close

Enter

Log in using OpenID

"Rama" br. 5. - Ramska zajednica Zagreb

embedDownload
ISSN 1845-8726
R
AMA
GLASILO RAMSKE ZAJEDNICE
Zagreb • 2010. • broj 5
Crkva sv. Josipa Radnika na Lugu
RAZGOVORI: fra Tomislav Brković, don Anto Rotim,
dr. Zdenka Čorkalo, pukovnik Mato Križanac
NOVI USTROJ RAMSKE ZAJEDNICE
MLADI RAMSKE ZAJEDNICE
RAMSKI SUSRETI
DOGODILO SE
Sabor Ramske zajednice
Ramska večer 2010.
2
RAMA
Riječ urednika
Ramska zajednica - Zagreb
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
Tel.: 01/24 22-870
e-mail: [email protected]
MB 01456130
OIB 91164800680
Žiro račun: 2360000-1101569748
(Zagrebačka banka)
www.ramska-zajednica.hr
Dragi čitatelji Ramskog lista, dragi članovi Ramske
zajednice,
radostan sam da priređujem još jedan broj glasila
Ramske zajednice iz kojeg ćete moći pročitati što
se sve dogodilo u zadnje vrijeme u Ramskoj zajednici, tko je novi predsjednik, tko su novi članovi
Uprave, tko su ti novi, mladi ljudi koji su nam
pristupili...
Sadržaj
Dogodilo se
Uvodna riječ predsjednika
Razgovor: fra Tomislav Brković
Razgovor: don Ante Rotim
Razgovor: dr. Zdenka Čorkalo
Upoznajmo: Mato Križanac
Novo vodstvo RZ
Ustroj
Upravni odbor
Izvješće o radu RZ
Izložbe slika Mateja Škarice
Ramska večer 2010.
Donatorska večer
Ulaganje u Ramu
Portal Ramski branitelji
Mladi Ramske zajednice
Portal iseljenih Ramljaka
Ramska zajednica Bjelovar
Pomoć neznancima
Mamograf
Uzdolska večer u Austriji
Susret u Grazu
Ramski susreti u Sopnici
Druženje uz nogomet
Sjećanja
Naši donatori 2010.
2
4
5
7
9
10
11
12
13
14
15
16
18
19
20
21
23
24
25
26
27
27
28
29
30
31
Kroz nekoliko razgovora upoznat ćete i ljude koji su
duhovni stup ramskog puka, kao i prijatelje Rame
koji u pisanoj riječi ostaviše zapisane najljepše
stranice.
Osim druženja na tradicionalnim susretima, bilo je
i športskih susreta. Osnovana su i nova ramska
društva i kulturne udruge ramskih korjena. Pročitat
ćete i kako je Ramska zajednica popomogla nekoliko projekata.
Puno toga možete naći i na nekoliko ramskih web
stranica. I ovaj, „pisani“ dio lista bit će na web
stranici Ramske zajednice.
Danas ima puno eletroničkih medija koji slikom,
riječju ili glasom mogu u trenu na sve strane svijeta
poslati bilo kakvu vijest. Ipak, ono što je na papiru zapisano, ima neku posebnu moć. Uzmite,
dakle, svoj primjerak Ramskog lista, prolistajte ga,
proučite, preporučite i drugima...
Sretan vam Božić i uspješnu i blagoslovljenu novu
2011. godinu!
Šimun Penava, urednik
Naslovnica: Crkva sv. Josipa Radnika na Lugu
Poleđina: Samostan na Šćitu. Snimio: fra Tomislav Brković
RAMA - gLASILO RAMSKE ZAJEDNICE
Nakladnik: RAMSKA ZAJEDNICA, Ulica grada Vukovara 235, 10 000 Zagreb
Za Nakladnika: Šimun Babić
Glavni i odgovorni urednik: Šimun Penava, prof.
Uredništvo: mr. sc. Matej Škarica (zamjenik urednika), Vladimir Kuraja, Šimun Penava,
Stipo Rotim, Vlado Vladić
Grafička priprema: RAMA-PENAVA d.o.o. (Mislav Penava); Tisak: Tiskara ROTIM i MARKET, Lukavec
Dopisi se šalju na adresu: Ramska zajednica, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 235
Cijena: 10 kuna Naklada: 500 primjeraka
RAMA
3
UVODNA RIJEČ: Šimun Babić, predsjednik Ramske zajednice
Riječ predsjednika
Poštovane Ramkinje, dragi Ramci, uvaženi
čitatelji,
ovaj broj našeg glasila uglavnom smo posvetili
događanjima u Ramskoj zajednici Zagreb u razdoblju nakon izbora novog rukovodstva, dakle
od 14. V. 2010. do danas. Iako su skoro sve
naše aktivnosti već popraćene putem naše web
stranice i drugim medijima, držimo potrebitim da
sve to objavimo i u našem glasilu.
U ovom svom prvom obraćanju u glasilu Ramske
zajednice Zagreb valja mi izraziti zadovoljstvo
što sam kao predsjednik Ramske zajednice
Zagreb najprije posjetio župu Uzdol. Odmah
poslije Uzdola imali smo sastanak s načelnikom
dr. Jozom Ivančevićem i drugim vodećim ljudima
Općine Prozor-Rama. U sedmom pak mjesecu
2010. dokončali smo projekt „Mamograf za Dom
zdravlja u Prozoru“.
Kroz sve ovo vrijeme bio sam na mnogim događanjima u Rami (Dan općine, Ramske jeseni, posveta oltara na Uzdolu, posveta oltara u
Prozoru...). Bilo je i drugih manifestacija; nisam,
nažalost, na njima bio, i to iz samo jednog razloga – zbog nedostatka vremena. Sve koji su to
organizirali ovim putem molim razumijevanje.
Ponosan sam na organizaciju Ramske večeri
2010. i na održani Poslovni forum. O ovim događajima čitajte na idućim stranicama, ne bih to
posebno ovdje isticao.
Iza nas je teška godina, no iza nas su i projekti
koje smo odradili u toj teškoj godini, a to je
znak da se i u ovim teškim vremenima znamo i
možemo nositi s izazovima koje stavljamo pred
sebe.
Ovim putem pozivam članove Ramske zajednice
Zagreb, a i čitatelje ovog lista, da se uključe u rad
Ramske zajednice, da navrate u njene prostorije,
da nam „prodaju“ kakvu ideju, foru, zamisao, da
predlože projekt, iznesu mišljenje, da sugeriraju... Ovo nije floskula, mislim ozbiljno i iskreno,
jer mi u Upravnom odboru bez vas ne možemo
uspješno voditi Ramsku zajednicu!
Na kraju, završio bih citatom jednog uglednika
koji se cijeloga svoga života borio za slobodu
čovjeka: „Vrijeme moramo koristiti kreativno,
znajući da prave stvari uvijek sazrijevaju s vremenom„. Imajmo to na umu!
Šimun Babić
Radujem se što se Ramska zajednica Zagreb
okrenula ramskoj mladeži, posebice studentima
koji aktivno sudjeluju u svim
projektima Ramske zajednice
i što oni, uz ona naša standardna „druženja“ (tulumi,
zabave, roštiljanja...), imaju i
svoje projekte (mise u crkvi u
Dubravi, tribine za mlade...).
Našemu dragom fra Mijo
Džolanu iskreno zahvaljujem
što je uz njih.
Također, radujem se i što
smo održali Donatorsku večer na koju se odazvao veliki broj poduzetnika, koji su
svojim potpisima na ugovore
o donaciji obećali potpomoći
Ramsku zajednicu kako bi
mogla realizirati zacrtani
program.
4
RAMA
1. sjednica novog Upravnog odbora
RAZGOVOR: fra Tomislav Brković, gvardijan ramskog samostana
Ramske zgode i nezgode
Razgovarao: Šimun Penava
Foto: fra Tomislav Brković
Fra Tomislav je rođen 25. XI. 1972. u Orašcu, ili,
kako mi u Rami kažemo, „na“ Orašcu. Osnovnu školu
pohađa na Orašcu i Ripcima, franjevačku klasičnu
gimnaziju u Visokom, a teologiju u Samoboru i Sarajevu. Diplomirao je 1998. na Franjevačkoj teologiji u
Sarajevu. Od 1998. do 2003. službovao je kao župni
vikar u Bugojnu, gdje je priredio i objavio dvije knjige
o bugojanskim žrtvama triju ratova XX. stoljeća.
Od 2003. je u samostanu Rama-Šćit. U kolovozu
2010. postaje gvardijanom u samostanu Rama-Šćit
i župnikom istoimene župe. Uz svoje svakodnevne
dužnosti, uređuje i objavljuje knjige o ramskom kraju
i bosanskim franjevcima. Prošle godine objavio je
drugo izdanje knjige Fratri u zgodama i nezgodama,
koja je kod čitalačke publike lijepo prihvaćena. U
slobodnom vremenu bavi se fotografijom i grafičkom
dizajnom.
Divio sam se vašim fotografijama, naročito motivima Rame. Kako je to počelo?
Neizravno sam se fotografijom počeo baviti još dok
sam bio student teologije u Samoboru, kad sam zajedno s drugim studentima uređivao Bilten teologije
za tisak i u njegove listove lijepio pojedine fotografije i
smještao ih u odnos s tekstom kao bi svaki novi list zajedno s fotografijom izgledao ljepši. Poslije „odnosa“
teksta i fotografije sve je završavalo u tisku.
Pri kraju studija dobio sam na dar fotoaparat Minoltu
X-500 (živjelo se skromno i nije bilo novca za fotoaparat koji sam želio!) i tada je počela nastajati prva
fotografija. Koristio sam crno-bijele negative, koje
čuvam i danas. Skoro svi tadašnji aparati imali su
samo manualne postavke: trebalo je ručno odrediti
blendu i brzinu zatvarača, ručno odrediti temperaturu bijele boje, ručno, dakle manualno zadati ISO
vrijednost i manualni fokus. Nije uvijek išlo lako!
S digitalnim fotoaparatima danas je sve mnogo
drugačije i jednostavnije. Fotografija je postala razvijeni tehnološki medij, ali je izgubila na nekadašnjem
majstorstvu, osobnosti i stilskom pečatu vremena.
Ilustrirali ste više knjiga. Kada možemo očekivati
jednu bogatu monografiju o Rami i njenim ljepotama?
Imam podosta fotografija Rame, starih (iz 1922.,
recimo!) i novih (iz današnjeg užurbanog vremena!).
Skupljam ih svakodnevno. Nedavno sam nabavio tri
fotografije Prozora s početka XX. Stoljeća. I nisu bile
baš jeftine! A za bogatu monografiju Rame, čini mi
se, treba još vremena! Možda se i varam?
Objavili ste dvije knjige zgoda
i nezgoda o
fratrima. Otkad bilježite te
zgode? Koliko
još toga imate
neobjavljenog?
Još od studentskih
dana rado sam
čitao i zapisivao
zgode o bosanskim franjevcima.
Uspijevale su
me razveseliti,
ohrabriti i potaknuti, ponekad i
fra Tomislav Brković
rastužiti. U starim
kronikama, u narodnim legendama i predajama,
pronalazio sam brojne bisere franjevačkog duha, a
često sam zapisivao i posebno zanimljive anegdote
koje su mi pričali pojedini živući fratri, koji su ih i
sami bilježili. Među fratrima se humor već stoljećima
njeguje, a pošalice i anegdote o franjevcima rado se
prepričavaju i bilježe.
Plod navedenog jest knjiga Fratri u zgodama i nezgodama (Anegdote, legende, izreke, kazivanja) koja
je objavljena 2008. Dvije godine kasnije objavili smo
njeno drugo, prošireno i nadopunjeno izdanje.
Nedavno se u Jutarnjem listu na knjigu osvrnuo
i književnik Miljenko Jergović navodeći kako je
„knjiga (...) lijepo i važno svjedočanstvo živoga
postojanja i prožimanja bosanskih franjevaca,
ujaka koji su s radošću vazda prihvaćali da
svome svijetu budu i daidže, ali ova je knjiga i
herbarijum različitih narativnih postupaka, pripovjednih pirueta, zvrkova i ornamenata, iza kojih
stoji velika i moćna književna kultura, i nalazi
načina da kreativno korespondira s Bosnom iz
viceva o Sulji (kojega u Hrvatskoj, ne znam zašto,
uporno zovu – Haso!) i Muji. U ovoj se knjizi,
povremeno, dosegnu oni vrhunci mudrosti u humoru, čiji se nedohvatljivi i neponovljivi artizam
sastoji upravo u tome što čitatelj (ili slušatelj) ne
može ni sebi objasniti što je tu tako mudro i tako
smiješno, i zašto mu se neke riječi zanavijek u
pamet usijeku“.
