GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I DECEMBAR 2011 I BROJ 20 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Johanne Schmidt – Nielsen,
predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):
“Raditi na više pristojnosti i
humanosti prema strancima”
strancima”
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 1
Sretno putovanje uz
Vašu Papalinu!!!
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
stoji Vam na raspolaganju!
Sve informacije i rezervacije na telefone:
2
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
UVODNIK
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I DECEMBAR 2011 I BROJ 20 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
Uz dvije godine
postojanja BH Glasa
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
Johanne Schmidt – Nielsen,
predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):
“Raditi na više pristojnosti i
humanosti prema strancima”
strancima”
ISSN: 1904-5433
BH Glas
Bosnisk nyhedsblad
Broj /Nr.: 20
Decembar 2011.
Glavni i
odgovorni urednik:
Fadil ]atovi}
Izvr{ni i
grafi~ki urednik:
Emir Ov~ina
Ure|uje
redakcijski kolegij
Saradnici:
Vezuv Ba{i}
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Sabrija Ov~ina
Amila Smajlagi}
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
S
a brojem BH Glasa, koji dr‘ite u ruci, navr{ilo
se dvije godine na{eg postojanja. Malo po
malo, ali sa mnogo truda, rada i odricanja,
do{li smo do na{eg i va{eg, jubilarnog, dvadesetog
broja BH Glasa. U proteklom periodu, nastojali smo
biti unikatni i svima prepoznatljivi, prije svega.
Na{a programska opredjelenja, da se ne upu{tamo
u politiku i politi~ka de{avanja u Bosni i Hercegovini,
do kraja smo ispo{tovali. Zahvaljuju}i na{em jedinom
saradniku iz BiH, Idrizu Hod‘i}u, uspjeli smo obilje‘iti
zna~ajnije kulturne i dru{tvene doga|aje, u na{oj
domovini.
Ulo‘ili smo maksimalan napor, da na{e ~itaoce
informi{emo, o svemu {to se doga|alo, u Danskoj,
zemlji u kojoj ‘ivimo, a {to je vezano za na{ boravak
ovdje. ^inili smo to, zahvaljuju}i na{em novinaru
Sabriji Ov~ini, koji je veoma uspje{no ure|ivao
rubriku iz socijalne oblasti.
Izuzetnu pa‘nju posvetili smo na{im obi~nim
ljudima, ali i humanim ljudima, kako Bosancima tako
i Dancima, a tu rubriku je uspje{no vodio na{ novinar
Vezuv Ba{i} - Ba{o.
Politi~ku situaciju u Danskoj, uspje{no nam je
pribli‘io na{ mladi saradnik Arben Deliu, a njegov
kolega i prijatelj, Benjamin Daji}, izuzetno kvalitetno
nam je donosio tekstove iz oblasti historije i sporta.
@enski dio na{eg tima novinara, Almira [i{i},
Amila Smajlagi} i Bahra [i{i} redovno su ure|ivale
rubrike, koje su donosile najzna~ajnije novosti iz Danske, vodile rubrike iz oblasti kulinarstva i zdravlja.
Ne smijemo zaboraviti ni na{e povremene
saradnike, prije svega Mehu Selmana i Mensura
Gracu, koji su nam pomagali svojim tekstovima,
vezanim, naj~e{}e, za podru~je Fynna.
Na ovom mjestu i u ovim trenucima, moramo
iskazati punu zahvalnost na{im sponzorima, koji nas
vjerno prate od samog po~etka i bez kojih bi na{ list
te{ko opstao na ovom, izuzetno zahtjevnom prostoru.
Na Dan dr‘avnosti, organizovali smo susret sa
na{im distributerima i saradnicima, a koristim i ovu
priliku da im se svima zahvalim jer su i oni, jedna od
najva‘nijih karika, u stvaranju i distribuiranju na{eg
BH Glasa.
Pribli‘ava nam se i kraj ove kalendarske godine.
To je prilika da se pripremimo i planiramo nove
programske zadatke, za narednu godinu. O tome }e
biti rije~i u nekom od slijede}ih brojeva. Jedan od
prioritetnih zadataka, svakako je {irenje na{e ~itala~ke
mre‘e, jer sve {to smo radili i {to namjeravamo raditi,
u budu}nosti, vezano je za ~itaoce, radi kojih i
postojimo.
Svim na{im ~itaocima, Bosancima i Hercegovicima, ‘elim ~estitati 25. novembar - „Dan dr‘avnosti
Bosne i Hercegovine“!
SADR@AJ
Adresa Redakcije:
Norremarken 6
7330 Brande
Telefoni:
(45) 2972 1948
(45) 7168 4521
Konto broj:
6884 121 866
Reg. br.: 9559
(Nordea bank)
4
AKTUELNOSTI
5
PROMJENE NA BOLJE
6
DANSKA U VOJNOJ INTERVENCIJI U
LIBIJI
8
VRH SE
MO@E
DOSTI]I I
KAD SE
KRENE SA
DNA
9
VISOK
KVALITET UZ
POVOLJNE
CIJENE
E-mail: [email protected]
Web stranica:
www.bhglas.com
[tampa:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica
Distribucija:
Hamdija Breko
Sado Breko
Mirsad Dervi{evi}
Esad D‘aji}
Meho Kasumovi}
Hivzo Nikontovi}
Vejsil Ibrahimovi}
9 12
JOHANNE SCHMIDT-NIELSEN:
„RADITI NA VI[E PRISTOJNOSTI I
HUMANOSTI PREMA STRANCIMA“
U ODENSI PROMOVISANE KNJIGE
NA[IH
AUTORA
21
SR^ANI
INFARKT I
VISOK
KRVNI
PRITISAK
14
16
POSLJEDNJA 18
PREPREKA
OPET
KOBNA PO
ZMAJEVE
10 @ENA SA DVIJE DOMOVINE
NAROD HRABROSTI I PRKOSA
20
11 ODLAZAK ^OVJEKA KOJI JE
ZAGOVARAO DIJALOG
25. NOVEMBAR - DAN DR@AVNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
21
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
Prevela i priredila: Almira [i{i}
DANSKA
Osu|en zbog
natpisa: „Treba di}i
muslimane u zrak“
11. nov. 2011
Protuzakonito je po internetu pisati sve ono {to ~ovjeku padne na
um, nau~io je jedan ~ovjek, koji je
prijetio i vrije|ao muslimane svojim
izjavama, na osnovu jednog ~lanka.
^lanak, koji nosi naslov „Kopenhagen }e imati novu d`amiju u dijelu
grada Amager“, je navodno isprovocirao ~itaoca, koji je prokomentarisao ovim rije~ima: „Pa taman ih sve
mo`emo zatvoriti unutra i di}i ih u
zrak.“ Sud u Sønderborgu ga je osudio da plati kaznu od 1500 dkk, jer
je sa ovom izjavom prekr{io zakon
koji se odnosi na klauzulu o rasizmu.
Po krivi~nom zakonu je ka`njivo
bilo kakvo izjavljivanje, koje prijeti,
vrije|a ili {teti ugledu jedne grupe
ljudi na osnovu rase, boje ko`e,
nacionalnosti ili etni~kog porijekla.
Visoko obrazovani
stranci smatraju
Dance hladnima
11. nov. 2011
Lako je namamiti in‘enjere, ljekare i druge visoko obrazovane strance da rade u Danskoj, ali ih je te{ko
zadr‘ati, utvrdio je Nacionalni centar
za dru{tvena istra‘ivanja u jednom
izvje{taju koji je skoro objavljen. To
je djelimi~no zbog danskog visokog
poreznog tereta, ali je pogotovo problemati~no ako se familija ne uspije
sna}i u zemlji, saop{tava istra‘iva~
koji stoji iza ovog izvje{taja, Frederik Thuesen. „To je ~esto tako, da visoko obrazovani tako|e imaju visoko obrazovanog supru‘nika, koji ‘ele posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama, {to se vrlo te{ko mo‘e
osigurati“, ka‘e Frederik Thuesen.
Kada se uzme u obzir zadr‘avanje strane radne snage, u op{tini Kopenhagen su svjesni da dru{tveni
aspekat igra veliku ulogu. Stranci u
Kopenhagenu imaju mogu}nost da
se obrate Servisu za gra|ane (Borgerservice), gdje mogu saznati vi{e o
raznim ‘ivotnim mogu}nostima u
Danskoj. Ovdje se stranci tako|e
mogu informisati o danskim udru‘enjima, kulturnim aktivnostima i jezi~kim kursevima. Po nekoj filozofiji
u Kopenhagenu postoji ve}a vjerovatno}a da stranci ostanu u Danskoj
da ‘ive, ako se integri{u u dru{tvu.
Nedostatak kontakta sa drugim ljudima je ~est razlog zbog kojeg se ljudi odlu~e na povratak, ka‘e menad‘er projekta Trine Marie Ingeberg.
To potvr|uje 25-godi{nji poljski doktorant Jakub Modrzynski, koji tvrdi
4
Ratni zlo~inac mora odslu‘iti
17 godina u Danskoj
Bosanski Srbin Ljubomir
Borov~anin }e {to prije biti izru~en Danskoj da odslu‘uje svoju
kaznu. Ljubomir Borov~anin ima
dugu listu grijehova. On je na tribunalu za ratne zlo~ince u Hagu
osu|en za pomaganje i sudjelovanje u etni~kom ~i{}enju, ubistvima, progonu i prisilnom raseljavanju ljudi. Tako|e je osu|en
zbog nare|ivanja ubistava, zlo~inskih djela protiv ~ovje~anstva,
te zbog ne ka‘njavanja svojih podre|enih kada su ubili nekoliko
ljudi ispred skladi{ta, koje je
slu‘ilo kao privremeni zatvor.
Glavni osnov presude za Ljubomira Borov~anina je to da je bio
u Poto~arima od 11.-18. jula 1995.
godine. Ovdje je vidio autobus pun
le{eva ispred skladi{ta, imaju}i
dovoljno razuma da shvati da su iza
ovoga stajali njegovi podre|eni. Ne
samo da se tereti zbog ne ka‘njavanja svojih podre|enih, nego i za
zlo~in protiv ~ovje~anstva, zato {to
nije ni{ta poduzeo kako bi za{titio
1000 Bo{njaka, koji su bili pritvoreni u skladi{tu. Jedino {to je
Borov~anin uradio u toj situaciji je
bilo {to je uklonio svoje ljude sa tog
terena. Svih 1000 Bo{njaka su
kasnije pobili.
da je veoma te{ko izgraditi blizak
odnos sa Dancima, {to je potrebno
ako ~ovjek ‘eli ostati u Danskoj.
Somalci su ponovo
dobrodo{li u
igraonicu
13. nov. 2011
Nakon {to je opstao konflikt u
vezi zabrane Somalcima u jednu
igraonicu u Brabrandu, Århus, ponovo im je odobren pristup. Radi se
naime o tome da je izbila tu~a kada
je oko 900 Somalaca slavilo Bajram
u prostorima igraonice te su time
ostali gosti bili zastra{eni i rastjerani,
a i policija je morala da interveni{e.
Nakon ovog incidenta, suvlasnik
ovog prostora, Thomas Vestergaard,
je Somalcima stavio zabranu kori{tenja igraonice na pola godine. Odjel
za ljudska prava je ustanovio da je
takva zabrana protuzakonita. Predsjedavaju}i ~lanovi Parlamenta su se
tako|e slo‘ili sa ovim. Stranka SF u
Århusu je imala u planu da bojkotuje igraonicu, ali je u me|uvremenu
Thomas Vestergaard skinuo znak sa
zabranom. Nakon {to je imao sastanak sa Udru‘enjem Somalaca, do-
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
Ljubomir Borov~anin
Borov~anin je osu|en zajedno
sa drugih {est ratnih zlo~inaca, a
bio je jedini koji nije apelirao na
svoju kaznu. On je ~etvrti po redu
koji }e slu‘iti svoju kaznu u
Danskoj. Budu}i da je tribunal nastao prije 18 godina, ukupno je 126
osoba osu|eno, dok se jo{ uvijek
vode postupci protiv 35 osu|enika.
Danska sara|uje sa Ha{kim
tribunalom, kao i mnoge druge
zemlje. Stoga je Ljubomir Borov~anin prevezen da u Danskoj
odslu‘i svoju kaznu. „Mi imamo
zatvore da dovoljno sigurnosti i
mogu}nost da zatvorenicima ponudimo razuman sadr‘aj dok odslu‘uju svoju kaznu“, ka‘e direktor zatvora William Rentzmann
za DR vijesti.
govoreno je da su Somalci ponovo
dobrodo{li da koriste prostor igraonice, te da moraju dobro paziti i ~uvati unutra{njost igraonice u slu~aju
iznajmljivanja iste.
Suvlasnik priznaje da je zabrana bila
velika gre{ka {to je prekr{io zakon
postavljaju}i im zabranu. „Umjesto zabrane sam prvo trebao stupiti u dijalog
sa Somalcima da se razjasni ko je bio
kriv za lomljenje stvari u igraonici. Tako
}emo uraditi drugi put, ako se ovo ponovi“, rekao je Thomas Vestergaard.
Mladi imigranti su
pod kontrolom
porodice
08. nov. 2011
Mladi sa imigrantskim porijeklom podvrgnuti su velikoj kontroli
od strane njihovih roditelja, pogotovo
kada je u pitanju ljubav i seks. Rezultati istra‘ivanja su zabrinjuju}i za
Ministricu dru{tva i integracije, Karen Hækkerup, koja je izjavila da je
„istra‘ivanje obeshrabruju}e i depresivno za ~itanje“. Iznena|ena je opsegom roditeljske kontrole nad dru{tvenim ‘ivotom njihove djece. „Nisam mogla ni sanjati da to tako lo{e
izgleda. Dovodi me do suza ta ~injenica da je kontrolisanje omladine
od strane roditelja o~igledno sastavni
dio njihove svakodnevnice“, izjavila
je ministrica za list Jyllands-Posten.
3000 mladih izme|u 15 i 20 godina je u~estvovalo u anketi po nazivu
„Mlad u 2011. godini“. To izme|u ostalog pokazuje da svaka druga mlada osoba imigrantskog porijekla ne smije imati
momka/djevojku, a da svaka ~etvrta
strahuje da }e im roditelji izabrati bra~nog druga protiv njihove volje, navodi
se u dnevnom listu Jyllands-Posten.
Na osnovu istra‘ivanja, glasnogovornik za strance iz Danske Narodne
stranke, Martin Henriksen, ‘eli da u
pokrene jedan projekat ~iji bi cilj bio
educiranje imigrantskih familija o
danskim normama. „Vlada ‘eli da za
integraciju iskoristi izvjestan broj
novca iz datog fonda, pa bi bila
obaveza i red da se to ovdje ulo‘i“,
izjavio je Martin Henriksen. „Danska
narodna stranka predla‘e da osnovne
i srednje {kole prihvate sredstva da
pomo}u njih dopriju do mladih ljudi
sa imigrantskim porijeklom. Ako se
ispostavi da jedna familija u kojoj
roditelji na primjer diktiraju sinu ili
k}erki kako da se pona{a pa ~ak i iznad
razumnog, roditelji bi tada bili pozvani
na razgovore ili kurseve“, dodaje Martin Henriksen. On }e predlo‘iti ovu
ideju ministrici za socijalnu sigurnost
Karen Hækkerup i ostalim posrednicima kako bi zatra‘io ve}u politi~ku
podr{ku za jedan ~etvorogodi{nji
probni projekat.
Posredovanje poma‘e
mladim imigrantima
20. okt. 2011
Mla|e generacije useljenika ne
‘ele tolerisati da im roditelji biraju bra~nog druga ili na bilo koji drugi na~in
poku{aju da kontroli{u dru{tvene
aktivnosti u njihovom ‘ivotu. No,
posredovanje mo‘e sprije~iti sukobe
koji bi se po mogu}nosti razvili u nasilje
ili da bi se sprije~ilo razila‘enje sa
familijom – dakle, posredovanje je ba{
ta metoda, koja se uspje{no upra‘njava
u policiji, op{tini i u kriznim centrima.
Mnogi mladi ljudi su usamljeni,
postaju depresivni i u najgorem slu~aju prijete samoubistvom, ako prekinu vezu sa roditeljima. Zbog toga
