Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 11 • srpanj 2010. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 11, srpanj 2010. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Impresum Izdavač: Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković, (naslovnica) Zdravko Kleva Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Naklada: 1000 primjeraka Važni telefoni Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 42 25 47 385 51 24 81 72 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju 1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn 1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn 1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn druga stranica (omot): 210 x 297 = 3400.00 kn zadnja stranica (omot): 210 x 297 = 3700.00 kn 2 Glas Vinodola Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, poruku… Za upite nazovite agenciju “Primari” ul. Nikole Tesle 1 51000 Rijeka Cjenik oglasnog prostora Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h mob: 0915431672 Aktualnosti Općinska kasa stabilna Bribir, 31. svibanj–Na šestoj sjednici Općinskog vijeća Vinodolske općine usvojena je izmjena planova i programa za tekuću 2010.godinu te je prihvaćen godišnji obračun proračuna općine za prošlu, 2009.godinu. On je u prihodovnom smislu ostvaren sa 73 posto (16.244.538 kn) od planiranih (22.231.748,00 kn), a u rashodovnom dijelu 79 posto ili (17.613.173 kn) u odnosu na planirano. Uzimajući u obzir neutrošena sredstva iz 2008. godine od 3.946.748 kuna, koja su prenesena u proračun 2009.godine, prihodi su iznosili 20.191.286 kuna što je u konačnici plan proračuna ispunjen s 90 posto . Neutrošenih sredstava u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna prenose se u proračun 2010. godine i bit će raspoređena za potrebe održavanja i izgradnje uglavnom komunalne infrastrukture u općini. Nikad manje primjedbi revizora Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Vinodolske općine za 2009. godinu također je prihvaćeno uz napomenu da se nepravilnosti isprave. Naime, propusti nisu veliki, rečeno je ali nisu ni zanemarivi, bio je stav vijećnika većinske koalicije. Ukratko, državna revizija naložila je u izvješću: uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola, evidentiranje zemljišta i groblja u poslovnim knjigama prema važećim pravnim aktima. Naložila je također poduzimanje mjera potpune i pravodobne naplate prihoda sukladno Zakonu o proračunu kao i prikupljanje naknada po izdanim koncesijama vezanim za komunalne poslove te najma stanova. U konačnici, dat je nalog općini donošenje programa i planiranja rashoda vezanih za održavanje, izgradnju i održavanje objekata komunalne infrastrukture. Sukladno nalozima državne revizije vijećnici su prihvatili odluku o određivanju komunalnih djelatnosti koje će se ubuduće obavljati temeljem ugovora o konce- Vijećnici HDZ: Suzana Mataija Šestak, Boris Miklić i Mile Žarković na 6. sjednici Općinskog vijeća obavjestili su predsjednicu i ostale vjećnike da su u sklopu Općinskog vijeća osnovali Klub vijećnika HDZ-a. siji. Zakon precizno određuje koji se poslovi komunalnih djelatnosti moraju dodijelit putem koncesijskog natječaja kao i način odabira koncesionara. U nastavku sjednice donijete su odluke o utvrđivanju visine plaće načelnika koji svoju dužnost obavlja profesionalno kao i naknade za rad njegova zamjenika. Prihvaćena su izvješća izvršenja godišnjih programa održavanja, uređenja i izgradnje te plana javne nabave Vinodolske općine za 2010. Stočarstvu poticaj od 56.800 kuna Usvajanjem odluke o poticanju stočarstva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se bave uzgojem mliječnih krava, koza i pernate divljači, vjećnici Općinskog vijeća su na 6.sjednici odobrili prijenos sredstava u visini od 58.000 kuna Poljoprivrednoj zadruzi “Plodovi Vinodola”. Ona će sredstva razdijeliti točno utvrđenim korisnicima. Zbog ograničenosti sredstava općina je u 2010. godini za uzgoj mliječnih krava izdvojila poticaj od 500 kuna po grlu, za uzgoj mliječnih koza 25 kn po grlu, a za uzgoj pernate divljači 15 kuna po jednom grlu. Temeljem toga u MO Bribir za poticaj stada od 49 krava i 150 fazana u uzgoju, izdvojeno je 27.000 kn. Za stado od 5 koza u MO Grižane-Belgrad 1.250 kn. U MO Tribalj za stado od 18 koza 4.500 i za poticanje stočara u Driveniku koji uzgajaju 11 krava i 74 koze ukupno 24 000 kn. tekst : Z. Kleva Glas Vinodola 3 Aktualnosti S aktualnog sata 6. sjednice Općinskog vijeća V ijećnik Zoran Spoja (HNS) otvorio je aktualni sat pitanjem da li je moguće s koncesionarom za groblja “Ivanj” d.d. dogovoriti dežurstva nedjeljom? Ove godine je bilo par slučajeva gdje je pokojnik umro u petak ili četvrtak, pa je obitelj danima morala čekati ukop. Vijećnik Spoja, također je pitao na koji način otvoriti raspravu o visini vjećničke naknade, obzirom na krizna vremena, jer smatra da su dosta visoke. Potrebu dežurstva koncesionara vezano za ukop nedjeljom, odgovorio je načelnik Ivica Crnić, isticali smo i ranije, a odgovor je bio da prema poslovniku “Ivanja” d.d. nedjeljom i praznikom ne pružaju usluge ukopa odnosno omogućeno je samo zbrinjavanje pokojnika u privremeni spremnik. Općinsko vijeće može inzistirati da se koncesionar prilagodi željama i potrebama mještana Vinodolske općine odnosno zahtijevati da nađu rješenje za pružanje usluga nedjeljom. Odluku o slanju zahtjeva za pružanje usluga pokopa i nedjeljom članovi vijeća jednoglasno su donijeli. Isti je slučaj, odgovorio je Crnić na prijedlog rasprave o vijećničkim naknadama. O tome treba podnijeti prijedlog o kojem će se raspraviti na vijeću, rekao je Crnić. Zoran Spoja najavio je da će vjećnici HNS-a, podnijeti prijedlog. Vjećnik Boris Miklić osvrnuo se na cestu Podsopalj – Cerovići koja je djelomično asfaltirana i na kojoj raste trava, te upitao tko je vršio nadzor radova. Također, iznio je primjedbe na košenje javnih zelenih površina, otpad i smeće uz glavnu županijsku cestu, te sugerirao da se na poslovima kosidbe angažiraju nezaposleni sa zavoda u formi javnih radova. Načelnik Crnić odgovorio je da 4 Glas Vinodola Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr su zapisnički konstatirani propusti na uređenju ceste Podsopalj–Cerovići i procedura za popravak je pokrenuta. Cesta za Crikvenicu i divlji deponiji uz nju odraz je svijesti i savjest ljudi koji to čine. Došli smo do sada do jednog vozila i vlasnika koji je primjećen i koji je otpad pokupio. Najveći dio smeća dolazi s područja drugih jedinca lokalne samouprave, rekao je Crnić i uputio apel svim mještanima da svaku informaciju o takvom neprimjerenom djelovanju jave komunalnom redaru. Prekršitelja možemo pronaći preko vozila i registarske oznake, saznati tko je vlasnik i prijaviti ga policiji. Vijećnik Mile Žarković (HDZ) postavio je pitanje čišćenja putova u selima kroz organiziranje radnih akcija, pitajući se je li moguće da većina mještana to više ne želi raditi. Narod, odgovorio je Crnić, više se ne želi angažirati na čišćenju lokalnih cesta. Nekada smo dva puta godišnje to radili, kroz dobrovoljne akcije. Činjenica je da imamo 82,5 km lokalnih cesta i da ih mi trebamo čistiti. U proračunu imamo 1 milijun kuna za održavanje cesta i ako ćemo ih ići čistiti nama ni 800.000 kuna ne bi bilo dovoljno. Razgovaralo se o kupnji traktora ali moramo imati i obučenu osobu za to. Pokušat ćemo to riješiti ako se može i sa ljudima sa zavoda za zapošljavanje .Vidjet ćemo da li kupiti dvije motorne pile i kosilice. Kroz tih 6 mjeseci angažiranja nezaposlenih sa zavoda moglo bi se nešto napraviti, zaključio je Crnić. tekst: Zdravko Kleva S aktualnog sata 5. sjednicE Općinskog vijeća Bribir, 10. ožujka–Aktualni sat otvorio je vijećnik Mihovil Mavrić (SDP) pitanjem postoji li mogućnost skinuti žice s prozora na zgradi Kamenskog, jer to liči na “Alkatraz “? Zgrada Kamenskog d.d. odgovorio je načelnik Ivica Crnić, u punopravnom je vlasništvu i mi se ne možemo miješati u njihovo raspolaganje vlasničkim pravima na objektu, bez obzira na činjenicu što se objekt nalazi na području naše Općine. Što je s dodjelom prostora Mjesnom odboru i Udruzi umirovljenika Bribir, zanimalo je vijećnika Rajka Arbanasa (HSS), a odgovoreno