Kod sebe imam zabilježen određen broj novih
anegdota, ali nedovoljan za novu knjigu. Nadam
se da će biti objavljena u skoroj budućnosti.
Možemo li očekivati posebnu knjigu o zgodama ramskih fratara?
RAMA
5
RAZGOVOR: fra Tomislav Brković, gvardijan ramskog samostana
Teško je očekivati posebnu knjigu zgoda o ramskim franjevcima jer ih nema dovoljno za jedno
posebno, pogotovo jače izdanje.
Kad su počeli vaši kontakti s Ramskom
zajednicom? Što mislite o njenom radu u
dosadašnjih 20 godina?
Moji kontakti s Ramskom zajednicom počeli su
kad ste u župni ured u Bugojnu, čini mi se 2001.
godine, osobno donijeli Urežnjake iz Rame fra
Jeronima Vladića i tada se predstavili kao predsjednik Ramske zajednice iz Zagreba. Dotad se
nismo poznavali.
Svaka bi udruga trebala biti dobra, pa tako i Ramska zajednica, koja ne samo svojim sastavom,
dakle svojim članstvom, nego još više svojim
ljudskim, stručnim i intelektualnim zalaganjem
pokazuje ono drugo, ljepše lice ove zemlje,
moralnost zajedništva kojega nisu lišeni ni
mnogi drugi krajevi, ali nemaju snage izlaženja iz
kolektivističkoga mišljenja, ili su u strahu za egzistenciju, ili su u zabludama da izađu u slobodu
druženja i poštivanja razlika koje obogaćuju. Čini
mi se da u tome Ramska zajednica, usprkos
poteškoćama, uspijeva.
Hvala vam što ste nam odobrili objavu nekoliko zgoda iz vaše prve knjige. Možemo li
objaviti još koju?
Može, evo ih...
Molitva poput muhe
Razgovarali fratri u samostanu na Šćitu kako treba polakše i pobožnije moliti sv. oficij. Jedan moli
prebrzo, drugi presporo, treći preglasno, četvrti
nerazgovjetno. A fra Jerko Petričević će:
– Kad fra Franjo Žilić moli oficij, imam osjećaj
kao da muha zuji u loncu!
Zaruke
Igrali u Rumbocima šah fra Ivo Krešo i fra Živko
Petričević. Odjedanput je fra Živko ustao i rekao
da mora ići kući jer će mu ubrzo doći jedan par
na zaruke.
– Tko se ženi? – upita fra Ivo.
Fra Živko, ni sam ne znajući tko se ženi, sjetio
se imena zaručnika.
– Čiji je? – pita fra Ivo.
Fra Živko opet pojma nema, a fra Ivo ga onda
upita:
– Da to nije možda sin mog Ive iz Jaklića što
nema djece?
– Mislim da jest – odgovori fra Živko.
Mnogo pametan čovek
Fra Ivanu Mariću - Coci potuži se orguljaš crkve
sv. Ante Padovanskoga u Beogradu kako mu se
neki srpski pop dovezao djevojke i da se boji da
će mu je preoteti. Coco mu reče:
– Žao mi je, no ako je doista tako, moram ti reći
onu narodnu: Halali, Huso, materi i traži drugu.
Zbilja se tako i dogodilo. Susretne taj oštećeni
jednog drugog fratra i kaže mu:
– Onaj, bre, Coca mnogo pametan čovek. U
žene se jako dobro razume, a da li zna veru i
propoved, to ne znam!
Za kraj, jedan vic iz ramskog samostana za
Ramsku zajednicu. Valjda imate barem jedan!
Nemam. To se živi!!!
Tko ima veću glavu?
Fra Ivo Krešo je, kao kapelan u Rumbocima, imao
običaj s prozora svoje sobe zadirkivati djecu koja
dolaze na vjeronauk. Jednog je Antu upitao:
– Mali, imaš li ti glavu?
Upitani će bezbrižno:
– Imam!
– Onda si glavonja – dobaci mu fra Ivo.
Anto je pošao prema vjeronaučnoj dvorani, ali
se brzo vratio i pozvao fra Ivu koji se bio udaljio
sa prozora.
– Krešo – tako su Rumbočani zvali fra Ivu – ti si
veći glavonja od mene, jer ti imaš veću glavu!
6
RAMA
Knjiga: Fratri u zgodama i nezgodama 2
RAZGOVOR: don Ante Rotim, župnik župe Sveta tri kralja, Donja Lomnica
Kad Bog providi!
Razgovarao: Šimun Penava
Foto: iz albuma don Ante Rotima
Rođen 7. siječnja 1940. u selu Šerovini, od oca
Šimuna i majke Ivke rođ. Ćavar.
Imali ste burno školovanje!
- Ne toliko burno, koliko, kako se to danas kaže, „dislocirano“. Osnovnu školu pohađam na četiri mjesta:
prvi razred u Dugama kod Uzdola, drugi, treći i četvrti
razred na Lugu; obitelj se 1953. seli u Srijem, pa
peti razred pohađam u Bapskoj kod Iloka; u samom
pak Iloku idem u šesti, sedmi i osmi razred. Zbog
siromaštva u obitelji živio sam izvjesno vrijeme i u
franjevačkom samostanu u Šarengradu; ljubav sam
im uzvraćao pomažući u vrtu i voćnjaku. Klasičnu
gimnaziju završavam u Zagrebu. Prije same mature
zovu me na dvije godine vojske u Tuzlu. Studij filozofije počinjem na Trsatu, a zadnje četiri godine, do
diplomiranja 1969., studiram na KBF-u u Zagrebu.
Mladu misu početkom srpnja 1969. služio sam u Iloku,
a drugu na sv. Iliju, iste godine, u Prozoru.
I početak pastoralnog djelovanja djeluje slično.
- Nadbiskup Kuharić me u kolovozu 1970. imenovao
župnikom u Kozari boku u Zagrebu. Dobio sam,
neću reći najtežu, ali svakako najsiromašniju župu
u zagrebačkoj nadbiskupiji. Nije bilo ni prave ceste,
kamo li vode. Kanalizacija će naseljem prolaziti jednim divljim kanalom još dugo poslije mene, sve do
2008. godine.
Crkve nije bilo.
- Bilo je, ali su je prvom župniku Šulju komunističke
vlasti srušile. Drugi župnik, Linić, godinu je dana
gledao te ruševine, a onda dolazim ja kao treći i na
toj ruševini i dviljini opstajem skoro pet godina. Sagraditi nešto nisam uspio ni ja, kao ni Linić. Cijeli se
pastoral odvijao u obiteljskoj kući. Prva crkva u tom
naselju bit će sagrađena tek u samostalnoj Hrvatskoj,
i to prije devet godina.
Onda dalje?
- Dalje. Nakon onih teških pet godina u Kozari boku,
preuzimam dvije najsiromašnije župe u Pokuplju:
Šišinec i Stari Frakašić. I Šišinec i Stari Farkašić po
12 su godina bili bez samostalnog župnika. Pristao
sam preuzeti obe župe, s time da sa mnom ide i profesor Antun Ivandija, svećenik, dugogodišnji robijaš
iz Stare Gradiške.
Znali ste što vas čeka?
- Pa, više nismo, nego
jesmo. Jer, teško smo
se zaprepastili kad smo
obje svoje crkve našli i
napuštene i zapuštene
još od II. svjetskog rata!
Župne su kuće bile
teški čemer i jad.
A vas dvojica
prepušteni sami
sebi.
- Nije se onda puno
ni moglo. Kroz dvije
godine župnikovanja
don Ante Rotim
naslušao sam se obećanja, najava podrške, češćih
obilazaka... Ponešto je otac nadbiskup uspio i ispuniti, ali uspijevamo obnoviti tek osnovno. Ipak, već
te druge godine organizirali smo i prihvatili čak 250
siromašne djece grada Zagreba na „ljetovanje na
Kupi“ od po 10 dana, u četiri grupe.
Niste dugo ostali u Pokuplju.
- Završetkom te druge svoje godine, 21. VIII. 1977.,
dobivam dekret za tek novoosnovanu župu Donju
Lomnicu
Donja Lomnica je bila filijalna župa.
- Velikogorička filijalna župa. Selo je nekad imalo
drvenu crkvu, sagrađenu 1788. godine. Današnje
zidano zdanje započelo se graditi 1862. godine i ono
je služilo kao filijalna crkva. Dolaskom prvog župnika,
dakle, mojim dolaskom filijalna crkva postaje župnom
crkvom Svetih triju kraljeva.
I opet ruševina.
– Skoro! Ne toliko ruševina, koliko ruševna.
Ne govorite ništa o župnoj kući.
- Kako ću govoriti kad je nije bilo! Nije bilo ni
kućišta!
A onda je Bog „providio“!
- Baš tako! Kroz ove 32 godine „samostalnosti“ naše
župe, uz duhovni rad (koji, naravno, ne može biti
egzaktan) i karitativni rad (samo djelomično mjerljiv),
materijalno smo obnovili i sagradili 14 što manjih, što
većih sakralnih objekata. Župnu smo crkvu obnavljali u čak 12 vremenskih faza, da bismo je konačno
dovršili 2007. Župni dvor sagradili smo još 1980.,
višenamjensku nadstrešnicu za ljetni vjeronauk i
RAMA
7
RAZGOVOR: don Ante Rotim, župnik župe Sveta tri kralja, Donja Lomnica
vanjske mise 1987., križ u istom dvorištu podigli smo
1987. Crkvu sv. Antuna Padovanskog u Gradićima
dovršili smo 1994., križ u vinogradima Jankovankama
postavili smo 1987.,a križ u vinogradu u Kostanjevcu
1988. Obnovili smo kapelicu Lurdske Gospe u D.
Lomnici 2002., kapelicu u Gradićima 2000., a križ u
Donjoj Lomnici kod Starog igrališta 2000. Crkvu sv.
Mihaela u Turopoljskoj Petrovini blagoslovili smo
2002.: dovršena je upravo o 20. obljetnici župe.
Križ-obilježje žrtvama iz Drugogog svjetskog rata i
Domovinskog rata u Peršinovcu napravili smo 2004.
A 1994. godine dali smo suglasnost da se na župnom
prostoru sagradi Hrvatska pošta i karitativni centar –
na slavu Božju, a za potrebe ljudske.
Sad nije usfalilo ni „obilazaka“ župe.
– Nije, nije. Tridesetu obljetnicu osnutka župe proslavili smo 3. XI. 2007., pa je posvetu oltara obavio
naš nadbiskup Josip Bozanić. Istodobno smo proslavili i dovršetak obnove crkve, uz nazočnost tisuća
vjernika. Bilo je mnogo gostiju i iz našeg Prozora,
predvođenih župnikom i dekanom prečasnim Franjom
Ivandićem. S njima name je u goste došao i prozorski
crkveni zbor, pjevači...
Što dalje?
- Sada se pripremamo za proslavu 150. obljetnice
naše župne crkve, dakle njenih „zidanih početaka“.
Imamo pouzdanih saznanja da ste bili vrlo agilni u
karitativnom smislu tijekom Domovinskog rata.
– Koliko smo mogli! Zdušno smo pomagali izbjeglice
i prognanike iz Hrvatske, BiH i Vojvodine. Uz pomoć
dobročinitelja, domovinskih i inozemnih prijatelja,
smjestili smo čak 1217 što izbjeglih, što prognanih i
crkva Sv. triju kraljeva, Donja Lomnica
pomagali im kroz pet ratnih godina. U samom župnom
prostoru kroz te godine smjestili smo i pomagali sedam obitelji, besplatno, punih osam godina. I danas
u tom prostoru, besplatno, imamo smještenu jednu
osmeročlanu obitelj.
Brojnošću, župa dobro stoji?
- Župa je po tom pitanju blagoslovljena! Od svog
osnutka, dakle od 1977. do danas udvostručena
je i vjernicima i stanovništvom, što domaćima, što
doseljenima. Imamo oko 1100 obitelji, oko 4100
župljana.
Pisani pastoral?
- Već 25 godina izdajemo svoj župni list „Bartolomej“.
Izlazi četiri puta godišnje, po broju 1500 primjeraka.
Zavidna naklada za jednu župu!
– Hvala ti, Bože!
A rodni kraj? Čujete li se „sa svojima“?