je veoma va‘no da se posredovanjem
na|e neko rje{enje kako bi obje strane bile zadovoljene, rekla je Farwha
Nielsen, posrednica, koja je napisala
knjigu upravo na ovu temu. Kim
Kliver, {ef Narodne policije i Odjela
za istra‘ivanje, tvrdi da intervenisanje i posredovanje u tek nastalom sukobu pove}ava {ansu za bolje odnose
roditelja i mladih te smanjuje rizik
od bje‘anja od njihovih roditelja.
Dr‘avni prora~un/bud‘et (finanslov) za 2012 godinu
Promjene na bolje
Pi{e: Sabrija OV^INA
Danska manjinska Vlada (Regering), koju podr‘ava Lista Jedinstva (Enhedsliste),
najavljuje bolja vremena za strance u Danskoj, nakon {to Parlament (Folketing)
izglasa prijedlog dr‘avnog prora~una/bud‘eta za 2012 godinu. Vlada, uz podr{ku
Liste Jedinstva, ima ve}inu u Parlamentu i mo‘e izglasati dr‘avni prora~un, bez
obzira kako }e opozicione stranke glasati
M
inistar financija Bjarne
Corydon predstavio je
Vladin prijedlog
dr‘avnog prora~una/bud‘eta za
2012 godinu koji sadr‘i
markantne promjene na bolje,
posebno kada je u pitanju
dr‘avna politika prema strancima
u Danskoj. Vlada najavljuje
ukidanje startne socijalne pomo}i
(starthjælp) koja je, bez sumnje,
bila uzrokom uvo|enja siroma{tva u bogato dansko dru{tvo.
U tu svrhu Vlada je izdvojila 340
miliona kr. Pored toga, Vlada
planira investirati 11 milijardi
kruna u 2012 godini i 8 milijardi
kruna u 2013 godini da bi
pospije{ila otvaranje novih
radnih mjesta i zapo{ljavanje
prevashodno mladih u Danskoj.
Ovaj ambiciozni projekt koji se
naziva „kickstarten“, trebao bi
dodatno zaposliti 9.000 osoba u
2012 godini i 12.000 u 2013
godini.
Pomo} zemljama u razvoju
(udviklingsbistand) pove}ava se
za 234 miliona kruna u 2012
godini i iznosi 600 miliona kruna
u 2013 godini.
Vlada je planirala znatno
pobolj{anje zdravstvenih usluga
u bolnicama, kod ljekara op{te
prakse i specijalista. Vlada
predla‘e ukidanje zakona o
pla}anju prevodila~ke pomo}i
(tolkelov) i stranci koji ne govore
danski jezik mogu opet imati
besplatnu profesionalnu pomo}
prevodioca. Predla‘e se tako|er
i ukidanje pla}anja izdataka za
vje{ta~ku oplodnju. Planirana su
i sredstva za nabavku savremenih
helikoptera za brzo prebacivanje
pacijenata u bolnice.
Vlada je tako|er planirala
zna~ajne investicije u pobolj{anje
nastave i uslova za obrazovanje
mladih, od osnovne {kole do
univerziteta. Za osnovne {kole
Borba protiv siroma{tva je ipak na prvom mjestu u
Vladinom prora~unu za narednu godinu. Pored
ukidanja startne socijalne pomo}i, ukida se i niz
ograni~enja u vezi sa primanjem obi~ne socijalne
pomo}i, naknade za bolovanje i dje~ijeg dodatka
izdvaja se dodatnih 350 miliona
kruna u 2012 godini a za
visoko{kolske ustanove dodatnih
420 miliona kruna u 2012 i 620
miliona kruna u 2013 godini.
Vlada planira investirati dodatnih
320 miliona kruna u razne vrste
istra‘iva~kog rada, posebno kada
su u pitanju istra‘ivanja na polju
prirodne energije (sun~eva
energija, vjetar i bio energija)
Borba protiv siroma{tva je
ipak na prvom mjestu u
Vladinom prora~unu za narednu
godinu. Pored ukidanja startne
socijalne pomo}i, ukida se i niz
ograni~enja u vezi sa primanjem
obi~ne socijalne pomo}i,
naknade za bolovanje i dje~ijeg
dodatka. Startnu socijalnu pomo}
(starthjælp) primali su najvi{e
stranci u Danskoj, ali i rijetki
Danci koji su ‘ivjeli u
inostranstvu, odnosno nisu
boravili u Danskoj najmanje
7(sedam) godina od zadnjih 8
(osam) godina. Mladi, ispod 25
godina koji su ‘ivjeli kod
roditelja, ostvarivali su pravo na
2.668 kr mjese~no pomo}i.
Mladi, ispod 25 godina koji su
‘ivjeli samostalno imali su pravo
na 5.367 kr mjese~no pomo}i.
Osobe starije od 25 godina
ostvarivale su pravo na 6.472 kr
mjes~no pomo}i. Osobe u braku,
starije od 25 godina, ostvarivale
su pravo na 5.367 kr mjese~no
pomo}i.
Mnogi smatraju da je startna
socijalna pomo} (starthjælp) bila
diskriminatorska, da je dovela do
siroma{tva u dru{tvu, pa je nova
danska Vlada obe}ala ukidanje
ove pomo}i ve} u predizbornoj
kampanji. Ukoliko sve bude i{lo
po planu od 1. januara 2012
godine svi stranci koji izdr‘avaju
djecu mla|u od 18 godina primali
bi 13.345 kr mjese~no umjesto
dosada{njih 5.367 kr. Osobe
starije od 25 godina, koje ne
izdr‘avaju djecu mla|u od 18
godina, ostvarili bi pravo na
10.044 kr mjese~no socijalne
pomo}i.
Vlada je tako|er planirala i
zna~ajna sredstva za brzo
rje{avanje molbi o azilu i izmjene
zakona o spajanju familije.
Tako|er je najavljeno pobolj{anje pravila o dobijanju stalne
dozvole boravka i dr‘avljanstva.
Ove izmjene bi mogle u potpunosti promijeniti dr‘avnu
politiku prema strancima u
Danskoj, koja bi mogla biti vi{e
humanija, pristojnija i ljudskija.
Vlada je trenutno u toku usagla{avanja tih promjena, a BH
Glas }e naravno pisati o svemu
tome u na{em slijede}em
izdanju.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 5
DANSKA
Danska vanjska politika
Danska u vojnoj
intervenciji u Libiji
Pi{e: Arben DELIU
Danska je u~estvovala sa ukupno {est F-16 aviona, koji su letjeli u 600 misija i
bacili 923 bombe u roku od sedam mjeseci, koliko je misija trajala. Operacija
danske avijacije zavr{ila se pogibijom Gadafija i pobjedom pobunjenika
O
d devedesetih godina
pro{log vijeka, vanjska
politika Danske ima izuzetno zna~ajno mjesto u okviru svjetske politike. Ovo prije svega jer je
danska vojska postala zna~ajan faktor njene vanjske politike. To se
mo‘e potkrijepiti podacima da je
Danska, od 1999. godine,
u~estvovala ~ak u ~etiri rata i to: na
Kosovu, u Afganistanu (gdje jo{
uvijek u~estvuje), u Iraku i u ovom
posljednjem u Libiji. Danska, koja
je za vrijeme hladnoga rata (1945 1989) bila pasivna ~lanica NATOa, danas je jedna od najratobornijih
~lanica ovog vojnog saveza.
Promjena u danskoj vanjskoj
politici je rezultat zavr{etka Hladnoga rata, raskida sa pro{lo{}u i
shvatanja i procjene da aktivna vanjska politika ja~a presti‘ Danske
na Zapadu. Pored ovoga, Danska
ima jako bliske odnos sa SAD te
stoga nije slu~ajnost {to je za generalnog sekretara NATO-a izabran
upravo raniji danski premijer Anders Fogh Rasmussen. Neosporno
je da je biv{i premijer Danske,
sposoban politi~ar ali za njegovo
imenovanje za glavnoga sekretara
NATO-a, pored uticaja SAD, veliku
zaslugu su imali i danski vojnici,
koji su se borili i koji se jo{ uvijek
bore u Helmand provinciji, najgorem rati{tu u Afganistanu. Ideologija danske vanjske politike zasniva se na tezi: „Ako ‘elimo da uti~emo na svijet,
onda moramo
Za imenovanje Andersa Fogha Rasmussena za glavnoga sekretara
NATO-a, veliku zaslugu su imali i danski vojnici, koji se bore u
Helmand provinciji, najgorem rati{tu u Afganistanu
biti na prvim linijama“.
Aktivna vanjska politika, koju
Danska vodi posljednjih godina,
jedan je od osnovnih razloga {to
je ova mala zemlja uzela veoma
aktivno u~e{}e i u vojnoj operaciji
u Libiji. Ostali razlozi, za u~e{}e
u tim vojnim aktivnostima svakako su vezani za odnos Zapada
prema Bliskom istoku, zna~ajnom
geostrate{kom polo‘aju Libije i
odnosu Danske prema cijelom
arapskom svijetu. Danska, kao i
druge zemlje zapadnog svijeta, sa
mnogo je rezerve pri{la arapskom
prolje}u ili bolje re~eno revolucionarnim promjenama u arapskom
svijetu. Kako na cijelome zapadu,
tako i u Danskoj, briga i bojazan
vezana za {irenje radikalnog islama, bila je ja~a od ‘elje arapskoga
naroda da ostvari slobodu i demokratiju, poslije toliko godina autokratskih lidera. Tek kada su Amerikanci promjenili odnos
prema arapskom prolje}u, tokom
revolucije u Egiptu, i Danska je
po~ela podr‘avati zahtjeve Egip}ana za uvo|enjem demokratije
u tu napa}enu zemlju. Kada se
revolucija pro{irila na Libiju i
kada se izrazito brzo pretvorila u
gra|anski rat, Evropa je bila prinu|ena reagovati. Nije se smjelo
niti moglo dozvoliti da rat u Libiji
ugrozi ju‘nu Evropu te da dovede
do masovnog priliva izbjeglica na
podru~je ju‘ne Evrope.
Kao i cijeli Zapad, tako je i
Danska shvatila da zahtjevi za demokratijom, u arapskome svijetu,
mogu predstavljati novi po~etak
u odnosima zapada i arapskoga
svijeta. Rat protiv terora, invazija
u Iraku i Afganistanu te agresivna
vanjska i unutra{nja politika Izraela stvorili su jaz izme|u
Zapada i arap-
skoga svijeta. Revolucije i zahtjevi, posebno mladih ljudi, za mnogo vi{e slobode i demokratije, pru‘ili su mogu}nost su‘ivota me|u
civilizacijama, umjesto konflikata
me|u narodima. Za Dansku je
u~e{~e u operaciji zna~ilo ja~anje
statusa Danske u NATO-u i pobolj{anje statusa Danske u arapskome svijetu. Od Jyllandspostenovih
crte‘a poslanika Muhammeda
(a.s.), Danska reputacija na bliskome istoku bila je znatno oslabljena. U~e{}e u opreacijama u
Libiji ujedinilo je dansku ljevicu i
desnicu, po{to je operacija imala
karakter za{tite danskih interesa ili
bolje re~eno zajedni~kih zapadnih
interesa, te je ova operacija imala
i zna~ajan humanitarni karakter
vezan za za{titu civila od Gadafijeve vojne ma{inerije.
Danska je u~estvovala sa ukupno {est F-16 aviona, koji su letjeli
u 600 misija i bacili 923 bombe u
roku od sedam mjeseci, koliko je
misija trajala. Operacija danske
avijacije zavr{ila se pogibijom Gadafija i pobjedom pobunjenika.
Danske }e i ubudu}e u~estvovati u vojnim akcijama ali nova
vlada sa socijalisti~kim ministrom
vanjskih poslova, najavila je da }e
se Danska, u budu}nosti, pored
vojnih operacija vi{e fokusirati na
humanitarne operacije ili projekte
koji poma‘u ja~anju mira u Africi
i na bliskom istoku.
Danska je u~estvovala
u Libiji sa ukupno
{est F-16 aviona,
koji su letjeli u 600 misija
i bacili 923 bombe
u roku od sedam mjeseci
6
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
Danski propisi u praksi (9)
NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA
BH Glas promovisan u Kopenhagenu
Potpora za pla}anje stanarine
(boligsikring/boligydelse)
Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila
sistem blagostanja (velfærdsystem) poznat pod nazivom
skandinavski model. Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje
nov~ane potpore za pla}anje stanarine, ukoliko su vam
ekonomska primanja niska ili ukoliko je stanarina visoka. Ako
‘ivite u iznajmljenom stanu, mo‘ete tra‘iti od op}ine (kommune) potporu za pla}anje stanarine
Pi{e: Sabrija OV^INA
U
U
Kopenhagenu je, 11.11. 2011. godine organizovana promocija
na{eg lista. Dogodilo se to u prostorijama Bosanskog Kulturnog
Centra, gdje je u prisustvu velikog broja na{ih gra|ana na{ list predstavljen od strane na{ih novinara i saradnika. Ovom prilikom treba
posebno ista}i aktivnost Kluba ‘ena koje su se masovno odazvale predstavljanju na{eg lista, a njihov dobro organizovan hor u~estvovao je i
pomogao da bajramska sve~anost u Ishøju, narednog dana, protekne
veoma uspje{no.
U subotu, 12.11.2011. godine list je predstavljen i u Udru‘enju
penzionera i starih lica sa podru~ja Bosne i Hercegovine u Frederiksbergu, a nave~er i na bajramskoj sve~anosti u Ishøju, koju je organizovalo Udru‘enje Bosanskohercegova~kih studenata i omladine iz
Kopenhagena. U toku ovih predstavljanja dobili smo vi{e novih ~italaca,
~ime je stvorena solidna osnova za {irenje na{eg lista na Sjællendu.
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, primjetili ste da smo u toku
obrade razli~itih tematskih cjelina:
obradili naknadu za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciju (revalidering), flexjob (fleksjob),
dotakli se generalno svih vrsta penzija (pensioner), obradili smo penzije regulisane zakonom o penzijama (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali smo o
radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih, u zadnja
dva broja BH Glasa pisali smo o
socijalnoj pomo}i i pravima na
ostvarivanje pomo}i, a ovoga puta
je fokus na potpori za pla}anje
stanarine.
Danska ima u svom sistemu
blagostanja (velfærdsystem)
ugra|enu nov~anu potporu za pla}anje stanarine, koju mogu zatra‘iti svi oni gra|ani koji imaju
niska primanja, a ‘ive u iznajmljenim stanovima (bor til leje).
Oni gra|ani koji ‘ive u vlastitim
stanovima ili ku}ama nemaju pravo na ovu potporu. Postoje 4 razli~ite vrste nov~ane potpore za pla}anje stanarine, koje se na danskom jeziku zovu:
1. Boligsikring,
2. Boligydelse
3. Særlig Boligsikring
4. Paragraf 34(§34).
Razli~iti nazivi nov~ane potpore za pla}anje stanarine su nastali
na osnovu razli~itih kategorija ili
grupa gra|ana koji mogu ostvariti
pravo na ovu potporu.
Boligsikring, je vrsta nov~ane potpore za pla}anje stanarine
koja se dodjeljuje svim gra|anima koji iznajmljuju stan (bor til
leje) a koji imaju niska primanja
i koji nisu penzioneri.
Penzioneri koji primaju narodnu penziju (folkepension) ili
prijevremenu/invalidsku penziju
po takozvanom starom zakonu,
dakle zakonu o penzijama koji je
vrijedio do 1.januara 2003 godine, imaju pravo na nov~anu
potporu za pla}anje stanartine
koja se zove Boligydelse.
Penzioneri koji su oti{li u prijevremenu/invalidsku penziju poslije
