VISOKA ŠKOLA ZA MENADŢMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI MARIJANA HUSAK ZDRAVSTVENI TURIZAM NA PODRUĈJU GRADA DARUVARA: POVIJEST, SADAŠNJOST I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ZAVRŠNI RAD VIROVITICA, 2014 VISOKA ŠKOLA ZA MENADŢMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI ZDRAVSTVENI TURIZAM NA PODRUĈJU GRADA DARUVARA: POVIJEST, SADAŠNJOST I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ZAVRŠNI RAD Predmet: Teorija i organizacija ruralnog turizma Mentor: Student: Rikard Bakan, mag.oec., pred. VIROVITICA, 2014 Marijana Husak SADRŽAJ 1. UVOD..................................................................................................................................... 1 2. POSEBNI OBLICI TURIZMA .............................................................................................. 2 2.1. Znaĉenje pojma posebnog oblika turizma ....................................................................... 3 2.2. Znaĉajke posebnih oblika turizma ................................................................................... 4 3. ZDRAVSTVENI TURIZAM ................................................................................................. 6 3.1. Definiranje zdravstvenog turizma .................................................................................... 7 3.2. Zdravstvena kultura modernog društva ........................................................................... 8 3.3. Temeljni cilj zdravstvenog turizma - zdravlje ............................................................... 10 3.3.1. Prirodni ljekoviti ĉinitelji ........................................................................................ 11 3.3.2. Prirodni ĉinitelji u centrima zdravstvenog turizma u Hrvatskoj ............................. 12 3.3.3. Zdravstveno-turistiĉki objekt i prirodna ljeĉilišta ................................................... 14 4. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U EUROPI .................................. 15 4.1. Zdravstveni turizam u Europi danas .............................................................................. 18 5. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ.... 20 5.1. Povijesni pregled razvitka turistiĉkih organizacija na Jadranu ...................................... 22 5.2. Trţišna kretanja u Hrvatskoj .......................................................................................... 23 6. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U GRADU DARUVARU ........... 25 6.1. Naĉin lijeĉenja ............................................................................................................... 27 7. DARUVARSKE TOPLICE ................................................................................................. 29 7.1. Wellness i rekreacija ...................................................................................................... 31 7.2. Smještajni objekti i restorani ........................................................................................ 32 8. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI NA PODRUĈJU GRADA DARUVARA - INTERVJU .... 35 9. ZAKLJUĈAK....................................................................................................................... 37 10. LITERATURA ................................................................................................................... 38 11. POPIS ILUSTRACIJA ....................................................................................................... 41 1. UVOD Svi stanovnici ove Zemlje znaju da je zdravlje neprocjenjivo blago. Toga nismo u potpunosti ni svjesni dok ga ne izgubimo, djelomiĉno ili potpuno, i tek onda shvatimo koliko nam zapravo znaĉi. Prouĉavanje bolesti, te istraţivanje naĉina lijeĉenja i ozdravljenja odvija se kroz mnogo stoljeća. Još tijekom bronĉanog doba, otprilike 2000 godine prije Krista, ljudi su shvatili vrijednost zdravlja, jer zdravlje nije samo odsutnost bolesti, nego znaĉi i potpuno tjelesno, duševno i socijalno blagostanje. Iz upravo ovih navedenih razloga se u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, razvija jedan od posebnih oblika turizma, tj. zdravstveni turizam. Rad je usmjeren na prouĉavanje zdravstvenog turizma od njegovih poĉetaka u Europi, Hrvatskoj, te u gradu Daruvaru. Grad Daruvar je grad koji je smješten u Bjelovarskobilogorskoj ţupaniji. Zdravstveni turizam u Daruvaru je poznat još iz doba kada su Rimljani ţivjeli na ovome podruĉju, te iz toga doba imamo mnoge kupke u kojima izvire prirodna hiper-termalna voda, te blatne kupke koje su korištene još u Rimsko doba na naĉin da su se bolesni dijelovi tijela oblagali ljekovitim blatom. Zdravstvo u današnje vrijeme je glavni pojam koji se veţe za grad Daruvar, ali naţalost u većem okviru zbog medicinske potrebe, a u manjem radi turizma. Daruvar je zbog blagodati prirode razvio dobre programe za medicinsku rehabilitaciju koja se odvija u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, odnosno u Daruvarskim toplicama. Daruvarske toplice u sklopu hotela „Termal“ osim što se bave medicinskom rehabilitacijom bave se i zdravstvenim turizmom. U kontekstu navedene teme rada obavljen je intervju s ravnateljem Daruvarskih toplica, gospodinom Marcelom Medakom, te se iz intervjua zakljuĉilo da zdravstveni turizam u Daruvaru napreduje i da ima dobre razvojne mogućnosti. U skladu s navedenom temom u prvom poglavlju rada iznesena je teorijska podjela posebnih oblika turizma u kojoj je posebno naglašen zdravstveni turizam, koji je ujedno i tema drugog poglavlja. U drugom poglavlju definiran je zdravstveni turizam, zdravstvena kultura modernog društva, te zdravlje kao temeljni ĉimbenik zdravstvenog turizma. Treće poglavlje odnosi se na povijesni razvoj zdravstvenog turizma u Europi, a ĉetvrtome poglavlju opisan je povijesni razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Peto poglavlje, kao glavno poglavlje ovog rada, opisuje zdravstveni turizam u gradu Daruvaru, od samog poĉetka do danas. U zadnja dva poglavlja rada navedeni su nositelji zdravstvenog turizma na podruĉju grada Daruvara, te razvojne mogućnosti zdravstvenog turizma na ovom podruĉju. 1 2. POSEBNI OBLICI TURIZMA U današnje vrijeme turizam je poznat u cijelome svijetu, rasprostranio se i u najuţe dijelove svijeta. Prema Geić (2011), turisti današnjice sve više teţe kvalitetnijem odmoru, rekreaciji, zabavi i zdravlju, pa se tako na trţištu potraţnje dogaĊaju mnoge promjene uz pojavu sve kompleksnijih paketa motiva za putovanje, gdje se uz glavni motiv (kupanje, odmor, snijeg) pojavljuju novi paketi motiva za odlazak na putovanje u koji spadaju kultura, umjetnost, tradicija, sport, ekologija, potreba za doţivljajima, rekreacijom i zdravljem. „Trţište se sve više rašĉlanjuje na podskupine koje su definirane ţivotnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i ţivotnim prilikama. Sve ovo potiĉe interes za razliĉite oblike i vidove turizma na svim razinama turistiĉke potraţnje.“ (Geić, 2011:211) Svakom turistiĉkom poduzetniku vaţno je ostaviti dobar dojam na turiste kako bi se nakon ugodnog boravka u njihovom turistiĉkom objektu poţeljeli vratiti, odnosno kako bi svojim prijateljima ili obitelji savjetovali da i oni idu tamo jer „mnogi turistiĉki poduzetnici sloţit će se da je najbolji marketing upravo usmena predaja“1. Kako svaki ĉovjek na ovom svijetu ima svoje potrebe, svoje zahtjeve i svoje zamisli, turizam se prilagodio ţeljama turista te se iz tih razloga rašĉlanio na mnoge oblike turizma, takozvane selektivne, odnosno posebne oblike turizma. Posebni oblici turizma predstavljaju suprotnost negativnostima što ih je donio masovni turizam, a cilj im je potpunije zadovoljenje posebnih ţelja i potreba suvremenih turista, te se na taj naĉin oĉituje povratak korijenima, odnosno povratak na poĉetak razvijanja turizma i turistiĉke epohe. One se oĉituju kroz (Geić, 2011. prema Petrić, L., 2002.): zdravstvena obiljeţja (toplice iz rimskog razdoblja, higijeniĉko-ljeĉilišna društva na Mediteranu u 19. stoljeću), kulturološka obiljeţja (putopisci, povjesniĉari, geografi, sudionici i posjetioci velikih arheoloških otkrića u 18. i 19. stoljeću), nautiĉka obiljeţja (prekooceanska putovanja do katastrofe Titanika), auto moto obiljeţja (automoto i biciklistiĉki klubovi 19. stoljeća), odmor u prirodi i ruralnim prostorima (umjetnici impresionizma u 18. stoljeću i romantizma u 19. stoljeću, Alpine i kamping klubovi u 19. i 20. stoljeću), sportsko-pustolovna obiljeţja (olimpijske igre, let u balonu, osvajanje svjetskih vrhova i podmorja). 1 http://www.mundimitar.it/matica/matica_2009/matica_2009_7.htm (16.10.2014.) 2 Kako su nam procvali tehnologija, prometni sustav i turistiĉko-organizacijski sustav, gore navedena obiljeţja poprimaju sve intenzivnije oblike i organizirane forme, te poprimaju i svoju trţišnu dimenziju pretvarajući se u opće prihvaćene posebne oblike turizma (Geić, 2011). 