Stručna događanja Endokrinologija Dani dijabetologa Hrvatske J ubilarni, 70. dani dijabetologa održani su od 24. do 27. svibnja 2012. u ambijentu novog hotela Lone u Rovinju. Iako je mjesto prekrasno, dijabetolozi su imali malo vremena za uživanje i provod jer je program bio opširan i zanimljiv te su svi blokovi bili dobro posjećeni. Skup je imao i međunarodni karakter jer je jedan od predavača bio akademik prof. dr. sc. Nebojša Lalić iz Beograda, a prisustvovao je i velik broj dijabetologa iz Bosne i Hercegovine. Na otvaranju Dana dijabetologa, predsjednik društva prof. dr. sc. Slaven Kokić istaknuo je značaj ovogodišnjeg skupa, koji ukazuje na dugu tradiciju stručnih susreta dijabetologa - dvaput godišnje tijekom proteklih 35 godina. Istaknuo je da kontinuitet održavanja Dana dijabetologa nije prekidan ni u danima Domovinskog rata, što pokazuje ustrajnost u održavanju stručnih skupova kojima je cilj unapređenje zdravstvene skrbi za oboljele od šećerne bolesti. Također je istaknuo da je malo društava koja se mogu podičiti tako dugom i uspješnom tradicijom poput hrvatskih dijabetologa i njihovih medicinskih sestara. Posljednjih 10-ak godina, uz Dane dijabetologa, redovito se održavaju sastanci Društva medicinskih sestara/tehničara za dijabetes, endokrinologiju i poremećaje metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), kojim je dugi niz godina predsjedala Rosana Svetić Čišić, dipl. med. sr., a prošle godine, na 69. danima dijabetologa u Sv. Martinu na Muri, izabrana je nova predsjednica Vilma Kolarić, vms. Dani dijabetologa su se sastojali od sedam blokova i brojnih simpozija koje su organizirale farmaceutske tvrtke. 62 U hotelu Lone u Rovinju održani su 70. dani dijabetologa Hrvatske. Društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a je kontinuirano, čak i u vrijeme Domovinskog rata, održavalo svoje stručne dane dvaput godišnje, punih 35 godina. Neslužbeno se radi i o većem broju Dana dijabetologa jer su prvih 10-ak godina skupovi održavani i u sklopu kongresa dijabetologa ili endokrinologa Hrvatske. Posljednji Dani dijabetologa ostat će zapamćeni po usvajanju prijedloga Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora za implementaciju saborske rezolucije o šećernoj bolesti. Treba istaknuti da je cijeli blok posvećen prezentaciji recentnih radova članova društva objavljenih u Current Contens časopisima kao i recentnih doktorskih radnji. Spomenuti blok je izazvao veliko zanimanje nazočnih te će na idućim Danima dijabetologa imati središnje mjesto. Na otvaranju Dana dijabetologa, predsjednik društva prof. dr. sc. Slaven Kokić istaknuo je značaj ovogodišnjeg skupa, koji ukazuje na dugu tradiciju stručnih susreta dijabetologa u Hrvatskoj Prof. dr. sc. Željko Metelko iznio je ulogu Hrvatskog modela zdravstvene zaštite u okviru pandemijskih razmjera šećerne bolesti tipa 2 i u našoj sredini stencija (IR), dijabetes i oboljenja središnjeg živčanog sustava. Na već od prije poznatim saznanjima da je šećerna bolest tipa 2 (ŠBT2) i do pet puta češća u oboljelih od neurodegenerativnih oboljenja (Alzheimerova bolest (AB), Parkinsonova bolest, Huntingtonova koreja i spinocerebralna ataksija), autor je prikazao iskustva u radu svoga stručnog tima koji je primijenio metode homeostaznog modela (Homa-IR) i euglikemijski hiperinzulinemijski klamp, čime je dokazano sniženje inzulinske osjetljivosti koje je praćeno oštećenjem lučenja inzulina u navedenim neurodegenerativnim oboljenjima. Inzulinemija u likvoru kod AB-a korelirala je s IR-om uz smaInzulinska rezistencija, dijabetes i oboljenja njenje lučenja