1.janura 2003, po takozvanom
novom zakonu o penzijama, imaju
pravo na posebnu vrstu potpore za
pla}anje stanarine koja se zove Særlig Boligsikring.
Svi oni gra|ani koji imaju posebno
niska primanja, a koji nisu ostvarili
pravo na penziju u Danskoj, na primjer
iz razloga humanitarne dozvole boravka, imaju pravo pored obi~ne potpore
za pla}anje stanarine (boligsikring) tra‘iti od op}ine i posebni dodatak koji se
zove paragraf 34(§34).
Potporu za pla}anje stanarine
treba zatra‘iti od op}ine (kommune)
putem posebnog formulara (ansøgning om boligstøtte) koji mo‘ete dobiti u svim odjelima za dodjelu pomo}i (Boligstøtteafdelingen). U
slu~aju preseljenja iz jednog stana u
drugi, bez obzira radi li se o istoj ili
drugoj op}ini, potrebno je podnijeti
molbu za potporu, bez obzira {to gra|anin primao potporu u prethodnom
stanu. Potporu za pla}anje stanarine
mo‘ete zatra‘iti i digitalnim putem,
to jest elektronskim putem (computer). Potpora za pla}anje stanarine se
ispla}uje unaprijed, svakog 1. u mjesecu za taj mjesec. Visina nov~ane
potpore za pla}anje stanarine zavisi
od vi{e faktora od kojih su najbitniji
slijede}i:
· Ukupan prihod svih ~lanova
doma}instva i eventualna imovina
· Ukupna povr{ina stana
· Visina stanarine
· Ukupan broj ~lanova
doma}instva
· Djeca ispod 18 godina u
doma}instvu
Bez obzira na pravo na potporu
za pla}anje stanarine svaki gra|anin/
doma}instvo mora platiti minimalno
22.000 kruna godi{nje ili oko 1.800
kruna mjese~no na ime stanarine.
BH Glas }e u narednom broju
pisati pojedina~no o svakoj od ovih
4 vrste nov~ane potpore za pla}anje
stanarine, i na~inu ostvarivanje iste,
sa posebnim osvrtom na pomo} po
osnovu paragrafa 34(§ 34) koju
mnogi od na{ih ~italaca ili ne
poznaju ili ne dovoljno poznaju.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 7
DIJASPORA
Pri~e o obi~nim ljudima: Emina Kobiljar
Vrh se mo‘e dosti}i i kada se krene sa dna
Pi{e: Vezuv BA[I]
N
a{a, bosansko-hercegov~ka
mladost, razasuta po
cijelom svijetu, kr~i svoje
puteve kroz ‘ivot, koji je naj~e{}e
posut trnjem i kamenjem. U savremenom svijetu, punom prepreka i
kontraverzi, moraju biti mnogo bolji
od domicilne mladosti jer u protivnom nemaju nikave {anse, u borbi
sa ‘ivotom koji juri i melje sve pred
sobom. Zato su na{i mladi ljudi prinu|eni tra‘iti one najfinije i najtananije vijuge kroz ‘ivot kojima jedino mogu postizati rezultate, koji
se cijene i priznaju. Na{a mladost
prinu|ena je krenuti, ne od nule, nego znatno ispod nje i samo oni najhrabriji i najuporniji, obdareni prirodnom inteligencijom, mogu i}i
dalje i prelaziti granice stvarnog i
veoma ~esto nedodirljivog, barem
prema kriterijima savremenog dru{tva, posebno ameri~kog. A kada je
to u pitanju, svijetao primjer je Emina Kobiljar, pripadnica te na{e mlade generacije, koja je svojim rasko{nim talentom i pame}u zadivila
Ameriku.
Njena ‘ivotna pri~a
po~inje u vremenima kada su njeni roditelji odlu~ili da
se usele u
Ameriku.
Da joj je, u to
vrijeme, neko
rekao da }e stu-
8
dirati na najpoznatijem univerzitetu
u Americi ni sama mu nikada ne bi
povjerovala. Posebno iz razloga {to
nije znala ni jednu jedinu englesku
rije~, tako da je vrlo malo
nedostajalo da ponavlja ~etvrti razred osnovne {kole. U po~etku je toliko lo{e govorila engleski da su je
odveli kod direktora {kole, misle}i
da ima govornu manu. [kola koju
je poha|ala, bila je jedna od najlo{ijih u tom dijelu grada. Tu su mnoge djevoj~ice iz Bosne i Hercegovine, ba{ kao i ona, bile ismijavane
jer nisu govorile {panski, koji su na
tom podru~ju govorili gotovo svi. U
takvoj atmosferi zapo~ela je svoj
obrazovni put, koji ju je na kraju
odveo na Harvard. Me|utim, taj put
nije bio nimalo lak, a pomoglo joj
je to {to je shvatila da joj jedino
obrazovanje mo‘e pomo}i da uspije
u ‘ivotu. To ju je instiktivno vodilo
prema Harvardu. Iz tog razloga
Emina se potpuno posvetila studijima i stalno stremila da postigne
uvijek {to vi{e. Do sedmog razreda,
ne samo da je nau~ila engleski, ve}
je bila primljena i na jednu od najboljih {kola u Teksasu. Pomoglo joj
je i to {to je prepoznala vrijednosti
vannastavnih aktivnosti, u ameri~kom {kolskom sistemu. Priklju~ila se odbojka{kom timu,
jezi~kim sekcijama i kursu
violine. Na osnovu
dobrih ocijena, kao i
na osnovu drugih
aktivnosti, primljena je u
privatnu
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
srednju {kolu. Znaju}i va‘nost poznavanja drugih jezika i kultura,
iskoristila je priliku, da kao prvi student te {kole, provede jedan
semestar u Francuskoj. Vrijeme,
kojeg nije bilo previ{e, posve}ivala
je u~enju, vikendima poha|aju}i
njema~ku {kolu, ili rade}i u lokalnoj
trgovini.
U vrijeme odabiranja i prijavljivanja na fakultete nije ni razmi{ljala
o Harvardu. Nije se ni usudila pomisliti da bi najpresti‘niji svjetski
univerzitet bio zainteresovan za nju.
Njenj otac je bio osoba koja ju je
ohrabrila pitanjem: „Jesi li se prijavila na Harvard“? Tako je i odlu~ila
da poku{a. Svu energiju usmjerila
je na u~enje za prijemne ispite. U
sastavu koji je napisala za upis,
opisala je svoj ‘ivot, kroz ste~eno
ratno iskustvo iz razorenog Sarajeva, preko izbjegli~kog ‘ivota u Njema~koj, pa sve do useljeni~kih dana
u SAD. Izvanredni rezultati u {koli,
vannastavne aktivnosti kao i taj
iskreni sastav, bili su odlu~uju}i kod
prijema. Ve} u decembru kontaktirali su je sa Harvarda da bi joj
javili da je primljena i da je
dobila punu stipendiju. Tog
momenta, uz suze sre}e i
ponosa osjetila je da je
vratila sebi i svojoj porodici dostojanstvo koje im
je bilo oteto u ratu.
Nikada
nije
propu{tala
priliku da uspostavi vezu i sa
svojim
bosanskim korijenima. Ve} na prvoj
godini, kao bruco{, u~estvovala je
na konkursu Katheryn Wasserman
Davis fondacije na temu „Mir u
svijetu“ i osvojila prvo mjesto. Taj
uspjeh jo{ je ve}i ako se zna da je to
prvi put u historiji Harvarda da
jedan bruco{ osvoji prvu nagradu,
na jednom takvom konkursu.
Kompletan nov~ani dio te nagrade
poklonila je za obnovu sportskog
centra, u selu Kolibe Gornje, kod
Bosanskog Broda. Akademsko
iskustvo zaokru‘ila je diplomskim
radom na temu raspada Jugoslavije
i planirane agresije na Bosnu i
Hercegovinu, za koji je dobila
visoke ocjene, od vode}h profesora
na Harvardu.
Nakon diplomiranja dobila je
posao Savjetnika, u jednoj presti‘noj finansijskoj firmi u New Yorku,
gdje savjetuje velike investitore gdje
i kako da ula‘u novac, kojim raspola‘u i spremni su ga dalje investirati.
Svakodnevno se susre}e sa najuspje{nijim finansijskim menad‘erima na Wall Streetu i kroz to sti~e
nova znanja o toku nov~anih transakcija u svjetskim razmjerima. @elja
joj je da jednog dana prenese dio tog
znanja u Bosnu i Hercegovinu i da
na taj na~in pomogne ekonomskom
razvoju svoje jedine domovine.
I jo{ ne{to, na kraju. Emina je
tek navr{ila 25 godina ‘ivota, a njeni uspjesi samo potvr|uju da je na{a
zajedni~ka domovina Bosna i Hercegovina prepuna talentovane mladosti koja je spremna iskoristiti i
najmanju priliku za li~ni prosperitet,
pri tome nikada ne zaboravljaju}i ko
su i {ta su i gdje im je
postojbina.
Predstavljamo vam na{e sponzore: „Kødland“ – mesnica
Visok kvalitet uz povoljne cijene
Po{tovani ~itaoci! U skladu sa na{im programskim opredjelenjima i ciljevima, u ovom broju }emo vam
predstaviti jednog od veoma zna~ajnih sponzora na{eg i va{eg BH Glasa. @elja nam je da im, na najbolji
na~in, izrazimo zahvalnost za nesebi~nu pomo} koju nam pru‘aju u izdavanju na{eg lista.
„
Kødland“ je specijalizovana
mesarska trgovina smje{tena
na adresi Sønderbrogade broj
14 u gradu Vejle. Specifi~na je po
tome {to vr{i promet najkvalitetnijih vrsta mesa u izuzetno dobrim
higijenskim i drugim uslovima ali
i po veoma pristupa~nim cijenama.
^injenica da ova firma ima „halal
certifikat“ govori o tome da su
ispunjeni svi preduslovi da njeni
kupci imaju punu garanciju da }e
za svoj novac dobiti upravo ono
{to tra`e. Asortiman njihovih proizvoda zasniva se na prometu gove|eg, june}eg, tele}eg i jagnje}eg
mesa, a u ovoj trgovini mogu se
kupiti i proizvodi koji se ne mogu
na}i na mnogim drugim mjestima.
Vlasnik specijalizovane mesarske radnje „Kødland“ je Bilal
Abdulhadi izbjeglica iz Libanona.
Bilal, danas srednjo-vje~an ~ovjek
od 38 godina, do{ao je u Dansku
prije 25 godina, kao izbjeglica. I{kolovao se za mesara i prije 18 godina
zapo~eo samo-stalni posao. Njegov
ravnopravni partner je njegov 7
godina stariji brat [erif (Charif), koji
je ne samo njegova desna ruka nego
i mnogo vi{e od toga. Bilal obavlja
stru~ne poslove na pripremi i obradi
mesa, a [erif je taj koji obavlja sve
kontakte sa mu{terijama, tre}im
licima i oficijelno ih predstavlja.
Bra}a imaju izvanredan odnos i
nikada se nije desilo da su do{li u
bilo kakav sukob.
Ono {to posebno ‘elimo ista}i
je humanitarna strana njihovih
li~nosti. Mnogo godina po dolasku
u Dansku, iz Libanona, [erif je
vodio klub u kojem su se okupljali
njegovi zemljaci, a klub je imao
svoje prostorije. Po dolasku prvih
bosanskih izbjeglica [erif im je
ustupio prostorije njihovog kluba,
bez ikakve naknade. Bilo je to mjesto gdje su se okupljali ljudi koji su
bili stranci jedni prema drugima po
mjestu porijekla, te razli~iti prema
kulturi i tradicijama ali i ljudi koje
je spajala zajedni~ka zla sudbina, da
moraju oti}i iz sopstvene zemlje i
tra‘iti mjesto pod suncem na dalekom sjeveru, u Skandinaviji. Pored
ove pomo}i prvim bosanskim
izbjeglicama, ta saradnja, zasnovana
na shvatanju i prihvatanju stradanja
drugih, te jasno i javno izra‘ena ‘elja
da im se pomogne, nastavila se i do
dana{njeg dana. Gotovo da nema
humanitarne akcije, usmjerene prema na{oj domovini, Bosni i Hercegovini, da ovi dobri i humani ljudi
[erif (desno) sa svojim mu{terijama u mesnici „Kødland“
u njoj nisu u~estvovali, ako su za
nju saznali ili ako im se neko obratio
za pomo}.
Te{ka je i tu‘na sudbina ova
dva brata. Porijeklom su Palestinci, a sve nesre}e koje su pogodile
njihovu zemlju direktno su se
obru{avale i na njih. Njihovi roditelji su, nakon mnogo godina ‘ivota u izrazito te{kim uslovima u
rodnoj Palestini, odlu~ili da se
presele u Libanon. Ni tamo ih sre}a nije dugo pratila te su se po~eli
iseljavati na druga, sigurnija mjesta. Na taj na~in su se obreli u Danskoj koja im je pru‘ila uto~i{te i
za{titu ali i omogu}ila da ‘ive od
sopstvenog rada. Mogli su imati i
mnogo bolji ‘ivot od ovog kojim
‘ive sada ali kako su oni po prirodi
razumni i humani ljudi, svjesni su
da je mnogo drugih ljudi u situaciji
kada im je nu‘no pomo}i. Tu potrebu su osjetili najbolje na sopstvenoj ko‘i pa su svoj ‘ivot orijentisali da poma‘u svakome kome
je pomo} neophodna.
Prezentiraju}i pri~u o ovim
dobrim ljudima, ‘elimo sugerisati
Bosancima i Hercegovcima, da
kada su u mogu}nosti, obavezno
posjete ovu mesarsku radnju i uvjere se u kvalitet njihovih proizvoda.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 9
DANSKA
Humani ljudi: Kirsten Thomassen
@ena sa dvije domovine
^ovjek bez
domovine je ~ovjek
bez identiteta, a
kada ~ovjek ima
~ak dvije domovine
onda to mo‘e biti
samo ~ovjek
vrijedan svake
pa‘nje i
po{tovanja. Da je
ova maksima ta~na
najo~igledniji
primjer je Kirsten
Thomasen iz malog
gradi}a Støvringa,
na sjeveru Jyllanda
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
^
ovjek bez domovine je
~ovjek bez identiteta, a
kada ~ovjek ima ~ak dvije
domovine onda to mo‘e biti samo
~ovjek vrijedan svake pa‘nje i po{tovanja. Da je ova maksima ta~na
najo~igledniji primjer je Kirsten
Thomasen iz malog gradi}a Støvringa, na sjeveru Jyllanda. Sa
svojih svega 45 godina ‘ivota,
uspjela je u~initi toliko dobrih
djela, da je to ~ak i previ{e za jedan
cijeli ljudski ‘ivot. Mo‘da je radi
toga i stekla dvije domovine, jednu
u kojoj je ro|ena i jednu za koju
je u~inila mnogo vi{e, nego mnogi
koji su u njoj ro|eni. Zato joj ta
nova domovina, Bosna i Hercegovina, sa pravom pripada.
Prve bosanske izbjeglice upoznala je ubrzo nakon {to je buknuo
rat u Bosni i Hercegovini, a rijeka
nesretnih ljudi, koji su izgubili sve
osim ‘ivota, po~ela se {iriti cijelom
Evropom pa je do{la i do Danske.
Dok je u na{oj domovini buktao
rat, ova odlu~na ‘ena, ~inila je sve
da tu‘ne izbjegli~ke dane, tim
nevinim ljudima, u~ini lak{im.
Organizovala je kurseve {ivenja,
{to joj je pomoglo da jo{ bli‘e upozna Bosance i Hercegovce. Shvatila je da ih je te{ka sudbina dovela
u ove krajeve te da im je pomo}
neophodna. Sa nekim od njih
10
uspostavila je bliske kontakte.
Kada se rat u na{oj domovini
zavr{io, gotovo da je bilo neminovno da se ona na|e na tim prostorima. U prolje}e 1997. godine oti{la je sa k}erkom svoje nove prijateljice, koju je stekla na kursu {ivenja, u selo Kova~e kod Zavidovi}a. Bilo je to te{ko putovanje, u zemlju opusto{enu ratom, koja se tek
pripremala za obnovu. Ono {to je
vidjela {okiralo ju je i u‘asnulo ali
joj je unijelo novu snagu, da u~ini
