1
Ispitivanje vitalnih znakova
Srce i krvotok
Krvotok tijela
Krvotok plu}a
Osjetiti i mjeriti puls
Frekvencija pulsa
Ritam pulsa
Mjerenje pulsa
Mjerenje krvnog tlaka
Promatranje disanja
Vrste disanja
Frekvencija disanja
Kvaliteta disanja
Ritam disanja
Mjerenje tjelesne temperature
Normalna temperatura, povišena temperatura i
groznica (vru}ica)
Toplomjer
Vremensko trajanje mjerenja
Vrste mjerenja
Upotreba toplomjera
Ispitivanje vitalnih znakova
Srce i krvotok
Srce i krvotok
krvotok). U jednoj minuti srce ~ovjeka koji se nalazi
u stanju mirovanja pumpa oko tri do ~etiri litre krvi.
Pri tjelesnom naporu u jednoj minuti tijelom cirkulira
do šest puta više krvi, dakle oko 24 litre. Srce odraslog
~ovjeka mora od nožnih prstiju do srca prenijeti krv u
vene oko 1,50 m »uzbrdo«.
Puls i disanje daju obavijest o važnim vitalnim funkcijama kao što je rad srca i plu}a. Tako|er, i kod promatranja bolesnika, puls i disanje imaju zna~ajnu ulogu.
Stoga bi njegovatelj/njegovateljica trebao/la biti sposoban/sposobna utvrditi promjene rada srca i disanja,
kontrolirati puls i izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ove
radnje su za njegovatelja/njegovateljicu relativno jednostavne i objektivno prihvatljive. Istodobno, kao procesi prepoznatljivi izvana, one daju obavijest o važnim
funkcijama srca, krvotoka i plu}a.
Srce je šuplji miši} veli~ine stisnute šake, koji se sastoji
iz lijeve pretklijetke i lijeve klijetke te desne pretklijetke
i desne klijetke. Lijeva i desna polovica srca odvojene
su jedna od druge pregradnim zidom odnosno sr~anom
pregradom (septum). Kao tla~na i upijaju}a pumpa,
pretklijetke i klijetke, koje se nalaze jedne pored drugih, održavaju tok strujanja krvi u tijelu. Kontrakcijama
muskulature srca, strujanje krvi se održava u pokretu.
Sr~ani zalisci osiguravaju da krv te~e samo u jednom
smjeru.
Snažno razvijeni lijevi miši}ni zid srca pumpa krv
u veliki krvotok tijela. Nešto slabija muskulatura desne
strane srca pumpa krv u manji krvotok plu}a (plu}ni
Krvotok tijela
Krvotok tijela je najvažniji prijenosni sistem tijela.
Njegov zadatak se sastoji u:
n prenošenju hranjivih tvari, vitamina i kisika preko
krvi do tjelesnih stanica
n odatle, kroz krv, odvodi naslage i uglji~ni dioksid
(CO2)
n raspore|uje hormone i obrambene materije te toplinu proizvedenu u stanicama.
Krv cirkulira tijelom u jednom zatvorenom venskom
sustavu, koji se sastoji od arterija (žila kucavica), vena
(šupljih žila) i kapilara (uskih krvnih žila).
Arterije odvode krv iz srca. One imaju miši}ne stijenke i elasti~ne su.
Vene dovode krv iz tijela u srce. U usporedbi s arterijama, vene imaju tanju stijenku i manje su elasti~ne. Radi
poboljšanja prijenosa krvi, opremljene su zaliscima.
Strujanje krvi u srcu
Stijenka arterije i vene
Arterija:
debela stijenka
elasti~na
rastezljiva
Vena:
tanka stijenka
manje rastezljiva
Ispitivanje vitalnih znakova
Srce i krvotok
Kapilari predstavljaju najsitniji dio mreže krvnih
žila: kod arterija se nazivaju arteriolama, kod vena venulama. Oni omogu}uju da krv prije|e iz arterije u vene.