„Bartolomej“, župni list
župe Svetih triju kraljeva, Donja Lomnica
8
RAMA
– S Ramskom zajednicom povremeno! Ipak, uspijem
puno toga i vidjeti i čuti, pa me raduje sve što se vidno
ostvari na vašem planu. A s našima dolje? Povremeno odem u rodnu župu, u Prozor, pa u Šerovinu
na očev grob. Imam puno, i po ocu i po materi, bliže
i daljnje rodbine, volim ih obaći i vidjeti. Lani, prvog
dana u rujnu, s dva puna autobusa hodočasnika
pohodili smo župu Prozor. Bio je to, da tako kažem,
uzvratni posjet u povodu posvete oltara i dovršenja
crkve. Na tom velebnom djelu hvala Bogu, a župniku
i dekanu Franji Ivandiću, časnim sestrama i odanim
župljanima hvala na neumornom radu, ljubavi i
gostoprimstvu.
RAZGOVOR: dr. Zdenka Čorkalo, liječnica Ramske ratne bolnice
Rama me obogatila
Razgovarao: Šimun Penava
Zdenka Čorkalo, rođena u
Zagrebu 1951. Od ranog
djetinjstva živi u Splitu.
Završila je studij Medicine
i specijalizaciju iz anesteziologije i reanimacije. Radi
kao specijalist u Kliničkom
bolničkom centru u Splitu.
Udata je za Antu. Imaju
sina Stipu i kćer Jerolimu.
Napisala si nekoliko knjiga. Ukratko o njima.
Napisala sam šest knjiga. Sedma je u pripremi za
tisak. Misao voditeljica svih mojih knjiga je vezana
uz Domovinski rat. Kao što se rat razlikovao po
obliku tijekom godina trajanja tako su i moje knjige
mijenjale ono što je mijenjanju namijenio život, ostajući pri tomu vjerna istini, biblijskoj snazi istine o kojoj
nema „drugog mišljenja“. Sada, iz salonskih uvjeta,
namjerno birajući koji dio i iz kojeg konteksta će se
nešto izvući, sada bi svi, generacija koja je prisustvovala ratu i ona koja su prošla tek djetinjstvo tijekom
rata, oni bi najrađe da se dogodilo ovako i ovako.
Sudionici rata, svakako sudionici sa terena, prva
ratna crta, sutvorci države svojim životom, strahom
koji se ne može zaboraviti jer se on pretvorio u bilo
koji oblik tjelesne ili duševne muke, ovi ne govore
ništa, sretni su jer imaju državu, imaju okvir za sliku
koja će se mijenjati na gore i na bolje kao i u drugim
državama. Samo je to razlog zašto nakon jednog
teškog posla u bolnici ulazim u drugi teški posao
sjećanja i zapisivanja, stvaranja svojih knjiga. Udomljujem riječi ispale iz srca onih za koje sam mislila
da ih nikada ne će izgubiti, pa im tu, među koricama
osiguravam trajnost.
Bila si u rami za vrijeme Domovinskog rata.
Kako je počeo tvoj susret s Ramom i ramskim
pukom?
U Rami sam bila za vrijeme Domovinskog rata dugo i
dolazila često. Do tada, nikada nisam bila na mjestima gdje se rat vodio i o njima sam znala vrlo malo ili
ništa. Bila sam član pokretnih kirurških ekipa koje su
pratile crtu obrane pa kako su se premještala crta tako
smo i mi pratili nju. U Ramu sam došla kao i drugi,
putem preko Vran planine. Bila je zima puna snijega,
put preko Vrane tek probijen, ne zna se gdje je rub
ceste jer se sve prekrasno sniježi, tako da sam taj
dolazak zapamtila jer smo skliznuli sa ceste na stabla
šume. I do tada sam osjetila razne vrsta straha, od
potopa do paljevine, ali ovo je bilo novo. Tko će se
prvi izvući a da ne poremetimo ravnotežu vozila i otići
po pomoć? Da nije Gospodara ravnoteže, i u glavi i
tu, na stablima, bilo bi teško. Izvukli su nas pripadnici
stranih pomagača narodu o kojemu nisu znali ništa.
A i sa snijegom i ledom mogli su biti bolji. Tek kad
se planina prošla ostali smo zatečeni pogledom na
prirodnu ljepotu prvog reda. Nisam bila svjesna da
smo ušli u nemilosrdne uvjete koji će nam promijeniti
mišljenje o civilizacijskim formama malih, lakiranih
pravila zamišljene realnosti, a ne stvarne. Bog ipak
otvori izlaz dajući nam na tom putu drame i ljudskih
sumnji, darujući nam ljude iz puka.
Ne sjećam se, a nažalost sjećam se svega, da smo
ikada ostali sami samcati u muci sa ranjenima a da
se cijeli narod nije uključio pa kako nam bilo da bilo.
Na vrhu svih vrhova bila je crkva, fratri, svećenici,
časne sestre. Od kruha za dušu do kruha za tijelo,
sve bi se stvorilo što se ikako stvoriti dalo. A ono što
pamtim najjače je naša nemoć u spašavanju ranjenih
jer smo puno puta čekali helikopter da se spusti na
rub jezera i prebaci nerješivo u uvjetima u kojima
smo radili. Od stotinu obećanja stotinu puta se nisu
realizirali. Čekanje smrti uz obitelj čiji je to bio član,
potrošilo nam je zdravlje. Samo je smrt uvijek dolazila
na vrijeme. Znaju li krojači svilenih pravila, znaju li
nešto o crnini koju nisu obukli nikada?
Bila sam nedavno u Rami sa Hrvatskom bratskom
zajednicom sv. Duje iz Splita. Nisam znala što reći o
onomu čega više nema, a bilo je. Drukčije se i govori
i živi, nadam se da mozak nije zamijenio važno za
nevažno. To se samo nadam, nisam sigurna.
Napisala si najljepše pohvale o Ramljacima. Neke
tvoje eseje smo objavili u Ramskom zborniku.
Kada danas nakon gotovo 20 godina dođeš u
Ramu, vidiš taj puk kako to osjećaš? Je si li to
zapisala? Ima li još toga napisanog, a ne objavljenog o Rami i Ramljacima?
Je si li pisala dnevnik za vrijeme Domovinskog
rata? Volio bih da se to objavi.
Kakvi su tvoji kontakti s Ramskom zajednicom i
kakvo je tvoje mišljenje o Rami danas.
O Rami sam napisala cijelo poglavlje u zadnjoj knjizi
koja se zove „Fratar“. Izašla je 2oo8. Nisam nikada
pisala dnevnik jer ono što me se dojmi jako ne mogu
zapisivati u stanju ranjivosti nego poslije, a toga je
toliko bilo da sada to slažem u moje knjige, koje nisu
povijesni dokument nego „prikaz slučaja,“ govoreći
medicinskom terminoligijom. A priče i moja razmišljnja
koja su te priče pokrenule, to je poruka za pokretanje i
drugih. Oni ionako misle da iz njihovih usta teče govor
pravednosti i istine. Namjera je svakako dobra, želim
vjerovati da je tako, ali život u ratu je bio pun dobrih
namjera od kojih smo ili umrli ili ostali a za sadašnji
način života neprilagodljivi.
U Domovinskom ratu neki su ostali bez mira a neki
bez rata. Naravno da o svemu na tu temu mislimo
drukčije.
RAMA
9
UPOZNAJMO: pukovnik Mato Križanac
Dragovoljac otpočetka
Razgovarao: mr. sc. Matej Škarica
Foto: iz albuma obitelji Križanac
Pukovniče, rafalno, nekoliko riječi o sebi!
Rođen i odrastao na Kućanima u Rami, na
Kućanima,Gračacu i Jablanici pohađao osnovnu i
srednju školu, na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu diplomirao za višeg trenera sportske rekreacije;
početkom rata prijavio se dobrovoljno u Hrvatsku
vojsku; od 1990 do 2008. aktivan pripadnik HV, od
2008. u mirovini u činu pukovnika. Od umirovljenja
uključen u Udrugu dragovoljaca Domovinskog rata
Croatia 90/91., sada kao njen predsjednik; oženjen,
otac dvojice sinova; rekreacija – nogomet. I to je to!
Bili ste dragovoljac i aktivan sudionik Domovinskog rata od prvih dana, no kasnije ste krenuli
putem profesionalnog vojnika. Što vas je ponukalo na to?
Da, u Domovniskom ratu sam od samog početka.
Kada se počeo ostvarivati stoljetni san hrvatskog
naroda, slobodna i neovisna Republika Hrvatska,
bez razmišljanja sam krenuo u Zagreb i odmah na
početku, zajedno s još nekim momcima iz Rame,
stao u obranu naše zemlje. Kad je rat završio, logičan
korak bio je ostanak u Oružanim snagama i nastavak
školovanja i usavršavanja na tom području. Zavolio
sam taj posao i nisam uopće razmišljao o drugoj
karijeri.
Koliko su danas branitelji zastupljeni u društvenom životu? Sve su jači glasovi koji govore
kako je ta populacija nedovoljno zastupljena, pa
čak i poprilično zanemarena u odnosu na trenutačno (negativno) društveno-političko stanje u
Hrvatskoj.
Rame, makar današnja ekonomska situacija ograničava velike projekte, što je i rečeno u razgovorima
pri izboru članova Uprave.
Rama je vaš rodni kraj. Razmišljate li ponekad o
povratku?
U Rami nisam tako često koliko bih želio biti, tek
nekoliko puta godišnje. O povratku, iskreno, ne razmišljam jer imam djecu koja se ovdje školuju. Dakle,
dok oni ne odrastu i ne postanu samostalni... Mislim
ću pod stare dane ipak živjeti u svom rodnom kraju!
Ramski je čovjek opterećen ratnim nasljeđem,
ali i vrlo nepovoljnim ekonomskim prilikama koje
vladaju u BiH. Kako se izvući iz ove krize?
Kroz cijelu povijest Rame u njoj su se vodili ratovi, i
ratno je nasljeđe namrlo mnoga pitanja i ne samo od
ovoga rata! - koja su i danas otvorena i neriješena, a
uveliko su važna za Ramu. Što se tiče ekonomskih
prilika, naš je narod prolazio i teža i nepovoljnija
razdoblja. Gospodarska situacija trenutno nigdje
nije povoljna, a mi se iz krize možemo izvući samo
ulaganjem u obrazovanje mladih ljudi, stipendiranjem
uspješnih studenata, kao što to Općina već čini i u
čemu sudjeluje i Ramska zajednica Zagreb. Nakon
toga ostao bi još jedan korak, osigurati nova radna
mjesta! I time spriječiti iseljavanje mladih obitelji!
Ovaj dio treba prepustiti ljudima koji imaju znanje i
moć to pokrenuti.
Što biste poručili našim čitateljima?
Jednostavno, čestit Božić i sretnu novu godinu!
Danas su branitelji jako malo ili nikako zastupljeni u društvenom-političkom životu.
Negativni napisi u medijima doprinijeli su
takvom stanju; branitelji danas žive na margini
društveno-političkog života. O njima se pozitivno razgovara samo onda kad su potrebni
za ostvarivanje politčkih bodova, od izbora
do izbora.
Član ste Upravnog odbora Ramske zajednice Zagreb i voditelj Odjela za suradnju i
branitelje. Što mislite o dosadašnjem radu
Udruge, je li on bio dovoljno uspješan?
Mogu ga ocijeniti uspješnim iako uvijek postoji
mogućnost za veći napredak i bolju suradnju
njenih članova, ali i drugih ljudi podrijetlom iz
10
RAMA
Obitelj Križanac
Novo vodstvo
Ramske zajednice
Na Općem zboru Ramske zajednice u Zagrebu izabrano novo rukovodstvo
U petak, 14. svibnja 2010., u Ulici Hrvatske bratske
zajednice 4 u Zagrebu, održan je Opći zbor Ramske
zajednice Zagreb. Na Zboru je izabrana i potvrđena
lista članova Sabora (34 člana) za naredni mandat.
Nakon toga, zabrani članovi Sabora glasovanjem su
izabrali novo rukovodstvo Zajednice. Za predsjednika
Ramske zajednice, a samim time i za predsjednika
Upravnog odbora, izabran je gosp. Šimun Babić,
dipl. iur, odvjetnik. Za članove Upravnog odbora
potvrđeni su:
Šimun Babić
I Tomo Petrović glasuje
SABOR
Daniela Radić, zamjenica predsjednika UO, dipl.
oecc.