sve {to mo‘e, da pomogne barem
nekim napa}enim ljudima. ^ula je
za tragediju Srebrenice i po‘eljela
pomo}i djeci koja su ostala bez oca.
Rekli su joj da je najve}i broj te
djece smje{ten u zavidovi}kom selu
Vozu}a. To ju je navelo da ode i
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
posjeti ih. U dje~ijim o~ima
pro~itala je svu tugu ovog svijeta i
donijela odluku da se na to mjesto
vrati, kada pokrene rijeku dobrote,
prema toj nevinoj djeci.
Po povratku u domovinu, Dansku, pokrenula je {iroku akciju
prikupljanja humanitarne pomo}i
za djecu Srebrenice u Vozu}oj. Formirala je humanitarnu organizaciju pod nazivom: „Bez tate“ koja
je brzo narasla na preko 200 aktivnih ~lanova i koja postoji i danas.
[irila je istinu o ratu u na{oj domovini i organizovala veliki broj
ljudi, Danaca, da svako od njih prihvati po jedno dijete, da mu bude
kontakt osoba te da mu poma`e da
prona|e put kroz izuzetno te`ak
`ivot siro~eta. Nakon {to je rijeka
pomo}i krenula ka Vozu}i, Kirsten
se tamo na{la vi{e puta. Kako se
radi o izrazito pametnoj i promu}urnoj osobi, nakon nekoliko godina uo~ila je neku vrstu nepravde,
koja je proizvod zakonskih propisa
u Bosni i Hercegovini. Djeca koja
su ostala bez oca dobila su svu mogu}u materijalnu i drugu pomo}
od vlasti, a djeca ~iji su o~evi pre`ivjeli sve strahote rata i dalje su
`ivjela u bijedi i na ivici egzistencije. Ona je humanitarnu pomo}
preusmjerila na taj dio bosanske
populacije te im pomo} sti`e i
danas ali ne u Vozu}u ve} direktno
u Srebrenicu.
Kirsten je, do izbijanja rata u
Bosni i Hercegovini, do momenta
njenog uklju~enja u humanitarne
aktivnosti, ‘ivjela u braku sa Dancem sa kojim je imala sina kojem
je danas 20 godina. Kada su njena
putovanja u BiH postala ~e{}a, a
humanitarne aktivnosti je sve vi{e
okupirale, njen brak se raspao. Suprug nije ‘elio da je dijeli sa Bosnom. Ona je nastavila svoju humanu akciju jo{ ‘e{}im tempom.
U toku prikupljanja pomo}i, u
svom gradu upoznala je Ferida, nao~itog Bosanca koji joj se veoma
svidjeo, posebno {to je i sam bio
dio humanitarnih akcija. Ubrzo se
iz toga rodila ljubav, zatim brak, a
na svijet je do{ao i njihov sin Klaus-Denis. Kako je rastao tako se i
on, iako tek dijete, uklju~io u humanitarne aktivnosti svojih roditelja. Voli putovati u BiH kao i njegovi roditelji, a sam ima dvije kontakt osobe, vr{njake, u Bosni i Hercegovini, kojima neumorno poma‘e. Koristi svaku priliku da sa majkom ode u BiH. Otac Ferid etablirao je prije 5 godina sopstvenu firmu
u Støvringu te neumorno radi.
To Kirsten i Klaus-Denisa ne
spre~ava da i bez njega odu u njihovu novu domovinu. Kirsten sama
ka‘e da je ona ‘ena koja ima dvije,
podjednako va‘ne domovine, Dansku u kojoj je ro|ena i Bosnu i Hercegovinu za koju je ve‘e njeno humano djelo i sin ste~en sa Bosancem.
Danas, kada smo posjetili Kirsten, na stolu smo zatekli mnogo
stvari pripremljenih za slanje u
na{u domovinu. Dobila je pismo
u kojem je opisan te‘ak ‘ivot
osmogodi{nje djevoj~ice. Kao inicijalna kapisla, to pismo je upalilo
iskru humanosti i povelo je da tom
djetetu barem djeli~ak ‘ivota u~ini
druga~ijim i barem malo sre}nijim.
Po‘elimo ovoj humanoj ‘eni
dug ‘ivot i jo{ mnogo sretnih godina na svijetlom putu humanosti.
Ramadanfest: Gradona~elnik Boye sa bh gra|anima
Slovo o jednom gradona~elniku:
Jan Boye, In Memoriam
Odlazak ~ovjeka
koji je zagovarao dijalog
Pi{e: Meho SELMAN
D
ijalog, tolerancija, po{tovanje i respekt su rije~i koje
se ~esto ~uju kada se u
dana{njem globalnom svijetu govori
o dodiru razli~itosti civilizacija i
kultura. Koliko je to iskreno – te{ko
je znati.
Me|utim, ovo je tekst o jednom
~ovjeku, koji je kao gradona~elnik
tre}eg najve}eg grada u Kraljevini
Danskoj, doista i doslovice zagovarao dijalog – i rije~ju i djelom.
Istinski narodni politi~ar
Posljednjeg vikenda oktobra mjeseca putem medija je objavljena vijest,
koja nijednog ‘itelja danskog grada
Odense nije ostavila ravnodu{nim:
Usljed mo‘danog udara i izljeva krvi
u mozak nakon dvosedmi~ne kome,
iz koje se nije ni budio, svoj ovosvjetski ‘ivot je skon~ao 49-godi{nji
prija{nji gradona~elnik Odense, Jan
Boye.
Jan Boye, po naobrazbi ljekar,
a u svoje slobodno vrijeme rukometni sudija na me|unarodnoj sceni
(smrt ga je fakti~ki zatekla na du‘nosti predsjednika Rukometnog saveza Danske), uistinu je u doslovnom smislu rije~i narodni politi~ar
– koji je slovio za jednog od najpopularnijih politi~ara Odense i {ire.
Zbog svoje popularnosti je od
prija{njeg danskog premijera Rasmussen-a dobio ponu|eno mjesto
ministra u danskoj vladi – {to je Jan
Boye ne oklijevaju}i odbio, nagla{avaju}i da ‘eli dovr{iti mnoge va‘ne projekte zapo~ete u svome gradu. Zbog te lojalnosti svojoj lokalnoj zajednici i bliskosti sa obi~nim
ljudima i jeste u‘ivao veliku popula-
rnost.
Njegovi polit~ki protivnici su
mu uvijek iskazivali du‘an respekt
– a na vijest o njegovoj smrti sada{nji gradona~elnik Odense, socijaldemokrata Anker Boye, je kazao da
je grad Odense izgubio izuzetnog
~ovjeka, a gradska skup{tina Odense nezamjenjivu politi~ku figuru.
Tako|er, iako je pripadao Konzervativnoj partiji Danske, koja
slovi kao partija blagog desnog centra – prija{njeg gradona~elnika
Odense, Jan Boye-a – sa du‘nim po{tovanjem }e se sje}ati i u doseljeni~kim krugovima, naro~ito u doseljeni~kim krugovima muslimanskog porijekla.
„Ramadan-fest“, posjeta Islamskom centru i rije~i hvale za bh.
zajednicu
U vrijeme kada je prije par godina u gradu Odense uhap{ena grupa
osumnji~enih za planiranje terorizma i kada je pritisak na doseljenike
muslimanskog porijekla bio na svome vrhuncu – Jan Boye je bez uste-
Jan Boye, politi~ar
kojeg je narod volio
zanja posjetio Islamski Centar Odense – zagovaraju}i obostrani respekt
me|u ljudima bez obzira na njihovu
etni~ku ili vjersku pripadnost. Ova
posjeta je izazvala ‘estoke reakcije
od strane Dansk Folkeparti, koje
nisu bile ni{ta manje kada je Jan
Boye kazao da je vrijeme da grad
Odense dobije i svoju prvu d‘amiju
sa minaretom.
Upravo da bi naglasio va‘nost
po{tivanja druga~ijeg i razli~itog
kod „onih drugih“ zajedno sa politi~kim predstavnicima doseljeni~kog
porijekla je organizirao ~uveni „Ramadan-fest“, zbog ~ega }e grad
Odense postati poznat i izvan granica Danske. Oficijalno priznanje }e
sti}i i iz sjedi{ta EU u Briselu – za
zagovaranje tolerancije i su‘ivota
me|u razli~itim nacionalnim, etni~kim i vjerskim skupinama.
Me|utim, upravo zbog „Ramadan-fest“ ponovno }e od strane nacionalisti~ke Dansk Folkeparti sti}i
primitivne optu`be da je htio „islamizirati Odense“, na {to je Jan Boye
gospodski odgovarao da je ponosan
Obra}anje gradona~elnika Boye u Islamskom Kulturnom Centru
{to je gradona~elnik grada sa mno{tvo razli~itosti, koje jednu zajednicu ~ine bogatijom.
Sa du‘nim po{tovanjem prija{njeg gradona~elnika Odense }e se
sje}ati i na{a bh. zajednica iz ovoga
grada, ali i Danske.
Do sada je Jan Boye jedini gradona~elnik Odense, koji je u svoj
kabinet slu‘beno primio i jednog bh.
ambasadora.
Tada u susretu sa bh. ambasadorom Muhamedom Hajdarevi}em,
tada{njim predsjednikom „BH Saveza u Danskoj“ Sulejmanom Huski}em i potpisnikom ovoga teksta
– Jan Boye je pokazivao veliki interes za na{u zemlju i evt. privredna
ulaganja u Bosnu i Hercegovinu –
posebice po pitanju energetskih
potencijala.
Nije tada zaboravio ni naglasiti
da su bh.gra|ani i u Odensi i Danskoj
dobar primjer kako se mo‘e uspje{no
prilagoditi novom dru{tvu – a ujedno
ne zaboravljaju}i svoje porijeklo.
Naravno, nakon zavr{etka ovoga susreta sa bh. amabasadorom nije zaboravio iza}i ispred zgrade gradske vije}nice Odense i pro{etati do
bh. {tanda – napravljenog upravo za
manifestaciju „Ramadan-fest“.
Jan Boye, biv{i gradona~elnik
Odense u periodu 2005 – 2009.
god., je bio istinski zagovornik dijaloga i me|usobnog uva‘avanja – i
politi~ar kojeg je narod volio – i
dakako su u pravu svi oni koji
kazuju da je od pro{le subote grad
Odense siroma{niji za jednu veliku
ljudsku gromadu.
Jan Boye je umro u svojoj 49toj godini ‘ivota, a iza njega ostaju
dvoje djece iz njegovog prvog
braka.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 11
INTERVJU
INTERVJU
Razgovarao: Sabrija OV^INA
J
ohanne Schmidt – Nielsen je
ro|ena 22. februara 1984.
godine u Odense-u. Na posljednjim parlamentarnim izborima
odr‘anim prije par mjeseci ostvarila
je ispred Liste Jedinstva (Enhedsliste) imponzantan rezultat od
47.002 osobnih glasova i bila na
drugom mjestu po broju glasova u
Danskoj, odmah poslije Lars Løkke
Rasmussen-a. Zavr{ila je gimnaziju
u Odense-u i diplomirala 2007
godine na odsjeku socijalne nauke
na Roskilde-univerzitetu.
Johanne Schmidt – Nielsen,
predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):
Na posljednjim parlamentarnim izborima ostvarili ste rezultat od 47.002 osobnih glasova, {to je najve}i broj glasova
ostvaren u Kopenhagenu , kao
najve}oj izbornoj jedinici, i
drugo mjesto u Danskoj, odmah nakon Lars Løkke Rasmussen-a. [ta tako impresivan broj
glasova zna~i mladoj 27-godi{njoj politi~arki poput vas?
SCHMIDT
-NIELSEN: Bila sam
SCHMIDT-NIELSEN:
jako iznena|ena – i prirodno, vrlo
sretna – zbog tako velikog broja
osobnih glasova. Mislim da je to
znak, da mnogi ljudi u Danskoj misle da je tako nephodno izvr{iti
promjene. To je vjerovatno i razlog,
da moja stranka Lista Jedinstva
(Endhedslisten) sa 4 prethodna
poslani~ka mjesta u Parlamentu, na
ovim izborima ostvari 12 mandata.
Mi }emo predano raditi na tome,
da potezi nove Vlade idu {to je
mogu}e vi{e u pravcu solidarnosti
i jednakosti u dru{tvu, i mislim da
su to gra|ani prepoznali i podr‘ali.
Borba za jednake mogu}nosti
za sve ljude, bila je uvijek pokreta~ka energija koja vas je
nosila. Rekli ste mnogo puta, da
bi svako trebao imati priliku,
bez obzira, ko je i odakle dolazi. Kako }e izbjeglice i stranci
u Danskoj osjetiti promjene u
svakodnevnom ‘ivotu, nakon
{to je tvoja stranka Lista Jedinstva ostvarila odlu~uju}i utjecaj
na politiku vlade?
„Raditi na vi{e pristojnosti i
humanosti prema strancima“
12
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
SCHMIDT
-NIELSEN: Lista JeSCHMIDT-NIELSEN:
dinstva }e u~initi sve {to je u na{oj mo}i da bi se preo{tra pravila
o strancima promijenila. To se
odnosi, na primjer, na pravila o
spajanju familije. Mi smo mi{ljenja, da je sva~ije osnovno ljudsko
pravo da mo‘e dovesti mu‘a ili ‘enu u Dansku. Pored toga, u mnogim drugim podru~jima vjerujemo
da mora do}i do izmjena. Na primjer, previ{e je te{ko dobiti stalnu
dozvolu boravka i dr‘avljanstvo
– osim toga, uveden je niz veoma
skupih dad‘bina za pla}anje, koje
bismo mi rado ukinuli. I azilanti
trebaju da imaju bolje uvjete. Nakon {est mjeseci trebali bi imati
pravo da se presele iz centara, sa
pravom na rad i obrazovanje, i tako budu dio danskog dru{tva. Kona~no, mi smo za ukidanje diskriminiraju}e startne socijalne pomo}i(starthjælp), koja prvenstveno
poga|a strance u Danskoj. Drugim rije~ima, postoje mnoge stvari
koje ‘elimo promijeniti u vezi sa
trenutnim pravilima o strancima.
I mi namjeravamo raditi na tome
svaki dan.
Vi ‘ivite u Nørrebro-u, u Kopenhagen-u, gdje je velika koncentracija izbjeglica i stranaca. Na ‘alost, u medijima ~ujemo i ~itamo samo negativne
pri~e o mjestu gdje i vi ‘ivite.
Koju pri~u mo‘ete vi ispri~ati
o Nørrebro-u?
SCHMIDT
-NIELSEN: Ja sam saSCHMIDT-NIELSEN:
mo tako sretna da stanujem u Blågårds podru~ju u Nørrebro-u. Dok
sam bila student, radila sam u takozvanoj „ku}i sugra|ana“ (medborgerhuset), a to zna~i da ja znam jako
puno ljudi na ovom podru~ju.
Centralni Nørrebro vam je pomalo
kao jedna zajednica (jedno selo). Svi
se znaju, i pozdravljaju jedni druge
na ulici, i op}enito dobro se sla`u.
Naravno, kao i svugdje i ovdje ima
problema. Nije to nikakva tajna.
Me|utim zastra{uju}e slike koje
mo`ete vidjeti na TV-u, ne prikazuju
adekvantno, kako je zapravo lijepo
`ivjeti u Nørrebro-u.
Nova vlada koju vi podr‘avate,
ukinula je Ministarstvo za izbjeglice, strance i integraciju. Neko }e ocijeniti ovu odluku kao
obra~un s Anders Fogh Rasmussen politikom, drugi govore o
pogre{nim signalima koje {aljete strancima u Danskoj... Radi
li se mo‘da o prebrzoj, i nepromi{ljenoj odluci? Zar izbjeglice
i stranci ne smiju imati „svoje
ministarstvo“, mo‘da upravo sa
strancem-ministrom na ~elu?
SCHMIDT
-NIELSEN: Mislim da
SCHMIDT-NIELSEN:
je odluka o zatvaranje Ministarstva
potpuno ispravna. Tu je jednostavno bilo previ{e skandala u
pro{losti. I nadalje, mnogi poslovi
i zadaci, koji su tu nazvani integracijom, u stvarnosti su sasvim uobi~ajeni za socijalni rad. Neki od mladih ljudi koji ‘ive ovdje u Nørrebro-u, i koji zavr{avaju u kriminalu, umjesto da zavr{e neko obrazovanje, dolaze zapravo iz domova
u kojima roditelji nisu imali mogu}nost i sredstava da ih podr‘e. Oni
imaju potpuno iste ili sli~ne
probleme kao i mladi etni~ki Danci
koji odrastaju u porodicama, u