2.1. Značenje pojma posebnog oblika turizma U struĉnoj literaturi ĉesto je zastupljeno mišljenje kako je selektivni turizam generiĉki pojam koji dolazi iz klasiĉnog masovnog turizma, odnosno njegovih pojedinih segmenata i oblika kao što su kamping, nudizam ili pak izletništvo (Geić, 2011). Sukladno turistiĉkoj literaturi devedesetih godina 20. stoljeća, posebni turizam moţe se shvatiti kao „generiĉki pojam kojim se obuhvaćaju svi oblici turizma što se u novije vrijeme sve više razvijaju te sve jasnije pokazuju obiljeţja po kojim se razlikuju od masovnog turizma“ (Geić, 2011:223 prema Panĉić Kombol, T., 2000:86). U tom se smislu posebni oblici turizma mogu definirati kao „organizacija razliĉitih oblika turizma usklaĊenih s prirodnim i društvenim vrijednostima lokalne zajednice koji omogućavaju gostima i gostoprimcima uţivanje u pozitivnim i vrijednim interakcijama uzajamnog iskustva“(Geić, 2011:223 prema Panĉić Kombol, T., 2000:86.). Posebni oblici turizma se rjeĉnikom turizma odreĊuju kao turizam koji je motiviran razliĉitim razlozima, te se na taj naĉin ţeli pokazati široka lepeza aktivnosti i sadrţaja koji iniciraju turistiĉka putovanja (Geić, 2011. prema Vukonić, 2001). Još jedna definicija koju navodi Geić (2011:223 prema Jadrešić, 1998) kaţe da je posebni turizam „sintetiĉki i generiĉki pojam koji oznaĉava novu kvalitetu suvremenog i budućeg turizma, utemeljen na selekciji programa, odgovornom ponašanju svih sudionika, ekološkom i ekonomskom naĉelu uravnoteţenog razvoja, kvalitetnoj razini usluga, izvornom identitetu i humanitetu usluge, uz poţeljan i zakonomjeran te uravnoteţen odnos broja turista i broja lokalnih stanovnika na odreĊenom podruĉju“. 3 2.2. Značajke posebnih oblika turizma Da bi nastao pojedini oblik turizma mora postojati turistiĉka potraţnja koja odraţava odreĊene motive za dolazak turista, te turistiĉka ponuda koja je svoje kapacitete prilagodila izraţenim posebnim zahtjevima potraţnje. S obzirom na trendove na koje nailazimo na trţištu nastale su mnoge vrste posebnih oblika turizma, od kojih su najpoznatiji (Ĉorak i sur.,2009): Kulturni turizam - oblik turizma u kojemu je glavni motiv upoznavanje objekata i sadrţaja koji imaju kulturni karakter. Temelji se na raznovrsnim oblicima kulturne baštine, koja se najviše oĉituje kroz kulturne institucije i manifestacije. Jedna od najvećih kulturnih manifestacija ĉeške manjine prikazana je na slici 1. Slika 1. Dožínky u Daruvaru - češka žetvena svečanost Izvor: http://www.visitdaruvar.hr/dogadjanja.aspx (17.10.2014.) Kongresni turizam - oblik turizma kojemu je glavni motiv sudjelovanje na struĉnim, politiĉkim, znanstvenim i poslovnim skupovima. Najviše je razvijen u velikim gradovima, te je osobito vaţan za cjelokupni turizam jer je potrošnja turista u ovom obliku turizma viša od prosjeĉne potrošnje. Poticajni turizam - oblik turizma koji obuhvaća turiste koji su motivirani samim turistiĉkim putovanjem koje su dobili kao nagradu ili poticaj za uspješniji rad. Ovaj oblik turizma je pokretaĉ razvijanja ekskluzivnih destinacija. 4 Vjerski turizam - oblik modernog turizma koji uz religijske i duhovne motive obuhvaća kulturne i društvene motive turista. Najpoznatiji motivi vjerskog turizma su hodoĉašća, a jedno od najpoznatijih katoliĉkih svetišta u svijetu jest MeĊugorje. Naturizam - oblik turizma koji obiljeţava ĉovjekovu ţelju za slobodnim odnosom s prirodom, odnosno boravak u prirodi bez ili s minimalnom odjećom na sebi. Ekoturizam - oblik turizma koji je vezan za provoĊenje odmora u oĉuvanoj prirodi, te promociju zaštite okoliša. Lovni i ribolovni turizam - oblik turizma za turiste koji se bave ili se ţele baviti lovom i ribolovom. Zdravstveni turizam - oblik turizma u kojemu kao motiv prevladava oĉuvanje zdravlja. Kako bi se razvio zdravstveni turizam u nekom mjestu, preduvjeti su da to mjesto ima povoljnu klimu i ljekovita svojstva mora ili termalnih izvora (slika 2.). Zdravstveni turizam je u prijašnje doba bio usmjeren samo na oporavak od bolesti, ali danas nije samo to glavni ĉimbenik, već ukljuĉuje i raznovrsne sadrţaje za turiste koji su privuĉeni aktivnostima radi oĉuvanja i poboljšanja zdravlja. Slika 2. Termalni izvor - Ivanovo vrelo u Daruvaru Izvor: http://daruvarski-portfolio.net/julijev-park/ (17.10.2014.) 5 3. ZDRAVSTVENI TURIZAM Zdravlje je najstariji i najjaĉi motiv turistiĉkih kretanja. Tema zdravstvenog turizma je posebno aktualna s obzirom na sve izraţenije zdravstvene probleme u svijetu te osiguranje potrebne razine kvalitete ţivota i zdravstvene zaštite. Geić (2011) navodi da zdravstvena kultura modernog društva podrazumijeva postojanje sloţenog sustava s nizom zdravstvenih institucija koje se bave odreĊivanjem naĉina korištenja slobodnog vremena ili pak lijeĉenja kroz aktivni vid rekreacije koja je sve znaĉajniji dio turistiĉkih sadrţaja. Iz ĉega se moţe zakljuĉiti da stupanj zdravstvene kulture ne odreĊuje samo kvantitetu turistiĉkih kretanja, nego i njegove prostorne dimenzije, vremensku distribuciju, pa ĉak i sam vid turistiĉke aktivnosti, vrstu smještajnog kapaciteta, te u mnogim sluĉajevima i naĉin korištenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora. U promišljajima o zdravstvenom turizmu na našem podruĉju prisutan je jak utjecaj predodţbi ranije tradicijske ponude hrvatskih toplica i drugih prirodnih ljeĉilišta koja su u meĊuvremenu poprimila znaĉajke pravih zdravstvenih ustanova, a za vrijeme Domovinskog rata postale su specijalne bolnice, poglavito za medicinsku rehabilitaciju (Kušen, 2006). PredviĊa se da će u idućih pet do deset godina zdravstveni turizam biti jedan od turistiĉkih proizvoda koji će najbrţe rasti. Zdravstvene usluge općenito, a u tom kontekstu i zdravstveno-turistiĉki proizvodi i usluge, prema Kušen (2006) smatraju se poslovima budućnosti jer su uvjetovani nizom društvenih promjena koje bitno mijenjaju razvijeno zapadno društvo. One se odnose ponajprije na znaĉajne demografske promjene, odnosno starenje populacije na već duboko usaĊene vrijednosti suvremenog društva vezane uz potrebe za zdravim ţivotom, kao i na ĉinjenicu da drţavna zdravstvena osiguranja više ne mogu kvalitetno pratiti potrebe svojih osiguranika, koji stoga moraju traţiti druge naĉine zdravstvene prevencije i lijeĉenja. U zdravstvenom turizmu oĉekuje se pad popularnosti klasiĉnih zdravstveno-turistiĉkih proizvoda i destinacija te će se oni sve više okretati modernijim, komercijalnijim oblicima ponude, a posebice wellnessu (slika 3.). Trţištu će se nuditi sve šira paleta proizvoda i usluga u rasponu od medicinskih tretmana, preko wellnessa i tretmana ljepote, pa do ĉiste zabave u termalnim bazenima koji će biti opremljeni raznim bazenskim sadrţajima, kao što su npr. tobogani, umjetni valovi, plivanje protiv struje i sl., te će oni biti namijenjeni cijeloj obitelji, a posebice djeci. No ipak, zakljuĉuje Kušen (2006), sve ovo gomilanje zabave i uţitaka moţe zamagliti osnovni cilj razvoja zdravstvenog turizma, ili se okrenuti protiv njega. Ljudi 6 suvremenih svjetonazora i stilova ţivota, u tom smislu, oĉekuju da im ponuda zdravstvenog turizma pomaţe ostvariti jedan vrlo zahtjevni cilj, a to je oĉuvati i unaprijediti zdravlje na krajnje lagodan i privlaĉan naĉin. Slika 3. Wellness Izvor: http://www.coloursofistria.com/hr/wellness-more/wellness (18.10.2014.) 3.1. Definiranje zdravstvenog turizma Suvremeni zdravstveni turizam podrazumijeva postojanje sloţenog sustava s nizom zdravstvenih institucija koje se, izmeĊu ostalog, bave i odreĊivanjem naĉina korištenja slobodnog vremena ili pak lijeĉenja kroz aktivni vid rehabilitacije i rekreacije kao znaĉajnog dijela turistiĉkih sadrţaja. Nadalje, Geić (2011) navodi da stupanj zdravstvene kulture ne odreĊuje samo kvantitetu turistiĉkih kretanja, nego i njegove prostorne dimenzije te vremensku distribuciju, pa ĉak i sam vid turistiĉke aktivnosti, vrstu smještajnog kapaciteta te u mnogim sluĉajevima i naĉin korištenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora. Jedna od definicija koju Geić (2011) navodi kaţe da je zdravstveni turizam graniĉno podruĉje medicine i turizma, u kojem gospodarski subjekti iz podruĉja turizma i zdravstvene ustanove organiziraju boravak turista u klimatskim i ljeĉilišnim mjestima prvenstveno radi prevencije oboljenja, rehabilitacije, ali i lijeĉenja uz pomoć prirodnih ĉinitelja. Druga definicija koju isti autor navodi jest definicija UNWTO2-a koja kaţe da je zdravstveni turizam 2 Svjetska turistiĉka organizacija (akr. od engl. World TourismOrganization), je podorganizacija Ujedinjenih naroda s ciljem praćenja, reguliranja i razvijanja turizma u svijetu, http://www.poslovniturizam.com/rjecnik/world-tourism-organisation-unwto/30/(20.10.2014.) 7 aktivnost s ciljem osiguranja zdravstvenih pogodnosti, odnosno usluga, korištenjem prirodnih ĉimbenika i klime. Svjetska organizacija turistiĉkih eksperata AIEST, odreĊuje komponente zdravstvenog turizma prema sljedećim segmentima (Geić, 2011:244): turistiĉke aktivnosti na moru i suncu, ukljuĉivanje u turistiĉke aktivnosti gdje je zdravlje primarni ili pak sekundarni motiv (biciklizam, pješaĉenje, odnosno putovanje zbog promjene klime), putovanja u toplice zbog razliĉitih ljeĉilišnih sadrţaja, zdravstveni tretmani. Treća definicija koju Geić (2011) navodi potiĉe s hrvatskih prostora iz sedamdesetih godina 20. st., a odreĊuje zdravstveni turizam kao širi oblik ljeĉilišnog turizma, tj. kao funkcionalno jedinstvo privrednih i neprivrednih aktivnosti kojima se unapreĊuje turistiĉki promet i optimalno valoriziraju prirodni ljekoviti faktori širim korištenjem u terapiji, medicinskoj rehabilitaciji, medicinski upravljanoj rekreaciji uz njihovo istovremeno korištenje u turistiĉko-rekreativne svrhe. Za odvijanje aktivnosti zdravstvenog turizma, prema analizi Kušena (2006), treba osigurati posebne uvjete, kao što su prirodni ljekoviti ĉinitelji, odgovarajući ugostiteljski, medicinski i drugi sadrţaji, lijeĉniĉki nadzor, zdravstveno-turistiĉki objekti, ljeĉilišno turistiĉko mjesto i zdravstveno turistiĉka destinacija. 