Željko Jurić, zamjenik predsjednika UO, dipl. ing.
naftnog rudarstva
Željko Šarčević, dipl. ing. cestovnog prometa
mr. sc. Matej Škarica
Mato Križanac, pukovnik Hrvatske vojske
Jerko Jelić – Balta, dipl.ing. naftnog rudarstva
Marta Brizar, student
Franjo Bošnjak, student
Za predsjednika Sabora izabran je mr. sc. Branislav
Brizar, a za zamjenika predsjednika Ilija Radić, dipl.
ing. strojarstva. Također, izabran je i Nadzorni odbor (Marinko Babić, Željka Maroslavac i Tomislav
Jelić).
Šimun Penava
Ilija Radić nije propustio glasovati
RAMA
11
USTROJ
RAMSKA ZAJEDNICA
Ustroj
SABOR
NADZORNI ODBOR
BRANISLAV BRIZAR, predsjednik
ILIJA RADIĆ, zamjenik predsjednika
MARINKO BABIĆ, predsjednik
ŽELJKA MAROSLAVAC, član
TOMISLAV JELIĆ, član
ČLANOVI SABORA
BRANKO ANTUNOVIĆ
ANTE BABIĆ
VLADIMIR BABIĆ
STIPO BABIĆ
MIJO BAKETARIĆ
DRAGICA BARIŠIĆ
JAKOV BELJO
BRANIMIR BELJO
BRANISLAV BRIZAR
IVKA s. NEVENKA BRKIĆ
don PAVAO CRNJAC
ANTE DŽOLAN
BRANKO GRUBEŠA
IVICA JELIĆ
ANTE JELIČIĆ
VLADIMIR KURAJA
FRANJO MARKEŠIĆ
don IVAN MARJANOVIĆ
dr. AUGUSTIN MEŠTROVIĆ
STJEPAN MILAS
MILE MIŠURA
TOMA PETROVIĆ
MIRO PRSKALO
ILIJA RADIĆ
dr. IVAN RADIĆ
STIPO ROTIM
CVITA s. ANĐELINA ROTIM
DRAGAN SIČAJA
IVICA SIČAJA
don ŽELJKO TANJIĆ
dr. ANTON VLADIĆ
MIRKO ZEČEVIĆ
UPRAVNI ODBOR
ŠIMUN BABIĆ, predsjednik
DANIELA RADIĆ, zamjenik predsjednika
ŽELJKO JURIĆ, zamjenik predsjednika
ŽELJKO ŠARČEVIĆ, član
JERKO JELIĆ- BALTA, član
MATEJ ŠKARICA, član
MATO KRIŽANAC, član
MARTA BRIZAR, član
FRANJO BOŠNJAK, član
12
RAMA
PRVOSTUPANJSKI SUD ČASTI
JAKOV BELJO, predsjednik
DRAGICA BARIŠIĆ, član
VLADO BABIĆ, član
DRUGOSTUPANJSKI SUD ČASTI
TOMA PETROVIĆ, predsjednik
VINKO VLADIĆ, član
IVICA JELIĆ, član
ODJEL ZA SURADNJU S RAMOM, OGRANCIMA
I SAVEZOM UDRUgA HRVATA IZ BiH
DANIELA RADIĆ, voditelj
ODJEL ZA ŠPORT I TURIZAM
ŽELJKO ŠARČEVIĆ, voditelj
ODJEL ZA ORgANIZACIJU
RAMSKIH SUSRETA
ŽELJKO JURIĆ, voditelj
ODJEL ZA KULTURNO- IZDAVAČKU
DJELATNOST, ŠKOLSTVO I PROSVJETU
mr. sc. MATEJ ŠKARICA, voditelj
prof. ŠIMUN PENAVA, član
VLADIMIR KURAJA, član
STIPO ROTIM, član
ODJEL ZA SURADNJU S BRANITELJIMA
MATO KRIŽANAC, voditelj
ODJEL ZA SURADNJU S
MLADEŽI I STUDENTIMA
MARTA BRIZAR
FRANJO BROŠNJAK
TAJNIK RAMSKE ZAJEDNICE
MIRKO MARIĆ
Upravni odbor
Šimun Babić (rođen 5. lipnja 1970. u
Jaklićima) kao deseto dijete pok. Mije
i pok. Ruže rođ. Bošnjak. Osnovnu je
školu završio u Rumbocima i Šćitu, a
srednju u Prozoru.
Upisuje Pravni fakultet u Sarajevu,
koji je prekinuo 1992. zbog ratnih
događanja. Studij nastavlja i završava
na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje
potom upisuje i poslijediplomski znanstveni studij iz Prava društava i Trgovačkog prava.
Nakon završenog Pravnog fakulteta najprije radi kao odvjetnički vježbenik u jednom odvjetničkom uredu u Zagrebu, a
sada kao samostalni odvjetnik.
Oženjen je i otac dvoje djece.
Daniela Radić diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iz
područja trgovine. Radno isustvo
započinje kao profesor grupe ekonomskih predmeta u Trgovačkoj školi u
Zagrebu. Nakon toga obavlja funkciju
voditelja Promocije u Auto Zubaku
d.o.o. Danas radi kao zamjenica predsjednika Uprave Eko-flora plus d.o.o., najvećeg privatnog
poduzeća u Republici Hrvatskoj koje se bavi zbrinjavanjem
otpada, a ujedno je i član Uprave za prodaju i postprodaju
(uže područje interesa je upravljanje prodajom i metodologija upravljanja ključnim kupcima).
U Ramskoj zajednici obavlja dužnost zamjenika predsjednika Ramske zajednice i zadužena je za suradnju s Ramom. Veliki naglasak daje na uspostavljanju gospodarskih
aktivnosti između Ramljana i poduzetnika koji djeluju u
Republici Hrvatskoj.
Željko Jurić (rođen u Prozoru 30.
kolovoza 1974.) po završetku srednje
škole odlazi u Domovinski rat. Tijekom
rata, 1993. god., upisuje dodiplomski
studij naftnog rudarstva na RGN fakultetu u Zagrebu. Godinu dana kasnije,
nakon ponovnog povratka iz rata,
nastavlja studij i zvanje diplomiranog
inženjera naftnog rudarstva stječe
1999. god. Poslijediplomski studij naftnog rudarstva, smjer
energetika, upisao je 2002., a 2010. priveo ga kraju. Po
završetku studija zapošljava se u servisnoj tvrtki Crosco
naftni integrirani servisi d.o.o. Kao inženjer na projektima
naftnih bušotina radio je u Hrvatskoj (2000.-2001.), Tunisu
(2001.-2003.) i Libiji (2003.-2009.), odakle se vratio u RH
na mjesto direktora Sektora bušenja. Oženjen je i „zasad“,
kako sam kaže, otac jednoga djeteta.
Željko Šarčević (rođen 6. lipnja 1972
u Rumbocima) i osnovnu i srednju
školu završio u Prozoru. Nakon toga
upisao Fakultet prometnih znanosti u
Zagrebu. U travnju 1992. vraća se u
Ramu i uključuje u obranu rodnog kraja. Po povratku iz Domovinskog rata,
1994., nastavlja studij i završava ga
1999. Trenutno zaposlen u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu.
USTROJ
Matej Škarica (rođen 29. rujna
1981. u Mostaru) osnovnu je školu
pohađao u Jablanici, Mostaru i Puli.
U rodnom Mostaru završava opću
gimnaziju i studij novinarstva. Diplomirao je i na poslijediplomskom
znanstvenom studiju Filozofskog
fakulteta u Mostaru. Sudjelovao je
u uređivanju nekoliko tiskovina (studentski list Opomena, pol. tjednik
Direkt, glasilo Rama, časopis Osvit)
i informativnih Internet stranica (Bljesak.info, Ramska-zajednica.hr, itd.). Jedno vrijeme djeluje
kao slobodni novinar. Zanimaju ga društvene, kulturne i povijesne teme, te umjetnost. Slikarstvom i, manje, kiparstvom
bavi se od završetka srednje škole. U objema vještinama
je samouk. U nakladi DHK HB iz Mostara izlazi mu 2006.
godine knjiga pjesama Treće stanje Duha. Uz pjesme, piše
i eseje i književne osvrte, a u zadnje vrijeme i putopise
(neretvanski i ramski kraj). Na području slikarskog rada
dosad je imao tri izložbe: dvije samostalne (Hercegovački
krajolici: od Rame do Huma, u Zagrebu 2009. i u Klubu
Aluminij u Mostaru 2010.) i jednu prigodnu (u Lisinskom
2007.). Suradnik je Društva hrvatskih književnika Herceg
Bosne iz Mostara i aktivni član Ramske zajednice Zagreb.
Živi i radi u Zagrebu.
Mato Križanac (rođen u KućanimaRama). Osnovnu i srednju školu
je završio na Kućanima, Gračacu i
Jablanici. Na Sveučilištu u Zagrebu,
Kineziološkom fakultetu diplomirao je
za Višeg trenera sportske rekreacije.
Početkom 1990-ih dobrovoljno se
prijavio u Hrvatsku vojsku. Od 1990.
do 2008. bio je aktivan pripadnik HV,
2008. godine je otišao u mirovinu u
činu pukovnika. Od umirovljenja je
uključen u Udrugu dragovoljaca domovinskog rata Croatia
90/91 na čelu koje je ujedno i predsjednik. Rekreativno se
bavi nogometom. Oženjen je i otac dvojice sinova.
Marta Brizar (rođena 27. prosinca 1987. u Zagrebu) završila je i
osnovnu i srednju školu u Zagrebu.
Studira petu godinu na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu.
Franjo Bošnjak (rođen 4. listopada
1986. u Borovnici, župa Prozor)
završio je osnovnu školu u Prozoru,
a opću gimnaziju u Katoličkom školskom centru u Travniku. Preddiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu,
gdje trenutno studira na diplomskom
studiju, smjer Radiokomunikacijske
tehnologije.
Jerko Jelić-Balta
RAMA
13
IZ RADA UPRAVNOG ODBORA
Izvješće o radu
Ramske zajednice
Devet sastanaka Upravnog odbora
od sredine svibnja 2010. do prosinca 2010. godine
Od izbora novog rukovodstva 14. svibnja 2010. godine Upravni Odbor Ramske zajednice Zagreb održao
je devet sastanaka. Na sastancima su donesene
odluke, odnosno zaključci o planiranim programima
koji su dobrim dijelom realizirani ili se očekuje njihova
skora realizacija.
- Izdavanje Glasila RZ ZG u 2010. godini
- Izvješće o radu Odjela studenata i mladeži RZ
ZG
4. sastanak UO (utorak, 24. VIII. 2010.)
- Upoznavanje s programom hodoćašća u Ramu za
Malu Gospu
- Program za tradicionalne Susrete u Sesvetskoj
Sopnici
Neke od tih odluka, odnosno zaključaka donosimo u
ovom kratkom pregledu:
- Posjet župi Prozor 1. IX. 2010. u povodu blagoslova
1. sastanak novoizabranog UO (srijeda, 26. V.
2010.)
5. sastanak UO (srijeda, 6. X. 2010.)
- Imenovanje odjela RZ Zagreb i njihovih voditelja za
-
provođenje zadataka iz djelatnosti Zajednice
Odluka o posjetu članova UO RZ ZG rkt župnom
uredu Uzdol u povodu posvete oltara u obnovljenoj
crkvi sv. Ivana Krstitelja (3. lipnja 2010.)
2. sastanak UO (ponedjeljak, 7. VI. 2010.)
- Izlaganje voditelja odjela RZ ZG o planiranim
-
projektima za tekuću i 2011. godinu. Neke od njih
navodimo: održavanje Gospodarskog foruma; po
pitanju sporta nastaviti s dosadašnjom praksom i
povezivati se s ostalim RZ i organizirati sportske
susrete; što tješnja suradnja s udrugama HVO
Rama i sličnim udrugama u Hrvatskoj; okupljanje
studenata i mladeži i organiziranje raznih kulturnoumjetničkih događanja i sl.; održavanje Donatorske
večeri i Ramske večeri u Zagrebu, tradicionalni
susreti u Sesvetskoj Sopnici, održavanje susreta
u nekom od mjesta u Hrvatskoj gdje ima dosta
nastanjenih Ramljaka i ostvarivanje bolje suradnje s
novoosnovanim ramskim zajednicama u Hrvatskoj;
izdavanje Glasila RZ; veća potpora izdavačkoj
djelatnosti...
Izvješće o posjetu Rami određenog broja članova
UO 3. i 4. lipnja 2010.
Sudjelovanje RZ ZG na 17. memorijalnom malonogometnom turniru „ Mario Babić“ Zagreb
novog crkvenog oltara
- Izvješće o održanom tradicionalnom Susretu u
Sesv. Sopnici
- Odluka o održavanju Donatorske večeri u Zagrebu
28. X. 2010.
- Pripreme za održavanje Ramske večeri u Zagrebu
26. XI. 2010.
- Odlazak članova UO na Uzdol u povodu
obilježavanja sedamnaeste obljetnice Uzdolskih
žrtava (14. IX. 2010.)
