kada se riješe ove obaveze države iz prijašnjeg vremena i ovi ugovori koji su potpisani i u prosincu prošle godine naspram nas, općine koje imaju svoje programe. Općina Radoboj, naime, ima građevinske dozvole i sve ostalo što je potrebno za realizaciju mnogih projekata, mi ne odustajemo kao što nikada i nismo. Radimo na projektima, na onom što nam treba u slučaju raspisivanja natječaja od strane EU ili od strane našeg ministarstva. Javili smo se na natječaj ministarstva turizma, projektom biciklističke staze u Općini vrijedne 80.000 kn, kušaonice vina i rakije preko Udruge radobojskih pajdaša, udruge vinara, znači nekih 130.000 meta i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića i za Zagorce su došli bolji dani. Hoće li Zagorci staviti glave skup? Mislim da je to prije svega rezultat jednog kontinuiranog dobrog rada i u SDP-u i HNS-u, pa možemo reći da Zagorje nikad nije imalo toliko ljudi u izvršnoj vlasti i siguran sam da će to primijetiti i u infrastrukturi i u ostalim segmentima života. Za pokretanje gospodarstva, i slijedom toga zapošljavanja, važno je napraviti infrastrukturu. Za nju će morati biti odgovoran i zadužen naš dosadašnji župan i velika nada, naš ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Sredinom lipnja u Krapini je boravio prvi potpredsjednik Vlade, ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Radimir Čačić. Izjavio je da je njegov boravak u Krapini bio povezan s lokalnim izborima koji se održavaju na proljeće iduće godine. Također, izjavio je da na našem području isto tako očekuje pomak, dodatni rast i izvrstan rezultat. HNS u Zagorju ima mnogo obrazovanih, sposobnih i zaposlenih ljudi koji rade na korist svih građana Hrvatske. Jeste Narodne novine, dioničko su društvo za izdavanje i tiskanje službenoga lista Republike Hrvatske, službenih i drugih tiskanica te za trgovanje školskim i uredskim priborom, sa sjedištem u Zagrebu. Samostalno su izdavačko poduzeće postale odlukom Vlade NR Hrvatske, 3. srpnja 1952. Sljednik su državnoga privrednog poduzeća Tiskanica, osnovanog 1950. radi tiskanja i raspačavanja tiskanica. Uspostavom samostalne hrvatske države, u studenom 1990. Narodne novine postaju javno poduzeće, a 2000., temeljem posebnog zakona, registrirane su kao dioničko društvo u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske. Poslovne aktivnosti Društva odvijaju se kroz tri osnovne djelatnosti koje međusobno čine funkcionalnu cjelinu. To su nakladnička, tiskarska i trgovačka djelatnost. kn, put orhideja u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirodne i kulturne baštine oko 150.000 kn, uređenje stare hiže radobojskim bregima sa športsko-kulturnom udrugom Josip Poljak oko 60.000 kn, zavičajna zbirka oko 30.000 kn i još su predani projekti koje je Poljoprivredna zadruga Radoboj odradila i za općinu Jesenje. Stvara li se Zagorski lobi U posljednjih 10-ak godina malo je Zagoraca bilo na čelnim mjestima u ministarstvima i javnim poduzećima. Dolaskom novog ministra pomorstva, pro- GLAS ZAGORJA broj 94 li Vi osobno zadovoljni brojem HNS-ovih načelnika i gradonačelnika? Moramo se pohvaliti da kao HNS KZŽ unutar države, sad smo na skoro 5% povećanja naspram 2011., zahvaljujući novom članstvu. Cilj do lokalnih izbora nam je još 10% i tu smo daleko ispred svih. Mislim da ćemo uspjeti dostići tu brojku od naših zadanih 10% i da ćemo biti ozbiljni igrači na našoj utakmici, na lokalnim izborima i mislim da ova brojka od 14 naših ozbiljnih ljudi za pozicije načelnika i gradonačelnika govori o ozbiljnosti naše stranke. 13 VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA 01. SRPNJA 2012. Razvoj gospodarstva Republike Hrvatske, a posebno razvoj njezina sjeverozapadnog dijela kamo pripada i KZŽ ovisi o razvoju poduzetništva, prometnoj povezanosti te informatici i računalstvu kao sastavnom dijelu kako gospodarstva tako i društvenih djelatnosti. Danas postoji jaz između potreba malih i srednjih poduzeća i znanja koje daju sveučilišni studijski programi. Dekan Presečki: Svakako se moderan pristup razvoju gospodarstva temelji na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju, a Bolonjski proces teži k povezivanju visokog obrazovanja i gospodarstva, osobito na regionalnom nivou. Gospodarski sustav traži stalno usavršavanje, racionalizaciju, kreativnost i inovacije u cilju povećanja učinkovitosti. Iskustva razvijenih zemalja govore o potrebi cjeloži- Razgovarala Monika Briševac Upisi tijekom srpnja votnog obrazovanja, a otvaranjem veleučilišta u Krapini kvalitetni su se programi približili i takvim potencijalnim studentima. Glavna je svrha naših studija stvaranje kadra potrebnog za uspješno vođenje osnovne djelatnosti u poslovnim organizacijama koje čine jezgru privrednog i društvenog razvoja Županije. Veleučilište djeluje godinu dana, a Visoka škola pet godina. Polako se ostvaruje vizija Veleučilišta, imali smo međunarodnu akreditaciju i dobili smo dobre ocjene. To nam daje vjetar u leđa da smo na pravom putu. Inače, planiramo pokrenuti i specijalističke studije, još na dvije godine, da napravimo jedan ciklus. Aplicirat ćemo prema Ministarstvu da dobijemo određenu potporu, i onda bismo imali mogućnosti za smanjenje školarina. To radimo samo za naše studente iz Zagorja, iako u rangu Veleučilišta imamo najniže cijene. Htjeli bismo da se struktura obrazovanih Zagoraca promijeni na bolje. To će biti dobar preduvjet za EU. Tamo gdje postoji znanje, tamo postoji kapital. Tamo gdje postoji kapital, tamo je lijepi život, razvoj gospodarstva. Bez znanja se ne može. Svakako treba pozdraviti inicijativu da srednjoškolcima i svima ostalima treba pružiti mogućnost nastavka školovanja, a time i višu kvalitetu znanja i vještina za djelotvorno obavljanje raznolikih poslova. Prvi krug upisa na trogodišnje stručne studije informatike, prometne logistike i operativni menadžment je iza nas. Prvi pravi rok, za one koji ne idu 14 Otvaranjem Veleučilišta Hrvatsko zagorje u Krapini došlo je do unapređenja gospodarskog i socijalnog statusa građana, obrazovanja, kvalitete življenja i do zadržavanja visokoobrazovnog kadra u Krapinsko-zagorskoj županiji. Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina prošle je godine postala Veleučilište, nakon što se resorno Ministarstvo očitovalo da je ta Visoka škola zadovoljila Zakonom propisan uvjet za upotrebu naziva Veleučilište. Dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, dr. Antun Presečki često ističe kako KZŽ i Krapina ne mogu graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima čija su sjedišta u drugim županijama. O tome, i drugim aktualnostima i novitetima, porazgovarali smo s dekanom Presečkim te prodekanom za nastavu i znanost Nenadom Sikiricom. po sustavu državne mature, bit će 4. srpnja u 18 sati u prostorima Srednje škole Krapina. Zamolit ćemo Vas da ostale važne informacije vezane uz upise podijelite s našim čitateljima. Prodekan Sikirica: Što se tiče samih upisa, glavninu studenata očekujemo iza 15. srpnja. Studenti koji se prijavljuju na ove prve rokove jesu uglavnom učenici koji su prethodne godine završili srednjoškolsko obrazovanje, ili ljudi koji rade. Svakako, bit će rok i na jesen. Upravo u jesenskim rokovima očekujemo i veći odaziv kandidata koji će upisati naše Veleučilište kao izvanredni studenti. Ulaganje u obrazovanje, reći ću da je ulaganje u sebe i najvažnije ulaganje. Naše manje grupe daju odlične rezultate, pa upisne kvote nećemo mijenjati. U bliskoj budućnosti Veleučilišta postoji težnja da se širimo. S općinom Bedekovčina potpisan je ugovor i napravljen program za studij građevine u trajanju dvije godine. Pokazat će se vjerojatno i potreba za menadžmentom u ruralnom i zdravstvenom turizmu specifičnom za naše područje. Cilj je upravo da Veleučilište školuje ljude za lokalne potrebe… Imate li povratne informacije o zaposlenju Vaših prvih prvostupnika? Prodekan Sikirica: Imamo povratne informacije, tražili smo od Zavoda za zapošljavanje. Od 37 studenata, 31 je zaposlen, a samo 6 nije. Moramo dio te statistike zahvaliti tome što je dio studenata već imalo posao i studiralo. Svaki student koji se uspio zaposliti, veliki je korak, s obzirom na trenutni trend zapošljavanja u Hrvatskoj. U fazi smo pokretanja Alumnog kluba i savjetodavnog tijela, koje bi trebali činiti gospodarstvenici iz cijele naše regije preko GLAS ZAGORJA broj 94 kojeg bi studentima bilo lakše doći do potencijalnog zapošljavanja. Ono što će nas definirati, jest činjenica da postoje konkretna znanja studenata koji završe Veleučilište. Iako sposobnost i interesi postoje, znatan broj mladih ne nastavlja obrazovanje iz materijalnih razloga. Studiranje izvan mjesta boravka stvara prevelike troškove puta, smještaja, hrane. Kakav je interes i računica za nastavak obrazovanja na Veleučilištu? Dekan Presečki: Nisu samo materijalna sredstva problem niti su jedini razlog zbog kojeg je tako malo visokoobrazovanih ljudi u Županiji. Studenti koji odlaze na školovanje izvan Županije uglavnom nalaze posao u mjestu studiranja i tamo trajno ostaju. Time Županija gubi najkvalitetnije ljude koji bi trebali biti nositelji razvoja. Roditelji nemaju sredstava za školovanje djece izvan mjesta boravka, a bez školovanja nema razvoja i mogućnosti osiguravanja potrebnih sredstava. Otvaranjem Veleučilišta omogućili smo i tim mladim ljudima nastavak školovanja, ali i onima koji tu priliku nisu imali prošlih godina. Naravno da su kvalitetni programi privukli i dio studenata iz okolnih županija. Jeftiniji smo od ostalih Veleučilišta, Visokih, privatnih škola, a i imamo vrhunske stručnjake koji puno pažnje posvećuju studentima. Moramo reći da imamo 35 visokoobrazovanih profesora, doktora znanosti, više od polovice zaposlenih. Da njih nema, teško bi našu ideju mogli pretočiti u stvarnost. POGLED S OPATOVINE U vrijeme Juge, kad se približavao svibanj, Kosta Spaić – naš veliki kazališni redatelj i pedagog, znao je reći glumcima: – Onda, deca, sledeći mesec na probama vas ne bum videl: počinju svibanjske pobožnosti! – Tako je on cinično nazivao svekolike državne praznike kojima je svibanj obilovao: od 1. maja, dana pobjede, oslobođenja gradova i općina, sve do najvećeg i najznačajnijeg datuma, a to je bio rođendan vođe i učitelja maršala Tita. Nije bilo institucije, tvornice, škole, a bogme ni fakulteta na kojima se nisu održavale veće ili manje priredbe. Mnogi glumci i redatelji gotovo su se natjecali tko će imati više angažmana i nastupa, jer se na njima dalo lijepo zaraditi. Mislim da bi se 01. SRPNJA 2012. čast da sam odaberem hrvatsku poeziju i prozu primjerenu prigodi, uradio sam to, naravno, besplatno. oram priznati da osjetim nelagodu i bijes kad vidim kako se danas malo poštuju i obilježavaju i najznačajniji datumi naše novije povijesti. Primjerice, vrlo skromno je prošlog mjeseca obilježena sjajno izvedena vojnoredarstvena akcija Bljesak kojom je oslobođena zapadna Slavonija. Smatram da bismo se mi kazalištarci s osobitim razlogom trebali prisjetiti i odati počast žrtvama raketiranja Zagreba. Prisjećam se tog strašnog događaja koji sam doživio iz neposredne blizine, u svojstvu ministra kulture. Tog krvavog 3. svibnja u posjetu mi je bio general HV Ante M što se to događa. Sjećam se da je tiho u bradu mrmljao: – Barbari, barbari!! Akademiji smo od profesora zatekli Vjerana Zuppu i Antu Babaju, a moj nećak Ivan Goran Vitez, student režije, mi reče da je njegov kolega s godine Luka Skračić s ozljedama glave odvezen u bolnicu. Zuppa me odveo do svoje sobe u potkrovlju i pokazao mi otvor u krovu i šrapnel od nekih dvadesetak centimetara na radnom stolu. Rekao mi je da sam mu indirektno spasio život jer se trenutak prije eksplozije digao od stola i krenuo k tajnici s meni upućenim pismom u kojemu moli financijsku pomoć za tiskanje časopisa Teatar & teorija. Nakon kraćeg zadržavanja i upozorenja studentima da zbog opasnosti U svibnja agresori su granatirali civilne ciljeve u gradu Zagrebu. Ova je ploča sjećanje na ranjene i poginule studente Akademije dramske umjetnosti i baletne umjetnike HNK. Usprotivio sam se takvom tekstu i prije postavljanja ploče. Iako sam bio pozvan, nisam otišao na otkrivanje ploče jer nisam želio nazočiti još jednom povijesnom falsifikatu. Tko je to napao Zagreb? Marsijanci? Znamo da je to u ime Slobinog projekta velike Srbije učinila velikosrpska i četnička barbarska soldateska – JNA. Ne bih se čudio da s vremenom netko od goldsteina ustvrdi da su to zapravo ustaše granatirali sami sebe. I zašto se na spomen-ploči ne spominje ime Luke Skračića? Oduzet mu je život, za- Barbari Ovih dana, kada s istoka opet dolaze stare-nove uzurpatorske pretenzije prema Vukovaru, a u Haagu usprkos nedostatku dokaza nikako da padne konstrukt o zločinačkom pothvatu, zaista je teško shvatiti zašto se u Piše Zlatko Vitez Hrvatskoj libimo stvari nazivati pravim imenom. danas jedino Vid Balog, Drele i Adam Končić mogli pohvaliti sličnom traženošću i brojem nastupa i to u vrijeme Martinja. U kazališnim krugovima se šale da Vid i Drele zadnje martinjske fešte odrađuju još oko 1. svibnja. prošlom vremenu ravnatelji kazališta i redatelji tolerirali su uvaženim umjetnicima i rodoljubima svibanjske izostanke, jer im nisu ni mogli zabraniti da s punim uvjerenjem kliču Nazorov Titov naprijed ili Majku pravoslavnu. Znali su da bi to bio nepotreban i unaprijed izgubljen rat s mogućim političkim posljedicama. Neki su bili tolerantni jer su kazališne plaće bile male, a suprotstavljanje glumačkim čvrgama, koje su se i onda plaćale u kešu, jalov posao. Osobno se nikad nisam dao kupiti za Titove škude: bilo mi je namrijeto da smišljam histrionske subverzivne predstave. Kasnije, kad mi se u hrvatskoj državi na svečanosti otvaranja Oltara domovine na Medvedgradu i u prigodi 75. rođendana predsjednika Tuđmana ukazala U Rosso; razgovarali smo o mogućnostima predstavljanja hrvatske likovne umjetnosti u Parizu putem generalovih kontakata s tamošnjim uglednicima i relevantnim osobama. Prekinula nas je jaka eksplozija; pogledali smo na satove i zaključili da grički top ne može kasniti deset minuta – bilo je podne i deset. Rosso je rekao da je to vrlo blizu i da je riječ o VBR punjenju kao i prethodnog dana kad je u raketiranju poginula žena na raskrižju Draškovićeve i Vlaške. Ministarstvo kulture bilo je tada smješteno u zgradi na uglu Draškovićeve i Račkoga. Nametnula mi se pomislio na Hrvatsko narodno kazalište, rekao sam tajnici da ih nazove, ali su sve linije bile u prekidu. Rosso i ja krenuli smo prema Traumatološkoj bolnici, gdje mi jedan liječnik reče za ljude koje je Hitna dovozila: – To su vaši iz HNK i kazališne akademije! Sledio sam se. Vrlo brzo bio sam na licu mjesta. Ispred Akademije u plamenu je bio automobil kolege Zlatka Crnkovića koji je s nevjericom gledao od zvončića ne napuštaju sklonište prije svršetka uzbune, Rosso i ja krenuli smo u prostorije HNK. Dočekuje nas Jasna Jakovljević, u rukama drži krvave baletne papučice, vodi nas u pokusnu baletnu dvoranu. Tamo se u vrijeme raketiranja održavala proba međunarodnog baletnog projekta Donau-balet. Po baletnom podu bilo je krvi i dijelova projektila; ranjeni baletni umjetnici već su bili odvezeni u zagrebačke bolnice. Cijelo sam poslijepodne obilazio ranjene umjetnika. Almiru Osmanović pronalazim na jednome hodniku, smije se, ima samo šrapnele u nogama i govori: – Brzo ću ja opet plesati! Ozlijeđena je i Slovenka Tamara Pečnik. Najteže je stradao Rumunj Marc Boldin; morali su mu izvaditi bubreg. Suznih očiju pita: – Hoću li više ikada plesati? Što da mu kažem, nego DA. akon nekoliko dana od posljedica ranjavanja umire Luka Skračić. Danas na Akademiji stoji ploča s natpisom: U Domovinskom ratu 3. N GLAS ZAGORJA broj 94 tim i ime, a možda je mogao postati jedan od najboljih hrvatskih filmskih redatelja? Možda, možda bi za razliku od nekih drugih bio naklonjeniji svojoj zemlji, možda ne bi pljuckao po njoj i ljudima koji su za nju ginuli i patili, možda bi prepoznao i nekog istinskog heroja Domovinskog rata. A – kad se već mašta – možda tamo na Akademiji upravo stasa neki mladac koji će napraviti film o Luki Skračiću, dobar film. Film koji neće poslužiti samo u osobne ulizivačke i dodvorničke svrhe. vih dana, kada s istoka opet dolaze stare-nove uzurpatorske pretenzije prema Vukovaru, a u Haagu usprkos nedostatku dokaza nikako da padne konstrukt o zločinačkom pothvatu, zaista je teško shvatiti zašto se u Hrvatskoj libimo stvari nazivati pravim imenom. Pomaže mi sjećanje na profesora i kolegu, velikog glumca Zlatka Crnkovića i njegove riječi prilikom granatiranja Zagreba: Barbari, barbari ... O 15 01. SRPNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKA UPRAVA Sa sjednice Gradskog vijeća Vijećnici grada Krapine, bez rasprave, između ostalog, usvojili su godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada za 2011. Ostvareni su prihodi u iznosu od 34,253.395 odnosno 94,4% planiranih sredstava. Rashodi su iznosili 32,068.879 odnosno 88,7% planiranih sredstava. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donijet je sa 10 glasova za i 8 suzdržanih. Na sjednici je donijeta i Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola Grada Krapine za 2012. godinu te Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola Grada Krapine za 2012. godinu i Plan rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja osnovnih škola Grada Krapine za 2012. godinu. GRADSKA UPRAVA Povezivanje gradova neandertalaca Posjet MKN Još boljoj promociji Muzeja krapinskih neandertalaca pridonijet æe suradnja gradova Mettmanna iz Njemaèke, San Felice Circea iz Italije i Krapine, koje upravo otkriæa ovog primata svrstavaju meðu svjetski poznate destinacije. U posjetu Gradu Krapini boravile su delegacija grada Mettmanna iz Njemačke u sastavu – gradonačelnik Mettmana, Bernd Günther, bivši gradonačelnik i suvoditelj projekata Neandertal i Europska neandertalska mreža, Bodo Nowodworski i predstojnica Ureda gradonačelnika Mettmanna, Silvia Nolte, te delegacija gradića San Felice Circea iz Italije u sastavu – zamjenik gradonačelnika, Eugenio Saputo, suvoditelj projekata Neandertal i Europska neandertalska mreža, Corrado Capponi i savjetnik na spomenutim projektima, g. Holger Petersen. Sastali su se s gradonačelnikom Grada Krapine, Josipom Horvatom i njegovim suradnicima, a razgovarali su o mogućnostima uspostavljanja suradnje među spomenutim gradovima, a vezano uz rala sastankom u Krapini gdje je dogovoren nastavak suradnje i uskoro potpisivanje Sporazuma o zajedničkoj suradnji. Slijeva nadesno – Horvat, Masaru Tsuji – veleposlanik Japana, Saputo, Gunther ničkim nastupima koji će omogućiti kandidiranja prema EU fondovima. U pratnji domaćina gosti su posjetili Muzej krapinskih neandertalaca i prošetali Krapinom - razgledali krapinske povijesne građevine, Festivalsku dvoranu, Srednju školu Krapina i Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina, Crkvu Majke Božje Jeruzalemske. Upoznavanje ljepota Hrvatskog zagorja dopunili su posjetom Velikom Taboru, Starom selu Kumrovec, Mariji Bistrici, bili su oduševljeni viđenim i gostoprimstvom Krapinaca. Bili su i na Haiku danu i oduševila ih je ta Svi sudionici sastanka u Vijećnici projekte Neandertal i Europska neandertalska mreža. Riječ je o projektu koji bi se trebao realizirati između tri grada u kojima su nađeni ostaci neandertalca. Ideja je krenula od Mettmanna, odnosno gospodina Nowodworskog i rezulti- 16 U razgovorima je naglašeno, kako će sudjelovanje u projektu još više pridonijeti kulturnoj i turističkoj prezentaciji Grada Krapine i Muzeja krapinskih neandertalaca u europskim razmjerima, ali i daljnjoj mogućnosti uređenja i širenja sadržaja, zajed- Slijeva nadesno –Saputo, Horvat, Gunther Na sastanku su bili i voditeljica Muzeja krapinskih neandertalaca Vlasta Krklec i jedan od autora novog muzeja, Jakov Radovčić. GLAS ZAGORJA broj 94 poezija te su druženje nastavili na večeri s japanskim veleposlanikom... Novi sastanak triju gradova planiran je do kraja godine. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SRPNJA 2012. ODGOJ Stari obrti u vrtićima Povodom obilježavanja stote obljetnice prvoga pojavljivanja poznatoga romana Ivane Brliæ-Mažuraniæ Èudnovate zgode Šegrta Hlapiæa, Hrvatska udruga istraživaèa djeèje književnosti (HIDK) organizirala je manifestaciju Od èudnovatog do èudesnog. U suradnji s Udrugom za promicanje istih moguænosti (UPIM) osmišljen je projekt Stari obrti koji æe se u hrvatskim vrtiæima provoditi od rujna 2012. do rujna 2013. Zadaća projekta je da raznim aktivnostima upoznaje djecu vrtićke dobi sa starim obrtima, koji su važan čimbenik kulture svakog naroda. Neki tradicionalni obrti postali su dio nacionalnog identiteta građevinske vještine (izrada krova, nabijanje zemljanog poda, izrada zida od naboja, pletenje ograde od šiblja, mazanje pletera), a drugi su barem donekle opstali, npr. lončarstvo, medičarstvo i licitarstvo, ugljenjarenje, bunarenje… Neke djelatnosti su dapače uvrštene i na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom su UNESCO-a, licitari, drvene igračke… Predstavljanje ovog projekta za vrtiće Krapinsko-zagorske županije održano je u Dječjem vrtiću Gustav Krklec Krapina. Projekt su predstavile Ljiljana Ivković, odgojiteljica, voditeljica projekta, te Sanja Horvatić, odg. mentor i Višnja Bertović-Kroflin, odg. mentor iz DV Sesvete. Odaziv predstavnika vrtića naše Županije bio je uistinu velik, te se nadamo da će s obzirom na bogatstvo obrtnih djelatnosti u našem kraju, vrtići Krapinsko-zagorske županije uvelike pridonijeti ovom projektu. Brojni obrti i obrtne djelatnosti i proizvodi utopili su se u industrijskoj djelatnosti, uz tradicionalne obrte poput stolarstva, zlatarstva, kitničarstva i dr., razvili su se i mnogi posve novi, međutim, ono što je zasigurno nestalo stari je način gledanja i vrednovanja obrta. Stoga je važno od najranije dječje dobi poticati i razvijati primjereni odnos prema obrtništvu. Projekt Stari obrti nastojat će upoznati djecu s obrtima karakterističnima za njihovu lokalnu sredinu. U razvijanju pozitivnoga odnosa prema društvenoj valorizaciji i razvijanju svijesti o važnosti obrtništva značajnu ulogu imat će književno naslijeđe, a osobito najpopularniji hrvatski dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Šegrt Hlapić metafora je i simbol hrvatskog obrtništva. Aktivnosti u vrtićima bit će u skladu sa smjernicama projektnog planiranja odgojnoobrazovnog rada. Na temelju ovog globalnog projekta vrtići imaju mogućnost stvaranja samostalnog projekta i na temelju svoje autentične ideje samostalno određuju slijed aktivnosti, tj. redoslijed obrta kojima žele posvetiti pozornost uzimajući u obzir važnost, interes djece, dostupnost pojedinih obrta u svojoj sredini itd. Po završetku projekta prikupljeni podaci o svim provedenim projektima objedinit će se u zbornik radova. IZ RADA ŽUPE Tijelovo u Krapini U krapinskoj župi svake se godine održava tijelovska procesija gradskim ulicama. Sve zapoèinje svetom misom u jednoj od krapinskih crkava. Ove godine svečana sveta misa je služena u franjevačkoj crkvi sv. Katarine u 10 sati, a nakon mise je tijelovska procesija od samostanske crkve sv. Katarine krenula do župne crkve sv. Nikole biskupa. Predvoditelj misnog slavlja u crkvi sv. Katarine bio je krapinski župnik vlč. Tomislav Šestak uz koncelebraciju domaćina: gvardijana samostana fra Rikarda Pataftu i fra Petra Antuna Kinderića, franjevca Luku Rađu koji boravi u domu umirovljenika Sv. Nikola u Krapini i trajnog đakona u Krapini Slavka Milakovića. Župnik vlč. Tomica Šestak kao temu propovjedi upotrijebio je riječi koje je papa Benedikt XVI. izrekao u bečkoj katedrali sv. Stjepana 9. rujna 2007. citirajući njemačkog biskupa iz XX. st.: Dajte nedjelji njenu dušu! Dajte duši njenu nedjelju! Prilikom toga je rekao kako je odmor dobrodošao usred sva- GLAS ZAGORJA broj 94 kodnevne žurbe i trke u modernom svijetu, ali upozorio na opasnost od toga da nedjelje postaju beskorisno potrošeni dani za mnoge ljude. Vatrogasci iz DVD-a Krapina su i ove godine sudjelovali na svetoj misi i u procesiji gradskim ulicama pri čemu su zahvaljujući svojim svečanim odorama dali posebnu svečanu notu procesiji. U obilježavanju blagdana sudjelovale su i druge Udruge s područja grada: Gradski puhački orkestar Krapina, Odred izviđača Hrvatsko zagorje Krapina, Hrvatska žena Krapina... 17 01. SRPNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA KULTURA Gradovi izgrađeni iz prirodnih materijala Zadnja Novoteka na dječjem odjelu GKK bila je posvećena gradovima. Na početku smo poveli priču o gradovima: koje smo u životu posjetili, koji su nas se dojmili i zašto, te što čini uopće jedan prosječan grad? Poslije priče uslijedio je rad, ali svemu tome prethodila je – šetnja šumom. Zašto? Zar nisu gradovi nešto suprotno od prirode? Možda, ali ne i naši gradovi. Plodovi prirode – lijepi komadi drva, žirove KULTURA kapice, kore drveta, mahovina, ali i drveni otpaci iz pilane, činili su glavne građevne sastavnice naših gradova. Na kartonsku podlogu složili smo grad, nalijepili ljepilom za drvo i po želji obojili. Koliko su veseli i zeleni naši gradovi možete provjeriti u izlozima i panou dječjeg odjela. (V. Š.) ODGOJ Suradnja vrtića i Doma zdravlja Hrašćanski osnovci posjetili knjižnicu Mali Hrašèani, njih 50-ak sa svojim uèiteljicama posjetili su, uz ostale krapinske turistièke atrakcije i knjižnicu. Nakon obilazaka zbirki i odjela u knjižnici u kojima su mališani mogli naučiti ponešto o rasporedu i pravilu slaganja knjiga, katalogu knjižne građe, vidjeti što se sve osim knjiga nalazi u knjižničnom fondu, zaviriti u najstariju i najdeblju knjigu, listati atraktivne pop-up knjige, djeci je za kraj izveden edukativan knjižnični igrokaz – Od idejice do korice djelatnica Miljenke Presečki i Vesne Šaronje, u kojem su upoznali životni put jedne prosječne knjige, te dobili i domaću zadaću da zajednički pokušaju stvoriti jednu takvu. Obostrano zadovoljstvo ovog susreta zabilježeno je zajedničkim fotografiranjem. (Tekst i foto Vesna Šaronja) Tijekom èitave pedagoške godine 2011./12., patronažna sestra Blaženka Jutriša, viša medicinska sestra iz Županijskog Doma zdravlja Krapina, provodila je Program zdravstvenog odgoja djece u Djeèjem vrtiæu G. Krklec Krapina, koji je završen prigodnim obilježavanjem Dana sestrinstva. Ova prije svega edukativna suradnja Dječjeg vrtića Gustav Krklec i Županijskog Doma zdravlja Krapina završila je posjetom 30-ero djece starijih vrtićkih skupina, Ribica i Zvjezdica, ovoj zdravstvenoj ustanovi. Uz organizirani obilazak Doma zdravlja djeca su se upoznala s različitim oblicima pružanja medicinskih usluga – od obilaska i upoznavanja s radom u medicinskom laboratoriju, zatim upoznavanja stomatološke ambulante i zubotehničkog laboratorija, pa sve do upoznavanja ambulante hitne medicinske pomoći i njihovih vozila. Djeca su bila oduševljena što su prvi put imali prilike u potpunosti se upo- 18 GLAS ZAGORJA broj 94 znati s medicinskim uslugama, a da pri tom nisu bili u ulozi pacijenta. Naročito ih je oduševila susretljivost tima hitne službe koji su im omogućili kratku vožnju pod sirenama u kombiju hitne pomoći. Posjet Domu zdravlja završen je zdravim doručkom koji već tradicionalno organiziraju medicinske sestre povodom obilježavanja Dana sestrinstva i svake godine uvijek prigodno iznenade mališane. Osim zdravog doručka, medicinsko osoblje Doma zdravlja Krapina pripremilo je za svako dijete prigodni poklon koji će im pomoći u brizi o vlastitom zdravlju. (K. O.