3.2. Zdravstvena kultura modernog društva Turizam se kao društveni fenomen zasniva na intenzivnom korištenju elemenata, kao što su blagotvornost i ljekovitost nezagaĊene flore i faune, uz ĉist primorski ili planinski zrak, uredno spavanje, tišina, kretanje u prirodi, ĉime predstavlja znaĉajni ĉimbenik zdravstvene preventive i rehabilitacije (Geić, 2011). Prvenstveno iz tih razloga turizam na današnjem stupnju razvoja sve više prerasta u globalni fenomen u koji su ukljuĉene najšire mase stanovništva. Nadalje, isti autor navodi da ova pojava, posebice u zdravstvenim oblicima, postupno prelazi okvire sekundarnih potreba i postaje jedan od primarnih bioloških potreba modernog ĉovjeka ĉije korištenje nameće i dostignut stupanj njegove zdravstvene kulture. MeĊunarodna turistiĉka kretanja posljednjih godina poprimila su takve razmjere da praktiĉno predstavljaju suvremenu globalnu migraciju koja zahvaća gotovo sve zemlje i regije svijeta i u koju je ukljuĉeno godišnje preko devetsto milijuna ljudi, odnosno više od tri 8 milijarde, ukljuĉujući pritom i domaći turistiĉki promet. TakoĊer Geić (2011) navodi da su motivi kretanja velike mase ljudi veoma heterogeni, no ipak je najvaţnija funkcija suvremenog turizma njegova zdravstveno-rekreativna funkcija koja neposredno utjeĉe na zdravlje i psihofiziĉko stanje ĉovjeka, a time i društvene zajednice u cjelini. Porastom educiranosti i razine zdravstvene kulture svakog pojedinca i društava, turistiĉka kretanja će dobiti nove impulse te doseći neslućene razmjere. Zdravstvena kultura modernog društva u emitivnim zemljama prema Geić (2011) podrazumijeva postojanje sloţenog sustava s nizom zdravstvenih institucija koje se bave odreĊivanjem naĉina korištenja slobodnog vremena ili pak lijeĉenja kroz aktivni vid rekreacije koja je sve znaĉajniji dio turistiĉkih sadrţaja. Dakle, stupanj zdravstvene kulture odreĊuje kvantitetu turistiĉkih kretanja, te njegovu prostornu dimenziju, vremensku distribuciju, sam vid turistiĉke aktivnosti, vrstu smještajnog kapaciteta, te u mnogim sluĉajevima i naĉin korištenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora. Zdravstvena zaštita stanovništva temelji se na sistemu praćenja zdravstvenog stanja ĉovjeka u svim ţivotnim periodima, te omogućava lijeĉniku poznavanje psihofiziĉkog stanja pacijenta i odreĊivanje najbolje moguće terapije (Geić, 2011). Konzultiranje lijeĉnika o naĉinu i mjestu korištenja slobodnog vremena u razvijenim zemljama, prema istom autoru, postao je sasvim normalan obiĉaj i zahtjev pojedinaca. Nizak stupanj zdravstvene kulture koja rezultira nepostojanjem ovakvih institucija moţe zbog pogrešno odabranog mjesta odmora, kod korisnika zdravstvene zaštite, izazvati posljedice suprotne oĉekivanjima (Geić, 2011). Stoga isti autor navodi da je od presudne vaţnosti poznavanje i sustavno publiciranje prirodnih ljekovitih obiljeţja svakog turistiĉkog podruĉja u okviru razliĉitih medija i sredstava turistiĉkog marketinga i menadţmenta. 9 3.3. Temeljni cilj zdravstvenog turizma - zdravlje O pojmu zdravlja u praksi se vrlo rijetko promišlja zbog pritiska sveprisutne bolesti i bolesnih stanja, stoga se valja prisjetiti ili pak nauĉiti što je to zdravlje jer je oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja osnovni cilj i svrha zdravstvenog turizma (Kušen, 2006). Godine 1948. Svjetska zdravstvena organizacija dala je definiciju za zdravlje koja kaţe da „zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti, već potpuno tjelesno, duševno i socijalno blagostanje“3. Zadaća zdravstvenog turizma, prema Kušen (2006), nailazi na mnoge ideološke i tehniĉke prepreke, osobito u domeni znanstvenih i struĉnih istraţivanja, medicinske prakse te specijalistiĉkog obrazovanja. Nadalje, isti autor navodi da je medicina uglavnom zaokupljena izgubljenim fiziĉkim zdravljem, dakle lijeĉenjem, a kod preventive se uglavnom orijentira na zarazne, krvoţilne i zloćudne bolesti. Glede mentalnog zdravlja situacija je još teţa, te o duhovnom zdravlju brinu uglavnom razliĉite vjerske ustanove. Zdravstveni turizam je kao suvremeni turistiĉki proizvod, prema Kušen (2006), namijenjen zdravim ljudima koji ţele odrţati i unaprijediti svoje zdravlje. U takav zdravstveni proizvod treba uloţiti mnogo specijalistiĉkih znanja i strpljivosti, osobito znanja koje je vezano uz prirodne ljekovite ĉinitelje zbog kojih će turisti dolaziti u neku zdravstvenoturistiĉku destinaciju. Za odvijanje aktivnosti zdravstvenog turizma moraju se osigurati posebni uvjeti (Kušen 2006:226): prirodni ljekoviti ĉinitelji, odgovarajući ugostiteljski, medicinski i drugi sadrţaji, lijeĉniĉki nadzor, zdravstveno-turistiĉki objekti, ljeĉilišno turistiĉko mjesto, zdravstveno-turistiĉka destinacija. 3 http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=972&NrSection=1&NrArticle=752 2 (21.10.2014.) 10 3.3.1. Prirodni ljekoviti činitelji Samo privremene promjene ţivotne i radne sredine imaju pozitivan utjecaj na psihofiziĉko stanje ĉovjeka, posebice pozitivno djeluje boravak u klimatski ugodnom, a nadasve u ljekovitom prirodnom okruţenju koji sve intenzivnije koristi turizam, kroz jedinstveni sklop elemenata i faktora poput klime, reljefa, flore i faune koji su zbog svoje atraktivnosti i ljekovitosti ujedno i najsnaţnija pobuda turistiĉkih putovanja (Geić i sur., 2010). Izuĉavanje utjecaja klime i vremena na ĉovjeka dio je medicinske klimatologije, posebice, navode Geić i sur. (2010), aktualne u kontekstu razvoja selektivnih vidova zdravstvenog turizma pri ĉemu se ova znanost koja prouĉava klimatske ĉimbenike i njihov utjecaj na ĉovjeka i njegovo zdravlje ĉesto koristi u turizmu posredstvom klima terapije, koja ustvari predstavlja koncept optimalnog doziranja klimatskih podraţaja radi izazivanja ljekovitih reakcija funkcionalno poremećenog organa. Za uspješnu klima terapiju osnovni je uvjet poznavanje opće sposobnosti organizma jer se svaki organizam razliĉito ponaša u odreĊenim klimatskim uvjetima. Općenito je poznato da je morska klima blago ili jako podraţajna ljeti, ali se u terapijske svrhe obiĉno koristi zimi, u proljeće i jesen. Visinska klima (800-100 m) indicirana je kod anemija, bolesti dišnih putova, alergija i sliĉno. Srednjogorska klima (500-800 m) vrlo je ujednaĉena, umirujuća, pogodna za neuroze, psihoneuroze, oporavak iscrpljenih osoba, te poboljšanje općeg zdravstvenog stanja (Geić i sur., 2010). Osobiti interes se, prema Kušen (2006), iskazuje za termalno-mineralne vode, kao prirodne i ljekovite ĉinitelje. Na tim se vodama, ali i na ljekovitom blatu poĉela razvijati specifiĉna turistiĉka ponuda, najĉešće obiljeţena engleskim nazivom „spa“. Prema definiciji Europskog udruţenja, toplica, „spa“ znaĉi termalni izvor ili mjesto odnosno ljetovalište u kojem se izvor nalazi. Termin „spa“ u engleski jezik je stigao iz latinskog jezika, od sintagme „Salusperaquam“ što na hrvatskom znaĉi „Vodom do zdravlja“, koja izraţava stav starih Rimljana o djelotvornosti ljekovite vode. „Prirodni ljekoviti ĉinitelji su dijelovi sustava prirodnih turistiĉkih atrakcija koji povoljno djeluju na oĉekivanje i unapreĊenje zdravlja, poboljšanje vrsnoće ţivota, spreĉavanje i lijeĉenje odreĊenih bolesti te oporavak i rehabilitacija nakon njih“ (Kušen, 2006:222 prema Ivanišević, 2001). Prirodni ljekoviti ĉinitelji dijele se na topliĉke, klimatske morske, te klimatske planinske. 11 Zdravstveni turizam, u novije vrijeme potaknuo je interes za prirodne ljekovite ĉinitelje. Uoĉilo se da ljekoviti prirodni ĉinitelji u zdravstvenom turizmu nalaze svoje puno opravdanje jer se pokazalo da termalno-mineralna i morska voda, te klimatski ĉinitelji mogu znatno pomoći poboljšanju općeg stanja ljudskog organizma, i s obzirom na oĉuvanje i jaĉanje zdravlja brţi oporavak nakon odreĊenih bolesti i ozljeda (Kušen, 2006). 