mu je da su glazbenici koji su ga do sada koristili pristali čim prije isprazniti ga. Vijećnika Roka Brozovića (SDP) zanimao je projekt kanalizacije i vodifikacije u Triblju kao i sazivanje javne rasprave vezane za parcelu nogometnog igrališta. Projektom kanalizacije i vodifikacije su obuhvaćeni svi građani na terenu, rečeno mu je, i omogućeno im je priključivanje na cjevovod kanalizacije. Svi oni će biti pozvani na raspravu, a ako ne bude zajedničkog jezika izložit će se moguće alternative. A kada je o igralištu riječ, mora se sačekati usvajanje Izmjena i dopune UPU‑a mjesta Tribalj. O planovima i realizaciji programa po mjesnim odborima, pitanja i zapažanja iznjeli su vijećnici Boris Miklić (HDZ) i Zoran Spoja (HNS). Prvom se čini, kako je rekao, da iz planova i programa MO Tribalj realne stvari ne ulaze u planove realizacije pa s time u vezi naveo neuređenu sjevernu stranu doma u Triblju koju bi trebalo hitno popraviti. Vijećnik Zoran Spoja misli kako bi najbolje bilo mjesne odbore ugasiti. Naime, prisutna sumnja mještana u neaktivnost u radu MO Bribir potječe prema njemu iz činjenice da se prioriteti, istaknuti u uredno podnešenim godišnjim planovima i programima rada, izostavljaju u realizaciji. Za MO Tribalj program za prošlu godinu je bio teži od 5 milijuna kuna, odgovorio je načelnik Crnić. Reći da se ništa nije napravilo, rekao je, ne stoji. A treba naglasiti, dodao je, da pune suradnje s MO Tribalj nema. Ne može Aktualnosti Vinodolska općina opravdala svoje postojanje Bribir, 15. travnja – Skromno ali svečano i dostojanstveno obilježen je u prostorijama Narodne knjižnice i čitaonice Bribir sedamnaesti rođendan Vinodolske općine. Petnaesti travnja dan je ustroja Vinodolske općine i istodobno Dan obilježavanja pobjede nad fašizmom na njezinim prostorima. “Danas kada obilježavamo ovu obljetnicu postojanja naše općine, možemo se pohvaliti da je kroz sve protekle mandate ona opravdala svoje postojanje”, rekla je na početku svečane sjednice Općinskog vijeća Vinodolske općine predsjednica Olga Antonić Dukić. Ona je tom prigodom zahvalila svim dosadašnjim predsjednicima se ustvrditi također, ni da se za Mjesni odbor Bribir nije ništa napravilo, jer u odnosu na nerealno planiranje, učinjeno je sve ono prioritetno, što je bilo moguće realizirati, kazao je. Vijećnica Suzana Šestak otvorila je temu stanja domova kuture u Općini. Osvrnula se na Dom kulture u Bribiru čija je ventilacija neučinkovita dok se vijećnik Željko Citković (SDP) vezao za Dom kulture u Grižanama u kojemu je dva puta brušen parket na kojeg se i dalje ne može računati kao i na krov koji već pušta. Kada će se to riješiti, pitali su. Svi se problemi u našim domovima ne mogu riješiti odjednom, jer nemamo sredstava, odgovorio je načelnik. Ventilacija u Domu u Bribiru će se staviti u program, a za Dom u Grižanama mjesni bi odbor morao točno i precizno reći što je prioritetno učiniti u ovoj godini. Vijećnici su uz niz ostalih donijeli Odluku o Izmjeni i dopuni programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Vinodolske općine. Odluka je donijeta u svrhu prijenosa državnog zemljišta u vlasništvo Vinodolske općine, a u cilju formiranja i opremanja poduzetničkih zona. Šumarija rečeno je kod obrazloženja prijedloga odluke, nije nije problem jer će izravno prenijeti tražene čestice na općinu. vijeća, svim načelnicima, kao i svim djelatnicima jedinstvenog upravnog odjela, koji su zaslužni za sve uspjehe Vinodolske općine. Svečanosti su se odazvali uz vjećnike, djelatnici općinske uprave, predstavnici gospodarskih i drugih institucija, te kulturno-sportskih i drugih udruga. Sjednici su prisustvovali prvi načelnik Vinodolske općine Dragutin Barac kao i prvi predsjednik vijeća Petar Stanić. Pozdravljući sve njih te uzvanike: Berislava Tulića, pročelnika Ureda za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ-a, te Veselka Mutabdžića, zamjenika gradonačelnika susjedne Crikvenice i Nevena Pavelića predsjednika Gradskog vijeća Novog Vinodolskog, načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić osvrnuo se na učinjeno u općini u proteklom razdoblju. Posebno je istaknuo rad općinskih tijela na planiranju, izradi i donošenju strateških dokumenata općine neophodnih za planiranje njezinog razvoja. Nakon svečane sjednice i kratkog glazbeno programa otvorena je izložba pod nazivom “Zrinski i Frankopani čuvari hrvatskog nacionalnog identiteta”, koju su postavili i uredili Odjel za kulturu Vinodolske općine i Narodna knjižnica “Bribir”. Više od dvadesetak eksponata, fotografija, faksimila pisama, te publikacija koje govore o životu i djelovanju Petra Zrinskog i Krste Frankopana te njihovoj pogibiji 1671. godine izloženo je na zidovima i u vitrinama izložbenog prostora, te portreti u ulju dvojice velikana hrvatske povijesti, opatijskog slikara Klaudia Franka. Zdravko Kleva Izaslanstvo Vinodolske općine, UABA, te Udruge branitelja iz Domovinskog rata Vinodolske općine položilo je u povodu obilježavanja 15.travnja Dana općine i Dana pobjede nad fašizmom vijence i cvijeće na spomen obilježja palim domoljubima. Glas Vinodola 5 Aktualnosti Izbori za mjesne odbore 11. srpnja O dlukom Općinskog vijeća donesenoj na 6. sjednici održanoj 31. svibnja 2010. godine, raspisani su izbori za članove Vijeća mjesnih odbora Bribir, Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik. U svim mjesnim odborima na području Općine bira se po pet (5) članova. Za dan provedbe izbora Općinsko vijeće odredilo je nedjelju, 11. srpnja 2010. godine. Općinskom izbornom povjerenstvu u regularnom vremenu pristigle su kandidacijske liste i zbirne liste stranaka koje izlaze na izbore. KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG ODBORA BRIBIR 1.1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ Nositelj liste: Rene Ševerdija, Hrvat, Bribir, Štale 38, 103160969 Crikvenica Rene Ševerdija, Hrvat, Bribir, Štale 38, 103160969 Crikvenica Dražen Veljačić, Hrvat, Bribir, Štale 55, 103522690 Crikvenica Dijana Kršul, Hrvatica, Bribir, Gradac bb, 103445000 Crikvenica Matej Skočilić, Hrvat, Bribir, Štale 71A, 103875951 Crikvenica Toni Mataija, Hrvat, Bribir, Štale 92, 15184990 Crikvenica 1.2. HRVATSKA NARODNA STRANKA–LIBERALNI DEMOKRATI–HNS–LD Nositelj liste: Zoran Spoja, Hrvat, Bribir, Gradac 56, 15553923 Crikvenica 1. Zoran Spoja, Hrvat, Bribir, Gradac 56, 15553923 Crikvenica 2. Davor Saftić, Hrvat, Bribir, Poduljin 5, 15658367 Crikvenica 3. Suzana Tomić, Hrvatica, Bribir, Gradac 31A, 103457778 Crikvenica 4. Ivan Kršul, Hrvat, Bribir, Kičeri 11, 101441022 Crikvenica 5. Josip Saftić, Hrvat, Bribir, Gradac 9, 14444169 Crikvenica 3. HRVATSKA SELJAČKA STRANKAHSS, BOŽIDAR ZUBČIĆ- nositelj liste 4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA-PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – SDP–HSLS – PGS (koalicija), NEVEN ANTONIĆnositelj liste 1.3. H RVATSKA SELJAČKA STRANKA–HSS KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG ODBORA GRIŽANE–BELGRAD Nositelj liste: Božidar Zubčić, Hrvat, Bribir, Sv. Vid 6a, 100418354 Crikvenica Božidar Zubčić, Hrvat, Bribir, Sv. Vid 6a, 100418354 Crikvenica Cvetka Strizić, Hvatica, Bribir, Kičeri 32, 101617541 Crikvenica Ivan Ligatić, Hrvat, Bribir, Bribir 51, 100358891 Crikvenica Ivka Čor, Hrvatica, Bribir, Kričina 6a, 101206790 Crikvenica Marko Jerković, Bribir, Kičeri 26c, 100154970 Crikvenica 1.4. S OCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE– HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA– PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ–SDP–HSLS–PGSkoalicija Nositelj liste: Neven Antonić, Hrvat, Bribir, Bribir 10, 102881499 Crikvenica Neven Antonić, Hrvat, Bribir, Bribir 10, 102881499 Crikvenica Nataša Butorac, Hrvatica, Bribir, Štale 1a, 102026467 Crikvenica Josip Strizić, Hrvat, Bribir, Kičeri 32A, 101917527 Crikvenica Snježana Domijan, Hrvatica, Bribir, Gradac 31B, 102057957 Crikvenica Bosiljka Martinčić, Hrvatica, Bribir, Dragaljin 7, 15730527 Crikvenica ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG ODBORA BRIBIR 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, RENE ŠEVERDIJA–nositelj liste 2. HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI-HNS-LD, ZORAN