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SRPNJA 2012. UDRUGE Edukacija i druženje Meðu mlaðim i vrlo aktivnim udrugama koje djeluju na podruèju Zagorja zasigurno je Udruga sveti Juraj Jurašak, osnovana poèetkom veljaèe 2009., a okuplja vinogradare, vinare i voæare s podruèja Lepajaca, Velike Vesi, Galovca Zaèretskog i Paèetine. Nizom aktivnosti ovi su entuzijasti već opravdali svoje postojanje. Okosnica njihovog rada su okupljanja i druženje vinogradara, vinara i voća- ra s lokalnog područja, edukativna predavanja stručnih osoba na kojima usavršavaju svoja znanja iz vinogradarstva, vinarstva i voćarstva, štovanje starih običaja, druženje i pomaganje istih i sličnih Udruga u široj okolici, edukativno posjećivanje vinograda i podruma po cijeloj domovini, sudjelovanje na svim lokalnim izložbama i ocjenjivanju vina. U prošle tri godine članovi Udruge posjetili su nekoliko poznatih, ako ne i najpoznatijih vinara u cijeloj Hrvatskoj. Naime, posjetili su Međimursko vinogorje, odnosno podrum i vinograd gospodina Tomšića, te Danice i Borisa Novaka, Iločke podrume s posjetom Vukovaru, Vrbničke podrume i vinograde na otoku Krku te Kutjevački podrum, obiteljsko gospodarstvo gospodina Adžića i gospodina Enjingija. Imali su na desetke predavanja te kušanja vina, a ove godine i prvo ocjenjivanje vina u organizaciji svoje Udruge. Bila su izložena 54 uzorka vina i to 8 uzoraka sortnih te ostalo miješanih vina. Osvojena su 3 zlatna, 19 srebrnih, 22 brončana odličja, te 7 priznanja, a samo tri uzorka od prijavljenih vina su odbačena. Udruga vinogradara, vinara i voćara sv. Juraj Jurašek broji 86 članova, sjedište je u Lepajcima 14, a njen predsjednik je Kristijan Vdović. stara, te razmjenom poklona i čestitki. Gradski puhački orkestar Krapina i Desinićke mažoretkinje i ovaj su puta ponajprije bili predstavnici Hrvatske, a tek onda svoga grada i mjesta, te je podijeljena veća količina promidžbenih turističkih materijala. (Tekst i foto Dragan Vidović) UDRUGE Gostovanje u Italiji Gradski puhaèki orkestar Krapina i Desiniæke mažoretkinje gostovali su 16. i 17. lipnja u Italiji u gradu Prata di Pordenone na proslavi 60 godina djelovanja tamošnjeg puhaèkog orkestra i 40 godina djelovanja mažoretkinja. Ovo je već drugo gostovanje orkestra i mažoretkinja u ovome gradu, naime i prije 10 godina Gradski puhački orkestar Krapina i Desinićke mažoretkinje su gostovali na proslavi 50 odnosno 30 godina djelovanja orkestra i mažoretkinja grada Prata di Pordenone. Program je započeo u subotu u večernjim satima kada je orkestar s Desinićkim mažoretkinjama nastupio u defileu gradom i kraćim nastupom na gradskom trgu. Potom je uslijedila zajednička svečana večera domaćina s uzvanicima i gostima. Glavni dio programa proslave održan je 17. lipnja, a započeo je svetom misom za orkestar i mažoretkinje. Potom su, domaći puhački orkestar i Gradski puhački orkestar Krapina ispred crkve za sve okupljene odsvirali nekoliko koračnica. U popodnevnim satima proslavi se pridružio još jedan talijanski orkestar s mažoretkinjama, te je na prepunom gradskom trgu održan koncert na kojem su nastupili svi sudionici, dakako i Gradski puhački orkestar Krapina samostalnim koncertnim nastupom i kao pratnja u izvedbi koreografija Desinićkim mažoretkinjama. Program proslave završio je zajedničkom izvedbom jedne koračnice svih orke- UDRUGE Mirko Ormuž predsjednik Rotaryjanaca Na izvještajno-izbornoj skupštini Rotary cluba Krapina za predsjednika, koji æe tu dužnost obavljati do lipnja 2013., izabran je Mirko Ormuž. Iz rada u proteklih godinu dana može se izdvojili niz akcija koje su imale za cilj pomoći pojedincima i ustanovama, ali i promovirati vrijednosti Krapinsko-zagorske županije. Naročito se ističe suradnja s Muzejom krapinskih neandertalaca, koji su posjetili mladi iz svjetske razmjene Rotarya- GLAS ZAGORJA broj 94 naca, odnosno predstavnici brojnih hrvatskih klubova. O učinjenom je govorio dosadašnji predsjednik Darko Varga. Svečana primopredaja dužnosti, uz posjet Belečkoj crkvi te humanitarni koncert, održat će se 7. srpnja, u novoj Vili Mia u Zlataru. 19 01. SRPNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA SPORT Na biciklu sigurno Poèetkom lipnja u organizaciji udruge Pokreni se i Policijske uprave krapinsko-zagorske, u Krapini je održana biciklijada Na biciklu sigurno – protiv ovisnosti. Uz Grad Krapinu, svoju su podršku i suradnju pružili Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije, Udruge mladih S.K.A i Gradskog društva Crvenog križa Krapina. Svima im je osnovni cilj bio povećati sigurnost biciklista u prometu i suzbijati ovisnosti ovakvim rekreativnim sportskim navikama. Ova je aktivnost namijenjena djeci i njihovim roditeljima, kao i svim zainteresiranim građanima, a njome se želi staviti naglasak na važnost obitelji u razvijanju zdravih stilova života kod mladih te na značaj kvalitetnog zajedničkog provođenja slobodnog vremena. Ujedno je namjera organizatora potaknuti javnost na sigurno korištenje bicikla kao prometnog sredstva kroz poznavanje i poštivanje prometnih propisa (korištenje kaciga, OBLJETNICA prsluka…). Svi sudionici biciklijade sudjelovali su i u nagradnoj tomboli u kojoj su se dijelile majice, bidoni, reflektirajuće naljepnice, katadiopteri, zvona za bicikl, biciklističke kacige i dr. Volonteri Gradskog društva Crvenog križa Krapina osiguravali su sudionike biciklijade u slučaju nezgoda ili povreda. CRVENI KRIŽ Na gostovanju u Sloveniji 20 godina Oktana Autoškola Oktan proslavlja 20 godina uspješnog poslovanja u Krapini i ujedno je jedna od najstarijih privatnih autoškola u Hrvatskoj. S radom je počela 1992. i to za osposobljavanje vozača svih kategorija osim za autobuse. Danas autoškola osposobljava polaznike za vozače M, A1, A2, A i B kategorije sa stručno i visokoobrazovanim kadrovima, opremom i vozilima što isto tako možete vidjeti ispod teksta. 20 U slovenskom mjestu Zreèe održana je XVIII. regionalna provjera ekipa prve pomoæi Civilne zaštite i Crvenog križa, na kojoj je i ove godine, na poziv Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje, Ispostave Celje, sudjelovala i ekipa Gradskog društva Crvenog križa Krapina. Već šestu godinu zaredom na natjecanju u Sloveniji Krapinu su ove godine predstavljali Davor Šimunović, ravnatelj GDCK Krapina i DCK KZŽ, te ekipa u sastavu: Ante Radak, Marijeta Sajko, Dijana Semenić, Ivana Merkaš, Tatjana Brodar-Poslončec, GLAS ZAGORJA broj 94 Biserka Vragović. Na natjecanju je 17 ekipa Civilne zaštite, vatrogasaca i Crvenog križa pokazalo svoja znanja i vještine u pružanju prve pomoći na 3 radilišta. Naša ekipa, iako izvan konkurencije, pokazala je na trima točkama dobre rezultate. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 6. srpnja 1859. – prvi ukop na krapinskom gradskom groblju – Prvo krapinsko groblje nalazilo se oko nekadašnje stare župne crkve (srušene 1901., a na njezinom je mjestu 1903. sagrađena današnja župna crkva sv. Nikole) i bilo je ograđeno zidom. Kako je ono s vremenom postalo premalo, gradske su ga vlasti odlučile zatvoriti. Prvi ukop na novom mjestu, gdje je i danas groblje, u pisanim izvorima zabilježen je 6. srpnja 1859. Kao prva pokopana osoba na ovom groblju spominje se Sidonija Paunsperger, kći zagrebačkog podžupana. Svećenici, plemići i odličniji purgeri sahranjivani su u kriptama župne crkve. Napokon je 30. lipnja 1867., po odredbi vlasti, sahranjivanje u crkvama posve zabranjeno u čitavoj zemlji, pa tako i u Krapini. 6. srpnja 1978. – počinje samostalna povijest Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina. 9. srpnja 1690. – najstarije sačuvano pismo pisano na latinskom jeziku poslanu u Krapinu. Poslao AKTUALNO 01. SRPNJA 2012. ga je neki Somagi iz Beča preko Graza i Ptuja na ime Petra Prašinskog, austo-ugarskog činovnika. 13. srpnja 1950. – blagoslov temeljnog kamena za gradnju crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu. Blagoslovio ga je tadašnji krapinski župnik Nikola Gorup u nedjelju iza blagdana Sv. Margarete. ZANIMLJIVOST Razmjena udžbenika i knjiga Pačja obitelj Kao i prošle godine u ljetnim mjesecima, Gradska knjižnica organizira dvije akcije razmjene knjiga. Razmjena udžbenika zapoèinje 2. srpnja i trajat æe do kraja mjeseca u Plavoj dvorani GKK u radnom vremenu knjižnice. Apeliramo na učenike osnovnih i srednjih škola da donesu udžbenike koje više ne trebaju, a koji su važeći za iduću školsku godinu i na taj način pomognu svojim prijateljima nabaviti knjige. Napominjemo, knjižnica nije posrednik u razmjeni, već ustupa prostor i omogućuje građanima (ne nužno članovima knjižnice) da na postavljenoj tabli ostave kontakte i podatke koje udžbenike ustupaju, a koje trebaju. Na postavljenom štandu ispred knjižnice u istom raz- doblju (2.-31. srpnja) Krapinčani će moći i osvježiti svoju kućnu biblioteku nepročitanim naslovima. Naime, akcija Daj knjigu – dobij knjigu osmišljena je s ciljem da knjiga putuje od čitatelja do čitatelja. Ukoliko vam knjiga (neovisno o vrsti i žanru) više ne treba i želite ju proslijediti dalje, odnosno zamijeniti nekom drugom, došećite ispred knjižnice i iz postojeće ponude knjiga, izaberite nešto za sebe. Pravilo glasi: koliko knjiga donesem, toliko mogu i uzeti. (V. Š.) u Krapinčici Šećući krapinskim gradskim parkom ne možete previdjeti veselo gagatanje i igranje na vodi cijelog jata divljih pataka koje su tu već godinama nastanjene… Sigurno se pitate kaj je tu sad toliko interesantno? Nitko ne može ostati ravnodušan kad ugleda majku patku i njezinih sedmero malih pačića starih tek dan-dva… Majka se ponašala toliko zaštitnički da mi nije dozvoljavala približavanje i fotografiranje njene nove obitelji, već ih je skrivala svojim tijelom i vodila u veliku travu koja pada u vodu i čini prirodno sklonište za njene pačiće… Nadajmo se da će ih uspješno zaštititi i od štakora koji su im najveća prijetnja, te će za koji mjesec naučiti i letjeti i brojčano pojačati svoje jato prekrasnih divljih pataka i još dugo obitavati u našem mjestu na obostrano zadovoljstvo. (Tekst i foto Ivana Nežmahen) Krapina nekad i danas Fotografija prikazuje Ulicu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Fotografirana je zgrada Kotke d.d., ulaz za djelatnike kao i kamionski ulaz. Osim Kotkinih pogona danas je dio zgrade u najmu, te se u njemu nalaze Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, Turistička zajednica Krapinskozagorske županije, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatska poljoprivredna komora - Javna poljoprivredna savjeto- GLAS ZAGORJA broj 94 davna služba, KOM-PAST d.o.o. poduzeće za informatički inženjering i trgovinu, uvoz-izvoz. Također zgodno je vidjeti kako je promijenjeno raskrižje prema Hušnjakovom. (Dragan Kušec) 21 GRAD KLANJEC 01. SRPNJA 2012. KULTURA Mihanović ponovno okupio književnike Hrvatsko-zagorsko književno društvo i Kulturni centar Klanjec bili su organizatori šestih tradicionalnih Klanječkih književnih susreta koji su se održali 9. lipnja kao dio ovogodišnjih Dana Antuna Mihanovića, a pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca. Otvorenju su prisustvovali županica Sonja Borovčak, saborski zastupnik i gradonačelnik Klanjca Željko Kolar, te načelnik Tuhlja Armando Slaviček. Središnja tema ovogodišnjih Susreta bila je stvaralačka različitost i književno stvaralaštvo manjina, a okrugli stol vodili su Đuro Vidmarović iz Zagreba i Marjan Pungartnik iz Maribora. Živahnu i na trenutke vrlo osebujnu raspravu svojstvenu umjetnicima potaknula su i oprečna mišljenja moderatora, a u razgovor su se uključili i gosti iz Slovenije, Željko Perović i Jure Drljepan koji stvaraju na dva jezika. U isto vrijeme na Dječjem odjelu Gradske knjižnice mali čitatelji proveli su ugodno vrijeme s Hrvojem Kovačevićem, piscem za djecu koji je s njima podijelio tajnu nastanka svojih mnogobrojnih romana. Književni susret oplemenila je i filatelistička izložba u suradnji s Filatelističkim društvom Zaboky iz Zaboka. Riječ je o izlošcima posvećenim hrvatskoj književnosti i književnicima autora Nikole Turka. U poslijepodnevnom dijelu programa književnicima su se pridružili i brojni članovi Udruge Muži zagorskog srca. Razlog je bio okrugli stol posvećen prerano preminulim članovima Vladimiru Poljancu i Božidaru Staroveškom. O nezaboravnom Vladeku govorili su Ivan Cesarec i Ivica Glogoški, a svoja sjećanja na trenutke provedene s njim podijelili su s okupljenima i Snježana Ricijaš te Vladimir Šenjug. Pjesmu posvećenu uredniku više od dvadesetak naslova HZKD-a pročitala je Vera Grgac, dok se stihovima pajdaša Božeka Staroveškog sjetio Vladimir Šuk. O Božeku pjesniku, kiparu i prijatelju govorio je Hrvoje Kovačević, a stihove ove dvojice velikih ljudi i Zagoraca čitao je glumac Željko Šestić. U spomen na Antuna Mihanovića položeno je cvijeće na njegov grob u klanječkom spomen-parku i kod spomenika Lijepoj Našoj u Zelenjaku. Potpisana je Povelja o prijateljstvu između Hrvatsko-zagorskog književnog društva i Mariborske literarne družbe, a potpisali su je predsjednici Božidar Brezinščak Bagola i Marjan Pungartnik. KULTURA Filatelija i himne KULTURA Predstavljen zbornik Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu u suradnji s Kulturnim centrom Klanjec priredio je 19. lipnja predstavljanje Zbornika radova sa stručno-znanstvenog skupa o Antunu Mihanoviću. Stručno-znanstveni skup pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske održan je 14. studenoga 2011., na samu 150. godišnjicu Mihanovićeve smrti u refektoriju Franjevačkog samostana u Klanjcu, a okupio je eminentne hrvatske stručnjake iz područja jezikoslovlja, povijesti i muzeologije o čemu je na predstavljanju Zbornika govorio Nikola Filko, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Klanjec. Zbornik je vrlo nadahnuto predstavio akademik Ante Stamać, potpredsjednik Matice hrvatske i tajnik Razreda za književnost HAZU. Uz predstavljanje stručno-znanstvenih radova objavljenih u ovom Zborniku, akademik Stamać u svom se izlaganju 22 dotaknuo i važnosti hrvatske himne i Antuna Mihanovića. Okupljenoj publici koja se u velikom broju odazvala ovom predstavljanju, a u kojoj je bio i predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, obratio se i gradonačelnik Klanjca Željko Kolar istaknuvši kako će Grad Klanjec s velikom željom podupirati daljnje aktivnosti na očuvanju baštinskog potencijala vezanog uz Mihanovićevo ime te nastojati realizirati muzeološku ideju sadržanu u radu mr. sc. Snježane Pintarić o otvaranju Muzeja himni u Klanjcu. Ogranak Matice hrvatske iskoristio je ovu prigodu kako bi uručio zahvalnice donatorima koji su pomogli obnovu i restauraciju Mihanovićeva groba u Spomen-parku, a vrlo lijep program na kraju predstavljanja izveli su učenici OŠ A. Mihanovića. Filatelističko društvo Zaboky u suradnji s klanječkim Kulturnim centrom, uz Dane Antuna Mihanovića, organiziralo je susret mladih ljubitelja filatelije. FISUMLA 2012. ponudila je vrlo zanimljivu i edukativnu filatelističku izložbu na kojoj su u čak tridesetak izložbenih vitrina izložene poštanske marke i žigovi. Autori izložaka su mladi filatelisti. Na otvorenju izložbe nadahnutim programom o autoru hrvatske himne predstavili su se učenici OŠ A. Mihanovića, a okupljene sudionike i posjetitelje Susreta pozdravili su Snježana Ricijaš, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec, tajnik FD Zaboky Ivan Drašković i Ivan Komar, ispred članova Likovne sekcije Josip Kaltnecker iz Zaboka čija je izložba radova pod nazivom Lijepa naša domovino… otvorena kao popratni likovni program. Dvadesetak svojih ulja na platnu, akrilika i akvarela izložili su Željko Breka, Drago Cvijetić, Ljubica Čačko, Ivan Komar, Mladen Kužnar, Danica Posavec, Radmilo Mihajlović i Viktorija Žagmešter. Nakon razgledavanja izložbe uz stručno vodstvo, zanimljivo predavanje s vrlo intrigantnim podacima održao GLAS ZAGORJA broj 94 je predsjednik FD Zaboky Željko Stefanović. Predavanje će zasigurno biti motivirajuće i inspirativno za mlade sudionike pa vjerujemo da će se i dogodine pojaviti na Susretima s novim izlošcima. Mladi filatelisti natjecali su se u zadanoj kategoriji, a tema je bila nacionalna himna. Nakon prezentacije pripremljenih izložaka, ocjenjivački sud odlučio je prvo mjesto dodijeliti Udruzi Angeljeki za izložak o makedonskoj himni, dok su drugo mjesto podijelili učenici OŠ A. Mihanovića Petrovsko i Stjepana Radića iz Brestovca Orehovičkog za prezentaciju Lijepe Naše kroz poštanske marke. Tijekom dana, koji je prošao u vrlo ugodnoj i opuštenoj atmosferi u kojoj su se razmjenjivala iskustva i znanja o filateliji, mlade filateliste posjetili su i predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza Mladen Vilfan i tajnik Tihomir Bilandžić. Mladi sudionici Susreta sa svojim mentorima razgledali su i kulturno-povijesne znamenitosti Klanjca, a u prostoru Galerije Antuna Augustinčića podijeljena su i priznanja najuspješnijima. GRAD KLANJEC 01. SRPNJA 2012. KULTURA ZDRAVLJE Domoljubna poezija najmlađih Zagoraca Na ovogodišnjim Danima Antuna Mihanovića dodijeljena je još jedna, šesta po redu, Pjesnička nagrada Antun Mihanović za domoljubnu poeziju učenika osnovnih i srednjih škola KZŽ. Pokrovitelj svečanosti dodjele i ove je godina bila Krapinsko-zagorska županija, a domaćini Gradska knjižnica i čitaonica Antun Mihanović i Kulturni centar Klanjec. Na raspisani natječaj pristiglo je 88 radova učenika iz deset zagorskih osnovnih škola, a svoje su pjesme poslali i učenici Srednje škole Oroslavje i Srednje škole Krapina. Stručno povjerenstvo u kojem su bili Sekica Filko, Barbara Bogović i Vladimir Šuk odabralo je: u kategoriji učenika osnovnih škola prvu nagradu osvojila je Kristina Košutić, učenica 8.r. OŠ S. Košutić Radoboj za pjesmu De god bila, drugonagrađena je pjesma Jer to je moja domovina Hrvatska Anice Rumiha, učenice 6.r. OŠ Đ. Prejca iz Desinića, a treće su mjesto podijelili Filip Kantura, učenik 7.r. OŠ A. Mihanovića Klanjec s pjesmom Zeleno blago i Agata Gredičak iz 4.r. OŠ Oroslavje za pjesmu Tak liepe je moje Zagorje. Između radova naših srednjoškolaca prve dvije nagrade otišle su u ruke učenice iz Srednje škole Oroslavje koja od samih početaka vrlo uspješno sudjeluje na ovom pjesničkom natječaju. Prvu nagradu osvojila je tako Lea Hlad za pjesmu Povratak v domovinu, a drugu Lorena Sitarić-Knezić za pjesmu V spomen Antunu. Treća nagrada pripala je Ani Mikša, učenici Srednje škole Krapina i pjesmi Za tebe. Nagrade i priznanja najuspješnijim mladim pjesnicima uručio je zamjenik gradonačelnika Grada Klanjca Zlatko Brlek, a pjesme su čitali Barbara Iveković i Zlatko Ilijaš, članovi Dramske družine KUD-a Naša lipa iz Tuhlja. Gradska knjižnica Klanjec i ove je godine izdala prigodnu publikaciju u kojoj su objavljene nagrađene pjesme. Program posvećen Antunu Mihanoviću tradicionalno su pripremili učenici klanječke Osnovne škole. U scenskom prikazu pod nazivom Antun Mihanović na čajanki predstavili su se odličnim tekstom mladi glumci, ali i plesači folklora i dvorskih plesova te pjevači školskog zbora. Oduševljeni Lonjskim poljem Mnogobrojni članovi Udruge Korak po korak do zdravlja i Ekološke udruge Japica, zajedno s ostalim zainteresiranim građanima, njih čak šezdeset, posjetili su 17. lipnja Park prirode Lonjsko polje. Uz stručno vodstvo razgledali su selo Čigoć, prvo europsko selo roda u kojem ima više roda nego ljudi. Bila je to prigoda i da se steknu nova znanja o ovim interesantnim životinjama i njihovu načinu života. Jednako tako zanimljivo bilo je pogledati i tradicijske drvene kuće i upoznati se s obrtima kojima su se nekada bavili stanovnici ovog iznimno ekološki očuvanog područja. Opuštajuće, unatoč vrlo toplom danu, baš onako kako i treba biti na n e djeljnom izletu, bilo je na Obiteljskom gospodarstvu Veselić na kojem su ugodni domaćini, uz puno truda, ponudili za ručak finu kotlovinu, a neki od izletnika okušali su se u starinskim igrama na radost i smijeh promatrača. fotografije Vitomir Zamude Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr GLAS ZAGORJA broj 94 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2012. – na prostoru autobusnog stajališta ispred škole (kroz glavni izlaz iz škole), te na školskom igralištu (kroz izlaz kraj športske dvorane). Kako je kao iznenadni događaj bio zamišljen požar na krovištu športske dvorane, odmah po označenoj opasnosti, do škole je dojurilo 5 vatrogasnih vozila te započelo gašenje. U vježbi gašenja sudjelovala su sva vatrogasna društva Vatrogasne zajednice Općine Hum na Sutli: DVD Prišlin – Hum, DVD Klenovec, DVD Druškovec i DVD Straža. Za vježbu je korišteno i vozi- OBRAZOVANJE Susret učenika i vatrogasaca lo VZ Krapinsko-zagorske županije, a uspješno je završila u 8,20 sati. Učenici, učitelji te tehničko osoblje poštivali su sve upute o ponašanju pri nastanku iznenadnog događaja. Nakon vježbe, za učenike petih razreda održana je i prezentacija vatrogasnih vozila i rada dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ovo je već treća godina zaredom kako se organizira ovakav susret učenika i vatrogasaca. Učenici su pozvani da se pridruže podmlatku vatrogasnih društava na razini Općine Hum na Sutli. OPĆINSKA UPRAVA U suradnji s Vatrogasnom zajednicom Općine Hum na Sutli, sredinom lipnja u OŠ Viktora Kovačića održana je vježba evakuacije i spašavanja. Vježbu su pripremali Marijan Čuček, zapovjednik VZ Općine Hum na Sutli, te Biserka Špiljak, ravnateljica OŠ V. Kovačića, a u pripremi vježbe na razini škole sudjelovali su i članovi tima za evakuaciju i spašavanje. Započela je u 8 sati kada je sirenom označena opasnost, a sudjelovalo je 252 uče- nika, 18 učitelja i stručnih suradnika, administrativno i tehničko osoblje – ukupno 8 zaposlenika. Svi su učenici u pratnji učitelja krenuli prema označenom evakuacijskom putu, mirno i bez panike napustili prostor škole za manje od 2 minute. Okupili su se na predviđenim mjestima okupljanja Uskoro adaptacija općinske zgrade Adaptacija humske općinske zgrade trebala bi započeti na jesen, nakon formalne procedure. Vrijednost projekta je oko 3 i pol milijuna kuna, a općina Hum na Sutli izdvojit će oko 800.000 kn. Načelnik Zvonko Jutriša naglasio je kako će se spomenutom adaptacijom stvoriti normalniji uvjeti za rad. Rok za završetak radova je listopad ove godine. Također, načelnik Jutriša izuzetno je zadovoljan realizacijom proračuna za 2011., jer je dio sredstava preneseno u ovu godinu. Ista će se namijeniti prvenstveno za cestovnu infrastrukturu. OPĆINSKA UPRAVA Prijem roditelja novorođenih Humčana i jubilaraca Početkom lipnja upriličen je prijem osmero roditelja novorođenih Humčanki i Humčana u Uredu općinskog načelnika. Tom je prilikom uručeno 34.000 kn kao sredstva potpore za poboljšanje nataliteta u našoj općini. Za blizance, drugo i treće dijete obitelji Bračun uručen je iznos od 10.000 kn, obitelji Hlupić za treće dijete 6.000 kn, za drugo dijete troje roditelja primilo je po 4.000 kn, a za jedno dijete po 2.000 kn primilo je troje roditelja. Sredstva potpore dodijeljena su za mjesec veljaču, ožujak i travanj 2012. godine. Također, u uredu 24 općinskog načelnika upriličen je prijem bračnih parova koji su početkom ove godine slavili zlatni pir. Bračni parovi Marija i Petar Drofenik iz Malog Tabora, Marija i Cvetko Miklaužić iz Vrbišnice i Marija i Stanislav Jesih iz Brezna Gore ovogodišnji su slavljenici sa sretnih pedeset godina braka. Uz prigodnu čestitku s iskrenim željama za dug život i dobro zdravlje svaki bračni par primio je i novčani iznos od 2.000 kn. GLAS ZAGORJA broj 94 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SRPNJA 2012. Piše Monika Briševac GOSPODARSTVO Nagrade za Vetropack Stražu U izboru udruge Hrvatski izvoznici, dodijeljene su nagrade Zlatni ključ na 7. konvenciji hrvatskih izvoznika na kojoj je tvornica stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli proglašena najboljim izvoznikom u Srbiju. Također, Coca-Cola Hellenic, najveći europski proizvođač bezalkoholnih pića, dodjeljuje ovoj tvrtki nagradu za najboljeg dobavljača u 2012. Nagrade su dodijeljene za najbolje male, srednje i velike izvoznike, za najinovativnijeg izvoznika, te najbolje izvoznike po zemljama. Tvrtka Končar – energetski transformatori najbolji je hrvatski veliki izvoznik u 2011. u izboru udruge Hrvatski izvoznici. Da izvoznoj strategiji nema alternative ustvrdio je na konvenciji hrvatskih izvoznika prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. – Tragično je da su investicije pale na razinu amortizacije, to znači da je nužna jasna strategija i jake mjere za jačanje izvoza. Interes se mora premjestiti ondje gdje se stvaraju nove vrijednosti; investitori kao što su mirovinski fondovi plutaju na sasvim rubnim prostorima – komentirao je Čačić napominjući da je cilj Vlade podići rast gospodarstva 5% i povećati udio industrijske proizvodnje za izvoz na bar 50%, sa sadašnjih 30%. Pred nama je perspektiva: ili izvoziti ili nestati. Na vama i hrvatskoj Vladi je da ipak opstanemo. Još nismo krivi, ali već od kraja ove godine bit ćemo krivi ako ne uspijemo – poručio je Čačić. Ovo nije jedino priznanje za Vetropack, jer je od tvrtke Coca-Cola Hellenic, najvećeg europskog proizvođača bezalkoholnih pića, primila nagradu za najboljeg dobavljača u 2012. Priznanje je uručeno u Ate- ni, tijekom ceremonije Nagrada za najboljeg dobavljača u 2011. Ova se nagrada temelji na ocjenama različitih dobavljača iz svih sektora, a dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo izvrsnost u poslovanju. Coca-Cola Hellenic je svoj odabir obrazložila sljedećim argumentima: Vetropack je igrao vodeću i proaktivnu ulogu u raznim inicijativama vezanim uz lagano staklo, uvijek je bio transparentan kad se radilo o svojstvima proizvoda, pružio je značajnu podršku u realizaciji projekta 125 godina Coca-Cole, velikim angažmanom u području recikliranja i provođenju GLAZBA mjera na štednji energije, Vetropack pokazuje svoju društvenu odgovornost, prošao je na opsežnom auditu i ispunio sve zahtjeve Supplier Guiding Principles, te zahvaljujući svojoj brzini i fleksibilnosti ispunjava dinamiku i dugoročne potrebe tvrtke Coca-Cola Hellenic. Nagradu su u Ateni primili Claude R. Cornaz, Vetropackov izvršni direktor i Marcello Montisci, direktor Marketinga, prodaje i planiranja proizvodnje. Claude Cornaz je svoje veliko zadovoljstvo ovim priznanjem izrazio sljedećim riječima: – Ovo je prekrasan način za prepoznavanje svakodnevnog rada i truda naših zaposlenika. VATROGASCI 7. Hoomstock otvaraju Obilježeno 60 godina rada i ambiciozni demo bendovi djelovanja DVD-a Prišlin – Hum U pripremi je 7. po redu rock festival Hoomstock 2012. koji će se održati u organizaciji Humske udruge mladih 25. kolovoza. Ovogodišnji festival kao i prošle godine bit će podijeljen u dva dijela. Sve će otvoriti ambiciozni i kvalitetni demo bendovi koji će u natjecateljskom dijelu pokušati doći do pobjede i osvojiti neku od nagrada od 18 do 21 sat. Pobjednika će izglasati stručna komisija koja će se sastojati od predstavnika organizatora i predstavnika prošlogodišnjih pobjednika, a svemu će se dodavati i glasovi publike, a zajenički zbir odlučit će o pobjedniku. Potom slijedi glavni dio večeri, nastup rock legendi Pips, Chips & Videoclips te benda Pozdrav Azri. Radi se o revival bendu u kojem sviraju originalni članovi Azre Mišo Hrnjak i Boris Leiner uz pomoć nekoliko vrhunskih glazbenika. Festival će zatvoriti slovenski ACDC Tribute On/ Off. Kao i prethodnih godina, Hoomstock će pratiti impozantna donacija nekome kome je ona zaista potrebna, ali je zajamčena i ove godine dobra zabava i razne moto igre. Podsjećamo, prošle se godine na igralištu OŠ V. Kovačića okupilo oko 1.500 posjetitelja, pa se organizatori nadaju još boljoj ovogodišnjoj posjećenosti. Dobrovoljno vatrogasno društvo PRIŠLIN-HUM obilježilo je 60 godina rada i djelovanja u prostorijama vatrogasnog doma u Prišlinu. Nazočili su brojni uzvanici– načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša, predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, predsjednik VZ Općine Hum na Sutli Dušan Stuhne, predstavnici susjednih DVD-a, te pobratimljena društva, PGD Rogaška Slatina i DVD Zabok. Predsjednik DVD-a Prišlin – Hum Vladimir Majcenić tom je prigodom istaknuo kako GLAS ZAGORJA broj 94 su članovi društva u proteklih 60 godina nesebično sudjelovali u bezbroj vatrogasnih ali i drugih intervencija, ali da je pred društvom u narednom periodu nabavka novog vatrogasnog vozila – autocisterne. Nazočnima se obratio i predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, koji je zahvalio vatrogascima na velikom trudu. Također, na proslavi su podijeljena i prigodna priznanja i plakete donatorima. 