inzulina. Prema njisredišnjeg živčanog sustava hovim saznanjima, IR bi mogao biti U prvom bloku predavač je bio aka- zajednički patofiziološki mehanizam demik Nebojša Lalić. Tema njegovog nastanka različitih neurodegenerapredavanja bila je inzulinska rezi- tivnih oboljenja. U istom bloku prof. dr. sc. Slaven Kokić osvrnuo se na ranu inzulinizaciju u ŠBT2. Prijašnjih godina neki autori su naglašavali inzulinsku rezistenciju kao najvažniji čimbenik za nastanak ŠBT2 te su predlagali ranu trojnu terapiju usmjerenu prvenstveno na liječenje inzulinske rezistencije (metformin + pioglitazon + inhibitor DPP-4, analog GLP-1). Pritom su ti autori naglašavali da, ukoliko se na vrijeme uvede takva terapija, možda nikada u razvoju ŠBT2 bolesnik ne bi trebao posegnuti za inzulinskom terapijom. Druga grupa autora navodi dokaze da već od početka ŠBT2 nedostaje 50% beta-stanica gušterače i brzi inzulinski odgovor u i.v. GTT testu, zbog čega se najprije javlja postprandijalna hiperglikemija, a potom hiperglikemija natašte. Stoga se nameće logično pitanje zašto ne početi inzulinsku terapiju rano, M E D I X • s r pa n j 2 0 1 2 • G O D. X V i I i • b r o j 1 0 0 Stručna događanja odmah nakon postavljanja dijagnoze ŠBT2. Niti jedan oralni hipoglikemik nema moć obaranja HbA1c kao inzulin. Time se učinkovito otklanjaju glukotoksičnost i lipotoksičnost koje podjednako oštećuju funkciju betastanica gušterače, ali i ciljne organe za djelovanje inzulina (mišićne i masne stanice), čime se potiče još jači IR. Rezultati kineskih studija pokazali su svu blagodat i učinkovitost rane inzulinizacije jer se time najbolje „odmaraju“ i regeneriraju beta-stanice. U istom bloku, dr. sc. Mladen Krnić je prikazao koliko su nove IDF (International diabetes federation) i ADA/EASD smjernice u konfrontaciji s hrvatskim smjernicama u liječenju ŠBT2, koje je Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma usvojilo 2011. godine. Zaključno se može reći da su Hrvatske smjernice u dobroj mjeri usklađene sa smjernicama vodećih dijabetoloških međunarodnih udruženja te za sada nema potrebe za njihovom korekcijom. Nove terapijske mogućnosti U drugom bloku prikazane su nove terapijske mogućnosti u liječenju ŠBT2. Razvitak novih inzulinskih analoga prikazala je dr. Silvija Canecki Varžić. Suvremena medicina nameće potrebu za razvitkom lijekova s novim svojstvima uz manje nuspojava. Kolegica se osvrnula na razvoj bazalnih inzulinskih analoga; vodeće tvrtke intenzivno rade na razvoju novih bazalnih analoga poput degludeca (Novo Nordisk), LY2605541 (Eli Lilly), a i Sanofi Aventis radi na poboljšanju već poznatog glargin inzulina. Sve se radi u svrhu postizanja ujednačenog djelovanja inzulina, bez dnevnih oscilacija koje bi poticale razvoj neželjenih hipoglikemija. Također se unaprjeđuje i brzodjelujući inzulinski analog, lispro, koji s dodatkom hijaluronidaze postiže još brži učinak. Novosti u razvoju GLP-1 agonista je prikazao dr. sc. Mladen Krnić. Posebno se osvrnuo na liksisenatid, koji pokazuje izrazito dobro djelovanje na postprandijalnu glikemiju. Također je naglašeno da u bliskoj budućnosti valja očekivati dvostruko i trostruko djelujuće peptidne agoni- Akademik Nebojša Lalić, zamjenik direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, u sklopu sekcije kojom su predsjedali doc. Ivana Pavlić-Renar, prof. Slaven Kokić i prof. Lea Smirčić Duvnjak, održao je predavanje o inzulinskoj rezistenciji, dijabetesu i bolestima središnjega živčanog sustava ste koji će istodobno djelovati na više receptora, primjerice GLP-1-glukoagon i GLP-1-gastrin, u cilju optimiziranja