SPOJA–nositelj liste 6 Glas Vinodola 1.1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ Nositelj liste: Tomislav Tomić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kostelj 35b, 104066232 Crikvenica Tomislav Tomić, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 35b, 104066232 Crikvenica Natalia Marijanić, Hrvatica, Grižane–Belgrad, Marušići 32, 103915050 Crikvenica Ljubica Baretić, Hrvatica, GrižaneBelgrad, Blaškovići 5a, 103760588 Crikvenica Sebastijan Hica, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 96, 102153026 Crikvenica Nenad Gregorić, Hrvat, GrižaneBelgrad, Mavrići 54b, 103915298 Crikvenica 1.2. . H RVATSKA NARODNA STRANKA–LIBERALNI DEMOKRATI–HNS–LD Nositelj liste: Gordana Vidas, Hrvatica, Grižane-Belgrad, Kamenjak 46, 100819950 Crikvenica Gordana Vidas, Hrvatica, GrižaneBelgrad, Kamenjak 46, 100819950 Crikvenica Stjepan Juričić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kostelj 49, 15382666 Crikvenica Vesna Frančišković, Hrvatica, Grižane-Belgrad, Grižane 45a, 100398038 Crikvenica Zoran Mužević, Hrvat, GrižaneBelgrad, Kostelj 128, 100718968 Crikvenica Ernest Baretić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 63, 100495315 Crikvenica 1.3 NEZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA Nositelj liste: Dean Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad, Grižane 59, 103259516 Crikvenica Dean Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad, Grižane 59, 103259516 Crikvenica Darko Balas, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 28, 100496396 Crikvenica Alen Dika, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 54 a, 100625994 Crikvenica Ivica Saftić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Mavrići 16, 104178296 Crikvenica Denis Barac, Hrvat, Grižane-Belgrad, Franovići 7, 103154831 Crikvenica 1.4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE–SDP Nositelj liste: Željko Citković, Hrvat, Grižane-Belgrad, V.Bašunje 32, 100779337 Crikvenica Željko Citković, Hrvat, Grižane-Belgrad, V. Bašunje 32, 100779337 Crikvenica Marinko Badurina, Hrvat, Grižane-Belgrad, Miroši 1 a, 100427382 Crikvenica Darijo Crnić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Antovo 10, 100352773 Crikvenica Danijel Blažičević, Hrvat, Grižane-Belgrad, Kamenjak 46 a, 102992078 Ivan Brnčić, Hrvat, Grižane-Belgrad, Mavrići 17, 15341906 ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG ODBORA GRIŽANE–BELGRAD 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, TOMISLAV TOMIĆ–nositelj liste 2. HRVATSKA NARODNA STRANKA– LIBERALNI DEMOKRATI–HNS–LD, GORDANA VIDAS–nositelj liste 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – HRVATSKA SELJAČKA STRANKA–HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA–PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – SDP–HSS– HSLS–PGS (koalicija), ŽELJKO CITKOVIĆ-nositelj liste 4. NEZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA, DEAN BARAC–nositelj liste KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG ODBORA TRIBALJ 1.1 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA-HDZ Nositelj liste: Vedran Švast, Hrvat, Tribalj, Pećca 22A, 100339753 Crikvenica Vedran Švast, Hrvat, Tribalj, Pećca 22A, 100339753 Crikvenica Goran Cerović, Hrvat, Tribalj, Ropci 1C, 102980667 Crikvenica Boris Glavan, Hrvat, Tribalj, Ričina 11, 102763992 Crikvenica Marijan Kučan, Hrvat, Tribalj, Tribalj 31, 100360563 Crikvenica Gordan Gašparović, Hrvat, Tribalj, Gornji Tribalj 19, 101823360 Crikvenica 1.2. HRVATSKA NARODNA STRANKA–LIBERALNI DEMOKRATI–HNS–LD Nositelj liste: Dragutin Golac, Hrvat, Tribalj, Tribalj 15 b, 100751595 Crikvenica Dragutin Golac, Hrvat, Tribalj, Tribalj 15 b, 100751595 Crikvenica Branko Starčević, Hrvat, Tribalj, Tribalj 25, 103167353 Crikvenica Dragan Brnčić, Hrvat, Tribalj, Sušik 25, 101965735 Crikvenica Marin Švast, Hrvat, Tribalj, Tribalj 8, 103359604 Crikvenica Dalibor Brnčić, Hrvat, Tribalj, Sušik 34, 102143106 Crikvenica 1.3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE–SDP Nositelj liste: Roko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina 10, 15556349 Crikvenica Roko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina 10, 15556349 Crikvenica Ivan Pemper, Hrvat, Tribalj, Tribalj 33, 15788224 Crikvenica Željka Gršković, Hrvatica, Tribalj, Tribalj 15C, 102679609 Crikvenica Zdenko Brozović, Hrvat, Tribalj, Ričina 10, 15125358 Crikvenica Biserka Čižmešija, Hrvatica, Tribalj, Tribalj 15C, 100447136 Crikvenica ZBIRNA LISTA VIJEĆA MJESNOG ODBORA TRIBALJ 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, VEDRAN ŠVAST–nositelj liste 2. HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI, DRAGUTIN GOLAC–nositelj liste 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP, ROKO BROZOVIĆ– nositelj liste KANDIDACIJSKE LISTE ZA IZBOR ČLANOVA VIJEĆE MJESNOG ODBORA DRIVENIK 1.1. H RVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ Nositelj liste: Tomislav Šimić, Hrvat, Drivenik, Šimići 4, 103574563 Crikvenica Tomislav Šimić, Hrvat, Drivenik, Šimići 4, 103574563 Crikvenica Željko Čavrak, Hrvat, Drivenik, Drivenik 7c, 100027955 Crikvenica Ivo Baćić, Hrvat, Drivenik, Baćići 6a, 14792198 Crikvenica Damir Klarić, Hrvat, Drivenik, Benkovići 3, 104066047 Crikvenica Jurica Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Jerčinovići 10, 101081495 Crikvenica 1.2. N EZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA Nositelj liste: Darko Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Plišići 6, 102813275 Crikvenica Darko Jerčinović, Hrvat, Drivenik, Plišići 6, 102813275 Crikvenica Domagoj Knez, Hrvat, Drivenik, Cerovići 20A, 103504792 Crikvenica Damir Klarić, Hrvat, Drivenik, Drivenik 7C, 103344990 Crikvenica Nensi Jerčinović, Hrvatica, Drivenik, Jerčinovići 10, 101961377 Crikvenica Ivan Knez, Hrvat, Drivenik, Cerovići 20A, 100075443 Crikvenica ZBIRNA LISTA ZA VIJEĆA MJESNOG ODBORA DRIVENIK 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA–HDZ, TOMISLAV ŠIMIĆ–nositelj liste 2. NEZAVISNA KANDIDACIJSKA LISTA, DARKO JERČINOVIĆ–nositelj liste Glas Vinodola 7 Kolumna Piše: Željka Jurčić-Kleković D ragi moji, evo nas va još jednon broji Glas Vinodola. Kakov je takov je, kadgod s manje kadgod s više greškic–ali naš je. A i popravit se, oće, kad-tad, jer tako mi j’ rekal naš glavni i odgovorni urednik, popularno zvan Kleva, po vlastiton prezimenu. Isti Kleva moli me već cca dva tjedna da napišen tu svoju kolumnu, a ja ne pišen niš jer jednostavno niman inspiracije. Pa će ovo bit kolumna bez kolumne, zač broj mora zić, a ja pišen tek tuliko da pišen. Još je k tomu čera bila Petrova, pa ne ča niman inspiracije, nego san i nezispana. A i vruće j’. Veli moja mat da su črnci va Afriki jako leni zač jin je prevruće, tako j’ valjad i meni. Ne znam samo ča mi više put bude v‘ zimi… Nego kad san već spomenula vrućinu pade mi na pamet da ljudi kreću na ljetovanje. Dakako „ljudi“ osin nas ki smo evdi na mori, ili blizu mora i isto smo ljudi, ali mi uglavnom ne ljetujemo. Niki dan san slušala anketu na TV, baš o ljetovanju za vrime te naše čudesne recesije i bome, moran van reć da j’ispalo kako recesija baš i neće čuda nikoga pogodit. Baren ča se ovoga problema tiče. Zagrepčani će ljetovat, tako su se izjasnili , doduše uglavnon poli rodbini ili prijatelji. Tako da se si ki imate v’ Zagrebi rođaci ili prijatelji pripravite na gostiii. Morda se nećete sitit da ih imate, ali se ote sitit oni. Baren je meni tako vavik bilo, pa i prije naše recesije. Si moji kolege s faksa baš bi se po letu sitili da smo skupa studirali. Po zimi ih to baš nij’ jako sekiralo. Tako j‘ isto i s rodbinun. Onun s kontinenta. Nemojte zato da vas iznenade dolasci. Lipo se pripravite na vrime, već kako ki misli da triba. Ki ima višak kamar neka ih lipo uredi, komu se ne da neka se pripravi reć da nikamo gre (na primjer na ljetovanje). Ja lipo ne moran niš. Iman dva velika kucka, pa zato niman gosti. I zbog istoga nisan tužna. Ako baš budete va frki, morem van jednoga posudit. Nakratko. RestukturiRanje HP – za sada bezbolno za Vinodolsku općinu Bribir–svibanj. Nova organizacija Hrvatske pošte, osmišljena u skladu s načelima usmjerenost prema krajnjem korisnikui i učinkovitosti, jedna je