25 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 01. SRPNJA 2012. Vladimir Profeta, predsjednik Puhačkog orkestra Ivo Tijardović Ciglenica Zagorska Razgovarala Tanja Gregurović Otvorena ljubav prema glazbi Puhački orkestar Ivo Tijardoviæ Ciglenica Zagorska, kao najbolje ocijenjen orkestar na županijskoj smotri puhačkih orkestara nastupao je na 22. susretu hrvatskih puhačkih orkestara koji se 9. i 10. lipnja održao u Novom Vinodolskom. Svoju su kvalitetu potvrdili četvrtim mjestom od 16 orkestara izabranih na županijskim smotrama diljem Hrvatske. Ovom mnogobrojnom Susretu je tijekom posljednjih nekoliko mjeseci prethodilo deset županijskih smotri na kojima je nastupilo 55 orkestara s oko 1800 glazbenika. U selekciji najuspješnijih na smotrama su kao selektori sudjelovali stručni suradnici Hrvatskog sabora kulture: Šime Vulelija, Vanja Lisjak, Robert Homen, Neven Radaković i Hari Zlodre. S Vladimirom Profetom, predsjednikom svetokriškog orkestra razgovarali smo o njegovoj ljubavi prema glazbi, radu orkestra i današnjim trendovima u puhačkoj glazbi. Cilj Susreta je međusobno upoznavanje, zbližavanje te prvenstveno prikaz dostignuća i najvrjednijih ostvarenja amaterskih puhačkih orkestara u Republici Hrvatskoj. Kako sami ocjenjujete svoj nastup? Ovogodišnji nastup na smotri hrvatskih puhačkih orkestara rezultat je redovnog i marljivog vježbanja tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Sam plasman nije bio imperativ kako na županijskoj tako i na republičkoj smotri, međutim, pokazalo se da je naš nastup oci- 26 jenjen vrlo visokim ocjenama, što je rezultiralo osvajanjem četvrtog mjesta u Republici Hrvatskoj. Uspjeh je tim veći ako se pogleda popis orkestara koji su sudjelovali na smotri. Naime, neki od tih orkestara imaju i više od 60 članova, a iza njih stoje poznate osnovne i srednje glazbene škole. Puno je članova i akademskih glazbenika, a da ne govorimo o sredstvima koja su im na raspolaganju. Puhački orkestar Ivo Tijardović, Ciglenica Zagorska vrlo uspješno godinama vodi akademski glazbenik Miroslav Vukovajac – Dugan. Po kojem se ključu bira repertoar koji izvodi orkestar? Repertoar orkestra uz rijetke iznimke isključivo je u nadležnosti našeg voditelja i dirigenta. Vodi se računa da su kompozicije koje se izvode poznate, zanimljive i privlačne za izvođenje naročito mlađim glazbenicima, da imaju određenu težinu da se osigura glazbeno napredovanje orkestra i, naravno, da su zanimljive slušateljima. Takvi aranžmani i kompozicije nisu baš dostupni i s obzirom na to da se radi većim dijelom o stranoj literaturi, imaju i visoku cijenu. Snalazimo se preko prijatelja, poznanika, interneta itd. Tko su članovi orkestra, ima li među njima i profesional- nih glazbenika? Može li se usporediti rad sa sviračima koji pohađaju formalnu naobrazbu s onima koji su praktički samouki u glazbi? Igra li tu ulogu i starosna dob? Starosna dob nije odlučujući faktor i bavljenje glazbom nema dobne granice. Razumije se da je s glazbenom školom najbolje početi čim ranije, odnosno u 2. ili 3. razredu osnovne škole. U našem orkestru nema profesionalnih glazbenika. Neki akademski Puhački orkestar Ivo Tijardović Ciglenica Zagorska Sv. Križ Začretje osnovan je 1844. Osnovao ga je jedan češki glazbenik koji je bio na službi u Zagrebu. Počelo je sa sedam glazbenika. Važnu ulogu u razvoju odigralo je svetokriško DVD, prije svega materijalnom potporom i nabavkom instrumenata. Orkestar poznatiji pod nazivom Ciglešani prošao je oba svjetska rata i preživio. U Drugom svjetskom ratu je i aktivno sudjelovao. Nakon rata dolaze teži dani u radu orkestra, sve dok krajem 60-ih godina orkestar preuzima gospodin Franjo Hundrić (vojni glazbenik u mirovini i sin dugogodišnjeg kapelnika Stjepana Hundrića). Dolazi do vrlo kvalitetnog pomaka u radu glazbe. Orkestar se veže uz DVD Brezova, čiji je član i danas. Glazba se sredinom 70-ih godina priključuje Društvu muzičko-scenskih radnika Hrvatske Croatia Concert zahvaljujući njegovom tadašnjem tajniku, gospodinu Boži Sinkoviću. Nabavljaju se novi instrumenti i uniforme te glazba uz pristanak obitelji dobiva ime Ive Tijardovića, koje i danas nosi. Za generalnog pokrovitelja 1984. dolazi zabočka Regeneracija i tada se orkestar financijski stabilizira i vidno glazbeno napreduje. Predsjednici glazbe su gospodin Juraj Mihovilić, gospodin Rudolf Ivančić, gosp. Ivan Mladić-Kiko (današnji dopredsjednik glazbe) i gospodin Stjepan Merkaš-Krojf (današnji počasni predsjednik). Od 2002. orkestrom dirigira gosp. Miroslav Vukovojac-Dugan, akademski glazbenik, dirigent i zapovjednik Orkestra oružanih snaga Republike Hrvatske. GLAS ZAGORJA broj 94 OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE glazbenici povremeno nastupaju s nama kao gosti orkestra, a 90% naših članova poteklo je iz naše škole koja je djelovala do prije nekoliko godina. Recesija je i kod nas uzela danak i morali smo prekinuti rad naše škole. Nadamo se, i to nam je najbitniji zadatak, da školu ponovno pokrenemo jer je to osnova za daljnji napredak orkestra i postizanje ovakvih i još boljih rezultata. Miljenici ste, to svakako dokazuje svaki pljesak oduševljene publike na vašim koncertima! Takav repertoar zahtijeva kontinuiran rad i vježbanje. Koliko je potrebno proba i odricanja za rezultate koje postižete? Za postizanje i najmanjeg uspjeha i dobrog rezultata osnova je kontinuirani rad. Mi vježbamo dva puta tjedno (utorkom i petkom) s eventualnim povećanjem broja proba prije zahtjevnijih nastupa. Osim zajedničkih proba vrlo je bitan individualni rad kod kuće i linijske probe. Sve to zahtijeva dosta vremena, ali kad se bavite onim što volite, onda to i nije žrtva već zadovoljstvo. Sjećate li se vašeg prvog dolaska i nastupa sa svetokriškim glazbenicima? 01. SRPNJA 2012. Moj prvi nastup bio je vrlo upečatljiv ne zbog mene, već zbog prilike. Bilo je to 1973. na proslavi 400-godišnjice Seljačke bune, obilježene otkrivanjem spomenika Matiji Gubcu u Gornjoj Stubici. Prije toga pohađao sam osnovnu glazbenu školu koja je tada postojala u Svetom Križu Začretju i tečaj trube kod našeg tadašnjeg kapelnika gos. Franje Hundrića koji je dugo godina obrazovao glazbeni kadar ne samo za naš već i za druge orkestre (Špičkovina, Zabok...). Začretjanski puhači imaju tijekom sezone intenzivan raspored koncerata i nastupa. Koji vas nastupi očekuju? Vrlo rado bismo imali i veći broj nastupa, ali se može reći da postoje neki nastupi koje možemo planirati svake godine. Očekuje nas nastup na festivalu Prvi glas Zagorja u Sv. Križu Začretju gdje je naša ovogodišnja obaveza nastup na nogometnoj utakmici reprezentacije Hrv. zagorja i Dinama. Osim toga naši glazbenici su članovi i mnogih drugih sastava (Festivalski orkestar, Local Jazz Combo, Fighting Fish, Zvona Starine itd.), koji će nastupiti za vrijeme festivala. Nakon toga nastup za Dan općine, nekoliko sponzorskih nastupa pa priprema za Božićni i završni godišnji koncert. DRUŽENJA IZ RADA ŽUPE Slovenski vinari u 40. obljetnica misništva vlč. dr. Stjepana Sirovca Žitnici - Sv. Križ Začretje U Svetom Križu Začretju vlč. dr. Stjepan Sirovec je sa svojom generacijom svećenika zahvalnom misom i bratskim objedom u ponedjeljak 25. lipnja proslavio 40. obljetnicu misništva. U slavlju su sudjelovali kolege vlč. Ivan Grudiček, župnik u Lovrečkoj Varoši, vlč. Stjepan Đurić, župnik u Moslavini Podravskoj, prof. dr. Nikola Hohnjec, bibličar na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preč. Milan Juranić, župnik i dekan u Zagorskim Selima, vlč. Martin Mezak, župnik u Maruševcu i vlč. Alojzije Žlebečić, župnik župe Krista Kralja u Zagrebu, isusovac Ivan Gerovac, misionar u Los Angelesu (SAD), franjevci Vatroslav Frkin iz Zagreba, Marijan Kovačević iz Subotice, Marko Malović iz Virovitice, Oktavijan Nekić iz Iloka, Željko Paurić iz Zemuna i Ljubo Sesar iz Hrvatske katoličke misije Ludwigshafen (Njemačka). U istom su slavlju sudjelovali svi svećenici Krapinskoga dekanata, lanjski zlatomisnik mons. Dragutin Komorčec iz Mihovljana te zabočki mladomisnici Damir Ivanek i Tomislav Krajačić, koji su kolegama svećenicima i okupljenim vjernicima podijelili svoj mladomisnički blagoslov. Prigodom posjeta svojim vinskim prijateljima u Sv. Križu Začretju, slovenski vinari sa zanimanjem su razgledali Etno-zbirku i galeriju Ivana Lovrenčića u Žitnici. Dočekala ih je dobrodošlica svetokriškog poznavatelja povijesti i priča svakog haustora i kuće na pijacu, Antuna-Toneka Kučka, uz GLAS ZAGORJA broj 94 klavirsku pratnju Vladice Petriček, vrsne umjetnice klavira i kista. Uskoro su svi zapjevali i sjetili se vremena kad na Maclju nije bilo meje. Utvrdili su da ni sad meje nema: izbrisana je dobrom voljom, vinskom kapljicom i onom Prešernovom: Naj žive vsi narodi… I tako do dugo u noć. (D. H.) 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. SRPNJA 2012. Tekst i fotografije Elvis Lacković UPRAVNI ODJEL Održana sjednica Vijeća Općine Marija Bistrica Bliži se Dan Općine Marija Bistrica, koji se obilježava 13. srpnja. Stoga je Vijeće Općine Marija Bistrica na svojoj sjednici 12. lipnja imenovalo Komisiju za dodjelu javnih priznanja i nagrada Općine Marija Bistrica, koja će djelovati u sastavu: predsjednica Branimira Glavica, te članovi Ivan Bertović, Marijan Prugovečki, Josip Milički i Damir Belko. Vijećnici su također jednoglasno donijeli niz odluka, od kojih se izdvajaju: druga izmjena Prostornog plana Općine Marija Bistrica, prva izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg naselja Marija Bistrica, kao i prva izmjena i dopuna Detaljnog plana proširenja groblja. Kako je objasnio autor izmjena prof. Nenad Lipovac, s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, glavni razlog ovih izmjena je Studija prostorno urbanističkih uvjeta uređenja Svetišta Majke Božje Bistričke. Studija je pokrenuta iz samog Svetišta s razlogom, kako legaliziranja nekih postojećih objekata, tako i zbog ideja o gradnji novih. Nakon pozitivnog mišljenja Konzervatorskog odjela u Krapini, prof. Lipovac izradio je i provedbeni dio, uvrstivši u njega i dvadesetak promjena prema raznim zahtjevima pravnih i fizičkih osoba. Vijeće je na ovoj sjednici donijelo i odluku o vrijednostima jediničnih zona za položajne zone na području Općine Marija Bistrica, a kod obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru. Vrijednost jediničnih iznosa za prvu zonu iznosi 20 kn, za drugu 15, za treću 10 i za četvrtu 3 kune. GOSPODARSTVO gat Senata za Hrvatsku Mate Klikovits. Svečanost je počela okupljanjem članova Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova u živopisnim odorama te njihovih gostiju, u Bluesun hotelu Kaj, te formiranjem svečane povorke, koja je uz pratnju limene glazbe prošla ulicama Marije Bistrice do bazilike MBB, gdje je u 15 sati služeno misno slavlje, koje je predvodio vlč. Luka Slijepčević. Potom je obavljena ceremonija primanja 21 novog člana bratovštine uz polaganje svečane obveze Europskom vinskom viteškom redu, te promaknuća 13 članova Bratovštine. Po završenoj svečanosti, održano je utemeljenje Viteškog stola Moslavina – Posavina – Prigorje – Plešivica u Kongresnom centru Bluesun hotela Kaj ustrojstvenog oblika djelovanja Bratovštine na regionalnoj razini, koji će objedinjavati djelovanje članova na spomenutom području. Za ravnatelja stola imenovan je Petar Cota. SPORT Osamdesetak proizvođača iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u zagorskom dijelu ovogodišnjih akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. 28 Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova U subotu 16. lipnja održana je svečanost primanja (intronizacije) uglednih vinogradara, vinara, poduzetnika i osoba iz javnog i crkvenog života u vinske viteške pripravnike, te promaknuća (akreditacije) u stupanj vinskih viteških savjetnika i viteških sudaca Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova, Europskog vinskog viteškog reda – Konzulat Hrvatska. Primanju i ustoličenju te promaknuću članova bili su nazočni predstavnici Europskog vinskog viteškog reda: konzul Alexander Unger te le- Kupujmo hrvatsko Zagorski domaćin bila je krajem svibnja Marija Bistrica, a promotivna prodaja kvalitetnih hrvatskih proizvoda održavala se na Trgu pape Ivana Pavla II. Akcije je otvorila tajnica Županijske komore Krapina Sanja Mihovilić, a pozdrave dobrodošlice uputili su načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek i županica KZŽ Sonja Borovčak. Uz otvorenje priređen je i mali kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali mladi folkloraši i mladi tamburaši KUD-a Lovor Ježek Marija Bistrica. Akciju UDRUGE Kupujmo hrvatsko Hrvatska gospodarska komora provodi i ove godine u dvadesetak gradova radi promocije kvalitetnih i konkurentnih hrvatskih proizvoda, osobito nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. U okviru te akcije održava se i zajednička akcija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske gospodarske i obrtničke komore pod nazivom Vrijedne ruke kojoj je cilj javnost upoznati s proizvodima i proizvođačima tradicionalnih proizvoda. Biciklijada Marija Bistrica ima sedam kružnih biciklističkih ruta i jednu spojnu koje se međusobno nadovezuju i imaju ukupno 77,7 km. U organizaciji Udruge mladih Marija Bistrica u nedjelju 10. lipnja održana je 1. biciklijada Marija Bistrica – Podgorje Bistričko ruta br. 1. Biciklijada je počela okupljanjem biciklista na Trgu pape Ivana Pavla II. uz Bistričku dobrodošlicu, a potom je uslijedilo otvorenje nove biciklističke rute. Tijekom biciklijade, svim sudionicima na ponudi su bili domaći proizvodi Tradicijskog obrta Majstora Tome u Globočecu, OPG-a Micak u Bistričkom Podgorju, te ponuda graha u Parku skulptura. Biciklijada je okupila 70-ak biciklista svih uzrasta. Suorganizatori GLAS ZAGORJA broj 94 ove biciklijade bili su TZ Općine Marija Bistrica i Planinarsko društvo Grohot, a pokrovitelj Općina Marija Bistrica. Inače, dužina ove rute je nešto manje od 8 km, a tip rute je asfalt/makadam, namijenjena za brdski biciklizam. SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE 01. SRPNJA 2012. Svete mise ponedjeljak-subota 10.30 i 18 sati svetkovinom i nedjeljom 7.30, 9, 11 i 18 sati ili od 30. X. 2011. (Zahvalnica) do 1. IV. 2012. (Cvjetnica) 16 sati sakramenat ispovijedi-pomirenja-pokore prije svete mise euharistijsko klanjanje petkom u 18 sati lipanj-rujan subotom i nedjeljom u 14 sati PASTORALNI PLAN 2012. 30. VI. i 1.VII. VARAŽDINSKO ZAVJETNO HODOČAŠĆE 1. VII. svetu misu u 11 sati predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski 8. VII. XIV. NEDJELJA KROZ GODINU ZAVJETNO HODOČAŠĆE ŽUPA REMETE, GRAČANI i BEŠIĆI 12. VII. PREDVEČERJE SVETKOVINE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE 20,30 sati PROCESIJA SA SVIJEĆAMA OD BAZILIKE DO PRASVETIŠTA NA VINSKOM VRHU 22 sata SVETA MISA NA VINSKOM VRHU 13. VII. SVETKOVINA MAJKE BOŽJE BISTRIČKE Svete mise u 7.30, 9, 11, i 18 sati 15. VII. MARGARETSKO HODOČAŠĆE 28. i 29. VII. ANINSKO HODOČAŠĆE 3., 4., 5. i 6. VIII. Blagdan Preobraženja Gospodnjega BOŽJE LICE GLAS ZAGORJA broj 94 29 OPÆINA JESENJE 01. SRPNJA 2012. DAN OPĆINE I BLAGDAN SVETOG IVANA KRSTITELJA, ZAŠTITNIKA ŽUPE I OPĆINE JESENJE Zajedništvom do razvoja Otvorenjem izložbe slika u Vatrogasnom domu sa 3. likovne kolonije Jesenje 2012. započeo je 20. lipnja program svečanosti povodom Dana općine i župe svetog Ivana Krstitelja. Središnja svečanost počela je 21. lipnja polaganjem vijenaca na mjesnom Općina Jesenje kao mala lokalna jedinica doista je opravdala svoje postojanje. Ljudi koji tu žive najbolje znaju prioritete, a znaju i kako će ih ostvariti – istaknuo je u svom govoru na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Ivan Maligec, a potvrđuje to višegodišnje ulaganje u komunalnu infrastrukturu, posebno ceste, vodoopskrbu, javnu rasvjetu i niskonaponsku mrežu, uređenje groblja… groblju, te nastavljena svečanom sjednicom Općinskog vijeća. Uz vijećnike odazvali su se i brojni gosti, Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva i infrastrukture, dožupan Anđelko Ferek Jambrek, dožupan susjedne Varaždinske županije, gradonačelnici i načelnici, ravnatelji i predstavnici ustanova naše županije. Njih i ostale prisutne pozdravio je predsjednik Općinskog vijeća Ivan Galović otvarajući svečanu sjednicu. U svom govoru načelnik Maligec podijelio je s nazočnima postignute uspjehe ostvarene promišljanjem da se u svim područjima života nastoji učiniti ono što je u danim materijalnim okvirima najviše moguće. Prigodni program pripremile su članice pjevačkog zbora AKUD-a Jesenje pod vodstvom Danijele Draganić i sastav Podvinčani. (T. G.) KULTURA Otvorenje izložbe Svečanosti povodom obilježavanja i proslave Dana općine Jesenje započele su u srijedu 20. lipnja otvaranjem izložbe slika sa III. likovne kolonije u dvorani vatrogasnog doma. Izložbu je uz prethodni nastup vokalne skupine Ženskog kazališta otvorio načelnik općine Ivan Maligec u prisutnosti predsjednika i članova Općinskog vijeća, umjetnika koji su sudjelovali na likovnoj koloniji, te mještana. Zahvaljujući sudionicima kolonije na slikama koje su izradili, načelnik je istaknuo da će slike biti u stalnoj postavi izložbe u dvorani vatrogasnog doma do sljedeće kolonije, a neke od prijašnjih djela da- 30 rovane su uvaženim gostima koji su boravili u Jesenju. Zlatko Kuhar, predsjednik likovnog društva Ernest Tomašević iz Krapine koji je bio suorganizator likovne kolonije, zahvalio je načelniku i vijećnicima što su i ove godine omogućili održavanje likovne kolonije. Umjetnici se rado odazovu na poziv sredina kao što je vaša jer su dobro prihvaćeni – istaknuo je između ostalog Kuhar. Općina Jesenje kao mala lokalna jedinica doista je opravdala svoje postojanje. Ljudi koji tu žive najbolje znaju prioritete, a znaju i kako će ih ostvariti. A o vrijednim i marljivim ljudima danas ovdje govore i ovogodišnja općinska priznanja. …Za ovu prigodu, izdvojio bih investiciju od 1,7 mil. kn u uređenje ceste Sitari-Šoštarići, te odvodnje i vodovodne mreže na toj dionici, kontinuirano asfaltiranje cesta, uređenje šumskih i poljoprivrednih puteva u Lužanima i na Brdu, a uređenjem fasade u potpunosti je dovršen dom u Donjem Jesenju. Nastavljamo dalje – predstoji nam obnova ove zgrade, sanacija klizišta, u planu je da cestu Šoštarići – Veliko Selo uredimo u suradnji sa Županijskom upravom za ceste. Na posebnoj su nam brizi mladi, pa za njih provodimo brojne aktivnosti. Financijska pomoć daje se roditeljima već za rođenje djeteta, sufinancira se boravak djece u dječjem vrtiću, mala škola, izvannastavne aktivnosti osnovnoškolaca. Za srednjoškolce osiguravamo pomoć u prijevozu i učeničke stipendije. Mislim da smo jedina općina koja osigurava stipendije za sve redovite studente sa svog područja i posebno veseli što taj broj nije malen. Osim toga, imamo novouređeno dječje igralište, a otkupljeno je zemljište za uređenje igrališta na Brdu, što planiramo i realizirati do kraja godine. Na stalnoj su nam brizi i naši mještani slabijeg imovnog stanja, umirovljenici i oni najstariji. U današnjim uvjetima života znamo cijeniti važnost ovog prelijepog okoliša, pa u tom dijelu stvaramo uvjete za reciklažu otpada u svakom domaćinstvu, što će, vjerujem, uskoro krenuti. Ljepotu prirode željeli bismo pokazati putem uređenih pješačko-biciklističkih staza, pa s tim projektom, kao i mnogim drugim, apliciramo na moguće izvore sredstava. Posebna nam je želja urediti izvorno seosko domaćinstvo s početka 20. st. i tako sačuvati brojne predmete tradicije koje je vrijedno skupljao naš mještanin. GLAS ZAGORJA broj 94 OPÆINA JESENJE 01. SRPNJA 2012. Nagrade i priznanja Uz Dan općine zaslužnim pojedincima i pravnim osobama dodijeljene su Plakete, koje su na svečanoj sjednici uručili načelnik Ivan Maligec i predsjednik Općinskog vijeća Ivan Galović. DVD JESENJE vlasnika Krunoslava Katalenića. Obrt je otvoren 2005., a mladi poduzetnik svojim zalaganjem i trudom pridonosi razvoju gospodarstva i obrtništva. U djelatnostima koje obavlja je i zimsko održavanje cesta na području općine, koje na veliko zadovoljstvo naših mještana obavlja već sedam godina. OBRT KATALENIĆ Plaketa Općine Jesenje dodijeljena je Ivanu Galoviću, za doprinos ugledu i promociji Općine Jesenje koji svojim volonterskim radom pridonosi razvoju zajednice, promicanju vrijednosti demokratskog društva, razvoju općine Jesenje, te afirmaciji rada udruga. U svojem djelovanju sudjeluje u društveno-političkom životu u Općini Jesenje, a svojim radom pridonosi uspješnoj suradnji crkvene i lokalne zajednice. Dugogodišnji je član DVD-a Jesenje, gdje uspješno obavlja dužnost tajnika u trećem mandatu. Plaketa Općine Jesenje za postignute rezultate na području vatrogastva, humanog rada i promoviranja Općine Jesenje dodijeljena je DVD Jesenje uz 60. obljetnicu djelovanja. Ovo društvo bilježi velik broj intervencija spašavanja ljudi i njihove imovine. Entuzijazmom i velikim trudom, izrasta u jedno od najbolje opremljenih vatrogasnih društava, što rezultira brzim i kvalitetnim intervencijama. Uspješno surađuju s vatrogasnim društvima u Županiji i šire, te i time pridonose promoviranju Općine. Plaketu Općine Jesenje za postignute rezultate u razvoju gospodarstva i obrtništva na području Općine dobio je Obrt Katalenić usluge i trgovina, IVAN GALOVIĆ MIRJANA JANŽEK Za doprinos kvaliteti života i rada invalida oboljelih od mišićne distrofije s područja Općine Jesenje, KZŽ i šire dodijeljena je Plaketa Općine Jesenje Mirjani Janžek. Od završetka školovanja sudjeluje u radu Društva distrofičara Zagreb i aktivno pomaže u rješavanju problema i potreba oboljelih osoba. Na inicijativu predsjednice Saveza društava distrofičara Hrvatske Marice Mirić, okuplja inicijativni odbor i osniva Udrugu distrofičara Krapina, te postaje njezin predsjednik. Bilježe već pet godina uspješnog djelovanja. DENIS VAUPOTIĆ Općinsko vijeće odlučilo je dodijeliti Plaketu Općine i Denisu Vaupotiću, za postignute rezultate iz povijesti i njemačkog jezika na županijskim školskim natjecanjima. Ovaj učenik osmog razreda OŠ Jesenje, sudjelovao je na mnogim školskim natjecanjima i postigao zapažene rezultate. Na državnom natjecanju iz povijesti osvojio je 10. mjesto, a na Županijskom natjecanju osvaja 1. mjesto iz povijesti i njemačkog jezika. ODGOJ VATROGASCI Otvoreno dječje igralište DVD Gornje Jesenje proslavio 60. obljetnicu U prisutnosti brojnih članova susjednih prijateljskih društava, predstavnika Vatrogasne zajednice KZŽ, predsjednika Ivice Glasa, županijskog vatrogasnog zapovjednika Marijana Lovrenčića, te članova predsjedništva Željka Presečkog i Rajka Jutriše, vatrogasci DVD-a Gornje Jesenje obilježili su 22. lipnja 60 godina svoga djelovanja. Početak svečanosti pucnjevima iz kubura obilježili su članovi kuburaškog društva Jesejanska kubura. Nakon postrojavanja ispred vatrogasnog doma, uz pratnju limene glazbe Radobojska zvona ešalon je krenuo u pravcu Doma kulture gdje je upriličena pokazna vježba gašenja požara na objektu i spašavanje povrijeđenih ljudi pomoću auto ljestava. Nakon pokazne vježbe održana je svečana sjednica u dvorani Doma kulture, gdje je predsjednik DVD-a Mirko Buzina kronološki prošao kroz sve godine djelovanja vatrogastva u Jesenju. DVD Gornje Jesenje danas je društvo s osamdesetak članova, od toga je tridesetak aktivnih, opremljeno je sa tri vozila; jedno navalno, kamion cisterna i kombi za prijevoz vatrogasaca, te lijepo uređenim vatrogasnim domom. Istaknutim članovi- ma i bivšim članicama društva podijeljena su odlikovanja – zlatne, srebrne i brončane medalje i plamenice dok su devetorici veterana dodijeljena državna odlikovanja Vatrogasni veteran, a donatorima i svima koji su pomagali i pomažu rad vatrogasnog društva podijeljene su zahvalnice i priznanja. Vatrogascima je na ovoj vrijednoj obljetnici čestitao načelnik Općine Jesenje Ivan Maligec te istaknuo da je Općina zahvaljujući angažmanu članova društva i financijski pomogla kako bi bio završen vatrogasni dom, te nabavljena vozila i oprema. Slavljenicima je čestitao i predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas koji je istaknuo da DVD Gornje Jesenje slovi za jedno od aktivnijih društava u našoj županiji, to više raduje što se kontinuirano radi na opremanju društva i školovanju i osposobljavanju njegovih članova. Županijski vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić čestitajući obljetnicu, pohvalio je rad društva, istaknuo kako je suradnja DVD-a i VZ KZŽ vrlo uspješna te poželio mnogo uspjeha u budućem radu. Dobrim željama priključili su se i predstavnici susjednih prijateljskih vatrogasnih društava, članovi AKUD-a Žensko kazalište i Podvinčani. Mališani su nakon otvorenja pohrlili isprobati postavljene sprave na dječjem igralištu U Gornjem Jesenju otvoreno je novosagrađeno dječje igralište čija je gradnja započeta krajem prošle godine. U prisutnosti načelnika Ivana Maligeca, okupljenih mališana i njihovih roditelja otvorila ga je Natalija Jedvaj, majka četvero djece. Simboličnim presijecanjem vrpce mališanima je otvoren prostor za igru površine oko 330 m2, opremljen toboganom, ljuljačkom, klackalicama, pješčanikom i cijevima za provlačenje. Veseli mališani koji su s nestrpljenjem očekivali otvorenje igrališta pohrlili su isprobati nove sprave koje će im u budućnosti služiti za igru. U kratkom obraćanju okupljenima načelnik Maligec istaknuo je kako je otvaranjem ovog dječjeg igrališta stvoren prostor za sigurniju igru malenih, koji su za igru do sada koristili igralište osnovne škole. Nakon završetka ovog GLAS ZAGORJA broj 94 igrališta počet će se s radovima na uređenju dječjeg igrališta na Brdu za koje je kupljeno zemljište i izrađuje se idejno rješenje. Dječje igralište otvorila je Natalija Jedvaj 31 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. SRPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA NAJAVLJUJEMO Ljeti duži rad ugostiteljima Vijećnici općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice na posljednjoj sjednici donijeli su nekoliko odluka, upoznati su s pripremama obilježavanja Dana općine, te tijekom radova na izgradnji Dječjeg vrtića Maslačak. Tako je između ostalog donijeta odluka kojom se omogućuje ugostiteljskim objektima, restoranima i barovima koji se nalaze u stambenim zgradama i dvojnim objektima od 1. listopada do konca kolovoza poslovati do 1 sat iza ponoći petkom, subotom, dane uoči blagdana i blagdanom ako iza njega ne slijedi radni dan. Načelnik Vladimir Huzak vijećnike je upoznao s tijekom radova na izgradnji nove zgrade Dječjeg vrtića Maslačak. Naime, iako su radovi u fazi kašnjenja, izvođač radova tvrtka Ciglenečki potvrđuje da će radovi biti završeni u planiranom opsegu i roku, do 30. rujna. Uz Dan općine zaslužnim pojedincima, ustanovama i tvrtkama bit će dodijeljena priznanja: Povelja općine – Ivančici Majsec, Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice, HEP, Elektri Zabok i Puhačkom orkestru Selno. Plaketa Općine Krapinske Toplice – Ivanu Rožiću, Darku Matkunu, Slavku Gudiću i Stjepanu Krogu. KULTURA Intervju Snježana Šoštarko, nova predsjednica KUD-a Zlatko Baloković Ususret Badlfestu Uz Dan općine – Badlfest Općina Krapinske Toplice u suradnji s Turističkom zajednicom općine Krapinske Toplice i pokroviteljstvom Županije krapinsko-zagorske pokreće kulturno-turističku manifestaciju pod nazivom Badl fest. Manifestacija se pokreće povodom proslave 150 godina od izgradnje prvog uređenog kupališta u Krapinskim Toplicama. Kupalište je uz smještajne objekte 1862. izgradio Jakov Badl te započeo zlatnu eru Topličkog turizma i udario temelje današnjeg zdravstvenog turizma Krapinskih Toplica. U Badlovo vrijeme Krapinske su Toplice bile etablirani srednjoeuropski kurort koji je uz vrhunsku zdravstvenu skrb i ugostiteljsku ponudu tada imao vrlo intenzivan društveni i zabavni život. Inspirirani ozračjem Krapinskih Toplica iz Badlova vremena, kada je za goste lječilišta nekoliko puta tjedno bila organizirana glazba u muzičkom paviljonu, u čitaonici je bio na raspolaganju tisak na četiri svjetska jezika i redovito su se održavale plesne večeri, pokrenuta je ova centralna ljetna kulturnoturistička manifestacija uz koju ćemo proslaviti i Dan općine. Nastojat ćemo izbalansirati gastronomske, zabavne i kulturne sadržaje prikladne današnjoj lječilišnoj destinaciji. Događaj Lokacija 19.07. četvrtak Okrugli stol Turistička valorizacija zagorske klijeti Promocija monografije Krapinske Toplice i njihova vrela uz songove iz filma Tko pjeva zlo ne misli u izvođenju Sandre Bagarić 20.07. petak Ježeva kućica – kazališna predstava za djecu Svečana sjednica povodom Dana općine Kursalon, zabavni program s Vidom Balogom Zabavni program uz Fakine Disco Alea 21.07. subota Promenadni koncert Puhačkog orkestra Selno Nakon gotovo 10 godina aktivnosti u KUD-u Zlatko Baloković Krapinske Toplice, Snježana Šoštarko od nedavno postaje predsjednicom spomenutog KUD-a koji uspješno djeluje 34 godine. Upravo je tekst za skladbu 30 let Snježana napisala uz tridesetu obljetnicu, a umjetnički voditelj i humski glazbenik, Siniša Miklaužić, pridodao glazbu. Potom, na nastupima KUD-a pojavljivala se kao recitator vlastitih stihova. Uz Dan općine Krapinske Toplice neizostavan je i program u kojem sudjeluje KUD Zlatko Baloković. Kažu da je najteže nastupati pred domaćom publikom, i da je ona najžešći kritičar. No probili ste led godišnjim koncertom, na kojem ste prvi put sudjelovali kao predsjednica KUD-a. Što pripremate za Dan općine, što Topličani mogu očekivati? Ove godine sprema se bogat i raznovrstan program za Dan općine, manifestacija pod nazivom Badlfest 2012. Što se tiče KUD-a, zbor će pjevati na svečanoj općinskoj sjednici, na promociji monografije Krapinskih Toplica program će uveličati tamburaški sastav KUD-a, a na sam dan Marije Magdalene, zaštitnice Krapinskih Toplica, ispred župne crkve nakon velike mise, nastupit će folklorna sekcija. Iza Vas je u relativno kratkom vremenu nekoliko uspješnih i zapaženih na- 32 stupa. Koji su komentari i reakcija publike? Kako ste vi zadovoljni, na što ste ponosni, a u kojem segmentu ima prostora za napredak? Da, imali smo godišnji koncert, ugostili klape iz Trogira, nastupili u Humu na Sutli, na Smotri zborova u Zaboku i uz Dan državnosti u Mariji Bistrici, na hodočašću umirovljenika KZŽ. Svaki od tih nastupa bio je poseban. Prva dva – na domaćem terenu, na neki način probijanje leda za novo rukovodstvo KUD-a. Reakcije publike bile su vrlo pozitivne, ostvareni su kontakti s nekim ljudima iz Istre i Slavonije koje je program godišnjeg koncerta oduševio. Što se tiče nastupa u Humu na Sutli, bio je odličan po reakciji publike, a zbor je dao sve od sebe i zbog našeg voditelja Siniše Miklaužića koji je isto prezentirao svoj rad na domaćem terenu. Na Smotri zborova smo također imali zapažen nastup, a u Mariji Bistrici nastupili su zbor i folklorna sekcija odraslih uz pratnju tamburaša... Izuzetno sam zadovoljna pozitivnom energijom koja vlada u društvu. Što je više nastupa, radi se intenzivnije, ali to je svrha našeg postojanja i kad se ti nastupi odrade na naše i zadovoljstvo publike, uspješno, onda i ja imam razlog za posebno zadovoljstvo i ponos biti predsjednica takvog društva. Uvijek postoji prostora za napredak. Nakon