Kapilari su najmanje krvne žile u tijelu.
Tlak koji postoji u krvnim žilama naziva se krvni
tlak: on predstavlja snagu koju krv vrši na stijenku
krvnih žila. Tlak utje~e na cirkulaciju krvi. Krvni tlak
ovisi o radu srca i svojstvu žila (otpor krvnih žila). U
tijeku kontrakcije sr~anih klijetki, tlak u krvnim žilama
se pove}ava (sistola). Kod popuštanja muskulature srca,
tlak u krvnim žilama opada (dijastola). Što je ve}i krvni
tlak, srcu je teže pumpati protiv tog otpora. Doti~ni tlak
se može utvrditi tlakomjerom (vidi str. 72). Ocjenjivanje
izmjerenih vrijednosti zahtijeva lije~ni~ku kompetenciju.
Od aorte (tjelesne arterije), koja izlazi iz lijeve klijetke
srca, ra~vaju se dvije jake arterije (žile kucavice). Iz toga
ra~vanja i razgranjenja opskrbljuju se kisikom i hranjivim tvarima svi organi, tkiva i stanice tijela, na primjer
sr~ani miši}, bubrezi, jetra, želudac, crijeva i muskulatura.
Arterije se ra~vaju u sve sitnije krvne žile, sve do
najtanjih, arteriola. Ove uske žile spajaju arterije i vene.
Venske stijenke arteriola sastoje se od propusnog sloja
stanica, koji hranjive tvari i kisik, rastvorene u teku}ini,
mijenja za naslage i uglji~ni dioksid u tkivu.
Venulama i venama koje se postupno šire krv dospijeva natrag u desnu pretklijetku srca.
n Obratiti pažnju
U krvnom toku tijela, krv te~e arterijama od srca kroz vene
pa nazad do srca.
n Zadatak
U predstoje}oj ilustraciji pratite krvotok od srca preko
organa do kapilara i put nazad do srca.
Krvni tok tijela
(frontalni pogled)
Plu}ni krvotok
Funkcija venskih zalizaka
Desna sr~ana klijetka pumpa krv plu}nom arterijom
u plu}a. Tamo se plu}na arterija dijeli na krvne žile
– kapilare, koji postaju sve uži. Oni »ovijaju« plu}ne
mjehuri}e, iz kojih se uzima kisik i predaje uglji~ni dioksid. Venulama i venama, koje postaju šire, krv oboga}ena
kisikom te~e nazad u lijevu pretklijetku srca.
Ispitivanje vitalnih znakova
Osjetiti i izmjeriti puls
Osjetiti i izmjeriti puls
Kod pipanja pulsa treba obratiti pažnju na tri osobitosti: frekvenciju, ritam i kvalitetu pulsa.
Frekvencija pulsa
n Zadatak
Promatraju}i ilustracije pratite tok krvi iz srca u plu}a,
takozvanu razmjenu plinova u plu}nim mjehuri}ima i put
krvi nazad do srca.
Plu}ni krvotok
Otkucaj pulsa nastaje time što se uslijed svake kontrakcije sr~anih klijetki, krv pumpa u arterije. Koli~ina
cirkulirane krvi, pogonska snaga srca i elasti~nost krvnih
žila stvaraju tla~ni val krvi. Sudar krvnog vala u krvnim
žilama osje}a se kao puls. Puls nam daje informaciju o
broju kontrakcija klijetke srca. Broj otkucaja srca tijekom
jedne minute naziva se frekvencija pulsa.
Kod odraslih osoba puls iznosi u pravilu 60 do 80 otkucaja u minuti, kod djeteta školskog uzrasta 90 do 100
otkucaja, a kod malog djeteta odnosno dojen~eta 120 do
140 otkucaja u minuti.