od glavnih aktivnosti iz strateškog plana razvoja Hrvatske pošte d.d. s kojom je načelnika Vinodolske općine Ivicu Crnića upoznao prilikom posjete u Bribiru Marino Braut, odnedavno potpredsjednik pošte za Primorsko-goransku županiju. Takav neposredan oblik upoznavanja korisnika, u ovom slučaju jedinica lokalnih samouprava, u skladu je sa strateškim planom razvoja Hrvatske pošte do 2013. godine. Svrha nove organizacije HP-a u četiri divizije: Pošta (prijem, prijevoz, razvrstavanje i dostava poštanskih pošiljaka), Mreža (mreža poštanskih ureda), Ekspres (ekspres, paketi i brzojavi) i Podrška, jeste smanjenje troškova i racionalizacija poslovanja. Sukladno tome cilj je da poduzeće u uvjetima liberalizacije tržišta poštanskih usluga omogući ostvarenje profitabilnosti u konkurenciji sa ostalim zapadnoeuropskim operaterima. S time u vezi sačinjen je i plan i program zbrinjavanja viška radnika i gašenja pojedinih poštanskih ureda. Posjet potpredsjednika HP za Primorsko-goransku županiju Čelniku općine bio je isključivo, kako nam je rekao, radi uspostave izravnog kontakta, informiranja o strategiji i radi daljne suradnje. Što se tiče Vinodolske općine i njezina 4 poštanska ureda u Bribiru i Grižanama (po 2 zaposlenika) te Triblju i Driveniku (po 1 zaposlenik), doznali smo naknadno od potpredsjednika Brauta, trenutačno ne postoje objektivni razlozi da se neki od tih radnih mjesta ili ureda zatvore. Zdravko Kleva 8 Glas Vinodola Poljoprivreda Prvo lavandino ulje iz Vinodola P oljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola ove je godine cijeli prinos od tristotinjak kilograma svježeg lavandinog cvijeta dala na destiliranje. Riječ je o berbi lavande s parcele Riječke nadbiskupije u Triblju površine 4000m2. Iz ubranog ploda dobivena je litra koncentrata lavandinog ulja i 100 litara hidrolata, vode obogaćene uljem kroz proces destiliranja koja se koristi u kozmetičke svrhe. Budući je ovo treća godina berbe, veoma smo zadovoljni prinosom i rezultatima, rekao je direktor zadruge Željko Lončarić. Destilacija je obavljena na otoku Cresu u Martinšćici u destileriji na ekološkom gospodarstvu obitelji Guerina Kučića. Dogodine, u PZ Plodovi Vinodola, očekuju dvostruko veći prinos lavande pa time i količine nakon destiliranja. Sav taj budući proizvod bit će stavljen u komercijalne svrhe, dok će ovogodišnji iskoristiti za promidžbu. Uzorak dobivenog prvog stopostotnog koncentrata lavandinog ulja poslat će se na analizu, nakon čega će se uspostaviti kontakt, radi eventualne buduće poslovne suradnje, s proizvođačem farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, Jadran galenskim laboratorijem u Rijeci. Po deset mililitara lavandinog ulja, kaže nam Lončarić, zadruga će pokloniti svakoj od osnovnih škola u Vinodolskoj općini i vrtiću “Cvrčak i mrav”, kako bi ih animirali na suradnju i za neke druge projekte zadruge. Što se tiče proširenja nasada, Lončarić ističe da su uvjeti Božo Petrovski s obitelj Kučić ispred njihove uljare eteričnih ulja za to idealni u Vinodolu, te da bi proizvodnja eteričnog ulja u ovom kraju mogla biti iznimno uspješna. Tko god ima 500 četvornih metara i više neiskorištenih, a upustio bi se u sadnju lavande, čiji uzgoj nije prezahtjevan, neka nam se javi, poručuje Lončarić, dodajući kako se jedna sadnica lavande koristi 20 godina, a nakon četvrte daje komercijalni prinos. Na kraju, istaknuo je direktor PZ Plodovi Vinodola, veliku zahvalnost dugujemo obitelji Petrovski koji su sadnice lavande agustifolie donijeli u Vinodol, Riječkoj nadbiskupiji koja je imala sluha i ustupila svoju parcelu u Triblju za sadnju plantaže, te Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bribir, za pruženu uslugu prijevoza lavande do destilerije u Martinščćici. tekst Zdravko Kleva U OKU KAMERE Početkom ožujka završeni su dugo priželjkivani radovi na obnovi fasade Doma kuture u Driveniku. Vinodolska općina izdvojila je za njezinu obnovu 100.000 kuna. Glas Vinodola 9 Turizam Vinodol predstavljen stručnjacima ruralnog turizma N a Drugom hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu, koji je od 21. do 25. travnja održan u Malom Lošinju, središnja je tema bila: Koncepcija dugoročnog razvoja ruralnog turizma. U sklopu trodnevnog programa prezentirana su tri primjera dobre prakse ruralnog turizma Primorsko-goranske županije među kojima je i program ruralnog razvoja Vinodolske općine. Direktor Poduzetničkog centra “Vinodol” mr. sc. Ivica Jerčinović prezentirao je potencijal za razvoj ruralnog turizma u Vinodolu odnosno predstavio ključne resurse za razvoj ruralnog turizma u Vinodolu, mogućnosti i izvore njegova financiranja, te stvaranje okruženja za razvoj ruralnog turizma. Naglasio je kako se Vinodol, kao mikrodestinacija, treba razvijati i razvija se, ne kao dodatna ponuda hotelskog turizma na obali, nego kao samostalni turistički proizvod, gradi vlastiti “brand”, koji rezultira povećanjem smještajnih kapaciteta i to prvenstveno u segmentu razvoja ruralnog turizma. Vinodol je prezentiran kao optimalno kombiniran i turističko prilagodljiv prostor koji svojim razvojem i napretkom može dugoročno postizati dobre rezultate stvarajući cjeloviti itinerar koji će rezultirati podizanjem kvalitete turističkog proizvoda destinacije i jačanjem identiteta vinodolskog područja. Drugi kongres o ruralnom turizmu okupio je 300 sudi- nika iz 11 zemalja, a uz Vinodolsku općinu prezentirani su programi Cesta plodova gorja (Gorski kotar), te Cesta maslinovog ulja (Otok Krk). I. Bruketa Promocija Planinarskih staza i šetnica Bribir, 21. svibnja. U prostorijama Turističkog ureda Turističke zajednice Vinodolske općine promoviran je zajednički promidžbeni materijal rivijere Hrvatsko primorje: Planinarske staze i šetnice. Karta je tiskana u 40.000 primjeraka na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku i dostupna je u svim turističkim zajednicama i uredima na područ- ju naše rivijere. Prve karte planinarskih staza i šetnica tiskane su 2003. godine. Ovo izdanje nije reprint postojeće karte, već su materijalima o stazama pridodani svi ostali podaci neophodni za korištenje karte u planinarske svrhe, poput daljinara, posebice korisne za amatere i turiste. U izradi materijala Turističkih zajednica gradova Crikvenice i Novog Vinodo- lskog te Vinodolske općine, pomogli su predstavnici Planinarskog društa “Strilež” iz Crikvenice, Josip Pravdica i Vladimir Savić, te akademski slikar Ivan Balažević. Ovo je još jedan u nizu zajedničkih projekata na nivou rivijere Hrvatskog primorja koje valorizira njegovo priobalje kao i resurse Vinodola i zaobalja kao jednu integralnu cjelinu. I. Bruketa S lijeva na desno: Luka Pobor–TD Selce, Iris Bruketa–TZ Vinodolske općine, Gordana Jelenović–TD Crikvenica, Ljubica Grbčić–TD Jadranovo, Tea Car Reljac–TD Dramalj, Vladimir Butković–TZ Grada Novi Vinodolski 10 Glas Vinodola Strani turistički novinari upoznali ponudu Vinodola U okviru studijskog putovanja po Hrvatskoj, Vinodol su posjetili španjolski i slovenski novinari, a u fokusu njihova zanimanja bila je gastronomska ponuda i ekskluziviteti turizma Vinodola–ruralni turizam. Oba gostovanja uključivala su razgledavanje ruralnih kuća; španjolski novinari bili su u ruralnoj vili vlasnice Marijane Pohl u Grižanama. Reportažu o posjeti Vinodolu španjolska trusitička pera pripremit će uz ostalo, za prestižni magazin Traveller Conde Nast. Šesnaest novinara iz redakcija Delo, Revija Jana, TV Novo Mesto, Horizont, Lipov list, posjetili su Villu Franco vlasnice Jasne Šoić u Pećcima u Triblju, posjetili su također hotel Balatura u Triblju. Slovenski novinari na čelu s direktorom Predstavništva HTZ-a u Ljubljani Goranom Blažićem imali su priliku vi- djeti i vidikovac Slipicu, te su oduševljeni gastronomskim specijalitetima Vagabundine kolibe. Gostujući novinari bili su oduševljeni ponudom koju su im domaćini prezentirali, pa se u TZ Vinodolske općine nadaju da će i njihovi natpisi u medijima doprinijeti još boljoj informiranosti o vindolskom kraju i u konačnici rezultirati još boljom posjećenosti turista s tih tržišta. I. Bruketa Slovenski novinari u posjeti Villi Franco vl. Jasne Šoić u Pećcima u Triblju Glas Vinodola 11 Reportaža Kamene stupe - potencijalni turistički brend N a najljepši način, stopedeset planinara je nakon više od šest desetljeća, otvorilo Stazu kamenih stupi i prošlo nekadašnjim vinodolskim stazama po planini Klamaruši, koja se nadvila nad sela griško–belgradskog kraja. Zahvaljujući ljubavi prema planinama i entuzijazmu, najprije dvojice planinara, Ivice Smirnova i Martina Žarića, a onda stanovnika tih sela i planinara Planinarskog društva Strilež iz Crikvenice, staze su ponovo prohodne. Planinari su se penjali uz planinu po 1300 kamenih stupi, a na vrhu ih je čekao predivan pogled na Vinodol, more i kvarnerske otoke. Na promociju nekadašnjih vinodolskih staza kojima su generacije vinodolskih žena i djevojaka nosile na leđima grožđe, trešnje i smokve u Gorski kotar i mijenjale za grah, kukuruz i krumpir, došli su planinari iz osam planinarskih društava i zaljubljenika u prirodu. 