GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović Mijatović: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive MART 2013 I BH GLAS I 1 2 I BH GLAS I MART 2013 SADRŠAJ Z 4 4 5 6 8 8 10 Po{tovani ~itaoci, Mjesec mart je pred nama i donosi nam neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke va‘ne doga|aje. Najva‘niji je svakako Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dana 1. marta 1992. godine odr‘an je referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva. Na referendumsko pitanje: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dràvu ravnopravnih gra|ana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ìve“ 99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija je zapisala {ta se nakon toga de{avalo. Ovom prilikom svim na{im ~itaocima ~estitamo 1 mart – Dan nezavisnosti na{e jedine domovine Bosne i Hercegovine. U ovom broju, donosimo intervju sa Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala u tragi~nim doga|ajima devedesetih godina od velike va‘nosti i izuzetnog zna~aja, posebno vezanim za nezavisnost na{e domovine Bosne i Hercegovine. Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista, u Ikastu se odr‘ava velika sve~anost: „Izbor najboljeg BH sportiste u Danskoj u 2012. godini. O~ekujemo vas na tom doga|aju ~ime }e te poptvrditi svoju privr‘enost na{em GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com i va{em listu. Pored toga, pred nama je i 8. Mart, me|unarodni dan ‘ena. Tom prazniku se u Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa‘nja, a na{i stariji gra|ani se dobro sje}aju koliki su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja velika pa‘nja. Svim na{im ~itateljkama, pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj me|unarodni praznik. O popisu stanovni{tva smo pisali u nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da je popis odlo‘en za oktobar mjesec, a po nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e li se i tada to dogoditi. Kada do|e vrijeme o tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce. I u ovom broju donosimo priloge o na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne politike, danskog zakonodavstva i sa danske politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja, sporta, historije i kulture jo{ dosta toga zanimljivoga. BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i svakim novim brojem smo sna‘niji i ja~i, a na{ entuzijazam, novinara i saradnika potpunih amatera, ra|a nove brojeve na{eg i va{eg lista. Zato u‘ivajte u ~itanju i ovog najnovijeg broja BH Glasa. REDAKCIJA 11 12 14 16 18 19 20 21 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Te‘e do prijevremene penzije Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA DANSKA POLITIKA Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila 2013. Kad „Spin doktori“ operi{u RAZGOVOR S POVODOM Mirza Ahmetagi}:„Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine“ ZAKONODAVSTVO Jednokratna pomo} (III) INTERVIEW Tatjana Ljuji} Mijatovi}: „Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive“ RAZGLEDNICE Esbjerg & Mostar ZDRAVLJE Za{to vrijeme utje~e na organizam? SPORT Posljednja provjera pred Gr~ku Edin D‘eko: „Za{to volim Bosnu i Hercegovinu“ KULTURA Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda Na krovu Evrope predvo|eni elegantnim virtuozom sa loptom BH Glas /Bosnisk nyhedsblad Redakcija/Redaktion: Bank-konto broj/nummer.: [tampa/Tryk: ISSN: 1904-5433 Vezuv Ba{i} 2760-0744236177 „[tamparija Fojnica“ d.d. Broj/Nummer: 33 Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Godina/Årgang: 4 Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Telefon: Mart/Marts 2013. Sabrija Ov~ina (45) 29721948 /(45) 71684521 Izdava~/Udgiver: Saradnici/Korrespondenter: E-mail: Sado Breko Foreningen BH Glas Benjamin Daji} [email protected] Mirsad Dervi{evi} Nørremarken 6 Arben Deliu [email protected] Jusuf Dapo DK - 7330 Brande Idriz Hod‘i} (Sarajevo) Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatovi Mijatovićć: Imali smo viziju budućnosti naše zemlje i njene evropske perspektive Meho Kasumovi} Amila Smajlagi} Web stranica / Hjemmeside: Hivzo Nikontovi} Emir Solak Foto sa naslovne strane: CVR nummer: D‘enana [e~i} www.bhglas.com Privat foto 34764999 Almira [i{i} www.facebook.com/bhglas.dk MART 2013 I BH GLAS I 3 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Stupila na snagu reforma prijevremene penzije (førtidspensionsreform) Strankinje se uspje{no {koluju 05. 02. 2013 Najnoviji podaci iz Danske statistike pokazuju da potomci od nezapadnih imigranata sada imaju isti nivo obrazovanja, ako se uzme cijela generacija 22-godi{njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende. Ovdje ‘enske osobe prednja~e. U 2002. godini se obrazovalo 43 % 22-godi{njaka u odnosu na 51 % danskih djevojaka. U 2012. godini se broj popeo na 61 % ‘enskih potomaka koje su se {kolovale, kako su pri tome dosegle nivo od danskih djevojaka iste dobi. Beatrice Schindler Rangvid, istra‘iva~ pri Nacionalnom centru za dru{tvena istra‘ivanja, smatra da strankinje mogu presti}i danske djevojke kada je u pitanju obrazovanje. - „One vide obrazovanje kao na~in lak{eg prosperiranja u ìvotu, a isto tako kako bi prona{le mjesto u danskom dru{tvu. To je tako|e kulturolo{ki uslovljeno. One se ne bave nikakvim hobijima u slobodnom vremenu. Iz tog razloga nije ~udno da su prionule isklju~ivo na obrazovanje“, rekla je Beatrice Schindler Rangvid. Beatrice Schindler Rangvid je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake, koji u sve ve}em broju napu{taju obrazovne institucije. - „Pogotovo na polju privrednog obrazovanja. Dakle, nemogu}e je re}i koliko }e oni uspjeti. No, to sugeri{e da smo napravili jedan korak naprijed u pravom smijeru“, kaè Beatrice Schindler Rangvid. Od socijalne pomo}i do {efa odjeljenja 05.02.13 Danski lanac supermarketa (Dansk Supermarket) je niz godina radio sa ciljem da zapo{ljava radnike sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim. Ovakvim radom bi se dugoro~no mogli stvarati veoma lojalni radnici. Ovo je pri~a o dvojici stranaca koji su se dobro sna{li. Mohammed unosi dvije kutije narand‘i u prodavnicu, stavlja ih na mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim pokretom stavlja ruku na Ibrahimovo rame i razgovara s njim sa neopisuju}im zadovoljstvom dok obojica nastavljaju raditi svoj posao. Mohammed So4 I BH GLAS I Te‘e do prijevremene penzije Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu Pi{e: Sabrija OVÎNA [email protected] D anska ima oko 245.000 osoba koje primaju prijevremenu(invalidsku) penziju. Prijevremena penzija se ispla}uje osobama-penzionerima u starosnoj dobi od 18 od 65 godina, kojima je radna sposobnost permanentno umanjena u toj mjeri, da ne mogu vi{e raditi. Statisti~ki podaci o dodjeli prijevremenih penzija u zadnjih 5 godina pokazuju slijede}e: U 2007 godini dodijeljeno je ukupno 11.987 prijevremenih penzija, u 2008 je dodijeljeno 16.616, u 2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno su 17.152 prijevremene penzije. Dakle, broj penzionera se pove}avao iz godine u godinu, i to je bio signal Vladi i politi~arima za uzbunu, koja je imala za posljedicu usvojenu reformu penzionog zakona, koja se po~ela primjenjivati od 1.januara 2013 godine. Ukoliko ste ve} ostvarili pravo na prijevremenu penziju prije stupanja na snagu novih reformskih propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati u va{oj situaciji ako ste stariji od 40 godina, izuzev ukoliko ‘elite da se preselite u neku od zemalja koja nije ~lanica EU/EØS. U tom slu~aju mo‘ete ponijeti sa sobom samo dio prijevremene penzije, {to nije bio slu~aj s zakonskim propisima koji su vrijedili do 31. decembra 2012 godine, kada se mogla ponijeti puna penzija. EU/EØS ~ine svih 27 zemalja Evropske unije, Norve{ka, Island i Lihten{tajn. MART 2013 Foto: Scanpix Ukoliko ste ispod 40 godina starosti i primate prijevremenu penziju, imate sukladno novim propisima mogu}nost da u~estvujete u takozvanom „resursnom procesu“ (ressourceforløb) koji bi vam eventualno omogu}io pobolj{anje radnih sposobnosti i dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg pasivnog primanja penzije. U~e{}e u resursnom procesu je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba napomenuti, da zakon omogu}ava op{tinama pokretanje procjene va{e radne sposobnosti, ukoliko to smatraju potrebnim. Ukoliko ste u flexjob-u, reforma nema uticaja na ostvarivanje va{ih prava koja zapravo ostaju ista, izuzev ukoliko promijenite flexjob. U tom slu~aju stupaju na snagu nova pravila o flexjob-u (fleksjobordningen) koja ograni~avaju visinu dodatka koji op{tina izdvaja poslodavcu za va{u platu (kommunetilskud til lønnen) {to se indirektno mo‘e odraziti na va{a primanja. Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a primanja, koja se na danskom zovu „ledighedsydelse“, mogu biti promijenjena. Promjena nastaje nakon 6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja ve}a od 89 % od maksimalnog iznosa naknada za nezaposlene (højeste dagpengesats) ili manja od tog iznosa. Pored toga, obavljat }e se svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori s socijalnim savjetnikom u centru za rad (jobcenter), u cilju {to br‘eg zaposlenja u flexjob. Za one, koji nisu ostvarili pravo na flexjob ili prijevremenu penziju, a koji nisu sposobni za tr‘i{te rada, nova pravila }e stvoriti niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju prava na prijevremenu penziju. Osobama mla|im od 40 godina ne}e biti mogu}e dodijeliti prijevremenu penziju, izuzev u specijalnim slu~ajevima totalne i o~igledne radne nesposobnosti. Oni }e, umjesto prijevremene penzije, ostvariti pravo na resursni proces koji mo‘e trajati od jedne do pet godina, i po potrebi biti opet obnovljen, s ciljem pobolj{anja radnih sposobnosti i zaposlenja doti~ne osobe. Osobe starije od 40 godina morat }e tako|er pro}i kroz jedan resursni proces, izuzev u slu~ajevima gdje se procijeni da takav proces ne bi doveo do pobolj{anja radnih sposobnosti doti~ne osobe, ili u slu~ajevima o~igledne radne nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju u resursnom procesu, a koji su stariji od 25 godina, imaju pravo na primanja koja ne mogu biti manja od bruto 10.300 DKK mjese~no, {to odgovara visini socijalne pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp for voksne). Osobe mla|e od 25 godina, kao i osobe koje ‘ive s roditeljima, imaju znatno ni‘a primanja, koja zapravo odgovaraju visini socijalne pomo}i za mlade. Primanja u resursnom procesu nisu ovisna od va{e imovine ili zarade koju ostvaruje bra~ni drug. DANSKA POLITIKA Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku Maternji jezik ponovo u danskim osnovnim {kolama Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga‘uju na uvo|enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha|aju Pi{e: Arben DELIU Foto: b.dk [email protected] P oslije deset godina odsustvovanja maternji jezik se vra}a u danske osnovne {kole. Oko 200 danskih osnovnih {kola }e uvesti ~asove maternjeg jezika kao dio pokusnog projekta vrijednog 30 miliona kruna. Cilj projekta je da istra‘i da li uvo|enje maternjeg jezika mo‘e pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu bolje rezultate u {kolovanju. Statistika pokazuje da je prosjek ocjena strana~ke djece ni‘i za dvije ocjene. Projekat se odnosi na |ake od 1-4 razreda, a u fokusu su bila arapska i turska djeca. Prije 2002. godine su komune morale pru‘iti dvojezi~noj djeci mogu}nost u~enja maternjeg jezika ali Anders Fogh je dolaskom na vlast to promijenio, omogu}iv{i da komune mogu same odlu~iti ho}e li pru‘iti mogu}nost u~enja maternjeg jezika. Komune su {tedile pare, a cilj biv{e Vlade je bila asimilacija te se niko nije obazirao na maternji jezik dvojezi~ne djece. Dolaskom nove Vlade, posjetom ministrice prosvjete Antorini osnovnim {kolama u Kanadi, te istra‘ivanja koja su ve} dugo prisutna, ubijedili su sada{nju Vladu da se ponovno uvede maternji jezik, prvo kao pokusni projekt i ako poka‘e dobre rezultate onda kao permanentna solucija. Mnoga istra‘ivanja pokazuju da se dvojezi~na djeca bolje snalaze u {koli i da su bolja u rje{avanju kompleksnih problema od djece koja samo govore jedan jezik. Djeca koja govore dva jezika su odmalena prisiljena da vi{e razmi{ljaju i upotrebljavaju dva jezika, da brzo reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju, da razumiju razlike u kulturama i da shvataju svu kompleksnost jezika, a krajnji rezultat je pobolj{ano pam}enje. To se odra‘ava i na druge predmete, a tim i na ukupno {kolovanje djece. Profesori pedagogije i didaktike pozdravili su ovu Vladinu odluku. Ovo istra‘ivanje je mo‘da dobra pouka mnogim na{im roditeljima koji misle da ~ine djeci uslugu ako ih u~e samo danski jezik. Djeca su obaga}ena sa znanjem vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj ne vide potencijal stranaca to ne zna~i da taj potencijal ne postoji i nije potreban Danskoj. @alosno je vidjeti da su tr‘i{ta Jugoisto~ne Evrope, Egipta ili Afrike neiskori{tena obzirom da kulturne i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju danskim firmama da se tamo etabliraju. @alosno je vidjeti getoe u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi stranog porijekla gube svoje vrijeme i postaju socijalni problem dr‘ave umjesto da budu njena dobit. @alosno je {to Antorini nije spoznala jo{ neke stvari u Kanadi, kao na primjer da se Kana|ani vi{e fokusiraju na korist multikulturalnog dru{tva, a ne na asimiliaciju. Najuspje{nija provincija u Kanadi Ontario reklamira sebe kao provinciju u kojoj ‘ivi mnogo rali~itih nacija koje govore rali~ite jezike i na taj na~in mogu trgovati na svim podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju asimilirati nestaju u mno{tvu, oni koji se izoliraju postaju „‘rtve“ koje krive sve oko sebe za svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju izme|u svog naslije|a i danske kulture su najuspje{niji. Bitno je integrisati se u dansko dru{tvo i postati punopravan ~lan dru- {tva u kojem se ‘ivi, po{to je to na~in na koji se mo‘e najvi{e pomo}i zemlji porijekla i na~in na koji se li~ne ambicije mogu ostvariti. Pored profesora na fakultetima, ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju upotrebu dva jezika u nastavi i podr‘avaju ponovo uvo|enje maternjeg jezika. To su {kole koje imaju i najbolje rezultate. Naravno dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih problema. Ako se roditelji nedovoljno anga‘uju u {kolovanju svoje djece, ne razgovaraju i ne podr‘avaju nastavnike onda je te{ko posti}i uspjeh. Opozicija je, kao {to se moglo i o~ekivati, protiv uvo|enja maternjeg jezika. Konzervtina narodna partija bi radije koristila novac na vi{e ~asova danskoga jezika dok Danska narodna partija smatra da ~itav ovaj projekat zadr‘ava strana~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto da se integri{u u dansku kulturu. Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja bosanskohercegova~ke djece da se anga‘uju na uvo|enju bosanskog jezika u {kole koje njihova djeca poha|aju. Djecu ne treba prisiljavati da dobijaju bolje ocijene u {koli, ali se mora u~initi sve da i danski roditelji i djeca pro{ire svoje vidike i znanje o Balkanu, posebno o Bo{njacima. Uspjeh ovog projekta ne}e biti samo indikator potrebe znanja dva jezika nego }e biti i indikator potrebe i bitnosti poznavanja svoje i danske kulture. Ako projekat propadne onda }e moto politi~ara ponovo biti asimilacija. To je posljedica koju ni mi kao stranci, ni Danska kao dru{tvo ne mo‘emo sebi dozvoliti. MART 2013 AKTUELNOSTI weidan, 31-godi{njak, je {ef odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e u supermarketu u City Vestu u Århusu. Ibrahim Hassan, 19godi{njak, je na praksi na istom mjestu. Obojica osje}aju da im je Danski supermarket dao {ansu kad im je bilo te{ko prona}i bilo kakav posao. O njima nastavak slijedi malo kasnije. Danski lanac supermarketa je u decembru primio nagradu za radno mjesto godine od Ministarstva za socijalne i integracione poslove. Danski lanac supermarketa, sa sjedi{tem u Højbjergu, je od 1996. radio na integraciji i raznolikosti. U to vrijeme je Føtex po~eo organizovati obrazovne pravce u vidu obuke kako bi strance primili na praksu s ciljem na stalno zaposlenje. - „To smo u~inili i iz odgovornosti prema dru{tvu, ali i u svrhu regrutacije novih radnika, naro~ito stranaca koji su bili bez posla u Århusu“, rekla je Annette Vittrup, HR-partner za raznolikost u Danskom lancu supermarketa. Budu}i da su se inicijative pro{irile na cijelu zemlju, Danski lanac supermarketa danas sara|uje sa 60 op{tina tako {to ljudima, koji primaju socijalnu pomo}, nudi praksu ili neku drugu vrstu obuke. - „Neki su imali pote{ko}a u pronalaènju svog mjesta u dru{tvu, a na kraju i oni mogu biti neki vrlo odani zaposlenici jer cijene ~injenicu da smo im dali priliku“, kaè Annette Vittrup. A sada da se vratimo na {efa odjeljenja, Mohammeda Soweidana. On je primljen na praksu u Føtex u tr‘nom centru Storcenter Nord 2006. godine u Aarhusu. Prije pet godina je Mohammed prestao poha|ati trgova~ku {kolu iz razloga {to nije mogao na}i mjesto za praksu. Nekoliko godina je radio kao po{tar, pa je jednu godinu primao socijalnu pomo}. Nakon toga je dobio praksu pomo}u jednog mentora koji je bio dio jednog programa za strance. Prijemni razgovor za posao je zapo~eo lo{e po{to je mentor primijetio da je Mohammed Soweidan bio veoma umoran i nemotivisan. On se izvinio i objasnio da nije spavao cijelu no} po{to je na razgovor do{ao direktno iz porodili{ta jer je po prvi put postao otac. Mentor je tako zaklju~io da on nije bio nemotivisan nego ustvari ekstremno motivisan za dobijanje posla. Nakon toga je uslijedila praksa sa I BH GLAS I 5 AKTUELNOSTI platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje u Holmeu i posao kao {ef prodaje u Bilci. Danas je on {ef jednog odjeljenja u tr‘nom centru City Vest (Århus). Biv{i mentor ga jo{ uvijek prati i preporu~uje mu kurseve i mogu}nosti za razvoj karijere. - „Bilo mi je veoma te{ko prona}i praksu. Dansk Supermarket mi je pomogao da na|m posao i cijelo vrijeme su se brinuli da me proguraju dalje u sistemu“, rekao je Mohammed Soweidan. Mohammed Soweidan danas ima odgovornost za zapo{ljavanje i obu~avanje u~enika. Ibrahim Hassan je po~eo raditi kao praktikant u augustu pro{le godine nakon dugog tra‘enja odgovaraju}eg mjesta da odradi praksu. Sa prve godine obrazovanja je mogao skoro biti izba~en zbog neopravdanih izostanaka sa ~asova. Me|utim, ve} se na drugoj godini bio uozbiljio. -„Ja ne èlim da svoj ìvot proìvim na socijalnoj pomo}i. Moj otac kaè da se uìvanje mora zaraditi. Neki kaù da je trgova~ka {kola slaba, ali to nije gubljenje vremena, nego put do uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli da ja zaista èlim odraditi svoju praksu tamo i dokazati se da sam dobar radnik“, rekao je Ibrahim Hassan i dodaje: „Ova praksa meni zna~i sve u ìvotu. O tome sam sanjao svaki dan.“ Ibrahim Hassan ne zna za{to nije dobio {ansu na drugim mjestima koja je tra‘io, ali ka‘e da „zasigurno ima razlike u tome da li ti je prezime Hassan ili Hansen. Znam mnoge koji su mijenjali svoja imena ba{ iz tog razloga,“ rekao je Hassan. Ibrahim se ugleda na Mohammeda, a Mohammed tako|e poku{ava da bude uzor Ibrahimu kao stariji brat i brine se o njemu onako kako se to i radi u arapskoj kulturi. - „Volio bih inspirisati druge i pokazati im put, a isto tako bih volio prenositi isti onaj tretman koji sam ja dobio ovdje,“ rekao je Mohammed Soweidan. Zaposlenici sa drugim etni~kim porijeklom nego danskim dodaju tako|e vrijednost Danskom supermarketu. Izme|u ostalog mogu prevoditi i razgovarati sa mu{terijama koje lo{e pri~aju danski. A pored toga imaju i puno ve}e znanje o proizvodima koji se trebaju nabaviti u na{e supermarkete za razne praznike i sezone. 6 I BH GLAS I AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a Novi Upravni odbor UBS-a U Kopenhagenu je, 3. februara 2013 odr‘ana generalna skup{tina UBS-a, Udru‘enja bh. studenata u Danskoj, na kojoj se izme|u ostalog birao novi upravni odbor. Na ~elo novog odbora izabran je Rijad Avdagi}, podpredsjednica Anida Mujezinovi}, blagajnik Almir Malohod‘i}, sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica Lamija Silajd‘ija, a BUF-predstavnik u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}. Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je privukla dosta mladih ljudi bh. porijekla i pro{la je veoma uspje{no, {to je istakla i sada ve} biv{a predsjednica UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i svoje zadovoljstvo dosada{njim radom udru‘enja: „Vidim dosta nade u novom odboru UBS-a. Mla|a generacija je preuzela rukovodstvo s velikim ambicijama, u kojima }e, ubije|ena sam, uspjeti. Zna~ajno je {to nisu izgubili temeljne vrijednosti vezane za poznavanje na{ih korijena i kulture. Ovi mladi ljudi su spoznali snagu zajedni~kog rada i djelovanja.“ Doskora{nja predsjednica je zaklju~ila da izneseni ciljevi i program UBS-a ukazuju na novu eru u radu udru‘enja, koji }e ga u~initi jos prosperitetnijim. Jedan od ciljeva udru‘enja na kojem }e se posebno raditi je pokretanje humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu. Sada{nji predsjednik UBS-a Rijad Avdagi} je istakao: „Novi odbor UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku kulturu i istoriju, zajedno sa svojim mnogobrojim mladim ~lanovima. Cilj je istodobno da UBS postane jedna moderna organizacija gdje se mladi mogu afirmirati i uklopiti u danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz razne samite i dru‘enja, vizija i ciljevi UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i sakupljanje nov~anih sredstava za socijalno ugro‘ene u BiH.“ Rijad Avdagi} je, na kraju, napomenuo uspostavljanje stranice na internetu www.ubs07.dk, koja je od velikog zna~aja za postizanje ciljeva i promociju UBS-a. D‘enana [EÎ] Randers: BKC „Sabur“ organizovao dobrotvornu priredbu B o{nja~ki kulturni centar i d‘emat „Sabur“ iz Randersa organizovali su dobrotvornu priredbu 1. februara ove godine u sali za sve~enosti u Randersu. Namjena priredbe je bila prikupljanje dobrovoljnih priloga za kupovinu objekta za zadovoljavanje zajedni~kih potreba kako mladih tako i svih bh. gra|ana koji ‘ive u ovom gradu. Poseban dio objekta namijenjen je zadovoljavanju vjerskih potreba na{ih gra|ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki gra|ani Randersa ve} koriste ove, njima odgovaraju}e prostorije kao zakupljeni prostor, a namjera im je da taj objekat kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti od oko 1 milion danskih kruna, a polovinaa tog iznosa ve} je ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava za isplatu ostatka te je obezbije|eno oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori su i u toku ove ve~eri prikupili zna~ajnu donaciju, a mora se priznati da je oko 300 prisutnih posjetilaca doniralo onoliko koliko je ko mogao. U dosada{njim aktivnostima najve}a donacija je iznosila 26.000 MART 2013 kruna. Ove dobrotvorne ve~eri u programu su nastupili folklor, hor ilahija i kasida te dramska sekcija BKC „Sabur“. Muzi~ku pratnju su ~inili Esad Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir Hajdarevi}, a nastupio je i poseban gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}. Kuriozitet je {to ovaj posljednji ìvi u Holandiji, na Fejsbuku je na{ao informaciju da se ova priredba odràva i do{ao je da pomogne. Sve izvo|a~e publika je svesrdno nagradila aplauzom, a oni su se potrudili i dali sve od sve da ova humanitarna priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili dobro snabdjeven hladni bife, a vrijedne doma}ice ovog dèmata pripremile su bogatu trpezu na kojoj se na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan prihod sa ove priredbe namjenjen je u dobrotvorne svrhe koje smo ve} opisali. V.BA[I] AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Hobro: Odr‘ana manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“ U Hobru je 2. februara odr‘ana manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“. Bila je to mala smotra kulture i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara i folklorne grupe iz Aalborga u~estvovali svi prisutni. Lijepo je bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac u Hobru. Na ovoj manifestaciji pojavili su se gosti sa gotovo cijelog Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li su mnogo kilometara da bi stigli na ovo mjesto sevdaha, zabave i dru‘enja. Program su vodili Edin Hajder i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog, ali i komi~nog Nasrudin Hod‘e. Mali folklor iz Aalborga zaslu‘io je sve pohvale. Njihov prvi nastup izmamio je buru aplauza i podigao cijelu salu na noge. Bila je to manifestacija na{eg zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini, Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, tradicijama i obi~ajima. Djeca od svega pet do desetak godina odu{evila su svojom uvje‘bano{}u narodnih igara iz domovine svojih roditelja. Sitne gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali u ukupnoj atmosferi, nabijenoj emocijama publike {to je mali{anima iz Aalborga ulivalo snagu i ‘elju da njihov nastup bude {to bolji. A takav je i bio. U maloj sali jednog podru~nog Doma kulture napravljen je pravi kola‘ program. Redali su se nastupi folklora, izvo|a~a sevdalinki u ‘ivo, sevdalinki poznatih pjeva~a iz na{e domovine. Uz sevdalinke su prikazivani i slajdovi sa slikama gradova o kojima su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji uveseljavali publiku kratkim anegdotama o Nasrudin Hod‘i. Po‘elimo da ovakvih manifestacija bude {to vi{e te da dru‘enje i ljubav bh. gra|ana jednih prema drugim razbiju lju{turu u koju su se mnogi uvukli i vode ra~una samo o sebi samima. V. BA[I] Aalborg: Odr‘ana godi{nja skup{tina BHDF„Ljiljan“ U Aalborgu je dana 16.2.2013. godine odr‘ana godi{nja skup{tina bosanskodanskog udru‘enja „Ljiljan“. Bila je to prilika da se razmotre do sada ostvareni rezultati u radu ovog udru‘enja, ali i da se postave jasni ciljevi za njihov budu}i rad. Protekli period u radu ovog udru‘enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti u aktivnostima unutar struktura koje ga sa~injavaju, a posebno nedostatak koordinacije i me|usobne saradnje. I pored toga broj ~lanova udru‘enja popeo se do zavidnih skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo raspravljati o aktivnosti i anga‘ovanju ~lanstva u proteklom periodu te se skup{tina opredijelila da se vi{e bavi planovima za budu}i rad. U tom smislu ovo udru‘enje }e te‘i{te aktivnosti staviti na pobolj{anju i aktivnijem djelovanju na komunikaciji izme|u dijelova koji ga sa~injavaju i svih ~lanova udru‘enja. Posebno }e se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{ aktivnijem uklju~ivanju mladih i djece u sve aktivnosti i programe udru‘enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim ciljem da se obezbijedi {to bolja integracija, ali i sprije~i asimilacija djece i mladih u danski dru{tveni sistem. Uz sve to veoma }e zna~ajno biti i dalje razvijati svijest o spoznaji sopstvenog porijekla i korijena te o o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja svoje domovine. Istaknut je i zna~aj organizovanja pravilne vjerske poduke svih gra|ana na{e domovine na ovim dalekim prostorima. Uz sve ovo zna~ajno je napomenuti da je BHDF „Ljiljan“ ~lan novoformiranog Saveza bh. udruènja, a da ostvaruje dobru saradnju sa svim udruènjima sa kojima ima zajedni~ke programe i sadràje. [to se ti~e saradnje