Svatko kod sebe može utvrditi kako na rad srca utje~u
tjelesni napori (penjanje uz stepenice, brzo tr~anje,
težak rad), stanje mirovanja (spavanje) ili emocionalni
doga|aji (radost, uplašenost, strah, uzbu|enje). Shodno
tome razli~it je i otkucaj pulsa. Na otkucaj pulsa utje~u
tako|er i bolesti.
Kod manje od 60 kontrakcija srca u minuti, govori se
o usporenom pulsu (na primjer kod sr~anih oboljenja,
nakon uzimanja odre|enih lijekova za srce).
Kod više od 100 kontrakcija srca u minuti, govori
se o ubrzanom pulsu (na primjer kod vru}ice, sr~anih
oboljenja, iznenadnog gubitka krvi).
Ritam pulsa
Ritam pulsa obi~no te~e u pravilnim razmacima.
Ubrzani, usporeni ili nepravilni otkucaji nazivaju se
aritmijom i mogu upu}ivati na oboljenja srca.
Funkcije plu}nih mjehuri}a
Ispitivanje vitalnih znakova
Osjetiti i izmjeriti puls
n ru~ni zglob
na arteriji podlaktice
n na vratu
vratna žila
n na sljepoo~nici
žila sljepoo~nice
n Primjer
l l l l l l l l
lllllll
ll ll ll
l l ll l l ll l
normalan redoslijed otkucaja pulsa
usporen redoslijed otkucaja pulsa
ubrzan redoslijed otkucaja pulsa
nepravilan redoslijed otkucaja pulsa
nepravilna kvaliteta (ja~ina) otkucaja pulsa
Mjerenje pulsa
Kvaliteta pulsa
Skoro svatko ima iskustvo s »mjerenjem pulsa«
i uvjeren je kako bi to mogao egzaktno napraviti.
Me|utim, u praksi se pokaže da se puls ~esto napipava
palcem. Tako|er, ~esto se uo~avaju greške i kod na~ina
brojanja. Kod mjerenja pulsa treba obratiti pažnju na
sljede}e stavke:
Pod kvalitetom pulsa podrazumijevamo njegovo svojstvo. Ono izražava osje}a li se puls (opipava) ja~e ili
slabije i postoji li nejednaka ja~ina pojedina~nih otkucaja pulsa. Kod zdravog ~ovjeka otkucaji pulsa se odvijaju u pravilnim vremenskim razmacima i jednako su
jaki.
Puls se može napipati na svim mjestima tijela gdje
se arterije nalaze na površini i mogu}e ih je osjetiti laganim pritiskom.
Takve arterije mogu se osjetiti na sljede}im mjestima
na tijelu:
Polazni položaj
Podlaktica bolesnika je opušteno smještena, na primjer na prekriva~ kreveta ili na stol. Njegovatelj/njegovateljica u jednoj ruci drži sat s pokazateljem sekunda, a
drugom rukom osje}a i broji otkucaje pulsa.
Postupak
Njegovatelj/njegovateljica stavlja vrhove prstiju od
kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka (»prsti palpacije«)
u udubljenje izme|u kosti podlaktice i tetive. Napipava
pulsiraju}u arteriju (žilu kucavicu), palac pri tom ne treba dodirivati prste palpacije. Zatim vrhove prstiju lagano
utiš}e u smjeru kosti podlaktice i osje}a val pulsa.
Mjesta na tijelu na kojima se
može osjetiti puls
Na~in brojanja
Njegovatelj /njegovateljica gleda na svoj sat i ~eka dok
kazaljka koja pokazuje sekunde ne stane na 12.
Po~inje s brojanjem otkucaja pulsa: 0-1-2-3 itd, dok
kazaljka koja pokazuje sekunde ponovo ne dosegne 12
(1 minuta). Broj koji je izbrojao/izbrojala do vra}anja
kazaljke na 12 je broj otkucaja pulsa u minuti.