6. satanak UO (četvrtak, 21. X. 2010.)
- Program Donatorske večeri u Zagrebu
- Program Ramske večeri u Zagrebu, hotel International, 26. XI. 2010.
- Izvješće Mateja Škarice o vlastitoj samostalnoj
slikarskoj izložbi u Galeriji Aluminij u Mostaru (14.
X. 2010.)
7. sastanak UO (četvrtak, 4. XI. 2010.)
- Izvješće o Donatorskoj večeri u Zagrebu (četvrtak,
28. X. 2010.)
- Pripreme za Ramske večeri u Zagrebu
- Odlazak članova UO RZ ZG na primopredaju novog mamografa Domu zdravlja u Rami (subota,
6. XI. 2010.)
8. sastanak UO (ponedjeljak, 15. XI. 2010.)
3. sastanak UO (srijeda, 7. VII. 2010.)
- Ramska večer 2010. u Zagrebu, hotel International
- Izvješće o susretu Ramljaka iz Zagreba i Čazme
- Hodočašće u Ramu za Malu Gospu (8. IX. 2010.)
- Odluka o suorganizaciji Susreta u Sesvetskoj So-
9. sastanak UO (četvrtak, 9. XII. 2010.)
pnici 19. IX. 2010.
- Odluka o organiziranju Ramske večeri u Zagrebu
26. XI. 2010.
- Održavanje Gospodarskog foruma 26. XI. 2010.
14
R
AMA
(petak, 26. XI. 2010. u 20 sati)
- Izvješće o Ramskoj večeri 2010. u Zagrebu
- Odluka o tiskanju Glasila RZ ZG za 2010. godinu
- Poziv za sudjelovanje na Izbornom saboru udruge
„Zavjet“
Tajnik Mirko Marić
IZLOŽBE
Izložbe slika Mateja Škarice
Izložba u Zagrebu
U subotu, 7. studenoga 2010., u
prostorijama Ramske zajednice
Zagreb svečano je otvorena izložba slika Mateja Škarice pod nazivom Hercegovački krajolici – od
Rame do Huma. Prikazani radovi
na ovoj prvoj samostalnoj izložbi
mladog slikara nastajali su od
2003. godine, pa sve do danas.
Na ovoj izložbi predstavljeni su
radovi izvedeni u tehnici ulje na
platnu. Prisutnost prirodnih elemenata kao kamena, rijeka Rame
Izložbu je otvorio
ministar kulture RH Božo Biškupić
Izložba u Mostaru
Samostalna izložba mladoga
hercegovačkog stvaratelja sa
zagrebačkom adresom Mateja
Škarice otvorena je u četvrtak, 14.
listopada 2010., u Klubu Aluminij,
sa dvadesetak djela.
Stručnu ocjenu iznio je profesor
likovne umjetnosti Branko Kovačić
iz Mostara: „Škaricine slike jesu
narativne, ali to je samo jednim
segmentom njegova slikarstva.
Zoran Zelenika,
voditelj Galerije Aluminij, Mostar
i Neretve, suhozida, stećaka, gorskih, ali i suvremenih motiva, činilo je izložbu
koliko klasičnom, toliko i
aktualnom.
U potpuno ispunjenom sjedištu RZ Zagreb okupljene je
pozdravio mr. sc. Branislav
Brizar, prepustivši potom
riječ profesoru likovne umjetnosti iz Mostara Branku
Kovačiću. Kovačić se, uz
teorijske osvrte, razabiranje
pojmova kao što su estetika
i osjećaj za lijepo, osvrnuo na
Škaričine slikarske početke u
gimnazijskim danima. Naglasio
je kako je Škarica kao njegov
učenik u gimnaziji fra Dominika
Mandića prije svega pokazivao
iznimnu crtačku sposobnost,
a koju je s vremenom nadasve uspješno uspio uklopiti
u miješanje boja i neuobičajene kolorističke tonalitete
na platnima. Iako nastalo u
samoukosti, slikarstvo mladog
Škarice doseže iznenađujuće
visoki nivo.
On je perfekcionist i
nikada nije zadovoljan postignutim rezultatima. Ovako mlad
čovjek bez slikarske
izobrazbe, samouk
u tehnici uljanoga
slikarstva, ovom je
izložbom nedvojbeno
potvrdio svoje velike
potencijale. Njegova
je stvaralačka energija
neizmjerna i svakomu
novom slikarskom projektu
iskreno se predaje. Globalno
kazano, njegovi pejzaži nisu
samo objektivnim slikama, oni
imaju jednu psihološku dubinu,
jednu dimenziju da vječno traju
u vremenu i prostoru, a kako
je kazao veliki Albert Camus,
stvarat, znači dati jedan oblik
svojoj sudbini.“
Voditelj Galerije Aluminij Zoran
Zelenika ustvrdio je kako likovna izobrazba ne znači nužno i
Otvorenje izložbe u Zagrebu
Izložbu je svojom nazočnošću
uveličao i ministar kulture RH
mr. sc. Božo Biškupić. Biškupić
je istaknuo da je mladi umjetnik,
ujedno i djelatnik Ministarstva kulture, zasigurno jedno novo otkriće
u svijetu mladih slikarskih snaga
te osoba koja je vidno opčinjena
svojim ramskim i hercegovačkim
korijenima.
Sam autor istakao je da je od zaborava nastojao sačuvati „jedan
gotovo zaboravljen način života,
odnosno mikro kulturu kakva postoji samo u ramskom kraju“.
Otvorenje izložbe u Mostaru
uspjeh za umjetnika, te je napose
poradi uočene tolike Škaricine
požrtvovnosti u samoukomu radu,
Aluminij ustupio vlastiti prostor
kako bi svojim sugrađanima predočio njegova djela.
Autoru je Rama, za koju ga vežu
korijeni, čest izvor nadahnuća,
ramska je priroda posebice utkana u novije njegove radove. Ratni
i poslijeratni Mostar također se
nalazi u njegovima slikama.
RAMA
15
VEČER
Ramska večer 2010.
Tekst i foto: Matej Škarica
Održana Ramska večer uz proslavu 20. obljetnice
udruge Ramska zajednica
Nedjelja, 28 Studeni 2010 11:33
U petak je u Zagrebu velikom kulturno-umjetničkom
svečanošću i bogatim zabavnim programom obilježena 20. obljetnica od osnutka udruge Ramska zajednica. U prepunoj dvorani hotela International goste
iz Zagreba i okolice, Rame, Požege, Dubrovnika pa
sve do Austrije i Graza kroz noć su zabavljali izvođači
koje za Ramu vežu korijeni i istinska ljubav prema
zavičaju. Svečanosti su prisustvovali uglednici iz javnog i vjerskog života Rame (gvardijan samostana Šćit
Tomislav Brković, ravnatelj Franjevačkog instituta za
kulturu mira Mijo Džolan, župnik Tihomir Šakota iz
dubrovačkih župa Zaton Doli i Banići te ostali). Na
početku službeno-protokolarnog dijela okupljene je
pozdravio gvardijan franjevačkog samostana RamaŠćit Tomislav Brković.
Ispred općine Prozor-Rama skupu se obratio načelnik dr. Jozo Ivančević koji je u nadahnutom govoru
pozvao sve Ramljake da se uključe u obnovu i oživljavanje svog kraja, da na stranu odbace političke,
vjerske ili kulturne podjele te svoje snage usmjere
na budućnost ovog prirodnim i kulturnim resursima
bogatog kraja.
Potom su se skupu prigodnim riječima obratili član
Upravnog odbora Željko Jurić te predsjednik Ramske
zajednice Šimun Babić najsrdačnije pozdravivši okupljene uz zahvalu na dolasku. Babić je istaknuo kako
Ramska zajednica ostaje snažna poveznica između
iseljene i zavičajne Rame te da će kao takva i dalje
pomagati Ramu te usmjeravati mlade naraštaje u
očuvanju tradicije i naslijeđa.
Tijekom večeri ispred
Udruge uručene su
zahvalnice prijašnjim predsjednicima
Ramske zajednice
– dr. Ivanu Radiću,
prof. Šimunu Penavi
i mr.sc. Branislavu
Brizaru koji su proteklih godina uza sve
poteškoće uspješno vodili ovu sada
već uglednu i prepoznatljivu zavičajnoiseljeničku udrugu.
Gospodin Radić je
izrazio svoje iznenađenje i počašćenost
16
RAMA
te ukratko se osvrnuo na početke Udruge u devedesetima. Šimun Penava je naglasio kako je Ramsku
zajednicu vodio punih osam godina, a u tom periodu
izašao je list Rama, dva zbornika, održane tri Ramske
večeri i održano tri susreta izvan Zagreba (u Iloku,
Svetom Ivanu Zelini i Vođincima). Gosp. Brizar je
naglasio kako je Zajednica uz uspješna imala i svoja
teža razdoblja posebice za vrijeme rata i poraća. U
Domovinskom ratu pomagalo se na humanitarnom
planu i mnogi su Ramljaci tada bili nesebično i svim
srcem povezani uz zajedništvo.
Nakon dodjela zahvalnica, novinar Matej Škarica
darovao je Zajednici dvije umjetničke slike s ramskim
motivima.
Večer je uveličao zagrebački gradonačelnik Milan
Bandić koji se Ramcima obratio u jednostavnom i
izrazito prijateljskom tonu naglasivši kako je Rama
bila i ostala dom vrijednih i čestitih ljudi.
Iz Rame je pod vodstvom mr. Biljane Glibo stiglo i
Hrvatsko kulturno-umjetničkog društvo Rama koje je
publika oduševljeno pozdravila prateći s pozornošću
napjeve i plesove iz Ramskog kraja.
Posebno zanimljivo bilo je izvođenje mladog diplomiranog violinista Ivana Zečevića te nešto kasnije,
narodnog guslara iz Graza Joze Radoša – Marića
koji je poslije izvođenja pripovijesti o Divi Grabovčevoj
podnio i zahtjev za Ramsku putovnicu. Okupljene su
sve do ranih jutarnji sati zabavljali klapa Fjabula i Mate
Bulić. Voditelj večeri bio je Pero Ćiro Pavlović.
Na kraju svečanog programa upriličena je i tombola
s vrijednim nagradama koju su potpomogli brojni
donatori Ramske zajednice te je ujedno i upućena
zahvala medijima iz BiH i Zagreba koji su popratili
ovaj događaj.
Vioski gosti s domaćinom:
Milan Bandić, Šimun Babić i Jozo Ivančević
Susret starih prijatelja:
fra Mijo Džolan i general Mile Ćuk
VEČER
Prvi predsjednik RZ
dr. Ivan Radić
Drugi prepdsjednik RZ
Šimun Penava, prof.
guslar Jozo Radoš – Marić
Treći predsjednik RZ
mr. Branislav Brizar
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Rama
Voditeljica HKUD-a
mr. Biljana glibo
dipl. violinist Ivan Zečević
Bez njega ne može: Mate Bulić
Klapa Fjabula
Raspjevano društvo u kutu
RAMA
17
DONATORI
Donatorska večer
Donatorska večer Ramske zajednice održana je 28. listopada 2010 u restoranu Dva
Goluba u Zagrebu. Pozivu se odazvalo
četrdesetak poduzetnika i poslovnih ljudi
iz zagrebačke regije, koji su svojom potporom i u proteklom razdoblju dali veliki
doprinos radu Ramske zajednice Zagreb.
Na ovom skupu predstavljeni su i svi članovi Upravnog odbora Ramske zajednice
Zagreb.
Predsjednik zajednice Šimun Babić je uz
pozdravni govor prisutne upoznao što je
sve urađeno u vremenu otkad je izabrano
novo rukovodstvo Zajednice (točnije, od
14. V. 2010.), te programe koje Zajednica
kani realizirati u narednom razdoblju.
Neki od planiranih programa su i Ramske
večeri u Zagrebu, susreti Ramljaka u
određenim mjestima izvan Zagreba, obilježavanje
20. godišnjice postojanja Ramske zajednice Zagreb,
kulturna i izdavačka djelatnost (obnovljeno glasilo
Zajednice, razvijanje medijske suradničke mreže,
snažna potpora izdavačkoj i kulturno-umjetničkoj
djelatnosti, održavanje i razvijanje kontakata s pojedincima iz znanstvenih krugova i udruga, unapređenje
veza studenata i mladih Rame s rodnim krajem njegujući kulturnu i povijesnu baštinu Rame, održavanje
tribina, radionica i izložbi, predavanja svećenika i
drugih intelektualaca iz Rame, razna sportska natjecanja i ostale zabavne aktivnosti, susreti mladih
Šimun Babić govori o projektima RZ
u Rami, stipendiranje studenata, suradnja s braniteljima Hrvatske i Rame (oblježavanja obljetnica i sl.),
održavanje gospodarskog foruma (povezivanje gospodarstvenika Hrvatske i Rame), suradnja s ostalim
ramskim zajednicama i podružnicama u Hrvatskoj i
šire (Požega, Dubrovnik...) itd.