kojima roditelji nemaju znanja i
energije da se brinu o njima.
Pitali ste me tako|er, da li bi trebali
imati ministre iz drugih etni~kih
skupina. Odgovor je, da. Va‘no je,
da i Parlament i ministri odra‘avaju sliku stanovni{tva u Danskoj.
odrastaju u siroma{tvu. Uprkos
~injenici da je Danska jedna od
najbogatijih zemalja svijeta! Stoga
je klju~no za Listu Jedinstva, da
ova diskriminiraju}a pomo} bude
eliminirana u prvom prora~unu
pregovora o bud‘etu. [tovi{e, siroma{tvo tako|er poma‘e da se
ljudi izoliraju. A izolacija je prili~no pora‘avaju}a za integraciju.
Mnoge od tih porodica imaju tako
malo novca da pre‘ive, pa je na
primjer potpuno isklju~eno da mogu pozvati drugu djecu na ro|endan svoje djece ili da njihova djeca
idu na zajedni~ke aktivnosti,
odmor i rekreaciju. Jer, jednostavno nema novaca da se to plati.
[to mo‘ete vi i va{a stranka Lista Jedinstva u~initi da Vlada
odr‘i izborna obe}anja? Mo‘e
li se eventualno o~ekivati povla~enje bezrezervne potpore
koju ste dali dr‘avnom ministru (statsminister) Helle Thorning Schmidt?
Kao {to je va‘no da postoji prili~no ravnopravna zastupljenost
mu{karaca i ‘ena, i da politi~ari
budu i obi~ni radnici ali i univerzitetski obrazovani, tako je va‘no
da postoje politi~ari razli~itog
etni~kog porijekla osim danskog.
U Danskoj imamo takozvani
skandinavski/danski model blagostanja u dru{tvu, na koji su
Danci veoma ponosni. Kako bi
ste opisali ovaj model blagostanja na jednom izbjeglici koji
prima startnu socijalnu pomo}
(starthjælp) i koji je ~ekao ‘enu
i djecu nekoliko godina da do|u u Dansku, a za to vrijeme
nije bio u mogu}nosti u{tedjeti
niti za jedan obi~ni buket cvije}a dobrodo{lice?
SCHMIDT
-NIELSEN: Startna
SCHMIDT-NIELSEN:
socijalna pomo} (starthjælp) je potpuno neprihvatljiva. To zna~i da
ljudi ‘ive u siroma{tvu - i da djeca
SCHMIDT
-NIELSEN: Vlada se
SCHMIDT-NIELSEN:
sastoji od Socijaldemokrata, Socijalista i Radikala.Te tri stranke
nemaju same ve}inu. Kada, na primjer, bude razmatran dr‘avni prora~un/bud‘et za narednu godinu,
oni moraju sura|ivati sa drugim
strankama - i svakako, mi o~ekujemo da }e to prevashodno biti Lista
Jedinstva (Enhedslisten). U takvoj
situaciji, mi ‘elimo prvenstveno
raditi na provo|enju stvari bitnih
za na{u stranku, ali i iskoristiti mogu}nost, da privolimo Vladu da
odr‘i vlastita obe}anja data glasa~ima. To }e biti te{ko uraditi. Jer,
na‘alost, Radikali blokiraju da na
primjer, najbogatiji Danci i banke
pla}aju ne{to vi{e poreza. Dakle,
ne}e biti novaca u dr‘avnoj kasi
da se otklone pogre{ni potezi biv{e Vlade koja je smanjila broj zaposlenih u dje~ijim vrti}ima, {kolama, stara~kim domovima i bo-
lnicama. Uvijek me je iznena|ivalo, da je za Radikale va‘nije da
pripaze banke i najbogatije Dance,
umjesto da rade na osiguranju odgovaraju}ih uvjeta za nezaposlene,
i za pobolj{anje na{ih odgojnoobrazovnih ustanova i dje~ijih
vrti}a. Ali kao {to sam rekla: Mi, iz
Liste Jedinstva u~initi }emo sve {to
mo‘emo kako bi izvr{ili pritisak na
Vladu da se obe}anja data glasa~ima
odraze u dr‘avnom prora~unu/bud‘etu. Mi }emo naravno zahtijevati,
da ostvarimo utjecaj sukladno na{im
poslani~kim mandatima.
Koja je va{a poruka strancima u
Danskoj koji svojim radom i
znanjem na najbolji mogu}i na~in doprinose razvoju dru{tva, ali
se ipak susre}u sa „krivim pogledima“ u Rema 1000 i lokalnom
Superbrugsen-u (trgovinama)?
SCHMIDT
-NIELSEN: To je potSCHMIDT-NIELSEN:
puno neprihvatljivo. ^esto razgovaram sa mladim ljudima koji su
ro|eni i odrasli u Danskoj, ali ~iji
su roditelji do{li kao izbjeglice ili
doseljenici u Dansku. Uprkos ~injenici da su oni jednako Danci kao
{to sam i ja, ponekad se gleda na
njih tako krivo i pogre{no. To im
~ini, da se osje}aju „izvan dru{tva“.
Na`alost, postoje neke stranke u
Danskoj, koje `ive od raspirivanja
plamena straha od „stranaca“.
Moramo se zajedno boriti za uklanjanje tog straha. U medijima, u
Christiansborg-u, u lokalnoj osnovnoj {koli i svugdje drugdje gdje
smo. Treba o tome razgovarati i
re}i da nema mjesta diskriminaciji
– pogotovu ne u Christiansborg-u.
Puno vam hvala {to ste odvojili
vrijeme za ovaj intervju. Mogu
vam re}i da poznajem dosta
etni~kih Bosanca sa danskim
dr‘avljanstvom koji su glasali
za vas i va{u stranku. Imate li
poruku za njih?
SCHMIDT
-NIELSEN: Ja sam
SCHMIDT-NIELSEN:
stvarno zadovoljna podr{kom glasa~a koju je Lista Jedinstva dobila
na ovim izborima. I ja mogu obe}ati, da }u zajedno sa kolegama iz
Liste Jedinstva u~initi sve {to mo‘emo, da poguramo novu Vladu
u pravcu vi{e jednakopravnosti i
solidarnosti na ekonomskom planu, te u smjeru vi{e pristojnosti i
humanosti u politici prema strancima. Mi ne mo‘emo ostvariti
sve na{e politi~ke ‘elje i planove,
jer mi sami nemamo ve}inu. Ali,
mi }emo naporno raditi kako bi
ostvarili {to je mogu}e vi{e utjecaja na budu}u Vladinu politiku.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 13
FOTO REPORTA@A
U Odensi promovisane
knjige na{ih autora
U
Odensi je, 17. novembra ove godine odr‘ana
Centralna promocija knjiga tri na{a autora. Bile su to
knjiga na{a dva novinara, profesora Idriza Hod‘i}a
iz Sarajeva: „Grom u njedrima Igmana“, knjiga profesora
Vezuva Ba{i}a – Ba{e iz Ikasta: „Izbjegli~ka soba“, te knjiga
na{e povremene saradnice iz Horsensa Zinete Me{anovi}:
„Bosanski }ilim“. Centralna promocija uprili~ena je u
Vollsmose biblioteci u Odensi, a u povodu obilje‘avanja Dana
dr‘avnosti BiH - 25. Novembra, {to je ovoj promociji dalo
pravi sve~arski karakter. Organizatori promocije bili su BH
radio Odense i na{ list BH Glas, koji u posljednje vrijeme
gaje izuzetno dobru i korisnu saradnju. Promociji je
prisustvovao veliki broj gra|ana iz Odense, Nyborga i drugih
okolnih mjesta. Nakon {to su autori predstavili svoja djela,
nastavljena je diskusija u kojoj su prisutni postavili mnogo
zanimljivih pitanja autorima, vezanim za njihove knjige.
Doma}ini su u pauzi organizovali osvje‘enje toplim napicima
i kola~ima, {to je tako|er doprinijelo izuzetno ugodnoj i
prijatnoj atmosferi, posebno {to je ostvaren veoma blizak kontakt izme|u publike i autora. Nakon vi{e od dva sata programa
svi su napustili salu Vollsmose biblioteke u Odensi izuzetno
zadovoljni, uz ‘elju da se predstavljanje djela BH autora u
Danskoj nastavi i ubudu}e. Kako smo naglasili ovo je bila
centralna promocija knjiga na{ih autora, a u povodu
obilje‘avanja Dana dr‘avnosti BiH promocije su organizovane
u vi{e gradova {irom Danske.
14
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 15
DOM, ZDRAVLJE I PORODICA
Oboljenja srca (5)
Sr~ani infarkt i
visok krvni pritisak
Priprema: Bahrija [I[I]
Alarmantni simptomi
sr~anog raka
· Osje}aj koji se ~esto opisuje
kao „gnje~e}i“ pritisak u prsima
· Znojenje
· Bol koja se {iri u lijevo rame,
lijevu ruku ili ~eljust
· Mu~nina i povra}anje
· Zaduha
· Bilo kakav neugodan osje}aj
u prsima koji ne prolazi
Ako imate kombinaciju
navedenih simptoma, nemojte
odugovla~iti! Lije~enje tokom
prvih nekoliko sati sr~anog infarkta mo‘e zaustaviti proces koji
uzrokuje o{te}enje srca. Pozovite
hitnu pomo} jer odmah morate na
hitni trakt.
Prevencija
infarkta
sr~anog
· Nemojte pu{iti! Ako ipak
pu{ite, zamolite svog ljekara da
vam pomogne prestati.
· Provjerite {e}er u krvi, holesterol u kriv i krvni pritisak. Visoke vrijednosti svega navedenog
rizi~ni su faktori za sr~ane bolesti.
· Smanjite koli~inu masti u
ishrani i pove}ajte koli~inu vo}a,
vlakna i povr}a. Poku{ajte se pravilno hraniti.
· Poku{ajte brzo hodati 30 do
60 minuta, tri do pet puta sedmi~no. Mo‘da }e vam se vi{e svi|ati
druge aktivnosti, kao {to je plivanje, tr~anje, veslanje ili vo‘nja bicikla. Savjetujte se sa ljekarom
prije otpo~injanja s takvim aktivnostima ako ste stariji od 40
godina.
Izgledi nakon sr~anog
infarkta
Nakon po~etnog opasnog razdoblja, {est do dvanaest sati nakon {to je sr~ani infarkt pro{ao,
izgledi su dobri – otprilike sedam
16
do 10 – da }e osoba ‘ivjeti jo{ barem pet godina. Naravno to ovisi
o stepenu su‘enja drugih krvnih
‘ila koje vode do srca i o tome
koliko je srce ve} o{te}eno. ^esto
treba mijenjati navike ishrane,
pu{enja i tjelovje‘be ako se ‘eli
pobolj{ati izgledi za dugotrajno
pre‘ivljavanje.
Smanjivanje visokog
krvnog pritiska
· Ne pu{ite. Zbog proizvoda
koji sadr‘e nikotin va{e tijelo izlu~uje adrenalin. Zbog adrenalina
va{e se krvne ‘ile ste‘u, a srce vam
kuca br‘e, {to pove}ava krvni
pritisak.
· Ako je potrebno, izgubite
na te‘ini. Svakih pet kilograma
izgubljenog vi{ka te‘ine smanjuje
va{ dijastoli~ni krvni pritisak za
dva do tri broja.
· Redovno vje‘banje. To
doprinosti mr{avljenju, a ~ini se
da i sama telovje‘ba sni‘ava krvni
pritisak.
· Smanjite koli~inu natrija
{to ga unosite u organizam na manje od 2400 mg dnevno.
· Ograni~ite koli~inu alko-
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
hola na najvi{e dva pi}a dnevno.
· Jedite dovoljno kalija, kalcija i magnezija. Ti minerali mogu doprinijeti sni‘avanju krvnog
pritiska.
· Jedite manje masti i holesterola da biste smanjili rizik ateroskleroze. Ateroskleroza mo‘e
pogor{ati visok krvni pritisak
stvrdnjivanjem krvnih ‘ila koje
tada te‘e kontroli{u krvni pritisak.
· Veoma je va‘an obim struka. Talo‘enje masti na struku oko
unutra{njih organa pove}ava rizik
od sr~anih bolesti. Podijelite obim
struka (u centimetrima) sa visinom
i pomno‘ite sa 100. Ako dobijete
rezultat ve}i od 50 u ve}em ste riziku za hipertenziju (visoki krvni
pritisak) i kardiovaskularne bolesti.
· Koristite manje soli. Kuhinjska so pove}ava krvni pritisak.
Solite jelo manje. U po~etku }e
vam biti neukusno. Da bi to izbjegli postepeno smanjujte soljenje,
a koristite za~ine. Bosiljak, origano, ljuta paprika, |umbir, biber... daju druga~iji ukus jelu pa
vam ono ne}e biti bljutavo. Da bi
smanjili unos soli ne dr‘ite slanik
na stolu. Izbegavajte gotova jela,
suhomesnate proizvode, ~ips,
smoki i sli~ne grickalice prepune
soli. Jedite vi{e sve‘e vo}e i povr}e, koje ima mnogo manje soli.
Koristite namirnice koje sadr‘e
kalijum, jer on poma‘e izlu~ivanje
natrijuma. Kalijumom su bogati
pe~en krompir, dinja, breskva,
kajsija, {ljiva, sok od paradajza,
bundava, nemasni jogurt, grah,
losos, soja, banane, badem, avokado.
· Smanjite unos kofeina.
Poznato je da kofein prolazno
pove}ava krvni pritisak. Dejstvo
traje oko pola sata, pa vi{e kafa
dnevno, kola napitaka ili ~aja
mo‘e znatno da uti~e. Kofeina
nema u biljnim i vo}nim ~ajevima,
ve} u indijskom, ruskom i crnom.
Na kofein su posebno osetljive
osobe kojima stres uti~e na rast
krvnog pritiska. Ako vam pola
sata nakon popijene kafe pritisak
bude vi{i za 5-10 mmHg spadate
u grupu osjetljivih osoba, tako da
ne bi trebali da pijete vi{e od jedne
do dvije {oljice kafe (oko 200mg
kofeina).
· Primijenite tehnike opu{tanja i samokontrole. Stres mo‘e
uticati na krvni pritisak.
[est savjeta
Jesenje-zimska idila
Kako jednostavno jesti zdravije
Na policama trgovina hrana koja spada u kategoriju
zdravih namirnica ~esto sadr‘i neke sastojke koji to
nikako nisu, pa smo zbunjeni kako zapravo jesti zdravo
I
ako na nekim proizvodima pi{e
da imaju manji postotak masti,
puni su {e}era, a neki drugi
imaju umjetne sastojke, prenosi
Tportal.
Nisu sve namirnice i hrana
zdrave, mada imaju takvu etiketu.
Zbog toga smo ~esto zbunjeni i vi{e
ni sami ne znamo {ta spada u
kategoriju zdrave ishrane.
Lonneke Engel za Huffington Post
sastavila je
{est savjeta
pomo}u
kojih
mo‘ete
praktikovati zdravu
ishranu.
Prvi savjet je da
sami kuhate kad god je
mogu}e jer tada jedino znate
kakvu hranu, za~ine i ostale sastojke jedete. Va‘no je da koristite
svje‘e namirnice. Ukoliko nemate
previ{e vremena, kuhajte vi{e
odjednom pa zamrznite.
Birajte sezonske, doma}e namirnice i kupujte na tr‘nici. Probajte se raspitati ko od prodava~a
ima svoje vo}e i povr}e te meso i
jaja jer je ve}a vjerovatnost da su
to kvalitetnije namirnice.
Jo{ jedan razlog zbog kojeg je
pametnije kupovati na tr‘nici je jer
su namirnice svje‘ije. Ve}a je {ansa
da }e u trgovinama namirnice du‘e
stajati na policama.
Neka vam povr}e bude osnova ishrane. Meso je dovoljno jesti
dva puta sedmi~no da zadovoljite tijelo proteinima uz
ostale namirnice
koje
i
h
sadr‘avaju.
Dajte
sve od sebe
da izbjegnete
brzu hranu i slatki{e. Kada vas
uhvati ‘elja za ~okoladom, grickajte, na primjer,
ora{aste plodove koji su izuzetno
zdravi.
Iako je organska hrana skuplja,
dugoro~no je povoljnija. U njoj nema umjetnih tvari, hormona ni antibiotika. Jedno je istra‘ivanje pokazalo da se antibiotik iz ‘ivotinjskog
mesa mo‘e lako prenijeti u
organizam ~ovjeka.
Priprema:
Amila SMAJLAGI]
N
ajljep{e iskori{teno
vrijeme u ovim dugim,
mra~nim danima, za
mene je vrijeme provedeno u mojoj kuhinji. I tada se vra}am u
moje djetinjstvo. Majku smo stalno maltretirali da nam kuha ne{to
zanimljivo, slatko i ukusno. Ali
uvijek ne{to novo. A to novo, iz
godine u godinu bio je miris narand‘ine kore u na{oj ku}i. Ovaj