12 Glas Vinodola Stazu dugu 4,5 km pregazili i stari i mladi Najmlađa planinarka bila je dvogodišnja Lidija Halsz iz Crikvenice, koja s mamom i tatom ide na sve planinarske pohode pa se tako i na ovom pohodu popela na vrh planine. A u društvu none Marine i bake Milke planinario je i četverogodišnji David Bogdanović, koji je nakon povratka s planinarenja uživao u gulašu, unatoč tomu što je padala kiša. Najstariji planinar bio je 88-godišnji Bratoljub Lončarić Braco koji kaže da se nije penjao težim putem, već je išao kraćim, ali manje strmim stazama. Kružna staza duga je oko četiri i pol kilometara, na njoj su kamene stupi, koje su nastale od klesanog kamena ili su izravno uklesane u stijene, što su klesali stanovnici Vinodola. Staza je dobro markirana, a na opasnim mjestima i zaštićena. - Staza je hvale vrijedna i dobro markirana, jer u prvoj fazi treba svladati naj- teži put–kamene stupe–stepeničaste staze našeg kraja, krša, koje vode do vrha planine, gdje je vidikovac Pridva i gdje smo nagrađeni za ono što smo uložili penjanjem–predivan pogled na cijeli Kvarner, Učku, Velebit i Vinodolsku dolinu. Staza kamenih stupi ima perspektivu u turističkoj ponudi Općine i TZ kao tradicionalni izlet za turiste, koji će tada vidjeti sve vrijednosti Vinodola i njegovu iskonsku ljepotu– kazao nam je Branko Jugović iz Planinarskog društva Duga iz Rijeke. Entuzijasti, mještani i planinari oživjeli stupe Zaraštene staze koje se nisu koristile gotovo od Drugog svjetskog rata počeli su prije nešto više od godinu dana obnavljati dvojica planinara i pasioniranih zaljubljenika u Vinodol–Ivica Smirnov i Martin Žarić, kasnije su im se pridružili i mještani obližnjih sela, a onda i planinari PD Strileža iz Crikvenice. Kružna staza, koja ima oko 4,5 kilometara s više od 1300 kamenih stupi, u koju se ulazi i izlazi u Grižanama, obnovljena je i očišćena od grmlja i trave, postavljene su oznake i ubuduće će služiti u promociji turističkih i kulturno-povijesnih ljepota i znamenitosti Vinodola. Stare staze kroz planinu prema šumskim predjelima nastale su prema kazivanjima starijih stanovnika sela Baretića prije dvjestotinjak godina. Stupi su uklesani u stijenu ili su postavljeni na stazu od klesanog kamena, kako bi stanovnici vinodolskih sela lakše došli do svojih posjeda u šumskim predjelima na vrhu planine i kako bi kraćim, ali mukotrpnim, putem odnijeli na leđima u Gorski kotar grožđe, smokve i trešnje u zamjenu za krumpir, grah i žito. Za vrijeme Drugog svjetskog rata te staze su postale staze soli jer su, uglavnom vinodolske žene iz Vinodola nosile sol u Gorski kotar, ali i dalje u zamjenu za hranu. S vremenom staze su se manje koristile, zarasle u travu i žbunje, te više nisu bile prohodne. Na stazi se nalaze i dvije vrlo atraktivne špilje Gornja i Dolnja Karlova peć. foto: Zdravko Kleva Tekst: Mira Krajinović Zeljak Spomenik graditeljske baštine Vinodola Projekt uređenja staza financijski su podržali Vinodolska općina i Turistička zajednica Vinodolske općine te Hrvatska turistička zajednica i TZ PGŽ. Načelnik Ivica Crnić istaknuo je također značaj uređenja starih putova kroz Vinodol, koji će turistima pokazati ljepote Vinodola i staru narodnu graditeljsku baštinu. - Drago nam je da se u sklopu tradicionalne akcije Pješačenjem do zdravlja Planinarskog društva Strilež Crikvenica promovira Staza kamenih stupi, kojima su nekadašnji stanovnici Vinodola nosili grožđe, smokve, trešnje i sol i mijenjali za krumpir, grah i žito u Gorskom kotaru. Staze su zanimljive i zahtjevne, penju se na 600 metara nad morem i izlaze na vrh planine na planinarsku stazu Litica i osim prekrasne prirode i pogleda, bit će turistima i ostalima koji će njima prolaziti, zanimljive i zbog dvije spilje, Gornje i Dol nje Karlove peći na visini od 350 metara. Ideja o uređenju starih kamenih staza stara je više godina, a realizacija je započela prošle godine zahvaljujući entuzijazmu dvojice planinara Ivice Smirnova i Martina Žarića–kazao je Ivica Crnić. - Cilj ove akcije je zapravo vraćanje nekadašnjeg značaja starih putova kroz planinu, promoviranje turističke ponude ovoga kraja i uvrštenje staze u turističke šetnice. To ujedno znači i poticaj za brižljivu revitalizaciju i kon- tinuitet održavanja te mogućnost pozicioniranja starih putova kao dijelova kulturnog turizma. Cilj projekta je zapravo upoznati lokalno stanovništvo sa značenjem staza nekada u prošlosti, ali i potrebom njihova očuvanja– kazala je pri svečanom otvorenju staze Iris Bruketa, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Vinodolske općine. Staze kamenih stupi spomenici su minulih vremena i nekadašnjeg života stanovnika Vinodola, koji će zasigurno kroz turističku i kulturnu valorizaciju privući mnoge zaljubljenike u zelenu Vinodolsku dolinu, inače prepunu spomenika kulture i prirodnih ljepota. Glas Vinodola 13 Jelisaftina 2010 Tribaljci dobili najljepši spomen park u Županiji Tribalj, 02. srpnja – Otvorenje obnovljenog i uređenog Spomen parka borcima NOB-a u Triblju, te njegova predaja na upravljanje i brigu tribaljskoj Osnovnoj školi “Juraj Klović” i Dječjem vrtiću “Cvrčak i mrav” bili su središnji događaj ovogodišnje proslave Jelisaftine, blagdana Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti, kojeg Tribaljci slave kao dan mjesta. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina otvarajući novouređeni spomen park čestitao je Tribaljcima dan mjesta i blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti. lježja dvadesetdevetorici palih tribaljskih partizana, Županija je pomogla sa 80 tisuća kuna. U nazočnosti predsjednika UAB-a crikveničko- vinodolskog kraja Matije Koščića, predsjednika SAB-a PGŽ Dinka Tamaruta i ostalih uzvanika, park je blagoslovio župnik tribaljski Dragutin Prlog koji je uoči otvaranja parka predvodio koncelebriranu svetu misu u crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti. Z. Kleva Pozvan da službeno otvori park, istaknuo je kako je vrijeme pokazalo da se slobodna Hrvatska nije mogla stvoriti u okvirima fašizma, već jedino antifašizma, a na istoj ideji očuvana je njezina sloboda i neovisnost u Domovinskom ratu. Stoga, rekao je, neka ovaj park postane edukativnim spomen parkom gdje će mladi iz spomenute škole i vrtića učiti što su radili njihovi preci, sumještani, za što su se borili i dali živote. Okupljenim žiteljima i uzvanicima se obratio i čestitao blagdan i načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić. Bilo je, rekao je, puno prigovora u mjestu kada se park počeo uređivati, ali, dodao je, njegov novi izgled najbolje potvrđuje da je dobro uređen, što je potvrdila i prestižna nagrada dodjeljena parku, “Zeleni cvijet” TZ PGŽ i kandidatura za “Zeleni cvijet” na razini Hrvatske, kazao je na kraju Crnić. U uređenje parka utrošeno je 958 tisuća kuna, a za uređenje spomen obi- 14 Glas Vinodola Blagdanska sportska natjecanja prešla lokalne okvire Blagdan Jelisaftine obilježen je i nizom sportskih susreta za čiju su organizaciju brinuli Udruga za očuvanje narodnih običaja “Vinodol” iz Triblja, Mjesni odbor Tribalj i športska društva iz Triblja pod uobičajenim pokroviteljstvom Vinodolske općine i Turističke zajednice Vinodolske općine. Održan je sedmodnevni malonogometni turnir na kojem je sudjelovalo na desetke momčadi različitih dobnih skupina. Najbolje rezultate postigli su