3.3.2. Prirodni činitelji u centrima zdravstvenog turizma u Hrvatskoj S obzirom na specifiĉnosti pojedinih ljeĉilišnih lokaliteta u nastavku će se prezentirati pregled osnovnih prirodnih ĉinitelja u centrima zdravstvenog turizma u Hrvatskoj koji mogu zadovoljiti odgovarajuću potraţnju u okvirima zdravstvenog turizma (Geić, 2011): Bizovac - nalazište mineralne, jodne, natrijeve, hidrogen karbonatne, kloridne i hipertermne (84°C) vode koje se koriste u poliklinici za fizikalnu terapiju te rekreaciju, Crikvenica - klimatsko-talasoterapijsko mjesto u kojoj djeluje Specijalna bolnica Thalassotherapia za bolest gornjih dišnih putova i reumatske bolesti, Daruvar - nalazište kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne i hipertermne (47°C) vode i mineralnog peloida koji se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, Hvar - klimatsko-talasoterapijsko mjesto na jugozapadnoj obali istoimenoga otoka, Istarske toplice - nalazište mineralne, sumporne, natrijeve, kalcijeve i kloridne, radonske, hipertermne (36°C) vode i mineralnog peloida, Ivanić Grad - nalazište mineralne, fluorne, jodne, natrijeve, kloridne, hipertermne (60°C) vode i naftalana koje se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Krapinske Toplice - nalazište kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne, hipertermne (41°C) vode koje se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Lipik - nalazište mineralne, fluorne, natrijeve, hidrogen karbonatne, hipertermne (60°C) vode koje se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Makarska - klimatsko-talasoterapijsko mjesto u kojemu djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, 12 Nin - klimatsko-talasoterapijsko mjesto i nalazište ljekovitog morskog peloida mulja koji se koristi ljeti pod fizijatrijskim nadzorom, Opatija - klimatsko-talasoterapijsko mjesto u kojemu djeluje Specijalna bolnica Thalassotherapia osposobljena za kardiovaskularne i reumatske bolesti, Split - klimatsko-talasoterapijsko mjesto s nalazištima mineralne, sumporne, natrijeve, kloridne, hipotermne (21°C) vode i izvornog mulja, Stubiĉke Toplice - nalazište kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne, sulfatne, hipotermne (21°C) vode koje se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Topusko - nalazište kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne, sulfatne, hipertermne (54°C) vode i treseta koji se koriste u organiziranom ljeĉilištu, Tuheljske Toplice - nalazište kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne, hipotermne (33°C) vode i peloida koji se koriste u ljeĉilišnom turizmu, Varaţdinske Toplice - nalazište mineralne, sumporne, kalcijeve, magnezijeve, hidrogen karbonatne, kloridne, hipertermne (58°C) vode i peloida koji se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Vela Luka (Korĉula) - nalazište mineralne, natrijeve, kalcijeve, kloridne, hidrogen karbonatne, hladne (16°C) vode i morskog mulja koji se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, Veli Lošinj - klimatsko-talasoterapijsko mjesto u kojemu djeluje i ljeĉilišna ustanova. 13 3.3.3. Zdravstveno-turistički objekt i prirodna lječilišta Postoji razlika izmeĊu zdravstveno-turistiĉkog objekta i prirodnih ljeĉilišta. U zdravstveno-turistiĉkim objektima preteţu turistiĉko-ugostiteljske usluge, a u prirodnim ljeĉilištima preteţu medicinske usluge, kao što je prikazano u tablici 1. Tablica 1. Shematski prikaz strukture usluga zdravstveno-turističkih objekata i prirodnih lječilišta ZDRAVSTVENO - PRIRODNA TURISTIĈKI OBJEKTI LJEĈILIŠTA Turistiĉko- Medicinske ugostiteljske usluge usluge Medicinske Turistiĉko- usluge ugostiteljske usluge TURISTIĈKO-UGOSTITELJSKI OBJEKTI ZDRAVSTVENE USTANOVE - zdravstveno-turistiĉki hotel - specijalna bolnica - zdravstveno-turistiĉki kamp - ljeĉilište - zdravstveno-turistiĉko naselje - novo prirodno ljeĉilište - zdravstveno-turistiĉki derivati Izvor: Kušen, E. (2006): Zdravstveni turizam. U: Čorak, S., Mikačić, V. (ur.) Hrvatski turizam, plavo bijelo zeleno.Zagreb: Institut za turizam, str. 228 14 4. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U EUROPI Tijekom bronĉanog doba (otprilike 2000 godina prije Krista) plemena koja su bila naseljena u brdima na podruĉju današnje Švicarske, otkrila su zdravstvene prednosti u konzumiranju i kupanju u mineralnim izvorima koji su bogati ţeljezom. Iste bronĉane šalice koje su oni koristili pronaĊeni su u termalnim izvorima u Francuskoj i Njemaĉkoj, što bi moglo oznaĉavati zdravstvena hodoĉašća u tim kulturama.4 Stari Grci bili se prvi koji su postavili temelje sveobuhvatnog medicinskog turizma. U ĉast njihovog boga medicine, Asklepija, Grci podiţu Asklepijev hram (slika 4.) koji je postao jedan od prvih svjetskih zdravstvenih centara. Ljudi iz svih krajeva putovali su u te hramove traţeći lijekove za svoje bolesti.5 Slika 4. Asklepijev hram u Epidauru (Grčka) Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1165327&page=156 (22.10.2014.) 4 http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) 5 15 Renesansno razdoblje od 14. do 17. stoljeća nije samo istaknuto preporodom umjetnosti i kulture u Europi i Engleskoj, nego je to razdoblje u kojemu zdravstveni turizam doţivljava procvat. Mjesto poznato kao Ville d'Eaux ili grad vode, postao je poznat u cijeloj Europi 1326. godine kada su unutar regije otkrivena vruća vrela bogata ţeljezom. Ugledni posjetitelji, kao što su bili Petar Veliki i Victor Hugo, posjećivali su ta wellness ljeĉilišta. Rijeĉ "spa", izveden iz rimskog pojma "Salusperaquam" ili zdravlje kroz vodu, najprije se ovdje koristi.6 Tijekom 16. stoljeća, bogataši i elita u Europi ponovno su otkrili rimske terme i pohrlili u turistiĉke gradove s ljeĉilištima poput St. Mortiz (Švicarska), BadenBaden, Aachen (Njemaĉka) i Bath (Engleskoj). U Engleskom gradu Bath uţivale su kraljevske obitelji, te je bio poznat u cijelom svijetu. Bath je zbog rimskih termi (slika 5.) postao središte mondenog wellnessa i igralište za bogate i slavne.7 Slika 5. Rimske terme u Bathu (Engleska) Izvor: http://www.latitudeslife.com/wp-content/uploads/Bath-bagni-romani.jpg (22.10.2014.) Bath je 1720-ih postao prvi grad u Engleskoj koji je dobio natkrivenu kanalizaciju i bio je napredniji od Londona. Grad je takoĊer dobila tehnološke, financijske i socijalne naknade. 6 http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) 7 16 Ceste su bile poploĉene, ulice su imale svjetla, hoteli i restorani bili se vrlo lijepo ureĊeni, i to sve zbog zdravstvenog turizma.8 Otkriće Amerike donijelo je nove destinacije europskim turistima koji su bili dio zdravstvenog turizma. Tijekom 1600-e, engleski i nizozemski kolonisti poĉeli se graditi kabine u blizini izvora mineralne vode bogate ljekovitim svojstvima9. Turistiĉka mjesta u Velikoj Britaniji, kao što su Blackpool (slika 6.) ili Margate, izgraĊena su tijekom 17. i 18. Stoljeća jer je britanska elita vjerovala da postoji stvarna ljekovita moć u morskim vodama i morskom zraku. Vrlo brzo nakon toga u Engleskoj je došlo do procvata razliĉitih spa gradova i ljeĉilišta za one koji su si mogli to priuštiti. Ljeĉilišta i mineralne vode koristili su za lijeĉenje bolesti poput raznih koţnih infekcija, loše probave i reume.10 Slika 6.Blackpool Izvor: http://www.victorianweb.org/places/cities/blackpool1.html (22.10.2014.) 8 http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) 10 http://www.news-medical.net/health/Medical-Tourism-History.aspx (22.10.2014.) 9 17 4.1. Zdravstveni turizam u Europi danas Zdravstveni turizam u svijetu je prepoznat kao vrlo unosan oblik turizma koji za sobom povlaĉi intenzivan razvoj i plasman pratećih djelatnosti (proizvodnja i plasman eko-hrane, umreţavanje obiteljskih i ruralnih smještajnih kapaciteta u ponudu i dr.) te predstavlja polugu za ravnomjerni regionalni razvoj kontinenta11. U cijeloj Europi sve je više putnika koji na svom putovanju ţele nešto napraviti za poboljšanje zdravlja, te su iz tog razloga turistiĉka putovanja u zdravstvene svrhe porasla za 38 posto. Sve veći interes za zdravstveni turizam velika je šansa za organizatore putovanja, hotele i destinacije da prošire poslovanje i da se poveća prihod od zdravstvenog i medicinskog turizma.12 U posljednjih pet godina broj turistiĉkih putovanja Nijemaca u wellness, spa resorte i hotele porastao za ĉak 30 posto. Nijemci su znatno više od svojih europskih susjeda zainteresirani za zdravstveni turizam što moţemo vidjeti iz podatka da na ukupno 3,3 milijuna inozemnih putovanja na kojima se uţiva u blagodatima zdravstvenog turizma,idu njemaĉki graĊani. Ĉitava Europa realizirala je u prošloj godini 9,4 milijuna putovanja u zdravstvenom turizmu.13 Velik interes za zdravstveni turizam, osim Nijemaca, pokazuju Rusi. Francuska zauzima treće mjesto na emitivnom trţištu zdravstvenih turista po veliĉini, a Nizozemci dijele treće mjesto po korištenju usluga medicinskog turizma. Najpopularnija destinacija za zdravstveni turizam za njemaĉke goste je Španjolska, slijedi ju Italija i Austrija, a voĊe medicinskog turizma, ne samo za Nijemce nego za sve graĊane Europske unije jesu MaĊarska, Poljska, Ĉeška te upravo Njemaĉka14. Od preko tisuću toplica, odnosno hidro-termalnih mjesta diljem Europe, navodi Geić (2011) da je gotovo jedna trećina locirana u Njemaĉkoj, ĉak 340 termalnih mjesta, oko 10% je u Francuskoj, 98 termalnih mjesta, a znaĉajan broj biljeţi se i u Italiji, Austriji te Švicarskoj. Slovenija, sa svojih 87 termalnih izvora, imala je primjerice 2005. godine 25 termo ljeĉilišnih centara od kojih je 18 imalo status drţavno verificiranog ljeĉilišta koja ugošćuju i 7% stranaca. 11 https://www.hgk.hr/press/zdravstveni-turizam-najveci-potencijal-rasta-u-hrvatskoj (23.10.2014.) http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europljani-sve-vise-zainteresirani-za-zdravstveni-turizam-187661 (23.10.2014.) 13 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europljani-sve-vise-zainteresirani-za-zdravstveni-turizam-187661 (23.10.2014.) 14 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europljani-sve-vise-zainteresirani-za-zdravstveni-turizam-187661 (23.10.2014.) 12 18 Hrvatska kao zemlja koja obiluje prirodnim resursima, nastavlja Geić (2011), predstavlja veliki potencijal za razvitak zdravstvenog turizma na moru i u kontinentalnom dijelu. Prema dosada objavljenim podacima, u zemlji postoje ĉak 222 lokaliteta s povoljnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma od kojih su tek oko 10% organizirani ljeĉilišni centri. No prava eksplozija wellness centara koji nude razliĉite medicinske i druge tretmane za njegu i oĉuvanje zdravlja, uz ostale mediteranske turistiĉke destinacije, zahvatila je i Hrvatsku. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj, zbog svoje bogate ponude toplica i ljeĉilišta te odreĊenih zdravstvenih rekreativnih sadrţaja, postaje sve znaĉajniji element cjelokupnog hrvatskog turizma i zbog toga moţe uspješno konkurirati na svjetskom turistiĉkom trţištu. Iako zbog prirodnih resursa i pojedinih privatnih investicija Hrvatska ima veliku potencijalu u zdravstvenom turizmu, još se nije našla ni na jednom popisu World Travel Monitora15. Prema nekim podacima, u ukupnom prihodu u turizmu Hrvatske, zdravstveni turizam zauzima manje od jedan posto. S obzirom da je Njemaĉka glavno emitivno trţište, podatak da Nijemci traţe tu vrstu usluge trebao bi biti zanimljiv hrvatskim turistiĉkim djelatnicima16. 15 The World Travel Monitor jest godišnje praćenje koliĉine putovanja i kretanje putovanja u svim zapadnim i istoĉnim zemljama Europe, kao i u vaţnim ameriĉkim i azijskim trţištima. http://www.ipkinternational.com/en/world-travel-monitorr/about-world-travel-monitor-r/(23.10.2014) 16 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europljani-sve-vise-zainteresirani-za-zdravstveni-turizam-187661 (23.10.2014.) 19 5. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Na prostoru današnje Hrvatske zdravstveni turizam poĉeo se razvijati u 19. stoljeću razvojem kupališnih mjesta po uzoru na brojna europska ljeĉilišta (Vichy, Abano, KarlovyVary i drugi), prvenstveno zahvaljujući prirodnim pogodnostima (izvorištima termomineralne vode, nalazištima ljekovitog blata i sl.). Takva kupališna mjesta poĉinju se razvijati na kontinentalnom dijelu u unutrašnjosti Hrvatske (Varaţdinske toplice, Lipiĉke toplice, Daruvarske toplice i dr.) i danas kod nas ĉine okosnicu zdravstvenog turizma (Bartoluci, Hendija, 2012). Prema Kušen (2006), u Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija povremenih odlazaka njezinih stanovnika u ljeĉilišna, poglavito topliĉka mjesta. O pravom zdravstvenom turizmu moţe se govoriti u okviru specifiĉne turistiĉke pojave, turizma povlaštenih društvenih slojeva, koji se javlja otprilike sredinom 19. stoljeća, a završava poĉetkom Prvog svjetskog rata. U to vrijeme u velikom dijelu Europe, ukljuĉujući Hrvatsku, izgraĊeni su brojni turistiĉki kompleksi vila i hotela, te su ureĊeni velebni perivoji (engleski i francuski) koji su do današnjih dana u turistiĉkom preoblikovanju prostora ostali nenadmašeni, a njihovi oĉuvani ostaci, kojih nije malo, tvore turistiĉku povijesnu jezgru brojnih ljeĉilišnih turistiĉkih mjesta. Usluge tih prirodnih ljeĉilišta koristili su vrlo imućni ljudi koji su u njima provodili svoje slobodno vrijeme. Navedena prirodna ljeĉilišta svoje su usluge zasnivala na prirodnim ljekovitim ĉiniteljima, poglavito na termalnoj ili termo-mineralnoj vodi, morskoj vodi i mediteranskoj klimi. Na takvim mjestima bili su osigurani uvjeti za odrţavanje i unaprjeĊivanje fiziĉkog, mentalnog te duhovnog zdravlja. Stoga su sva ljeĉilišta bila opremljena sa smještajnim i drugim ugostiteljskim sadrţajima, ljeĉilišnim i sportskim sadrţajima, te salonima za bogat društveni ţivot uz organiziranje kulturnih i drugih manifestacija. U Hrvatskoj u tu kategoriju se ubrajaju Varaţdinske Toplice, Krapinske Toplice, Stubiĉke Toplice, Lipik, Daruvarske toplice, Topusko, Rovinj, Brijuni, Opatija, Veli Lošinj, Crikvenica i druge (Kušen, 2006). U Hrvatskoj su prirodna ljeĉilišta nakon Drugoga svjetskog rata poprimala znaĉajke ĉistih zdravstvenih ustanova, bolnica koje su bile namijenjene lijeĉenju bolesnih i to samo njihovih fiziĉkih komponenata. Promišljanja o korištenju bivših prirodnih ljeĉilišta, navodi Kušen (2006), prepuštena su institucijama koje financiraju lijeĉenje (zdravstveno osiguranje) i medicinskoj struci. Dodatni udarac mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma zadan je 20 1965. godine kad je korištenje prirodnih ljekovitih ĉinitelja stavljeno izvan zakona, što je dovelo do apsurda kada se iz ljekovite termo-mineralne vode poĉela izluĉivati toplina kojom se zagrijavala pitka voda iz komunalnog vodovoda za potrebe fizikalne terapije u bolnicama. Ove su bolnice za vrijeme Domovinskog rata uglavnom proglašene specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju, a takve su ostale do današnjih dana (slika 7.). Slika 7. Daruvarske toplice- specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Izvor: http://www.zdravstveni-vodic.com/zdravstveni-vodic/oglasi/sportskamedicina/daruvarske-toplice--specijalna-bolnica-za-medicinsku-rehabilitaciju/8353/ (24.10.2014.) U listopadu 1995. godine osnovana je Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, po Odluci Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore. Ĉlanstvo u Zajednici je dragovoljno, a Zajednici se pristupa ispunjavanjem online Pristupnice. Ĉlanice Zajednice mogu biti specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ljeĉilišta te ostale ustanove koje se bave zdravstvenim turizmom17. Prema Kušen (2006), zajednica je pruţala podršku razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Godine 2004. podijelila se u dvije skupine, na Grupaciju specijalnih bolnica i ljeĉilišta te na Grupaciju wellness centara. U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina veliki doprinos teorijskom aspektu razvoja zdravstvenog turizma dali znanstveno-struĉni skupovi i rad Odbora za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite ĉinitelje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, te meĊunarodni skupovi o zdravstvenom turizmu u Opatiji. Glavne teme na ovim skupovima odnosile su se na 17 https://www.hgk.hr/category/zajednice/zajednica-zdravstvenog-turizma (24.10.2014.) 21 prirodne ljekovite ĉinitelje, na zdravstveni turizam, ljeĉilišni turizam i wellness, uvjete za razvoj zdravstvenog turizma, te potencijalnu potraţnju zdravstvenog turizma (Kušen, 2006). Razliĉiti oblici i forme zdravstvenog turizma posljednjih godina šire se na klasiĉna ljeĉilišta, te na slobodne oblike temeljem novih spoznaja o znaĉenju turizma i njegovih zdravstveno rekreativnih pogodnosti za psihofiziĉko stanje ĉovjeka. Geić (2011) dalje nastavlja da slijedom procjene oblici zdravstvenog turizma mogu pridonijeti ravnomjernijem korištenju turistiĉko ugostiteljskih kapaciteta uz odgovarajuće ekonomske i društvene uĉinke. 5.1. Povijesni pregled razvitka turističkih organizacija na Jadranu Kroz povijest na našem Jadranu pojavile su se mnoge turistiĉke organizacije kojima je glavni motiv bio povrat, odnosno poboljšanje zdravlja, a otvorene su na prostorima sa zdravstveno povoljnim okruţenjem, posebice uz more i izvore ljekovite vode (Geić 2011:242243): Godine 1847. izgraĊen je projekt o izgradnji Opatije kao ljeĉilišta. Godine 1859. Đuro Maria Šporer bavi se osnivanjem poduzeća za izgradnju Opatije kao kupališta i ljeĉilišta. Godine 1868. u Hvaru je osnovano „Higijeniĉko društvo“ kao prva turistiĉka organizacija na našoj obali. Godine 1882. Društvo juţnih ţeljeznica kupilo je vilu Andjolinu u Opatiji i poĉelo izgradnju Opatije u moderno ljeĉilište i kupalište. Godine 1890. utvrĊene su naĉelne odredbe za reguliranje lijeĉenja i donošenje zdravstvenog reda ili pravilnika za kotar Opatija. Godine 1890. donesen je zdravstveni red koji odreĊuje podruĉje ljeĉilišnog kotara Opatija, sastav ljeĉilišne komisije, plaćanje ljeĉilišne pristojbe, ĉime Opatija dobiva novi tip turistiĉke organizacije pod nazivom „Ljeĉilišno povjerenstvo“. Godine 1892. ljeĉilišna povjereništva dobivaju Mali i Veliki Lošinj koji su Zemaljskim zakonom proglašeni klimatskim ljeĉilištima. Godine 1894. u Crikvenici je izgraĊen hotel „Therapia“ što asocira na ljeĉilišne sadrţaje hotela. Godine 1897. u Beĉu je osnovano „Prvo austrijsko hotelsko i ljeĉilišno dioniĉko društvo Dubrovnik-Kotar“. U Hvaru se otvara novi ljeĉilišni hotel Higijeniĉkog društva „Carica Elizabeta“ 22 Godine 1902. Otvoren je u Hvaru ljeĉilišni hotel „Kaiserin Elisabeth“ s 40 soba, zapoĉet još 1881. Godine 1906. u Zakonu o zdravstvu hrvatskog Sabora govori se o ljeĉilištima i rudnim vodama, osnivanju ljeĉilišnih povjereništava i ljeĉilišnih zaklada. Godine 1906. Zemaljska vlada sluţbeno proglašava Crikvenicu ljeĉilištem i kupalištem. U Savudriji se otvara djeĉje morsko ljeĉilište „Ana Kinder Seehospiz“. Godine 1908. Novi Vinodolski proglašen je morskim kupalištem i klimatskim ljeĉilištem. Godine 1909. u Zadru se osniva Sindikat za gradnju i voĊenje hotela i ljeĉilišnih naprava u Dalmaciji. Godine 1924. Ljeĉilišno povjerenstvo tiska vodiĉ „Novi Vinodolski morsko kupalište i klimatsko ljeĉilište“. Godine 1939. u Hvaru zapoĉinje gradnja Ljeĉilišnog doma dr. Josip Avelini (kasnije hotel Dalmacija). 