Ispitivanje vitalnih znakova
Mjerenje krvnog tlaka
Mjerenje krvnog tlaka
Palpacija pulsa
n Obratiti pažnju
Ukoliko ve} imate iskustva s mjerenjem pulsa, dovoljno je
ako
• brojite samo ½ minute, a zatim udvostru~ite broj otkucaja
pulsa ili
• brojite samo ¼ minute, a zatim taj broj pomnožite sa 4
Kod sr~anih oboljenja potrebno je, doduše, otkucaj
pulsa brojati punu minutu.
Mjerenje pulsa mora se prakti~no nau~iti i izvježbati.
Tko do sada nije mjerio puls na sebi ili drugima, trebao
bi vježbati izmjeriti puls ~lanovima obitelji, obra}aju}i
pritom pažnju na date prijedloge. Savjetujemo da se o
nesigurnostima kod opipavanja i brojanja konzultirate s
lije~nikom ili njegovateljem/njegovateljicom.
10
Kod opisivanja sistema srca i krvotoka objašnjeno je
kako nastaje krvni tlak (vidi str. 66). Glavni zadatak srca
i krvotoka je briga o dovoljnoj prokrvljenosti svih organa i stanica.
Zato je potrebna dovoljna koli~ina krvi – kod odraslih oko 5 litara – i dovoljan krvni tlak. Krvni tlak nije
uvijek jednak. On se mijenja u tijeku dana i u no}i. Raste
ili pada, ovisi o razli~itim utjecajima.
U razli~itim situacijama svakodnevnice, tijelo
pokušava prilagoditi tlak datim potrebama organizma.
Najniže vrijednosti krvnog tlaka mogu se izmjeriti prilikom spavanja. Bu|enjem dolazi do prolaznog porasta
krvnog tlaka. Držanje tijela i rad miši}a te emocionalna
zbivanja tako|er utje~u na krvni tlak.
Ove prirodna dnevna kolebanja trebaju uzeti u obzir
osobe koje se odlu~e na samostalnu kontrolu krvnog
tlaka.
Usavršavanje medicinskih pomagala olakšao je
mjerenje krvnog tlaka. U me|uvremenu postoje elektronske sprave, koje krvni tlak skoro same mjere. Uputa
za uporabu doti~nog aparata objašnjava pravilnu uporabu.
Neovisno o vrsti tlakomjera treba obratiti pažnju na
sljede}e:
n kod kontinuirane kontrole, krvni tlak bi se trebao
mjeriti dva puta dnevno u isto doba dana, u jednakom
držanju (položaju) tijela i na istoj ruci
n bolesnik bi tijekom mjerenja trebao sjediti ili ležati.
Samo kod izri~ite lije~ni~ke upute krvni tlak se mjeri u
stoje}em položaju
n obi~no se krvni tlak mjeri na lijevoj nadlaktici.
Prije stavljanja manžete oko nadlaktice, potrebno je da
ruka (nadlaktica) bude slobodna – bez odje}e. Iznad
tla~ne manžete ruka ne smije biti stegnuta ili omotana,
na primjer zasukanom odje}om. Pregib lakta se mora
11
Ispitivanje vitalnih znakova
nalaziti u visini srca.
n Prilikom stavljanja ru~ne mažete, ona ne smije biti
ispunjena zrakom, cijevi moraju pokazivati prema dolje,
a stetoskop mora ležati preko arterije nadlaktice.
n Vrijednosti krvnog tlaka
Sljede}e vrijednosti krvnog tlaka treba razumjeti samo kao orijentacijske vrijednosti za ocjenu krvnog tlaka:
Normalne vrijednosti
100 – 139 mmHg (gornja vrijednost)
krvnog tlaka: 60 – 89 mmHg (donja vrijednost)
Grani~ne vrijednosti:
140 – 159 mmHg (gornja vrijednost)
90 – 95 mmHg (donja vrijednost)
Visoki tlak:
160 mmHg (gornja vrijednost)
95 mmHg (donja vrijednost)
“Njema~ko udruženje za suzbijanje visokog krvnog
tlaka” preporu~a sljede}a prakti~na pravila:
Gornje granice norme sistoli~nog krvnog tlaka
= broj godina života + 100, ali maksimalno 160
mmHg
Gornja granica norme dijastoli~kog krvnog tlaka
= 90 mmHg za svako doba života
n Obratiti pažnju
Ocjenjivanje izmjerenih vrijednosti krvnog tlaka i
mjere lije~enja trebao bi vršiti samo jedan lije~nik.