učinkovitosti i sigurnosti. Povezivanje kombinacije eksenatida-4 i PYY na albumin razvija snažnu sinergiju na životinjskom modelu, gdje pokazuje izvrsno smanjenje tjelesne težine. Povezivanje GLP agonista s drugim peptidima moglo bi u budućnosti dati rezultate smanjenja tjelesne težine i glukoregulacije usporedive s rezultatima barijatrijske kirurgije. Prof. Kokić je ukazao na poseban značaj novog inzulinskog analoga degludec u smislu smanjenja rizika za hipoglikemiju zbog svoga stabilnog profila djelovanja. Lipidni poremećaji Tijekom dosadašnjih Dana dijabetologa nastojalo se predstaviti najnovija saznanja iz patofiziologije i terapije pridruženih bolesti koje prate ŠBT2. O hipertenziji u ŠBT2, koja zahvaća i do 85% svih bolesnika, opširnije je bilo govora na 68. dijabetološkim danima u Vodicama, a na posljednjem skupu dva su bloka posvećena lipidnim poremećajima. Nakon uvodnog prikaza prof. Kokića o metabolizmu lipoproteina, prof. dr. sc. Lea Smirčić Duvnjak je govorila o disfunkcionalnosti HDL-a u ŠBT2. Poznato je da su HDL čestice glavni zaštitni čimbenik u organizmu jer odstranjuju suvišak kolesterola iz perifernih tkiva, imaju protuupalno, antikoagulantno i antioksidativno djelovanje. Osim toga, HDL čestice imaju učinak i na beta-stanice gušte- rače jer stimuliraju lučenje inzulina, smanjuju apoptozu beta-stanica, a na periferiji povećavaju osjetljivost na inzulin u mišićnim stanicama i jetri. Naglasila je da se današnjim mjerenjem razine HDL kolesterola u plazmi mjere samo broj i veličina, a ne i funkcionalnost čestica (95% HDL kolesterola podrijetlom je iz jetre i crijeva, a svega 5% iz periferije, gdje su i koronarne arterije). Stoga su novija istraživanja usmjerena na određivanje kvalitativnih poremećaja HDL-a, koji koleriraju s kardiovaskularnom ugroženošću. Prof. dr. sc. Marica Jandrić Balen govorila je o poremećaju LDL kolesterola u ŠBT2. Mali gusti LDL kolesterol snažan je aterogeni čimbenik. U ŠBT2 uslijed oksidativnog stresa LDL čestice gube apolipoprotein te se više ne mogu detektirati. I dalje opstoje u plazmi uslijed smanjenog katabolizma, a bez apolipoproteina ne vežu se za svoje receptore već izravno ulaze u stijenku krvnih žila i potiču razvoj ateroskleroze. Zbog toga u ŠBT2 ne postoje iste ciljne vrijednosti LDL kolesterola kao i u zdravih osoba (u zdravih se toleriraju koncentracije LDL kolesterola <2,5 mmol/l, dok je u osoba sa ŠBT2 poželjna koncentracija <1,8 mmol/l). Velika većina osoba s ŠBT2 ne prima statine u kroničnoj terapiji zbog krivog saznanja o ciljnim vrijednostima. Dr. sc. Maja Baretić je govorila o poremećaju triglicerida (TG) u ŠBT2, te naglasila važnost liječenja fibratima jer TG predstavlja također visok aterogeni rizik. M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E č N I K • W W W. M E D I X . C O M . H R 65 Stručna događanja Utjecaj dijabetičke dislipidemije na bolesti srca prikazao je prim. dr. sc. Goran Krstačić, specijalist internist – kardiolog iz Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana u Zagrebu Prim. mr. sc. Manja Prašek, uz prof. Željka Metelka, ukazala je na probleme kompjutorskog očitovanja podataka mjerenja glukoze u plazmi samomjeračima, te na potrebu uvođenja jedinstvenog softvera Nakon svake od tematskih sekcija održane su plodne rasprave, koje su naišle na veliki interes nazočnih, što je potvrda da su teme 70. dana dijabetologa kvalitetno odabrane Program za implementaciju saborske rezolucije o ŠBT2 dijabetičke dislipidemije, na dijabetičku retinopatiju, dok se doc. dr. sc. Maja Radman osvrnula na utjecaj dijabetičke dislipidemije na dijabetičku