nastupa za Dan općine uslijedit će ljetna stanka, a na jesen kreće- Susret starodobnih vozila Malonogometni turnir u parku Specijalne bolnice Turnir u šahu Koncert Teške industrije 22.07. nedjelja Misa povodom Dana općine Nastup folklora i tamburaša ispred crkve Pucanje iz kubura u čast Jakova Badla Natjecanje u pripravljanju jela od buče Koncert iz ciklusa Heferer Zabava uz tamburaše Klijet Lovrečić Pretprostor kupki Specijalne bolnice za rehabilitaciju Bolnički park Dom kulture Restoran Toplice hotela šator za OŠ KT Aleja Terasa kavane Toplice hotela Bolnički park Šator Crkva Kod kapelice Marije Magdalene Kod kapelice Marije Magdalene Crkva Presvetog Trojstva Šator iza OŠ KT 23.07. ponedjeljak Gospodsko dijete – kazališna predstava Dom kulture mo s radom. Planova i želja ima, nadam se da će od jeseni biti i novih članova, da ćemo i financijski uspjeti realizirati planove. Voljela bih da napravimo autorsku pjesmu, tekst postoji, ali sve u svoje vrijeme. Tijekom proteklih godina izmijenilo se mnogo članova kroz sve sekcije, kao i njihovih voditelja. Možda da spomenemo sve važne ljude koji sudjeluju u djelovanju KUD-a i koji će biti uz Vas? Za mene je važan svaki član, od onog najmanjeg djeteta do onih koji su 34 godine u ovom KUD-u, dakle svaki član koji će s radošću učiti i promicati našu kulturnu baštinu. Također, spomenut ću naše voditelje: prof. Branka Kramarića, Sinišu Miklaužića, GLAS ZAGORJA broj 94 Gordanu Kapelac, Katarinu Bednjanc i Petru Lovrečić. KUD se financira iz općinskog proračuna pa spominjem i našeg načelnika Vladimira Huzaka koji prepoznaje naš rad i podrška je djelovanju KUD-a. A važno je spomenuti i našu vjernu publiku i sve one ljude koji u bilo kojem smislu pomažu u djelovanju KUD-a. Planovi KUD-a su u svakom slučaju nastaviti s radom svih sekcija: zbora, mlađih i starijih tamburaša, folklorne sekcije koja djeluje u tri dobne skupine i likovne sekcije. Nadalje, velika želja je da nam se priključe novi mlađi ljudi u zbor. I ono najvažnije, želimo ostvariti što više nastupa i pokazati što i kako radimo. OPĆINA MAČE 01. SRPNJA 2012. OPĆINSKI ODJEL Uređenje Sportskog doma i Dječjeg vrtića U općini Mače jedan od planova je do kraja uređenje Sportskog doma, prostora za sportsku rekreaciju, i u istoj zgradi uređenje prostora za boravak djece, odnosno uređenje Dječjeg vrtića. Općina Mače za to ima osnovu jer igraonicu polazi 35 mališana, stoga je krenula u postupak legalizacije Sportskog doma. Zgrada je napravljena 80-ih godina, pa treba riješiti imovinske odnose, legalizirati je. Imamo viziju kako u budućnosti kompletno urediti Dom, nakon dobivanja odgovarajuće dokumentacije, ističe načelnik Stjepan Sokolić. Do sada je cijela hala bila otvorenog tipa. U jednom od prostora Sportsko je društvo Gaj održavalo druženja, polovicu su koristili radnici koji su gradili školsku sportsku dvoranu, dok je potkrovlje zjapilo prazno. Dio zemljišta gruntovno glasi na Općinu, budući da ga je kupila bivša Mjesna zajednica. Općina Mače otkupila je zemljište i s jedne i druge strane doma i to za proširenje pomoćnog igrališta, a s prilazne strane za uređenje dječjeg igrališta. – Do kraja godine mogla bi se obaviti legalizacija i potom izraditi idejno rješenje – rekao je načelnik Sokolić koji dodaje kako nema nikakvog spora između Gaja i Općine, jer je ugo- KULTURA Mačanska druženja uz tamburu vorom MZ dobila prostorije na trajno korištenje. Slijedi dogovor s NK Gaj vezano uz taj prijedlog i kako pojašnjava mačanski načelnik, Općina bi im prepustila prizemlje, a oni njima zauzvrat prostor na katu, kako bi se uredio kat i kompletno potkrovlje za Dječji vrtić. Pristup vrtiću napravio bi se sa stražnje strane. Načelnik Sokolić pojasnio je da je Općina preuzela obavezu održavanja svih prostorija koje koriste razne Udruge, i za to će se uvijek naći financijska sredstva. NK Gaj Mače ima svoj sportski dom, vatrogasno društvo ima svoj Dom, Lovačko društvo svoj, a ostale udruge koriste Dom kulture i prostorije Općine koje su dostupne 24 sata za sve koji imaju potrebe nešto održati. Veliki folklorni ansambl na smotri u Krapini Pod pokroviteljstvom Općine Mače, 12., 13. i 14. srpnja održat će se tradicionalna Tamburaška noć u Maču. Od prve Tamburaške noći održane u srpnju 1980. na inicijativu Franje Posarića u današnjoj pivnici Bolte, prošlo je preko trideset godina. Nastup VFA u Novom Čiču Svih tih godina mijenjao se i pomlađivao i sastav tamburaša KUD-a Ljudevit Gaj Mača, no kod svih ljubav prema tamburi ostala je ista. Tako i danas ovi entuzijasti organiziraju tamburaška druženja uz raznovrstan kulturno-umjetnički program. Promoviranje tamburice kao najraširenijeg glazbenog instrumenta u Hrvatskoj i promocija narodnih običaja cilj je mačanskih druženja. U tome aktivno tijekom cijele godine sudjeluje 160 aktivnih članova KUD-a Ljude- vit Gaj Mače koji su organizirani u šest sekcija: predškolska folklorna skupina, srednja folklorna skupina, veliki folklorni ansambl, tamburaški orkestar KUD-a i mlađa tamburaška sekcija. Zato slobodno velimo Tamburaška noć od prvog je dana nositelj kulturnih događanja u Maču i okolici. Ovogodišnja Tamburaška noć Mače 2012. održat će se na prostoru sajmišta u srpnja, u 20 sati počinje revijalna smotra tamburaških sastava i orkestara Zlatna tamburica 2012., a sve posjetitelje će nakon toga zabavljati Rajko Suhodolčan i Boss band. U subotu, 14. srpnja, održat će se šahovski turnir s početkom dana Ivanjek i Ansambl Zagorje. KUD Ljudevit Gaj će sva tri dana imati svoj štand na kojem će prodavati domaće proizvode: štrukle, gibanicu, klipiće, kao i obilježja Društva. Na Tamburaškoj noći i ove godine će se moći kupiti tom- Nastup u Novom Čiču Maču 12., 13. i 14. srpnja. U četvrtak, 12. srpnja, Limena glazba DVD-a Mače i mačanske mažoretkinje u 20 sati otvorit će Tamburašku noć. Nakon njih, u 21 sat nastupit će ŽVG Kajda i tamburaški sastav Zvona starine. U petak, 13. Dječja smotra folklora u 16,30 sati, a u 20 sati KUD Ljudevit Gaj dat će svoj umjetnički program. Izvođači koji će posjetitelje zabavljati zadnju večer su: Radek Brodarec, Andrija Kos, Gor- GLAS ZAGORJA broj 94 bola koja će sretnim dobitnicima donijeti vrijedne nagrade glavnog sponzora, robne kuće B.A.M.T Mače i obrtnici s područja općine Mače. (T. G.) 33 Festival hum Kavaliri a li ŽA Sote Muzikanti v triša ko Ju ine Zvon opć načelnik Dan turizma u humskoj kinodvorani otvorio je nače prvi izvođači koji su sa Sinišom otpjevali i odsvirali H mlada. Koncertna promocija nosača zvuka Siniše M titelje – turiste i poklonike domaće glazbe i materin Na promociji nazvanoj Muzikanti vu turizmu nizale su se pjesme, šale, a nastupili su brojni Sinišini glazbeni suradnici i prijatelji – KUD Đurmanec, Savski valovi, ŽVA Sotelia, KUD Zlatko Baloković iz Krapinskih Toplica, Podvinčani, AKUD Žensko kazalište iz Gornjeg Jesenja, Kavaliri te Ausswinkl muzikanti. Hitovi poput Fanike, Furežije, Zagorec sem te brojnih drugih izvođača, na oduševljenje publike, nisu izostali. Inače, Siniši je početkom godine KUD Zlatko Baloković Krapinske Toplice Fanika, Fanika, Fanika Iz brojnih pristiglih čestitki izdvajamo želje pjesnika, tekstopisca i prevoditelja Božidara Brezinščaka Bagola, ujedno autora popularnih humskih hitova. Dragi Siniša, ... Drago mi je da si svoj nosač zvuka naslovio po stihu iz moje pjesme Fanika, a još mi je draže da nosač zvuka započinje s Fanikom u Tvojoj i Jucijevoj izvedbi uz pratnju sastava Kavaliri, te završava s Fanikom u Tvojoj i Jucijevoj izvedbi uz pratnju sastava Ausswinkl muzikanti. Od srca Ti čestitam i želim Ti puno stvaralačke radosti i novih promocija, a toplo se nadam da će naša daljnja suradnja i uglazbljivanje pjesme 34 Za rauke zdaj se primimo također uroditi zapaženim uspjehom na lokalnim radiopostajama. u izdanju Radija Hrvatsko zagorje Krapina objavljen CD S kraja Humskega, a na istom se nalazi 12 hitova na humskom dijalektu. Ideja se rodila zahvaljujući Kavalirima iz Bednje, koji godinama glazbom promiču svoj dijalekt. Upravo prva pjesma Po Humski i bednjanski nastala ja u suradnji s njima i nakon toga slijedile su pjesme i suradnje... Siniša Miklaužić glazbom se bavi 15 godina, voditelj je brojnih KUD-ova diljem Zagorja, ŽVA Sotelie, a sura- Ausswinkl Muzika nti mske glazbe AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje vu turizmu Željko Koko rić I Podvi nčani elnik Općine Zvonko Jutriša, a grupa Šarmeri bili su Humčanku i tradicijsku humsku pjesmu Ta stara, ta Miklaužića i prijatelja okupila je 8. lipnja brojne posjenje riječi. đivao je s brojnim solistima i sastavima. Učitelj je glazbene kulture u OŠ V. Kovačića, te voditelj emisije Nek tambura svira u programu RHZK-a. Na samoj promociji nazočili su i Siniši uz prigodne poklone čestitali, predsjednica KUD-a Zlatko Baloković Snježana Šoštarko, predsjednica TZ općine Hum na Sutli Đurđa Mesarić, jedan od vlasnika OPG-a Ferek Jambrek, Branko Ferek Jambrek i direktorica RHZK-a Tanja Gregurović. Svim izvođačima uručeni su prigodni pokloni uz zahvalnice. Na kraju večeri nastupili su veseli Ausswinkl muzikanti, predstavivši publici hit Muzikanti vu turizmu, po kojem je promocija i dobila ime. Za istoimenu pjesmu snimljen je spot, koji je na youtubeu preslušan i pregledan 36 tisuća puta. Koncertnu promociju pripremili su Turistička zajednica i Općina Hum na Sutli pod medijskim pokroviteljstvom RHZK-a. eri I Sniniša Grupa Šarm Miklaužić KUD Đurmanec Savski Valovi 35 OPĆINA LOBOR 01. SRPNJA 2012. FESTIVALI Sinovi Zagorja pobjednici Loborfesta Pobjednici ovogodišnjeg Međunarodnog festivala oberkreiner glazbe, 4. po redu Loborfesta, su Sinovi Zagorja, koji su nastupili uz vokalnu pratnju Mili Korpar. Sinovi Zagorja osvojili su Kristalnu notu Loborfesta – Grand Prix LOBORFEST, i nagradu publike. Nagra- du generalnog pokrovitelja, Općine Lobor, osvojio je Ansambel Slovenskih 6; za najbolji tekst nagrada je pripala Zvucima Zagorja za pjesmu Zanavek fala autora Andrije Kosa, a za najbolji scenski nastup nagrađeni Na ovogodišnjem Loborfestu nastupili su: Ponosni Zagorci, Zlatni èasi, Ansambl Zagorje, Prijatelji Zagorja, Ansambl Sinovi Zagorja, Zagorski mušketiri, Optimisti Zagorja, Fiškali, Zvuci Zagorja, Ansambel Drakslerji i Dominik Štrucel, Ausswinkl muzikanti i Darko Domjan, Ansambl Slovenski 6, Ansambel Tomaža Rota i Carinthia sextet. 36 GLAS ZAGORJA broj 94 OPĆINA LOBOR Darko Domjan, pjevač Od kud Ti na Loborfestu?! Pitanje koje su mi posljednjih dana postavljali mnogi poznanici i prijatelji glazbenici, znajući moju glazbeničku povijest i moj glazbeni opus od mojih početaka pa do danas… Da, …nisam nikada izdao neki nosač zvuka s vrstom glazbe koja je zastupljena na Loborfestu, štoviše uvjet nastupa na tom zanimljivom festivalu je izvođenje pjesama u oberkrajnerskom stilu, što je svojstveno podneblju Bavarske, Austrije, Slovenije, a uvuklo se i u podneblje naših, hrvatskih krajeva uz granicu sa Slovenijom, dakle Zagorja pa do Gorskog kotara. Pa od kuda onda ja na Loborfestu? Jednostavno, pjesma koju sam napisao na stihove Željka Pavičića nagnala me da razmislim na koji je način i gdje predstaviti javnosti. I onda, na koncertu Zagorski top 10, Radija Hrvatsko zagorje Krapina održanom u Tuhlju, čujem postoji festival oberkrajnerskog stila i odmah sam odlučio pjesmu Strina Bara poslati na natječaj. Rodila se i ideja o nastupu uz jedan ansambl koja također stilski odgovara uvjetima natječa- 01. SRPNJA 2012. Rekli su o Loborfestu ja. Tako sam razgovarao s poznatim Ausswinkl muzikantima, koji su se odmah odazvali i prihvatili ideju o zajedničkom nastupu na Loborfestu ove godine. Moji dojmovi s festivala su više nego odlični, prvenstveno zbog ozračja koje je vladalo u za tu prigodu postavljenom šatoru. Puno vrsnih i poznatih izvođača u karakterističnim nošnjama podneblja iz kojeg dolaze dodatno je podizalo raspoloženje. Stjecao se dojam da se radi o jednoj velikoj zagorskoj veselici, nikako o festivalu natjecateljskog karaktera. Mada se tamo bliže pozornici moglo primijetiti kako se svaki od izvođača pomno priprema za izlazak na scenu. Moglo bi se o svemu još puno toga reći, ali ostavimo ponešto i za drugu godinu i 5. po redu Loborfest. Čestitke upućujem pobjednicima ovogodišnjeg festivala Sinovima Zagorja te iskusnoj pjevačici Mili. Ja sam zajedno s Ausswinkl muzikantima vrlo zadovoljan nagradom za scenski nastup koja je ove godine prvi put dodijeljena. Kao jedan od izvođača ovogodišnjeg festivala, pozivam sve kojima je ovakva glazba pri srcu, izvođače i publiku, dođite na Loborfest 2013. Ovaj broj 13 smatrajte sretnim. Damir Hubak, direktor Loborfesta i predsjednik Udruge Loborfest 4. međunarodni festival oberkrajner glazbe Loborfest 2012. prošao je u najljepšem mogućem svjetlu. Pokazali smo svoju tradiciju i pripadnost jednoj zapadnoeuropskoj kulturi i načinu izražaja koji spaja ljude i narode podalpskog podneblja. Pred prepunim šatorom, zajedničkom izvedbom nekoliko oberkrajner skladbi svih 14 ansambala (na kraju festivala), iskazali smo sinergiju koja se može postići upravo ovakvom vrste glazbe. Prekrasnom publikom koja je cijelo vrijeme interaktivno sudjelovala na festivalu pokazali smo da Lobor ima puno pravo nazivati se kolijevkom kvintetske oberkrajner glazbe u Hrvatskoj. Velika zainteresiranost medija nakon festivala samo je još jedan od dokaza da je odjek Loborfesta bio na ponos organizatoru tj. udruzi Loborfest i njezinim članovima te cijelom mjestu Lobor, koji su svojom nesebičnošću pokazali koliko je bitna ljubav prema glazbi polki i valcera i tradiciji izvođenja iste. Pozivi iz inozemstva, pozitivne reakcije i kritike medija i izvođača samo su nam dodatni poticaj da i sljedeći jubilarni 5. Loborfest zasjaji u potpunom sjaju, a nadamo se da će i mjerodavne institucije u KZŽ, te na državnom nivou prepoznati naš rad, te samim time olakšati realizaciju ovog projekta koji je jedan od najvećih promotora kulture i kontinentalnog turizma u ovom dijelu Lijepe nam naše. Branko Greblički Ventek, glazbenik, član žirija Loborfesta: Moram reći hvalevrijedna glazbena manifestacija koja upotpunjuje glazbenu scenu Hrvatskog zagorja i šire. Pohvaljujem dobru organizaciju, ovo je jedini festival međunarodnog karaktera, izvrsno organizirana priča, dobra ekipa ljudi, stvarno mi je bilo odlično kao članu žirija i općenito. Manifestacija ostavlja dobar dojam. Nažalost, ovaj žanr je pomalo zanemaren kod nas, ali nakon ovakvog događanja, nadam se da će se i to promijeniti. Vidi se da se bendovi dobro razvijaju, osjeti se dobar odmak u odnosu na prošlu godinu. NAJAVLJUJEMO Svečano uz Dan općine Na sam blagdan Svete Ane Općina Lobor slavi Dan općine i Župe. Najavljujemo i ove godine tradicionalnu prošeciju loborskih udruga, svetojaninsku misu, svečanu sjednicu općinskog vijeća, ali i bogat kulturni, zabavni i sportski program. Program Janina 2012. su Ausswinkl muzikanti i Darko Domjan. Kao zlatni baritoni proglašeni su Ausswinkl muzikanti i Darko Domjan, Sinovi Zagorja, Optimisti Zagorja, Ansambel Slovenskih 6 i Zvuci Zagorja. Inače, Loborfest je prijašnjih godina bio dio tradicionalne manifestacije Janine, a ove godine prvi put održao se kao samostalna manifestacija. U tri dana programa proslavljena je 15. godišnjica Ansambla Zagorje, veselicu su pripremili Zagorski mušketiri i njihovi gosti, a sam festival okupio je 14 sastava iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, koji su izvodili glazbu podrijetlom alpskog podneblja, polke i valcere. Nastupe je pratio ocjenjivački sud u sastavu Damir Mumlek, Branko Greblički Ventek, Ivan Hršak, Drago Plazl i Stjepan Zrinski. Pokrenut je prije četiri godine s ciljem očuvanja izvorne zagorske glazbe, glazbe alpskog podrijetla, glazbe polki i valcera kao dijela zagorske, a samim time i hrvatske kulturne tradicije. Srijeda, 25. srpnja 19:00 Otvorenje manifestacije, organizator DVD, Mažoretkinje 19:15 Festival amaterskih kazališta, organizator KUD 19:30 Promocija Renault vozila 20:30 Loborci Loboru, organizator VDSK Cjelovečernja zabava Četvrtak, 26. srpnja 10:30 Promenada loborskih udruga, organizator Savez udruga 11:00 Sveta misa povodom blagdana Svete Ane 12:15 Milenijska fotografija "Sveta Ana", organizator VDSK 12:30 Svečana sjednica loborskog vijeća 14:00 Svečani ručak 19:00 Kazališna predstava 23:00 Koncert estradne zvijezde Cjelovečernja zabava Petak, 27. srpnja 18:00 Promocija zbirke pjesama, organizator FHK 18:30 Likovna izložba, organizator Zipka GLAS ZAGORJA broj 94 19:15 Festival amaterskih kazališta, organizator KUD Cjelovečernja zabava Subota, 28. srpnja 9:00 Natjecanje ribiča u ribolovu, organizator Pastrva 11:00 Paragliding, organizator Sokol 15:00 Malonogometni turnir mjesnih odbora, organizator ŠD 18:00 Srednjevjekovni turnirsko-balski dan, organizator VDSK 19:00 Koncert klasične glazbe, organizator VDSK Cjelovečernja zabava Nedjelja, 29. srpnja 9:30 Gastronomska priredba, organizator Udruga žena 10:00 Sajam OPG-a, interesnih udruga, …, organizator Srce Zagorja 10:00 Buggy, autocross, motocross, quad, organizator AMK Off road 12:30 Etno priredba, organizator VDSK 17:00 Revija glazbenika, organizator Loborfest Cjelovečernja zabava 37 OPĆINA PETROVSKO 01. SRPNJA 2012. SVEČANO OBILJEŽEN DAN OPĆINE I ŽUPE Svečano uz Dan općine Na blagdan Svetih Petra i Pavla Općina Petrovsko tradicionalno slavi Dan općine i župe. U tri dana od petka do nedjelje održani su brojni kulturni i sportski programi. Na samo Petrovo održana je Sveta misa i tradicionalno proštenje, a potom na svečanoj sjednici zaslužnim pojedincima i ustanovama dodijeljena su općinska priznanja. Svečanoj sjednici nazočili su dožupan Anđelko Ferek Jambrek, načelnici susjednih općina, predstavnici gospodarstva, tvrtki, političkih stranaka Krapinsko zagorske županije. Općina Petrovsko zasebna je jedinica lokalne samouprave utemeljena 1993. u samostalnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj. Iako izvorno malim proračunom u vrijeme svoga postojanja, riješen je niz gorućih problema vezanih uglavnom za komunalnu opremljenost, uređenje cesta. Svečanu sjednicu otvorio je i pozdravne riječi nazočnima uputio U Kulturnom programu sudjelovali su KUD Đurmanec, Najklinceza KZŽ, sudionica međunarodnog festivala u predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Mužek. Prigodnim riječima obratio se i načelnik slavljeničke općine, Ivan Šanjug. Općina Petrovsko najsiromašnija je u našoj županiji i iz svojih izvornih sredstava ne može graditi niti održavati izgrađeno. Pripremili su projekte vezane uz vodoopskrbu, izgradnju mrtvačnice i proširenje groblja i vjeruju da će ulaganja u projektnu dokumentaciju donijeti očekivane rezultate. U općini se u očekivanju boljih vremena trude rješavati svakodnevne probleme svojih mještana, kao što su odvodnja, uređenje puteva… IZLOŽBA 38 za doprinos u očuvanju kulturne baštine i tradicijskih vrednota. Zahvalnice su dodijeljene Gradskom društvu Crvenog križa Krapina i Centru za socijalnu skrb Krapina, za nesebičnu pomoć, dugogodišnju suradnju, solidarnost i humanost, Veteranima NK Borinci, Jarmina, za izrazito zalaganje i doprinos razvoju sportsko-prijateljskih odnosa i međusobne promocije KULTURA Smotra najbučnijih orkestara Petrovsko u očima umjetnika Uz Dan općine Petrovsko i ove je godine otvorena izložba slikara Likovne kolonije Petrovsko 2012. Suradnja je to općine i krapinskog Likovnog društva Ernest Tomašević, a najveći dio organizacije preuzme predsjednik Zlatko Kuhar. Na Svečanoj sjednici zahvale i priznanja općinskog vijeća uručili su predsjednik Stjepan Mužek i načelnik Ivan Šanjug: Dragutinu Sopeku, za dugogodišnje zalaganje u razvoju i unaprjeđenju školstva, Dragutinu Horvatu, za izrazito zalaganje i doprinos boljitku općine Petrovsko, Vladimiru Svečnjaku, za zalaganje i doprinos u društveno korisnim aktivnostima općine Petrovsko i Olgi Hršak, Ukrajini na Krimu Ema Agata Šamal, učenici 4. razreda PŠ Slatina sa učiteljicom Andrejom Cigula. Ove je godine na likovnoj koloniji sudjelovalo 23 slikara iz Zaboka, Stubičkih Toplica Donje Stubice, Martina na Muri, Ludbrega, Krapine i Petrovskog. Slike sa kolonije ostaju Općini Petrovsko za donacije i u humanitarne svrhe. Kod župne crkve Svetog Petra i Pavla okupio se ove godine do sada najbučniji orkestar. U kulturnoumjetničkom programu nastupile su limene glazbe: Limena glazba DVD-a Križ, Puhački orkestar Mrzlo Polje, Puhački orkestar Gornja Stubica, Limena glazba Špoljari Pe- GLAS ZAGORJA broj 94 trovsko i KUD Dragutin Domjanić Vugrovec. – To su udruge s kojima naša limena glazba surađuje, međusobno se posjećujemo i drago nam je što su bili naši gosti uz Dan općine – rekao nam je Krešimir Golec predsjednik Limene glazbe Špoljari Petrovsko. OPĆINA RADOBOJ 01. SRPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Manji prihodi i rashodi Na sjednici Općinskog vijeća Općine Radoboj, vijećnici su među ostalim raspravljali i o proračunu za 2011., donijeli su odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Radoboj koje se odnose na kategorizaciju prometnica, a usvojene su i odluke o procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša u slučaju velikih elementarnih nepogoda, zatim o planu zaštite i spašavanja i odluku o obavljanju autotaksi prijevoza na području općine Radoboj. Odlukom o ciljanim izmjenama i dopunama prostornog plana općine planira se usklađenje prikaza razvrstanih cesta s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta, te usklađenje prikaza nerazvrstanih cesta sa stvarnim stanjem na terenu. Općinski načelnik Anđelko Topolovec vijećnicima je predstavio Plan zaštite i spašavanja Općine Radoboj koji je izrađen zbog usklađivanja sa Zakonom o zaštiti i spašavanju. Odluku o obavljanju autotaxi prijevoza na području općine obrazložila je Branka Oslić iz Upravnog odjela Općine. Uz Zakon o prijevozu u cestovnom prometu ovom Odlukom uređuje se organizacija i način obavljanja autotaksi prijevoza na području općine Radoboj, autotaksi vozila, autotaksi stajališta, način njihova korištenja i cijena usluga autotaksi prijevoza. Autotaksi prijevoz dozvoljava se prijevoznicima sa sjedištem/prebivalištem u općini Radoboj i izvan ukoliko nema dovoljno zainteresiranih autotaksi prijevoznika s područja općine. Valja podnijeti zahtjev za izdavanje dozvola i ispuniti uvjete kako bi se dobila dozvola na pet godina, po načelu jedna dozvola za jedno vozilo. Planirani prihodi za 2011. ostvareni su u iznosu od 6,594.165,93 kune odnosno 90,33% od plana, istovremeno rashodi su iznosili 6,353.319,47 kuna ili 96,43% od plana. Da u 2010. nije ostvaren manjak u iznosu od 711.685,89 kuna Općina bi u 2011. poslovala pozitivno, no kako je valjalo pokriti dio tog manjka na kraju je 2011. završila sa 470.839,34 kune manjka, što će teretiti općinski proračun u ovoj godini. Najviše prihoda ostvareno je od poreza na dohodak 4,594.181 kn ili 98,12% godišnjeg plana. Pomoć iz državnog i županijskog proračuna ostvarena je u iznosu od 1,058.278 kn, a bilo je planirano 1,393.500 kn. Od Županije je stiglo ukupno 260.430 kuna. Od izravnih općinskih prihoda najviše je ostvareno od komunalne naknade 309.311 kuna, prihoda od godišnje grobne naknade bio je 179.430 kuna, od naknade troškova ukopa 60.032 kn, te od korištenja grobnih mjesta 54.540 kuna. Među rashodima najveće stavke odnose se na izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture. Tako je samo za sanaciju i zimsko održavanje lokalnih prometnica utrošeno 598.964 kn, za sufinanciranje dječjeg vrtića i programa predškolskog odgoja izdvojeno je 408.770 kn, za vatrogastvo 260.000 kn, za izradu projektne dokumentacije 231.343 kn, te za naknade građanima i kućanstvima 190.114 kn. Općinski vijećnici su većinom glasova prihvatili izvještaj o izvršenju općinskog proračuna za 2011. GLAZBA VATROGASCI Vatrogasna vježba DVD Jazvine organiziralo je združenu vježbu članova DVD-a iz Jazvina, Radoboja, Gornje Šemnice i Đurmanca. Vježba je održana kod zgrade Područne škole u Jazvinama uz pretpostavku da je došlo do požara na krovištu zgrade i trebalo je spašavati unesrećene. Na sreću, bila je to samo vježba koja je u potpunosti uspjela i dokazala da naši vatrogasci imaju znanje i opremu da u slučaju potrebe mogu uspješno intervenirati. DVD Jazvine, predvođeno novim rukovodstvom planira nastavak suradnje sa susjednim i ostalim društvima, a već je u planu održavanje obuke za usavršavanje vatrogasaca te aktivnost na izgradnji vatrogasnog doma u Jazvinama. (M. T.) Mladim glazbenicima zlatna plaketa Sabina Mikša i Tamburaški orkestar KUD-a Gaj Mihovljan na nedavnom natjecanju u Pečuhu osvojili zlatnu plaketu. Mlada radobojska glazbenica Sabina Mikša prije dvije godine započela je suradnju s Tamburaškim orkestrom KUD-a Mihovljan. Zajedničkim nastupima osvajaju priznanja, prošle godine uz oduševljenje publike osvojili su zlatnu plaketu Tambura Paje Kolrića na festivalu tamburaške glazbe u Belom Manastiru. Uspjeh su ponovili ove godine kada su 18. svibnja osvojili istu nagradu na festivalu u Pečuhu u Mađarskoj. Inače, u našoj sredini malo je poznato da već 35 godina postoji Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe koji organizira Hrvatski tamburaški savez u Osijeku. Na tom festivalu koji je prešao granice Lijepe Naše, posljednjih godina nastupaju i mladi tamburaši iz Mihovljana. Pod stručnim vodstvom velikog entuzijasta, glazbenika i profesora glazbe Ivana Bartolića tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan ostvaruje zapažene uspjehe, svojim nastupima na Međunarodnom festivalu tamburaške glazbe, od 2008. redovito osvajaju jednu od glavnih nagrada. Natječu se u kategoriji za najbolju skladbu u izvedbi s vokalom, a do sada su s njima nastupale kao solistice Patricija Hitrec, Maja Miklaužić i Sabina Mikša. Uz nastupe na smotrama i festivalima izdali su nosač zvuka sa 14 skladbi, a kao gosti nastupili su i kod predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Dobitnici su Županijske plakete za posebne uspjehe ostvarene na području kulturnog stvaralaštva. Sabina je apsolventica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a glazbom se bavi od najranijeg djetinjstva uz svoju glazbeno GLAS ZAGORJA broj 94 Sabina Mikša na jednom od svojih uspješnih nastupa nadarenu obitelji. Završila je Osnovnu glazbenu školu u Krapini za glasovir. Od svoje pete godine pjeva u KUD-u Zagorac Radoboj, a nakon što je u IV. razredu osnovne škole tadašnja učiteljica, a sadašnja ravnateljica, Milena Veseljak uočila njezin talent, prijavljuje ju na dječji festival Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu u Krapini na kojem intenzivno nastupa i bilježi zapažene uspjehe. Od svoje petnaeste godine nastupa na festivalu zabavne glazbe Dragi naš Kaj u Orešju kraj Samobora. Dvije godine za redom pjeva na Prvom glasu Zagorja u Svetom Križu Začretju i na festivalu tamburaške glazbe Pjesma i tambura u Krapini. Najnoviji glazbeni uspjeh ove mlade pjevačice je nedavni prolazak na audiciji za televizijski glazbeni šou humanitarnog karaktera Pjevaj moju pjesmu na kojem će ponosno predstavljati svoje mjesto. Poželimo Sabini još mnogo uspjeha kako bi kroz glazbu i svoj talent što uspješnije i što duže promovirala domaći radobojski kraj i dragi naš Kaj. 39 OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. SRPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA OPĆINSKA UPRAVA Cijene odvoza smeća Izlet na Floraart 2012. Vijećnici Općine Stubičke Toplice od predloženih 10% povećanja cijena odvoza smeća tvrtke Eko flor, prihvatili 2%. Na sjednici Općinskog vijeća Stubičkih Toplica, jedna od točki dnevnog reda bio je prijedlog tvrtke Eko flor za povećanjem cijene odvoza smeća za 10%. No, vijećnici nisu prihvatili prijedlog tvrtke za povećanjem cijena zbog višeg PDV-a i rasta ci- jene goriva. Ističu, kako posljednjih mjeseci cijena goriva nije rasla, a najavljeno je da će i dalje cijena padati, pa su se vijećnici složili da cijenu odvoza smeća treba povisiti tek za razliku u rastu PDV-a, odnosno povećanje od 2%. Općina Stubičke Toplice organizirala je i ove godine tradicionalni izlet na međunarodnu vrtnu izložbu cvijeća Floraart 2012. Odazvalo se sedamdesetak mještana Općine Stubičke Toplice, koji su uživali u raznim kreacijama od cvijeća na jezeru Bundek. Mnogi od njih svoje će dojmove s izložbe, nadahnuti novim idejama i uz nove sadnice koje su pribavili, još dojmljivije urediti svoje okućnice. I ove godine troškove prijevoza snosila je Općina. OPĆINSKA UPRAVA Plešimo svi, vježbajmo svi Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice, Društvo Naša djeca, Dječji vrtić Zvirek i Osnovna škola Stubičke Toplice uz generalno pokroviteljstvo Općine organizirali su po drugi put Cvjetni korzo u Stubakima. Sudionici cvjetne povorke i njihovi roditelji okupili su se na prostoru igrališta iza Općine Stubičke Toplice, te formirali cvjetne grupe. Povorka raznovrsnih cvjetnih kreacija, ali i leptira, bubamara i bubamarca laganom šetnjom kroz centar Stubičkih Toplica stigla je u Park Maksimilijana Vrhovca u kojem se održao prigodni dječji program. Mališane i nji- hove roditelje, okupljene goste i mještane pozdravio je domaćin, načelnik Općine, Vladimir Bosnar. U programu su sudjelovale