kuglof smo jako voljeli. Uvijek su
se pravila po dva komada. Prvi
bi se pojeo odmah, a drugi smo
„gustirali“. A po{to me za ove hladne dane ve‘e i miris pe~enih kifli, moram da vam po{aljem i ovaj
„originalni“ recept. Tople kifle,
malo putera i {olja toplog mlijeka
ili ~aja, ne mo‘e se to mjeriti ni
sa ~im. Nadam se da }ete isprobati
neki od ova dva recepta i vratiti
se u moje, a mo‘da i u svoje
djetinjstvo.
Kuglof sa narand‘ama
Zdrava vlakna
Sme|i hljeb smanjuje rizik od raka
debelog crijeva za pet puta
Z
ajedni~ka studija Imperial
Collegea London i Univerziteta Leeds provedena na dva
miliona ljudi otkrila je da 10 grama vlakana na dan mo‘e smanjiti rizik od raka debelog crijeva za 10
posto.
T r i
obroka od
cjelovitog
zrna, odnosno oko
90 grama na dan,
smanjuju rizik za 20 posto. Ali
ukoliko se sme|i hljeb ili hljeb
od integralnih ‘itarica jedu tri
puta na dan rizik od raka debelog
crijeva je manji za pet puta. Ipak,
pove}ani unos mahunarki, graha,
gra{ka, le}e te vo}a i povr}a ne}e
smanjiti rizik od ovog karcinoma,
prenose hrvatski mediji.
Visok unos prehrambenih
vlakana, posebno ‘itarica i cjelovitih ‘itarica
posebno je
povezan
sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva.
Dijetalna
vlakna bogata su folnom kiselinom i magnezijem, koji smanjuju rizik od raka debelog crijeva, isti~e za Daily Mail epidemiolog dr. Dagfinn Aune.
Tijesto: 8 jaja,100 grama {e}era,1 vanilija {e}er, 1 ka{i~ica
naribane kore od narand‘e, 2 narand‘e oguljene i isjeckane na komadi}e,100 grama ~okolade isjeckane na komadi}e, 200 grama
o{trog bra{na,1 pra{ak za pecivo,150 grama omek{anog putera.
Priprema: Razdvojite bjelanjke i ‘umanjke. Umutite bjelanjke, kad ste ih umutili postepeno
dodajite {e}er i vaniliju {e}er i jo{
mutite. Sad umutite ‘umanjke.
Dalje radite bez miksera, zna~i ru~no. @umanjke, koricu od narand‘e, komadi}e narand‘e i ~okoladu dodajte u bjelanjke i sve umije{ajte drvenom ka{ikom. Nakon
toga dodajte bra{no u koje ste
umije{ali pra{ak za pecivo, kad
ste i to umije{ali dodajte omek{ali
puter i njega umije{ajte u tijesto.
Modlu za kuglof na po~etku kad
ste po~eli praviti kola~ nama‘ite
margarinom i dobro pospite bra{nom i stavite u fri‘ider. Sad uzmite modlu, u nju saspite pripremljenu smjesu, stavite u rernu koju ste
predhodno zagrijali na 170 stepeni
i pecite 60 minuta. Kad izvadite
kuglof iz rerne neka se malo ohladi pa ga izvadite iz modle. Mo‘ete
ga odmah posuti {e}erom u prahu
ili kad ga slu‘ite a mo‘e i glazurom od ~okolade. Kuglof je dosta
ukusan, so~an, i nije puno sladak.
Pekarske kifle
(za 1 tepsiju i osam kifli dovoljno je pola smjese)
Sastojci: 1 kg bijelog bra{na,
100 gr putera ili margarina, 2 ka{i~ice soli, 2 ka{i~ice {e}era, 25 g
germe svje‘e, 4 dcl vode, 1 ka{ika
sir}eta razbla‘enog, 1 dcl mljeka
Priprema: U plasti~nu zdjelu
staviti bra{no, so, puter. U jednoj
{erpici zagrijati mlijeko da bude
mlako i u njega izdrobiti germu
sa {e}erom. Kada se germa istopila staviti u bra{no i sve zamijesiti toplom vodom u koju smo stavili ka{iku sir}eta. Tijesto se mora
fino odvajati od zdijele. Tijesto
pokriti i istaviti da stoji 50 min….
Kada je pro{lo 50 min premjesiti tijesto i ostaviti da stoji dodatnih 25 min. Kada je tijesto premije{ano i odstajalo dovoljno, radnu povr{inu nabra{njati i istresti
tijesto na njega. Od tijesta napraviti 15 kuglica fino dlanovima i
ostaviti da kuglice odstoje jo{ 10tak min. Svaku kuglicu razvu}i
oklagijom uspravno i motati kifle
odozgo tako {to na po~etku priti{}ete dlanom a poslije obadvjema
rukama rulate prema dole prit{~u}i tijesto dok ne do|ete do kraja.
Pleh pokriti papirom i staviti
kifle i ostaviti da stoje dok ne budu
duple veli~ine (15min). Svaku
kifluna mazati vodom i posuti sa
soli i pe}i u zagrijanoj rerni na 250
stepeni 12 min. Rerna mora bit
vrela i sasvim je dovoljno 12 min!
Dobijete divne kifle kao iz
pekare ili trgovine… Kifle koje i
sutradan mo‘ete jesti… i kifle
koje zamrznete i kad ugrijete budu
tako divne i mekane… Prijatno.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 17
Poku{ajte jela pripremiti druga~ije
Male kulinarske vje{tine
SPORT
BiH - Portugal, drama u dva ~ina
Posljednja prepreka opet kobna po Zmajeve
Nismo ni ovaj puta uspjeli presko~iti zadnju stepenicu i plasirati se na veliko takmi~enje. To je
konstatacija koju moramo jo{ jednom progutati
Pi{e: Benjamin DAJI]
E
P 2012 pro}i }e bez prisustva
nogometa{a sa bh. dresovima
i mora}emo jo{ jednom
pratiti doga|anja na prvenstvu
nalaze}i vje{ta~ki ekipe za koje
}emo navijati. A izgledalo je kao da
bi ovaj puta kvalifikacijska drama
mogla imati sretnu zavr{nicu po nas.
Na‘alost takva zavr{nica je do
posljednjih 90 minuta bila samo
veoma mogu}a opcija, ali se u tih
zadnjih sat i pol pretvorila u jeftin i
predvidiv triler. Prije svega ‘rijeb za
bara‘ nam nije bio nimalo naklonjen
dodjeliv{i nam sigurno najte‘eg od
tri mogu}a protivnika. Izvukli smo
ekipu koja je bila kobna po nas prije
ta~no dvije godine u bara‘u za SP u
18
Ju‘noj Africi. Ekipu koja realno
spada me|u najja~e u Evropi, pa i
Svijetu. Ekipu koja u svojim
redovima ima nekoliko nogometa{a
vrhunske kvalitete, a od kojih je
jedan u naju‘em krugu najboljih
igra~a dana{njice.
Zadatak je u samom po~etku
izgledao vi{e nego te‘ak, ali svi smo
ipak vjerovali da nije i nepremostiv.
Vjerovali smo u snagu i ‘elju na{ih
Zmajeva, a optimizam je bio potkrjepljen odli~nim igrama u zavr{nim
utakmicama na{e kvalifikacijske
grupe, gdje smo izme|u ostalog u
ve} na{iroko opisanom i opjevanom
dvoboju u Parizu pritisnuli Francuze
uza zid i bili sprije~eni u direktnom
odlasku u Poljsku i Ukrajinu ponajvi{e zbog sumnjive odluke glavnog
sudije me~a da favoriziranim Francuzima u posljednjoj fazi me~a
pokloni jedanaesterac. Tresli su na{i
reprezentativci mre‘e {irom Evrope
za svoje mati~ne klubove u heftama
pred sudbonosni dvome~ sa Portugalom i sve su vi{e budili osje}aje
nade i samouvjerenosti u na{im srcima. Atmosfera je u danima pred prvi
me~ u Zenici dovedena do usijanja.
Tome su na svoj na~in doprinijeli i
Portugalci. Njihova izvidni~ka delegacija je tra‘ila sankcioniranje terena
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
na Bilinom polju zbog, po njihovim
rije~ima, nepostoje}ih uslova za odigravanje bilo kakve zna~ajne nogometne utakmice. @alili su se i njihovi
igra~i i ~ak podrugno se izra‘avali o
terenu. Izlaza me|utim ni za koga
nije bilo i Bilino polje je ostalo
nogometni hram bh. reprezentacije.
Cijela BiH i svi Bosanci i Hercegovci su se 11. novembra sru~ili
u Zenicu, mnogi fizi~ki, svi dakako
mentalno, i sa stanjem usijanog nestrpljenja se o~ekivao po~etak me~a.
Odmah se dalo uo~iti da uslovi na
terenu nisu na visokom nivou, ali ~injenica je da su i takvi bili podjednaki za obje ekipe. Bilo je te{ko
uspostaviti pas-igru pa se uglavnom
igralo prebacivanjem lopte preko
sredine terena. Portugalci su ipak u
prvom poluvremenu uspjeli napraviti ve}i pritisak i dr‘ati lagahnu
inicijativu koja je izrodila jednu veoma izglednu {ansu, ali iz koje njihov najbolji igra~, Christiano Ronaldo, nije uspio poentirati. Mora se
priznati da je takvom ishodu donekle
kumovao i teren jer je lopta nepravilno odsko~ila ba{ u trenutku Ronaldovog {uta, a on je svoje nezadovoljstvo jasno iskalio gestikulacijom
prema terenu. Helder Postiga se tako|e na{ao u prilici zahvaljuju}i tre-
nutku spetljanosti u na{oj odbrani,
ali na na{u sre}u nije imao dovoljno
prisebnosti.
U prvih 20-ak minuta drugog
poluvremenase uglavnom vodila rovovska borba, a onda je Safet Su{i}
u igru uveo Vedada Ibi{evi}a i igra
je pomalo po~ela dobivati ne{to druga~iji tok. Sa dva {pic-napada~a
une{eno je malo uznemirenosti u redove do tada besprijekorne portugalske odbrane i upravo se Ibi{evi} na{ao u tri izgledne prilike, od koji na
na{u veliku ‘alost nije iskoristio ni
jednu. Prvo je lo{e smirio loptu nakon centar{uta sa strane i onda je nije
uspio ‘eljeno zahvatiti tako da je
njegov {ut sa nekoliko metara udaljenosti od gola bio potpuno bezopasan, zatim je u trku prema golu na
ivici {esnaesterca bio prespor sa
loptom pa je njegov {ut bio izblokiran i lopta je jedva do{la do gola, a
onda na 10-ak minuta prije kraja utakmice dogodio se momenat koji }emo svi jo{ mnogo puta vrtiti u svojoj
glavi i ‘aliti za boljom realizacijom.
Ibi{evi} je izbjegao ofsajd-zamku i
dodanu loptu je primio malo iskosa,
oko linije kaznenog prostora, i imao
je dovoljno vremena da okrene glavu i vidi da ide sam prema portugalskom golmanu. Skamenjena su u
tom trenutku bila lica svih Bosanaca
i Hercegovaca, stadion je u trenutku
zanijemio, svi smo unaprijed vidjeli
loptu u mre‘i portugalskog gola i
samo smo ~ekali eurupciju emocija
i uzvika pri proslavi pogotka. Lopta
je me|utim prohujala tik iznad pre~ke! Dodu{e lopta je i njemu malo
nezgodno odsko~ila u zadnjem trenutku prije {uta, ali i dalje ostaje utisak da je Vedo morao zatresti mre‘u.
On je unio novu dimenziju u na{u
igru zbog ~ega smo kona~no bili u
stanju zaprijetiti Portugalcima, ali
njegove golgeterske sposobnosti na‘alost nisu do{le do izra‘aja u opisanim situacijama. Nevjerica i ‘al za
propu{tenom stopostotnom {ansom
koja nas je mogla staviti u sjajan
polo‘aj pred revan{ u Lisabonu 4
dana kasnije.
Ipak i najnepopularniji rezultat
u grotlu zeni~kog stadiona nije
izgledao tako lo{ kada su se strasti
nakon utakmice malo smirile. Naime, ra~unali smo da bi i jedan na{
postignut gol na stadionu Luz mogao biti dovoljan za prolazak na Euro
2012. Vjerovali smo da je odbrana
na{e reprezentacije dovoljno
o~vrsnula da ne primi vi{e od jednog
gola jer su na{i protivnici u sedam
prethodnih me~eva samo jedanput
savladali na{e golmane, a i to je bilo
iz ve} ranije pomenutog pari{kog
penala. Razloga za optimizam je i
dalje bilo. Pri‘eljkivali smo bar 1-1
i vjerovali u pozitivan rezultat. Oko
5000 bh. navija~a na stadionu je
nadgla{avalo oko 50000 Portugalaca
i mislili smo da je posljednji ~in na{e
sretne bajke po~eo.
Me|utim, nije trebalo pro}i vi{e
od nekoliko minuta igre da se uo~i
da je portugalska ekipa daleko
spremnije u{la u ovaj me~. Od samog po~etka su Portugalci preuzeli
kontrolu nad sredinom terena i
konstantno vr{ili visoki pritisak na
loptu kada je u na{em posjedu. Ve}
u 7. minuti susreta Ronaldo je fauliran na oko 30-ak metara od na{eg
gola, nakon ~ega je on sam izveo
slobodan udarac i lopta je poput projektila pro{la pored Begovi}a i
zavr{ila u mre‘i. U‘asan po~etak, a
nastavak je izgledao potpuno isto.
Nemo} na{ih igra~a da se proigraju
do portugalske polovine terena je nazna~avala neminovnost drugog gola na{ih protivnika. Postigao ga je
Nani nakon jo{ jednog dalekometnog {uta i tada je sve izgledalo
veoma crno za nas. Dijelom zbog
rezultata, ali jo{ vi{e zbog gotovo nepostoje}e igre. Ipak pred kraj prvog
poluvremena nakon igre rukom
Coentraa u svom 16-ercu dosu|ena
je najstro‘a kazna za nas. Siguran
izvo|a~ bio je Misimovi} i na pauzu
smo oti{li sa sretnih 1-2 i nadom da
}emo u drugom poluvremenu uspjeti
prona}i svoju igru i posti}i gol koji
bi nas doveo do ‘eljenog rezultata.
Nakon {to je selektor Su{i} malo
izmjenio formaciju na{eg sastava
po~etak drugog dijela je bio ozna~en sa vi{e ‘ivosti u na{oj igri. Izgledalo je da se na{e nade opet opravdano podgrijavaju. Ali opet ni to
nije trajalo zadugo. Ronaldo u 51.
minuti iz kontre povisuje na 3-1, a u
isto vrijeme sudija Wolfgang Stark
isklju~uje Luli}a pod prili~no
nerazja{njenim okolnostima. Tu je
realno bio kraj na{im nadanjima.
Iako je Spahi} nakon prekida
uspio matirati portugalskog golmana i smanjiti na 2-3 bilo je ipak jasno
da je posljednjih 25 minuta te{ko
moglo donijeti vi{e radosti nama i
na{im igra~ima. Portugalci su bili
dominantni dok smo imali jednak
broj igra~a na terenu, a sa igra~em
vi{e je njihova dominacija bila jo{
izra‘enija. Na{i igra~i nisu imali vi{e
snage za pra}enje tempa i Portugalci
su do kraja me~a uspjeli posti}i jo{
tri pogotka. Kona~nih 2-6 nije realan
odraz snaga izme|u ove dvije ekipe, ali neosporna je ~injenica da su
Portugalci u 180 minuta bili bolji
protivnik i da zaslu‘eno idu na EP.
Odluke sudija u odlu~uju}im momentima su i{le u njihovu korist, ali to
se u ovom slu~aju ne mo‘e koristiti
kao opravdanje za na{ poraz. Igrali
su bolje i iskoristili su svoje prilike
u nevjerovatnom procentu.
Nama je plasman na neku veliku
smotru nogometa i dalje ostao nedosanjan san. Ali uprkos te{kom porazu u zadnjem me~u treba zadr‘ati
fokus na pozitivnim stvarima koje su
se desile u ovom kvalifikacijskom
ciklusu. Odigrali smo nekoliko veoma dobrih utakmica i bili 15 minuta
od direktnog plasmana na EP. Po
drugi puta zaredom smo do{li do bara‘a {to ukazuje na kontinuitet dobrih rezultata. Stvorena je ekipa koja
}e gotovo u potpunosti ostati na okupu i u sljede}im kvalifikacijama.
Ostanimo uzdignute glave i uperimo