sa subjektima lokalne samouprave, ovo udruènje ima odli~nu saradnju sa komunom Aalborg koja im aktivno pomaè u ostvarivanju zacrtanih programa. V. BA[I] Vejle: Odr‘an malonogometni turnir U Vejleu je 17.2. ove godine odr‘an posljednji lokalni turnir u malom nogometu. Pobjednik turnira je ekipa „G‘S“ iz Koldinga koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila ekipu „Los Blancos“. Pobjedni~ka ekipa je ve} ranije obezbijedila plasman u zavr{nicu takmi~enja tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo za presti‘ i osvajanje vrijedne nagrade na ovom turniru. U borbi za tre}e mjesto ekipa „Seeded1“ pobijedila je ekipu „Fanatikos“ boljim izvo|enjem kaznenih udaraca nakon {to je utakmica u regularnom vremenu zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe „Doma}ini“ iz Vejlea i „Den Bosniske IF“ iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni turnirnau kraju Herningu koji }e se I kolo odr‘ati 17. marta ove godine. Ovo Pobjedni~ka ekipa „G‘S“ iz Koldinga iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom, na ovom turniru, pravo u~e{}a na zavr{nom turniru izborile ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa i to: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“, „Fanatikosi“, „Podrinjci“, „G‘S“, „Zmajevi“, „Kolding“, „Doma}ini“ i „Den Bosniske IF“ te jedna ekipa sa Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e se za mjesto i u~e{}e na turniru koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5. maja ove godine. Turnir u Vejleu je organizovala BH omladina iz Vejlea veoma uspje{no. Mora se napomenuti da je turnir po prvi put organizovan prema Pravilima koje je propisao Savez bh. udru‘enja u Danskoj, a koja su usagla{ena sa pravilima koje je propisao SSDBiH te pravilima Futsala. Ova pravila }e se primjenjivati na svim budu}im turnirima koje organizuje SBHUD. V. BA[I] MART 2013 AKTUELNOSTI Annette Vittrup ka‘e: - Veoma nam je stalo da svima ponudimo iste uslove, a tako|e èlimo oslikati onakvo dru{tvo u kojem se na{e trgovine nalaze. Na{ krug mu{terija je raznovrstan, pa tako èlimo da nam bude i sastav zaposlenog osoblja. Stranci se razvode isto ~esto kao i Danci 29.01.13 Prije 20 godina je bilo skoro ne~uveno da se Turci razvode ovdje u Danskoj, ali se to danas promijenilo. Tada je brak je trebao opstati po svaku cijenu. To je bila norma kod turskih gastarbajtera u 1970-tim i 1980-tim godinama. Me|utim, tokom zadnjih dvadesetak godina desila se revolucija u mnogim turskim familijama. Razvodi su postali tri~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina, pa se na osnovu toga mo‘e zaklju~iti da se Turci koji ‘ive u Danskoj razvode isto ~esto kao i etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt Dagblad. Ova analiza je ura|ena od strane SFI – Nacionalnog centra za istra‘ivanje dru{tvenog blagostanja. Turci su u Danskoj najbrojnija manjinska grupa, jer turskih useljenika i potomaka ima otprilike 60.000. Anika Liversage fra SFI ka‘e kako brojke pokazuju da su se desile velike promjene u manjinskim grupama sa turskim porijeklom. - Prije dvadeset godina su porodice opstajale bez obzira na sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani. Istra‘ivanja se zasnivaju na 11.680 turskih parova, koji su vjen~ani od 1981 do 2007. godine. U tom periodu se razvelo 2.460 parova, {to iznosi otprilike 3 posto razvedenih turskih parova u 1980-tim godinama. Nakon 20 godina je u~estalost razvoda porasla do 12 posto {to je bilo blizu danskog nivoa. - „U nekim se brakovima supru`nici nisu skoro ni poznavali prije nego {to su se vjen~ali te zato kaù da su brak doìvjeli kao veliku gre{ku“, rekla je Anika Liversage. Ona smatra da se ljudi, koji se razvedu u Danskoj, mogu bolje sna}i nego u slu~aju da se razvedu u Turskoj. -Ovdje imaju mogu}nost da se {koluju ili da dobiju ekonomsku pomo}. Oba ova faktora ~ine da se brak moè lak{e dovesti I BH GLAS I 7 AKTUELNOSTI u opasnu zonu, rekla je Anika Liversage. Integracioni konsultant Esma Birdi, koja je i sama napustila brak, mo‘e lako prepoznati ovu tendenciju. - Ima sve vi{e i vi{e razvoda zato {to su turski useljenici ovdje ve} dugo godina, a i zato {to dansko dru{tvo ima veliki uticaj na turske porodice. Razvodi su danas prihvatljiviji nego ranije, rekla je Esma Birdi. Mnogi stranci dovode familiju u Dansku 31.01.13 Promjene u pravilima zna~e vi{e dozvola za spajanje sa porodicom. Otkako je vlada pro{le godine sprovela niz promijena o pravilima za spajanje sa porodicom, sve ve}i broj stranaca je dobio dozvolu da dovede supru‘nike ili djecu u Dansku. To se navodi u Berlinske na osnovu dokumenta iz Zavoda za strance koji pokazuje ukupni broj useljenika za 2012. godinu. Promjene u pravilima su poduzete u maju 2012. u saradnji sa strankama Enhedslisten i Liberal Alliance, i od jula je broj spojenih porodica rastao svakog mjeseca – od 145 osoba u junu do 510 u decembru. U cijeloj 2012. su izdane 3173 dozvole za spajanje porodica, u odnosu na 2902 u 2011. Prema biv{em vo|i Jedinice za istra‘ivanje Rockwool fonda (Rockwool Fondens Forskningsenhed), Gunnaru Viby Mogensenu, broj spajanja }e ubudu}e samo i}i uzlaznom putanjom. On argumentuje da je takozvani azilski paket (asylpakken) zna~io vi{e azilanata i dozvola za boravak, a samim time i vi{e molbi za spajanje porodica. - Kada osobe provedu ovdje neko vrijeme i postanu sigurni da mogu ovdje i ostati, onda je prirodno da }e poku{ati dovesti svoju porodicu u Dansku, kaè on. U vezi sa promjenama zakona na polju spajanja porodice, Ministarstvo pravde je u maju 2012. godine procijenilo da }e nova pravila zna~iti otprilike 1000 dodatnih spajanja porodica godi{nje. U strankama Dansk Folkeparti i Venstre strahuje se da }e taj broj biti daleko ve}i. Prevela i priredila: Almira [I[I] [email protected] 8 I BH GLAS I DANSKA POLITIKA Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za 2012. Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, po{tom od 23. aprila 2013. Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na stranici Skat.dkTastSelv. Gra|anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati obra~un po{tom 23. aprila 2013. Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27. marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto. P orez (Skat) pla}aju svi u Danskoj: od djece, koja raznose novine i reklame, do starijih ooba koji primaju narodnu penziju. Poreska uprava }e od 4. marta ove godine obezbijediti svima koi imaju elektronski pristup stranici Skat.dk, TastSelv uvid u njihov godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu. Od 1. februara ove godine poreske informacije o tome, koliko ste platili na ime poreza i zaradili u pro{loj godini, mo‘ete pogledati u va{oj elektronskoj mapi na pomentoj stranici. U periodu od 1-28 februara mo‘ete elektronski dostaviti Poreskoj upravi informacije koje oni ne posjeduju o va{oj zaradi, pla}enom porezu, poreskom izuze}u na ime tro- {kova prijevoza (befordring) za one koji putuju od mjesta stanovanja do radnog mjesta vi{e od 24 km u oba pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti i nakon 4. marta, a rok za dostavljanje je 1. maj ove godine, izuzev u specijalnim slu~ajevima kada se mo‘e prolongirati. Ukoliko ste platili vi{e na ime poreza (overskydende skat) u pro{loj godini, ve} 27. marta ove godine mo‘ete o~ekivati povrat sredstava, ukoliko taj iznos ne prelazi 100.000 DKK. Ukoliko ste platili manje na ime poreza u pro{loj godini (restskat), najbolje bi bilo izmiriti dug {to prije, jer pla}ate kamatu koja iznosi 2,7 % do 1. jula, kada se penje na 4,7 % do isplate duga. Gra|anima koji ne koriste kompjuter, i stoga nemaju pristup poreskoj stranici, kao i gra|anima koji to ‘ele, Poreska uprava {alje obra~un poreza po{tom 23. aprila 2013 godine. Ukoliko imate pitanja u vezi godi{njeg obra~una poreza, pomo} i vi{e informacija mo‘ete dobiti u Poreskim upravama u va{im op{tinama, kao i kod socijalnih savjetnika, koji vam mogu dati odgovor na pitanja ili vas uputiti kod drugih kompetentnih osoba. Sabrija OVÎNA Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije Kad „Spin doktori“ ’operi{u’ Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva „spin doktora“, to jeste „posebne“ politi~ke savjetnike koji su zaduèni za komunikaciju sa medijima. Ovo je zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima S asvim je normalno da politi~ari imaju posebne savjetnike koji im poma‘u u odnosima sa medijima, ali problem nastaje kada ti „spin doktori“ stvaraju „spin“ ili narodski re~eno kada „zavrnu“ vijesti. Mediji danas imaju veliku mo}, ali istovremeno su u bespo{tednoj me|usobnoj borbi, jer je neobi~no va‘no biti korak ispred konkurencije. Imaju}i u vidu ~injenicu da politi~ari imaju vrlo malo vremena da u medijima iznesu svoje politi~ke poruke to u njihovo ime ~ine „spin doktori“ vrlo profesinalno, ali ~esto i dosta prljavo. Veoma ~esto, u medijima, pred neke zna~ajne reforme mo‘emo na}i naslove: „Pare za kafi}“ kako nazivaju stipendije koje dobijaju |aci iznad 18 godina, a koji se {koluju i ‘ive kod roditelja, „Penzija za igranje golfa“ kako nazivaju „efterløn“, MART 2013 „Nastavnici predaju 8 sati“, „Nezaposleni odbijaju poslove“ i mnogo toga sli~nog. Te kratke re~enice su dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju emotivni naboj kod ~italaca i na taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti. Napad je mnogo lak{i nego odbrana i ako bi mediji htjeli da istra‘e stvarnost navedenih izjava, onda je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i pored toga postoji rizik da se izgubi vrijednost novosti takve izjave. Na taj na~in „spin doktori“ u medijima zamute vodu na danskoj politi~koj sceni i omugu}uju politi~arima da manipuliraju vijestima i narodom. Ve}ina roditelja, koji imaju prosije~ne plate, zna vrlo dobro da gube dje~iji dodatak kada djeca postanu punoljetna te da je stipendija koju djeca dobijaju bitna u ekonomiji tih familija. Svi oni koji decenijama rade te{ke fizi~ke poslove vrlo dobro znaju da „efterløn“ nije „vrijeme za igranje golfa“, nego fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja radnoga trì{ta. Izjave ovakoga tipa su crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost obzirom da „spin doktori“ znaju da mediji i glasa~i ne}e istraìvati vrijednost i ta~nost ovakvih izjava. U svemu ovome osnovni cilj politi~ara i njihovih „spin doktora“ je da pro|u neke predloène reforme, nekada zato {to su reforme potrebne, a ponekad zato {to su im potrebni rezultati da zadrè dobre plate i status, a u zamu}enoj vodi sva{ta se moè desiti. Arben DELIU BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje: IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE U DANSKOJ ZA 2012. GODINU (U izboru stručnog žirija i publike) Ikast, 2 mart 2013. godine Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h U programu učestvuju: Ženski hor ”Nostalgija” BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense, Aalborga, Randersa i Ringkobinga Cijena ulaznica: 150 kr (za odrasle) 100 kr za djecu i omladinu do 15 g. Besplatno za djecu do 3 g. (koja ne zauzimaju mjesto) Rezervacija ulaznica na telefon 29721948 ili [email protected] Obezbijeđen je hladni bife sa sendvičima, kafom i hladnim napicima GOST VEČERI: ELDIN HUSEINBEGOVIĆ Sponzori: Medijski Medi jski pokrovitelji: pokrovitelji: MART 2013 BH GLAS I BH GLAS I 9 GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ RAZGOVOR S POVODOM Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama: „Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju ime moje domovine“ Razgovarao: Vezuv BA[I] [email protected] M alo je mladih ljudi koji ne vole brzinu, prije svega u dobrom automobilu ili motociklu. Adrenalin koji brzina proizvodi doprinosi da svako od njih po‘eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj ‘elji u malo ko mo‘e precizno re}i. Radi toga svako u mladosti sanja o auto ili moto trkama. Jedan od takvih, koji u‘iva u brzinama svakako je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi onih koji su taj san dosanjali, ali ga jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza je uspje{an takmi~ar na autotrkama pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo. Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti na{im ~itaocima? AHMET AGI]: Ro|en sam 1987. AHMETAGI]: godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e dovele su moju familiju prvo u Hrvatsku, a 1993. godine i u Dansku. U Randersu sam se {kolovao do srednje {kole, a zatim sam nastavio studije u Aarhusu. [kola mi je dobro i{la pa sam sa svega 22 godine diplomirao i postao gra|evinski in‘enjer. Moj {kolski put ipak nije bio lagan. Morao sam ulagati uvijek mnogo v i { e napora od drugih, posebno Danaca. Za mene to nije bio hendikep nego bih prije rekao jaka motivacija koja me je uvijek vodila samo prema naprijed. Diplo- 10 I BH GLAS I mirao sam veoma mlad, a danas radim kao in‘enjer konstruktor (zgrade u nordijskim zemljama) za jednu firmu u Hobru. Zadovoljan sam i poslom i ‘ivotom. Kada i kako se u tebi pojavila ljubav za motosport i kako si se po~eo time baviti? AHMET AGI]: Sa svega 8 godina AHMETAGI]: po~eo sam sakupljati modele automobila. Kada je ve}ina mojih vr{njaka kupovala druge stvari ja sam svoj d‘eparac tro{io na automagazine. Po tome cijenim da se ljubav prema automobilima i brzini kod mene pojavila veoma rano. Sa 18 godina sam kupio prvi sportski automobil Honda Civic VTEC. U po~etku je imala 160KS ali to mi nije bilo dovoljno pa je uskoro imala 176KS. Sa 19 godina sam oti{ao MART 2013 na prvi takozvani „Trackday“ (amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{ sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po svojoj ‘elji, odnosno protiv sata). Imao sam tada brz automobil, volio sam gledati utrke, a mislio sam da sam jako iskusan voza~ i da }u biti brz. Kako sam samo pogrije{io: Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao na raznim utrkama, i spoznao da nisu upitanje konjske snage, ve} tehnika. îtao sam i u~io o utrkama i tehnici koja se koristi pri ko~enju, ubrzanju, kako voziti kroz zavoje itd. Teorija je zaista veliki dio utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u vo‘nji motocikla, ali sam odustao jer sam to po~eo veoma kasno za taj sport. Opi{i nam takmi~enja na kojima si u~estvovao. AHMET AGI]: Nakon 5 godine AHMETAGI]: amaterskih utrka, uklju~io sam se u tim Race Events sa druga 2 voza~a. Sve sam morao sam finansirati. Na prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu, na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend sam pobjedio prvu utrku na Ring Djurslandu. To je zainteresovalo sponzore, te sam nakon kratkog vremena potpisao svoj prvi sponzorski ugovor. To vi{e nije problem te sada imam vi{e sponzora od kojih su najzna~ajniji DS Staalkonstruktion A/S i Racehall Aarhus. Nakon prve uspje{ne sezone 2012. godine sam zavrsio kao ~etvrti u danskom prvenstvu. ^lan sam kluba Ring Djursland, a to mi omogu}uje odr‘avanje moje voza~ke licence. Auto koje vozim je kopija Lotus Super Seven. Te{ko je 450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to zna~i ubrzanje od 0-100 za 4 sekunde. Motor je od motocikla Yamaha R1. Ponosan sam na svoju domovinu i veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg tima dozvolio da uvijek uz dansku nosim i na{u, bosansku zastavu. Posebno sam sretan kada komentatori na trkama spominju moje ime, ali i ime moje domovine Bosne i Hercegovine. Kada si ve} spomenuo domovinu, reci nam ne{to o tvom privatnom ‘ivotu? AHMET AGI]: Sretno sam o‘enjen AHMETAGI]: djevojkom porijeklom iz Sirije, iz Damaska. Imamo malog sina koji se zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim da {to vi{e vremena provedem sa njima. Drago mi je {to imam punu podr{ku supruge, kada je moja ljubav prema sportu i brzinama u pitanju. Ona prati sve moje utrke. Razumije moju potrebu za treningom obzirom da su fizi~ka spremnost i koncentracija izuzetno va‘ni. Bez fizikog treninga ne mogu se voziti utrke, a to opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta sedmi~no. Nastojim dio slobodnog vremena posvetiti prijateljima, a za sada i u tome uspijevam. Pored svega {to radim i bavim se sportom dobar dio vremena provodim na putovanjima. Obi{ao sam 4 kontinenta i preko 30 dr‘ava. Pa ipak sam najsretniji kada otputujem u svoju domovinu, zemlju u kojoj sam ro|en. Moji roditelji su u mene usadili sve one najljep{e osje}aje koje ~ovjek mo‘e imati prema zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio sam se, jo{ iz djetinjstva, da zapamtim sve ono {to nekoga ve‘e za domovinu. Rije~ domovina i Bosna i Hercegovina za mene ima ogromno zna~enje. Radi toga u svoju zemlju putujem svake godine. Majka me je uporno u~ila da govorim bosanskim jezikom, mada mi je danski bio mnogo bli‘i. Sretan sam {to su me od djetinjstva u~ili da znam gdje su mi korijeni te da koliko mogu ~uvam i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje moje Bosne i Hercegovine. Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor imamo samo je jedan komentar: „Neka sva sre}a ovog svijeta prati ovog mladog ~ovjeka kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu udaljile od njegove domovine Bosne i Hercegovine. Iz svake njegove rije~i izvire pozitivna energija i ljubav prema roditeljima, familiji i domovini.“ ZAKONODAVSTVO Danski propisi u praksi (22) Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(LAS). Stranci, koji nemaju stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(Integrationslov) Pi{e: Sabrija OVÎNA [email protected] U na{oj rubrici „Danski propisi u praksi“, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, o potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta(økonomisk friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja vaè za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), a ovog puta fokus je ponovo na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) roditelju koji ne ìvi stalno s djetetom/djecom, za vrijeme provedeno s njim/a. Ova vrsta pomo}i je regulisana paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las § 83) odnosno paragrafom 37 u zakonu o integraciji(Integrationslovens § 37). Kao {to smo naglasili u prethodnim brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne pomo}i su regulisane paragrafom 81(las§81), a pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove (medicin), psihologa (psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no regulisana je paragrafom 82 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las§82). Treba naglasiti, da paragrafi 81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici u potpunosti odgovaraju paragrafima 35,36 i 37 u zakonu o integraciji(las §§ 81,82,83 = integrationslovens §§ 35,36,37). Stranci u Danskoj, koji nisu ostvartili stalnu/permanentnu dozvolu boravka i koji su u toku integracije u dansko dru{tvo, sve pomenute vrste jednokratne pomo}i mogu ostvarivati na osnovu zakona o integraciji. Pomo} koja se daje roditelju koji ne ìvi stalno s djetetom, za vrijeme druènja, to jest vrijeme provedeno zajedno s djetetom, moè se dati za hranu, aktivitete, prijevoz i sli~no. Pomo} se moè ostvariti, ukoliko su ispunjena slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se ne moè ostvariti na osnovu nekog drugog zakona (subsidiærprincip). 2. Traìlac pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka. 3. Pomo} je neophodna. 4. Molba za pomo} je podnesena na vrijeme, to jest prije nastanka izdatka. Molba za pomo} (ansøgning om hjælp til enkelte udgifter) se moè dobiti u Borgerservice–u u va{oj op{tini, ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk. Op{tina }e vam uvijek traìti MART 2013 da predate dokument/rezoluciju (samværsresolution) o pravu da budete zajedno s djetetom. Ukoliko ne posjedujete takvu rezoluciju, potrebno je da drugi roditelj djeteta, u pisanoj formi, potvrdi va{e druènje s djetetom. Tako|er je potrebno predati svu potrebnu dokumentaciju o va{im prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Bitno je da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu, koja mora biti aktuelna. Izdaci, koje op{tine prihvataju kao neophodne i opravdane, su: stanarina, grijanje, voda, antena, osiguranje poku}stva, elektri~na energija, tv-licenca, kao i neki drugi za ìvot neophodni izdaci. Kao {to smo i ranije pisali, primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju pomenutu pomo} na osnovu zakona o penzijama (pensionslov), i ne mogu istu traìti na osnovu zakona o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona o integraciji. I BH GLAS I 11 INTERVIEW Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH: „Imali smo viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive“ Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro|ena je 11. 05. 1941. godine u Sarajevu. Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1964. godine, magistrirala na Univerzitetu u Beogradu 1982., a doktorirala na Univerzitetu u Sarajevu 1986. godine. Redovni je profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu od 1989. godine i gostuju}i profesor na vi{e univerziteta u BiH i na Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je postidiplomskih studija iz oblasti proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od 2003. godine. Ekspert je iz oblasti hortikulture pri Me|unarodnoj organizaciji JCSID, od 1999. godine. Bila je poslanik u Skup{tini BiH i ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri UN-u i drugim me|unarodnim organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa‘en anga‘man i na lokalnom nivou. Autorica je tri knjige, 19 nau~no-istra‘iva~kih radova, 11 referata na nau~nim skupovima i 57 projekata, studija, elaborata i ekspertiza 12 I BH GLAS I MART 2013 INTERVIEW Razgovarao: Idriz HOD@I] [email protected] Dobar dio svoga ‘ivota posvetili ste nauci i obrazovanju studenata. Kakvu poruku mladima u BiH i bh dijaspori biste uputili kada je rije~ o njihovom obrazovanju? LJUJI]-MIJA TOVI]: Kao dugoLJUJI]-MIJAT godi{nja profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu ispratila sam generacije i generacije mladih ljudi. Ono {to me ‘alosti je to {to se, u zadnje vrijeme, ve}ina mojih studenata odlu~uju za odlazak u druge zemlje. To je za mlade ljude pozitivno jer {ire svoje vidike. Idu ka novim informacijama o novim dostignu}ima u nauci i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane jezike i upoznaju se s drugim sredinama i drugim kulturama. Me|utim, bila bih sretnija, kao i mnoge moje kolege profesori, da se ti mladi ljudi jednog dana vrate u svoju zemlju. Da se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju i odu‘e joj se tako da pomognu da i Bosna i Hercegovina bude prospritetna i da se {to prije pridru‘i porodici zemalja Evropske unije. Kako biste ocijenili mjesto i ulogu Predsjedni{tva RBiH u periodu od 1991.-1996. godine? LJUJI]-MIJA TOVI]: Nakon prvih LJUJI]-MIJAT vi{estrana~kih izbora u BiH formirano je Predsjedni{tvo Republike BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih nacionalnih opredjeljenja. Mi smo svojim prisustvom potvr|ivali univerzalnost ideje koja je u BiH tada bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci, politici i diplomatiji na{e mlade dr‘ave vladalo je etni~ko {arenilo sa velikim brojem ljudi visokog morala, intelektualnog i stru~nog kredibiliteta koji su svoj bosanskohercegova~ki identitet favorizovali nad u‘om etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo, hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do‘ivljavali kao „zanimanje“ nego kao principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju bosanskohercegova~kog dru{tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci i Hercegovci, a sada smo, ~ini mi se, zbog slijeda doga|aja, gurnuti na marginu. U junu mjesecu 1992. godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo je usvojilo dokument pod nazivom „Platforma za djelovanje Predsjedni{tva Republike BiH u ratnim uslovima“ kao naj{iru osnovu okupljanja svih patriotskih snaga u odbrani integriteta i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke dr‘ave. Dakle, Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i Hrvati brane svoje interese, a koji proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni~kog ‘ivota. Jednostavno re~eno mi ~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo bili ljudi koji su u najte‘im uslovima rata imali viziju budu}nosti na{e zemlje i njene evropske perspektive. Snage sile i oru‘ja pretvorile su ovu zemlju u poligon za sukobe politi~kih mo}i i ambicija ~iji je produkt bio razaranje, ubijanje i progon stanovni{tva. Me|utim, borba za slobodnu BiH i dalje se nastavlja. Trebalo bi da se sve snage koje ‘ele kontinuitet BiH ujedine u borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu mira i ‘ivota budu}ih generacija na ovim prostorima. Oni koji uporno napadaju na{u zemlju zaboravljaju da postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti, a to je bosanskohercegova~ki duh njenih naroda. Niko nema pravo otimati budu}nost generacijama koje stasaju i dolaze – budu}nost treba graditi na temeljima ZAVNOBIH-a, kao i na savremenim dostignu}ima evropskog i svjetskog razvoja. Mirna i prosperitetna budu}nost BiH je u {to br‘em pridru‘ivanju Evropskoj Uniji. Bili ste ambasadorica BiH pri UNu u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu BH diplomacije danas u zastupanju interesa BiH u me|unarodnim odnosima? LJUJI]-MIJA TOVI]: [to se ti~e LJUJI]-MIJAT ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju intersa BiH u me|unarodnim odnosima, nisam u mogu}nosti da vam odgovorim na to pitanje, jer nisam involvirana ve} dugo u oblasti diplomatije. Ipak, osje}am potrebu da ka‘em svoje mi{ljenje u smislu informacija koje su mi dostupne. Poznato je da se oko bitnih odluka vezanih za me|unarodnu politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine. Me|utim, doga|a se da tri ~lana Predsjedni{tva ne postignu konsenzus oko odre|enih pitanja, pa istupaju razli~ito, {to se negativno odra‘ava na me|unarodne odnose Bosne i Hercegovine koji nisu na zadovoljavaju}em nivou. [ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan nezavisnosti BiH? LJUJI]-MIJA TOVI]: 1. Mart LJUJI]-MIJAT Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je datum potvrde vi{evjekovnog identiteta bosanskohercegova~kog dru{tva i dr‘ave, a ujedno je i datum koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu iza i ispred nas. Mnoge istorijske vrijednosti su zanemarene i za- boravljene, pa i one koje se odnose na ravnopravnost naroda i gra|ana i osnovna ljudska prava i slobode. Bosna i Hercegovina, kao dr‘ava u me|unarodno priznatim granicama, utemeljena je na istorijskim odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji ZAVNOBIH-a formulisana je definicija slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine kojom se odre|uje da Bosna i Hercegovina jednako pripada svim njenim narodima. Tkivo Bosne i Hercegovine pro‘ima prisustvo razli~itih kultura, tradicija, konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg zajedni~kog ‘ivota. To je identitet ove sredine koji uvijek zaslu‘uje posebnu pa‘nju i kao takvog ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju ovih pretpostavki nezaobilazno je sje}anje na 25. januar 1992. godine, kada je Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine donijela Odluku o odr‘avanju referenduma, a referendumsko pitanje za gra|ane Bosne i Hercegovine je glasilo; „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr‘avu ravnopravnih gra|ana i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ‘ive?