malonogometaši: MNK “Gornji kraj”, drugo mjesto osvojila je momčad “Konoba Portić” Kraljevica, a treće “Duga Crikvenica”. Društvo za ekstremne športove “KOBAC” iz Triblja organiziralo je paragliding precizno sletanje na točku. Najboji rezultat u konkurenciji 28 letača postigao je Damir Košta iz riječkog “Flumena”. Drugi je bio Majo Krošak, letač iz Slovačke, a treće mjesto osvojio je Darko Mureta, član tribaljskog društva “Kobac”. Uz hrvatske i slovačke, natjecali su se i letači iz Austrije. I lovci su dali svoj doprinos događanjima za Jelisaftinu te je lovačka udruga “Medviđak” organizirala gađanje glinenih golubova kojih je najviše pogodio Boris Miklić, a nešto nesigurnije oko i ruku imali su drugoplasirani Justić Ivan i Željko Hreljac-Jurac. Bogat program Petrove 2010 Bribir, 30. svibnja – Višednevna svetkovina mjesnog blagdana svetog Petra i apostola Pavla, „Petrova u Bribiru“ ove je godine bila ispunjena mnogobrojnim događanjima u kojima je sudjelovalo na stotine sudionika. Dječjim i festivalom mladih pod nazivom “Neki novi klinci“ započela su petrovska okupljanja na poznatom trgu ispod gradske kule, a iz centra Bribira prometnicama Vinodola vozila su dva rallya. Brzinski auto rally koji se boduje za prvenstvo Hrvatske, te oldtimer rally na kojem je nastupilio 40 motora i toliko automobila, poodmakle dobi ali zanimljivih i dotjeranošću publici privlačnih. U subotu, drugog dana Petrove održana je 8. smotra folklora, već tradicionalna priredba u dane Petrove na kojoj je nastupilo osam gostujućih kulturno umjetničkih društava iz cijele Hrvatske. U nedjelju, izdvaja Rene Ševerdija, jedan od članova udruga organizatora petrovskih događanja, održan je po starinski boćarski turnir na kojem se igralo po starim pravilima što je privuklo veliki broj “trojki”, a boćanje trajalo skoro do u noć. Zvaršetak Petrove označen je euharistijom u mjesnoj prvostolnici sv. Petra i Pavla, koju je predvodio župnik iz Selca Tomislav Čorić, a nakon mise Udruga sv. Petra i apostola Pavla upri- ličila je petrovski igrokaz „Sveti Pavao“. Mnogobrojna publika koja je odgledala igrokaz smješten u ambijent zidina bribirskog starog grada, počašćena je jelima “Ča su jili naši stari”. Organizaciju ove uspješne „Petrove u Bribiru 2010“ koja je završila pjesmom, okrjepom i kolom na otvorenom, potpisali su Udruga za mesopusne običaje Bribir, Udruga sv. Petra i apostola Pavla, Turistička zajednica i Vinodolska općina. Mislim da je sam program Petrove bio izvrstan, zaključio je Rene Ševerdija. Već dugo nije bilo toliko programa, događanja i toliko ljudi i pohvala sa svih strana. Još nam manjka jedan tradicionalni nogometni turnir posvećen Vinku Grguriću. Zadnje dvije godine nije bilo sredstava za njegovu organizaciju ali nadam se da ćemo ga obnoviti jer je to bio turnir na jednoj višoj razini i šteta bi ga bilo izostaviti iz program Petrove. Petrova je uspjela apsolutno, čak i ta smotra folklora. Kad su kudovi krenuli u mimohod, kiša samo što nije počela padati, ali smo tada raspalili po tamburama i otjerali kišu, zadovoljno će nam za kraj reći Ševerdija. tekst i foto Zdravko Kleva Glas Vinodola 15 Dujmova 2010 Drivenik, 9. svibnja - Driveničani su proslavili svoga zaštitnika, svetoga Dujma. Tradicionalna vjerska i svjetovna slavlja počela su u petak 7. svibnja pjevanim prijepodnevnim i poslijepodnevnim misama i druženjem Driveničana s prijateljima u Domu kulture. U slavu svetoga Dujma održane su dan poslije, u subotu, boćarske utakmice između BK Drivenika i BK Brod Moravica, a upriličen je i koncert u crkvi sv. Dujma, na kojem su nastupile klape: »Tić«, »Vinčace« i Ženska klapa »Kirice« uz Tamburaški orkestar KUD-a »Dr. Antun Barac« iz Grižana. Završno slavljenje sv. Dujma u nedjelju bilo je u znaku kuhanja kotlića u čemu su najspretniji bili članovi Lovačkog društva „Srndać“ , te tradicionalnog boćarskog turnira i narodnog slavlja. Organizatori ovogodišnje proslave “Dujmove” su: Mjesni odbor Drivenik, Društvo Imena Isusova, Udruga za narodne običaje “Drivenik”, Boćarski klub “Drivenik”, Lovačko društvo “Medviđak” uz pomoć i pokrovitelja Vinodolske općine i Turističke zajednice Vinodolske općine. 16 Glas Vinodola Dječji vrtić “Cvrčak i mrav” proslavio treći rođendan Bribir, 1. svibnja - Danima otvorenih vrata, primanjima dragih im posjetitelja poput DVD Bribir i Pčelarskog društva “Kuš”, potom sportskim i ekološko-edukativnim aktivnostima, bribirski i tribaljski ogranak Dječjeg vrtića “Crvčak i mrav” obilježili su svoju treću godinu postojanja. Druženje, igra i kroz njih stjecanje znanja i razvijanje kreativnih vještina okosnica su boravka mališana u ovoj ustanovi i upravo to stečeno u njoj pokazali su na završnoj priredbi u Domu kulture u Bribiru. Uz likovnu izložbu vrtića i bribirske Osnovne škole “Dr. Josip Pančić” izložene u dvorani Doma, pred punim gledalištem izveden je kratak program, kojem su prethodile pozdravne riječi predsjednice Općinskog vijeća Vinodolske općine Olge Antnonić Dukić , dr. med. i Dajane Jerčinović, ravnateljice vrtića. “Danas se navršavaju tri godine otkako je Dječji vrtić “Cvrčak i mrav’’ otvorio svoja vrata mališanima ove općine, osvrnula se ravnateljica na početak djelovanja ustanove. Najprije je otvoren matični objekt u Triblju dok se podružnica u Bribiru pridružila mjesec dana kasnije. Tako smo krenuli u vrlo inspirativnu avanturu organizacije ustanove i pozicioniranja naše djelatnosti u ovoj regiji. Do današnjeg dana kroz oba objekta prošlo je 134 djece i raduje nas da se taj broj svakim danom povećava i da postoji sve veća potreba za mjestom u vrtiću. Trenut- no vrtić ima 70 polaznika i to 35 djece u Bribiru i 35 djece u Triblju. Našim kapacitetima ograničeni smo u namjeri većeg prihvata djece, no naš osnivač odlučan je u nakani da to promijeni i da u budućnosti ostvarimo svoj ciljgotovo potpuni obuhvat djece vrtićke dobi u jedan od programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Zahvaljujući odličnoj suradnji s Vinodolskom općinom, načelnikom, naglasila je Dajana Jerčinović, moguće je bilo i ostvariti sve započete projekte: od proširenja kapaciteta u Triblju do uređenja vanjskih prostora u oba objekta. Prošle godine izveli smo građevinske radove u Triblju, ove godine u tijeku su radovi u Bribiru. Ponosni smo vlasnici certifikata eko škole i Zelene zastave. Ravnateljica Jerčinović nije izostavila zahvaliti se gospodarskim i društvenim institucijama koje su pomogle vrtičke eko projekte. To su takozvani eko kumovi uz čiju je pomoć uređen vanjski prostor u Triblju u vrijednosti preko 80 tisuća kuna, a trenutno je u završnoj fazi uređenje vanjskog prostora u Bribiru, čiji je angažman donatora vrtiću uštedjeo preko 100 tisuća kuna. Tako dobrim i darežljivim kumovima, predsjednik Upravnog vijeća vrtića Josip Kalafatić predao je zahvalnice: Vinodolskoj općini, osnivaču ustanove i eko kumu, TZ Vinodolske općine, GKTD “Ivanj’’ iz Novog Vinodolskog, HE ‘’Vinodol’’ pogon Tribalj i DVD-u ‘’Bribir’’. tekst i foto Zdravko Kleva Iz škole i vrtića EKO ŠKOLA “J.J. KLOVIĆ” Tribalj, 11. lipnja – U prepunoj dvorani Doma kulture Tribalj nastavnici i đaci Osnovne škole “Juraj Klović” kvalitetnim i bogatim programom završne školske priredbe označili su kraj školske 2009/2010. godine. Afirmirana članica velike obitelji hrvatskih eko-škola, osmoljetka u Triblju je u skladu s time u središnjoj točki završne priredbe prezentirala njihov novi istraživački projekt “Vinodolčicom od izvora ka ušću”. Spomenuti projekt uključivao je uz ostalo obilazak i upoznavanje đaka s tokom i obalama Vinodolčice (potok Dubračina), florom i faunom, izradu razglednica i makete reljefa kroz kojeg Vinodolčica protječe od izvora kod Križišća do ušća u Crikvenici, te evidentiranjem i “crnih točaka” uz njezin tok, odbačenog krupnog otpada. Izradili su i poruke u svrhu ekološke zaštite rijeke. Projekt je realiziran u suradnji s Turističkom zajednicom Vinodolske općine, a u kontekstu niza drugih i stalnih aktivnosti rezultirao je činjenicom da je OŠ “Juraj Klović” i ove godine, treći puta dobila certifikat i zadržala titulu Eko-Škola. U sklopu priredbe čiji je kulturno-umjetnički dio obogaćen muziciranjem tamburaškog orkestra KUd-a “Dr. Antun Barac” iz