5.2. Tržišna kretanja u Hrvatskoj Sluţbeni podaci Ministarstva turizma Republike Hrvatske na svojoj internetskoj stranici18 daju pregled turistiĉkog prometa u 2013. godini, iz kojeg moţemo vidjeti da je bilo ukupno 12,5 milijuna dolazaka turista (rast 5,1%), od toga domaćih turista 1,5 milijuna (rast 1,4%), te stranih turista 11 milijuna (rast 5,7%). Noćenja se tijekom 2013. godine ostvarilo ukupno 64,8 milijuna (rast 3,3%), od toga broj domaćih noćenja 5,1 milijun (pad 1,5%), te broj stranih noćenja 59,7 milijuna (rast 3,8%). Prosjeĉni broj dana boravka iznosio je 5,2 dana. Turisti koji dolaze individualno ostvarili su 7,7 milijuna dolazaka (rast 5,3%), udjel 62,3%; 42 milijuna noćenja (rast 4,3%), udjel 64,8%. Turisti koji dolaze organizirano ostvarili su 4,8 milijuna dolazaka (rast 4,8%), udjel 37,7%; 22,8 tisuća noćenja (rast 1,7%), udjel 35,2%. Na prvom je mjestu po broju dolazaka stranih turista Njemaĉka s 1,9 milijuna (rast 4,3%) i ostvarenih 14,4 milijuna noćenja (rast 3,5%), druga Slovenija s 1,1 milijun dolazaka (rast 1,3%) i 6,2 milijuna noćenja (pad 1,3%), a treća Italija s 1 milijun dolazaka (pad 3,1%) i ostvarenih 4,4 milijuna noćenja (pad 3%). 18 http://www.mint.hr/UserDocsImages/140228-tpromet-013sl.pdf(29.10.2014) 23 Najveći broj dolazaka turista ostvaren je u hotelima (38,6% svih dolazaka) gdje je zabiljeţeno 4,8 milijuna dolazaka turista (rast 3,7%) i 16,6 milijuna noćenja (rast 1,3%). Slijedi privatni smještaj s 3,2 milijuna dolazaka (rast 6,4%) i ostvarenih 22 milijuna noćenja (rast 3,4%), te kampovi s 3,2 milijuna dolazaka (rast 2,1%), i uknjiţenih 16,2 milijuna noćenja (rast 2,3%). U prosjeku sve ţupanije biljeţe rast turistiĉkog prometa za 9,5% u dolascima i 8,3% u noćenjima. Primorske ţupanije biljeţe rast, u prosjeku od 5,5% u dolascima i 4,8% u noćenjima. Najveći rast u primorskim ţupanijama zabiljeţen je u Šibensko-kninskoj (9,1% više dolazaka i 9% više noćenja), a na kontinentu u Zagrebaĉkoj ţupaniji (23,1% više dolazaka i 23,2% više noćenja). 24 6. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U GRADU DARUVARU Ĉetiri zlatna, dva srebrna i jedno bronĉano priznanje Hrvatske turistiĉke zajednice potvrdili su da je Daruvar najureĊeniji mali grad kontinentalne Hrvatske. Spoj zelenila i gradske arhitekture, kulturološka šarolikost, zdravstveni turizam i plodna vinogorja samo su neki od razloga koji su pridonijeli toj laskavoj tituli19. Grad Daruvar naselje je s dugom urbanom povijesti, uskoro će navršiti dvije tisuće godina svojeg postojanja kao moderne cjeline, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koji su nosili razliĉita povijesna razdoblja. Regionalno je središte ţupanije u turizmu, vinogradarstvu i voćarstvu. Najstarije poznato naselje smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije Krista, iako arheološki nalazi kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu.20 Za vaţnost koju ima kroz povijest i danas neosporivu zaslugu imaju geotermalna vrela, ĉija je ljekovitost poznata od poĉetka postojanja i ţivota na ovim prostorima. Od vremena kada je ovdje obitavalo panonsko–keltsko pleme, koje su grĉki i rimski pisci nazivali Iasi, u znaĉenju '' Topliĉani'' ili '' Iscjelitelji'', a sve prema velikom broju geotermalnih vrela s iscjeliteljskim svojstvima.21 Termomineralna voda grada Daruvara oduvijek je korištena za lijeĉenje i rehabilitaciju, kao i za poboljšanje kvalitete ţivota (Baĉić, Primc, 2002). Termalni izvori daruvarskog ljeĉilišta poznati su još iz doba Rimljana, a o tome svjedoĉe nalazi rimskih kaptaţa i kupališta na današnjem mjestu Ivanova vrela. Grad Daruvar nosi mjesto AquaeBalissae i bilo je najrazvijenije za vrijeme vladavine cara Komoda koji je vladao od 180. do 192. godine (Rolinc, 1975). Nakon propasti Rimskog carstva terme se više ne spominju sve do najezde Turaka u vremenu od 1471.-1740. godine, kada mjesto dobiva naziv Ilidţa i tada se ljekoviti topli izvori obilno koriste. Nakon potjerivanja Turaka iz ovih krajeva, carica Marija Terezija 1763. godine prodaje Antunu plemiću Jankoviću posjed na kojem se nalaze topli izvori (Rolinc, 1975). Grof Antun Janković smatra se zaĉetnikom modernog razvoja korištenja izvora tople vode i izgradnje kupališno-ljeĉilišnih kapaciteta. Godine 1772. grof Janković dao je kaptirati 19 http://www.visitdaruvar.hr/o-daruvaru-1.aspx (29.10.2014.) http://daruvar.hr/o-daruvaru/daruvar-kroz-povijest/ (29.10.2014.) 21 http://daruvar.hr/o-daruvaru/daruvar-kroz-povijest/ (29.10.2014.) 20 25 nekoliko izvora tople vode i sagraditi ĉetiri bazena sa zgradom koja je danas u kompleksu daruvarskog kupališnog ljeĉilišta poznata kao Antunove kupke (slika 8.) (Kuzle i sur., 1987). Antunove kupke korištene su s izvrsnim uspjehom kod ţenskih bolesti, a tri blatne kupke kod reumatizma, pobolijevanja mišićja i zglobova, išijasa te ţenskih bolesti (Baĉić, Primc, 2002). Slika 8. Antunova kupka Izvor: http://www.aquae-balissae.hr/turisticka-ponuda/ (29.10.2014.) Godine 1810. sagraĊena je Ivanova kupka, a 1860. Marijina kupka i Opća blatna kupka zajedno s vilom Marija izgraĊenom u švicarskom stilu, koja je danas poznata kao „švicarska vila“. Godine 1870. gradi se Vila Arcadia, a 1909. UreĊeno je Centralno blatno kupalište, najprepoznatljivija zgrada koja postaje simbolom kupališta i grada Daruvara. Terasa uz Arcadiju završena je 1912. godine ĉime je zaokruţen ciklus gradnje najznaĉajnijih objekata današnjeg kupališnog ljeĉilišta. Nakon završetka Drugog svjetskog rata svi objekti kupališnog ljeĉilišta su nacionalizirani i dograĊen je niz objekata koji su povećali kapacitete i efikasnost lijeĉenje. Godine 1958. izgraĊena je nova zgrada Ivanovog doma (Kuzle i sur.,1987). Lijeĉenje je u Daruvaru oduvijek bilo praćeno i bogatim društvenim ţivotom. Lijeĉilo se u kupkama s ugljiĉnom kiselinom, sunĉanim i zraĉnim kupkama na ĉistom zraku. Bila je tu 26 i ĉitaonica, kiosk-kavana s terasom, glazbeni paviljon u kojem je dva puta dnevno svirala kupališna glazba. Kupalište Daruvar nije ugošćavalo samo goste visokog društvenog poloţaja nego široki krug stanovništva (Baĉić, Primc, 2002). Ljeĉilište je tijekom godina doţivjelo brojne promjene. Godine 1960. u daruvarskom se ljeĉilištu otvara bolniĉki odjel pod nadzorom Ginekološke klinike iz Zagreba (Kuzle i sur., 1987). Tamo se provodi lijeĉenje i rehabilitacija ţenskih bolesti i steriliteta. Kupališno ljeĉilište postaje specijalizirana ustanova koja je dobila naziv „Bolnica za lijeĉenje ginekoloških oboljenja i medicinsku rehabilitaciju“ (Baĉić, Primc, 2002). MeĊutim, zakonskim ukidanjem mogućnosti lijeĉenja prirodnim faktorima na teret socijalnog osiguranja mijenja se status i naziv te ustanove te se ponovno organizira kao Kupališno ljeĉilište (Kuzle i sur.,1987). Ginekološki odjel ponovno se otvara 1969. godine, a 1976. reumatološkorehabilitacijski odjel za lijeĉenje reumatskih bolesti i kompleksnu rehabilitaciju postoperativnih i posttraumatskih stanja. Godine 1980. otvara se novi ljeĉilišni kompleks s hotelom Termal s 296 leţaja. Danas ljeĉilište ima naziv „Daruvarske toplice - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju“ (Baĉić, Primc, 2002). 6.1. Način liječenja Ljekovita voda daruvarskih izvora spada u hipertermne (47°C) vode. Radioaktivnost vode je niska i pada s toplinom izvora. Kapaciteti današnjih izvora su oko 30 litara u sekundi (Baĉić, Primc, 2002). Neposredno uz izvore vode su nalazišta mineralnog blata, a postanak blata tumaĉi se stoljetnim procesom razgradnje anorganskih i organskih tvari, djelovanjem vode uz velike promjene temperatura. Osnovno terapijsko djelovanje blata na organizam nastaje zbog fizikalnih osobina blata, znaĉi velikog toplinskog kapaciteta i male toplinske provodljivosti (Kuzle i sur.,1987). Prije otvaranja Daruvarskih toplica lijeĉenja su se obavljala u tzv. Ljeĉilištu koji se sastojao od pet glavnih kupki: Antunova, Ivanova, Marijina, Centralno blatno kupalište i Opća blatna kupka. U terapeutske svrhe koristili su se prirodni ljekoviti faktori, znaĉi termalno ljekovita voda i oblaganje bolesnih dijelova tijela s mineralnim blatom (slika 9.). Terapija se vršila pod struĉnim nadzorom lijeĉnika-specijalista odgovarajućih struka, te ostalog medicinskog osoblja (Rolinc, 1975). 27 Slika 9. Blatna kupelj za ruke i noge (oko 1920. godine) Izvor: Bačić, I., Primc, O. (2002): Zdravstvo i turizam. U: Jakčin Ivančić, M. (ur.) Daruvar u slici i riječi. Daruvar: Matica Hrvatska, str. 42 Osim lijeĉenja bolesnika u Ljeĉilište su dolazili i gosti koji su tamo provodili svoj godišnji odmor i radi zdravstvene rekreacije. Za ovaj vid zdravstvene rekreacije u to vrijeme su sve više pokazali interes radne organizacije koje su upućivale na oporavak i rekreaciju svoje radnike koji još nisu bili pravi bolesnici, ali s obzirom na njihova radna mjesta u poduzeću, zdravlje im je bilo ugroţeno pa je boravak u ustanovama poput Ljeĉilišta bio preventivnog karaktera (Rolinc, 1975). U novije vrijeme razvijaju se i drugi vidovi zdravstveno-turistiĉke ponude, medicinski programirani aktivni odmori, kineziološki program, sportska rekreacija. Daruvarske toplice nude gostima rekreativne prostore, zatvorene i otvorene bazene s termalnom vodom, gimnastiĉku dvoranu, saunu, solarij, kuglanu, fitness studio, teniska i druga športska igrališta. Time predstavlja idealno mjesto za pripreme sportaša, ali i za odmor i rekreaciju (Baĉić, Primc, 2002). 