“ Odluka donesena na referendumu, 29.02. i 01. 03. 1992. godine, ima istorijski zna~aj. Me|utim, na‘alost i danas neki ne prihvataju ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje 1. Marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nije rezultat samo razli~itog pristupa tuma~enju istorijskih doga|aja ve} ima i ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH te‘e}i uspostavljanju ekstremnog nacionalizma ne mogu imati pozitivno mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon svega, uvjerena sam da samo mi, gra|ani Bosne i Hercegovine, ma kakvog politi~kog uvjerenja bili, mo‘emo stvarati dru{tveno ure|enje po mjeri nas samih. Biti nezavisan u svemu tome zna~i biti slobodan i graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj dru{tvo po mjeri njenih gr|ana. Kako gledate na ulogu ‘ene u politici op}enito i iz ugla Va{eg osobnog bogatog nau~nog, politi~kog i dru{tvenog anga‘mana? Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em MART 2013 LJUJI]-MIJA TOVI]: înjenica je LJUJI]-MIJAT da je u na{oj zemlji veoma mali broj ‘ena obrazovanih, kompetentnih i sposobnih prisutan na rukovodnim funkcijama kao {to su pozicije direktora javnih i drugih ustanova, dekana na fakultetima, a posebno ih je malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama, u diplomatiji i vanjskoj politici. Ovaj pora‘avaju}i odnos govori mnogo o polo‘aju ‘ena u na{em dru{tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti na odgovornim funkcijama, kao i nemogu}nosti da u skladu sa njihovom intelektualnom mo}i, budu uklju~ene kao akteri u uspostavljanju nove dru{tvene dimenzije i nove konstelacije u na{oj zemlji. Danas je ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je put od zakonske do stvarne ravnopravnosti veoma dug. @ene su i bez politike dvostruko vi{e optere}ene od mu{karaca jer i dalje rade, ali kod ku}e tako|er obavljaju ve}inu poslova. Imamo izuzetnih ‘ena koje su u profesionalnoj karijeri napravile zna~ajne rezultate, ali ih nema u politici, zato {to je politika kod nas jo{ uvijek politika mu{karaca, koji rje{avaju mnoge stvari argumentima snage, a ne snagom argumenata, a tu ‘ene nisu sasvim spremne da se na takav na~in uklju~e. @ene su u pravilu odgovornije i te‘e se upu{taju u nezakonite aktivnosti i rje|e su u aferama korupcije i sl. @ene }e se same morati izboriti za pozicije koje }e biti kompatibilne sa evropskim i svjetskim integracijama. Potrebno je da putem jakih ‘enskih li~nosti ili putem jakih pokreta precizno defini{u svoje stvarne interese, da zatra‘e da se oni ugrade u ukupnu dru{tvenu strukturu. Zbog toga je va‘no da imamo ‘enu koja je do kraja politi~ki, dru{tveno emancipirana i koja }e re}i {ta je njen stvarni interes. Ovom prilikom Vama i svim ~itaocima „BH Glasa“ ~estitam nastupaju}i Dan nezavisnosti BiH, a ‘enama i Osmi mart – Dan ‘ena. I BH GLAS I 13 RAZGLEDNICE Pi{e: Vezuv BA[I] [email protected] E @eljenzni~ka stanica sbjerg spada u kategoriju ve}ih danskih gradova, mada se to po njegovih ne{to preko 115.000 stanovnika (sa prigradskim dijelovima) ne bi moglo re}i. Pa ipak je to peti po veli~ini grad u Danskoj. Smje{ten je na jugozapadnom dijelu jedinog danskog poluotoka Jyllanda i predstavlja centar te regije. Grad ujedno predstavlja najve}u dansku pomorsku luku u Sjevernom moru kao i izuzetno zna~ajno turisti~ko mjesto. Zvani~na historija Esbjerga ne se‘e u daleku pro{lost. Grad je uspostavljen 1864. godine kao izuzetno zna~ajna luka za izvoz danskih Folketinget (zgrada Danskog parlamenta) primat, a u Esbjergu se razvijaju moderniji oblici industrijske proizvodnje. Od samog osnivanja grad je dobio sve karakteristike trgova~kog sredi{ta, povezanog sa svim dijelovima Danske, ali i cijele Evrope, te je ve} 1899. godine dobio status trgova~kog grada. Esbjerg je danas prepoznatljiv i po parkovima vjetrogeneratora koji proizvode zn~ajne koli~ine elektri~ne energije. Luka u Esbjergu je pode{ena za pristajanje srednje veli~ine, a trajekt linija Amalienborg (kralji~in brodova dvor) predstavlja pomorsku vezu sa Harwichom u Engleskoj. Za turiste je Dio grada Esbjerga Statue ljudi poljoprivrednih proizvoda. Desilo se to nakon {to je Danska te godine izgubila rat protiv Prusa, a time i dana{nje njema~ke pokrajine [lesvig i Holstein i uz to izuzetno zna~ajnu luku Hamburg. Kada je od Esbjerga do Varda i Fredericije uspostavljena ‘eljezni~ka pruga 1874. godine sam grad je dobio mnogo ve}i zna~aj. U po~etku je Esbjerg bio posve}en ribarstvu, a u tu svrhu izgra|ena je velika fabrika za preradu ribe. U najnovije vrijeme ribarstvo je izgubilo Muzej ribarstva i pomorstva Esbjerg 14 I BH GLAS I MART 2013 Stari dio Kopenhagena posebna atrakcija vezana za ogromne statue ljudi u neposrednoj blizini obale. Statue predstavljaju ljude koji ~ekaju povratak mornara. Grad Esbjerg vodi ra~una o svojoj historiji o ~emu svjedo~i vi{e dobro opremljenih muzeja od kojih posebno mjesto zauzima muzej ribarstva i pomorstva. Ipak se mnogo vi{e pa‘nje posve}uje sada{njem vremenu posebno oblastima kulture sporta i obrazovanja ~emu svjedo~e dobri sportski rezultati te veoma razvijena mre‘a osnovnih i srednjih {kola te univerziteta. Danas je grad Esbjerg mjesto lijepog i ugodnog ‘ivljenja. RAZGLEDNICE Mostar Pi{e: Idriz HOD@I] [email protected] P rostor na kome se nalazi dana{nji Mostar bio je naseljen jo{ u prahistrojskom vremenu, a u vrijeme rimske vladavine naseljavala su ga ilirska plemena. Osnivanje grada Mostara datira iz XV stolje}a. Ime Mostara pojavljuje se prvi put u osmanlijskom popisu iz 1468/69. godine, a Osmanlije su ovaj grad osvojile 1468. godine. Mostar je po~etkom XVI stolje}a postao sjedi{tem Hercegova~kog sand‘aka, a 1566. godine, drveni most je zamijenjen kamenim, nadaleko poznatim u svijetu. Stara gimnazija Vreko rijeke Bune i tekija u Blagaju Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na podru~ju op}ine Mostar je ‘ivjelo 126.628 stanovnika, od ~ega: 43.856 ili 34,63% Bo{njaka, 43.037 ili 33,98% Hrvata, 23.846 ili 18,83% Srba, 12.768 ili 10,08% Jugoslavena i 3.121 ili 2,48% ostalih. Mostar je grad kulturnih manifestacija (Mostarsko ljeto, Mostarsko prolje}e, Festival horova/ansambala BiH i Festival komedije BiH – Mostarska liska). Nogomet i ekstremni skokovi sa Starog mosta u Neretvu su najpoznatiji sportovi, a u samom gradu egzistira oko 25 karate klubova. Mostar ima puno svojih spomenika kulture, a dao je i zna~ajan broj Mostar je u biv{oj SFRJ bio jedno od ja~ih privrednih sredi{ta. Turizam je jedna od najrazvijenih privrednih grana, naro~ito nakon {to je stara gradska jezgra Mostara primljena na listu UNESCO-a. Kroz Mostar prolazi magistralni put M-17 i ‘eljezni~ka pruga, koji povezuju ovaj grad s centralnim, odnosno sjevernim dijelovima BiH i istovremeno s ju‘nim izlazom BiH na Jadransko more i njen spoj s Republikom Hrvatskom. Putem Me|unarodnog aerodroma Ortije{ Mostar je avionskim saobra}ajem povezan s brojnim destinacijama Evrope i svijeta. Stari dio grada znamenitih li~nosti iz politike, sporta, knji‘evnosti, umjetnosti, koje su utisnule svoj pe~at razvoju ovog grada, a koji je pre‘ivio najte‘a razaranja tokom posljednjih ratnih sukoba. Grad je trenutno podijeljen, ali od ovih dana{njih podjela, starija je povijest Mostara u kojoj se on profilirao kao grad su‘ivota i tolerancije, grad antifa{izma, grad ljubavi opjevane u pjesmama Alekse [anti}a i drugih mostarskih pjesnika i grad mostova koji spajaju obale Neretve i koji }e ih spajati i ubudu}e. MART 2013 I BH GLAS I 15 ZDRAVLJE KU]ANSKI SAVJETI Kako jednostavno skinuti mrlje s odje}e Meteoropatija Za{to vrijeme utje~e na organizam? Mrlje na odje}i su neizbje‘ne, a prije nego ne{to umrljanu odje}u bacite ili platite ~i{}enje, probajte savjete o uklanjaju sredstvima koja uglavnom ve} imate kod ku}e So Osim u kuhanju, odli~an je saveznik u borbi protiv ‘utih mrlja od raznih dezodoransa, pi{e Msn.com. U litru vru}e vode stavite ~etiri velike ka{ike i zatim po mrlji tapkajte spu‘vicom ili krpicom dok je ne o~istite. Amonijak Izvrstan je u ~i{}enju mrlja, ali trebate biti oprezni i uvijek ga napola razrijediti vodom prije nego ~istite svilu ili vunu. Amonijakom tako mo‘ete ~istiti mrlje od dezodoransa, krvi ili urina. Prije pranja u ve{ ma{ini, zamrljanu odje}u operite razrije|enim amonijakom. Nemasne mrlje tako|er mo‘ete ~istiti i istim pripravkom u koji }ete staviti malo deterd‘enta za posu|e. Za lak{e kori{tenje sastojke stavite u bocu koja ima raspr{iva~ i, kada pro|e dvije do tri minute, mrlju isperite. Kreda Masne mrlje mo‘ete istrljati obi~nom kredom, a skinite je nakon {to upije masno}u. Niste li uspjeli od prve, ponovite postupak jo{ jednom i zatim odje}u operite u ve{ ma{ini. Pasta za zube Ako vam je slu~ajno procurilo nalivpero ili hemijska olovka, iskoristite pastu za zube. Za ovaj recept nema stopostotne garancije jer puno ovisi o tinti i vrsti zamrljane tkanine. Osim za tintu, pasta za zube mo‘e s tkanine skinuti i ru‘ za usne. Dje~ije ulje Mo‘e pomo}i za ~i{}enje ko‘ne torbe ili cipela. Istrljajte ih krpicom na koju ste stavili par kapi ulja, a vi{ak obavezno obri{ite. 16 I BH GLAS I Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja O sje}ate li se umorno, iscrpljeno ili patite od glavobolje? Da li je mo‘da krivac vrijeme? Dosta ljudi ka‘e kako ih vrijeme doslovno nervira i upravu su. Svi|alo vam se ili ne, svi smo mi dio prirode, biolo{ka bi}a koja su se razvijala milionima godina. Uprkos velikim naporima tehnologije da nas odvoji od prirode mi smo joj jo{ uvijek podlo‘ni, posebno vremenu. Zbog nedostatka dovoljno dokaza o osjetljivosti na vremenske promjene ne zna~i da vi grije{ite te da medicina treba deklarisati va{e stanje kao psiholo{ki poreme}aj. Veliki broj oboljelih koji pate od simptoma prouzrokovanih promjenom vremena ne}e vi{e biti zanemareni jer nauka polako susti‘e. Osobe osjetljive na vremenske promjene reaguju na veoma intenzivne promjene vremenskih ele- menata kao {to su pritisak, temperatura i vla‘nost zraka. Ovakvi simptomi mogu uticati na op{te zdravlje kao i pogor{ati simptome postoje}ih bolesti, posebno bol. Takvo stanje imenovano je kao meteoropatijom, a osobe koje pate od ovih simptoma, meteoropatima. Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja. Neke od posljedica su: pove}ana razdra‘ljivost i agresivnost, anksioznost, depresija, mlitavost, umor, nedostatak koncentracije, poreme}aji spavanja, glavobolja i migrena, nepravilnosti u radu srca i cirkulacije, mu~nina, vrtoglavica, o{tar ili fantomski bol, te reumatski bolovi. Simptomi variraju od osobe do osobe i njihov inte- [ta mo‘ete u~initi po pitanju osjetljivosti na vremenske promjene? Korisno je naviknuti organizam na ~este promjene vremena. Me|utim, moderan na~ina ‘ivota, sa klima ure|ajima, ovla‘iva~ima i grijalicama ubla‘ava tzv. {okove na vremenske promjene. Najbolji savjet je da oja~ate organizam izla‘u}i se vremenskim promjenama. Provodite {to vi{e vremena vani, po svim vremenskim uslovima. Neki zdravstveni radnici idu jo{ dalje i preporu~uju neke metode MART 2013 promjena kao {to su saune ili naizmjeni~no hladan/topao tu{. Budite fizi~ki aktivniji, {to podrazumijeva aktivnosti na otvorenom, poput {etnje, tr~anja, vo‘enje bicikla, rolanja,... Pratite bioprognozu, kako bi se mogli pripremiti za eventualne promjene, te svakako koristite prirodna sredstva i metode za ubla‘avanje simptoma, poput ~aja od kamilice i valerijane protiv nesanice, te ~aj od mati~njaka protiv iscrpljenosti i glavobolje. nzitet se op}enito pove}ava sa godinama, smanjuju nivo kondicije i slabe tijelo zbog bolesti. Naravno, oni tako|er mogu prikriti ili biti posljedica stvarnih poreme}aja koji nemaju nikakve veze s vremenskim promjenama i u tom slu~aju potrebno je konsultovati svog doktora. Kada neki ljudi osjete bol u koljenu, uskoro padne ki{a. Dosta ljudi odre|uje vremensku prognozu na osnovu bolnih zglobova, kukova i sl., koja je skoro pa jednako ta~na kao i prognoza stru~nih meteorologa. Pitanje je za{to neki ljudi reaguju na promjenu vremena, a neki ne? Glavni krivac su brze i ~este promjene vremena. Ljudi osjetljivi na promjene vremena postaju osjetljivi dan ili dva pred promjenu i ~esto su u o~ajnom stanju kada se ona kona~no desi. Ovakva stanja mogu prouzrokovati br‘i porod, slu~ajeve samoubistva, sr~ane napade, pucanje ~ira, intenzivnije glavobolje, migrene i sli~no. Reumatski bolovi najavljuju hladno i vla‘no vrijeme dok hladan i suh zrak pogor{ava simptome astme. îni se da ove vremenske promjene nose za svakoga po ne{to. Neki nau~nici imaju skroz druga~iji pristup kako bi rije{ili problematiku zdravstvenih promjena uslijed vremenskih promjena. Vjeruju da elektromagnetni impulsi imaju uticaj na zdravlje. Prirodni elektromagnetizam, dovoljno jak da uzrokuje osjetljivost na vremenske promjene, prisutan je u atmosferi koju indukuje grom kao i naelektrisane ~estice (joni). (Body.ba) LJEPOTA I MODA Tretmani protiv bubuljica za mu{karce briju. Brijanje je jedan od uzroka bubuljica kod mu{karaca. Dakle, za lije~enje bubuljica morate obratiti pa‘nju na na~in brijanja. Uvijek koristite o{tru britvicu. Ne primjenjujte prevelik pritisak na bubuljicu, jer }e to pogor{ati situaciju. Priredila: Almira [I[I] [email protected] B ubuljice nisu samo pro blem za ‘ene. âk su i mu{karci skloni dobijanju bubuljica. Ukoliko i vi imate taj problem, sigurno ste do sada poku{ali koristiti sve vrste krema i druge kozmeti~ke tretmane kako bi se osloboditi njih. Osim hemijskih proizvoda, mo‘ete se poku{ati rije{iti bubuljica i na prirodan na~in. Ovdje je nekoliko doma}ih lijekova za mu{karce, koji }e djelotvorno rije{iti va{e probleme sa bubuljicama. 