Promjenu doziranja lijekova sukladno vrijednostima
krvnog tlaka nikada ne treba vršiti bez prethodnog
razgovora s lije~nikom.
12
Promatranje disanja
Promatranje disanja
Proces disanja sastoji se od udisanja i izdisanja. Pri
udisanju zrak dospijeva preko nosa, ždrijela i grkljana
u dušnik. Pri tome se udahnuti zrak putem trepetljikavog epitela nosa (sluznica s trepetljikavim dla~icama)
pro~iš}ava i kroz sluznice nosa ždrijela vlaži i zagrijava.
U visini ~etvrtog i petog prsnog kralješka, dušnik se
ra~va u dva bronhija, koji se potom u desnom i lijevom
plu}nom krilu dalje granaju bronhije, koje postaju sve
manje. Bronhije prelaze u bronhiole, koje postaju sve
uže i kona~no završavaju u plu}nim mjehuri}ima (alveole) s tankim stijenkama. Plu}ni mjehuri}i okruženi su
mrežom kapilara. Tamo se odvija predaja kisika u krv i
preuzima uglji~ni dioksid (CO2). Izdisanjem se izbacuje
uglji~ni dioksid.
Normalno disanje je mirno i bez šuma i pravilno se
razmjenjuje proces udisanja (inspiracija), izdisanja (ekspiracija) i udisajna pauza. Zadatak disanja je preko dišnih
putova i plu}a tijelu dovesti dovoljno kisika i izbaciti
višak uglji~nog dioksida.
Vrste disanja
Za disanje nisu važna samo plu}a, nego i prsni koš
i njegova muskulatura. Ritmi~nom razmjenom procesa udisanja i izdisanja upravlja centar za disanje u
mozgu. Plu}a pasivno slijede kretanja prsne stijenke i
ošita (dijafragme). Kod udisanja, rebra se dižu dok se
kupola dijafragme istodobno spušta prema dolje, tako
da je podru~je prsa prošireno na sve strane i zrak ulazi u
plu}a. Kod izdisanja se ponovno spuštaju rebra, a kupola dijafragme se izbacuje prema gore. Time se površina
plu}a smanjuje i izbacuje se zrak zadržan u plu}ima koji
oskudijeva kisikom, a bogat je uglji~nom kiselinom.
Disanje se u biti može promatrati prema u~estalosti,
kvaliteti i njegovom.
13
Ispitivanje vitalnih znakova
Promatranje disanja
anja. Vrijeme mjerenja iznosi jednu minutu. U~estalost
disanja treba promatrati u skladu s kvalitetom i ritmom
disanja.
Kvaliteta disanja
Broj disanja treba promatrati u vezi s dubinom disanja. Tko duboko diše, proizvodi manje udisaja i izdisaja.
S druge strane, postoje situacije gdje se diše pli}e i ~eš}e.
Šumovi kod udisanja i izdisanja (na primjer trganje,
klepetanje, zviždanje) mogu upu}ivati na bolesne procese.
Ritam disanja
Frekvencija disanja
Pod frekvencijom disanja se podrazumijeva u~estalost
disanja (udisaja i izdisaja) u minuti. Podizanje i spuštanje
trbuha smatraju se kao jedno disanje. U stanju mirovanja, odrastao ~ovjek diše 12 do 14 puta u minuti. Kod
tjelesnog napora i emocionalnih uzbu|enja pove}ava se
frekvencija disanja, dok se prilikom spavanja smanjuje.