28 7. DARUVARSKE TOPLICE Daruvarske toplice (slika 10.) izgraĊene su 1980. godine u srcu grada Daruvara, na samim izvorima ljekovite termalne vode i mineralnog blata. Kao što se vidi na slici 10., Daruvarske toplice izgraĊene su unutar parka koji je bogat drvećem, iz ĉega proizlazi zanimljiva ĉinjenica da pri gradnji toplica nije srušeno niti jedno drvo, te su iz toga razloga toplice i dobile takav oblik. Visoko je pozicioniran i suvremeno oblikovan centar oĉuvanja zdravlja, okruţen velikim, ureĊenim parkom spomeniĉke i hortikulturne vrijednosti.22 Osim duge tradicije u provoĊenju medicinske rehabilitacije i pomoći u lijeĉenju neplodnosti, Daruvarske toplice nude bogatu turistiĉko-ugostiteljsku ponudu za aktivan odmor i opuštanje duha i tijela u netaknutoj prirodi daruvarskog kraja, te time ĉine glavnu ponudu zdravstvenog turizma u Daruvaru.23 Slika 10. Daruvarske toplice iz zraka Izvor: http://www.daruvarske-toplice.hr/smjestaj-i-usluge (31.10.2014.) Specijalizirane su za lijeĉenje reumatskih bolesti, provoĊenje medicinske rehabilitacije, rekreacije i zdravstvenog turizma, te imaju tradiciju u lijeĉenju uporabom prirodno ljekovitih ĉimbenika - termalna voda i mineralno blato. Danas su suvremeni centar oĉuvanja zdravlja s 22 23 http://www.seoski-turizam.hr/objekt/daruvarske-toplice/25/ (31.10.2014.) http://www.seoski-turizam.hr/objekt/daruvarske-toplice/25/ (31.10.2014.) 29 jasnom vizijom budućnosti. Daruvarske toplice nalaze se u društvu renomiranih europskih destinacija zdravstvenog turizma, kao Vichy, Evian, Baden-Baden, Karlove Vary.24 Uz stalno ulaganje u suvremenu medicinsku opremu, znanje struĉnog osoblja, smještajne kapacitete, te sportsko-rekreacijske sadrţaje, Daruvarske toplice konstantno nadograĊuju kvalitetu pruţenih usluga s ciljem povećanja zadovoljstva svojih korisnika, sukladno zahtjevima Sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, ĉije norme Daruvarske toplice dosljedno provode.25 Slika 11. Rimska šuma u Daruvaru Izvor:http://www.visitdaruvar.hr/rimska-park-suma.aspx (31.10.2014.) 24 http://www.daruvarske-toplice.hr/o-nama (31.10.2014.) http://www.daruvarske-toplice.hr/o-nama (31.10.2014.) 25 30 7.1. Wellness i rekreacija Svijet wellness-spa oaze Daruvarskih toplica dodatni je sadrţaj oĉuvanju zdravlja kroz primjenu ljekovitih prirodnih ĉinitelja. Moderno dizajniran centar wellnessa nudi dva otvorena i jedan zatvoreni bazen s ljekovitom termalnom vodom, jacuzzi s ljekovitom termalnom vodom, finska i turska sauna, relaxroom. Osim navedenih sadrţaja raspolaţe i fitness centrom, te mnogovrsnom masaţom, zonom za njegu lica i tijela (limfna drenaţa, anticelulitna masaţa, masaţa lica, antistresna masaţa, sportska masaţa, medicinska masaţa, hotstone - masaţa vulkanskim kamenjem).26 Osim uobiĉajenih wellness programa nude i ljekovite wellness tretmane, kao što su npr. Wellness beauty program, koji podrazumijeva jacuzzi, saunu, parnu kupelj, aroma terapiju, solarij, 2 bazena s termalnom vodom, unutarnji i vanjski (slika 11.), zatim Marijinu blatnu kupku, koja je jedan od simbola zdravstvenog turizma na ovom podruĉju, a podrazumijeva aroma-masaţu ili kozmetiĉki tretman blatom koji sadrţi: piling cijelog tijela, fango-tretman ljekovitim mineralnim blatom.27 Uz wellness nude i antistres program zdravlja28, te programe mršavljenja.29 Slika 12. Vanjski bazeni Izvor: http://www.daruvarske-toplice.hr/bazeni (31.10.2014.) 26 http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness (31.10.2014.) http://www.daruvarske-toplice.hr/ljekoviti-wellness-programi (31.10.2014.) 28 http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness/antistres-program-zdravlja-za-managere (31.10.2014.) 29 http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness/programi-mrsavljenja (31.10.2014.) 27 31 Od rekreacije, Daruvarske toplice nude fitnness u novo otvornom prostoru na više od 400 m2, opremljen je suvremenom opremom, od kompletnog cardio programa, trake za trĉanje, bicikala, orbitreka, stepera, veslaĉkog ergometra, do izotoniĉkih sprava te klupica i teških utega.30 Daruvarske toplice nude i teambuilding. Programi unutar teambuilding-a su zamišljeni kao projectmanagement gdje timovi na temelju zadanih situacija u odreĊenom vremenu samostalno planiraju i provode svoje zamisli kako bi na što bolji naĉin bili što uĉinkovitiji. Cilj programa je da se motiviraju zaposlenici, kreira zdrava atmosfera meĊu djelatnicima i nagradi uspješan rad u zadanom kontekstu koji kroz igru i zabavu odraţava odreĊena pravila.31 Od rekreacije nude se još izleti unutar grada Daruvara, te izvan grada po gradskim naseljima, paintball, dva otvorena i jedan zatvoreni bazen s ljekovitom termalnom vodom, temperature izmeĊu 28 i 35 °C. U ponudu su takoĊer uvršteni sportski tereni za tenis, mini golf, teren za odbojku na pijesku, biciklistiĉke staze, ureĊeni tereni za sportski ribolov, jahanje, planinarenje po obliţnjim planinama, te obilazak Vinske ceste i kulturno-povijesnih znamenitosti grada Daruvara.32 7.2. Smještajni objekti i restorani Daruvarske toplice imaju 2 smještajna objekta s restoranima i ostalim sadrţajima, Termal i Arcadiju. „Hotel Termal“ ljeĉilišni je objekt „B“ kategorije sa 157 smještajnih jedinica u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, te apartmanima (slika 12.). Puni pansion u jednokrevetnoj sobi iznosi 410,00 kn po osobi, polupansion 370,00 kn po osobi, noćenje iznosi 330,00 kn, te dnevni boravak 290,00 kn. Puni pansion u apartmanu po osobi iznosi 740,00 kn, polupansion 700,00 kn, noćenje 660,00 kn, te dnevni boravak u apartmanu iznosi 470,00 kn po osobi. 33 Smještajni kompleks nalazi se u parku, okruţen sportskim terenima i jezerom. "Arcadia" (slika 13.) je smještajni objekt Daruvarskih toplica koji raspolaţe s 25 kreveta. Nalazi se u starom dijelu kompleksa Daruvarskih toplica, okruţena je rijetkim, egzotiĉnim vrstama drveća, cvijećem, izvorima tople vode, starim kupkama i povijesnim objektima, koji 30 http://www.daruvarske-toplice.hr/rekreacija/fitness (31.10.2014.) http://www.daruvarske-toplice.hr/team-building (31.10.2014.) 32 http://www.daruvarske-toplice.hr/rekreacija (31.10.2014.) 33 http://www.daruvarske-toplice.hr/cjenik-smjestaj (31.10.2014.) 31 32 je dijele od samog centra grada u neposrednoj blizini. Uz sami objekt nalazi se i vrhunski restoran "Terasa" koji je jedinstvenog ambijenta, te bogatog izbora kvalitetnih jela i pića.34 Slika 13. Apartman u hotelu „Termal“ Izvor:http://www.visitdaruvar.hr/termal.aspx (31.10.2014.) Slika 14. „Arcadia“ Izvor: http://www.putovnica.net/galerije-slika/daruvar-slike-galerija/foto-daruvar-vilaarcadia-2 (31.10.2014.) 34 http://www.daruvarske-toplice.hr/smjestajni-objekti (31.10.2014.) 33 Restoran "Terasa" nalazi se u centralnom dijelu Julijevog parka. Ima 180 sjedećih mjesta, prostrani plesni podij i vanjsku terasu s vrtnim garniturama. Sve ga to ĉini idealnim mjestom za organizaciju svadbi, maturalnih dogaĊanja, domjenaka, roĊendana i ostalih prigoda. Svojom ugostiteljskom ponudom i kvalitetom usluge, restoran "Terasa" drţi vodeće mjesto u ţupaniji i šire.35 U sklopu ljeĉilišnog objekta Termal nalaze se dva restorana; Taverna s 80 sjedećih mjesta, te Pansion s 200 sjedećih mjesta. Restorani svojim ugodnim, intimnim interijerom, te vrhunskim izborom jela, pića i slastica daju dodatnu vrijednost ugodnom boravku u Daruvarskim toplicama.36 U restoranima Daruvarskih toplica pripremaju se, izmeĊu ostalih specijaliteta, tradicionalni slavonski i ĉeški specijaliteti, od predjela do deserta. Od slavonskih jela posebno se istiĉe „Slavonski“ odrezak, „Vinogradarski“ kotlet, Daruvarski pladanj, odrezak „Terasa“, te ramstek „Arcadia. Od jela ĉeške nacionalne kuhinje izdvajaju: taškrle s pekmezom, knedle sa šljivama, pirjana junetina, dizane knedle na pari, placke od krumpira. Osim navedenog, pripremaju i jela od divljaĉi (jelen, vepar, srna) te ribe (šaran, som, smuĊ, pastrva). Uz pripremljene specijalitete nude vrhunska vina Daruvarskog vinogorja (graševina, chardonnay, sauvignon).37 35 http://www.daruvarske-toplice.hr/restorani (31.10.2014.) http://www.daruvarske-toplice.hr/restorani (31.10.2014.) 37 http://www.daruvarske-toplice.hr/restorani (31.10.2014.) 36 34 8. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI NA PODRUČJU GRADA DARUVARA INTERVJU U okviru svojega rada istraţila sam mogućnosti i perspektive razvoja zdravstvenog turizma na podruĉju grada Daruvara, te ću ih pokušati obrazloţiti. U tu svrhu sam obavila intervju s gospodinom Marcelom Medakom, ravnateljem Daruvarskih toplica. Iz intervjua sam došla do zanimljivih i korisnih informacija što se tiĉe trenutnog stanja zdravstvenog turizma u Daruvaru, te razvojnih mogućnosti u budućnosti. Prema najnovijim statistiĉkim podacima, prvih 9 mjeseci 2014. godine bilo je 15,828 noćenja turista koji dolaze privatno, te 28,300 koji dolaze preko sustava HZZO-a na lijeĉenje. To bi znaĉilo da gosti koji dolaze preko sustava HZZO-a ĉine 50% ukupnog noćenja, turisti koji dolaze privatno ĉine 30 %, a ostalih 20% ĉine gosti sportaši koji odsjedaju u hotelu zbog sportskih priprema. Što se tiĉe gostiju koji dolaze preko sustava HZZO-a, došlo je do blagog smanjenja dolazaka, ali što se tiĉe gostiju koji dolaze zbog turistiĉkih razloga dolazi do porasta. Daruvarske toplice - hotel „Termal“ u budućnosti oĉekuje porast turista, te iz tog razloga imaju predviĊeno povećanje smještajnog kapaciteta. Planiraju izgraditi novu zgradu u sklopu Daruvarskih toplica gdje predviĊaju 70 smještajnih jedinica u dvokrevetnim sobama, dakle ukupno 140 novih postelja. Daruvarske toplice imaju 5 katova, od kojih su 4 kata namijenjena za smještaj gostiju. Prvi i drugi kat koriste se za smještaj gostiju koji dolaze u Toplice radi lijeĉenja. U budućnosti planiraju goste koji dolaze radi lijeĉenja smjestiti u novu zgradu, a osigurati