1. î{}enje Masna ko‘a je jedan od glavnih uzroka bubuljica. Dakle, va‘no je da ~esto perete va{e lice s blagim sredstvom za ~i{}enje. î{}enje ko‘e uklanja mrtve }elije ko‘e i lju{ti ko‘u. To sprje~ava pojavu bubuljica na licu. îstite va{e lice najmanje dva puta dnevno i redovno radite piling. To je jedan vrlo va‘an korak za lije~enje bubuljica kod mu{karaca. Piling }e u~initi va{u ko‘a suhom, pa stoga radite piling jednom ili dva puta sedmi~no. 2. Tehnika brijanja Mu{karci koji imaju akne trebaju biti vrlo oprezni dok se Priprema: Amila SMAJLAGI] [email protected] 3. Kockica leda Ovo je jedan djelotvoran doma}i lijek za osloba|anje od bubuljica. Utrljajte kocku leda na bubuljicu.Tako|e mo‘ete primijeniti i masu napravljenu od gline, soka limuna i sandalovine u prahu. Nakon su{enja, trljajte s kockicom leda. 4. Prah sandalovine Ovo je tako|e jedan od na~ina lije~enja bubuljica i kod mu{karaca i kod ‘ena. Pomije{ajte sandalovinu u prahu s ru‘inom vodicom i primijenite smjesu na bubuljicu. To }e ubla‘iti veli~inu bubuljice. 5. Masa‘a limunom Limun je prirodni izbjeljiva~ i adstrigent koji smiruje bubuljice. I mu{karci i ‘ene mogu koristiti ovaj doma}i lijek za lije~enje bubuljica. Limun je vrlo u~inkovit kozmeti~ki sastojak koji lije~i bubuljice. Utrljajte svje‘ limunov sok ili kri{ku limuna na ko‘u gdje se nalaze bubuljice. U~inite to dva puta svaki dan i isperite hladnom vodom. Limun ne samo da poma‘e da se oslobodite bubuljica, ve} tako|e lju{ti ko‘u, uklanja o‘iljke bubuljica i ~isti ko‘u. Limun mo‘e isu{iti ko‘u pa poslije tretmana obavezno nama‘ite va{u ko‘u hidratantnom kremom. (Izvor: Ljepota.ba) Punjeno pile Halva Sastojci: - 1 svije‘e piletri pile}e jetrice - 2 {oljice ri‘e - 1 glavica crnog luka - 100 ml ulja - malo soli - malo bibera - malo ruzmarina Sastojci: - 1 {olja bra{na - 1 {olja masla - 1 {olja {e}era - 1 {olja vode - 1 vanilin {e}er Priprema: Operite pile i nam‘ite ga uljem spolja i iznutra. U me|uvremenu pripremite nadjev: na malo ulja izdinstajte sjeckani luk, jetru pile}u isjeckanu na sitno i na kraju dodajte ri‘u. Zalijte sa malo vode i dinstajte jo{ nekoliko minuta. Posolite, pobiberite, i stavite ruzmarin. Ovim nadjevom napunite pile, pri~vrstite otvor ~a~kalicama i stavite u poma{}enu tepsiju da se pe~e. Pecite u dobro zagrijanoj rerni dok ko‘ica pileta ne porumeni. U toku pe~enja mo‘ete dolivati malo vode. MART 2013 Priprema: Maslo zagrijati u {erpi i na njemu pr‘iti bra{no, koje se mora mije{ati da ne izgori. Smjesu pr‘iti na laganoj temepraturi sve dok ne poprimi finu zlatno ‘utu boju. U drugoj posudi napraviti agdu od vode i {e}era i vanilin{e}era. Vru}im {erbetom zaliti prethodno napravljenu smjesu i brzo mije{ati dok se halva ne zgusne, odnosno, ne po~ne odvajati od ka{ike. Halvu vaditi tako da ka{ikom oblikujete lokume i redate ih po tanjuru. Mo‘ete je posuti {e}erom u prahu i mljevenim orasima. Agdu mo‘ete praviti i od jabukovog pekmeza i vode. I BH GLAS I 17 SPORT Nogometna reprezentacija BiH: Prilika za isprobavanje forme i upoznavanje potencijalnih reprezentativaca Posljednja provjera pred Gr~ku Pi{e: Benjamin DAJI] [email protected] Sve u svemu mo‘e se konstatirati da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa U hladno i snje‘no februar sko predve~erje nogometna reprezentacija BiH odigrala je u Ljubljani posljednju kontrolnu utakmicu prije susreta sa Gr~kom u Zenici 22. marta u nastavku kvalifikacija za SP 2014. u Brazilu. Nakon zaklju~enja 2012. sa pobjedom nad Al‘irom utakmica protiv Slovenije trebala je poslu‘iti za nastavak pozitivne serije rezultata, o~uvanja samopouzdanja unutar ekipe, isprobavanja nekih novih imena i isku{avanja ‘elje potencijalnih kandidata za igranjem u bh. reprezentaciji. Stadion Sto‘ice je poput mnogih drugih {irom Evrope, gdje su igrali na{i Zmajevi, poprimio ugo|aj Bilinog Polja jer se i ovaj puta rijeka bh. navija~a slila na popri{te dvoboja. Slovena~ka reprezentacija je bila protivnik po mjeri i selektor Su{i} je od svojih izabranika tra‘io borbenost i koncentraciju. Tra‘eno je i dobio. Tokom cijele utakmice na{i igra~i predvo|eni odli~nim Pjani}em dr‘ali su konce igre u svojim rukama. Igrali su sigurno i fokusirano i bili bez dvojbe bolji protivnik. Kona~ni rezultat od 3-0 u na{u korist mo‘da i nije u potpunosti oslikao realno stanje na terenu po{to su Slovenci tako|e imali svoje {anse koje nisu iskoristili, ponajprije zahvaljuju}i sjajnim intervencijama Begovi}a koji je jo{ jednom potvrdio svoju klasu. Strijelci golova su bili Ibi{evi}, Pjani} i Svraka. Sve u svemu mo‘e se konstatirati da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa. Selektor Su{i} nije mogao ra~unati na usluge svih kandidata, u prvom redu zbog povrjeda, a na neke sa namjerom nije ni ra~unao, bar ne za ovu priliku. On je ranije naglasio da igra~ima koji potpi{u Sa nogometnog susreta Slovenija - Bosna i Hercegovina (Foto: Vid ugovore sa klubovima u ligama najmanje potrebne, pa se nadamo Dalekog istoka ne}e upu}ivati da }e se izna}i rje{enje koje ne}e pozive jer nije u mogu}nosti de- naru{iti harmoniju koja trenutno taljno pratiti njihove nastupe, a i vlada unutar ekipe. zato {to sumnja u kvalitet nogomeJo{ jedna od svijetlih ta~aka ta koji se igra tamo. Pro{le godine vezanih za susret u Ljubljani bilo iz tog razloga je svoje mjesto u re- je pozivanje nekih od potencijaprezentaciji izgubio Muslimovi}, lnih reprezentativaca na dru‘enje iako su do nas dopirale vijesti o i upoznavanje sa selektorom, strunjegovim veoma dobrim nastu- ~nim {tabom i igra~ima. Radi se o pima za klub Guizhou Renhe. Od igra~ima bh. porijekla koji su ve} januara ove godine u klubu je do- nastupali za mla|e selekcije drubio saigra~a u Misimovi}u, i to je gih dr‘ava i kojima je poja{njeno dovelo prili~no velike dileme oko da moraju promijeniti sportsko Zvjezdanovog budu}eg anga‘ma- dr‘avljanstvo, odnosno aplicirati na u reprezentaciji. Ako Su{i} za bh. sportsko dr‘avljanstvo da ostane tvrdokoran u svojoj ranije bi imali pravo nastupa pod na{om donesenoj odluci onda ve} sada zastavom. Pozvani su Alen Haliostajemo bez rekordera po broju lovi}, Izet Hajrovi}, Haris Sefenastupa za najdra‘i dres i igra~a rovi} i Sead Kola{inac. Halilovi} koji je ve} cijelu deceniju glavna iz zagreba~kog Dinama, koga kreativna snaga reprezentacije. Uz smatraju jednim od najtalentidu‘no po{tovanje za zasluge mora ranijih igra~a Evrope u njegovom se dodati da je do sada i Misimo- uzrastu i ~iji otac Sejad je 15 puta vi}eva lahko uvrjedljiva narav ne- obla~io dres reprezentacije BiH, koliko puta dolazila do izra‘aja, odbio je poziv jer se ne ‘eli zvatako da se nakon nedobivanja po- ni~no odlu~iti izme|u BiH i Hrvaziva za susret sa Slovenijom ve} tske dok ne postane punoljetan. mo‘e naslutiti novi konflikt na Kola{inac se zahvalio na pozivu i relaciji selektor-igra~. Distrakcije javio da }e se odazvati ne neko te vrste su nam u ovom trenutku naredno okupljanje, ali da ovaj pu- 18 MART 2013 I BH GLAS I Ponivkar, Delo) ta to navodno nije u mogu}nosti zbog obaveza prema svome klubu Schalkeu. Haris Seferovi} iz Fiorentine je bio izra‘avao veliku ‘elju za dolaskom na okupljanje sve dok mu {vicarski selektor Hitzfeld nije uputio poziv za me~ njegove selekcije protiv Gr~ke. Seferovi} mu se odazvao i debitirao je za {vicarski A-tim. Sli~no je jesenas bilo i sa Izetom Hajrovi}em iz {vicarskog Grasshoppera, koji je nakon iskazivanja ‘elje za predstavljanjem BiH na seniorskom nivou u nekoliko dana promijenio stav i debitirao za [vicarsku protiv Tunisa. Izetov mla|i brat, Sead, koji je ~lan Arsenala, jedini je od pozvanih stigao u Ljubljanu, i odu{evljen atmosferom unutar i oko reprezentacije zvani~no je saop{tio svoju odluku da }e ubudu}e nastupati za BiH. êstitamo mla|em Hajrovi}u na odluci i ‘elimo mu da u reprezentativnoj karijeri postigne vi{e uspjeha nego njegov stariji brat. Nadamo se da }emo ga za ne{to vi{e od godinu dana, zajedno sa ostatkom plavo-‘ute armije, gledati na najljep{im brazilskim stadionima. Prenosimo: Tekst Edina D‘eke sa njegove Facebook stranice: „Za{to volim Bosnu i Hercegovinu?“ Edin D‘eko na svojoj je Facebook stranici objavio tekst o tome za{to voli svoju domovinu koji je brzo pokupio simpatije u Bosni i Hercegovini, ali i {ire. Napada~ Manchester Cityja, godinama je igrao u njema~koj Bundesligi, a ranije i u ê{koj. Kao mlad je napustio BiH, ali isti~e kako nigdje nije sretniji nego u svom Sarajevu. Tekst prenosimo u integralnom obliku K ako odgovoriti na pitanje za{to volim BiH? Najbolje bi bilo odgovoriti protupitanjem, a koga drugog da volim, ili mo`da kazati kako svoju zemlju ne moè{ ne voljeti? Mogu biti daleko, mogu ne do}i mjesecima, ali samo jedno mi je svo vrijeme na umu - moja domovina, moje Sarajevo, moja Bosna i Hercegovina. Nigdje nisam sretniji nego u svojoj zemlji, koja je, istina puna problema, puna nepravde, puna nesloge, ali to je moja jedina domovina. Mnogi tvrde kako u BiH malo toga {tima, kako se mora oti}i da bi se uspjelo, kako u ovoj zemlji nema mjesta i napretka za mlade. Mo`da je to i istina, ali jedno je sigurno, ljubav prema BiH ne prestaje nikada. Ni kad si hiljadama kilometara daleko, ni na drugom kontinentu, ni zbog drugih ljudi. Ve} dugo nisam stanovnik BiH. @ivio sam u ê{koj, Njema~koj i sada u Engleskoj. Sve ure|ene zemlje, ne mo‘e bolje i lijepo mi je. Ne ‘alim se, ali u tim zemljama radim, a u BiH u‘ivam. Ne postoji ni{ta ljep{e nego kada do|em u Sarajevo, a do~ekaju me osmijesi meni dragih ljudi. Do~eka me snijeg, do~eka me sunce, do~eka me ki{a. Imam osje}aj da je sve u BiH ljep{e, da sunce ja~e sija, da je snijeg bjelji, da je ki{a manje mokra, da su ljudi, uprkos svim problemima koji ih ti{te, sretni. Nigdje u svijetu nisam vidio da se ljudi vi{e raduju nego u BiH. Ro|en sam ovdje i kakva god Bosna bila ja je volim. Sretan sam u njoj. Ne stidim je se. Stidim se onih ljudi koji su ro|eni u BiH, a ne do‘ivljavaju ovu zemlju svojom domovinom. Ja svoju ljubav prema BiH ne mogu objasniti, ne postoje rije~i dovoljno dobre da opi{em osje}aje, ali svi oni koji se osje}aju kao i ja znaju o ~emu govorim. Nemam ni potrebe da obja{njavam za{to ja volim Bosnu i Hercegovinu. Volim je. Kako je ne bih volio. Dok ovo pi{em osje}am se kao u {kolskoj klupi dok pi{em pismeni sastav, nadaju}i se petici. Vratio sam se u djetinjstvo, u kojem sam sebe gradio kao li~nost. Vratio sam se na igrali{ta u mom Sarajevu, sjetio se lica svojih prijatelja, s kojima sam i dan danas u kontaktu. Sjetio sam se svakog {uta na gol, dok sam tr~karao po betonskom igrali{tu, dok sam gutao {ljaku na Grbavici. I svi ti osje}aji u meni izazivaju ponos, sre}u, ushi}enje. Iako su se u to vrijeme neke stvari ~inile nemogu}im i tako dalekim, sada kada se sjetim svega toga, znam da sam to mogao do‘ivjeti samo u BiH. Kada god imam priliku da do|em u Bosnu i Hercegovinu, ja }u je iskoristiti, jer ja sam ponosan na svoju zemlju, na svoje sugra|ane, na svoje prijatelje, koji se, svako na svoj na~in bori za svoje mjesto pod suncem. A sunce u BiH je najsjajnije, i ljudi u BiH se najljep{e i najiskrenije smje{e. Eto, zato volim BiH. Ne zato {to je ure|ena, ne zato {to se politi~ari ne mogu dogovoriti oko nebitnih stvari, a da ne pominjem bitne, ne zato {to je evropska..., ve} zato {to je moja i svih nas. Zato {to je posebna i zato {to je ne bih mijenjao ni za jednu drugu na svijetu. Kao {to Mak Dizdar napisa jednom: „Bosna, da prosti{, jedna zemlja imade i posna i bosa, da prosti{, i hladna i gladna, i k tomu jo{, da prosti{, prkosna od sna.’ Moju zemlju bi izdvojio po ljudima koji ‘ive u njoj, a koji su tako snala‘ljivi i pametni. Svi oni koji dobiju priliku da poka‘u {ta znaju, uspiju. BiH je zemlja inteligentnih, duhovitih, obrazovanih, pametnih i lijepih ljudi. BiH je zemlja koja u sebi nosi onaj stari vic, gdje su ljudi stvoreni za {alu, a opet zemlja u kojoj su svi nau~ili raditi i ne boje se toga. BiH je zemlja koja svakim danom sve vi{e raste, kako na sportskom planu, tako i u drugim granama. Ipak, mislim da se gra|ani na{e zemlje moraju ponositi na{im sportskim uspjesima. Nemamo svjetske prvake poput Hrvatske, Srbije ili drugih zemalja iz regiona, ali imamo veliko srce i ‘elju da na{em narodu donesemo radost, a oni to znaju cijeniti. Sama ~injenica da sam ro|en u BiH me ~ini ponosnim. Kao {to sam ve} i napisao. Ne mogu opisati MART 2013 osje}aj kada kro~im na tlo BiH. Razdragan sam, sretan sam kao malo dijete. A ponosnim me ~ine svi ljudi koji vole svoju zemlju, ponosan sam na sve one koji se ne boje priznati {ta im zna~i BiH. Mo‘da }e vam se odgovor ~initi prejednostavnim, ali on je jedini iskren i istinit. Nedostaje mi bukvalno SVE. Ni manje, ni vi{e, nego SVE. Ako ‘eli{ da u‘iva{, da spozna{ kako se voli jedna zemlja, onda do|i u BiH. Imamo najljep{e ‘ene na svijetu, najljep{e planine, najljep{e i najbolje derneke. Znamo se veseliti, znamo se zezati na na{ ra~un, znamo se smijati, znamo voljeti, znamo ljubiti, a uz to, svi }e te do~ekati nasmijani i srda~ni. Ako ‘eli{ da vidi{ {ta je gostoprimstvo, do|i u BiH i budi svoj, jer }e{ tada postati na{. Ponosan sam na sve obi~ne ljude koji se trude i bore. Ponosan sam na navija~e koji do|u na utakmicu iz dalekih krajeva svijeta samo da nas vide. Ponosan sam na sve na{e sportiste, pogotvo sjede}e odbojka{e, koji su pokazali da ‘ivot za njih nije stao i koji su dali nadu svim ostalima. Ponosan sam na Teletovi}a, ]ati}a, Mujd‘u, na Pjani}a, na Spahi}a, na Luli}a, Begovi}a, Barbareza, Boli}a, Misimovi}a, ponosan na Delali}a, Hrustemovi}a, Aliba{i}a, ponosan na Bosnu, ponosan na Igokeu, Izvi|a~, ponosan na sve ljude oko sebe. Ponosan na svoje roditelje, koji su smogli snage da me izvedu na pravi put. U BiH mo‘e i mora biti bolje. U su{tini, kroz godine se malo toga mijenja, na bolje ili na gore. Ja se li~no nadam da }e biti manje nezaposlenosti, manje sva|a, da }e BiH biti sigurnija za ‘ivot, da }e biti manje udesa i ubistava, a jo{ vi{e ljubavi, sre}e i zadovoljstva. Sa sportskog aspekta i svog