Grižana, proglašeni su i učenici generacije. Razrednica 8. razreda Jasminka FilipovićJuričić, obrazloživši da je bilo teško, gotovo nemoguće izdvojiti, kao što je to praksa, jednog učenika generacije, Roberta Bengez i Fran Rukavina, učenici generacije 8a razreda OŠ J. Klović -Tribalj sa zadovoljstvom je proglasila Frana Rukavinu i Robertu Bengez učenicima generacije. Riječ je o primjernim đacima koji su predstavljali školu na mnogobrojnim županijskim i nacionalnim školskim natjecanjima i na njima osvajajući visoka priznanja osvjetlali vlastiti i obraz OŠ “Juraj Klović” iz Triblja. Završni događaj bio je isticanje eko-zastave, kao simbol statusa Eko škole kojeg škola u Triblju uživa od 2004 godine. Premda nije sredina u kojoj je prisutno nasilje među đacima i nehumani odnosi unutar đačke zajednice, škola je ove godine postala Unicefova Škola za sigurno i poticajno okruženje u školama. Naime, radi sve učestalijih pojava nasilja među djecom u školi, preventive radi, školski tim za kvalitetu odlučio je da se krene u taj program. S područja Primorsko-goranske župa- nije OŠ Kostrena u Kostreni, Jelenje u Dražicama i tribaljska, jedine su škole koje su zadovoljile kriterije da ponesu znak UNICEF-a. U povodu dana Planeta zemlje učenici OŠ “Juraj Klović” proveli su još jednu u nizu akcija skupljanja starog papira i prikupili sedam tona staroga papira. Ovo je druga godina kako đaci tribaljske osnovne škole prikupljanjem starog papira, baterija i ostalog reciklažnog otpada, ostvaruju novčana sredstva koja idu u fond za organizaciju ekskurzije sedmog i osmog razreda. Sredstvima pribavljenim na taj način đaci uspiju sami platiti gotovo polovinu troškova svoje ekskurzije. Glas Vinodola 17 Iz škole i vrtića Njihovih zajedničkiH osam Bribir, 23. lipnja – U predvorju Osnovne škole J. Pančić učenici završnog, 8a razreda upriličili su program kojim su se oprostili od svojih učitelja i nastavnika i zahvalili im za sve što su im tijekom zajedničkih osam pružili. A da su ih nastavnici oboružali znanjem i vještinama uvjerili su se svi prisutni kada je razrednica 8a razreda Milica Goluža prozivajući jednog po jednog kod predaje pohvalnica i priznanja nabrajala što su sve pojedinačno ostvarili na školskim, županijskim, državnim i drugim natjecanjima i matematike, fizike, povijesti i drugih predmeta te za vještine i aktivnosti iskazane u školskoj zadruzi i drugim izvannastavnim aktivnostima. Tradicionalno, uz đake završnog razreda, pred publiku su izašli preuzeti pohvalnice đaci od 1. do 4. razreda koji su prošli razred s ocjenom 4,8 i višom te oni od 5. do 8. razreda čija je konačna godišnja srednja ocjena prešla 4,7. Ravnateljica OŠ Josip Pančić Biserka Čačić na početku svečanosti pozdravivši roditelje i prisut- 8.a OŠ. J. Pančić s razrednicom Milicom Goluža ne đake, njihove učitelje i nastavnike napomenula je da se škola oprašta od jedne od najbrojnijih generacija osmog razreda. Dodala je ravnateljica, da pored toga što je najbrojnija, dvadeset troje ih je u razredu, istodobno je i generacija sa velikim brojem nagrađenih učenika na raznim natjeca- Ravnateljica škole Biserka Čačić predaje dar učeniku generacije Antoniu Staniću njima. Nakon programa pod nazivom “Naših i vaših osam” kojeg su izveli učenici osmog razreda, ispunjenog pjevanjem, recitiranjem, sviranjem, break-danceom i glumom, proglašen je i učenik generacije Antonio Stanić. Učenici 8a razreda na kraju svečanosti darivali su nastavnike, učitelje i osoblje škole ružama i prigodnim darovima. tekst i foto Zdravko Kleva 18 Glas Vinodola Kultura Vinodol dobio književni festival Finbar Meets Balatura Tribalj - Etno hotel Balatura u Triblju od 11. do 13. lipnja ugostio je sedam književnika mlađe generacije iz pet europskih zemalja i bio mjestom održavanja festivala književnosti, osmišljenog, za naše prilike, na dosada jedinstven način. U trodnevnom susretanju i razgovorima pisci su određivali zajedničke smjernice za zajedničku knjigu pripovjedaka i svaki u svojoj sobi hotela “Balatura” pisali svoju priču. “Finbar”, susret u Balaturi inspiriran je knjigom irskog romanopisca Dermota Bolgera. On je okupio sedam autora koji su, u svojim zamišljenim, imaginarnim hotelskim sobama pisali svoje priče koje su se našle zajedno među koricama knjige naslovljene “Hotel Finbar”. Svi pozvani pisci odazvali se U ime vlasnika hotela “Balatura” supružnika Godec odnosno u ime supruga Gordana i svoje, Anne-Kathrin Godec podzravila je publiku okupljenu na otvarajnju festivala. Rekla je kako je od autora Dermota Bolgera dobila dopuštenje da se posluži njegovom idejom i realizira je u stvarnom hotelu. Pozvala je autore i svi su došli, rekla je ne skrivajući ogromno iznenađenje i radost te pozdravila i predstavila iz Hrvatske Miljenka Jergovića i Borisa Dežulovića, Ajlu Terzić i Muharema Bazdulja iz BiH, Guya Helmingera iz Luxemburga te Romana Grafa iz Švicarske i Anne-Elisabeth Mayer iz Austrije. Neka “Finbar” Balatura postane tradicija Sudionicima ovog kulturnog događaja obratio se na otvaranju i Kazimir Janjić, predsjednik TZ Kvarner. On je u ime župana Primorsko-goranske županije pozdravio prisutne i sudionike festivala za kojeg je rekao da je jedinstven u našoj županiji. Upravo ta jedinstvenost navela je nas u županiji da je podržimo, istaknuo je Janjić. On je sudionicima, književnicima festivala poželio nadahnuće i inspiraciju u stvaranju njihovih djela, a supružnicima Godec da “Finbar“ Balatura festival postane tradicionalan. Nakon što se Anne-Kathrin Godec zahvalila mnogobrojnim pokroviteljima i sponzorima, među kojima su Vinodolska općina, Turistička zajednica Vinodolske općine, Fraktura Zaprešić, Austrijski kulturni forum iz Zagreba, Švicarsko veleposlanstvo u Hrvatskoj i Ministarstvo kulture Luksemburga, ispred pročelja Hotela Balutura održan je prigodni program u kojem su sudjelovali Alen Polić & Jabuka i irski duo The Cannons. Foto i tekst Zdravko Kleva Glas Vinodola 19 Sport NK Turbina – proljeće bez crvenog kartona N akon relativno slabe jeseni u kojoj su zaredali negativni rezultati i NK Turbinu zaustavili na devetom mjestu ljestvice Prve županijske lige, proljeće je donijelo obrat. Umjesto oboljelog trenera Darka Šegulje momčad je preuzeo Andrej Živković, bivši nogometaš NK Rijeke, s kojim se na kraju proljetnog dijela Turbina plasirala na trećem mjestu, odnosno u generalnom plasmanu četvrto mjesto podijelila je s NK “Rječina”. Osvojili smo i drugo mjesto za Fair play. Mi smo, reći će Marinko Zubčić predsjednik kluba, proljetno prvenstvo odigrali bez crvenog kartona što mislim da nikome u ligi nije pošlo za rukom. To govori o disciplini u momčadi i ponašanju, što je na visokoj razini a i trener je na kraju to potvrdio. Želim što više igrača iz našeg kraja A to je i nama u vodstvu kluba najvažnije. Rezultat je prolazan. Što se tiče motivacije, nje ne nedostaje, dodaje direktor kluba Josip Brnčić. Mi dečke vodimo na izlete u druge gradove na prijateljske utakmice. Kako seniore tako i pionire. I vodimo računa da ih počastimo takvim sadržajima, da osjete pripadnost klubu i da klub vodi računa o njima. Za jesen ćemo se zahvaliti nekim igračima u seniorskom timu. Nije riječ o nikakvom razilaženju, svađi, već želimo uvesti juniore koji su se do sada stvarno iskazali i dati im priliku koju su zaslužili. Stalo nam je da gradimo ekipu s našim igračima ovdje iz Vinodolske općine. Da imamo stadion više bi nas gledali naši sumještani Što se tiče uvjeta i toga da igramo u Šmriki na njihovom igralištu, to nas košta malo ali podnošljivo je. Oni su korektni prema nama. Mi plaćamo po utakmici 1000 kuna, godišnje je to 32 tisuće kuna ali opet moram reći, ističe Zubčić, oni su korektni i ništa drugo ne treba reći nego da nam iskreno i prijateljski izlaze u susret. Mi ubiremo prihod od ulaznica, a oni imaju kafić 20 Glas Vinodola Uprava, tehničko vodstvo i seniorska momčad NK Turbina-Tribalj koji dobro radi kada su utakmice. Što buri i kiši dok, neki se odavde, ti, kako se tiče posjećenosti utakmica, naše ih zovemo naši, znaju opustiti, olako gleda u prosjeku oko 100–150 gleda- preskočiti svoju obavezu prema klutelja što se nekim drugoligašima ne bu i treningu. I dalje imamo problema događa. Znači, pružamo