Nakon svog izlaganja, gosp. Babić prisutne je zamolio
za materijalnu i svaku drugu vrstu potpore, što su
oni i prihvatili potpisivanjem ponuđenih donatorskih
ugovora. Na iskazanoj potpori zahvalio se prisutnima te svim nesebičnim članovima
Zajednice kao i ostalima koji na svoj
način podržavaju kontinuirani rad
ove, danas već potvrđene, ozbiljne
i poznate udruge.
Na ovaj skup pozvan je i gradonačelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo
Ivančević, koji zbog opravdanih
razloga nije mogao prisustvovati.
Poslao je pismo potpore uz ispriku
te zaželio uspješan rad ponudivši
mogućnost još bolje suradnje na
realizaciji konkretnih projekata.
Donatori su se dogovarali već za večerom
18
RAMA
Na kraju izlaganja najavljeno je i održavanje tradicionalne Ramske večeri
u Zagrebu, točnije za petak, 26. XI.
2010. godine, u hotelu International,
kad će se svečano proslaviti 20. godišnjica Ramske zajednice Zagreb.
DONATORI
Ulaganje u Ramu
Uložiti u općinu Prozor – Rama, naziv je prezentacije
kojom su u subotu 27. studenog 2010. u Zagrebu
predstavnici općine Prozor - Rama predstavili poticajne mjere budućim ulagačima u ovu općinu.
„Ramski susreti“ koji su se u petak i subotu (26. i 27.
XI. 2010.) održali u Zagrebu u organizaciji Ramske
zajednice Zagreb ove su godine imali jednu novost.
Naime, drugog dana susreta upriličen je sastanak sa
zainteresiranim poslovnim ljudima, uglavnom podri-
„Prozor - Rama jedna je od općina koja ima veći broj
nezaposlenih od zaposlenih, stoga ulaganje u novo
zapošljavanje smatramo kapitalnim ulaganjem u općinu, te smo pripravni dio proračunskog novca usmjeriti
prema investitorima koji će otvoriti nova radna mjesta.
Potrebni su nam dobri projekti i odgovorni investitori,
a mi ćemo sa svoje strane iz proračuna izdvojiti sredstva, i to nepovratna sredstva i do 6000 € po jednom
novouposlenim i do 100% subvencije kamate, jasno,
uz ispunjavanje svih preduvjeta i davanje garancije
za uspješnost ulaganja“, naglasio je
načelnik općine Prozor - Rama dr. Jozo
Ivančević.
Pohvalne riječi o Programu iznijeli su
svi sudionici, a u ime Ramske zajednice
posebno su se obratili Danijela Radić
i Željko Jurić kao članovi Predsjedništva, te Branislav Brizar i Šimun Babić,
bivši i sadašnji predsjednik Ramske
zajednice Zagreb, kao i fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkog instituta za
kulturu mira.
Predstavljanje mogućnosti ulaganja
u općinu Prozor - Rama je dobar put
prema otvaranju ove općine novim
investitorima, te je potrebno nastaviti s
ovom aktivnošću, zajednički je zaključak sudionika prezentacije. Posebno se
dr. Jozo Ivančević govori o mogućnostima ulaganja u Ramu to dokazuje poslovnim razgovorima o
jetlom Ramljacima koji sada žive i rade u Hrvatskoj. pojedinačnim konkretnim poslovnim idejama, koji su
Načelnik općine Prozor – Rama dr. Jozo Ivančević i uslijedili nakon prezentacije.
njegovi pomoćnici pripremili su prezentaciju poticajnih
mjera za buduće investitore u ovu općinu, te ih pozvali
da iskoriste mogućnosti općine i da dio svog biznisa
ubuduće organiziraju u Prozoru - Rami.
U prezentaciji su se koristili radnim materijalom iz „Strategije razvitka općine
Prozor - Rama za razdoblje 2010.-2020.“,
koji se trenutno nalazi u izradi, kao i nedavno usvojenim Programom poticaja za
zapošljavanje u ovoj općini. Kroz „SWOT
analizu“ iz radnog materijala Strategije
poslovnim su ljudima predstavljene snage
i prilike, ali i slabosti i rizici koji očekuju
ovu općinu i osobe koje ulažu u razvitak
u narednom desetogodišnjem razdoblju.
Dat je i osvrt na Prostorni plan općine za
isto razdoblje, čija je izrada u tijeku, a
predstavljene su i trenutne investicijske
aktivnosti općine. Pojedinosti Programa
poticaja, Strategije razvitka i Prostornog
plana iznosili su Vlado Matešić i Josip
Juričić, rukovoditelji općinskih službi.
Mogući ulagači pozorno slušaju
RAMA
19
BRANITELJI
Web stranica www.ramski-branitelji.com
20
RAMA
Mladi Ramske zajednice
Mladež Ramske zajednice
Ul. grada Vukovara 235
10000 Zagreb
sportska natjecanja i druženja srednjoškolaca i studenata.
Voditelji:
Marta Brizar i Franjo Bošnjak.
e-pošta: [email protected]
Grb Mladeži RZ
Mladež Ramske zajednice osnovana
je početkom 2010. i predstavlja najmlađi ogranak Ramske zajednice. Od
prvotne nekolicine mladih aktivista i
ljubitelja ramskog kraja,danas je ovaj
ogranak povezalo stotinjak članova i
simpatizera. Okupljanja mladih ljudi iz
Rame od početaka su bila vezana za
Okupljanje mladeži
Ramske zajednice
u dosad neuobičajenom broju
Autor: Matej Škarica
U prostorijama Ramske zajednice Zagreb jučer je
održan skup mladeži i studenata porijeklom iz Rame,
a koji se trenutno nalaze na radu ili studijama u Zagrebu. Skupu je prisustvovao dosad neuobičajeno
velik broj mladih ljudi, njih preko četrdeset, koji nisu
krili oduševljenje ovakvim događajem. Na početku
skupa prisutne je ispred Ramske zajednice prigodnim
riječima pozdravio predsjednik udruge Šimun Babić
skupa s Željkom Šarčevićem - voditeljem Odjela za
šport i turizam te Željkom Jurićem
- voditeljem Odjela za organizaciju
Ramskih susreta. U pozdravnom govoru istaknuto je kako upravo mladež
i visoko obrazovani ljudi imaju zadatak
graditi budućnost Zajednice odnosno
raditi na dobrobiti Ramskog kraja, a
samim time i Hrvata u BiH! Odjel za
suradnju s mladeži i studentima obavio
je iznimno dobar zadatak uspjevši već
u početku novog mandata izabranog
vodstva privući ovako značajan broj
mladih.
Kako su istaknuli voditelji ovog Odjela,
Marta Brizar i Franjo Bošnjak, zadaća
nije bila nimalo laka ali ih sve raduje
činjenica da se Ramska zajednica
otvara prema mladima općenito
prepoznajući potencijal studentske
MLADI
Da bi se potpomogle i regulirale daljnje
aktivnosti mladih, pri vodstvu Ramske
zajednice utemeljen je poseban Odjel za
suradnju s mladeži i studentima. Osim podupiranja mladih ljudi na radu i školovanju
u Zagrebu i okolici, Odjel predstavlja pomoćno tijelo pri organiziranju društvenih,
sportskih i kulturno-umjetničkih manifestacija. Osim navedene potpore, Odjel
ima za cilj promicanje tradicije i nasljeđa
ramskog kraja, prepoznavanje i pomaganje osobnih inicijativa kod mladih i razvoj
svijesti o identitetu.
populacije u Zagrebu. Za sljedeći susret koji uskoro
slijedi očekuje se još veći broj mladih i studenata.
No ujedno, postavilo se i pitanje - da li će službene
prostorije i sjedište RZ-e moći primiti već sad nekoliko
desetina novih potencijalnih članova?
Tajnik Zajednice Mirko Marić naveo je kako se u buduće na ovom području djelovanja planiraju kulturni
susreti, druženja, kao i sportska natjecanja. U planu
su i manji skupovi na kojima će se raspravljati o tradiciji, povijesti te kulturi Ramskog i Hercegovačkog
kraja. Sve mogućnosti tako ostaju otvorene, a na
članovima i simpatizerima je sada stvar koliko će poraditi na daljnjim projektima. Druženje na navedenom
skupu u kojem su se izgradile nove veze i obnovile
stare, potrajalo je do večernjih sati.
Mladi okupljeni u prostorijama Ramske zajednice
RAMA
21
MLADI
Tekst i foto: M. Škarica
Tribina o otajstvu Božića okupila
značajan broj mladih Ramske
zajednice
U crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice
Marije u zagrebačkoj Dubravi služena je sveta
misa i održana tribina za mlade. Svečano misno
slavlje, kojem je prisustvovalo oko pedeset članova Mladeži Ramske zajednice, predvodio je
fra Mijo Džolan, ravnatelj franjevačkog Instituta
za kulturu mira u Splitu. Također, misi su nazočili
predsjednik i članovi Upravnog odbora RZ.
Nakon mise, u crkvenoj dvorani održana je tribina
„Postmoderni čovjek i otajstvo Božića: Abeceda
komunikacije s Isusom“. Tribinuje predvodio fra
Mijo Džolan. Bilo je riječi o shvaćanju i pravom
značenju blagdana Božića, o odnosu suvremenog čovjeka prema duhovnim vrijednostima
koje ovaj veliki kršćanski blagdan promiče, te o
povijesno-filozoskim odrednicama koje su Božić
kroz vrijeme uobličavala do onakvog kakvog ga
danas poznajemo, prepoznajemo i prihvaćamo.
U raspravi, koja se odvijala nakon izlaganja i
predstavljanja na video zaslonu, sudjelovali su
i mladi ljudi – studenti pokazujući time vidan
interes za ovu, ali i opću tematiku odnosa Boga
i čovjeka u današnjem svijetu.
Pozivnica za tribinu.
fra Mijo Džolan za govornicom
22
RAMA
Nakon tribine upriličeno je i druženje uz prigodan
domjenak koji su organizirali članovi Mladeži
RZ. Izraženo je pritom obostrano zadovoljstvo
uspjehom ovoga, ali i svih drugih događanja koje
je kroz proteklu godinu upriličila Ramska zajednica zajedno sa svojim najmlađim ogrankom. U
njemu su posebnu ulogu imali studenti iz Rame,
ali i pojedinih dijelova Hercegovine.
Zajednička fotografija nakon tribine
IZ RADA PODRUŽNICA
Web stranica iseljenih
Ramljaka u Dubrovniku
www.iseljena-rama.info
Na e-mail našeg uredništva javio nam se Miro
Marić iz Dubrovnika
s obaviješću kako je
pokrenuta web stranica
iseljenih Ramljaka na
tom području.
Pokretači ove stranice
navode da ovim činom
„žele okupiti što više
ljudi iz Rame na jednom
mjestu, te s njima podijeliti najnovije vijesti,
videozapise, fotografije,
priče i pjesme vezane
isključivo za Ramu“.
Ističu da i naši čitatelji
mogu predlagati sadržaj
i tražiti ono što bi željeli
vidjeti; mogu aktivno sudjelovati u kreiranju sadržaja, hvaliti, poticati,
ali i kuditi... Uglavnom,
žele javnosti predstaviti Ramu u najboljem
i najljepšem izdanju,
onako kako ona to i
zaslužuje.
Uredništvo portala
Ramske zajednice Zagreb i ovim putem želi
web stranici iseljenih
Ramljaka u Dubrovniku
uspješan rad!
Web stranica www.iseljena-rama.info
RAMA
23
NOVOOSNOVANA RAMSKA ZAJEDNICA
Ramska zajednica Bjelovar
Autorica teksta: Marija Vladić
Osnovana Ramska zajednica Bjelovar
U povodu osnivanja Ramske zajednice Bjelovar,
4. prosinca 2010. u župnoj crkvi u Rovišću služena
je sveta misa. Poslije mise u Društvenom domu u
Rovišću okupili su se članovi Ramske zajednice Bjelovar, Ramci, prijatelji i gosti koji su svojim dolaskom
došli iskazati prijateljstvo prema Rami i ljudima koji
su još davne 1967. godine počeli doseljavati na ove
prostore.