Svatko na sebi može provjeriti u~estalost svog disanja u
okviru jedne minute, tako da ruku stavi na trbuh. Ukoliko se kod bolesnika mjeri disanje, potrebno je obratiti
pažnju na to da on zaista utje~e na u~estalost i ritam dis14
Vrste disanja:
Trbušno i prsno disanje
Kod promatranja disanja razlikuje se, dakle, u~estalost
disanja (frekvencija disanja) i dubina disanja (kvaliteta
disanja). Me|utim, treba promatrati i ritam disanja. Udisanje, izdisanje i pauza u disanju se po pravilu odvijaju
bez zvukova i ritmi~ki pravilno bez napora.
Procesi bolesti (slabost krvotoka, kolaps, nesvijest,
šok) mogu omesti normalan ritam disanja. Promjene
u ritmu disanja po pravilu dovode do zaklju~ka da se
radi o bolesnim stanjima. Ritmovi disanja se razli~ito
nazivaju:
Cheyne-Stock-disanje
Ovo disanje po~inje manjim, plitkim udisajima i izdisajima koji postepeno prelaze u dublje disanje, ~esto
i u zadihanost. Udisaji i izdisaji ponovno splašnjavaju
i bivaju pli}i, dok ne uslijedi disajna pauza. Ovaj oblik disanje nastupa povremeno prilikom spavanja, kod
oboljenja mozga, ali i kod približavanja smrti.
Biot-disanje
Kod ovog disanja promatraju se duboki, ravnomjerni
udisaji/izdisaji s pauzama u disanju, na primjer kod
ozljeda mozga ili pove}anja moždanog tlaka.
15
Mjerenje tjelesne temperature
Ispitivanje vitalnih znakova
Kad uzro~nici bolesti dospiju u tijelo, ovaj centar ih
pokušava suzbiti. Na taj na~in dolazi do umnoženog
stvaranja topline, koja se ~esto ne može više izjedna~iti
znojenjem. Posljedice toga su pove}ana temperatura ili
vru}ica.
Normalna temperatura,
povišena temperatura i groznica
Ritmovi disanja
Kussmaul-disanje
Za ovo disanje karakteristi~ni su ravnomjerni, duboki
udisaji/izdisaji bez pauze u disanju. Ovo disanje se pojavljuje kod otrovanja, na primjer kod dijabeti~ke kome.
n Obratiti pažnju
Disanje može biti poreme}eno pljuva~kom, povra}enim sadržajem, krvlju ili sluzi. Ovakva izlu~ivanja
ili strana tijela (kao što su jela, pi}a i predmeti) mogu
zna~ajno suziti dišne putove i ~ak dovesti do gušenja.
Kod takvog zapažanja potrebno je odmah obavijestiti
lije~nika.
Mjerenje tjelesne temperature
Sagorijevanjem hranjivih tvari u tijelu se proizvodi
energija za rad miši}a i toplina za tjelesnu temperaturu. Disanjem, zatim kroz urin i kožu, tijelo gubi jedan
dio ove topline. Ali i pored toga, temperatura u tijelu
se održava konstantnom. Za izjedna~enje proizvodnje i
gubitka topline brine se centar za toplinu u mozgu.
Centar dobiva tjelesnu toplinu izme|u 36 0C i 370C.
Ovaj centar se, dakle, brine da tijelo zadrži uskla|enu,
jednaku tjelesnu temperaturu, tako što sakuplja toplinu
(na primjer drhtanje na hladno}i) ili otpušta toplinu (na
primjer znojenje).