četiri vrtićke skupine Dječjeg vrtića Zvirek, te učenici nižih razreda OŠ Stubičke Toplice s plesnim i pjevačkim nastupima. Ovom veselom cvjetnom povorkom djeca su promovirala dječju aktivnost pod nazivom Plešimo svi, vježbajmo svi, te je u prigodnom programu bio organiziran i plesni dio – zumba za najmlađe. cima pridonijeli promociji škole. Učiteljica Dubravka Orešić pripremila je učenike nižih razreda za recitacije i igrokaze pa su svi nazočni uživali u nastupima Travko i Mravko, Jedva čakam i Neobično ljetovanje. Članovi dramske skupine voditeljice Snježane Peroš dvaput su nastupili – s predstavama Tko pjeva, zlo ne misli i Bitno je željeti. Prvim nastupom željeli su nasmijati publiku, u čemu su i uspjeli, a s drugim nastupom pokazali su kako su školu predstavili na ovogodišnjoj smotri LiDraNo. Prvašići su kroz pjesmu pokazali što su naučili s učiteljicom Anitom Mazej u engleskoj radionici, a vjeroučiteljevi Slavujčeki zapjevali su, kao i uvijek, iz sveg glasa. Učenici predmetne nastave upriličili su promociju prvog broja Školskog lista Maksić. Načelnik Općine Vladimir Bosnar, predsjednik Školskog odbora Stjepan Sokač, ravnateljica Dječjeg vrtića Zvirek Kristina Ljubić, direktorica Turističkog ureda TZO Stubičke Toplice Bernarda Sokač i članovi Vijeća roditelja svojim su dolaskom uveličali Dan škole. OBRAZOVANJE Svečanost uz Dan škole Prigodnim programom u posebno uređenom prostoru škole, 6. lipnja održana je svečanost u povodu Dana škole Stubičke Toplice. Osim što su učenici pjevali, glumili i recitirali, mnogima od njih ravnateljica Karmen Bračić-Bunčec uručila je pohvalnice i nagrade za nastupe 40 i sudjelovanje na međunarodnim, državnim, županijskim i školskim natječajima. Zahvalila je i učiteljima koji su svojim trudom i radu s učeni- GLAS ZAGORJA broj 94 OPĆINA TUHELJ 01. SRPNJA 2012. Proslava Dana državnosti Tradicionalno obilježavanje Dana državnosti najavili su kuburaši, članovi kuburaških udruga Munja iz Tuhlja i Gromovi Zagorja iz Tuheljskih Toplica. Gromoglasnim pucnjem svojih kubura razbudili su Tuhljane, a potom su članovi Puhačkog orkestra zasvirali budnice i prigodne pjesme. Žiteljima Općine Tuhelj Dan državnosti čestitao je načelnik Općine Armando Slaviček, te se u kratkom govoru osvrnuo na povijesni put stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, služena je sv. misa za domovinu, članovi DVD-a Tuhelj pripremili su pokaznu vježbu i ukratko upoznali nazočne sa svojim aktivnostima. Polaganje vijenaca GLAZBA U pjesmi su narodi ujedinjeni Predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar, načelnik općine Armando Slaviček, zamjenik načelnika Darko Medvedec u Zelenjaku su zajedno sa županicom KZŽ, te njezinim zamjenicima i mnogobrojnim Tuhljanima odali počast domovini i pred spomenikom Lijepe Naše, položili cvijeće i zapalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu. Vijenac su položili i predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, Ogranak Klanjec. Malonogometni turnir U poslijepodnevnim satima na Dan državnosti mještani Tuhlja, družili su se uz brojna sportska nadmetanja, a najviše pozornosti privukao je malonogometni turnir na školskom igralištu u kojem su sudjelovale udruge i gospodarstvenici s područja naše općine. Sudjelovalo je 11 ekipa: Udruga vinogradara Trs Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Kuburaška udruga Gromovi Zagorja, KUD Naša lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Lovačka udruga Srndać, DVD Tuhelj, Športsko društvo Tuhelj, Ter- me Tuhelj, PZ Tuhelj i Kickboxing klub Hrvatski vuk. Prije početka turnira svoje nogometno umijeće pokazali su i najmlađi članovi ŠD Tuhelj u međusobnom odmjeravanju koje je na kraju završilo bez pobjednika, 1:1. Svoje borilačke vještine pokazali su i članovi Kickboxing kluba Hrvatski vuk. Usprkos lošem vremenu i kiši demonstraciju su proveli na centru igrališta na zadovoljstvo svih prisutnih. Prvo mjesto na malonogometnom turniru osvojilo je ŠD Tuhelj, drugo Terme Tuhelj, a treće Puhački orkestar Lipa Tuhelj. Na turniru u belotu, koji se prvi put organizirao povodom Dana državnosti okupilo se 14 parova. U finalu par Zdravko Ilić i Josip Ilić pobijedili su par Rudolf Žlender i Stjepan Hercigonja, te tako osvojili prvo mjesto. Po završetku turnira nastavljeno je druženje udruga u vatrogasnom domu, gdje je uz grah s kobasicama, koji su pripremile Terme Tuhelj, nastavljeno druženje uz glazbu i ples. Organizaciju turnira i druženja u domu DVD-a odlično su organizirali članovi ŠD Tuhelj. ZDRAVLJE U organizaciji KUD-a Naša Lipa Tuhelj i Turističke zajednice općine Tuhelj, u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Tuhlju, održan je 3. međunarodni susret pjevačkih zborova. Pod geslom Cum cantu populorum unio – U pjesmi su narodi ujedinjeni, na Međunarodnom susretu pjevačkih zborova okupili su se: Šibensko pjevačko društvo Kolo iz Šibenika, Mješoviti pjevački zbor Ivan Kukuljević Sakcinski iz Zagreba, Gradski zbor Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, Mješoviti pjevački zbor KUD-a Naša Lipa Tuhelj i Mešani pevski zbor KUD-a Dolenjske Toplice iz Slovenije. Ovo već tradicionalno okupljanje natjecateljskog je karaktera. Zlatna lipa ove je godine pripala Šibenskom pjevačkom društvu Kolo iz Šibenika, Srebrna lipa pripala je Gradskom zboru Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, a brončana lipa Mješovitom pjevačkom zboru Ivan Kukuljević Sakcinski iz Zagreba. Pokrovitelji su uz Općinu Tuhelj i Turističku zajednicu Općine Tuhelj bili Krapinsko-zagorska županija i Terme Tuhelj. 3. dan zdravlja, sporta i rekreacije Po treći puta Dan zdravlja, sporta i rekreacije održao se u pustolovnom parku Termi Tuhelj. Glavni organizatori ovog događaja su TZ općine Tuhelj i Terme Tuhelj u suradnji s Crvenim križem i udrugama Korak po korak do zdravlja i Japica iz Klanjca. Uz brojne sportske turnire posjetitelji su mogli zaplesati zumba fitness, pogledati demonstraciju pružanja prve pomoći, zatim prezentaciju borilačkih vje- GLAS ZAGORJA broj 94 ština, provjeriti svoje zdravstveno stanje uz razna mjerenja; šećera, tlaka, kolesterola. Osim sportskih turnira najmlađi su sudjelovali u mini maratonima te u raznim kreativnim radionicama. U poslijepodnevnim satima posjetitelji su mogli uživati u koncertu Rapsodija benda i Tihomira Kožine. 41 OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. SRPNJA 2012. UPRAVNI ODJEL ODGOJ Klima u Vrtiću Rožica Na idućoj sjednici vijećnike Općinskog vijeća Općine Veliko Trgovišće očekuje donošenje odluke o 3. izmjeni i dopuni prostornog plana i uređenja općine. Rezultat je to provedenih javnih rasprava na kojima su aktivno sudjelovali zainteresirani vlasnici zemljišta. Predložen Prostorni plan usklađen je sa zakonima, županijskim prostornim plamom, i propisima iz područja zaštite okoliša, Posjet Rožici preispitane su i redefinirane granice građevinskih područja i naselja i napravljene promjene unutar građevinskih područja. Zbog iznimno velikih vrućina Općina Veliko Trgovišće donijela je odluku o financiranju klima sustava u Dječjem vrtiću Rožica. Naime, ova ustanova zbrinjava gotovo 70 mališana i novi klima sustav omogućit će im ugodan boravak u vrtiću. ODGOJ Osnovan Dječji forum U nastavku svojeg rada Društvo Naša djeca iz Velikog Trgovišća osnovalo je Dječji forum. Prvi sastanak održali su u prostoru Dječjeg vrtića Rožica koji će, uz školske prostore, koristiti i nadalje za svoje radionice. Osnivanju foruma prisustvovali su predsjednica DND-a Gordana Pavlinić koja je i pozdravila sve prisutne, tajnica Nikolina Petak i ravnateljica Osnovne škole Štefica Petek. Za voditelja Dječjeg foruma imenovana je studentica Jelena Halambek koja je u organizaciji Saveza DND-a nedavno prošla potrebnu edukaciju. Nakon upisa i podjela članskih iskaznica, Jelena je okupljenim članovima u dobi od 10-14 godina pojasnila ulogu i program Dječjeg foruma koji ostvaruje aktivnosti vezane za ostvarivanja prava djeteta, odgoj za mir, međusobno razumijevanje i suradnju, uz zabavne sadržaje koji potiču radoznalost i razmatranje važnih pitanja iz života djece. Već prva pitanja i ideje, pa i spomenuti problemi koje su iznijeli učenici dalo je naslutiti da su djeca jako zainteresirana za ovakav vid rada u DND-u, a njihova želja da se što prije ponovno nađu na svojoj prvoj radionici zasigurno je opravdala osnivanje Foruma. Očekuje se da će se prvim članovima u njihovim aktivnostima pridružiti još djece. Policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu Postaje prometne policije Krapina Srećko Kuhta posjetio je Dječji vrtić Rožica u Velikom Trgovišću. U uvodnom dijelu, u prostorijama Dječjeg vrtića ponovljene su teme: kretanje pješaka u prometu i prelaženje preko ceste, mjesta za igru te poznavanje prometnih znakova, a prema programu koji je izrađen u suradnji s ravnateljicom dječjeg vrtića Gordanom Pavlinić. Nakon toga, s djecom koja su bila označena reflektirajućim trakama za pješake, napravljena je edukativna šetnja užim ODGOJ Oproštaj od Rožice Nek svuda ljubav sja... – naziv je završne svečanosti koja je održana u Dječjem vrtiću Rožica početkom lipnja. U veselom raspoloženju, mališani su oduševili svoje roditelje pjesmom, plesom i recitacijama. Svih 14-ero školaraca oprostilo se od vrtića i svih koji u njem ostaju, a ravnateljica im je za uspomenu na ove lijepe predškolske dane uručila poklone i diplome. Nakon svečanosti roditelji, djeca i tete počastili su se na malom domjenku za koji je mama Horvat pripremila i oproštajnu tortu sa fotografijom školaraca. Dragi naši maturanti generacije 2012.: Rafaela, Nika, Petra, Lana i Ida, Jan, Karlo, Luka P. i Luka L., Dominik, Marin, i Neven – sretno vam bilo u školi. Šaljemo pusu Magdi i Andreji koje nisu na fotki. 42 GLAS ZAGORJA broj 94 središtem Velikog Trgovišća, kojom prilikom je djeci praktično pokazano pravilno kretanje u prometu po cesti, pravilno prelaženje ceste preko zebre i izvan zebre, te dužnosti vozača i pješaka. Također je pred djecom izvedena policijska radnja zaustavljanja vozila u nadzoru prometa, te postupanje prema vozaču (kontrola vozačke i prometne dozvole, kao i opreme vozila). OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. SRPNJA 2012. DAN ŽUPE SV. IVANA KRSTITELJA Svečano otvorena čitaonica Uz potrebu za prostorom gdje će se moći okupljati istomišljenici, zaljubljenici u knjigu, klijala je i ideja. Znajući da mogu računati na potporu načelnika općine, članice udruge Lijepa naša krenule su u akciju za donatorima. Uređen je prostor u općinskoj zgradi i prikupljeno preko 800 naslova, za djecu i odrasle. Za dobar početak pobrinuo se najdonator, vlč. Josip Komorčec-Pepek, naglasivši prolaznost riječi, a postojanost pisma, vrijednost zapisa i knjige, kao i najbolje moguće investicije – ulaganje u znanje. Bila je to mala investicija, zahvaljujući volonterskom radu i brojnim donatorima, naglasio je Žarko Miholić, načelnik općine koji od samog početka pomaže rad udruge Lijepa naša i otvorenje čitaonice koja će u dogledno vrijeme prerasti u gradsku Piše Dunja Horvatin knjižnicu. Sad kad imamo semafor i čitaonicu, mogli bismo tražiti status grada!, našalila se Vjenceslava Pavleković, predsjednica udruge Lijepa naša pozdravljajući brojne okupljene mještane i goste. Riječi zahvalnosti uputila je donatorima, načelniku, članicama udruge, a posebnu zahvalnost izrazila je Marini Krpan Smiljanec, ravnateljici Gradske knjižnice Krapina. Njenim angažmanom zlatar-bistričkim je volonterkama omogućen jednodnevni seminar u Gradskoj knjižnici u Krapini. Iscrpnim izlaganjem gđe Marine Krpan Smiljanec kao i njenih suradnica, 6 budućih zlatar-bistričkih voditeljica, steklo je uvid u način rada i funkcioniranje čitaonice i knjižnice. Kao i svim događanjima u Zlatar Bistrici, svečanost otvaranja čitaonice uljepšali su mališani iz Dječjeg vrtića Zlatni dani i DND, a blagoslov je dao vlč. Stjepan Haložan: – Danas u užurbano vrijeme interneta, e-mailova, SMSova… čitaonica je oaza mira, za dušu i srce, dodao je pozdravljajući inicijativu. Za tijelo i okrjepu, članice udruge pripremile su raznovrsne kolače i osvježavajuće napitke, tek toliko da se ne iznevjeri zlatar-bistrička tradicija dobrodošlice i gostoprimstva. SPORT 85 godina NK Ivančica Pod pokroviteljstvom Županije krapinsko-zagorske i Općine Zlatar Bistrica, NK Ivančica iz Zlatar Bistrice, svečanom sjednicom proslavio 85 godina postojanja. Uz županicu Sonju Borovčak svečanosti su prisustvovali načelnik općine Žarko Miholić, predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkeš, kao i brojni drugi uzvanici, prijatelji kluba, podupiratelji te sadašnji i bivši igrači. Na bogatu povijest kluba osvrnuo se predsjednik Darko Folnović, dodavši da se danas Ivančica natječe u zagor- skim nogometnim ligama u 6 kategorija, od limača do veterana, pa klub ima stotinjak aktivnih članova, koji nastavljaju nogometnu tradiciju u Zlatar Bistrici, uz potporu Općine i načelnika Žarka Miholića, kao i prijatelja kluba i podupiratelja. Odigrana je utakmica između slavljenika i NK Gaj iz Mača u kojoj je pobjedu slavio NK Gaj 4:0. GOSPODARSTVO Društvo Boxmark Leather d.o.o. postoji od 2000., a ove godine se otvorio i pogon u Zlatar Bistrici gdje se šivaju kožne navlake za automobilsku industriju, a trenutno zapošljavaju 280 radnika. Iako se u Zlatar Bistrici proizvodnja odvija već više od mjesec dana, posjet prvog potpredsjednika Vlade bio je povod za službeno obilježavanje početka proizvodnje. Županica Sonja Borovčak je prilikom obilaska pogona izrazila veliko zadovoljstvo postojanjem ovakvog objekta u Krapinsko-zagorskoj županiji s obzirom da je Boxmark najuspješnija tvrtka u svojoj branši u Republici Hrvatskoj i vrlo cijenjena u svijetu.(gz) Čačić u posjetu Boxmarku Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, 8. lipnja, u društvu županice Sonje Borovčak, te zamjenika županice Anđelka Ferek-Jambreka, i općinskog načelnika Žarka Miholića, posjetio je novootvoreni proizvodni pogon Boxmark u Zlatar Bistrici. GLAS ZAGORJA broj 94 43 ZAGORJE INFO 01. SRPNJA 2012. MARIJA BISTRICA 160. obljetnica školstva Početkom lipnja u OŠ Marija Bistrica proslavljen je Dan škole i 160. obljetnica rada. Središnja proslava održana je u petak 1. lipnja. U Svetištu MBB služena je sveta misa, a nakon toga u Domu kulture održana je prigodna svečanost proslave uz kulturno-umjetnički program, dok je u školi priređena prigodna izložba. Ravnateljica škole Vesna Brlek zahvalila je svim sadašnjim i bivšim učiteljima, te svima koji su na bilo koji način pripomogli razvoju škole u Mariji Bistrici, koja u današnje vrijeme uz redovnu funkciju odgoja i obrazovanja, organizira i brojne druge sadržaje, a učenici postižu zavidne rezultate na brojnim natjecanjima. Uz bivše učitelje i brojne goste Dan škole i vrijednu obljetnicu čestitali su pomoćnica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Sanja Urek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ Ivan Lamot i rektor Svetišta MBB vlč. Zlatko Koren. U sklopu proslave održano je i nekoliko koncerata u organizaciji Glazbene škole, koja djeluje pri bistričkoj školi. KRAPINA Venteku statua Zlatne ruke Branko Greblički, vlasnik Obrta za ugostiteljstvo i turizam Zelenjak Ventek iz Kumrovca, među ovogodišnjim je dobitnicima najviših priznanja Hrvatske obrtničke komore. Povodom obilježavanja 160. obljetnice Hrvatske obrtničke komore, kao priznanje za životno djelo za izniman doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija nagrađen je statuom Zlatne ruke s poveljom. Statuu je dobio je za očuvanje tradicije obiteljskog obrta, visoku razinu usluga u ugostiteljstvu, promociju ugostiteljske i turističke djelatnosti, doprinos razvoju obrt- ništva, izniman doprinos razvoju obrtničkog komorskog sustava. Na svečanoj Akademiji povodom Dana Hrvatske obrtničke komore, dodijeljene su i nagrade Ministarstva poduzetništva i obrta Šegrt Hlapić. Za najboljeg naučnika odabran je Nikola Brcko, učenik za zanimanje stolar u Srednjoj školi Oroslavje, te mu je u toj kategoriji i dodijeljena nagrada Šegrt Hlapić. KUMROVEC Obilježen Dan državnosti Povodom Dana državnosti županica Krapinsko-zagorske županije, Sonja Borovčak, položila je na Dan državnosti zajedno sa svojim suradnicima vijenac kod spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku, odajući time počast domovini Hrvatskoj i svima koji su ju branili u najtežim trenucima hrvatske povijesti. Tradicionalnom polaganju vijenca prisustvovali su i predsjednik Županijske skupštine Višeslav Ćuk, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Klanjca Željko Kolar, zamje- nik županice Anđelko Ferek-Jambrek te delegacije općina Kumrovec i Tuhelj. – Dan državnosti, rođendan samostalne i neovisne Republike Hrvatske, blagdan je naše suverenosti, samostalnosti, naše hrabrosti. Naša sjećanja usmjerena su tada prema onima koji su svojim žrtvama omogućili svima nama da živimo u slobodnoj zemlji i time opravdali Ustavnu odluku Sabora o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, donesenu i ne tako davne 1991. KUMROVEC Natjecanje vatrogasaca U Kumrovcu je održano županijsko vatrogasno natjecanje na kojem je nastupilo više od 1600 vatrogasaca u 162 ekipe. Prva tri mjesta među muškim ekipama DVD-a A su Mače, Zlatar i Špičkovina, u kategoriji B DVD Regeneracija Zabok, Brezova i Zlatar. U kategoriji žena A prvi je Zlatar, druga je Bedekovčina, a treći je Zabok, u kategoriji žena B prvi Zlatar, drugi Pavlovec i treća Opća bolnica Zabok. U kategoriji dječaka prvi je bio DVD Kumrovec, drugi Desinić, a treći Brestovec Orehovečki, u kategoriji djevojčica prvi Kumrovec, drugi Poznanovec, treća Špičkovina. U kategoriji ženske mladeži prva je Bedekovčina, druge Krapinske Toplice, treći Zlatar, a u kategoriji muške mladeži prva također Bedekovčina, drugi Zlatar, a treće Krapinske Toplice. Sve ove ekipe nastupit će na državnom natjecanju, plus četvrtoplasirana muška mladež iz Stubičke Slatine, s obzirom na to da je Bedekovčina stekla pravo nastupa kao prošlogodišnji državni prvak. PREGRADA Smotra kuburaša Pucnjava više od 600 kubura jedne za drugom obilježila je ovogodišnju 20. po redu smotru kuburaških udruga KZŽ, održane u Kostelu. Na manifestaciji je sudjelovala i Družba vitezova Zlatnog kaleža iz Gornje Stubice, koja je prikazala viteške borbe, a tu su bili i Tahijevi puškari, koji 44 GLAS ZAGORJA broj 94 djeluju kao njihov ogranak. Prikazali su pucanje iz vatrenog oružja koje je služilo u bitkama prsa o prsa i koje datira iz 14., 15. i 16. st. Na smotri je bila i povijesna postrojba KZŽ Keglevićeva straža Kostel. Nakon mise i pucanja, održan je i mimohod svih sudionika do mjesne crkve u Kostelu. ZAGORJE INFO 01. SRPNJA 2012. KLANJEC Ukupni pobjednici branitelji Klanjca U organizaciji Podružnica udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata KZŽ održane su županijske sportske igre kao dio izlučnog natjecanja za sudjelovanje na igrama UDVDR RH koje se održavaju u Koprivnici u listopadu ove godine. Ovogodišnje sportske igre održale su se pod pokroviteljstvom Županije krapinsko-zagorske, supokroviteljstvom grada Klanjca i pomoći brojnih donatora gradova općina i tvrtki naše Županije. Sve prisutne pozdravio je predsjednik Podružnice UDVDR KZŽ Stjepan Pavliša ing.el., zahvalio na odazivu, poželio mnogo sportskih uspjeha i najavio nekoliko značajnih projekata koje ova udruga namjerava provesti do kraja godine. Riječi dobrodošlice uputio je i supokrovitelj igara gradonačelnik i saborski zastupnik, sudionik Domovinskog rata Željko Kolar. Igre je svečano otvorila županica Sonja Borovčak pohvalivši rad UDVDR Podružnice Krapinsko-zagorske županije s primjedbom da je u radu udruga potrebno više zajedništva i međusobnog uvažavanja. Na sportskim igrama sudjelovalo je oko 300 hrvatskih branitelja iz UDVDR Podružnice Krapinsko-zagorske županije kroz ogranke branitelja iz Donje Stubice, Klanjca, Krapine, Pregrade i Zlatar Bistrice, a kao gosti i braniteljske udruge UDVDR općine Bedekovčina, Udruga veterana specijalne policije BARUN KZŽ, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSPa KZŽ, Udruga branitelja 1. gardijske brigade Tigrovi KZŽ i HVIDRA Zabok. Natjecanja su se održala u sljedećim disciplinama: mali nogomet, stolni tenis, streljaštvo, šah, potezanje konopa, kuhanje kotlića i kartaška igra bella. Nakon održanih natjecanja po disciplinama ostvareni su sljedeći rezultati: Mali nogomet - 1. Ogranak Krapina, 2. Ogranak Klanjec, 3. Ogranak Donja Stubica; Stolni tenis - 1. Ogranak Klanjec, 2. Ogranak Pregrada, 3. Ogranak Krapina; Šah - 1. Ogranak Donja Stubica, 2. Ogranak Klanjec, 3. Ogranak Krapina; Streljaštvo - 1. Ogranak Donja Stubica, 2. Ogranak Klanjec, 3. Ogranak Pregrada; Potezanje konopa - 1. Ogra- nak Krapina, 2. Ogranak Klanjec, 3. Ogranak Donja Stubica; Pripremanje kotlića - 1. Ogranak Donja Stubica, 2. UDVDR Općine Bedekovčina, 3. Udruga veterana specijalne policije; Natjecanje u kartaškoj igri bella - 1. Ogranak Krapina, 2. Ogranak Klanjec, 3. Ogranak Pregrada. Ukupno je prvo mjesto i prijelazni pehar osvojio Ogranak UDVDR grada Klanjca, drugo mjesto su podijelili Ogranak UDVDR Donja Stubica i Ogranak UDVDR Pregrada, četvrto mjesto osvojio je ogranak UDVDR Pregrada i peto mjesto ogranak Zlatar Bistrica. ĐURMANEC Obilježena 67. obljetnica križnog puta Svečanost je započela pobožnošću križnoga puta posvećenog svim žrtvama. U maceljskim su šumama partizani u svibnju i lipnju 1945., nakon završetka Drugog svjetskog rata, pobili tisuće zarobljenih hrvatskih vojnika i civila koji su tom dolinom prolazili svoj križni put od Bleiburga, Tekst: Tanja Baran Foto: Damir Borovčak Gorski podsjetivši da se ljudima može manipulirati dok su podijeljeni. Upozorivši da podijeljenost onemogućava rast i napredak naroda, za- Mnoštvo vjernika, dvadesetak župa i tridesetak žrtvoslovnih udruga hodočastilo je na blagdan Presvetoga Trojstva u nedjelju 3. lipnja u Macelj, na spomen-misu u povodu 67. obljetnice križnoga puta. Misno je slavlje ispred kapele Muke Isusove, u koncelebraciji s tridesetak svećenika, predvodio pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski. nadajući se povratku svojim domovima. U maceljskoj su grobnici od 2005. pokopani zemni ostaci 1163 žrtve ekshumirane u ljetu 1992. godine iz 23 zajedničke jame na položaju Ilovec i Lepa Bukva. No, više od stotinu jama još nije ni otvoreno. Biskup Gorski je u propovijedi istaknuo da istina Presvetog Trojstva, na koju se zaklinjemo, zahtijeva da se otkrije i puna ljudska istina, ma koliko to bolno bilo. I istina o masovnim ubojstvima koja su izvršena pod vodstvom Komunističke partije. Dokle god se taji istina, postoje razlozi za podijeljenost naroda. Nije li upravo to težnja onih koji je skrivaju? Da ne nastane potpuno zajedništvo naroda, na što smo pozvani po zajedništvu Presvetoga Trojstva – pitao je biskup grebački pomoćni biskup je istaknuo da istina zahtijeva otkrivanje zbilje, da ljubav zahtijeva molitvu i pomirenje kako bi nastalo toliko nužno zajedništvo. Neshvatljiva je, kazao je, količina još uvijek postojeće mržnje i zaslijepljeno opravdavanje očevidnih zločina. Ne čudi, dodao je, strah ubojica pred otkrivanjem istine. Više čudi strah onih koji po naravi stvari moraju otkrivati istinu. Kao ljudi i kao vjernici ne smijemo šutjeti kada se radi o bitnim pitanjima jer žrtve nemaju svoj glas doli našeg glasa kojim moramo vapiti Bogu za njihovo spasenje, ali i kojim moramo progovarati ljudima, da premda su žrtve davno nemilosrdno poubijane, imaju pravo na svoj grob, na dostojanstvo mrtvih i na molitvu Crkve. A za Boga ni sada ni u vječnosti ne postoje pobjednici i poraženi, ne postoje stranke i ideologije, ne postoje partizani, komunisti, ustaše. Za Boga postoje samo ljudi koji se pred njim nalaze u vlastitoj istini. I od te istine nitko neće pobjeći – zaključio je biskup Gorski. KRAPINA Potpore za izlaganje u inozemstvu Krapinsko-zagorska županija objavila je natječaj za dodjelu bespovratnih potpora za sudjelovanje na gospodarskim sajmovima u inozemstvu u 2012. Cilj je poticanje promocije proizvoda s područja KZŽ na inozemnim tržištima i povećanje izvoza odnosno prodaje na stranim tržištima, a što bi trebalo dovesti do rasta proizvodnje, prihoda, konkurentnosti i zaposlenosti na području Županije. Korisnici mogu biti mala i srednja trgovačka društva, obrti i zadruge koji obavljaju proizvodnu djelatnost na području Županije bez obzira na GLAS ZAGORJA broj 94 sjedište odnosno prebivalište te koji ulažu vlastita sredstva za promociju i sudjelovanje na inozemnim sajmovima. Fond sredstava za potpore predviđen u proračunu Županije za 2012. iznosi 100.000 kn. Iznos pojedinačne potpore iznosi do 50% opravdanih troškova bez PDV-a, a maksimalno 20.000 kuna po korisniku, uz uvjet da korisnik osigurava preostalih 50% iz vlastitih izvora. 45 ZAGORJE INFO 01. SRPNJA 2012. BEDEKOVČINA Educirani pčelari U prostorima Srednje škole Bedekovčina održana je svečana dodjela Uvjerenja educiranim pčelarima. Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom d.o.o organizirala je već četvrtu godinu za redom edukaciju/ osposobljavanje za pčelare s područja Krapinsko-zagorske županije. Tijekom teorijskog i praktičnog dijela edukacije u trajanju od 120 sati, polaznici – njih čak 84 – su osposobljeni za stručnu i sigurnu upotrebu pribora koji se koristi u pčelarstvu, održavanje pčelinjaka, obrađivanje pčelinjih proizvoda te provođenja zaštitnih mjera u pčelinjaku. Cilj edukacije bio je ojačati znanja i vještine polaznika iz područja pčelarstva kako bi postali konkurentniji na tržištu. Polaznicima radionica Uvjerenja je uručio zamjenik županice Anđelko Ferek-Jambrek, a KRAPINA Novi majstori – Od danas, nakon promocije vi postajete elita obrtništva-majstori. To je vrhunac obrazovanja u obrtništvu, a vi ste lideri svoje struke i zbog vas smo ponosni. Status obrtnika majstora je jamstvo da ćete biti stručni mentori naučnicima na koje treba prenijeti tajne zanata. To je osiguranje opstanka struke – istaknuo je predsjednik Obrtničke komore KZŽ, Davor Pleško, na svečanoj dodjeli majstorskih diploma kandidatima koji su majstorski ispit položili u veljači ove godine. Promovirano je 29 novih majstora i to za zanimanja automehaničar, bravar, elektroinstalater, frizer, kuhar, ZABOK Kandidat za župana Stanko Belina soboslikar-ličilac, stolar, strojobravar, tokar, vodoinstalater, instalater grijanja i klime. Diplome su zajednički uručili mr. sc. Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore, županica Sonja Borovčak i predsjednik OK KZŽ, Davor Pleško. Svečanosti su nazočili i dožupan za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek, gradonačelnik Krapine Josip Horvat, predstavnici HGK ŽK Krapina te HZZ PS Krapina. ZABOK Otvoren kolodvor Grad Zabok, prometno središte Krapinsko-zagorske županije, dobio je novi autobusni kolodvor. Investicija vrijedna 12,5 milijuna kuna spojila je kroz suradnju tvrtke Presečki grupu i Poduzetništvo Tomek kao investitore. Kolodvor ima sedam perona, taxi stajalište, ugostiteljske objekte, trgovine, zgrada se sastoji od dvije etaže, a krasi ga moderna arhitektura iz projekata Mire Filipovića. Kolodvor je, simboličnim rezanjem vrpce, svečano otvorila županica Sonja Borovčak. – Zagorje postaje prepoznatljivo na turističkoj karti Hrvatske. Da bismo ga učinili dostupnim, moramo ga prometno povezati. U tome će nam pomoći i realizacija projekta integracije javnog prijevoza – izjavila je županica. – U 2014. u planu je obnova starog željezničkog kolodvora, ali i izgradnja pothodnika koji bi povezao autobusni i željeznički kolodvor, najavio je gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek. KRAPINA Žarko Tušek HDZ-ov kandidat za župana Županijski odbor HDZ-a jednoglasno je odlučio da je predsjednik Žarko Tušek njihov kandidat za župana Krapinsko-zagorske županije. On ističe kako nije zadovoljan aktualnim stanjem u županiji, no da ne želi političke sukobe, već projektima i 46 uz čestitke na uspješno završenom osposobljavanju naglasio je kako Županija već niz godina potiče pčelarstvo kroz dodjeljivanje financijske pomoći pčelarskim udrugama, organizaciju ocjenjivanja i izložbe meda, financiranje registracije županijske robne marke Bagremov med te kroz edukacije za zanimanje pčelar. Dosad je educirano ukupno 212 pčelara. novom vizijom građanima osigurati povjerenje u sebe kao kandidata, ali i u ono što HDZ u budućnosti nudi. Ovih se dana očekuje i obznanjivanje imena kandidata za župane i drugih stranaka. Lokalni izbori održat će se u proljeće iduće godine. Na svojoj posljednjoj sjednici Predsjedništvo Zagorske demokratske stranke zaključilo je da je SDP KZŽ svojim ponašanjem jasno iskazao podcjenjivački i omalovažavajući odnos prema svom koalicijskom partneru ZDS-u, te Predsjedništvo drži da je na taj način ZDS jednostrano izbačen iz Koalicijskog sporazuma. U svom priopćenju za javnost ZDS poručuje SDP-u da njihova nastojanja stvaranja podjela unutar ZDS-a neće uspjeti, jer je ZDS sada jedinstveniji nego ikada. Predsjedništvo ZDS-a ujedno je zaključilo da županijska koalicijska vlast nije ostvarila ni jedno predizborno obećanje. Predsjedništvo ZDS-a je odlučilo da će ZDS izaći na sljedeće lokalne izbore samostalno, a kandidat za župana bit će predsjednik ZDS-a dr. Stanko Belina. POZNANOVEC Sigurnije preko pruge Riječ je o inovativnoj opremi domaćeg proizvođača Altpro d.o.o. – svjetlosnim i zvuč- Na željezničko-cestovnom prijelazu Poznanovec puštena je u rad svjetlosna i zvučna signalizacija radi povećanja sigurnosti pri prelaženju pruge. nim signalima, LED svjetlima ugrađenih u kolnik, kamerama za nadzor prijelaza. Ovo tehničko rješenje ispitat će se kroz probni rad na rok od godinu dana, nakon čega će, ukoliko zadovoljava, oprema dobiti uporabnu dozvolu. Opremu na toj pokusnoj dionici pustili su u pogon pomoćnik ministra prometa, Jasmin Krizmanić, zamjenik županice, Anđelko-Ferek Jambrek te GLAS ZAGORJA broj 94 predstavnici HŽ Infrastrukture, ŽUC-a Krapinsko-zagorske županije i izvođači radova. Zbog učestalih nesreća na ŽCP-u Poznanovec, novo tehničko rješenje svakako će pridonijeti povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu. Kod naleta vlaka upalit će se zvučnosvjetlosni signali, ali i LED svjetla na kolniku što će biti pojačano upozorenje pješacima i vozačima. ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA PREGRADA Druženje obrtnika U cilju boljeg povezivanja obrtnika Županije, Obrtnička komora KZŽ organizirala je druženje dužnosnika Udruženja obrtnika sa svog područja. Domaćin jubilarnog 10. druženja dužnosnika bilo je Udruženje obrtnika Pregrada, Hum na Sutli, Desinić. Devet sportskih ekipa Udruženja obrtnika natjecalo se u nekoliko disciplina. Najbolja u nogometu bila je ekipa UO Krapina, u potezanju užeta najbolji su bili obrtnici UO Pregrada. U gađanju zračnom puškom ekipno su prvi obrtnici klanječkog područja, a pojedinačno najbolji je bio najbolji Robert Jurinčić, također iz tog Udruženja. U pikadu najbolji su bili obrtnici UO Krapina. Predsjednik UO Pregrada, Hum na Sutli, Desinić Milan Burić podijelio je prigodne poklone svim sudionicima 10. druženja dužnosnika Udruženja obrtnika OKKZŽ kao i predstavnicima OŠ, SŠ i NK Pregrada koji su ustupili sportske terene. Potom je predsjednik OKKZŽ Davor Pleško podijelio pehare za sve sportske discipline, a prijelazni pehar ovom prilikom uručio je sveukupno najboljoj sportskoj ekipi Udruženju obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. ZABOK Mlada misa vlč. Damira Ivaneka Nakon tri dana duhovne priprave, u nedjelju je u zabočkoj župi sv. Jelene Križarice vlč. Damir Ivanek proslavio svoju Mladu misu. Svečanu je Euharistiju posebno obilježila prisutnost velikog broja svećenika, župljana i mladomisnikovih prijatelja, te gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek koji je mladom svećeniku čestitao i poželio sve najbolje na putu koji je izabrao. Prigodne riječi homilije i ohrabrenja uputio je mr. vlč. Robert Šreter. On je sve okupljene, a na poseban način mladomisnika pozvao da Bogu bude i ostane vjeran, a to će najbolje i jedino postići samo ako svakog dana iznova Bogu bude zahvaljivao na službi za koju ga je odabrao. Na kraju mladomisničkog misnog slavlja vlč. Damir Ivanek zahvalio je ponajprije Gospodinu Bogu i roditeljima, župniku Marijanu Culjaku te svim župljanima. U nedjelju 8. srpnja župa Zabok imat će još jedno mladomisničko slavlje, i to vlč. Tomislava Krajačića. (Darko Fiket) H krivu stran! Življenje kaj je, e te je doba kaj vsaki ju meti more, e te je putec i ciela stara pravica ili je te hdem odtirane vraštve kaj drugač se niti nemre odvrteti na pravičnu stran? I tuj ti nemreš pune si pomoči. Iste tak si do hčera niesi ni mogel zamisliti te da pajdaš ti bu unda noža h pleče zapiknul, dok tomu si se najmenj nadal. A pitanje je prave i te - e se gdo med nami more nadati tomu da bu mu pajdaš takvu zločicu napravil i e te unda pajdaš biti more i kak se toga tipa za pajdaša praf za praf zvati more. Da nekaj vriedi več ili menj od unoga za kaj se duge misljile, te sme mogli mnogi put več i doživeti. Nemre nas stepsti niti vse te skup, kaj poljek nas se kaže. Vse kaj doživi se, prie ili kesnejše ti morale je po prvi se put dogoditi. Najgorše ti je ak se nič nahčiti nemreš, ak ti se zabludi najlježejše i praf za praf, unda gda največ triebale bi ziti praf. Da tak triebale biti bi – te je une kaj znati vsi skup triebali bi! I kak god da se poveda, kak god da se veli, vse te skup ne zide unak kak šteli i bi. Pak, kak se i veli da negdar si i nemreš pomoči, iste kak i po druge strane stoji i te da dojdeš i do toga da pomoči si bi i štel – a te več unda ni nemreš. Nemreš pak življenje ciele po svietu hoditi i same gledeti kak nekaj naopak ide, nemreš furt vse druge na svietu kriviti zate kaj nejde vse unak kak si te si štel. Ali pak une kaj moreš, une kaj triebal bi, une kaj morti vse obrnuti more praf i kaj more vse na bolše spremeniti – te je ljubav jedina, te je doba življenjska, te je sveklina kaj vraštve za vse nas skup je. A putec jedini najti i domače sveklinice otprieti, i žveplu se hmeknuti, te i nie najlježejše, te je une za kaj se navek boriti vsem nam trieba. Ljehke nigdar nie bile, pak ni zdaj ljehke nie. Nemre ni nam biti bolj nek je vsemi unami kaj prie nas su se z istami mukicami po svietu zestajali i ž njimi si glavu spremekavali. Ali kaj je tuj je, tuj si nič pomoči nemreš, tuj GLAS ZAGORJA broj 94 01. SRPNJA 2012. Piše Rajko Fureš je tak kak je, tuj morti čude toga zapisane biti more, ali vse une kaj još se pripetiti more, vse te skup same mi moreme dodelati i spremeniti na bolše ili na gorše. Da je moči prejti nekam drugam vsi prešli bi proč, da je moči vsikud najti veselje, srečicu i vse une kaj dobre je, iste tak je za priznati si, nihči nebi gundral, vsi bi na miru bili i vse bi bile unak kak same zaželjeti se more. Ali te tak nigdar nie a teške da igdar i bu, jer življenje kakve god da je, življenje nemre prejti drugač nek mu je zazlamenjene od une dobe gda se zažgale svekliče tu. A kaj unda povedati otom kaj je same mogle vrieme otprieti i kaj je mogle sveklinu predrieti, kaj je mogle morti i vse te skup zmeniti i dobu otkriti, staru, najbolšu, domaču, našu. I doba kak doba, i puti kak puti, vse te skup kaj ma ili kaj nema, kaj stran ti kaže, kaj štele bi te poljek, vse te ti skup drugač niti ziti nemre, vse te ti skup same more h glave stepsti vse une kaj stepsti se mogle, a smele nie. Da drugač je mogle se življenje posložiti, da drugač je h življenju živeti moči, da drugač je moči une kaj drugač nie moči, denes se vsi mi skup nebi meli očem niti spominati. Ali nie bile moči i nigdar nebu, nie bile moči predreti vse te skup, jer kak god da češ, kak god da štele vse te h tebe bi, kak drugač si dopovedati otom kaj je zmenile tebe a da štel te niesi. H krivu stran vsaki med nami ljehke se zmekne, težejše je navek te vse skup praf spelati, jer vredne nie bile a ni nigdar nebu, dušicu prodati mrčnjaku najčrnejšom. A kak god da štel bi, kak god da rade ti se kaže, kak god da te pela i kak god da rad bi štel, vse skup te zmeniti i pute posložiti, vse te skup ti bu bile same unak kak sam zamesil si buš. Te znati nam mora vsaki med nami, te vriedne je suze, te vriedne je smeha, te doba je prava, te vraštve je za beteg, kaj navek nam hmekne krivu tu stran. 47 KULTURA 01. SRPNJA 2012. SVETI KRIŽ ZAČRETJE Izložba tekstila U dvorcu Sveti Križ Začretje tijekom lipnja mogla se razgledati Izložba studentskih radova Tekstilnotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za dizajn tekstila i odjeće. Predstavljena su bila kreativna postignuća studenata pri oblikovanju novih materijala, modne odjeće i kostimografije. Okružen zaslužnim nastavnicima izložbu je otvorio dekan Tekstilnotehnološkog fakulteta (TTF). Izložba je pri otvorenju združila sveučilišne promicatelje kreativnog tekstilnog dizajna i predstavnike krapinske tekstilne industrije KOTKA koja uspješno surađuje s TTF-om pri oblikovanju svojih međunarodno traženih proizvoda. Zasebna skupina eksponata, koja predstavlja barok kao poticaj suvremenom tekstilnom dizajnu, podupire smisao iscrpljujućeg truda za obnovu baroknog spomenika i njegove revitalizacije u suvremenom okruženju. Otvorenje izložbe probudilo je i sjećanje na OROSLAVJE doba Sermagea koji su otvaranjem škola poticali razvitak i korisnu primjenu znanja. Piše Dunja Horvatin Petrovo u Krušljevom selu – danas i nekad Udruga Petrovske rože svojim ekološkim proizvodima i sudjelovanjem svoje glazbene sekcije, nastavlja stoljetnu tradiciju proslave blagdana Petrova kod crkve sv. Petra u Krušljevom Selu. Uz uobičajene štandove proizvoda starih obrta, lončara, licitara, drvenih igračaka, svoje rukotvorine izlažu i članice udruge Oroslavski vez, a nađe se tu i mjesta za okrjepu, za tijelo, nakon što se vlč. Dragutin Bosnar pobrine za duše svojih sugrađana. Bilo je ovdje veselo i tog dana 1949. kad su na proštenju bili i oroslavski vatrogasci. Dok su oni tog sparnog dana revno gasili žeđ, slučajno je te večeri planuo tekstilni pogon Preslica u dvorcu Gornje Oroslavje, Milana Prpića. Prvi su na mjesto požara stigli vatrogasci s konjskom zapregom iz Zaboka koji su vidjeli veliku vatru prek vode i požurili susjedima u pomoć. Pomagali su i mještani, kantama vode iz bunara. Navodno je oroslavski krijes za Petrovo pripreman ranije, a vatrogasna veselica uz proštenje bila je pravi trenutak. Nažalost, u ruševnom dvorcu proizvodnja se nije mogla nastaviti, pa Prpić osniva Tekstilnu tvornicu u Zaboku – Zagorsku industriju vunenih tkanina. Narodna vlast zamjerala je Milanu isporuke štofa za potrebe vojske, jedne i druge, iako su ga istim uvjetima ucjenjivale obje. Kako bi prikazao što više zaposlenih tekstilnih stručnjaka i time radnike oslobodio vojne obaveze, prikazivao je veći broj zaposlenih time što je skraćivao radni tjedan na 24 sata: umjesto 50 radnika, za vrijeme rata Milan je prijavio 186 zaposlena, što je značilo njihov spas od Križnog puta. Njegovom intervencijom izvučen je iz logora u Jasenovcu Dragutin Tršinski i još 17 Zagoraca. Ipak, od Gestapove ruke nije mogao spasiti sina Đuru, Ivana i Cvjetu Huis, ali je zbrinuo njihovu malodobnu kćer, čime je kod Maksa Luburića zaradio nepovjerenje: nakon mučenja i premlaćivanja, u svojoj 71. godini osuđen je na deportaciju u Jasenovac. Spasilo ga je Oslobođenje u proljeće 1945., a narodna vlast u ime naroda konfiscirala mu je svu imovinu. Poživio je još nekoliko godina, a radnicima Zivta i Oroteksa bilo je zabranjeno ići na njegov sprovod u Zagreb. Danas iz dimnjaka Oroteksa i Zivta ni dima nema, a ostalo je tek sjećanje starije generacije Oroslavčana i Zabočana na sirenu koja je pozivala, ne na gašenje požara, već svoje radnike u smjenu. Tako je to nekad bilo. I ove godine, nastavljajući tradiciju, mnogi su na Petrovo opet gasili – tugu i žeđ. ZABOK Zlatarjeve u Novigrad Prema odluci predstavnika Hrvatskog sabora kulture, prvo mjesto na županijskoj smotri zborova osvojio je komorni zbor Kulturnoprosvjetnog društva Zlatarjeve. Taj će zbor tako predstavljati našu Županiju na državnoj smotri zborova koja će se održati u Novigradu. 48 GLAS ZAGORJA broj 94 Na Županijskoj smotri sudjelovalo je 11 zborova, od kojih su se za nastup na državnoj smotri natjecala tri – mješoviti pjevački zbor KUD-a Kaj iz Zlatar Bistrice, Naša lipa Tuhelj i spomenuti komorni zbor Zlatarjeve iz Zlatara koji je odnio pobjedu. GLAS SRCA LEGENDE Priča o Crnoj Kraljici Nekoć je postojala žena očaravajuće ljepote, ali hladna i opaka srca. Njeno ime spominjalo se šaptom, a njena djela izazivala su jezu... Najmračnija i najtajanstvenija hrvatska legenda je upravo ona o zloj kraljici koja je stolovala na zagrebačkoj planini Medvedgrad, a vladala Krapinom i Cesargradom... I kugu šalje Bog, hvala mu i dika budi; ali medvedgradsku kraljicu sam je pakao izrigao! – Za to se i boji Božjeg svjetla, te samo noću izlazi kao sova! I crna je kažu kao olujna noć, a oči joj se krijese kao dva žarka ugljena, pa i u tmini vidi kao mačak. Ni u crkvu bezbožnica ne ide no jedanput u godini, na badnju noć k ponoćnici, a i onda prije odjuri iz crkve negoli Božja služba svrši da je ne bi zatekli drugi pijetlovi. Ne da joj nečastivi u crkvu... Prema povijesnim zapisima, u drevnom gradu Krapini 15. studenog 1405. sklopljen je brak između hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda s devetogodišnjom kćerkom tadašnjeg krapinskog vladara grofa Hermana II. Celjskog – Barbarom Celjskom. Ona tada postaje njegovom četvrtom ženom. Ne zna se točno kada je brak sklopljen (1405. ili 1408.), no Barbara je priznata kao Sigismundova žena 1408. kada je okrunjena za kraljicu Mađarske. Barbara je bila sestra Fridrika II. Celjskog čija je ljubavna priča s Veronikom Desinićkom isprepletena tragedijom i romantikom. Barbara Celjska bila je lijepa i dominantna, ali i nemilosrdna vladarica (njen narod joj je nadjenuo nadimak čudo koje donosi nesreću). Zbog muževa odsustva, bila je primorana vladati zemljom čvrsto i odlučno. Njena sklonost prema lijepim mladićima koje je, kad bi joj dosadili, bacala lavovima ili ostavljala na nemilost svog ljubimca crnog gavrana koji bi im iskopao oči i trgao s njih kožu, bila Piše: Tena Strahinec je povod mnogim legendama koje i danas žive u hrvatskom narodu. Iz šale ga je znala poslati i na svoje dvorjane, no oni su se naučili obraniti. Širile su se priče i da je (kad bi se zasitila), svoje ljubavnike bacala s kule ili ih zatvorila u kavez s veprom – uživala je gledajući kako vepar ubija nesretne mladiće. Kraljičin zdenac Zapisano je i ispričano mnogo legendi i verzija priče o Kraljičinom zdencu. Svako selo pod Medvedgradom imalo je svoju verziju priče. Jedna od priča kaže kako je Barbara spasila narod od velike suše tako da je naredila kiši da padne i tako stvorila naša Plitvička jezera. Jedna od legendi o Kraljičinom zdencu: Jedne godine bila su usahnula uslijed velike suše sva vrela i zdenci okolice, osim dubokog zdenca u Medvedgradu, kojim je tad gospodarila Crna Kraljica. Narod izmučen od žeđi uputi se k Crnoj Kraljici u gradini i zamoli od nje vode, koju im ova uskrati. Narod sav zdvojan proklinje gradinu te se baci na milost i nemilost u šumu, koja je tada bila puna medvjeda i drugih divljih zvijeri. Kad je narod došao do ovog mjesta, spazi to vrelo, koje prije nije postojalo, dok u isto vrijeme zdenac u Medvedgradu presahnu. Prema drugoj legendi, Crna Kraljica je sama odlazila na izvor po vodu jer se zbog svoje okrutnosti i nemilosrdnosti uplašila da će ju njeni dvorjani otrovati. I tako je izvor nazvan po Crnoj Kraljici: Kraljičin zdenac. – Nastavak u sljedećem broju – 01. SRPNJA 2012. Molimo za psovače Svaki pristojan čovjek se zgrozi kada poznate, ili manje poPiše znate osobe, na javnim mje- Stjepan Kralj stima i u medijima prostače, a što je najgore, i psuju. Posebno se to odnosi na one koji bi trebali biti uzor mladima. S početkom 21. st., mi ljudi u čitavom svijetu osjećamo veliki ponos što u skladu s vremenskim odmakom doživljavamo visoki stupanj razvoja civilizacije u svim područjima. Tako se volimo hvaliti napretkom tehnologije, proizvodnje i komunikacije. I ja sam, kao jedna od Božjih ovčica, ponosan što živim upravo u ovim vremenima, kada se koriste mnoga, do prije nekoliko desetljeća nezamisliva sredstva, a koja nam olakšavaju život. Naši duhovni vođe, iz redova svete Katoličke crkve, pozdravljaju sve izume, te ih blagoslivljaju, uz napomenu, kako je važno da se isti koriste isključivo za dobrobit čovjeka. No, može li se taj ponos reflektivno odraziti i na međuljudske odnose u društvu, a koji se tiču solidarnosti, savjesti i morala. Mišljenja sam da se po tom pitanju ne možemo baš pohvaliti da napredujemo u skladu s vremenom. Ovom prilikom osvrnut ću se na novonastalu govornu retoriku koja se uvlači u gotovo sve pore društva, a koje bi se svaki dobar vjernik i moralan čovjek trebao sramiti. Hvalimo se napretkom komunikacijskih pomagala, a pritom zanemarujemo govorni izričaj, koji je prečesto popraćen vulgarnostima i psovkama. Iako mi Hrvati imamo bogati fundus riječi, kako u štokavskom, a koji smo uzeli za standardni, službeni jezik, tako i u ostala dva narječja koja koristimo: kajkavski i čakavski, u javnosti slušamo i ono što se čuti ne bi smjelo. Svaki pristojan čovjek se zgrozi kada poznate, ili manje poznate osobe, na javnim mjestima i u medijima prostače, a što je najgore, i psuju. Posebno se to odnosi na one koji bi trebali GLAS ZAGORJA broj 94 biti uzor mladima. Začuđuje da naši filolozi prešućuju, ili ne reagiraju dovoljno, kada se radi o zaštiti čistoće govora. A kada se sveta Katolička crkva oglasi protiv vulgarnosti i neprimjerene govorne retorike, najčešće ju se napada kao konzervativnu, te time koči čišćenje jezika od prostih i neprimjerenih riječi, kao i psovki. Mi Hrvati imamo govornu kulturu i pristojnost jezičnog izražavanja, ali su nam nametnute vulgarne i nepristojne riječi, te psovke, u komunikaciji od strane istočnih nam susjeda, s kojima smo donedavno živjeli u istoj državi, a koji prostakluke i psovke upotrebljavaju u svakoj prilici. Nažalost, zbog te činjenice Hrvatska je danas na visokom mjestu po broju psovača u Europi. Ljudi koji psuju i prostače, nisu nužno i loši ljudi, nego je to samo njihova ružna navika, a bez koje se može. Više je načina kako očistiti govor od takvoga zla. Prvo je samokontrola. Svaki čovjek trebao bi misliti na riječi koje izgovara u razgovoru. Uz to, dobro je moliti: Isuse pomozi mi da ne psujem... i tako ponavljati više puta. Druga dobra stvar je opominjanje. Ako u našoj prisutnosti netko od članova obitelji, susjeda ili prijatelja psuje, dužni smo ga opominjati tako dugo dok ne prestane. Najvažnija i najučinkovitija metoda kako pomoći psovačima jest molitva, osobna i kolektivna molitva za psovače. Mi vjernici smo dužni biti primjerom drugima, opominjati ih, te moliti na nakanu da se psovke i prostačenja iskorijene iz našeg naroda. Na to nas obvezuje druga zapovijed Božja, koja kaže: NE IZUSTI IMENA GOSPODINA BOGA SVOGA UZALUD. 49 01. SRPNJA 2012. LJUDEVIT GAJ, rođen: 8. srpnja 1809. u Krapini; umro: 20. travnja 1872. u Zagrebu Gimnaziju je učio u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu, a filozofiju u Beču i Grazu, te pravo u Pešti. Doktorirao je u Leipzigu. Njegova Kratka osnova horvatzko-slavenskoga pravopisanja, tiskana u Budimu 1830., hrvatskim i njemačkim usporedno, temelj je hrvatskoga književnog jezika. Gaj je pojednostavio pravopis, davši za svaki glas jedan znak. Među najvažnije od brojnih aktivnosti koje je poticao svakako ide tiskanje prvih hrvatskih narodnih novina: Novine horvatske, koje će potom postati Ilirskim narodnim novinama s nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Prvi broj Danice pojavio se 6. siječnja 1835., a prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom, bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će kasnije biti prihvaćena kao hrvatska himna. Gaj je potaknuo i osnivanje tiskare koja je počela djelovati 1838., iste godine kada je osnovana Ilirska čitaonica, koja je uskoro postala središnjom ustanovom kulturnog i političkog života. Godine 1840. Gaj je otišao u Rusiju da bi dobio novčanu pomoć za ostvarivanje svojih brojnih zamisli. Od Ruske akademije tom je prigodom dobio tisuću, a od slavenofila 15 tisuća rubalja. Godine 1842. osnovana je Matica ilirska sa zadaćom tiskanja djela stare hrvatske književnosti iz Dubrovnika i Dalmacije. Kada je godinu dana kasnije zabranjeno ilirsko ime, kako bi se - navodno - vratio mir među stranke, i sam je Gaj znatno izgubio na dotad nepomućenom ugledu. Želeći spriječiti propast Danice, sam ju je 1848. dokinuo. Pet godina kasnije, uhićen je pod optužbom o spremanju pobune. Iako je oslobođen optužbe, bio je to zapravo njegov kraj. Život je završio u potpunoj bijedi. Pokopan je na Jurjevskom groblju u Zagrebu, a kasnije su njegove kosti prenesene u Ilirsku arkadu na Mirogoju. MIRKO ANDROIĆ, povjesničar i arhivist, rođen: 8. srpnja 1922. u Varaždinu; umro: 8. lipnja 1982. u Varaždinu U Zagrebu je pohađao klasičnu gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Od 1950. je bio upravitelj Historijskog arhiva u Varaždinu. Radove je objavljivao u Varaždinskim vijestima te u časopisima: Arhivist, Arhivski pregled, Međimurje, Arhivski vjesnik, Kaj te u raznim zbornicima. Djela (samostalna i u suautorstvu): Koraci u život, Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije, Varaždin u XVIII. stoljeću i političko-kameralni studij, Dvadeset godina Ekonomskog i organizacijsko - informatičkog studija u Varaždinu, Prilozi za povijest varaždinskog bankarstva, Povijest vatrogastva u Varaždinu, Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina, Spomenici starogradske varaždinske općine, Starogradska varaždinska općina… 50 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ VELIMIR MATIJA BAN, rođen: 4. listopada 1947. u Varaždinu; umro: 15. srpnja 1998. u Zagrebu Glas srca Osnovnu školu pohađao je u Pregradi i Krapini, a potom završio srednju tekstilnu u Zaboku. U Zagrebu živi od 1970. Kao slobodni umjetnik bavi se pjesništvom i slikarstvom (izlaže u Krapini, Zagrebu, Slavonskoj Požegi, Šibeniku i Sukošanu). Izdao je tri zbirke poezije: Koraci, Dva svijeta i Tragovi. U početku vezan uz književni krug oko pjesnikinje Ružice Orešković i Tingl-tangla, sedamdesetih godina poznata zagrebačkog okupljališta mladih pisaca, Ban će svoje prve pjesme prožeti boemom, rezignacijom i noćnim ugođajima. Dva svijeta, a posebice zbirka Tragovi unose u ovo pjesništvo drugačije tematske preokupacije, primjerice, iskrenu i duboku duhovitost koja Banovoj zreloj poeziji podaruje vedrinu i blagost. Također je s uspjehom pisao i objavio cijeli niz haiku pjesama. PETER BERKE, rođen: 11. svibnja 1733. Globoko kod Štrigove; umro: 23. srpnja 1798. u Legradu Prema poznatim zapisima pretpostavlja se da je osnovnu školu završio u Štrigovi. Potom filozofiju i teologiju u Beču, a za svećenika je zaređen 1759. Bio je prvo kapelan u našem nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, a potom je studirao u Bologni. Župnik u Svetom Martinu na Muri postaje 1767. godine, potom 1769. u Legradu gdje je službovao do kraja života. Dok je bio kapelan u Mariji Bistrici napisao je Kinč osebujni orsaga horvackoga (1775.) u kojem je prikazao povijest kipa i čudesa Marije Bistričke u razdoblju od 1684. do 1764. Tom su djelu pridodane i razne molitve te marijanske pjesme. Kinč je objavljen u pretisku što ga je priredio dr. Alojz Jembrih (Marija Bistrica, 1995.). VIKTORIJA RISEK, rođena: 26. srpnja 1873. u Galovcu; umrla: 15. lipnja 1927. u Novom Sadu Stara je narodna poslovica Čist račun duga ljubav. Ljudi ne vole biti dužni, jer bi se tako mogli stavili u nepriliku da budu zahvalni. A nismo ni svjesni kako je upravo kod izmirenih računa netko prevaren, jer tada nema istinskih odnosa koje nadahnjuje dobrota. Sve je u biti samo trgovina. Dobrota o kojoj vam danas želim zboriti nenametljiva je i postojana. Glas je srca iz srca ljudi koji istovremeno daruju i primaju. Pjesme objavljene u zbirci proizašle su iz radijske emisije Glas srca Radija Marija Bistrica, urednika Stjepana Kralja. Autori su uglavnom slušatelji, poneki daruju iz svoje oskudice, znaju primati i prihvatiti druge. Svima je omogućeno iskazati dragocjenost svoga bića, bez mjerenja i trgovanja, svima je pružena ista prilika biti dobar. Uz pjesme i svjedočanstva koja su autorsko djelo, knjiga sažima i nekoliko molitva, zapisa njihovih molitelja, a primali su ih od svojih predaka. Ako ova knjiga u svim svojim dijelovima i nije ispunjenje književnoga ideala, ljepote, ona je zasigurno ispunjenje jednoga drugoga ideala, koji se zove dobrota – Darivanje bez povratka Ana Vrček (1940. Zagreb) Pogled svoj daruj, Ne očekujući uzvrat. Osmijeh svoj poklanjaj, Ne tražeći ga natrag. Riječi tople nekome daj, Iako jeku nećeš čuti. Svu svoju ljubav nosi u srcu I svu svoju bol ugasi u njemu. Jer kao oblak što sipa kišu, A sunce spušta svoje zrake; Kao što dijete traži majčin osmijeh, A izvor daje vodu – ne traži je natrag – Tako se ljubav daruje bez povratka! Pučku školu završila je u Svetom Križu, a daljnje školovanje nastavila je u Varaždinu i Zagrebu. Svoje književne radove objavljivala je u mnogobrojnim tadašnjim časopisima: Pobratim, Agramer Tagblatt, Narodna obrana, Novo sunce, Stara molitva ković Jadran, Zastava, Kolo Matice hrvatske, Vlč. Mato Duda Slovo, Berliner Tagblatt, Prosvjeta… iz Moravča) ik -2011. – župn 0. 92 (1 Fruškogorac kojem je 1906. i 1907. bila rt stalna, glavna urednica. Život kratak, a sm n ni čas, da a zn U većini pripovjedaka piše o svom rodnjoj se ne m sada, bi gu e m nom Zagorju i posebno o svetokriškom ije vr Ako spas. je oj kraju: crkva i župa Svetog Križa, Šemniču pogibelji m ke Toplice, brdo Jurovščak s drevnom dušu, Jednu samo imam g. kapelom sv. Jurja, koja danas više ne Bo i čn vje de nju mi da postoji. Poznatije su joj pripovijesti i crtido, lu a on li ne ad op Pr ce: Hanževa stijena, Ivanjska noć, Bakin g? to zla od što će biti prsten, Zvono Marijino, Čašica Majke Božje, Junak iz Like, Iz slavonske šume, će sudit, Bog me vidi, Bog j. San Badnje noći, Jorgovanova grančica, ra u il’ k’o pa il’ u Silom gospodin, Prosjak… , raju je divna slava U Bila je udana za poznatog osječkog ljej. va n ša ra st a u paklu karnika Vladimira Jugovića, a veći dio eti, svog života proživjeli su u Novom Sadu. Spasitelju moj rasp oj sada daj GLAS ZAGORJAduši moj oproštenje, janje, broj 94 pokaje smrti vječni raj. posli Pripremila Tanja Gregurović zapisao je u uvodu urednik Vlado Vladić. Zamišljena kao okupljanje oko dobra. Zbirka Glas srca može se nabaviti u Domu u Loborgradu uz humanitaran prilog za štićenike doma. Prihvatite ove darovane stihove i podarite ih svojim prijateljima. O Majčice mila Bistričk a (Marija Janušić, 1951. Konjščina) Samo Ti me možeš shvati ti! Samo Ti mi možeš prave putove pokazati! I njima me voditi k pravom cilju svoga svjetla! Tvoja pomoć od sveg mi više treba. Prosvijetli Majčice mene I obitelj moju – Stavi nas u zaštitu Svoju! Uz tebe moje srce iako ničeg nema, od radosti cvjeta, Ti si Ta koja činiš čuda svi jet. Sama sam svjedokom velike pomoći Tvoje, na čemu Ti iskreno zahval juje srce moje! Putniče Jasna Stubičan, (1965., Loborgrad) djelatnica u domu Loborgrad Ako te ikad put nanese u Loborgrad, zastani, zamisli se, pogledaj oko sebe, u moru tih lica pronađi svoje, jer svi smo mi isti i sve nas to čeka. Putniče! Ako ikad dođeš, nemoj površno gledati u lica ljudi, zaviri u njihovu dušu, iznenadit ćeš se koliko si u mislima griješio. Misao koja će te voditi, nek ti bude da si svakim danom sve bliže samoći i sumraku života. Kalvar Katarin a Krajač ija ić (1953 ., Selnic Saki od a) nas kalv ariju ima Za križ s em . Bez njeg a se zem oramo prijeti. la p o d Bez njeg a se ti m nogami klima. orju zeti . Da bi na m lakše nositi bil još se ne e, tko z nevina i čista, M a nas brine; a Pomaže jk da nam a našega Krista se teški križ skin . Naj se ž e. uriti, čov jek drag još cajta i, im Kad ti br a at opa za tvoj spas. s ljubavlj ne, za ruku ga z gra u, kak i Is us nas. bi, S njim im a S njim im š nadu! aš spas! MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA 01. SRPNJA 2012. Kozmička evolucija Put koji je doveo do osvita čovječanstva, pa tako i neandertalaca u Krapini, bio je izuzetno dug i mora zasigurno biti u trenutku nastajanja svemira. Upravo je ovo tema jednog od najefektnijih i najzanimljivijih dijelova Muzeja krapinskih neandertalaca, odnosno Animacije kozmičke evolucije. Ovaj fascinantan prikaz razvitka kozmosa od Velikog praska sve do stvaranja sustava Mjesec – Zemlja napravio je studio Luminus iz Zagreba koji je već dva puta radio najavne špice za dodjelu Oscara, te vrsni znanstvenici sa sveučilišta Stanford i Max Planck instituta za astrofiziku iz Münchena. U početnom stadiju svemir se ubrzano širio i hladio iz točke beskonačne gustoće i temperature 13,7 °C milijardi godina u prošlosti. Elementarne čestice kombiniranjem stvaraju protone, neutrone i elektrone, čime su oblikovani prvi atomi, a zračenje koje je time odvojeno od materije poznato je sada kao kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje. Mračno doba okarakterizirano je interakcijama fotona s elektronima i protonima pri čemu svjetlost postoji, ali koja se ne može vidjeti teleskopima. Prije 13,5 milijardi godina formiraju se prve zvijezde. U početnoj fazi oblikuju se vodikovi molekularni oblaci, čiji sudar dovodi do formacije protozvijezde, često okružene protoplanetarnim diskom. Zvijezde potom ulaze u glavni niz, te 90% životnog vijeka stvaraju helij u nuklearnoj fuziji vodika u centru ili jezgri koja je izuzetno gusta i vruća. Zvijezde dovode do pojavljivanja prvih galaksija prije 13 milijardi godina. Među svim zvjezdanim sustavima najzanimljiviji je onaj u kojem se mi nalazimo. Mliječna staza je prečkasta spiralna galaksija promjera od oko 100 000 svjetlosnih godina, u kojoj se nalazi 300 milijardi zvijezda. Nama najbliža druga spiralna galaksija je Andromeda, jedan od najudaljenijih objekata koje možemo vidjeti golim okom. Većina onoga što se zna o vremenu neposredno nakon nastanka svemira potvrđeno je fotografijom koja se zove Hubble ultraduboko polje (HUDF). Dotičnim teleskopom snimljena je najdublja slika svemira 2. NOĆ KRAPINSKOG PRAČOVJEKA Stranice uredila: Vlasta Krklec Tekstovi: Lorka Lončar Uvodić & Vlasta Krklec Fotografije: arhiva MKN ikada, koja gleda u prošlost pred oko 13 milijardi godina. Najvažnija zvijezda za stanovnike Zemlje jest Sunce oblikovano prije 4,57 milijarde godina. Gotovo je savršena kugla sastavljena od plinovite vruće plazme isprepletene magnetskim poljima i čini 99% mase Sunčevog sustava. Žuti je patuljak, jer je vidljiva svjetlost najizraženija u žuto-zelenom dijelu spektra. Proto Zemlja se formira prije otprilike 4.45 milijardi godina gomilanjem prašine i objekata nastalih paljenjem Sunčeve jezgre. Dugo je bila bombardirana raznim svemirskim tijelima od kojih je jedno bilo veličine Marsa. Dio mase tog tijela je spojen sa samom Zemljom, dok je drugi odbačen u svemir i ostao zarobljen u photo by Damir Fabijanić njezinoj orbiti, postavši konačno Mjesec. Time je okončana kozmička evolucija, koja ustupa mjesto kemijskoj i biološkoj koje dovode do pojave prvog života na našem planetu, formiranja kontinenata, mora i oceana. Ostatak priče koji će dovesti do otkrića najstarijih žitelja Hrvatske na Hušnjakovom brijegu potražite u Muzeju krapinskih neandertalaca, kako što je već učinilo više od 300 000 zadovoljnih posjetitelja. (Zoran Sadaić) NAJAVLJUJEMO Druženje s Krambergerom XIII. ljetna geološka škola I ove godine, 21. i 22. lipnja, u okolici i na samom nalazištu Hušnjakovo održana je 2. noæ krapinskog praèovjeka, dogaðanje koje nas vraæa u pretpovijesni svijet krapinskih neandertalaca i vrijeme krapinskog otkriæa. Glavni organizator je Udruga Krapinski neandertalci – Pleme spiljskog medvjeda, a važnu ulogu u realizaciji programa imao je i Muzej krapinskih neandertalaca čiji su djelatnici na samom nalazištu Hušnjakovo za posjetitelje pripremili scensko uprizorenje pod nazivom Dragutin Gorjanović-Kramberger i krapinski neandertalci. Na samom mjestu polušpilje gdje je prije 113 godina naš slavni geolog i paleontolog otkrio najveću zbirku kostiju neandertalaca na svijetu, živim slikama je uprizoreno vrijeme i značaj ovoga velikoga otkrića. Autorica scenarija, voditeljica Muzeja mr. sc. Vlasta Krklec predstavila se publici u ulozi starijeg Dragutina Gorjanovića-Krambergera koji se, ponosan na suvremena dostignuća novoga Muzeja, prisjeća početka istraživanja. U ulozi mladog Krambergera bio je geolog Jurica Sabol koji nas je upoznao sa zanimljivim detaljima istraživanja, te dvojbama i razmišljanjima prilikom pronalaska kostiju. Muzejska pedagoginja Lorka Lončar Uvodić upoznala je publiku s važnošću nalazišta te velikim uspjesima Muzeja krapinskih neandertalaca, a u ulozi neandertalaca predstavili su se članovi Udruge Krapinski neandertalci, te umjetnik Sebastijan Barilar i Hrvoje Martinolić, dipl. arheolog, također djelatnici Muzeja koji su zahvaljujući svojim autentičnim odijelima osvojili prvu i drugu nagradu za mistera – najboljeg neandertalca. Muzej je organizirao i radionice pa su se posjetitelji mogli okušati u gađanju slamnate mete nosoroga kopljem, a oni najmlađi su svoje impresije mogli kreativno izraziti u likovnim radionicama. Muzej krapinskih neandertalaca najavljuje već tradicionalnu XIII. ljetnu geološku školu koja će se ove godine održavati od 27. do 31. kolovoza, svakoga dana od 1012 sati. Geološke i paleontološke radionice namijenjene su djeci predškolske dobi i osnovnih škola, a uključuju rad na terenu, istraživanje fosila u malom laboratoriju pomoću mikroskopa i lupe, različite likovne radionice, modeliranje u glini, obilazak nalazišta Hušnjakovo i stalnog postava Muzeja, te upoznavanje muzejskih zbirki. Petodnevno učenje kroz zabavu i druženje završava stečenim novim znanjima, produbljenim interesom za fosilni svijet, dodjelom diploma i brojnim sklopljenim prijateljstvima. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na br. tel. 049/371- 491 ili na [email protected]. REZERVIRANO VRIJEME Vikend u Muzeju krapinskih neandertalaca Svaku subotu i nedjelju u edukativnom prostoru Upravne zgrade Muzeja krapinskih neandertalaca organiziraju se kreativne radionice za djecu, a njima se mogu pridružiti i članovi obitelji. Kroz igru, na zabavan i kreativan način, upoznat ćete mnoge tajne pretpovijesnog svijeta, evolucije i života krapinskog pračovjeka. Prava prilika za obiteljsko druženje, za one koji nakon obilaska stalnog postava i nalazišta Hušnjakovo žele GLAS ZAGORJA broj 94 nastavak priče o pretpovijesti! Za više informacija obratite nam se telefonom (049/371-491) ili e-mailom ([email protected]). 51 SPORT INTERVJU 01. SRPNJA 2012. ROBERT ŠPOLJAR Borilački klub Hrvatski vuk Borilački klub Hrvatski vuk Veliko Trgovišće na inicijativu sportskog zaljubljenika Roberta Špoljara osnovan je početkom 2002. Upravo njegovo višegodišnje treniranje savate u savate klubu Đidara Zabok, sa čijim je članovima i danas u prijateljskim odnosima i često surađuju, potaklo ga je na osnivanje kluba u Velikom Trgovišću. Rezultati su stigli vrlo brzo. Jeste li se tome nadali? Od prvog dana postavili smo pred sebe visoke zahtjeve, a što je u 10 godina rezultiralo sa 30 pojedinačnih državnih naslova, 3 ekipna kadetska državna naslova, ekipnog juniorsko-seniorskog državnog prvaka i naposljetku juniorskog svjetskog savate naslova koji je osvojila Lucija Karajica prije godinu dana u Francuskoj u Lyonu. Rad sa članovima kluba? Tko vam pomaže? Danas glavni stručni rad u klubu počiva na mojoj malenkosti (glavni trener), te na Mariu Beberu, koji je kondicijski trener i fizioterapeut. Svoj obol kao pomoćni trener i natjecatelj daje i Krunoslav Tuđa. Mnogo je sportaša treniralo, prisjetimo se nekih… Kroz klub je prošlo mnogo talentiranih klinaca, a spomenut ću se: Ivana Korušića, Maria i Danijela Horvateka, Dalibora Šušca, Ivana i Markana Karajice, Andrije i Matije Mustača, Karla i Petre Hac, Martine Poljak, Anna Marije Vidović (odselila u Kanadu), Karla Halapira, Filipa Tuđmana, Kristijana Peteka, Nikole Poljan- Lucija Karajica kickboxing kup Slunj 08 ca – trenutno naše najveće zvijezde među dečkima, te nažalost tragično poginulog (prometna) Karlo Hac 3. kolo ITF Vel Trg 07 Lucija Karajica pobjednica kickboxing kupa Slunj 08 52 GLAS ZAGORJA broj 94 Nikole Očića. Svi oni su osvajali medalje na državnim i međunarodnim turnirima, ali posebno SPORT INTERVJU ću ipak izdvojiti našu prvu damu Luciju Karajicu. Koje biste Lucijine uspjehe rado izdvojili? Lucija Karajica je ukupno (savate i kickboxing) 8 puta bila državna 01. SRPNJA 2012. do 18 godina, te je 2010. i 2012. dobila godišnju nagradu od općine Veliko Trgovišće za postignute izuzetne rezultate u sportu. Jesu li dečki manje uspješni? Također smo ponosni na vlastitu, dobro opremljenu, borilačku dvoranu u sklopu Sportskog doma u Velikom Trgovišću, a koju su uz pomoć općine uredili sami Andrija Mustač proglašen prvakom države prvakinja (2005. – 2012.), na ITF taekwon-dou Euro cupu 2010. u Umagu osvojila zlatnu medalju. U 2011. državna prvakinja u wushu-u (kineske borilačke vještine) u disciplini Qingda, te najvredniji rezultat u njenoj sportskoj karijeri – naslov svjetske juniorske Ivan Karajica pobjednik kickboxing kupa Slunj 08 članovi. I na kraju smatram da je važno istaći da su naši članovi uspješni učenici, studenti, neki su se odlučili i za policijski poziv, a na što smo izuzetno ponosni. Od dečkiju moram istaknuti Nikolu Poljanca koji je u 3 godine uspio sakupiti 3 naslova državnog prvaka, te je angažiran na obiteljskom gospodarstvu, glazbenom sastavu i čisti je odlikaš u srednjoj školi Zabok – smjer hotelijersko-turistički. Izuzetan Danijel Horvatek prvak Hrvatske savate 04 Ivan Korušić prvak Hrvatske savate 04 TUHELJ 25. polumaraton Mihanović Ove godine prva natjecateljica nosi zlato čak u Etiopiju, dok prvi natjecatelj nosi zlato u Mađarsku. Andrja Mustač zadaje udarac nogom savate prvakinje 3. srpnja 2011. Lyon. Upravo ovih dana Lucija Karajica pokušat će u sastavu reprezentacije osvojiti i odličje na Europskom savate prvenstvu, a koje se održava u Belgiji. Nadamo se i dobrim vijestima s Europskog prvenstva u Belgiji. Lucija je također za 2011. od Športske zajednice Krapinsko-zagorske županije bila proglašena za najbolju sportašicu županije mladić, pred kojim je blistava sportska karijera. Moram napomenuti da iako je tek ulazni junior ravnopravno se na natjecanjima bori i među seniorskom konkurencijom. Deset godina vrhunskih rezultata, gdje trenirate? Da, 10 godina je rada iza nas, mnoštvo vrhunskih sportskih rezultata i mislim da možemo reći da smo postavili ljestvicu vrlo visoko za buduće generacije kluba. Tradicionalna utrka Polumaraton Mihanović, održana je u organizaciji Turističkih zajednica grada Klanjca, Općine Tuhelj i Općine Kumrovec. Staza prolazi dijelom Zagorja koji je inspirirao Antuna Mihanovića da ispjeva pjesmu Lijepa naša domovino koja je 1891. postala hrvatskom himnom. Utrka Polumaraton Mihanović u dužini od 21 km jedna je od najstarijih utrka u Hrvatskoj (starije su samo utrke u Čazmi i Plitvicama). Natjecatelji su bili podijeljeni u četiri ženske i osam muških kategorija prema godinama starosti, a ukupno je sudjelovao 81 natjecatelj. GLAS ZAGORJA broj 94 Start utrke bio je u Klanjcu, poznatom po galeriji Antuna Augustinčića, a trasa same utrke povezuje ostale povijesne i kulturne znamenitosti koje se nalaze u Kumrovcu (Muzej Staro selo Kumrovec) i Tuhlju (Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – spomenik kulture visoke I. kategorije – XIV. st.). Značaj ove utrke prepoznao je i Hrvatski atletski savez te je od ove godine uvrštena u njihov kalendar natjecanja. Svi sudionici imali su besplatan ručak i kupanje na starim bazenima koji su im omogućile Terme Tuhelj kao i organizirani prijevoz iz Zagreba koje im je omogućila TZ općine Tuhelj. 53 IVANJSKA KRIJESNICA 01. SRPNJA 2012. Utrt put festivalu U organizaciji Općine Jesenje i pod medijskim pokroviteljstvom Radija Hrvatsko zagorje Krapina i Glasa Zagorja na koncertu su se predstavili ponajbolji izvođači zagorske glazbe. Uglavnom violinski sastavi koji njeguju tradicionalnu stariju i novu domaću zagorsku i etno glazbu. Put su utrli popularni U prepunoj sportskoj dvorani OŠ Gornje Jesenje održan je koncert zagorske glazbe Ivanjska krijesnica. Sudeći po reakcijama izvođača, organizatora i publike ovo bi ivanjsko druženje moglo postati tradicionalno. Želja je, naime, dati prigodu mladim izvođačima, potaknuti njihovo stvaralaštvo i vidjeti ih već iduće godine u festivalskom izdanju Ivanjske krijesnice. Podvinčani i susjedi Kavaliri, tako posebno veseli činjenica da se u Jesenju i okolnim općinama svake godine pojavlju- O izvođačima Kud Đurmanec vokalna grupa LIRA 54 Na Ivanjskoj krijesnici nastupili su: Klapa Bistrica, AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje, Strmosi, Violine Zagorja, Klapa Radoboj, Ženska vokalna grupa Lira i tamburaši KUD-a Đurmanec, Patricija Pek, Nikolina Šoštarić, Zagorski pajdaši, Bednjanski šarmeri, Delegati bend, Željko Kokorić, Podvinčani, Siniša Miklaužić i posebni gost Branko Greblički Ventek. Program su vodili voditelji poplularnog Top-a 10 Radija Hrvatsko zagorje Krapina Monika Briševac i Siniša Miklaužić. GLAS ZAGORJA broj 94 Patricija Pek IVANJSKA KRIJESNICA 01. SRPNJA 2012. Akud Žensko kazalište Gornje Jesenje ju novi glazbeni sastavi koji se žele afirmirati. To je znak da na ovom području tradicionalna glazba ne odumire, nego je, na- protiv, sve popularnija. Zagorska glazba ima ovdje svoj identitet i ne treba brinuti za budućnost… No treba joj dati prigodu daljnje afirmacije, što je u svojoj zahvali sudionicima koncerta istaknuo i načelnik Maligec. Jesenje bi tako već iduće godine moglo dobiti svoj festival, Branko Grebličk Ivanjsku i Ventek krijesnicu. (T. G.) Nikolina Šoštarić Prvi nastup klape Radoboj Krijesnice Goga i Karmela Željko Kokorić i Podvinčani GLAS ZAGORJA broj 94 55 POVRATAK SUNCU 01. SRPNJA 2012. Piše Krešimir Horvatić Ekološka čuda svijeta Pitagora (582-500), starogrčki filozof, koji je živio p.n.e., princip svijeta bio mu je broj i sklad brojeva. Kasnije su dio toga preuzeli kršćani. Njegovi pristaše zvali su se pitagorejci. Hermes u starogrčkoj mitologiji bio je bog pokrovitelj stada i ujedno glasnik drugih bogova. Bio je bog izuma, oštroumnosti, bog zaštitnik i čuvar. Rimljani su ga nazvali Merkur, za nas najmanji planet i najbliži Suncu. Alkemija se razvila u srednjem vijeku do 16. st. kad se pokušavalo metal pretvoriti u zlato uz pomoć kamena mudraca. Ipak uz pomoć alkemičara otkriven je niz kemijskih elemenata, niz kemijskih spojeva i tako su udareni temelji kemije. Dakle, svako zlo za neko dobro. Puno sam toga prekopao i pročitao od Pitagore, Hermesa, alkemičara, proučio razne religije, astronomske knjige, knjige poznatih znanstvenika iz područja prirodnih i društvenih znanosti i došao do zaključka: Uistinu je trošno naše znanje, i svatko od nas sam bez pomoći drugih, malo bi toga mogao dati, toliko malo da bi to naprosto bilo zanemarivo. Zatim sam pročitao niz knjiga iz fizike, astronomije, o evoluciji, o inteligentnom svemiru, o nevidljivoj spiritualnoj snazi koja vibrira oko nas, koju zovu Reiki, ili naša riječ refleksologija, Bibliju koja govori o Činjenica je da je iz svih katastrofa zabilježenih što u Bibliji, što u drugim spisima, čovjek čudo koje se uvijek iznova uzdiže kao ptica feniks i poziva na izgradnju novog svijeta koji mora nastati suradnjom. 56 stvaranju svijeta, o velikim katastrofama kroz koje je prolazio naš svijet, o čudima antičkog svijeta pa sad žele ustanoviti i čuda našega svijeta, ovog današnjeg. Čovjek – najveće čudo svijeta Kad čovjek razmišlja o najvećim čudima svijeta i što su ona značila za život čovjeka, najčešće se misli na građevine ili na povijesne iskopine, zemljopisne nepoznanice ili nešto neobično GLAS ZAGORJA broj 94 u prirodi. Interesantno da nikad ne pomišljamo na ljudsku nemoć, na čudesni uradak prirode koja mu je omogućila da bude to što jest i za sada jedini u nama poznatom svemiru, koji zovemo Mliječni put ili Sunčev sustav. Zar nismo nikad pomišljali da su svjetska čuda zapravo u nama jer što je ljepše od toga da vidiš, čuješ, okusiš, dodirneš i voliš. Zar nije najveće čudo da sebe i druge učiš gledati, slušati, osjećati ljubav, koju često naprosto izgubimo i zaboravimo u borbi za svakodnevni život. Zar smo zaboravili da u nama postoji energija, koju razne civilizacije drugačije nazivaju, a da za tu energiju i ne znamo. Čitali smo kako je Isus polagao ruke na ljude i tako djelovao ili pomagao njihovom samopouzdanju i izlječenju. Prva stvar koju činimo kad su nam djeca bolesna, da im stavimo ruku na čelo ili bolno mjesto i na taj način dodirom prenosimo toplinu i energiju našeg tijela na brigu i ljubav na pokušaj is- POVRATAK SUNCU 01. SRPNJA 2012. Zar nismo nikad pomišljali da su svjetska čuda zapravo u nama jer što je ljepše od toga da vidiš, čuješ, okusiš, dodirneš i voliš… Zar nije to najveće čudo ovoga svijeta, čovjek sa svim svojim željama i brigama, pun mašte i snova i tvorac sve sudbine, graditelj ljubavi i radosti i da vjeruje, zanosno vjeruje u život koji mu je darovan i koji već tisućama godina koristi. cjeljenja. Čovjek je naprosto u silnoj tehnologiji i tabletomaniji zaboravio da posjeduje tu energiju, koja mu je omogućena. Zar nije to najveće čudo ovoga svijeta, čovjek sa svim svojim željama i brigama, pun mašte i snova i tvorac sve sudbine, graditelj ljubavi i radosti i da vjeruje, zanosno vjeruje u život koji mu je darovan i kojeg već tisućama godina koristi. Zahvalimo Svemogućem ma kako se zvao, koji nam je omogućio život uz mnogo dogodovština, tuge i sjete, koji nam je omogućio graditi vjeru u sebe, koja nam je kroz sve ovo vrijeme protekle povijesti davala sigurnost i mogućnosti čuda života, koji će još vjerujemo dugo, dugo, sretno trajati. Zato zahvalimo Stvoritelju, koji je taj privilegij u ovom velikom svemirskom prostoru dao samo čovjeku kao svom odabraniku. Eto, to je najveće čudo. Znamo da u sedam dana stvaranja svijeta, kako kaže Biblija, čovjek je taj koji se trudio istaknuti čuda koje je on stvorio, pa je tako u antičko doba bilo sedam svjetskih čuda, iako je ostalo malo materijalnih dokaza o njihovom postojanju. Postoje samo zapisi, a od materijalnih čuda, interesantno, ostala su samo ona najstarija, piramide, a sva ostala su nestala, kao – viseći vrtovi Semiramide – Artemidin hram u Efesu (veličine 73x141 m sa 127 stupova) u Maloj Aziji, Mauzolej kneza Mauzola – isto u Maloj Aziji negdje oko 360. godine p.n.e. zamišljen kao grobnica ili Svjetionik kralja Farosa – u Aleksandriji oko 300. godine p.n.e. srušen u potresu u 14. st., Zeusov kip u Olimpiji – iz 456. godine p.n.e. visok 15 m, a izradio ga je Fidija koji će postati uzor svima drugima u sličnom pothvatu, Kralj Sunca – na Rodosu kojeg još zovu Kolos – visok 40 m, a nalazio se iznad ulaza u luku. Njega je izradio kipar Har oko 291. godine p.n.e. Srušen je također u potresu. Piramide u dolini kraljeva u Egiptu još su jedino čudo koje prkosi vremenu. Nastale su u 4. dinastiji u doba Keopsa, Kefrena i Mikerinosa 2650. – 2550. godine p.n.e., a ispred Kefrenove piramide je i Sfinga 74 m dugačka i 20 m visoka s tijelom lava i glavom čovjeka, koja je uvijek namjerniku postavljala pitanje: – Tko ujutro hoda če- tveronoške, u podne na dvije noge, a uvečer na tri noge? – Naravno, to je čovjek. Znači, najveće čudo je čovjek koji stvara čudesa, kojima se on sam divi. Magična brojka 7 Zar ne stiže vrijeme da konačno i u zeleni svijet koji sadimo, čuvamo, ali i uništavamo, koji nas okružuje, unesemo i ono malo duhovnosti u nama i ne budemo zarobljenici samo materijalnog koje nam nameće ovo liberalno društvo u kojem živimo, koje nam nameće tempo života pa ne stignemo stati i malo razmisliti i uočiti koliko Sunce i Mjesec utječu na nas, na rast biljaka koje sadimo u našim vrtovima i posudama s cvi- GLAS ZAGORJA broj 94 jećem. Znanstvenici su proučavali davno prije nas, drevni narodi su to uočili, a mnogi stručnjaci su ponovno potaknuli svojim predavanjima o vrtlarstvu, kao mislilac Steiner, biokemičar Thun da Sunce i Mjesec svojim kretanjem utječu na život biljaka. Postoji sedam mjesečevih mijena, sedam dana stvaranja svijeta, sedam dana u tjednu, sedam je u bajkama i običajima kao sedam patuljaka, sedam mora i gora, sedam kora mornarskog kruha itd. Sedam simbolizira i Davidova zvijezda. Sedam označava sintezu svega pa čak i sedam energetskih točaka u ljudskome tijelu na koje utječe sedam vrsta plodova koje uzgaja čovjek. Sve je to povezano i tumačeno na razne načine pa se zadnjih godina objavljuje i sjetveni kalendar prema Mjesečevim mijenama i ne mogu drugo nego reći onu davnu molitvu Pitagorejaca iz antičkog doba koji su utjecali i na naše doba: Blagoslovi nas, o Uzvišeni Ti, koji si stvorio ovaj svijet i ljude. O, sveti i blagi, Ti koji odgonetavaš sve Ti koji si izvor i utočište životne Iskre i stalna promjena. Učini već jednom, da spoznamo Tajne svemira. Činjenica je da je iz svih katastrofa zabilježenih što u Bibliji, što u drugim spisima, čovjek čudo koje se uvijek iznova uzdiže kao ptica feniks i poziva na izgradnju novog svijeta koji mora nastati suradnjom ili kako to kaže dj. Clifford R. Anderson: – Samo sretni roditelji stvaraju sretan dom. Sretni domovi stvaraju sretnu djecu. Sretna djeca stvaraju sretnu ljudsku zajednicu, a sretna zajednica čini čitav svijet sretnim. 57 ZAGORSKI TOP 10 01. SRPNJA 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić I dalje Zagorski top ima sigurno žensko vodstvo Sotelije, iz Huma na Sutli. Veliki aplauz dobile su na nedavnom koncertu u prigodi Dana turizma u Humu na Sutli. I otuda valjda pokoji glas. Najviše je na ljestvici napredovao naš voditelj Siniša Miklaužić, promovirao svoj CD prvijenac, u prepunoj humskoj dvorani, a zaredali su se i ostali nastupi pa prednost dajem ipak pjevanju. Nešto glasova prikupili su tek pristigli na Top listu… no za njih još ima vremena, poslušajte predložene pjesme i glasajte za one koji vam ostaje pitanje jel lijepo pjeva ili vam se sviđa vođenje emisije. Nedavno je se sviđaju. U kolovozu jednog od glasača nagrađujemo kompletom CD-a. ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Sotelija Savski valovi Siniša Miklaužić Luna Bend Darko Domijan Optimisti Zagorja Tamara Jutriša Grupa Domino Kavaliri Slavonia band 10 Izvlačenje dobitnika krajem srpnja u Emisiji Nek tambura svira. Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.) Adrijana Vzemi si srce (Festival Dragi naš Kaj 2012.) Razbit ću čaše sve Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.) Ta črna noć (Loborfest 2011.) Če se vrneš (ZGF Krijesnica 2011) Tu su moji si prijatelji (Loborfest 2011.) Praščanja (ZGF Krijesnica 2011.) Raduje me, raduje (CMC festival 2012) 783 glasa 719 glasova 567 glasova 490 glasova 362 glasa 304 glasa 233 glasa 199 glasova 125 glasa 120 glasova Novi poredak svakog utorka, Zagorski TOP 10 Glasovati i komentirati TOP 10 možete cijeli tjedan na web stranici: www. radio-krapina.hr, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: [email protected], glazba@ radio-krapina.hr, ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo Vaše prijedloge. Glasajte za Vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Također novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sati. Franjo Mraz, glazbenik, stručni voditelj Festivala Prvi glas Zagorja Odabrani izvođači Svetokriškog festivala Udruga za kulturu, zabavu i šport iz Svetog Križa Začretja i ove godine organizira tradicionalnu manifestaciju poznatu pod nazivom Tjedan kulture, zabave i športa. Stručni voditelj nadaleko poznatog Festivala pjevača amatera Prvi glas Zagorja je posljednjih desetak godina Franjo Mraz. Tradicionalni festival održava se u svetokriškom Tjednu kulture, zabave i športa, a ovogodišnji je 44. po redu, i održat će se od 25. kolovoza do 1. rujna. U tom tjednu i ove će se godine moći posjetiti brojne kulturne priredbe i športska natjecanja. Audicije za Festival pjevača amatera, na kojem je nekad pjevala i Tajči, te mnogi drugi danas poznati pjevači/pjevačice, su završene. Gospodine Mraz, kakav je bio odaziv ove godine, što nas očekuje na Festivalu? Audicije su završene, mogu reći dosta uspješno i sa zadovoljstvom se pohvaliti da je svake godine sve veća konkurencija. Sužen je krug gradova audicija, obišli smo Varaždin, Veliku Goricu, Zagreb, Zaprešić, Samobor i Sv. Križ Začretje na kraju. Čak desetak ozbiljnijih kandidata imali smo samo u našem Začretju, Zagorci su se pokazali u dobrom svjetlu. I ove godine, što nas veseli, prijavilo se nekoliko 58 muških kandidata. Mi smo specifični festival, tražimo kajkavsku popevku zbog suradnje s Krapinskim festivalom, Krijesnicom. Današnji srednjoškolci ne pjevaju baš naše zagorske pjesme, pa je ovo u neku ruku prilika da se i mladi potaknu na to. Veseli me što su se pjevači/ ce počeli educirati i pohađaju satove pjevanja. Tjedan kulture, zabave i sporta zahtijeva višemjesečnu i ozbiljnu organizaciju, Začretje je primjer dobre suradnje brojnih udruga. Ozbiljnije pripreme počinju već krajem travnja, najviše zbog audicija, reklamiranja. Nakon završetka audicija, odabiru se kandidati, priprema se notni materijal, aranžmani za prve probe u kolovozu. Sve se događa kao na pravom festivalu, uživo, nema nasnimavanja, popravaka. Orkestar broji 18 članova, plus tri prateća vokala. Cure će, osim u Začretju, prateće vokale pjevati i na Krapinskom festivalu. Sam Festival bit će u petak, 31. kolovoza i završnica, u subotu, 1. rujna. Rado spominjemo svake godine da ekonomske poteškoće nisu bitno utjecale na sadržaje. Od osnovne koncepcije Tjedna, njegove raznovrsnosti i kvalitete nije se odustalo. Od pjevača/ica koje nastupaju na Vašem festivalu amatera, imate li povratne infor- GLAS ZAGORJA broj 94 Razgovarala Monika Briševac macije? Bave li se kasnije pjevanjem? To je ipak jedan dio najčešće srednjoškolaca i studenata koji prate festivale, nastupaju gdje god im je prilika, prate sve događaje u Hrvatskoj. Prilika mladim izvođačima da se predstave široj publici. Ljudi koji se bave tim poslom preporučuju mi kandidate. Moram spomenuti i susretljivost djelatnika Glazbenih škola, sretni smo što pristanu pjevati i kajkavsku popevku. Želimo vas potaknuti na razmišljanje Refluks je riječ latinskog korijena, a znači neprirodni, nepoželjni, bolesni ili povratni tijek želučanog sadržaja iz želuca u ždrijelo. To je bolest naše civilizacije. Danas mnogo ljudi pati od te bolesti. No, vi ne morate biti među njima. Stoga, naučite kako da sami uočite znakove bolesti i sami si djelotvorno pomognete. 1. Gdje nastaje problem Hrana koju gutamo iz usta prolazi kroz jednjak u želudac. Jednjak je cijev promjera oko dva 4. Zašto je to opasno Ako imate refluks želučane kiseline i osjećate žgaravicu, to će vam oštetiti jednjak. U tom slučaju može na sluznici jednjaka nastati ranica koja krvari i koja se zove čir jednjaka. Takav čir može zacijeliti, ali ostaviti ožiljak na jednjaku. To pak uzrokuje suženje jednjaka i nove tegobe. Takvo stanje može biti podloga i za rak na jednjaku. 5. Koji su uzroci bolesti Želučani refluks nastaje radi više uzroka. Jedan od uzroka je 01. SRPNJA 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] selih ili paprenih jela ili nakon pretjeranog uzimanja slatkiša. Rajčica kod mnogo ljudi uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline i žgaravicu. Često i veliki psihofizički stresovi potiču pojačano lučenje želučane kiseline. Može se dogoditi da imate prekomjerni tlak u trbuhu. To nastaje ako ste debeli. U rijala koji se ne može nimalo rastezati, također će vam se u struku podizati želudac prema grudnom košu i taj će pritisak opterećivati vaš jednjak. 6. Što poduzeti Promijenite način života! Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu, obustavite pušenje, izostavite alkohol, spavajte na Želučani refluks kod odraslih ljudi (Gastroezofagealni refluks ili GERB) centimetra. Počinje u ždrijelu, a završava u želucu. Na dnu jednjaka nalazi se čvrsti mišićni okrugli prsten koji kod zdravog čovjeka ne dozvoljava da se hrana iz želuca vraća natrag u jednjak ili u ždrijelo i u usta. boku s podignutim uzglavljem, nosite komotnu odjeću, ne liježite u krevet barem dva sata nakon obroka, nikad ne spavajte potrbuške. 7. Liječenje refluksa 2. Zašto nastaje problem Sluznica želuca luči želučanu kiselinu koja pomaže razgradnju progutane hrane u želucu. Ta želučana kiselina ne bi smjela dospjeti u jednjak, jer bi izazvala upalu sluznice jednjaka, pečenje i bol. Ako vam je navedeni mišićni prsten bolestan, tj. slab i mlohav i ne zatvara put između jednjaka i želuca, sadržaj iz želuca vraćat će se u jednjak. Dobit ćete žgaravicu. 3. Što je žgaravica To je osjećaj pritiska ili pečenja koji se javlja u žličici i penje se kroz jednjak (iza prsne kosti) sve do grla. Umjesto pečenja možete osjećati samo povremenu gorčinu u ustima, dugotrajni noćni kašalj ili promuklost. Ponekad danima možete imati osjećaj neugodne knedle u grlu… Najvažnije od svega je da sami počnete brinuti o svom zdravlju. Ako imate bilo kakvih pitanja, javite se elektronskom poštom na navedenu adresu. mlitav i slab mišićni prsten jednjaka. Takav ćete jednjak imati ako uzimate previše alkohola, crne kave, ruskog čaja, gaziranih pića ili ako pušite cigarete. Neki ljudi imaju pojačano lučenje želučane kiseline. To se događa nakon masnih, ki- tom slučaju masnoća u trbuhu podiže vaš ošit (dijafragmu) a s time i želudac prema grudnom košu. To utječe na kvalitetu navedenog mišićnog prstena na dnu jednjaka koji postaje mlitav i mlohav. Ukoliko nosite usku i tijesnu odjeću od mate- GLAS ZAGORJA broj 94 Ako ste u ovom tekstu prepoznali svoje tegobe, javite se svom liječniku. Nakon detaljnog razgovora i pregleda liječnik će odlučiti je li vam potrebna dodatna obrada sluznice jednjaka i želuca ili vam je dosta dati samo lijek. Obrada je relativno bezbolna i kratka. Pretraga sluznice jednjaka i želuca (gastroskopija) traje svega tri minute. Nakon toga dobit ćete lijek u tabletama koji je vrlo djelotvoran. 8. Upozorenje Ako imate žgaravicu koja traje dulje od dva tjedna – javite se svom liječniku. Ako morate uzimati lijekove protiv žgaravice više od dva puta tjedno – javite se svom liječniku. Ako ste si do sada sami u ljekarni kupovali bez recepta lijek protiv žgaravice, napomenite to svakako liječniku prilikom pregleda. 59 ZANIMLJIVOSTI 01. SRPNJA 2012. Pripremila Vesna Cigula MALA ŠKOLA Aranžiranje cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 I u srpnju 50% popusta Niste zadovoljni svojim izgledom? Ne osjeæate se poželjno, maštate o kratkoj, pripijenoj haljinici? Uz salon ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost…. Zadnji je tren prije ljeta iskoristiti svjetski hit u oblikovanju tijela i redukciji masnih naslaga i celulita. Neinvazivna, bezbolna i efektivna metoda temeljena na vrlo snažnim nisko-frekventnim ultrazvučnim valovima fokusiranim na određenoj dubini s efektom kavitacije koji razara masnu stanicu, eliminira nastale trigliceride kroz jetru i bubreg te se na taj način reduciraju masne naslage i obujam tijela. Oblikovanje tijela radi se kroz 2 - 8 tretmana uz ručnu masažu i limfnu drenažu (1.30 h tretman ukupno) bez kirurških zahvata i oporavka. Osjećajte se lijepo i ugodno u vlastitoj koži i posjetite salon ljepote Kompa! Glas Zagorja broj 94 % 0 KUPON Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će izgledu. Poklanjam Va o vam kupon koji do šem ljepšem nositeljici donosi 50% popusta do 15 . srpnja, na tretman kavitacije. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 54 9. 5 i 60 GLAS ZAGORJA broj 94 u r s u j n p TZ KRAPINA 01. SRPNJA 2012. LJETO U KRAPINI 2012. Konačno kino Ovogodišnja vruæina lipnja ljeto je prizvala ranije, pa Vam savjetujemo – putujte i odmorite se tijekom srpnja i vratite se do poèetka kolovoza jer Ljeto u Krapini poèinje ove godine 4. kolovoza. Radi se naime o tradicionalnoj manifestaciji koju organizira Turistièka zajednica Krapina na Hušnjakovom brdu pod samim nalazištem praèovjeka, a mozaik je kockica bogate krapinske povijesti. Nedjelje su tematski podijeljene i popraćene prigodnim glazbenim i kulturnim programima. Posjetiteljima Krapine omogućuju upoznavanje povijesti ovog starodnevnog grada na vrlo zoran način, a domaćinima, dobrim poznavateljima gradskog života nekad i danas donijet će obilje zabave. Djedovi i bake i vi malo starije mame i tate ponovno ćete moći posjetiti Krapinsko kino. Turistička zajednica Krapina pobrinula se za zanimljiv repertoar, vaše je tek uzeti grickalice i kao nekad, u društvu voljene osobe pogledati film na velikom platnu… Larin izbor – Izgubljeni princ otvorit će Krapinsko ljetno kino. Prva sezona serije Larin izbor ostavila je gledatelje u šoku i nevjerici. Mali Zlaja, sin velike ljubavi Jakova i Lare, nestao je u avionskoj nesreći koja je zauvijek razdvojila njegove roditelje. Lara se zaredila, Jakov se otisnuo na more, odlučujući se na život vuka samotnjaka. Nekoliko godina poslije, nevjerojatnom igrom slučaja, Jakov pristaje na otok da bi dostavio svoj ulov na lokalnu peškariju, te ugleda dijete za koje misli da je Zlaja… za Zagorce je zanimljivo to što je dio kadrova iz filma sniman u Dvoru Sveti Križ Začretje. Film Larin izbor: Izgubljeni princ režirao je Tomislav Rukavina, a glavne uloge u njemu su ostvarili Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Stefan Kapičić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, dok im se u ostalim ulogama pridružuju David Šikić, Špiro Guberina, Miraj Grbić, Filip Radoš i ostali. Film Melankolija danskog redatelja Larsa Von Triera proglašen je najboljim europskim filmom u Berlinu na 24. dodjeli nagrada Europske filmske akademije. Radi se o psihološkom filmu katastrofe – o kraju svijeta! Justine i Michael slave svoj brak na raskošnoj zabavi u kući njezine sestre i šogora. U međuvremenu, planet Melankolija se približava zemlji… Provjerena kopija, priča o susretu žene i muškarca u malom toskanskom gradu. On je Britanac koji je upravo završio promociju nove knjige; ona je vlasnica galerije. Ovo je univerzalna priča o ljubavi i oprostu, o razumijevanju i ranama koje se teško liječe… Film je jedan od kritički najhvaljenijih filmova 2010., a svoju premijeru imao je na filmskom festivalu u Cannesu gdje je upravo Juliette Binoche proglašena najboljom glumicom za ulogu u ovom filmu. Prijestupna godina, meksička drama o djevojci koja nakon niza kratkih avantura ulazi u pravu sadomazohističku vezu. Novinarka Laura nakon niza kratkih avantura upoznaje Artura. Upuštaju se u intenzivnu i vatrenu seksualnu vezu u kojoj se užitak, bol i ljubav spajaju u jedno… Redatelj Michael Rowe, glumci Monica del Carmen, Gustavo Sánchez Parra, Armando Hernández. (T. G.) Zabavni program: sastav Črleni laj4. kolovoza 21 sat – Hušnjakovo – Ljetno kino – beki 21 sat – Ufuraj se i pukni – kazališna LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC predstava 5. kolovoza Purgerska nedjelja Žive slike – vatrogasci sa starim vatrogasnim kolima, ljekarnik, sladoledar, pekar, fotograf bečke kočije, slikar, notar… Sajam ljekovitog bilja i eteričnih ulja DPMRO Krapina – radionica de coupage Zorice – krapinske piškote – krapinski gastro suvenir Udruga stari zanati Koprivnica Svijet na dlanu – izložba puzzli – autorica Mirele Mie Jezernik Šareni svijet – predstava za djecu Zabavni program: sastav Podvinčani 21 sat – Nastup stand up komičara 11. kolovoza 18. kolovoza 21 sat – Hušnjakovo – ljetno kino – PROVJERENA KOPIJA 19. kolovoza Nedjelja krapinskog pračovjeka Prezentacija života neandertalaca Radionica Pračovjek Roštiljada Dobrica Dabar – predstava za djecu Eksperimentalna arheologija Gljivarsko društvo Maglen Oroslavje Zabavni program: sastav Fakini 25. kolovoza 21. sat – Hušnjakovo – ljetno kino – PRESTUPNA GODINA 26. kolovoza 21. sat – Hušnjakovo – Ljetno kino – Etno nedjelja Moderno pričanje prošlosti – etno MELANKOLIJA udruga Ivančica 12. kolovoza KUD Matija Gubec – Gornja Stubica Krapina iz davnina – običaji pranja veša i žetveni običaji Legenda Čeh, Leh, Meh i sestra Vilina Vatrogasci nekad i danas – DVD KraLjudevit Gaj pina Krapinske galge Zagorski mlinci – novo lice – radionica Aureus Unicornis – prikaz srednjovje- Zabavni program: sastav Kavaliri kovnog života Magistratska 11 Revija narodne nošnje inspirirana ilir49 000 Krapina skom lepezom Kneippovo lječilište [email protected] GLAS ZAGORJA broj 94 61 ZANIMLJIVOSTI 01. SRPNJA 2012. RECEPT A MJESEC Topljeni sir m topljeni sir Preporučujemo va . Dobiva se miiz kućne radinosti sira s putrom ješanjem prirodnog dodati i dodai jajem, a mogu se ju okus (šunka ci koji mu određu na, crvena paili razne vrste zači siljak, origano, prika, papar, bo luk…). 1 3 Pripremite potrebne sastojke: jedan kravlji sir, litru mlijeka, 1 jaje, 5 dag putra, 1 prašak za pecivo. 2 4 U uzavrelo mlijeko umiješajte sir i topite ga dok mlijeko ne promijeni boju. Potom ga ocijedite. BEDEKOVČINA Usprkos brojnim devastacijama okoliša, razne vrste ptica nalaze načine za opstankom u čemu im čovjek može uvelike pomoći svo- jim odgovornim ponašanjem prema prirodi. Područje Hrvatske, tako i Hrvatskog zagorja još je uvijek bogato raznolikošću ptičjih vrsta, no, neke su ipak zauvijek nestale, neke su sve rjeđe i nestaju. Projekt Ptiček Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ obuhvaća suradnju s osnovnim školama, školovanje Mladih čuvara prirode i podizanje svijesti o potre- 62 U ocijeđeni sir umiješajte jaje i počnite topiti na laganoj vatri. Kad masa postane homogena dodajte maslac. Sklonite s vatre, umiješajte prašak za pecivo i sipajte u pripremljenu posudu. Nakon što se ohladi, sir izvadite iz posude i … dobar tek. U sir možete umiješati i različite začine koji mu određuju okus. Projekt Ptiček bi očuvanja svih prirodnih vrijednosti, tako i ptičjih vrsta. U prisutnosti Tomislava Blaćeva, predsjednika Hrvatskog društva za ornitološka istraživanja Tringa, Ede Kletečkog, kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Nataše Kletečki, prof. biologije, mališani Područne škole Špičkovina s učiteljicom Anicom Ormuž, upoznali su proces prstenovanja ptica. Gledali su kako se vade ptičice iz razapetih mreža uz Bajere u Bedekovčini (za njihovog školskog sata u prirodi uhvaćeno ih je 17), zatim se slikaju, zapisuju pod brojem i imenom u radnu bilježnicu, onda im se pažljivo na nogu stavi prsten s tim istim brojem. Naravno, to mogu raditi samo ovlaštene osobe, sve drugo je protuzakonito. – Nevjerojatno je zanimljiv taj ptičji svijet! Nije neobično da kod nas pr- GLAS ZAGORJA broj 94 stenovana zeba još istog dana bude otkrivena 500 km sjevernije, na području Poljske! – priča ornitolog Tomislav, pažljivo vadeći kosa uhvaćenog u mrežu. Ipak, porazno je što je lov na ptice daleko rašireniji od njihovog proučavanja. Zato je nadasve važna edukacija, raspoznavanje ptica, njihovih životnih staništa i navika, postavljanje kućica gnjezdilica, ispravno hranjenje zimi… Zato projekt Ptiček i zagorski ptičeki imaju budućnost. (Dunja Horvatin) ZABAVNA STRANA 01. SRPNJA 2012. KAJKAVSKA KRIŽALJKA znate li 15. veljače 1980. Frank Damek prestao je po ulici skupljati izgubljene igraće karte jer je nakon 20 godina uspio skupiti cijeli špil. 9. rujna 1930. Thurberu Brockbandu trebalo je 9 sati da pronađe iglu u plastu sijena 2. svibnja 1802. Timothy Dexter objavio je knjigu Mozgalica za znalce, koja je namjerno bila puna pogrešno napisanih riječi i bez ijedne interpunkcije da je slon jedina toplokrvna životinja koja ne može skakati da grom udara muškarce 7 puta češće nego žene? pitalica Na početku je svake ere, s njim završava vrijeme. U sredini je kad je početak, a nema ga u kraju. Vodoravno: 1. Glava leži na...; 6. Na čemu ležimo; 7. V jutro _______ gda bregi su spali; 9. Magazin koji čitam; 11.Uvijek, stalno; 12. Što nosimo na nogama. Okomito: 2. Poljubiti; 3. Šuma ili; 4. Doručak; 5. Pratilje na svadbi, djevojka koja nosi svadbeno cvijeće i šlep za mladenkom; 6. Jučer; 8. Ženka svinje; 10. Gledamo kroz...; 11. Jako ili... Frajer u kokošinjcu Sjedi zeko u šumi i oštri nokte, naleti vuk i upita: Zeko, što radiš? A zeko će: Oštrim nokte, idem ubiti lisicu. Pročulo se to, vuk istračao uokolo. Kad evo mede: Zeko, što radiš? A zeko će: Oštrim nokte, idem ubiti lisicu. I pročulo se dalje nego prošli put, kad evo ti lisice: Zeko, što radiš? A zeko će, onako uplašeno: Evo ništa, oštrim nokte i pričam gluposti. *** Kupio Haso Mercedes i pozvao Muju da se malo provozaju. Prije semafora auto počne kočiti. Pita Mujo: - “Šta je to Haso?” Haso mu odgovori: - “ABS.” Nakon nekog vremena kupio Mujo “fiću” i pozvao Hasu da se provozaju. Prije semafora Mujo počne kočiti i jedva stane. Pita ga Haso: - “Šta je to Mujo?” Mujo mu odgovori:- “ASS.” Pita ga Haso: - “A šta je to?” Mujo mu kaže: - “Ako stane stane.” vic mjeseca Prodaje seljak pijetla na sajmu. Prilazi mu kupac: “Dobar pijetao nema šta! A penje li se na kokoške?” “Da, da, penje se! I ne samo na kokoške nego i na guske, patke, koze...! Prije neki dan popeo se i na psa!” “Pa zašto ga onda prodaješ?!” “Od jučer me nešto čudno gleda.” PING PONG labirint GLAS ZAGORJA broj 94 63 01. SRPNJA 2012. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Neven Uređuje i piše Dunja Horvatin (Calendula officinalis) Od proljetnih do kasno jesenskih dana žuto-narančaste cvjetne glavice nevena kao mala sunca žare s vrtnih gredica. Iako je jednogodišnja biljka, zbog dugog perioda cvjetanja čini nam se da nema rok trajanja! Rimljani su vjerovali da neven cvjeta svakog mjeseca pa su mu dali ime Calendula ili prvi dan u mjesecu. Provjereni je barometar za kišu – ako cvjetne glavice ostanu zatvorene poslije 7 sati ujutro, tog će dana sigurno padati kiša! Zbog dugotrajnosti i lakog održavanja, neven je cijenjen kao ukrasna biljka, a svojim karakterističnim aromatičnim mirisom rastjeruje iz vrtova štetočine i brojne insekte. Od davnina je poznat kao ljekovita biljka i nazivaju ga biljkom kože. Upotrebom pripravaka iz cvijeta i lista nevena dokazano je uspješno liječenje brojnih kožnih bolesti (pso- rijaza, seboreja, ekcemi, opekline, akne, čirevi…). Koristi se i za jačanje imunološkog sustava, kako sastojak u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji (suhi cvjetovi koriste se kao boja za sir, maslac). Dokazano, pripravak od nevena hidratizira i pomlađuje kožu, naročito onu oštećenu aknama i drugim upalnim procesima i sastavni je dio kozmetičkih preparata. Postoje zapisi da se neven uzgajao kao ukrasna i ljekovita biljka već od 12. st., osobito u samostanskim vrtovima. Zabilježeni su i mnogi recepti. Iako se danas u svakoj apoteci mogu kupiti preparati od nevena, bilo u obliku masti, čaja, eteričnih ulja, sve više ga poznavatelji narodne medicine spravljaju prema poznatim bakinim receptima i koriste kao pripomoć u samostalnom liječenju. Neven uspijeva u svakoj vrtnoj zemlji, pa i na skromnijim zemljištima. Za njega važi uzrečica – jednom neven, zauvijek neven: zaboravljen, ostavljen mrazu i zimi negdje na vrtnoj gredici, neven će se uz pomoć ptica i vjetra sam pobrinuti za svoje potomstvo, a brojne samonikle biljčice će pozdraviti proljetno sunce i ubrzo formirati svoja nasmiješena sunčana lišca. Primjena u pučkoj medicini: Svježi cvjetovi zgnječe se i pomiješaju s maslacem od kozjeg mlijeka. Taj nevenov maslac polaže se u obliku melema na pokvareni želudac, a koristi se kao mast za rane koje teško zacjeljuju (zloćudni čirevi, otekline, otvorene rane na nozi, kod apscesa – gnojnih upala kostiju, te općenito kod gnojnih rana koje teško zacjeljuju). Biljna kugla spavalica Sezona je godišnjih odmora i putovanja. Često smo u nedoumici što ponijeti prijateljima, ne opterećujući suviše prtljažnik, ruksak ili novčanik, a da bude originalno i lijepo. Biljna kugla spavalica ideja je za sve koji imalo raspoznaju mirise biljaka. U kategoriji eko-suvenira, s ostalim hrvatskim suvenirima, ovaj proizvod jedne obitelji iz Biograda, prošle godine u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku je proglašen ekološkim suvenirom godine. Prvonagrađena kugla spavalica oduševila je stručni sud mirisom i idejom: promiče brigu za okoliš i vlastito zdravlje. Spavalica je prirodni aromaterapijski pripravak, djelotvorna kod EKOLOŠKI SUVENIR nesanice, nervoze i napetosti, a šeg jastučića, vaš je izbor. Opuštanje sastojci su: lavanda, majčina dušica, bosiljak, matičnjak i mažuran. počinje pri samom početku, odlaMiris i opuštajući učinak zajamčeni skom u prirodu, a oblik, boja i mjesu sljedećih 18 mjeseci. Koja biljka šavina ovog jedinstvenog suvenira i miris će prevagnuti u punjenju va- stvar je vaše kreativnosti. Ivanjski kresi u društvu grofice Barbare Tradicionalno, već godinama, u dvorištu Zagorske hiže, Ekološkog društva Lijepa naša, u Dubravi Zabočkoj pali se Ivanjski krijes. Predsjednica Ekološkog društva Lijepa naša, Dubrava Zabočka, Gordana Gregurić i Barbara Kulmer Ove godine okupljanje članova ove i drugih ekoloških udruga svojom prisutnošću je pojačala zadnja živuća grofica iz obitelji Kulmer, Barbara, kći slikara Ferdinanda Kulmera, budući da je nedavno unutar udruge osnovana sekcija Društvo prijatelja Bračka. Bez obzira na vrijeme i promjene, sjećanje na Kulmere i život u dvorcu nije nestalo: sluge, sluškinje, kuharice, vrtlari, bili su iz okolice dvorca. Dvorac je bio u posjedu obitelji Kulmer sve do 1943. kad je u njega smješten štab njemačkih snaga za Balkan. Sagradio ga je Milan Kulmer, a imanje je, prema župnoj knjizi crkve sv. Barbare u Bedekovčini, kupio 1887. od Dragutina Čegelja. Milan se i oženio u crkvi sv. Barbare Beatom pl. Turk od Karlovca-grada, a poslije rođenja dvaju sinova u dvorcu Bračak, grofica Beata je umrla u 24. godini. Dvorac je poslije Drugog svjetskog rata postao bolnica za djecu, zatim za tuberkulozne odrasle i konačno opća bolnica. Gradnjom nove bolnice, dvorac stoji prazan. Mlada grofica Barbara završila je studij arhitekture u Americi, vedra duha i s puno smisla za humor, DUBRAVA ZABOČKA oduševljena je strepom iz krušne peći, etnozbirkom unutar stare Zagorske hiže i ozračjem oko krijesa, nedaleko dvorca u kojem su utkani njeni korijeni. (Dunja Horvatin) ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. SRPNJA 2012. MALA ZEMLJA ZA VELIKU OKRUTNOST Afera usmrćivanja 46 zdravih pasa U vrijeme godišnjih odmora, kao i u vrijeme cijepljenja pasa, na našim cestama i ulicama nađu se mnoge nezbrinute životinje. Nesmiljeno ostaju bez domova, prepušteni okrutnom zakonu ulice, oviseći odjednom o vlastitoj snalažljivosti i zahvaljujući čovjeku, otupjelom instinktu za preživljavanje. Pretvorene u skitnice, prestrašene i gladne životinje završavaju pod kotačima automobila ili ugibaju osakaćene, ranjene i izubijane. Članci propisa koje donose lokalne samouprave često govore o tamanjenju čime već i sam naziv upućuje na nehumanost postupaka, premlaćivanje, trovanje, ubijanje. Nerijetko, te su životinje pokretne mete novopečenih lovaca stažista i žrtve dresera pasa, pa nastrijeljene i osakaćene danima ugibaju u smrtnim bolovima. Nevine žrtve prevrtljive ljudske naravi, same po sebi ne predstavljaju problem, problem je u ljudima, njihovoj svijesti i savjesti. Mnogi roditelji djeci poklanjaju žive igračke, psiće mladunce, ne uvažavajući činjenicu da ni jedno živo biće ne može biti igračka, ne razmišljajući što i kuda s psićem kad odraste. Kad zakaže savjest obično se hvatamo za zakon. Zakonom o zaštiti životinja propisana je obaveza lokalnih zajednica na izgradnju skloništa za nezbrinute životinje, a trenutno se u Republici Hrvatskoj većina njih ne može nazvati skloništima, jer ubija pse i ne provodi Zakonom propisanu obavezu označavanja pasa, oglašavanja nađenih životinja i edukacije. Registrirana skloništa (KZŽ nema ni jedno) koriste zakonsku mogućnost koja dopušta ubijanje napuštenih životinja u skloništima nakon isteka 60 dana od Ko pas i mačka... datuma njihova dolaska, umjesto da životinje intenzivno oglašavaju i udomljavaju. Samo četiri grada u cijeloj Hrvatskoj – Zagreb, Čakovec, Ivanec i Dubrovnik – donijela su odluku kojom se problem napuštenih životinja rješava oglašavanjem, javnim akcijama, suradnjom s volonterima i udrugama, te edukacijom cijele zajednice, a ne Svatko tko ima kuænog ljubimca, bilo maèku ili psa, jako dobro zna da i životinja osjeća radost, tugu, strah, da brine za mladunce, bori se i trpi. Životinje imaju iste dijelove tijela i ponašaju se slično čovjeku. Naizgled, životinje su manje inteligentne ili imaju manje razvijene emocije, ne znamo, no to nikome ne daje za pravo zlostavljati ih, iskorištavati i ubijati. ubijanjem. U KZŽ, bivši župan Siniša Hajdaš-Dončić prihvatio je prijedlog Saveza ekoloških udruga kojim bi se problem broja napuštenih životinja pokušao riješiti kastracijom, sufinanciranjem operativnog zahvata veterinarskim stanicama koje bi ga provodile. Dosadašnjim saznanjem, zahvate je uz određene popuste radila samo Veterinarska stanica u Krapinskim Toplicama. Nedavna afera potaknuta ubijanjem pasa udomljenih iz skloništa za napuštene životinje u Dumovcu (gdje završavaju i lutalice s područja naše županije) i Noinoj arki, od strane tri veterinarska inspektora, zabilježena je u svim medijima u RH i daleko izvan granica. Ministarstvo poljoprivrede oglasilo se priopćenjem koje pravda ubijanje životinja tobožnjom opasnosti od bjesnoće, zbog šteneta koje je prije mjesec dana udomljeno iz skloništa u Dumovcu u Samobor. Prema saznanjima, u dvorište gdje je štene živjelo, upala je navodno bijesna lisica i poklala kokoši. Inspektori su to koristili za izliku za ubijanje… Naknadnom obdukcijom ubijenih životinja utvrđeno je da ni jedna nije bila zaražena bjesnoćom! Govoreći ljudima, udomiteljima pasa, da su došli samo u nadzor, bez spomena karantene ili pregleda, ubijali su pse na licu mjesta, pred djecom, nerijetko bez anestetika, gurajući još polužive životinje pred očima ukućana u plastične vreće koje su bacali na hrpu drugih u kombiju! Zna li ministar za nezakonite pohode svojih inspektora? Zna li za njihove upade u domove i dvorišta građana i ubijanje pasa pred očima šokirane djece? U zakonima zemalja članica EU o dobrobiti životinja govori se vrlo konkretno o pitanju napuštenih i izgubljenih životinja, trgovine zaštićenim i egzotičnim životinjskim vrstama, nehumanog uzgoja i transporta farmskih životinja…, s tim da se isti i provode u stvarnosti. Nakon ove afere, u slučaju pojave bjesnoće i realne opasnosti od obolijevanja ljudi će iz straha od inspekcije skrivati životinje, što nije u interesu ni ljudi niti životinja. Inspektori trebaju biti svjesni da se problemi rješavaju suradnjom s građanima i humanim razumnim odlukama, a ne metodama neprimjerenima 21. st. i etički razvijenome društvu. Veterinarska inspekcija zatvorila je skloništa prije tjedan i pol dana zbog tobožnje opasnosti od bjesnoće, pri čemu je bezrazložno usmrtila 46 zdravih pasa i mačaka, a analize su potvrdile da životinje nisu imale virus bjesnoće. Udruge zahvaljuju ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini što je ispunio svoje obećanje o otvaranju skloništa te očekuju ispunjenje ostalih obećanja – sankcioniranje svih odgovornih u ovoj aferi za nepopravljivu štetu nanesenu životinjama, građanima i skloništima, hitnu reformu veterinarske inspekcije i osnivanje inspekcije za zaštitu životinja te ukidanje odredbe Mi smo prijatelji Dva dana kasnije: 26. lipnja Ministarstvo poljoprivrede objavilo je danas kako ukida ugroženo područje u svrhu sprječavanja i suzbijanja zarazne bolesti bjesnoće u skloništima Dumovec i Noina arka i time omogućava rad skloništima. S prosvjeda na Trgu - Jesi ti dobar vuk? Na prosvjedu 22. lipnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, udruga Prijatelji životinja, predstavnici mnogih nevladinih udruga, među kojima i Savez ekoloških udruga KZŽ i mnogobrojni građani, peticijom su od Ministarstva poljoprivrede tražili hitno zaustavljanje mahnitog pohoda inspektora, njihovo nezakonito djelovanje, te pozvali Vladu i inozemne organizacije kako bi spasili živote ostalih ugroženih nedužnih životinja Zakona o zaštiti životinja koja omogućuje ubijanje životinja u skloništima nakon 60 dana. Također, zahvaljuju pomoćnici ministra, dr. sc. Mirjani Mataušić-Pišl, na provedbi ministrovih obećanja i očekuju da provede i reformu rada u Upravi veterinarstva, za dobrobit životinja, građana i Ministarstva. Udruge za zaštitu životinja svjesne su važnosti zaštite ljudi i životinja od bjesnoće, no u ovom slučaju nije bilo opasnosti za ljudsko zdravlje, što potvrđuje i aljkavo postupanje veterinarske inspekcije, koja je površno dezinficirala domove ljudi čije je pse usmrtila ili ih uopće nije dezinficirala. Očito je da mjere suzbijanja bjesnoće treba provoditi na temelju potvrđenih činjenica, a ne pretpostavki, i treba ih provoditi u suradnji sa skloništima, udrugama i građanima, karantenom i testiranjima, a ne nepotrebnim ubijanjima. Autoritativan i nasilnički način na koji je inspekcija ulazila u domove ljudi i usmrćivala njihove životinjske članove obitelji pred njihovim očima ili ih odvozeći sa sobom, sramotan je i u civiliziranom svijetu neviđen primjer kršenja zakonskih propisa i ljudskih prava koji ne smije proći nekažnjeno. Time je učinjena ogromna šteta skloništima, građanima, životinjama, Gradu Zagrebu, ali i samom Ministarstvu. IZ DRUGOG KUTA 01. SRPNJA 2012. K ada će više ovaj narod shvatiti u kome grmu leži zec!? Vazda neka pusta obećanja, slogani, teatar… a narod uvijek na kraju gladan, bosonog i iznevjeren. Eh, kada bi barem sada netko pjevao: „E, moj narode…“, ali eto vidiš nesreće, ni toga više nema – ni kao što bi narod rekao – ni za živa lijeka. Nije to samo jedan slučaj, bilo je mnogo onih koji su se ovih dvadesetak godina zaklinjali k’o vitezovi templari u odanost, privrženost… lojanost. Kako god želite to sročite, i koju god želite, upotrijebite riječi iz Anićeva rječnika, mi smo uvijek na istom: početku. ustavne oligarhije nesumnjivo suptilno mijenjaju imena – ali ne i karakter (po onoj staroj latinskoj: Vuk mijenja dlaku, ali ne i ćud). Kada bi političari tako lako mijenjali svoje davno zacrtane naume, ne bi bilo vikendica po moru, djece na privatnim učilištima, akademijama, poslovnim učilištima – najedanput preko noći svi su oni preko noći postali poduzetnici. Naime, to je u Hrvatskoj nevjerojatno lagano, postati poduzetnik je kao ispeći kokice. Naprosto, uzmete samo posjetnicu – napišete ispod imena poduzetnik – e, i to je to… riješeno. O daljnjim peripetijama ne treba ni govoriti, kako se tretiraju javne ustanove kao privatne, kako se mešetari porezom na sve strane, slično kao one pekarne kada prolazite noću, imaju radno vrijeme negdje dolje u podrumima – daleko od očiju državnog inspektorata. Il’ pak lokalne birtije, u kojima dobijete kavu kao da ste naručili kompot, a da ne govorimo u zadnje vrijeme o senzacionalnim novinskim vijestima o otkupu zlata. Pa, to je čak postalo neizostavni marke- S 66 tinški slogan po gradu, svi nešto hoće utržiti. Što je jedanput, da li u deliriju ili nekoj čudnoj vrsti polusna rekao sam Sokrat: „… dolje na tržnicu“ . I tako, slušajući ove pomalo proročke Sokratove riječi, svi idemo na tržnicu, da što se dade unovčiti – unovčit ćemo na ovaj il’ pak onaj način. Bitni su penezi! Svugdje oni igraju mučnu ulogu, i na sam njihov spomen sve se oči razrogače. Svi ih žele imati u vagonima, ne daj bože koliko im upravo treba… prodati, a nešto za kupiti. Svi su nalazili svoj komad torte u takvim dogovorima, trgovac je dobio nešto talira za dalje trgovati, a gospodari nove mirisne tkanine, mirodije, začine… I tako, obje strane su u tome nalazile svoj smisao, i naposljetku svoj vlastiti poredak, značajno mjesto u društvenim strukturama. Upravo su se po tim shemama, stoljećima krojili odnosi, i nekako je to opstajalo, uz sitno neke tu i tamo pobune, vješanja… i izrabljivanja po rudnicima – te naposljetku odvođenju u robovlasništvo. I da parodija bude još veća, sama ideja socijalizma doživjela je svoje prve proplamsaje u dobu kada više nije bilo tih slobodnih zavojevača. Ova činjenica odista zaslužuje dužnu pozornost, ponajprije jer je napokon dio crkvene hijerarhije napokon uvidjevši koliko je narod podjarmljen, obespravljen, ponižen i izdan – stala na stranu bespomoćnih. Tko zna… možda E, moj narode... … dragi zemljače, brate po naciji, brate po vjeri, molim Te nemoj me oslobađati ovih okova što ih vidiš da me grčevito stišću na rukama, ako mi kasnije Ti učiniš djecu robovima… pusti, molim Te pusti… nek’ mi onda drugi djecu tlače… nek’ ih drugi čine robovima… samo nemoj Ti… ne izusti ni riječi o slobodi… jer si jednog jutra zaslijepljen prividnim sjajem… zaboravio što znači riječ sloboda, biti slobodan… S vakodnevno treba podmiriti mnoge obveze, bilo da je tu riječ o sprovodu il’ kruhu na stolu, litri benzina, lijeku za glavobolju… sve je to roba kao i ljubav, istina, pravda. Sa svime se tu trguje, interesi cirkuliraju kao krv u krvotoku, nikada ne miruju, uvijek su negdje u pokretu. Bitno je da se ne bude statičan, da se nešto okreće, petlja, pod stol gura. Opet se vraćamo na ono – nije bitno što – bitno je samo da se nešto trži. Naime, oduvijek je tomu tako, uvijek se nešto prodavalo, a drugo kupovalo. Uvijek je bilo nešto za tomu slično. No, sam proglas o ukidanju kmetstva 1848., pa zatim nadolazeća Oktobarska revolucija 1917. – 1918., donijela je nešto sasvim drugo. Naime, javna je tajna da su sami Marx i Engels potajno priželjkivali da njihov socijalizam i manifest usvoje ponajprije sami Nijemci. Također, dobro je poznato da su same Slavene smatrali svinjama, i napose kudikamo nedostojnim takvog plemenitog posla – kao što je širenje komunističke misli diljem svijeta. No, kapital s idejom besklasnog društva ipak je završio u rukama nedostojnih… ažalost, pored ovih anomalija koje se događaju kada netko uzme neku ideju, pa je dobrano usmjeri u svoje ideološke i kultne (pogotovo kada je riječ o Staljinu) interese, izgubi i puno onih kvalitetnih i dobrih usmjerenja. Pa poslije tih izmjena, imamo nešto što samo u nekim dodirnim točkama ima neke veze s revolucijom, socijalizmom… itd. Ovdje je također interesantno za pripomenuti i to – da je i sama Teologija oslobođenja, u svojim temeljnim nacrtima imala podstreke socijalističke misli. To je posebice dolazilo do izražaja u Latinskoj Americi, i njezine specifične povijesti, od koloniziranja europskih sila, N GLAS ZAGORJA broj 94 Piše Dražen Zetić [email protected] se to i u samoj našoj Hrvatskoj počne događati… Možda se ta uprava renesansa duha u samom srcu Crkve počne događati upravo sada tu – u ovome vremenu s ovim ljudima. nekom provizornom zaključku, samo možemo izraziti duboko žaljenje, i prisjetiti se onih riječi Brune Bušića kada je već davnih sedamdesetih prorekao – da će nam upravo biti najteže kada jaram ropstva i podčinjenosti počne snažno razdirati srce, jer ćemo vjerojatno tada spoznati da se radi o našim vlastitim ljudima – koji su od jučerašnjih gorljivih zagovaratelja hrvatske neovisnosti, suverenosti i slobode, postali mešetari hrvatskim teritorijem, pravima i interesima. Stoga, kao jedan svojevrsni epitaf na nekom još ne postavljenom spomeniku, trebalo bi pisati: … dragi zemljače, brate po naciji, brate po vjeri, molim Te nemoj me oslobađati ovih okova što ih vidiš da me stišću na rukama, ako me kasnije misliš Ti još više porobiti, odvesti u sužanjstvo, učiniti moju djecu robovima… bolje pusti me da me drugi i dalje tlače, bičuju, oporezuju… barem ću znati da ću tada znati što znači biti slobodan i cijeniti krvavi okus slobode… U NARUDŽBENICA datum _____________ Dolazi u Vaš dom! Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog KAKO? mjesečnika – GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke:_________________________________________________ OIB:_______________________________________________________ Za osobu:___________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime:_______________________________________________ Adresa:____________________________________________________ Telefon:____________________________________________________ Fax:_______________________________________________________ E-mail:_____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.
© Copyright 2024 Paperzz