nefropatiju. Utjecaj dijabetičke dislipidemije na bolesti srca prikazao je prim. dr. sc. Goran Krstačić. Dijabetička kardiomiopatija je poseban entitet oštećene funkcije miokarda bez nazočne ishemičke, valvularne ili hipertenzivne srčane bolesti. Najprije se razvija dijastolička disfunkcija srca, slijedi poremećaj punjenja lijeve klijetke i u konačnici smanjenje koronarnog protoka u opterećenju kao i sistolička disfunkcija. To je povezano i s poremećajima srčanog ritma. Zato je nužan multidisciplinarni pristup u liječenju. Prof. dr. sc. Željka Crnčević Orlić je pokazala utjecaj dijabetičke dislipidemije na periferna vaskularna oboljenja. Dijabetička dislipidemija s razvojem ubrzane ateroskleroze ima za posljedicu česte amputacije ekstremiteta. Zato je važno na vrijeme liječiti dislipidemiju u ŠBT2. U šestom bloku prim. mr. sc. Manja Prašek i prof. dr. sc. Željko Metelko ukazali su na probleme kompjutorskog očitovanja podataka mjerenja glukoze u plazmi samomjeračima. Naime, svaka tvrtka koja proizvodi samomjerače ima vlastiti softver i vlastiti priključak za računalo, što onemogućava univerzalno korištenje i jedinstvenu pristupač- nost. Pojavom novog softvera koji objedinjuje sve samomjerače na tržištu taj bi se problem uvelike eliminirao. Četvrti blok bio je središnji događaj Dana dijabetologa - nakon jednogodišnjeg rada predstavljen je program za implementaciju saborske rezolucije o ŠBT2. Šećerna bolest tipa 2 poprimila je u čitavom svijetu pandemijski karakter, uvelike skraćuje i otežava život bolesnicima, a za svaku zajednicu predstavlja izuzetno visok trošak (10% ukupnog budžeta za zdravstvo razvijenih zemalja izdvaja se za liječenje ŠB-a). Takvo stanje ne mogu podnijeti niti daleko bogatije zemlje od Hrvatske (RH). Stoga je Sabor RH donio rezoluciju o ŠB-u. Društvo za dijabetes i bolesti metabolizma kao odgovorno društvo prihvatilo se izazova da iz Saborske rezolucije o ŠB-u razradi točke koje se odnose na rad društva. Cjelokupni prijedlozi HDDBM-a za implementaciju Saborske rezolucije o ŠB-u izneseni u posebnom članku ovog broja „Medixa“, a bit će tiskani i u „Liječničkom vjesniku“. U istom bloku prof. dr. sc. Željko Metelko je još jednom iznio ulogu Hrvatskog modela zdravstvene zaštite u okviru pandemijskih razmjera ŠBT2. U petom bloku bilo je riječi o utjecaju dijabetičke dislipidemije na mikro i makrovaskularne komplikacije ŠB-a. Prof. dr. sc. Dubravka Jurišić Eržen osvrnula se na utjecaj 66 Prikazi recentnih znanstvenih radova i doktorata Posljednjeg dana skupa održan je sedmi blok. Na njemu su autori recentnih članaka u Curent Contents (CC) časopisima (samo prvi autor) prikazali svoje znanstvene radove. Također su prikazani i doktorati članova Društva za dijabetes izrađeni tijekom protekle godine. Zanimanje nazočnih i plodna diskusija nadmašili su očekivanja organizatora. Svoje su radove iznijeli prim. dr. sc. Gordana Stipančić (Klinička prezentacija ŠBT1 u djece i adolescenata), prim. dr. sc. Velimir Altabas (Utjecaj stresne hiperglikemije u akutnom infarktu miokarda na klinički ishod bolesnika bez znakova šećerne bolesti), dr. sc. Maja Baretić (Utjecaj eksenatida na krvni tlak), dr. med. Saša Magaš (Utjecaj sastava crijevne mikroflore na pojavu šećerne bolesti), dr. sc. Tomislav Bulum (Povezanost inzulinske rezistencije s hormonskim statusom štitne žlijezde i lipidnim profilom eutiroidnih bolesnika sa ŠBT1). Zbog velikog zanimanja za taj blok na budućim Danima dijabetologa navedena će predavanja imati poseban značaj. Višnja Kokić, dr. med. M E D I X • s r pa n j 2 0 1 2 • G O D. X V i I i • b r o j 1 0 0