li~nog, volio bih sa svojom zemljom nastupati u budu}nosti na nekom velikom takmi~enju. Za mene bi to bila kruna karijere. Za „Ponosni na domovinu“ Va{ Edin D‘eko I BH GLAS I 19 KULTURA Berlinare: Veliki uspjeh bh. kinematografije Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda Filmski bh junaci na 63. Berlinareu su oskarovac Danis Tanovi} i glavni junak njegovog filma Nazif Muji} Pi{e: Idriz HOD@I] N a tek zavr{enom 63. films kom festivalu u Berlinu (Berlinare), u veoma jakoj konkurenciji, film Danisa Tanovi}a Epizoda u ‘ivotu bera~a ‘eljeza postigao je fenomenalan uspjeh. Poznati bh reditelj, oskarovac Danis Tanovi}, dobio je „Srebrenog medvjeda“, drugu nagradu ovog filmskog festivala koju dodjeljuje glavni ‘iri Berlinarea. Isto tako, glavni junak Tanovi}evog filma, Nazif Muji}, koji u filmu glumi samog sebe, bez zavr{ene gluma~ke {kole i bez ikakvog gluma~kog iskustva, dobio je „Srebrenog medvjeda“ kao najbolji glumac. Pored toga, Ta- novi}u je pripalo i priznanje Ekumenskog ‘irija koji mu je nagradu dodijelio jer je „predstavio ljude koji su ~esto nevidljivi prikazav{i pri tome njihovo dostojanstvo, otpornost i volju za ‘ivotom“. Tanovi}u su se na bini prilikom preuzimanja nagrade pridru‘ili scenaristica Amra Bak{i}- lmska i {ira javnost s odu{evljenjem je primila vijest o nagradama koje su dobili reditelj Tanovi} i „glumac“ Nazif Muji}, a najveselije je bilo u selu Poljice kod Lukavca i u Sarajevu. U selu Poljice, slavilo se cijelu no}. ^lanovi porodice i kom{ije Nazifa Muji}a s erupcijom odu{evljenja su proSrebreni medvjed i za Nazifa Muji}a Ekipa Tanovi}evog filma na Berlinareu Danis Tanovi} s srebrenim medvjedom âmo i scenarist êdomir Kolar. Tako je ova mala ali odabrana ekipa filmskih djelatnika i u Berlinu proslavila velike nagrade koje je dobio film baziran na istinitom doga|aju i koji govori o otu|enju i diskriminaciji u savremenom bh dru{tvu. Bosanskohercegova~ka fi- slavljali, s nestrpljenjem o~ekuju}i dolazak ku}i „najboljeg glumca“ na 63. Berlinareu. Poljice kod Lukavca je selo u koje je nekoliko godina ranije „stigao“ „Zlatni medvjed“ Berlinarea, za film Grbavica redateljice Jasmile @bani}, koja je porijeklom iz ovog filmski najnagre|enijeg sela u BiH, a mo`da i u Evropi? U glavnom gradu BiH, u „Meeting Pointu“, okupilo se mnogo Tanovi}evih prijatelja i kolega, a me|u njima i njegov otac Mevludin, te supruga Mejlis Izabel de Ruder, koji su s uzbu|enjem i ponosom propratili dodjelu filmskih nagrada. Filmska bh umjetnost i njeni protagonisti i ovaj su se put pokazali kao svijetla ta~ka sumorne bh stvarnosti i zato sve ~estitke oskarovcu Danisu Tanovi}u, Nazifu Muji}u i cjelokupnoj filmskoj ekipi, koja je filmom Epizoda u ‘ivotu bera~a ‘eljeza osvjetlala obraz bh filmske produkcije na 63. Berlinareu, u Njema~koj, na{to svi Bosanci i Hercegovci mogu biti ponosni. Nove knjige: Roman „S obje strane Drine“, autora Vezuva Ba{i}a Ba{e „Ovaj Ba{i}ev roman nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom“ red knji‘evnom i {irom javno{}u u Bosni i Hercegovini i Danskoj ovih dana na}i }e se najnoviji roman naslova „S obje strane Drine“, knji‘evnika i novinara Vezuva Ba{i}a Ba{e. Ovaj neumorni pisac nastavlja svoja svjedo~anstva o tragici rata u Bosni i Hercegovini i stradanju nevinih ljudi, koji su kao izbjeglice na{li svoje mjesto pod suncem u zemlji Danskoj. „Prema temi za ovaj roman mo‘emo re}i da je istovremeno i dru{tveni, i porodi~ni, i psiholo{ki i povijesno – dokumentarni roman. Prema postojanju, mo‘emo re}i da je klasi~ni, moderni i savremeni, dok prema formi mo‘emo re}i da je: roman lika, jer strukturom romana dominiraju povezani likovi – ~lanovi jedne porodice; rom a n zbivanja, jer zbivanje ujedinjuje ono {to sâm roman obra|uje; roman prostora, jer jer je u romanu bitna veza –stvarni prostor – obje obale rijeke Drine i sama granica izme|u hiljadugodi{nje dr‘ave Bosne i Hercegovine i tada agresorske dr‘ave Srbije. Roman je ujedno i paralelni roman, jer se nekoliko pri~a – nekoliko fabularnih nizova, razvija uporedo...“, pi{e u svojoj recenziji knji- 20 MART 2013 Pi{e: Idriz HOD@I] P I BH GLAS I ‘evnik Velid Bajramovi} iz Sarajeva. Uz sve navedeno, najnoviji Ba{i}ev roman „sadr‘i autorove izuzetne lirske opise krajeva uz rijeku Drinu koji imaju svoj poseban miris,... svoj dah prirode, njen ustaljeni ritam i toplinu sunca koje ih grije i koje postaje glavnim sagovornikom zaljubljenom Senadu u djevojku Ai{u, o kojoj on ma{ta, sanja i razgovara o njoj sa Suncem, poput onog Alije Leptira, iz „Legende o Ali-pa{i“, sarajevskog hamala, zaljubljenog u prelijepu Almasu“ , zapisao je u svojoj recenziji autor ovih redaka. Ovim romanom knji‘evnik Vezuv Ba{i} Ba{o iskazao je svoju knji‘evnu zrelost i time jo{ jednom potvrdio da ima knji‘evni i spisateljski potencijal, energiju, hrabrost i umije}e, da sudbine bosanskohercegova~kih ljudi predstavlja u istinitom svjetlu i da budu}im generacijama ostavlja svoja svjedo~enja, da se zlo~ini i genocid nad Bo{njakinjama i Bo{njacima nikada ne zaborave. „I ovaj, kao i prethodni romani knji‘evnika Vezuva Ba{i}a – Ba{e, zbog svoje ja~ine, svjedo~anstva, Istine, originalnosti, mno{tva fakata – isje~aka iz vremena, nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom, zaklju~io je u svojoj recenziji“, knji‘evnik Velid Bajramovi}. HISTORIJA Historija i historijske li~nosti BiH (21): Mirza Deliba{i} i Ko{arka{ki klub Bosna Na krovu Evrope predvo|eni elegantnim virtuozom sa loptom Pi{e: Benjamin DAJI] [email protected] M e|u navija~ima na tri binama ve} je po~elo slavlje. U pojedinim trenucima ~ula se i pjesma ‘Bosno moja ’ , pa slobodno mogu da kaèm da je i njihova igra li~ila na jednu divnu bosansku sevdalinku. Ve} skoro ~etvrt vijeka ove rije~i komentatora Zorana Popovskog, izre~ene 5. aprila 1979. u francuskom Grenobleu, odzvanjaju ponosno u u{ima svih bh. poklonika igre pod obru~ima, ali i svih onih koji se ponose na{om domovinom. Pomenutog datuma je Ko{arka{ki klub Bosna postao prvak Evrope, savladav{i pred oko 15 000 gledalaca italijanski Emerson rezultatom 96-93. Time su postigli ne samo najve}i uspjeh u historiji kluba, nego su postali i prvi klub sa podru~ja biv{e Jugoslavije kome je uspjelo popeti se na krov Evrope. Ovom velikom momentu prethodio je dugogodi{nji rad i razvoj. Klub je osnovan 1951. u Sarajevu, a ~lanovi su uglavnom bili studenti Sarajevskog univerziteta. Prvih godina klub se takmi~io u gradskoj ligi, i trebalo je pro}i 21 sezona od osnivanja da KK Bosna izbori ulazak u Prvu jugoslovensku ligu. Tada je po~elo stvaranje {ampionske generacije pod dirigentskom palicom velikog ko{arka{kog stratega Bogdana Tanjevi}a. Govori se da su njegovi treninzi bili te‘i od mnogih utakmica. Ovako mukotrpan rad se isplatio, i 1978. Bosna je postala prvak Jugoslavije, {to je automatski zna~ilo ulazak u Kup {ampiona naredne sezone. Evropski put je zapo~et igranjem u uvodnoj grupi takmi~enja sa ekipama TJ Zbrojovka iz êhoslova~ke, Partizani iz Albanije i AEL iz Kipra. Sa 5 pobjeda i jednim porazom Bosna se plasirala u polufinalnu grupu gdje su ~ekali veliki protivnici: Maccabi, Real Madrid, Emerson, Joventut i Olympiakos. U ovoj fazi takmi~enja Studenti su Mirza Deliba{i} Kin|e je u klupskoj i reprezentativnoj karijeri osvojio sve {to se osvojiti moglo Ko{arka{ki klub Bosna (1951.) ostvarili 7 velikih pobjeda i ubilje‘ili 3 poraza, {to je bilo dovoljno za zauzimanje drugog mjesta i rezerviranje karte za finalni me~ u Grenobleu. Emerson je tada bio petostruki prvak Evrope, a finale protiv Bosne im je bilo tre}e zaredom. Predvo|eni legendarnim Meneginom i sjajnim Amerikancem Morseom va‘ili su za favorite, iako su u me|usobnim susretima u polufinalnoj fazi oba tima dobili utakmice na svom terenu. Studenti su u ovu utakmicu u{li sa velikim samopouzdanjem i odigrali su veoma hrabro i na visokom tehni~ko-takti~kom nivou, {to je na kraju rezultiralo najve}om pobjedom u historiji kluba. Ovu sjajnu pobjedni~ku generaciju sa~injavali su: Vu~evi}, \ogi}, Bena~ek, Bosio~i}, Izi}, Radovanovi}, Zrno, Varaji}, Deliba{i}, Bilalovi}, Had‘i} i Pe{i}. U finalnom susretu u Gren- obleu fantasti~nu partiju pru‘io je @arko Varaji} sa postignitih 45 poena, dok je Mirza Deliba{i} ubacio 30. Pored ovog najve}eg KK Bosna je osvojila jo{ mnogo trofeja od kojih su najva‘niji: 3 titule prvaka Jugoslavije, 2 osvojena Kupa SFRJ, 4 titule prvaka BiH i 2 osvojena kupa BiH. Mirza Deliba{i} je bio najva‘nija karika ekipe koja je osvojila Evropu. Ro|en 9. januara 1954. u Tuzli, u Bosnu je stigao kao 18godi{njak i tu postao legenda. Popularni Kin|e je u klupskoj i reprezentativnoj karijeri osvojio sve {to se osvojiti moglo, urezuju}i u tom procesu svoje ime u srca svih ljubitelja ko{arke i ubiru}i mnogobrojna individualna priznanja. Za svojih 8 sezona u Bosni ostavio je neizbrisiv trag ~iji sjaj }e te{ko ikada biti nadja~an. Iz Bosne je 1980. oti{ao u madridski Real, i u samo dvije sezone MART 2013 provedene u kraljevskom klubu lahko}om i elegancijom ko{arka{kih pokreta dostigao je izuzetno veliki renome, tako da se i danas smatra jednim od najboljih igra~a koji su ikada nastupali za jedan od najve}ih svjetskih klubova. Upravo je u Realu i zavr{io igra~ku karijeru sa nepunih 30 godina, nakon {to je do‘ivio te‘i mo‘dani udar u augustu 1983. Osim titule prvaka Evrope sa Bosnom je 2 puta bio prvak Jugoslavije i osvojio jedan Kup SFRJ, sa Realom je osvojio jedno {pansko prvenstvo, a sa reprezentacijom Jugoslavije bio je olimpijski pobjednik, svjetski {ampion i 2 puta evropski prvak, a uz to jo{ ima i srebrnu olimpijsku medalju, bronzanu medalju sa SP-a i srebrnu i bronzanu medalju sa EP-a. Za ko{arka{ke zasluge primljen je u martu 2007. u ku}u slavnih Svjetske ko{arka{ke federacije, FIBA-e, ali ovaj veliki trenutak nije do‘ivio po{to je nakon te{ke bolesti preminuo 8. decembra 2001. u 47. godini ‘ivota. Velika nagrada koju je do~ekao u ‘ivotu bio je izbor za najboljeg sportistu BiH XX vijeka iz 2000. godine. Osta}e zauvijek upam}en kao virtuoz na ko{arka{kom terenu, ali i kao velika li~nost kojoj slava ni za pedalj nije pomjerila osnovne ljudske vrijednosti. ‘Mirza, hvala ti’, odjekuje pjesma pri svakom sje}anju na lik i djelo legendarnog StjepanMirzin Grad Kin|eta, a koju je otpjevao u Blagaju kod Mostara veliki prijatelj Davorin Popovi}. I BH GLAS I 21 Priredio: Emir OVÎNA ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA Sa samo tri godine postala ~lanica Mense Alice Amos, trogodi{nja djevoj~ica iz Guilforda u Engleskoj, je postala jedna od najmla|ih ~lanova Mense, dru{tva koje okuplja nadprosje~no inteligentne ljude. Malena Alice je na IQ testu postigla rezultat od 162, {to je stavlja u rang sa nekim od najinteligentnijih ljudi na planeti. Pretpostavlja se da je IQ fizi~ara Stephena Hawkinga negdje izme|u 160 i 165. Alice pored engleskog jezika ve} govori i ruski, voli da ~ita Ezopove basne, pjeva, ple{e i slika. Djevoj~ica po|aha pred{kolsku ustanovu Rydeshill u Guilfordu, gdje prati napredne kurseve matematike i engleskog jezika i literature, prenosi Daily Mail. Njema~ka: Odr‘ani tradicionalni skokovi na sankama Na jugu Njema~ke, u selu Gaissach, odr‘ani su jo{ jedni tradicionalni skokovi na sankama. U skokovima koji se odr‘avaju jo{ od 1928. godine u~estvovalo je vi{e od 70 timova. Sve je po~elo kao opklada dvojice mje{tana navedenog sela na jugu Njema~ke. Staza za zalet prije samog skoka duga je oko 1.500 metara, a do sada najve}a zabilje‘ena du‘ina skoka sa sankama iznosi 25 metara. Procjenjuje se da je u ovaj dio Bavarske zbog sanka{kih skokova ove godine do{lo blizu 20.000 turista. [vedska: Takmi~enje u sjedenju na ledu [estoro ljudi je savladalo hladno}u i dosadu i odnijelo pobjedu na godi{njem takmi~enju u sjedenju na ledu, koje je odr‘ano u sjevernoj [vedskoj. êtiri mu{karca i dvije ‘ene podijelili su nagradu od 20.000 kruna (2,320 eura) po{to su se tokom dva dana takmi~enja zadr‘ali na santama leda visokim oko 2,5 metra. Kako ka‘u u~esnici, najte‘i deo takimi~enja nije zima - koja je ovog vikenda i{la i ispod minus 28, ve} monotonija. Takmi~aru su, ipak, imali pravo na 10-ominutnu pauzu radi odlaska u toalet na svaka dva sata. Organizatorka Anika Anderson rekla je da se godi{nje takmi~enje odr‘ava decenijama, a da ga je u mjesto Vilhelmninu donio stanovnik koji je u~estvovao u sli~nom takmi~enju u Rusiji. Belgija: Nov~ana kazna za ga|anje grudvama Vlasti u nekoliko oblasti Flandrije, flamanskog regiona Belgije, uvele su kaznu od 100 eura za ga|anje grudvama snijega, javili su lokalni mediji. Lokalni novinari ismijali su ovu Osmislili oru‘je koje obilje‘ava kriminalce Jedna britanska kompanija je osmislila oru‘je koje ispaljuje malene kuglice punjene DNK uzorcima, proizvedenim u laboratoriji, koji na kriminalcima ostaju prisutni sedmicama i zahvaljuju}i kojim ih je jako lako identifikovati. Oru‘je je nazvano SelectaDNA sistem velike brzine, a ne nanosi fizi~ke povrede. Oru‘je je jako korisno u situacijama u kojima policija ima pote{ko}e sa hvatanjem meta na mjestu doga|aja. Kako ka‘u iz kompanije, ova vrsta naoru‘anja ima domet od 30 do 40 metara. I BH GLAS I Velika Britanija: Prona{ao izbljuvak kita vrijedan preko 100.000 eura! Ken Wilman je tokom svoje {etnje sa psom prona{ao ambru- izbljuvak ulje{ure koji vrijedi vi{e od 100.000 eura, javlja AP. Zbog vrlo jakog mirisa Wilman ga je ostavio na pla‘i, ali je po povratku doma na internetu provjerio {to je to prona{ao. Kada je vido slike, shvatio je da bi to mogla biti ambra koja se ve} tradicionalno koristi za proizvodnju parfema, za~ina i lijekova. „îm sam vidio slike, odmah MART 2013 zatekli su djevojku u krevetu sa svojim de~kom. Mladi} je najprije dobio batine, a zatim ga je otac uz pomo} sina polugolog bacio kroz prozor stana na prvom spratu. Povrije|eni mladi}, koji je pao sa visine od pet