atraktivnu s malim brojem igrača, dodaje, poseigru. Naravno da bi voljeli imati svoj bice u pionirskoj momčadi pa i junistadion jer bi nas tada više gledali naši orskoj. Školske obveze, prijevoz najsumještani iz Triblja, Grižana, Bribira. manjih iz Bribira do Triblja na trening Do Šmrike ipak treba napraviti put. i nazad. Sve to otežava ekipiranje tih igračkih postava. Krajem srpnja momS pomlađivanjem momčadi ide čad NK Turbine ponovno će se okupiteško ti i započeti s intenzivnim treninzima i Mnogi nam zamjeraju, dodat će direk- pripremama za jesenje prvenstvo.Ono tor Josip Brnčić, da uzimamo igrače sa počinje prvi vikend u rujnu, no prije strane, a ne naše. Ipak odmah ću reći toga, oko 15. kolovoza, NK Turbina zaida ti igrači koji nisu iz Vinodolske opći- grati će nekoliko kola utakmice koje se ne, nego primjerice iz Rijeke, redovito boduju za Županijski kup. dolaze na trening, putuju iz Rijeke i po Bribirski maratonci nižu pobjede Bribir – Bribirski maratonci, Krešo Glavaš, Blaž Barac, Velibor Dika, Josip Brozičević, Josip Jahn i Marko Viduka, članovi Kluba cestovnog i brdskog trčanja »Bribir 1288«, sudjelovali su na jubilarnom 25. Plitvičkom maratonu i međunarodnom polumaratonu na kojem je uzelo učešće 1700 sudionika iz 21 zemlje. Za bribirski klub, a u utrci na pet kilometara, nastupili su Karmen Barac i Pavao Kombol. Krešo Glavaš u svojoj je vrlo jakoj kategoriji osvojio prvo mjesto, a u ekipnom poretku bribirski maratonci bili su petnaesti. Prema zahtjevnosti plitvički se maraton ubraja među tri najteža u Europi. Nakon plitvičkih trofeja članovi bribirskog Kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« – Karmen Barac, Blaž Barac i Pavao Kombol – nastupili su na riječkom Međunarodnom atletskom mitingu veterana. U utrci na 800 metara u ukupnom je poretku Karmen Barac zauzela treće mjesto, a u kategoriji 35 do 40 godina drugo mjesto. Tri tisuće metara trčali su Pavao Kombol i Blaž Barac. U ukupnom poretku Barac je bio treći, u dobnoj kategorji od 35-40 godina osvaja prvo, a Pavao Kombol u kategoriji 6065 osvojio je treće mjesto. Još jedan nezaboravan “Šaranski kup” Tribalj – U organizaciji ŠRD „Šaran“ iz Triblja, od 10. do 13. lipnja, tradicionalno je održan još jedan Šaranski kup. Riječ je o već tradicionalnom natjecanju, koje je tribaljsko jezero, jednu od vodećih šaranskih voda u Hrvatskoj, učinilo preopznatljivom i za ribiče nezaobilaznom. U 72 sata uzastopnog lova, tročlane posade trinaest ekipa iz Hrvatske, ostvarile su dosada rekordan ulov Šaranskog kupa u Triblju, težak ukupno 2.360 kilograma ribe. Najbolja ekipa kupa bila je “Bolek i Lolek” za čije se udice ukupno zakačilo 434,54 kilograma. Druga je “Truto” sa ulovljenih 372,02 kilograma, dok su na trećem mjestu bili “Braceki”–297,53 kilograma. Ekipa “Šaran” Tribalj ulovila je 213,09 kilograma i s tim rezultatom upisala se na šestu poziciju. Najmanji ulov od 11,38 kilograma ulovila je ekipa “Anakonda”. Ekipe pobjednice Šaranskog kupa 2010 - Tribalj Glas Vinodola 21 Dota od nigda KIRIJAŠKA V a Malih Bašunjah živela jedna fina, radišna i ča bi poli nas rekli poštena familija. V njihovo vrime med Prvi i Drugi svjecki rati teško se živelo. Obdelivala se saka njivica i najmanji dolčić, aš se živelo samo od onoga ča se doma priškrbelo. Glava kuće stric Mirko imel je konji i bavil se kirijun. Volel je on svoga Šarka i Curka više nego sebe, aš su mu v ono mukotrpno vrime i va vrime opće besposlice i teška žitka puno pomogli da lahče prežive i pomore svojoj familiji. On, stric Mirko, na sebi je osjetil kad bi se pomišali konjska i čovičanska muka, aš kad va veli brig blago ni moglo zivuć teret moral je porabit se sorti kirijaške kljetvi, zvlačeć puno put z foši ili kolotočini na KRIK zglajzane kola. Korbač mu je moral bit vavik v ruki. Kad bi š njin opalil svoga Šarka ili Curka najraje bi zaplakal, ali druge molbi, ni pomoći ni bilo. Ona njegov HIJA… HIJA… BISTAHA… CURIK… ili EHA… ostali su mu zavavik zapisani va pamćenju. Kako su nan pripovedali njegovi susedi bil je vridan i delav. Puno mu je put dan bil prekratak, pa bi se delo se više put znalo zavuć i do kasno v noć. Jedan dan, još o zornici, šal je gvoru po drva. Te drva je moral gvori šlajsat i zivlačit z konji z dubokih dolci, ili z kakove glavice kud nit srne višeput nisu rado prehajale, aš su obgrljeni škaljami, bila teška muka i njemu i blagu za zivuć do kolnoga puta. Kad je se to udelal i naložil kola, a onda prošal Planinu i si oni zavinki spod Brizice do Turnaca, ulovila ga je noć. Poli familije Napisala Zlatica Balas (po pripovisti Zorice Jerčinović r. Blašković Rokove) koj je vozil drva malo se viša zabavil, on rekal zacopriaš su ga pogostili, a onda potla vičire le i ne dale prit i teške žurnade malo su se podivaneli, doma. Pa ipak, ali i malo više popili. Prevršili su meru, se joj se to ni čikako se užalo reć. Noć je bila škura, nelo baš bistro, bez misečine, a po putu ni svitela stru- aš je videla svoja ko danas. Bolje rečeno ni se videlo ga Mirka sega prsta pred okon. Za se to stric Mirko zgrebena, a i moral je poć doma kadi ga čekala nje- fanj trente–šente. gova Mara. Poslala ga spat, videć da je „Vinko LoGre on uz kola, gre… Najednuč konji zić“ udelal svoje. Drugi dan kad se su z koli šli naprvo, a on se va nič za- naspal i otreznil, se onako zranjen šal plel. Ko da ga nič odvuklo, zašemetal je stric Mirko pogljedat dal se ča vidi je i… Da će načinit korak naprvo nič na no mesto, kadi je od prilike zapel. mu pači,da će nazad isto. Ča je to? Ki Prišal je tako znad Grobišć prama Vevranić? Mučil se tako , ali nikako da se lih Bašunjah, susednoga sela, kamo je pomakne. Počelo ga bome i nič bost, i vozil drva, kad ono na cisti va foši, bopa ni mogal nogami nit simo nit tamo. lje reć pod puten, vidi on se oštropoVa toj muki stric Mirko se najadil da tano. Valje je pomislel kako je nalantal mu sa krv skočila va glavu. Zel je kor- baš na mesto kadi su coprnice kolo bač i udri po beštiji. Tuče on, tuče, ali igrale. Ali kad se malo bolje zagljedal niš bolje. Počel je kljet za sega maha, pred njin je stal jedan veliki dirakov baš onako po kirijaški, a onda i zijat: grm. Na njen ni bilo niti jednog pera, Biži coprnico, višćo, štrigo, nesnago, se samo goli trni. Celi grm bil je dobro kudlaku… Ča ste mene večeras zeli na stučen ko da bi ga jaglica zitukla. To red. Ko da san van na nogi stal! je neboški stric Mirko misleć da tuče Se je to zispovedal misleć fakat da mu po coprnici tukal bo glogovu grmu. višće ne dadu naprvo, nit doma prit i Osvedočil se je još više ča mu se treda oko njega tancaju, a ča je najgore filo kad je videl da mu je i korbač vas spametil se da je još h tomu petak za zelen. Gljedajuć grm, videć korbač, a koga se verovalo da je to dan od co- ruka ka mu je bila zigrebena od diraprnic. Dok se tako mučil, konji ki su šli kve, bolela ga je od šaki do ramena za drito cistun, prišli su sami doma i če- sega maha. Sam sebi se nasmel i rekal: kali ga pred vrati. Kroz se to vrime, na- Mirko moj , bedaku jedan… kon fanj ur nikako se skoprcal i prišal Kad je prišal doma Mari ni otel priznat doma. istinu, makar je ona još prije od njega Žena Mara ka ga se načekala i nasi- znala ča se nje Mirku trefilo. kirala kadi je već v to doba noće, ni Avah meni… Mirkiću moj, nisu to bile mogla prit nase slušajuć svoga Mirka samo višće, tancal si ti kolo bež njih i kako hudi coprnice, ke su ga kako je bez sopac. Izložba Grižane, 5. svibnja - Akademski slikar Marijan Mavrić u svojoj je likovnoj radionici u Grižanima predstavio novi ciklus slika otočnih pejzaža i primorskih motiva. To su motivi po kojiima su me ljudi ljudi ranije pamtili kao slikara, i evo nakon nekoliko godina pauze opet sam im se 22 Glas Vinodola vratio, kazao je Mavrić. Novu seriju Mavrićevih slika odlikuje metaforičnost oblika koje ostavlja na platnu. Zaokupljen motivima kamena i mora kroz svoju perspektivu sklikar nam poklanja nove oblike i vrijednosti, a živom kombinacijom žutih, zelenih i modrih tonova uspjeva prenijeti puls prirode Primorja. Izložbu je uz samog autora otvorio Dean Barac, predsjednik Udruge za narodne običaje i očuvanje kulturne baštine »Juraj Julije Klović«. Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