sva 4 kata za smještaj gostiju koji dolaze u turistiĉke svrhe. TakoĊer planiraju obnoviti zgradu „Ivanov dom“ koja je uništena tijekom Domovinskog rata. „Švicarska vila“ i „Arcadia“ dvije su zgrade koje spadaju u kompleks Daruvarskih toplica, te planiraju u te dvije zgrade izgraditi ukupno 70 novih soba za smještaj gostiju. To bi prema statistici znaĉilo povećanje ukupnog kapaciteta za trećinu u odnosu na sadašnji kapacitet. Nove smještajne jedinice gradit će zato što, kada im se najavi grupa od 60 posjetitelja koja dolazi u hotel, imaju problema sa smještajem, te moraju odgaĊati dolazak gostiju koji dolaze radi lijeĉenja preko sustava HZZO-a, kako bi mogli smjestiti najavljenu grupu. Prema dosadašnjem iskustvu, gosti nisu naviknuli ići na lijeĉenje tijekom prosinca, sijeĉnja i veljaĉe. Najveća popunjenost hotela je u proljeće i u jesen. Boravak turista u ovome kraju ljeti je manje zanimljivo; u tom vremenu ĉešće dolaze sportaši i osobe na kupanje u bazene koji su u sklopu Daruvarskih toplica. Na pitanje suraĊuju li s Turistiĉkim 35 informativnim centrom u Daruvaru, gospodin Medak odgovorio je da ne suraĊuju samo s Turistiĉkim informativnim centrom, već i s Turistiĉkom zajednicom cijele ţupanije. Daruvarske toplice najveći su i najjaĉi turistiĉki objekt unutar cijele ţupanije, te je suradnja s drugima nuţna. Osim s Turistiĉkim zajednicama, takoĊer suraĊuju s raznim OPGima, te s Vinskom cestom radi organiziranja dodatnih sadrţaja za turiste. Intervju sam završila s pitanjem razvijanja zdravstvenog turizma u budućnosti u gradu Daruvaru. Gospodin Medak rekao je da imaju razvojni projekt u kojemu planiraju obnoviti izvore energije za potrebe grijanja i hlaĊenja, te na taj naĉin smanjiti troškove za grijanje i struju. Planiraju takoĊer modernizaciju postojećih i izgradnju novih objekata, te odvojiti bolniĉki dio od turistiĉkog. 36 9. ZAKLJUČAK U današnje vrijeme kada je turizam razvijen po cijelom svijetu ne zaĉuĊuje što postoje mnoge vrste turizma. Razlog tome je taj što stanovnici ove Zemlje imaju razliĉite poglede na svijet, razliĉite ţelje, razliĉito shvaćanje, te razliĉite razloge zbog kojih su motivirani ići na odreĊeno turistiĉko putovanje. S obzirom na trendove koji se razvijaju na trţištu, nastali se posebni oblici turizma zapravo predstavljaju suprotnost negativnim stvarima što ih je donio masovni turizam, a cilj im je da se potpunije zadovolje posebne ţelje i potrebe suvremenih turista. U skladu s navedenim nastale su vrste turizma kao što su npr. kongresni turizam, vjerski turizam, naturizam, ekoturizam, lovni i ribolovni turizam, zdravstveni turizam, i mnogi drugi. Zdravstveni turizam kao jedna od vrsta posebnih oblika turizma, graniĉi izmeĊu medicine i turizma, gdje gospodarski subjekti suraĊuju sa zdravstvenim ustanovama. Gospodarski subjekti brinu se za smještaj i boravak gostiju, dok se zdravstvene ustanove brinu o naĉinu lijeĉenja, rekreaciji, te rehabilitaciji pomoću prirodnih ĉinitelja. Temeljni cilj zdravstvenog turizma je zdravlje, te njegovo oĉuvanje i unapreĊenje. Zdravlje ima dugogodišnji povijesni razvitak. Tijekom bronĉanog doba već se poĉeo razvijati u Europi, a u Hrvatskoj se poĉeo razvijati po uzoru na brojna europska ljeĉilišta prvenstveno zahvaljujući prirodnim blagodatima kao što su izvorišta termomineralne vode, te nalazišta ljekovitog blata. Grad Daruvar takoĊer ima dugu povijest razvijanja zdravstvenog turizma. Na podruĉju grada Daruvara termalni izvori ljekovite vode bili su poznati još u doba Rimljana. No unatoĉ tome, zaĉetnikom modrenog razvoja korištenja tople vode i izgradnje kupališno-ljeĉilišnih kapaciteta, smatra se grof Antun Janković koji je ţivio na ovome podruĉju u 18. stoljeću. Od toga doba, pa sve do danas zdravstveni turizam dobro se razvijao. U 19. stoljeću lijeĉenja u sklopu zdravstvenog turizma su se odvijala unutar zgrada Antunove kupke, Centralnog blatnog kupališta, Marijine kupke, te Opće blatne kupke. Danas se odvijaju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju - Daruvarske toplice, koje su u sklopu hotela „Termal“, te u „Vili Arcadii“ koja je takoĊer sastavni dio Daruvarskih toplica. Zdravstveni turizam na podruĉju grada Daruvara ima dobru budućnost. Oĉekuje se porast dolazaka, te se u tu svrhu planira izgradnja novih smještajnih jedinica. 37 10. LITERATURA Knjige: 1. Baĉić, I., Primc, O. (2002): Zdravstvo i turizam. U: Jakĉin Ivanĉić, M. (ur.) Daruvar u slici i rijeĉi. Daruvar: Matica Hrvatska 2. Ĉorak, S. i sur. (2009): Osnove turizma. Zagreb: Školska knjiga 3. Geić, S. (2011): Menadţment selektivnih oblika turizma. Split: Sveuĉilište u Splitu 4. Kušen, E. (2006): Zdravstveni turizam. U: Ĉorak, S., Mikaĉić, V. (ur.) Hrvatski turizam, plavo bijelo zeleno. Zagreb: Institut za turizam 5. Kuzle, M. i sur. (1987): Daruvar. Zagreb: Turistkomerc 6. Rolinc, J. (1975): Kupališno ljeĉilište- Daruvar. U: Kuzle, M., Ţutinić, Đ. (ur.) Daruvar. Zagreb: Izdavaĉko i propagandno poduzeće „Zagreb“ Članci u zbornicima radova: 1. Bartoluci, M., Hendija, Z. (2012): Stanje i perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. U: Stanje i mogućnosti zdravstvenog i sportsko-rekreacijskog turizma. Breslauer, N. (ur.). Zbornik radova MeĊunarodne konferencije o menadţmentu u turizmu i sportu. 4:317-324, Sv. Martin na Muri: MeĊimursko veleuĉilište u Ĉakovcu 2. Geić, S. i sur. (2010): Zdravstveni turizam egzistencijalna potreba u suvremenom društvu. U: Plenković, M. (ur.) Zbornik radova Informatologia. 2:10-22, Zagreb: Hrvatsko komunikološko društvo Internetske stranice: 1. http://www.mundimitar.it/matica/matica_2009/matica_2009_7.htm (16.10.2014.) 2. http://www.visitdaruvar.hr/dogadjanja.aspx (17.10.2014.) 3. http://daruvarski-portfolio.net/julijev-park/ (17.10.2014.) 4. http://www.coloursofistria.com/hr/wellness-more/wellness (18.10.2014.) 5. http://www.poslovniturizam.com/rjecnik/world-tourism-organisation-unwto/30/ (20.10.2014.) 38 6. http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=972&NrS ection=1&NrArticle=7522 (21.10.2014.) 7. http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1165327&page=156 (22.10.2014.) 8. http://www.latitudeslife.com/wp-content/uploads/Bath-bagni-romani.jpg (22.10.2014.) 9. http://www.victorianweb.org/places/cities/blackpool1.html (22.10.2014.) 10. http://www.health-tourism.com/medical-tourism/history/ (22.10.2014.) 11. http://www.news-medical.net/health/Medical-Tourism-History.aspx (22.10.2014.) 12. https://www.hgk.hr/press/zdravstveni-turizam-najveci-potencijal-rasta-u-hrvatskoj (23.10.2014.) 13. http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/europljani-sve-vise-zainteresirani-zazdravstveni-turizam-187661 (23.10.2014.) 14. http://www.ipkinternational.com/en/world-travel-monitorr/about-world-travelmonitor-r/ (23.10.2014) 15. http://www.zdravstveni-vodic.com/zdravstveni-vodic/oglasi/sportskamedicina/daruvarske-toplice--specijalna-bolnica-za-medicinsku-rehabilitaciju/8353/ (24.10.2014.) 16. https://www.hgk.hr/category/zajednice/zajednica-zdravstvenog-turizma (24.10.2014.) 17. http://www.aquae-balissae.hr/turisticka-ponuda/ (29.10.2014.) 18. http://www.mint.hr/UserDocsImages/140228-tpromet-013sl.pdf (29.10.2014) 19. http://www.visitdaruvar.hr/o-daruvaru-1.aspx (29.10.2014.) 20. http://daruvar.hr/o-daruvaru/daruvar-kroz-povijest/ (29.10.2014.) 21. http://www.daruvarske-toplice.hr/bazeni (31.10.2014.) 22. http://www.visitdaruvar.hr/rimska-park-suma.aspx (31.10.2014.) 23. http://www.daruvarske-toplice.hr/smjestaj-i-usluge (31.10.2014.) 24. http://www.putovnica.net/galerije-slika/daruvar-slike-galerija/foto-daruvar-vilaarcadia-2 (31.10.2014.) 25. http://www.visitdaruvar.hr/termal.aspx (31.10.2014.) 26. http://www.seoski-turizam.hr/objekt/daruvarske-toplice/25/ (31.10.2014.) 27. http://www.daruvarske-toplice.hr/o-nama (31.10.2014.) 28. http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness (31.10.2014.) 29. http://www.daruvarske-toplice.hr/ljekoviti-wellness-programi (31.10.2014.) 30. http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness/antistres-program-zdravlja-za-managere (31.10.2014.) 31. http://www.daruvarske-toplice.hr/wellness/programi-mrsavljenja (31.10.2014.) 39 32. http://www.daruvarske-toplice.hr/rekreacija/fitness (31.10.2014.) 33. http://www.daruvarske-toplice.hr/team-building (31.10.2014.) 34. http://www.daruvarske-toplice.hr/rekreacija (31.10.2014.) 35. http://www.daruvarske-toplice.hr/cjenik-smjestaj (31.10.2014.) 36. http://www.daruvarske-toplice.hr/smjestajni-objekti (31.10.2014.) 37. http://www.daruvarske-toplice.hr/restorani (31.10.2014.) 40 11. POPIS ILUSTRACIJA Tablice: 1. Tablica 1: Shematski prikaz strukture usluga zdravstveno-turistiĉkih objekata i prirodnih ljeĉilišta Slike: 1. Slika 1: Doţínky u Daruvaru - ĉeška ţetvena sveĉanost 2. Slika 2: Termalni izvor - Ivanovo vrelo u Daruvaru 3. Slika 3: Wellness 4. Slika 4: Asklepijev hram u Epidauru (Grĉka) 5. Slika 5: Rimske terme u Bathu (Engleska) 6. Slika 6: Blackpool 7. Slika 7: Daruvarske toplice - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju 8. Slika 8: Antunova kupka 9. Slika 9: Blatna kupelj za ruke i noge (oko 1920. godine) 10. Slika 10: Daruvarske toplice iz zraka 11. Slika 11: Rimska šuma u Daruvaru 12. Slika 12: Vanjski bazeni 13. Slika 13: Apartman u hotelu „Termal“ 14. Slika 14: „Arcadia“ 41
© Copyright 2024 Paperzz