Zajednički snimak uz crkveni oltar u Rovišću
Cilj je i ove, novoosnovane Ramske zajednice,
prikupljanje, čuvanje i promicanje običaja, kulture i
narodnog stvaralaštva i svih drugih oblika kulturnoumjetničkog i društvenog života Rame, te povezivanje
iseljenih Ramaca u Hrvatskoj i iseljeništvu. Zajednica bi trebala postati most prema rodnom ramskom
kraju, našim običajima, našem kulturnom i vjerskom
identitetu, most koji povezuje svekoliki naš bilogorski
kraj i našu Ramu.
Župna crkva u Rovišću
Do drugog susreta Ramaca, pozdravljamo sve Ramce diljem naše Bosne i Hercegovine i Hrvatske!
Web stranica Zavičajnog društva Rama – Pleternica
24
RAMA
Autor teksta: Zlatko Šimić
Pomogli liječnik
i građevinar
Pomoć neznancima
Mladićima koji nisu mogli skupiti novac za operaciju
očiju pomogla su dva prijatelja – liječnik i građevinar
Zlatko Šimić
Mirko Rastočić, 24-godišnji bravar iz Metkovića, od
rođenja je imao problema s lijevim okom. Kao da je
gledao kroz izgrebano staklo. Oko njega to nitko nije
mogao primijetiti jer su mu u oku tek stručnjaci mogli
vidjeti jedan mali bijeli ožiljak. Mali, ali dovoljan da
ne može proći ni na jednom sistematskom pregledu.
Kada je prije dvije godine pokušao riješiti problem,
upisan je kao tristo i neki na listi za transplataciju
rožnice. Kada su zbrojili da je to više od godinu dana
čekanja, Mirkovi prijatelji Branko Prusac, Nikola
Medak i Čedo Bebić počeli su skupljati novac za
operaciju. No, potom je za akciju doznao Stipe Gabrić
Jambo. Naravno, što se drugo moglo očekivati, Jambo se malo naljutio na njih jer ga nisu obavijestili na
vrijeme. Odmah je uhvatio mobitel i nazvao doktora
Nikicu Gabrića, vlasnika poliklinike Svjetlost. Tko će
kome pomoći, ako ne Metkovci sami sebi, računao
je Jambo. I kako se to njemu često dogodi – imao je
sreće. Doktor Gabrić baš je tražio pacijenta za donaciju rožnice, jednu od dvije koje je njegovoj poliklinici
Dr. Nikica Gabrić, Mirko Rastočić, Branislav Brizar,
dr. Iva Dekaris i Kamber Kamberi
IZ TISKA
poklonio Branislav Brizar, direktor građevinske tvrtke
Ing-Grad. Brizarova tvrtka gradila je novu zgradu
Gabrićeve poliklinike Svjetlost u Heinzelovoj ulici u
Zagrebu i tada je njihovo staro prijateljstvo još više
učvršćeno. Brizar je predložio Gabriću da pronađe
dvojicu pacijenata kojima je prijeko potrebna rožnica,
a nemaju novca za operaciju vrijednu 22.500 kuna.
Gabrić ih je našao, a za Brizara priredio iznenađenje
i organizirao upoznavanje s pacijentima. Drugi pacijent je četrnaestogodišnji Kamber Kamberi kojem
je operacija bila još potrebnija jer je njegova bolest
ispupčene rožnice (keratoconus) bila u terminalnoj
fazi. Kada je, početkom listopada došao iz Sarajeva,
medicinska direktorica Svjetlosti Iva Dekaris odmah
se odlučila za složenu, hitnu operaciju. S rožnicom
iz SAD-a, jer ih poliklinika uvozi dok god u Hrvatskoj
postoji lista čekanja. U nedjelju je rožnica naručena iz
SAD-a, u ponedjeljak je stigla u polikliniku i u utorak
je transplatirana Kamberu. On još uvijek u oku ima
šavove u obliku sunca. Operacija je uspjela, Kamber
dobro vidi na lijevo oko. Želio bi, kaže, biti zubar. Mirku će vid pomoći u obiteljskim planovima s djevojkom
Antonelom koja mu je rekla „dobro si ti vidio i prije, a
sada ćeš još bolje“. Uime obojice, Brizaru se zahvalio
Kamberov otac. Evo kako je to bilo.
- Doveo sam vas da upoznate čovjeka koji vam je
pomogao i da vidite da još postoje dobri ljudi koji
imaju srce i dušu i spremni su pomoći nepoznatom
čovjeku u ova teška vremena – rječit
je bio Gabrić.
- Drago mi je da sam mogao pomoći
dvojici mladih ljudi – skroman je bio
Brizar.
- Hvala vam gospodine. Bog vam
vratio još više.
Susret je završen. Kamber i Mirko
odlaze žmirkajući na lijeva oka.
- To je pravi čoek. Svaka mu čast,
nije moro, a dao je. A i direktorica
je super – povjeravaju nam se svaki
na svoj način.Gabrić i Brizar povlače
se na sastanak. Dvojica prijatelja
pomogli su dvojici neznanaca koji
su se sprijateljili. Neobično je danas
sresti građevinara koji donira novac
da bi gledao kako se pomaže ljudima
u zgradi koju je napravio. I liječnika
kojeg se na to može nagovoriti. To
se zove prijateljstvo.
Jutarnji list, 30. studenoga 2010.
RAMA
25
IZ TISKA
Nova donacija Ramske
zajednice
Ramska zajednica Zagreb donirala 100.000,00
kuna
Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević i
predsjednik Ramske zajednice Zagreb Šimun Babić
potpisali su 5. VII. 2010. Ugovor o donaciji, kojim
Ramska zajednica Zagreb dodjeljuje 100.000,00
kuna Općini Prozor-Rama radi realizacije projekta
kupnje mamografa za Dom zdravlja u Prozoru.
Predsjednik Ramske zajednice Zagreb Šimun Babić
istakao je kako je ovo značajan dan za Ramsku zajednicu Zagreb: „Pomoć koju ovom prigodom Ramska
zajednica Zagreb pruža općini Prozor-Rama čini nas
na poseban način ponosnima i sretnima. Koristim
ovu priliku da zahvalim dosadašnjem predsjedniku
Ramske zajednice Zagreb gospodinu Branislavu
Brizaru, koji je imao odvažnosti obećati 100.000,00
kn za kupnju ovog mamografa. Ovim činom pokazali
smo kako nismo udruga građana koja postoji samo na
papiru, nego da smo ozbiljna udruga, jedna od najorganiziranijih u Republici Hrvatskoj. Vjerujem da će se
PROJEKT ZAPOČET PROŠLE
GODINE USPJEŠNO REALIZIRAN
Piše: Mirela Tučić
PROZOR-RAMA – Dom zdravlja Prozor postao je
bogatiji za mamograf, uređaj za otkrivanje karcinoma
dojke. U nabavci ovog uređaja sudjelovali su Općina
Prozor-Rama, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a
i članovi Ramske zajednice Zagreb, koji su dodijelili
čak 100 tisuća kuna. Odsad ramske žene ne moraju
odlaziti na preglede u druge općine.
Sama pak činjenica da danas od karcinoma dojke
umire sve više žena bila je najveći poticaj da se podrži
ovakav jedan projekt. Naime, prema neslužbenim
podacima, u Bosni i Hercegovini godišnje od raka
dojke oboli 1353 žene, od kojih čak 500 izgubi život
u borbi s tom bolešću. U Rami je u posljednje dvije
godine umrlo čak šest žena.
Autor: Prozor-rama.org
ova suradnja protegnuti i kroz gospodarska ulaganja
u općinu Prozor-Rama. Od Općine Prozor-Rama
očekujemo otvorenost za razvoj i nove ideje.“
Jozo Ivančević i Šimun Babić
u uredu načelnika Općine Prozor - Rama
zadnji projekt. Svaka pomoć koju Ramska zajednica Zagreb dodjeljuje općini Prozor-Rama čini nas
na poseban način ponosnima i sretnima”, kazao je
Babić, podsjećajući da je realizacija ove uspješne
akcije pokrenuta prošle godine za vrijeme Ramskih
susreta održanih na Šćitu.
Akciju su podržale sve institucije, počevši od Općine
Prozor-Rama, RZ Zagreb, RZ Dubrovnik i RZ Požega, župni uredi Ramskog dekanata, kao i svi građani
općine Prozor-Rama koji su sredstva mogli donirati
preko telefonskog broja otvorenog isključivo za ovu
prigodu. Za kupnju mamografa, koji vrijedi oko 120
tisuća maraka, Općina Prozor-Rama osigurala je 50
tisuća maraka, dok su preostala sredstva namaknuta
od Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ-a i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a.
Na svečanom uručivanju mamografa, uz načelnika
općine Jozu Ivančevića, bili su nazočni i Luka Faletar, resorni ministar zdravstva, i Šimun Babić, predsjednik Ramske zajednice Zagreb, koji je istaknuo
važnost daljnje suradnje između Općine i Ramske
zajednice.
“Ovo je jedan od najboljih projekata koje je Zajednica
odradila s Općinom, i ja se nadam da to neće biti
26
RAMA
Šampanjac za uspješan projekt
SUSRETI
Uzdolska večer u Austriji
Sv. misa u crkvi u Innsbrucku
Razmjena darova
ugošćeni su kod župnika fra Antuna Perkovića i iseljenih župljana. Susret je otpočeo u 19 sati, a odazvalo
se toliko svijeta, više od 600 osoba, da je dvorana
bila premala, saznali smo od uzdolskog župnika don
Miljenka Džalte.
Ljepota uzdolske nošnje
U petak, 12. studenoga, u Innsbrucku, Austrija, održan je II. susret iseljenika iz župe Uzdol i prijatelja
uzdolske župe. Po dolasku u Kufstein naši Ramci
SUSRET U gRAZU
U subotu 4. prosinca 2010. godine u prostorijama
HKD Napredak u Grazu upriličeno je ugodno druženje Ramljaka i prijatelja Rame koji se nalaze na
radu u Austriji.
Ovom druženju prisustvovali su i predstavnici Ramske zajednice Zagreb koji su krajnje iskreno i od srca
ugošćeni od strane domaćina.
Naši Ramljaci i njihove kolege iz Tomislavgrada,
Posušja, Širokog Brijega, Dervente i Srednje Bosne
ovom skupu su prisustvovali obiteljski u ukupnom
broju oko 130-tak.
Druženje je potrajalo i do par sati iza pola noći, svakako uz raznorazne kajde kako ramskih natpjeva (gange
i bećarca) tako i prezentacijom običaja iz drugih krajeva. Zvuci harmonika , dipala, gusala i svirale prolamale su hladnu noć, a razni plesovi i nezaobilazna
trusa uvelike su stvarali poseban ugođaj..
Sv. Nikola (gosp.Ivan Džidžić) svojim dolaskom
izmamio je dosta radosti na licima najmlađih kojima
su uručeni prigodni pokloni.
Svojim nastupom Susret su uveličali i „Prva tamburica
Tirola“, KUD „Posavina“, KUD „Rama“ iz Kufsteina
s ramskim običajima, KUD „Uzdol“ iz Uzdola i band
„Mjesečina“. Prikazan je i kratki film o obnovi crkve
na Uzdolu, koji je pripremio Danijel Jurić. Druženje i
veselje potrajalo je sve do sitnih noćnih sati.
Za obnovu uzdolske crkve prikupljeno je 3000 eura.
Don Miljenko zahvaljuje svima koji su sve ovo organizirali, svima koji su sudjelovali i svima koji su na
bilo koji način pripomogli organizaciju ovog susreta.
Lijepo je ovu večer bilo viditi i poslušati pjesmu ramskih krajeva kada je daleko od rodne grude prakticiraju i djeca (osnovci) naših radnika.
U popodnevnim satima upriličeno ja par malonogometnih revijalnih utakmica, gdje rezultati i nisu bili
toliko bitni.
Za organiziranje ovog susreta najzaslužnije su ove
osobe: Stipan Tadić, Ivan Džidžić. Mijo Džidžić, Vlado
Bošnjak- Mandić, Jure Grbeš, Ilija Bešker, Ilija Pavlović uz veliku pomoć njihovih prijatelja iz Tomislavgrada u prvom redu Joze Radoša-Marića i...