poglede prema Brazilu gdje se nadamo da }emo 2014. gledati na{e Zmajeve u duelima sa najboljim svjetskim ekipama i igra~ima.
Christiano Ronaldo u akciji: Neosporna je ~injenica da su Portugalci u 180 minuta bili bolji protivnik i da zaslu‘eno idu na EP
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 19
KULTURA I UMJETNOST
Predstavljamo: Knjiga mr. Murata Kahrovi}a - «Bo{njaci Sand‘aka u odbrani Bosne
1992.-1995.»,
Narod hrabrosti i prkosa
di}a.
Osobenost ove studije le‘i i u
~injenici da se Kahrovi} bavi prikazivanjem duhovnog ‘ivota sand‘a~kih Bo{njaka, s te‘i{tem na
vjeru, obi~aje, nauku, kulturu,
umjetnost i, posebno, na knji‘evnost. Nezaobilazni likovi Sand‘aka su : Ali-beg [abanagi},
poznatiji kao Ali-pa{a GuPi{e: Idriz HOD@I]
nskoj osobenosti, stidu, pokornosti, vjernosti, vjeri i tradiciji, kao
rijetkim primjerima ‘enske senzibilnosti me|u drugim narodima.
On konstatira da moralna vertikala sand‘a~kih Bo{njaka, na
neki na~in, nadrasta i njih i njihov
‘ivot kojim ‘ive, jer: «...‘ivot i ~ovjek se tro{e i osipaju, nastaju i
nestaju, a moral ostaje kao njihova trajna, rekli bismo posmrtna
vrijednost,
M
r. Murat Kahrovi}
je u svojoj veoma
uspjeloj monografskoj
studiji «Bo{njaci Sand‘aka u
odbrani Bosne 1992 -1995», kojom je upotpunjena savremena historiografija, iskazao puni pijetet
prema svojim sunarodnicima i
desetinama hiljada drugih patriota
BiH, koji su branili samostalnu i
me|unarodno priznatu dr‘avu –
Bosnu i Hercegovinu i dostojanstvo Bo{njaka.
U predgovoru ovoj knjizi,
mr. Kahrovi} je, uz ostalo, napisao: «...Kada jedan narod po~ne
masovno da napu{ta svoja ognji{ta, rodnu grudu i zavi~aj,
kad napu{ta ili u bescijenje prodaje zemlju koja ga je odhranila i odlaze}i u tu|e, nepoznate, zemlje da bi sa~uvao svoje
ime, identitet i opstanak, onda
je taj narod pre{ao Rubikon,
dosegnuo deveti krug pakla,
a pred njegovom budu}no{}u je otvorena Pandorina
kutija. Upravo to se desilo
sand‘a~kim Bo{njacima jo{
pred kraj XIX stolje}a i ta
agonija, na‘alost, nastavljena je i kroz cijelo XX stolje}e nesmanjenim intenzitetom s
neizvjesnim ishodom...»
Kahrovi} se doti~e vjekovne
upu}enosti jednih na druge bosanskohercegova~kih i sand‘a~kih
Bo{njaka, ponire u korijene bo{nja~ke sada{njo{ti i budu}nosti,
te daje pregled u~e{}a Sand‘aklija u odbrani domovine od
1878.-1945. godine, apostrofiraju}i ulogu sand‘a~kih komandanata Selmanovi}a i [emsika20
sinjski, Jusuf
Mehoni} i ]amil Pra{evi}, kao
ratnici-gazije, te Huso Husovi} –
]or Huso, Avdo Me|edovi} i
knji‘evnik ]amil Sijari}, kao ~uvari sand‘a~kog ponosa, «nama,
rza i obraza», ~ija su djela preto~ena u epove, u nezaboravne sevdalinke, pripovijetke i romane.
Kahrovi} di‘e svoj glas i protiv {utnje o sand‘a~kim Bo{njakinjama, privr‘enim svojoj ‘e-
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
ne
samo da se pri~a i kazuje, nego
i da pou~i i uka‘e na granice te
vrijednosti od koje se i s kojom
se ‘ivi...»
Na jednostavan, ali uvjerljiv
na~in autor prezentira istinu o
ulozi Udru‘enja Sand‘aklija BiH,
isti~e pojedince zaslu‘ne za njegovu cjelokupnu misiju, bez
pretenzija za favoriziranjem bilo
koga, zatim daje osvrt na ulogu
sand‘a~kih brigada u osloba|anju
Sarajeva 1945. godine, te na
AVNOJ, ZAVNOBiH i ZAVNOS. Posebnu pa‘nju posvetio
je ulozi Patriotske lige BiH, Sefera Hailovi}a i brojnih drugih
komandanata i boraca porijeklom
iz Sand‘aka u odbrani RBiH,
stvaranju Armije RBiH, karakteru
rata u BiH u o~ima zapadnih
zemalja, ulozi SANU, Srbije i
Hrvatske u agresiji na BiH,
elementima razvoja Slavne
bosanske Armije, kao vojske posebnog kova i njenim prvim komandantima
(Hasan Efendi}, Sefer Halilovi} i Rasim Deli}).
Autor opisuje bitke za
gradove, s posebnim osvrtom
na Pofali}ku bitku, Deblokadu
Dobrinje, osvajanje Orli}a i
Volujaka, bitke u Gora‘danskoj regiji, na Mostarskom
frontu i na Tuzlanskom boji{tu,
u Srednjoj Bosni i Krajini, na
Stupsko-Ote{kom frontu i na
bitku za @u~, kao simbol velikih
pobjeda. U knjizi su prikazane i
ostale operacije u kojima su
ja~ale odbrambene snage i
pove}avale oslobo|ene teritorije.
Kahrovi} u ovoj knjizi posebno apostrofira kolektivni doprinos sand‘a~kog naroda u ratu
1992. - 1995., i zaklju~uje: «...sa
sigurno{}u se mo‘e re}i da nije
bilo ni jedne bitke na bosanskom
rati{tu, naro~ito u odbrani Sarajeva i sjevernog br~anskog koridora u kojima nisu u~estvovale
Sand‘aklije, pokazuju}i pritom
primjernu disciplinu, odlu~nost i
hrabrost preko svake mjere...».
Snagom argumenata, Kahrovi} ovom svojom knjigom, na
najbolji na~in, uvjerljivo opovrgava negativne predrasude o
Bo{njacima porijeklom iz Sand‘aka, koji se u BiH, od nedobronamjernih pojedinaca poku{avaju prikazati u negativnom
svjetlu, a poku{ava im se osporiti
i njihov nemjerljiv doprinos u
odbrani Bosne i Hercegovine
1992 -1995. godine.
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (8): ZAVNOBiH
25. novembar - Dan dr‘avnosti
Bosne i Hercegovine
Pi{e: Benjamin DAJI]
U
jeku ratnih dejstava tokom
Drugog svjets- kog rata u
Mrkonji} Gradu je 25. novembra 1943. odr‘ano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifa{isti~kog vije}a narodnog oslobo|enja
Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Prvo zasjedanje, odnosno
osniva~ka skup{tina, ZAVNOBiHa po~elo je u kasno poslijepodne
25. novembra, a zaklju~eno je u ranim jutarnjim satima narednog dana, i po snazi izne{enih stavova i
done{enih odluka ostavilo je dalekose‘ne posljedice na sudbinu BiH.
Rukovodstvo jugoslovenskog
Narodnooslobodila~kog pokreta
odlu~ilo je da se BiH konstituira kao
posebna federalna jedinica o okviru
nove federativne Jugoslavije i u
skladu sa time je odr‘ana osniva~ka
skup{tina ZAVNOBiH-a na kojoj je
prisustvovalo 247 delegata iz svih
krajeva, dru{tvenih i nacionalnih
sredina Bosne i Hercegovine. U
glavnom dokumentu, Rezoluciji
ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se
prvi puta u historiji Bosne i
Hercegovine sastali predstavnici
muslimanskog, srpskog i hrvatskog
naroda sa ciljem da se na osnovu
rezultata borbe naroda Jugoslavije i
naroda Bosne i Hercegovine donesu
politi~ke odluke koje }e otvoriti put
na{im narodima da urede svoju
zemlju kako to odgovara njihovoj
volji i interesima. Izri~ito je izra‘eno
da „...njihova zemlja nije ni srpska
ni hrvatska ni muslimanska, nego
i srpska i hrvatska i muslimanska.“ Potvr|ena je i ‘elja bh. naroda da oni ho}e u zajednici
sa ostalim narodima stvarati novu Demokratsku
Federativnu Jugoslaviju slobodnih
i ravnopravnih
naroda.
N a
ovom
zasjedanju
Sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, 25. novembra 1943.
je izabrana delegacija od 58
~lanova koja je predstavljala BiH
na Drugom zasjedanju AVNOJ-a
(Antifa{isti~ko vije}e narodnog
oslobo|enja Jugoslavije) 29. novembra 1943. u Jajcu, a istovremeno je konstituirano i Predsjedni{tvo ZAVNOBiH-a sastavljeno
od 31 ~lana, a na ~ijem ~elu se kao
predsjednik na{ao Vojislav Kecmanovi}.
ZAVNOBiH je ostao dosljedan svojim stavovima iz rezolucije
sa Prvog zasjedanja, a na Drugom zasjedanju
odr‘anom od 30. juna
do 2. jula 1944. u
Sanskom Mostu
nizom
odluka
fakti~ki
j e
konstitui r a n a
BiH kao
posebna
i ravnopravna
f e -
deralna jedinica u novoj Jugoslaviji. Svim gra|anima i narodima
zajam~ena je jednakost i ravnopravnost koja je izvojevana u zajedni~koj borbi. ZAVNOBiH je izrastao
u vrhovno zakonodavno i izvr{no
tijelo i najvi{i organ dr‘avne vlasti
Bosne i Hercegovine.
Na svom tre}em zasjedanju u
oslobo|enom Sarajevu, 26-28.
aprila 1945, ZAVNOBiH se konstituirao u Narodnu skup{tinu
BiH, a istovremeno je i osnovana
Narodna vlada BiH. Proces konstituiranja dr‘avnosti BiH dovr{en je
dono{enjem prvog Ustava NR
BiH 31. decembra 1946. Sve odluke ZAVNOBiH-a potvr|ene su i
odlukama Prvog, Drugog i Tre}eg
zasjedanja AVNOJ-a,
n a j vi{eg politi~kog
i zakonodavnog tijela
nove Jugoslavije.
Ovime su potvr|ene historijske granice Bosne i Hercegovine i uspostavljena je,
odnosno
obnovljena
njena dr‘avnost.
Zna~aj ZAVNOBiH-a i odluka done{enih na zasjedanjima se
mo‘e ogledati i kroz druge poglede i mi{ljenja o polo‘aju BiH u
budu}oj jugoslovenskoj federaciji,
a koja su se pojavljivala u centralnim krugovima vlasti. Bilo je prijedloga da se BiH sa statusom autonomne pokrajine priklju~i Srbiji
ili Hrvatskoj. Neki su opet bili mi{ljenja da BiH treba biti autonomna jedinica, ali sa manjim pravima u odnosu na ostale federalne
jedinice. Bosanski predstavnici
istrajali su u borbi za ravnopravan
polo‘aj BiH. Argumentirali su da
Bosna, iako nije nacionalno homogena poput ostalih federalnih jedinica, {to je bio jedan od osnovnih
principa uspostave tih federalnih
jedinica, ipak vjekovima postoji
kao ekonomsko-historijska cjelina
sa svojom slo‘enom dr‘avno-politi~kom problematikom. U raspravi
o tom pitanju, prije dono{enja kona~nog rje{enja, od bh. predstavnika sudjelovali su Rodoljub
^olakovi} i Avdo Humo.
U Mrkonji} Gradu se danas
nalazi spomen-muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom
ZAVNOBiH-a koji je otvoren 27.
novembra 1973.u okviru proslave
30-godi{njice Prvog zasjedanja.
Datum odr‘avanja Prvog zasjedanja je sigurno jedan od najva‘nijih
u historiji BiH, ali se kao Dan
dr‘avnosti obilje‘ava na‘alost na
samo jednom dijelu bh. teritorije.
Svima koji Bosnu i Hercegovinu
smatraju svojom domovinom poru~ujemo da 25. novembar nikada
ne izbace iz svoje svijesti i savjesti
i ovom prilikom im ~estitamo Dan
dr‘avnosti BiH. Isto to u
stvari ‘elimo i drugima koji
ovaj datum ne smatraju
praznikom, a
u nadi da
}e nekada
ipak razumjeti i prihvatiti
temelje i
vrijednosti svoje zemlje.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 21
ZANIMLJIVOSTI
Priredio: Emir OV^INA
kolica na jednom napu{tenom terenu
u gradu Ed i odlu~ile da se zajedno
u njih popnu. Portparol hitne slu‘be
je izjavio listu „Lokal“ da su djevoj~ice skoro ~itav sat sjedele zbijene
jedna pored druge u kolicima bez
mogu}nosti da se pomjere. „Pretpostavljam da su se grdno postidjele.
Bilo je smije{no“, kazao je on, dodav{i da su ih prili~no lako izvukli
iz kolica.
VELIKA BRITANIJA
„Slika“ na~injena od 600 tikava
Britanac Robin Upton i deset
njegovih pomaga~a stvorili su fenomenalan prizor od 600 bundeva
i tikvica. Ina~e, Upton ovo radi
ve} 43 godine uo~i No}i vje{tica,
a njegova djela privla~e veliki
broj turista u Zapadnom Sussexu.
Ove godine „naslikao“ je kolica
natovarena tikvama. Tradicija je
Danska }e objaviti
najdeblju knjigu na
svijetu!
U Danskoj }e uskoro biti
objavljena najdeblja knjiga na svijetu,
~iji je broj stranica ~ak 23.675. Knjiga
}e biti objavljena u izdanju dr‘avnog
Osiguravaju}eg fonda za osiguranje
od nezaposlenosti.Na ukupno 23.675
stranica ~itaoci }e mo}i nau~iti sve o
pravilima i propisima pod kojima se
tro{e sredstva u Danskoj koja su
dodijeljena u korist onih koji su izgubili svoja radna mjesta.“Svrha ove
knjige je podsta}i raspravu o stalnom
pove}anju birokratskih zahtjeva Danske o isplati takvih naknada“, kazao
je predstavnik Fonda Simon Bauer.
po~ela 1968. kada je Robinov pokojni otac Ralph odlu~io na originalan na~in prodati tikve koje je
imao u ba{ti. Od tad su djela bivala
sve atraktivnija i privla~ila su sve
vi{e ljudi. „Tikve obi~no ostanu
ovako izlo`ene do sredine novembra, ali to ovisi o vremenskim
prilikama, prenio je Daily Mail.
Jo{ prije pedeset godina u Danskoj je
zakonom ure|eno pla}anje naknada
za nezaposlene, a knjiga je tada imala
421 stranicu. Do 2000. godine broj
stranica se pove}ao na 17.000, a jo{
7.000 stranica dodato je u ovom
vijeku. Iz Fonda je objavljeno da se
nadaju da }e njihova knjiga u}i i u
Guinnessovu knjigu rekorda.
[vedska: Zvale hitnu
da ih izvu~e iz kolica
iz supermarketa
Dvije tinejd‘erke u [vedskoj koje su se zaglavile u kolicima iz supermarketa morale su da pozovu hitnu
pomo} kako bi ih izbavili iz nezgodnog polo‘aja. Djevoj~ice su na{le
NJEMA^KA
^ovjek sa najvi{e piercinga na svijetu
Nijemac Rolf Bucholz dr‘i
svjetski rekord po broju piercinga
na tijelu. On je tako u Ginisovoj
knjizi rekorda zato {to ima 453 piercinga i nosi titulu ^ovjek sa najvi{e piercinga na svijetu. Rolf je
22
~ak 25 puta izbu{io obrve, osam
puta nos, a ~ak 278 puta izbu{io
je genitalni dio svog tijela. Bucholz (52) radi kao ra~unarski
ekspert u jednoj kompaniji u
Dortmundu.
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
Austrija: Zbog
ljubomore uni{tio
18.000 litara vina!
Jedan „prevareni“ Austrijanac
uni{tio je 18.000 litara vina koje pripadaju ljubavniku njegove `ene. Incident se dogodio u austrijskom mjestu
Spiez, kada je ~ovjek u{ao u podrum i
otvorio 12 od 20 ba~ava vina. Prema
Rusija: Mu{karac 17
puta oplja~kao istu
prodavnicu!
Stanovnik ruskog grada Ukhta
17 je puta oplja~kao istu prodavnicu
specijalizovanu za prodaju elektronske opreme. Po~initelj, ~ije ime nije
objavljeno, uhap{en je u prodavnici
11. oktobra, a krasti je po~eo jo{ u