metara, uspio je da im pobjegne i ode do najbli‘e bolnice gdje su ljekari preuzeli brigu o njemu. Zadobio je frakture oba ru~na zgloba, vi{estruke kontuzije i ogrebotine, a izbijeno mu je i nekoliko zuba. Njegova djevojka je odmah pozvala policiju i prijavila svoje roditelje i brata. Otac i sin su uhap{eni i optu‘eni za poku{aj ubistva, dok se majka tereti za nano{enje te{kih tjelesnih povreda. Turska: Zapalio se motor na avionu Relativno kratak put od Izmira do Istanbula postao je no}na mora za 114 putnika kada se jedan od motora izne- NJEMA^KA ôvjek postao vo|a ~opora vukova Werner Freund, 79-godi{nji biv{i padobranac, vo|a je ~opora od 29 vukova. On ve} 40 godina ‘ivi me|u vukovima u svom privatnom azilu u njema~kom gradu Merzig. Ova ~udesna stvorenja od kojih strah ima svaki ~ovjek, imaju podani~ki odnos prema Werneru, a kada nisu zauzeti hranom, vole da se igraju s njim. Ove predivne ‘ivotinje su kao mladun~ad uzeta iz zoo-vrtova {irom svijeta i Werner ih je othranio na fla{icu, pi{e Daily Mail. sam se vratio na pla‘u, uzeo ga i donio ku}i“, kazao je. Dodao je i da je tokom razgovora s nekim firmama u Evropi saznao da bi mu njegov pronalazak mogao donijeti i vi{e od 100.000 eura. „Razlog velike vrijednosti je to {to je ta ljepljiva ‘u~ izlo‘ena talasima, suncu i morskoj soli. Zbog svega toga, ona oksidira u kamen“, objasnio je Dominic De Vetta, stru~njak za mirise. Italija: Bacili k}erkinog de~ka kroz prozor VELIKA BRITANIJA 22 odluku lokalnih vlasti. Mediji navode da su se lokalne vlasti, zbog nesta{ice novca usljed krize, okrenule snje‘nim olujama koje su pogodile Belgiju kao potencijalnom izvoru prihoda i da je to smije{no. Otac, majka i brat jedne mlade Italijanke nisu mogli da podnesu da je na|u u krevetu sa de~kom, pa su mladi}a bacili kroz prozor stana. Kako prenosi italijanski mediji, slu~aj se dogodio u Krotoneu, gradu na jugu Italije. Vrativ{i se ranije ku}i, Fran~esko Jorno (70), njegova supruga Elena (55) i sin Efraim (25) nada zapalio nakon {to ga je pogodila munja. Da stvar bude gora, avion je ba{ u tom trenutku prolazio kroz prili~no neugodnu turbulenciju, prenosi Index. Me|utim, to kao da nije posebno zasmetalo putnike koji su cijelu situaciju podnijeli iznena|uju}e mirno. Nije bilo plakanja, urlika, niti prestra{enih putnika koji uspani~eno predvi|aju kraj. Na svu sre}u, sistem za ga{enje nije o{te}en pa je pilot po‘ar dr‘ao pod kontrolom i sigurno spustio avion. Niko nije ozlije|en. Azerbejd‘an: Platili kaznu sa 400 kilograma sitnine Aktivisti za demokratiju u Azerbejd‘anu platili su danas kaznu od 6.500 manata (8.000 dolara) sa 400 kilograma sitnog kovanog novca, koji su prikupili uz pomo} simpatizera. Kako prenosi AFP, ovim ironi~nim ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA SAD @ena sa naj{irim kukovima na svijetu Tridesetdevetogodi{nja Amerikanka Mikel Ruffinelli se kao tinejd‘erka bavila sportom i nikada nije imala problema sa te‘inom. Me|utim, kada je u 22. godini rodila prvo dijete shvatila je da su njeni bokovi po~eli da se {ire. Struk joj ima obim od jednog metra, a obim njenih kukova je najve}i na svijetu, skoro 2,5 metra. Ruffinelli ne namjerava smanjiti svoju tjelesnu te‘inu u budu}nosti, ali priznaje da joj njena veli~ina nekad stvara probleme. „Kada putujem avionom moram kupiti dvije karte. To je veoma skupo. Kroz vrata moram prolaziti bo~no“, kazala je Ruffinelli. gestom oni su ‘eljeli da uka‘u na svoje protivljenje re‘imu predsjednika Ilhama Alijeva, kojeg optu‘uju za gu{enje slobode govora i hap{enje politi~kih protivnika. Aktivisti su kaznu, koja im je bila izre~ena zbog prisustva na protestu protiv u~estalih smrtnih slu~ajeva u azerbejd‘anskoj vojsci, odr‘anog 12. januara, platili sa preko 85.000 kovanica. „Ovom kampanjom smo èljeli da pokaèmo dru{tvenu solidarnost i to smo i postigli, na hiljade ljudi je dalo svoj doprinos“, kazala je Narmin Ragimova, jedan od organizatora akcije prikupljanja sitnine. samo majicu, trenerku i papu~e. ôvjek je ispao iz voza na krajnjem istoku Rusije. On pri~a da je iza{ao iz vagona da bi zapalio cigaretu. „Dok sam se vra}ao otvorio sam pogre{na vrata. Na{ao sam se u mraku na {inama, usred {ume“, kaè on. On je potom sedam kilometara tr~ao za vozom, ali nije uspio da ga stigne. Na narednoj èljezni~koj stanici pruèna mu je pomo}. Pokrenuta je istraga i policija poku{ava da utvrdi da li je u pitanju nesre}an slu~aj ili je neko od slu`benika zaboravio da zaklju~a vrata voza, prenose agencije. Rusija: Tr~ao za vozom 7 km na minus 30 stepeni Kina: Starica ustala iz kov~ega na sopstvenoj sahrani! Jedan 42-godi{nji Rus tr~ao je sedam kilometara za vozom, po veoma niskoj temperaturi, a na sebi je imao Peng Siuhua (101) vratila se iz mrtvih na dan sopstvenog pogreba i {okirala svoje k}erke i sve ostale sta- INDIJA Bizarna seoska olimpijada U Indiji su nedavno po~ele Seoske igre prepune bizarnih sportskih disciplina. Na igrama se mo‘e vidjeti sve, od akrobacija sa konjima do dizanja cigli zubima. Me|u takmi~arskim kategorijama su i nosanje bicikala u zubima, povla~enje vozila uz pomo} kose i vo‘nja poljoprivrednih ma{ina preko nogu takmi~ara, a tako|er postoje i discipline za kamile, pse i druge ‘ivotinje. Na festivalu ove godine u~estvuje vi{e od 4.000 takmi~ara. Ovaj festival, koji je postao va‘an dio kulture regije Punjab, svake godine posjeti vi{e od milion ljudi. novnike mjesta [en{uidong u Kini. Tijelo starice su prona{le njene k}erke, nije disala i nije imala puls. Vjerovale su da je njihova majka umrla. Tugovale su i pozvale rodbinu i prijatelje da prisustvuju sahrani narednog dana, prenose tamo{nji mediji. Nakon {to su mje{tani o~istili tijelo, prije nego su ga polo‘ili u kov~eg, stogodi{njakinja je otvorila o~i, nasmije{ila se i pozdravila sve prisutne. Nakon {to je Peng Siuhua o‘ivjela, i nakon prvobitnog {oka, mje{tani su se brzo sna{li i priredili su gozbu od hrane pripremljene za njen pogreb. Panama: Progutala 31.200 dolara Policija na me|unarodnom aerodromu u Panami uhapsila je jednu ‘enu iz Gvatemale koja je poku{ala da u|e u zemlju kriju}i u stomaku 31.200 dolara, saop{tila je policija Paname. @ena, stara 44 godine ~iji identitet nije objavljen, uhap{ena je nakon {to isti~u da rade po prijavi kom{ija koje se ‘ale na smrad. Ova ‘ena sla‘e se da ima previ{e svinja i da }e neke pokloniti, ali svakako ne ‘eli da se „rije{i“ svih svojih ljubimaca. Australija: Sud presudio u korist koze Australijski sud oslobodio je jednu kozu optu‘be za vandalizam, zbog toga {to je pojela cvije}e sa jedne aleje u centru Sidneja. Koza po imenu Gary ~ekala je ispred sudnice dok se njen vlasnik James Dezarnaulds ‘alio na kaznu od 440 australijskih dolara, koju mu je policija izdala u augustu pro{le godine, nakon {to je uhvatila njegovu mezimicu kako brsti cvije}e ispred Muzeja savremene umjetnosti. Kako prenosi australijska agencija AAP, sud je ustanovio da Dezarnaulds, poznat i pod umjetni~kim imenom Jimbo Bazoobi, nije PANAMA Golema riba prevrnula ribarski brod Ribari nisu imali previ{e sre}e u lovu na golemog crnog marlina u blizini Paname. Umjesto da oni obuzdaju ribu, ona je potopila brod, a sve je to prikazano u nizu fotografija objavljenih na Facebooku. Na njima se vidi kako marlin iska~e iz okeana i prevr}e brod. On je na kraju potonuo na dno, a riba nije uhva}ena. Niko nije nastradao, a svi su na sigurno stigli uz pomo} posade i broda s kojeg su fotografije snimljene. Brod „nespretnog kapetana“ na kraju je potonuo na dno, a riba nije uhva}ena. ju je policija zbog sumnjivog pona{anja poslala na rendgensko snimanje. Najmanje 39 razli~itih paketi}a sa novcem prona|eno je u njenom stomaku, a policija navodi da je rije~ o sumi od 31.200 dolara. O~ekuje se da }e paketi}e, koji su joj preostali u stomaku, uhap{ena ‘ena izbaciti u bolnici u prijestonici Paname, nakon ~ega }e vlasti mo}i da odrede koliko je ta~no novca nelegalno poku{ala da unese u zemlju. SAD: Mladi par ‘ivi u ku}i sa 40 svinja! Jedna ‘ena u SAD-u ‘ivi u svojoj ku}i sa 40 svinja. Ona isti~e da se o njima brine kao o svojoj djeci, i da nema namjere da prestane da ih ~uva kao ku}ne ljubimce. Florence Gruber ‘ivi u ku}i u Vermontu sa oko 40 svinja. Ovih dana lokalne vlasti naredile su joj da iz svoje ku}e izbaci njene ljubimce do 22. januara ove godine. Inspektori MART 2013 poveo svoju kozu sa namjerom da se „vandalski pona{a prema vegetaciji“. Novi Zeland: Papagaj kriminalac plja~ka turiste Jedan britanski turista je do suza nasmijao policijsku patrolu nakon {to je na Novom Zelandu prijavio plja~ku koju je izvr{io papagaj! Turista Peter Lich je bio na odmoru na Novom Zelandu, a kada je za trenutak napustio svoju kampersku prikolicu kako bi fotografisao prirodne ljepote u okolini, u nju je uletio papagaj koji je sa komandne table vozila zgrabio oko 600 funti i odletio. Da po Pitera Li~a stvar bude jo{ gora, ispostavilo se da su to bile skoro sve pare koje je imao kod sebe, jer mu je u d‘epu ostalo svega 20 funti. Cio slu~aj je prijavio policiji, ali su {anse da do|e do svog novca jako male. I BH GLAS I 23 ZABAVA HUMOR [UTNJA KOD DOKTORA Unuk tra‘i od djeda pare: Nak on du‘ eg vrem ena - Djede, daj mi 500 marado{ao pacijent doktoru: ka - Pa dobro ~ovje~e gdje si - Kako da ti dam kada bio ovoliko dugo? nemam? - Kako to mislite? - Znam da ima{ vidio sam - Pa nisi mi dolazio u ordiju~er u tvom nov~aniku. naciju ve} nekoliko mjeseci. - E, to ti nedam jer ho}u - A to! E pa doktore bio da ih stavim na {tednu knjisam mal o du‘ e vrije me ‘icu. bolestan. - Bolje je da to meni da{ si da babi jer onda ne}u re}i BOSANSKA ANESTEZIJA na Fejsbuku u rubriku status Le‘ i ~ov jek na ope ranapisao: „Udovac“. cionom stolu, a hirurg ga pita: - Ho}ete li anesteziju koju POZIV U POMO] a Socijalno osiguranje ili pla} U policijskoj stanici zvoni }e{ onu {to }e{ ti platiti? telefon: - Nemam para. Deder onu - U pomo}! U ku}u je pla}a Socijalno. {to provalila ma~ka! - Dob ro! „Ni na nan a, te - To nije razlog da zove moje zlato spava!“ u pomo}. - Kako nije? KRATKA POSJETA - Ma~ ka je dom a}a ‘iDo{la punica k}erki i zetu votinja. A ko zove? e. Kod ku}e zate~e zeta. gost u - Papagaj. - Kako si zete? - Do sada sam bio dobro. DVOGODI[NJA OVCA ud Vi? Otk Do{la plavu{a na selo pa - Eto ja do{la kod vas u sretne ~obana koji ~uva ovce: goste. - Koli ko ova ovca ima - Neka ste, a koliko dugo godina? }ete ostati? - Dvije! - Sve dok Vam ne - A kako znate da ima ba{ dosadim. toliko? - A {to tako kratko? - Znam po rogovima. - Vidi stvarno, ima dva roga. SKANDINAVKA BH GLAS BR. 33 MLADI POLJ. REŽISER,JAN Anagram: “LAKAT” NAPRAVLJENE OD LANA TIJELO NAUKA O VRSTA ADEMIROVA POSTOJANJU KOJE NE DRŽAVLJANI PTICE IMENJAPOJEDINIH SPROVODI AMERIKE PJEVAČICE KINJA BOLESTI (Gr.) STRUJU (It.) KLASIČNA MUZIKA ILI UMJETNOST POKRET ENGLESKIH RADNIKA POČETKOM XIX VIJEKA VRSTA LJEKOVITE BILJKE, SASA (Mn.) PRIPADNIK VITEŠ. REDA KRIŽARSKE VOJSKE (Lat.) SOLO EROTIČAR VRSTA SREDSTVA FILM BATE ZA ČIŠĆENJE ČENGIĆA (Mn.) IZ 1990.G. GRAM IZRAELSKO NASELJE NA ZAP. OBALI NAGOMILATI L. Z. VRSTA POSLASTICE (Franc.) IRSKI OTOK Anagram: “RANA” NAPAD (Fr.) ISTA SLOVA AFORIZMI · Briga o funkcionisanju dr‘ave je razbibriga najvi{ih politi~ara. · Mi smo ve} osvojili kosmos, nebeskom inflacijom, astron omsk im cijena ma i politi~arima u oblacima · Politi ~ar koji stavlja po{te nje iznad svega , od svega ne}e imati ni{ta. · Politi ~ki otpad se recik lira svake ~etvr te godine. · Napr edniji smo od Amerikanaca. Oni tek planiraju let na Mars, a mi smo s Marsa odavno pali. · I bogatstvo i siroma- ŽENSKO IME, NIKOLINA, NIKOL {tvo se oplo|uju. Prvo ra|a novac, a drugo djecu. · I temelji i graditelji su udareni. Prvi lo{e drugi dobro. · Vlast me nije uop{te promijenila. I dalje ‘elim da je se do~epam. · Datum izbora je dan kada vi odlu~ujete o svojoj sudbini. Svim ostalim danima odlu~uju drugi. · Punim a kao brod ne tonu la|e. · Raskr stili smo sa mra~nim ideologijama. Sve su ugledale svjetlost dana. Jovo Nikoli} (preuzeto sa interneta) NEUTRON AMERIČKA MANEKENKA, ERIN PASTA ZA OBUĆU Anagram: “MILINA” ITALIJA BILJEŠKA, NAPOMENA (Lat. mn.) PRIPOVJETKA (Franc.) Anagram: “TRICE” VRSTA TEBLETA ZA SRCE FRANC. SORTA BIJELOG GROŽĐA ONAJ KOJI RANI, RANORANILAC SAKRITI, ZATAJITI VRSTA RUDE, SILIKAT KALCIJA I TITANA RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: GLASOVI, LALOPAT, KAMILARI, DIGITAR, INADITI, JATACI, MATORA, S, TORI, EJ, OR, ZIKE, R, VIRAN, GARITI, ZALAGA^, AZOTARA, LEVITIN, ITISONI, VETERAN 24 I BH GLAS I MART MART2013 2013 FARUKS TRANSPORT Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svendborg Nakskov Maribo Sakskøbing Nykøbing Stege Næstved Brøndby Strand Hedehuse BKC København Nivå Slagelse Nyborg Odense Ejby Kolding 09,00 12,00-13,00 14,00-14,30 15,00 16,00-17,00 18,00 19,00 09,00-10,30 11,00 12,00-16,00 19,00 10,00-11,00 12,00-13,00 14,00-16,00 17,00 18,00-19,00 Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle Brande Horsens Silkeborg Langå Randers Grenå Hobrå Hadsund Støvring Frederikshavn Ostevro Ålborg Viborg Skive 09,00 11,00 13,00-14,00 15,00-15,30 16,30 17,00-18,00 19,00 09,30 10,30 11,30 13,00-14,00 14,30 15,30-16,00 18,00 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Mjesto Vrijeme Thisted Bested Nørre Nisum Ringkøbing Herning Sdr. Felding Varde Esbjerg Haderslev Abenraa Sønderborg Tønder 09,00 10,00 11,00 13,00-14,00 16,00 17,00 18,00 19,00-20,00 08,00 09,00 10,00-11,00 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Kontakt telefoni: Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala MART 2013 I BH GLAS I 25 26991626 vozimo besplatno! 60765140 / 60800141 26 I BH GLAS I MART 2013 MART 2013 I BH GLAS I 27 NAKAFOOD ŠIROKIIZBOR DOMAĆIHPROIZV ODA NAKA A/S Vestermarksvej2 DK-8723Løsning 28 I BH GLAS I MART 2013 Tlf./Telefax: +4575839252 Web.:www .naka.dkEmail:[email protected] www.naka.dk