Ramska zajednica Zagreb na proljeće će biti domaćin
ovim vrijednim ljudima koji su za primjer ljudskosti
i želje za održavanjem starih običaja iz krajeva
odakle potiču.. Iako su oba puta bili loši vremenski
uvjeti svoju potporu RZ Zagreb su iskazali svojim
dolaskom na susrete u Sopnicu 2010 i na Ramsku
večer u Zagrebu.
Tajnik Mirko Marić
RAMA
27
SUSRETI
Ramski susreti 2010. u
Sopnici
Tekst i foto: Matej Škarica
Svečana sveta misa
Vjerni puk ramski
Unatoč iznimno lošem vremenu i obilnoj kiši koja padala toga dana (nedjelja, 19. rujna 2010.), u Sesvetskoj Sopnici održani su tradicionalni Ramski susreti.
Ovom narodnom, kulturnom i vjerskom događaju
prisustvovao je veliki broj Ramaca iz Hrvatske, BiH
i inozemstva.
Svečano misno slavlje održano je u mjesnoj crkvi
sv. Marije anđeoske, a predvodio ga je dr. fra Ivan
Šarčević uz koncelebraciju župnika župe Sopnica
fra Zdravka Dadića, fra Stipe Karajice, don Pave
Crnjca i župnika - gvardijana Šćitskog samostana fra
Tomislava Brkovića.
Nakon vjerskog slavlja okupljene je prigodnim riječima pozdravio predsjednik Ramske zajednice Zagreb
Šimun Babić. On je u kratkom i nadahnutom govoru
upoznao prisutne s novim vodstvom Ramske zajednice najavivši skorašnje projekte poput Ramske večeri
i proslave 20. godišnjice postojanja Udruge, izlaska
glasila Rama, itd. Svečanosti su nazočili i predsjednik
Ramske zajednica Požega Slavko Čuljak i načelnik
Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević.
Snimak za uspomenu
Poslije mise priređeno je narodno veselje uz tamburašku glazbu, gusle i gangu. Zanimljivo je kako
je iz udaljenog Graza za ovu prigodu stigao guslar
Jozo Radoš – Marić koji je, između ostalih pjesama,
prisutnima odguslao i Divu Grabovčevu. Slavlje se
potom nastavilo sve do večernjih sati.
Uzvanici u prvoj klupi
28
RAMA
Druženje uz nogomet
ŠPORT
U subotu, 12. lipnja 2010., u poslijepodnevnim satima
u Zagrebu se okupilo stotinjak ljudi iz Zagreba,
Čazme, Bjelovara... Svi podrijetlom iz Rame! Ovakvo
slično druženje održano je i prije dva mjeseca u
Čazmi, gdje živi znatan broj iseljenih Ramljaka, a ovo
u Zagrebu bilo je „uzvraćanje ljubavi“.
Počelo je malonogometnom utakmicom između
veterana iz Zagreba i Čazme. Igra je bila zanimljiva,
rezultat nije bio važan ni jednima ni drugima, igrači
su na velikoj zapari više testirali izdržljivost nego
li umijeće baratanja loptom. Upravo zbog veće
izdržljivosti pobijediše domaći veterani. Gosti su
uzvratili u konkurenciji mlađih momčadi.
Fini ugođaj uz svečanu večeru dobro je održavao
tamburaški sastav neprestanom svirkom, koju je
skoro odmah na početku prekinuo predsjednik Ramske zajednice Šimun Babić pozdravivši prisutne, te
zahvalivši svima na dolasku, posebice gospodi iz
Čazme, a gosp. Branku Brizaru na ustupanju prostora
za druženje. Babić je iskoristio priliku, pa nazočne
upoznao i s izborom novog rukovodstva RZ, iznijevši i
program koji RZ kani realizirati u narednom razdoblju.
Uzvanike je zamolio za svaku vrstu potpore kako bi
Zajednica mogla nastaviti dosadašnji uspješni rad. Da
bi gostima pomogao u „iznalaženju“ načina pružanja
potpore, podijelio im je donatorske ugovore, hvaleći
usput potporu pruženu tijekom prošlih godina.
U ime gostiju iz Čazme na gostoprimstvu je zahvalio Stipan Jelić - Balta poželivši što skorije slično
Nema susreta Ramaca bez ića i pića
druženje, pa usput „prozvao“ Ramljake iz Bjelovara.
A „Bjelovarčani“ kao da su jedva dočekali da ih se
spomene! Čak su htjeli odmah utanačiti i dan...Jer,
kako rekoše, ovakva su druženja od koristi, obnavljaju
se stara poznanstva, stvaraju nova, iskustva se imaju
od koga čuti i s kime podijeliti, rađaju se nove ideje,
čuvaju se običaji...
Nastavilo se opet uz tamburaški sastav, kojem je
svojom harmonikom potpomagao i iskusni Vladimir
Brizar. Njihovu pak svirku više nisu prekidali govornici,
nego – Ramci gangaši!
Ramci nogometaši
RAMA
29
SJEĆANJA
STIPO ROTIM
15. listopada 2010. godine navršila se godine dana
kako je preselio u vječnost Stipo-Luka Rotim.
Stipo je rođen 19. prosinca 1948. godine u Šerovini
od oca Jure i majke Mare. Osnovnu školu završio
je na Lugu, a osmoljetku u Šarengradu i Prozoru.
Providnost ga je odvela daleko od rodnog kraja. U
Mali Lošinj dolazi 1969. gdje se zapošljava i završava ugostiteljsku školu. Već 1970. osniva obitelj i
sa suprugom Đenkom rađaju troje djece. Uz životne
teškoće gradili su obitelj i svi zajedno su ulagali puno
truda i vremena za našu današnju domovinu Hrvatsku. Nakon dužeg vremena, 2009. posjetio je rodni
kraj i susreo se s mnogim prijateljima i rodbinom ne
sluteći da će to biti poslijednji ovozemaljski susret.
Pun dojmova i obnovljenih sjećanja vraća se u Lošinj
sa željom i planovima za susret slijedeće godine.
FRANJO CRNJAC
Nakon kraće bolesti umro je u
Novom Marofu 27. studenog
2010. Franjo Crnjac, uzoran
vjernik laik.
Rodio se 24. rujna 1926. u mjestu Donja Vast, u župi Uzdol,
(Rama) u obitelji Ivana i Ruže
Crnjac kao treće od šestero djece. Od njih šestero još
su na životu sestre Valerija i Iva. Iz ovog dugog života
donosimo samo neke važnije prekretnice. Jedna od
prvih bilo je njegovo krštenje, prerana smrt oca Ivana
1937. godine, zatim primanje sakramenta potvrde.
Kao najboljem učeniku u grupi krizmanika bio mu je
kum sam župnik Dragutin Jurić. On ga je uputio u
sjemenište u isusovačku gimnaziju u Travnik gdje je
završio dva razreda. Zbog ratnih okolnosti prekinuo
je gimnaziju i vratio se pješice iz Travnika kući. A
onda je bio prisilno regrutiran u partizane i s njima je
išao u Drvar. Iz tog mjesta i iz tih vojnih redova jedva
se iskopao i vratio kući. Poslije toga je našao spas
i sklonište u Vojvodini. Bila je za njima potraga iz
Prozora da ga se dovede i likvidira. Međutim Franjo
je uspio spasiti se, a uvijek je govorio po zagovoru
Majke Božje čiju je krunicu iz majčinih ruku primio.
Promijenio je neke podatke u svojoj biografiji i mogao
je preživjeti one strašne godine poslije rata kad su
noć i tama gutali ljudske živote. Važna prekretnica u
njegovu životu bila je dolazak u Suboticu i nastavak
školovanja u srednjoj ekonomskoj školi i poslije na
Višoj ekonomskoj školi.
U toj sredini se upoznao sa skromnom i čestitom
djevojkom Terezijom Šarčević s kojom je sklopio
brak u crkvi sv. Terezije u Subotici. U tom kršćanskom braku imao je 11 djece, ali na životu su ostali
samo kći Ruža i sin Franjo. Brak Franje i Terezije je
bio uvijek primjer kršćanskog braka koji je življen u
skromnosti i pobožnosti ali i u radosti i u uspjesima.
Velik uspjeh u tom braku bio je odgoj djece i njihovo
30
RAMA
Božji plan je bio drugačiji
pa Stipu poziva k sebi 15.
listopada 2009., nakon
kratke i teške bolesti.
Sahranjen je u mjesnom
groblju u Malom Lošinju
19. listopada 2009.
Kao član Ramske zajednice u Zagrebu rado je
dolazio na zajedničke suStipo sa sinom Ivanom
srete kad god je mogao,
ne groblju u Šerovini
a nakon njegove smrti
21. kolovoza 2009.
naslijedio ga je sin Ivan.
Neka mu dobri Bog udjeli
vječni mir i nagradi za
sve dobro što je učinio.
Sestra Anđelina Cvita Rotim
vrhunsko školovanje, kao i njihovo osnivanje vlastite
obitelji. Drugi velik uspjeh je da je doživio rađanje i
odrastanje sedmero unučadi, a i sam je okrunio ovu
radost proslavom zlatnog pira, 50 godišnjice braka
ovdje u Zagrebu 2006. godine.
Nadalje, velika prekretnica u njegovu život bilo je
zaposlenje i rad u Socijalnom osiguranju u Subotici
u kojem je postigao velik uspjeh, a da nije morao
stupiti u Partiju. On je kao vjernik bio priznat u svojoj
golemoj ustanovi tako da je slobodno mogao nastupati u subotičkoj katedrali kao lektor poslanica na
nedjeljnim misama ili kao ministrant na misi biskupa
Matiše Zvekanovića.
Svakako, da je bila bolna prekretnica u njegovu životu, što se morao iseliti iz Subotice i naći novi dom u
Kutini, u blizini svoje djece koja su živjela u Zagrebu.
I pred kraj života sam se doselio u Zagreb ostavljajući
svojoj djeci sve ono što je stekao.
Najdraži mu je bio posjet župnoj crkvi sv. Josipa
u koju je rado dolazio dok je mogao. Ljudi su ga
uvijek prepoznali po pobožnom klečećem primanju
svete pričesti, po sabranosti i srdačnim pogledima.
U tim godinama rado je volio otići vidjeti svoj rodni
kraj Ramu, svoju rodnu župu Uzdol, i susresti se sa
svojim bratom, sestrama i širom rodbinom. Za svakog je imao dobru riječ i mudar savjet koji je trebalo
saslušati i uzeti u život.
Pokojni Franjo potpuno svjestan primio je sakramente
bolesničkog pomazanja i svetu popudbinu. Predao se
u Božje ruke i u ruke svoje djece. I tako se rastao s
ovim svijetom i Crkvom Božjom i svojim narodom koji
je tako iskreno volio. Sprovod na Mirogoju u Zagrebu
vodio je župnik Župe sv. Josipa Antun Vukmanić u
pratnji trojice svećenika, uz prisustvo obitelji i brojnih
župljana i prijatelja iz različitih dijelova domovine.
don Pavo Crnjac
Naši donatori 2010.
ING-GRAD d.o.o.
Branislav Brizar, Zagreb
RAMA PENAVA d.o.o.
Šimun Penava, Zagreb
A.M.B GRADNJA d.o.o.
Jakov Beljo, Zagreb
AQAUMONT d.o.o
Ante Matić, Zagreb
MONTKOMERCE d.o.o.
Mijo Meštrović, Rijeka
DA CAPO
GRAĐEVINARSTVO STIPIĆ d.o.o
Mijo Stipić, Zelina
PALIR d.o.o
Marinko Babić, Zagreb
JOSIP PETROVIĆ, Zagreb
ŠIMUN BABIĆ, Zagreb
VITEK d.o.o
Ante Skorić, Bregana
TOMISLAV JELIĆ, Zagreb
DONATORI
Dragan Sičaja, Vrbovec
TISKARA ROTIM I MARKET
Stipo Rotim, Lukavec
PODUZEĆE VLADIĆ d.o.o
Filip Vladić, Zagreb
Z-PROFIL d.o.o
Mirko Zečević, Zagreb
Mr. ANTE LOVRIĆ, Zagreb
ŽELJKA MAROSLAVAC, Zagreb
MATEJ ŠKARICA, Zagreb
PC-PROJEKT
Anica Bošnjak, Zagreb
LIMARIJA MALIĆ
Željko Malić, Sesvete
BRANKO GRUBEŠA, Zagreb
ŽELJKO JURIĆ, Zagreb
ZORAN ILIČIĆ, Zagreb
LOBING d.o.o
Vlado Brizar, Zagreb
CVITA s. ANĐELINA ROTIM,
Zagreb
RAMA
31
32
fra Tomislav Brković: Najdraža fotografija Rame
RAMA
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
16
File Size
4 485 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content