avgustu. Naime, taj je dan poku{ao
ukrasti tri kamere i jednu igra}u
konzolu ukupne vrijednosti oko
57.000 rubalja (1.800 dolara). U
razgovoru sa policijom neimenovani
mu{karac je priznao 17 kra|a u istoj
prodavnici, pravdaju}i se time da
jednostavno „mora imati pojedine
omiljene proizvode“.Iznos ukupne
{tete koju je pri~inio iznosi oko
550.000 rubalja, odnosno oko 17.500
dolara.
ARKANSAS
Bra~ni par ~eka dvadeseto dijete!
Michel Duggar i njen suprug
Jim Bob iz ameri~ke savezne
dr‘ave Arkansas ~ekaju dijete koje }e biti ro|eno u aprilu idu}e godine. Osim sretnih roditelja, ro|enje novog ~eda sa rado{}u ~ekaju
Josh, Jana, John, Jill, Jessa, Jinger, Joseph, Josiah, Joy-Anna,
Jeremiah, Jeddiah, Jason, James,
Justin, Jackson, Johannah, Jennifer, Jordyn i Josie. Toliko }e, naime, novoro|ena beba imati bra}e
i sestara, a roditeljima }e ona biti
dvadeseto dijete!Bra~ni par je u
Americi, a i {ire postao popularan
zahvaljuju}i reality-showu koji se
emituje na jednoj televizijskoj
mre‘i prate}i ih otkako su dobili
navodima austrijskih medija, ukupno
je „proliveno“ 18.000 litara vina, a
{teta se procjenjuje na oko 70 hiljada
eura. Me|utim, „prevarenom“
Austrijancu to nije bilo dovoljno, te je
tako|er izgrebao i uni{tio unutra{njost
automobila vlasnika vinskog podruma.
Povod ovom doga|aju bio je ~in
ljubomore, jer je mu{karac dugo
vremena sumnjao da ga njegova
supruga vara sa lokalnim vinarom.
Ako sud utvrdi da je napada~ kriv,
neimenovani Austrijanac se suo~ava
sa kaznom i do pet godina zatvora.
sedamnaesto dijete. Michel i Jim
Bob upoznali su se, naravno, u
crkvi 1980. godine, a vjen~ali ~etiri godine kasnije. Njihov najstariji sin Josh koji je ve} o‘enjen i
ima k}erkicu, ro|en je 1987. godine. Duggarovi su konzervativni
kr{}ani, {tavi{e, fundamentalisti
po nekim pitanjima. Odlu~ili su
odbaciti kontracepciju, djecu sami
{koluju kod ku}e, a pristup televiziji i internetu su im ograni~ili. Porodica je izuzetno uzbu|ena zbog
skore prinove, a 45-godi{nja Michel zasad dobro podnosi trudno}u
iako je tokom prethodne imala komplikacija koje su dovele do prijevremenog ro|enja male Josie.
Italija: U prodaji grob
iz 19. vijeka zajedno
sa mrtvacem!
U italijanskom gradu Napulju
na groblju Poggioreale na aukcijsku
prodaju ponu|en je grob iz 19. vijeka. Informacija o prodaji grobnice
pojavila se na internet stranici „Immobiliare“, poznatoj po prodaji nekretnina. Italijanski mediji navode da
prodaja grobnice nije {ala za „No}
vje{tica“, a prona|ena je i osoba koja
JAPAN
Restoran za kanibale!
Japan je izumio jo{ jedan na~in ljudske prehrane, gdje se hrana
napravljena u obliku „ljudskog tijela“ servira na operacionom stolu
ba{ kao da se nalazite u bolnici. U
restoranu „Human Banket“ u Tokiju mo`ete se osje}ati ba{ kao
pravi kanibal. Prema navodima
japanskih medija, restoran ve}
uveliko „privla~i“ osobe sa „apetitom kanibala“, a specijalitet reje vlasnik parcele na kojoj je grob.
Naime, ponu|ena cijena grobnog
mjesta je 800.000 eura, nedavno je
obnovljeno, te je ukra{eno zlatom i
mramorom. „Dekorativni elementi
na grobu su od kamena i isklesani
su ru~no {to ~ini grob pravim umjetni~kim djelom“, navedeno je u opisu ponude.S pravnog gledi{ta u Italiji
se ne mo`e prodati pravo na ukop u
nekom groblju, ali se mo`e prodati
grob. Ostalo je sve stvar dogovora
sa „prethodnim vlasnikom“.
Marokanac proveo u
prtlja‘niku autobusa
sedam dana
Jedan Marokanac je vi{e od sedam
storana je tzv. „ljudsko meso“. Naime, na stolu }e vas do~ekati „ljudsko tijelo“ i skalpel sa kojim mo`ete „zarezati“ bilo koji dio „ponu|enog“ tijela. Nakon {to otvorite tijelo, jedete ono {to ste prona{li unutra. Vlasnici restorana su
se potrudili da sve izgleda kao u
stvarnosti, pa kada „zare`ete“ tijelo koje vam je ponu|eno kao
hrana, ono krvari!
dana proveo u prtlja‘niku bugarskog
autobusa nadaju}i se da }e ga on odvesti
u neku zapadnu zemlju. Dr‘avljanina
Maroka koji je, dok je bio sakriven u
prtlja‘niku, nekoliko puta putovao na
relaciji Sofija - Burgas, slu~ajno je
primjetio mehani~ar u gara‘i autobuske
kompanije u bugarskoj prijestonici, saop{tila je policija. Ispostavilo se da se
21-ogodi{nji sjevernoafrikanac „uselio“
u autobus u Atini i da nije izlazio iz
njega misle}i da }e njime sti}i do neke
zapadnoevropske zemlje. Nakon krize
u Gr~koj inostrani emigranti dovijaju
se na razli~ite na~ine ne bi li se domogli
neke bogatije zapadne Evrope.
Bugarski grani~ni organi su u vi{e navrata pronalazili emigrante sakrivene u
cijevima koje su vozovi transportovali
iz Gr~ke za Austriju.
Uhvatili pitona koji je pojeo jelena!
SAD: Bra}a isjekla
most i prodala ga na
otpadu za 5.000
dolara!
Dvojica bra}e iz ameri~ke
savezne dr‘ave Pennsylvania
optu‘ena su pod sumnjom da su
ukrala most te‘ak 15,5 tona, isjekla
ga i gvo‘|e prodala otpadu za 5.000
dolara. Lokalna policija navela je da
su bra}a, starosti 24 i 25 godina,
krajem septembra ili po~etkom
oktobra u mjestu Covert’s Crossing
udaljenom oko 100 kilometara
sjeveroisto~no od Pittsburgha isjekla
most pomo}u gasnog gorionika.
Bra}a su u me|uvremenu optu‘ena
za kra|u, posjedovanje ukradenih
predmeta i zavjeru.
120-godi{njak
o‘enio duplo
mla|u ‘enu!
Hazi Abdul Noor koji ima
120 godina, o‘enio je 60 - godi{nju Samoi Bibi ispred 500 uzvanika u selu Satghari u sjevernoisto~noj Indiji. ^ovjek koji tvrdi
da je najstariji mlado‘enja na svijetu, o‘enio se drugi put i to za
duplo mla|u ‘enu od njega. Mlado‘enjin sin Hazi Azir Uddin rekao je za indijski Times da je njihov otac zamolio sinove da mu
na|u suprugu koja }e se mo}i brinuti za njega s obzirom da mu je
BiH: ^uvanje ovaca
kao terapija protiv
stresa
FLORIDA
Gradska slu‘ba Floride je
uhvatila i ubila burmanskog pitona
duga~kog pet metara koji je neposredno prije toga pojeo odraslog
jelena. Saradnik tamo{nje komisije
koja se bavi divljim ‘ivotinjama
Scott Hardin ka‘e da je ovo jedna
od najve}ih zmija koje su ikada
prona|ene u ju‘noj Floridi. Piton je
malo prije nego {to je uhva}en pojeo
uginulog jelena te{kog 34,5
kilograma. Hardin ka‘e da je to {to
su pitona uhvatili va‘no da se ta vrsta
ne bi {irila dalje prema sjeveru.
Nastoje}i rije{iti svoje egzistencijalne te{ko}e, nezaposleni mladi}
iz Tesli}a u Bosni i Hercegovini odlu~io je ~uvanje ovaca predstaviti
kao novi oblik zdravstvenog turizma
i terapiju protiv stresa. „Poznato je
koliko `ivotinje smiruju ljude i rad
sa njima opu{taju}a je aktivnost za
~ovjekovo tijelo i duh“, izjavio je
Slaven Jeli} (21), kako ga citiraju banjalu~ke Nezavisne novine.Taj nezaposleni diplomirani hotelijer nada se
da }e za svoju zamisao dobiti kredit
od 12,5 hiljada eura potrebnih za po-
kretanje novog posla.Svoju ponudu
predstavio je na sajmu poljoprivrede
u Banjoj Luci, a Nezavisne tvrde
kako su brojni posjetioci njome bili
odu{evljeni. Budu li banke pokazale
jednako zanimanje, Jeli} }e kupiti
desetak ovaca i dvije brvnare u kojima bi turisti na{li uto~i{te od stresa
pod kojim `ive. Za sad jo{ nije izra~unao koliko bi stajalo, na primjer,
antistresno ~uvanje ovaca tokom vikenda, ali uvjeren je da bi time popularizovao seoski turizam i prirodne ljepote kojima BiH obiluje.
Australija: Ma~ka
pre{la 3.200 km
kako bi do{la do
ku}e
INDIJA
prva supruga umrla 2005. godine.
„Nije lak posao na}i mladu 100godi{njaku, ali na svu sre}u na{li
smo novu majku’, rekao je Uddin.
Nije jasno je li gospodin Noor
zaista 120-godi{njak, s obzirom
da se u dokumentima vodi kao
116-godi{njak, ali on ostaje pri
tvrdnji da ima 120 godina, prenose hrvatski mediji. Sude}i prema
Guinessovoj knjizi rekorda, 114godi{nji Japanac ima titulu najstarijeg ‘ivu}eg ~ovjeka.
Jedna ma~ka iz Australije bila
je prinu|ena da pre|e nevjerovatnih
3.200 kilometara , kako bi pre{la sa
jednog kraja kontinenta na drugi, jer
je ‘eljela da se vrati ku}i. Naime,
njeni vlasnici su se preselili a ona se
u selidbi zagubila. „Kada se izgubila,
bila je stara tek nekoliko nedelja i
mislili smo da smo je bespovrtano
izgubili, zbog ~ega smo dugo bili
neutje{ni“, rekla je vlasnica ma~ke.
Niko ne mo‘e da objasni kako je
hrabra ‘ivotinja uspjela da prona|e
svoje vlasnike, to je veoma malo
mogu} i izvodljiv poduhvat, ali
pomenuti bra~ni par nije mogao da
sakrije svoju sre}u kada ju je ugledao
u svom dvori{tu.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 23
SKANDINAVKA BH GLASA
SASTAV:
EMIR
OVČINA
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
ERSTED
STRANO
MUŠKO
IME,
BEVERLI
(Kraće)
IME
ŠPANSKOG
FUDBAL.
GOLMANA
KASILJASA
KOLO NA
RIJECI ZA
NAVODNJAVANJE
(Turc.)
DUH,
DUŠA
(Lat.)
ALBANSKO
MUŠKO
IME
EDHEM
MULABDIĆ
LINIJA
CELZIJ
MUŠKO
IME,
VEHIB
PRVO
SLOVO
ABECEDE
VRSTA
STAKLENE
POSUDE
(Mn.)
JAPANSKA
PJEVAČICA I
GLUMICA,
MIKI
BH. MLADI
PJEVAČ
SA SLIKE
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
NULA
URED
EKONOMA
AMER. TV
NAGRADA
NEKAD.
JUGOSLOV.
ROK GRUPA
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
SPREMIŠTE
ZA AVIONE
(Franc.)
NIJE
VELIK
VUKOVAR
STRANO
ŽENSKO IME,
ELIZABET,
ELIZA
OKVIRI ZA
SLIKE
“IZVRŠNI
KOMITET”
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
ITALIJA
ALT
PJESMA
PJEVAČA SA
SLIKE
JAMAJKA,
JAMAJČKI
(Skr.)
UREĐAJ ZA
SLUŠANJE
GRAMOFONSKIH PLOČA
VELIKI
SAHAT
GORAN
ŠIMIĆ
OBIČAJ,
ĆUD,
NARAV
(Grč.)
KISEONIK
IME BH.
PJEVAČICE
TATIĆ
GARAV
ČOVJEK,
GARAVAC
VRSTA
KOŠTUNJAVOG
VOĆA
UGLJEN,
ĆUMUR
“JUGOSLOV.
INFORMATIČKI
SAVEZ”
ČOVJEK
KOJI
AGITIRA
SJEVERNO.
AMERIČKO
PLEME
INDIJANACA
(Skr.)
IME
SLOVEN.
PJESNIKA
ŽUPANČIĆA
JEDAN OD
SOKRATOVIH
TUŽITELJA
VELŠKA
PJEVAČICA
DREVNI
NAROD,
SABIJCI
IME PISCA
ČEHOVA
BLIZANAC
(Engl.)
ANGSTREM
MEKSIČKI
FUDBALER,
KARLOS
VRSTA
MEDITERANASKE
BILJKE
NEMAN,
AŽDAHA
RIJEKA
POKRETNI
DIO
MOTORA
SLUŽBENA
OSOBA
(Franc.)
PREVIŠE
TEČAN,
RIJEDAK
INOSLAVA
ODMILJA
METAR
“JUNIOR”
“ZAPAD”
POKAZNA
ZAMJENICA,
OVO
HRVATSKA
PREMIJERKA,
JADRANKA
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
UPITNA
ZAMJENICA
OSMANSKI
UGLEDNIK
GROBNA
JAMA
CRVENA
BOJA OD
KROMOPLASTA
TOKSIN
ŠEMSA
SULJAKOVIĆ
“DOCENT“
GRAD U
BRAZILU
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
OBIM
PJESMA
PJEVAČA
SA SLIKE
POZITIVNO
NAELEKTRISANA
ČESTICA
RIJEKA U
TIROLU
(AUSTRIJA)
IME HRV.
GLUMCA
VUČKOVIĆA
KRATKA TV
SITUACIONA
KOMEDIJA
REOMIR
AUSTRIJA
MANASTIR
U MAKEDONIJI
FRANCUSKI
GLUMAC,
FILIP
RJEŠENJE: C, TEBI DA SE VRATIM. O, EKONOMAT, EMI, NEVELIK, HANGAR, IK., RAMOVI, ELIZ, JAM., POLJUBI ME, A, ETOS, O, G.Š., MAJA, GARO, ORAH, UGALJ, J.I.S.A., PIMA, ANIT, OTON, SABI,
DAFI, TVIN, ANTON, VELA, ION, ALA, JR., Z, RI, TRAŽIM TE, KO, KAROTIN, OTROV, DAJ ŠTA DAŠ, IASU, O, ALJOŠA, SITKOM, CRNA REKA, NOARE;
24
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 25
“KØDLA
ØDLAN
ND ”
halal slagteri
Hel lamme
1 kg
55-60,-
Lammekød
3 kg
120,-
Kalvelår
1 kg
40,Hakket oksekød 3kg
Kalveklump 1kg
Kalvekød
(uden ben) 1kg
80,- 120,-
50,-
Hakket kød
(blandet oksekød
+ lammekød)
3 kg
Kalvekød
(med ben) 3 kg
120,- 120,-
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033
Novo! Novo! Novo!
Nyhed! Nyhed! Nyhed!
MES pizzabar
Adresa/Adresse:
Nørregade 5, 6623 Vorbasse
Telefon: 75333110
Radno vrijeme/Åbninstider:
Mandag - torsdag: 15: 21
Fredag - søndag: 12 :22
26
I BH GLAS I
Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet
Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet
DECEMBAR 2011.
TRANSPORT HAJDAREVIĆ
Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!
Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa
vašom transportnom firmom Hajdarević!
Raspored prihvatanja paketa:
1. u mjesecu u Kopenhagenu
2. --//-- --//-- u Odense
3. --//-- --//-- u Vejle +
Randers
4.--//-- --//-- u
Herning
5. --//-- --//-u Kolding +
Esberg + Ribe +
Tønder +
Søndeborg
Kontakt informacije:
Huso mob.: 0038761149551
tel: 0038733402503
Ševko mob.:
004530592242
Asmira Hajdarević
tel: 0038761736848
Adresa:
Transport
Hajdarević
Naselje Ina 79
71387 Ilijaš (BiH)
DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 27
PR
EM
IU
M
BOS
I
ANSKI SPECIJALITET
SUHO MESO
HALALBOSANSKISPECIJALITETI
Potražiteulokalnimtrgovinama
Zasveostaleinformacijewww [email protected]
NAKA APSVESTERMARKSVEJ2DK-8723LØSNING
28
I BH GLAS I DECEMBAR 2011.
WWW.NAKA.DK

„MOŽEMO NAPRAVITI DOBAR REZULTAT U BRAZILU” POKLON

Novi ContiComfortKit

dalje

„Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne”

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”

dalje - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

Sretna sam što Pia Kjærsgård više ne diktira politiku prema

bosna je vrelo dobrih ljudi - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

U - SSD BiH

1 UVOD Struktura građevinskih mašina u holding

Meddžida Kreso: “Sve što ima državni predznak pokušava se

Ivan Paližna

REGISTAR - Fondacija Lokalne Demokratije

(PDF format)

Podsjetnik za učenje

Skinite program - Zagreb Film Festival

Padre Pio - Čudesni život

Kultura-šok - Sa(n)jam knjige u Istri

NIVJETI KAO BOG NA ZEMLJI

behar 97