16
Normalna temperatura tijela iznosi izme|u 36 0C i
37 C. Manja kolebanja temperature (do jednog stupnja)
smatraju se normalnim, pri ~emu u pravilu, temperatura
tijela doseže najmanju vrijednost u pono}, a najve}u u
kasno poslijepodne:
n Temperatura ispod 36 0C smatra se niskom temperaturom.
n Temperatura izme|u 370C i 38 0C ocjenjuje se
povišenom temperaturom.
n Temperatura iznad 38 0C ozna~ava se groznicom
(vru}icom).
n Temperatura iznad 390C ozna~ava se visokom
vru}icom.
0
n Obratiti pažnju
Povišena temperatura izme|u 37 ºC i 38 ºC još uvijek nije
vru}ica (groznica).
n Zadatak
U predstoje}oj tabeli na}i }ete neke mjerne vrijednosti
tjelesne temperature ~ovjeka. Poredajte ove vrijednosti
temperatura u odgovaraju}i stupac.
36,20; 38,50; 37,40;39,80; 38,30; 36,70; 37,0 0; 35,90; 38,0 0C.
Niska
temperatura
Normalna Poviš ena
temperatura temperatura
Groznica
(vru}ica)
Visoka groznica
17
Mjerenje tjelesne temperature
Ispitivanje vitalnih znakova
n Rezultat
Usporedite svoje unose sa sljede}im podacima.
Niska
temperatura
Normalna
temperatura
Povišena
temperatura
Groznica
(vru}ica)
Visoka
groznica
35,90
36,20
37,40
38,50
39,80
36,70
38,00
38,30
n Svi toplomjeri su maksimalni toplomjeri jer energija temperature zastaje na najvišoj vrijednosti (maksimalna vrijednost).
37,00
Toplomjer
Za mjerenje tjelesne temperature raspoloživi su
razli~iti toplomjeri:
n toplomjer sa živom
n digitalni toplomjer
n toplomjer s prizmom
Toplomjer sa živom naziva se tako zbog stupa žive
koji pokazuje temperaturu.
Digitalni toplomjer temperaturu mjeri elektronski
putem senzora.
n Njegove prednosti leže u tome što nema živu, siguran je od loma, lako se o~itava s digitalno displeja, a
vrijeme mjerenja je vrlo kratko. Osim obi~nih, povoljnih
(jeftinih) digitalnih toplomjera postoje i vodootporni
koji nakon završenog mjerenja daju zvu~ni znak.
n Novorazvijeni digitalni ušni toplomjer ~ini mjerenje temperature znatno ugodnijim.
n Ovim toplomjerom se mjeri zra~enje topline koja
izlazi iz bubnji}a i okolnog tkiva.
n Mjerenje traje samo jednu sekundu.
n Toplomjer sa prizmama, zbog obra|enosti punim
staklom, smatra se relativno sigurnim od lomljenja. Dodatna prednost je mali udio žive.
n Neovisno od vrste toplomjera postoje zaštitne folije i zaštitni omoti ~ija je svrha osiguranje higijene i
sprje~avanje ošte}enja toplomjera, posebno njegovog
vrha.
18
Toplomjer sa živom
Digitalni toplomjer
Toplomjer sa prizmom
Digitalni ušni toplomjer
Vremensko trajanje mjerenja
Uvo|enjem novih toplomjera, vremensko trajanje
mjerenja se sve više skra}uje.
Ako je dužina mjerenja kod uobi~ajenih toplomjera
sa živom trajala izme|u tri i deset minuta, kod modernih digitalnih toplomjera skra}ena je na 1 sekundu.
Razli~ito vremensko trajanje mjerenja proizlazi iz na~ina
19
Mjerenje tjelesne temperature
Ispitivanje vitalnih znakova
mjerenja – mjeri li se temperatura aksilarno (pazušno),
oralno ili rektalno.
Vremensko trajanje mjerenja kod toplomjera sa živom
i prizmom iznosi:
Rektalno: 3 do 5 minuta; oralno 8 do 10 minuta; aksilarno: 8 do 10 minuta.
Vrste mjerenja
Temperatura tijela se može ustanoviti na ~etiri
razli~ita na~ina mjerenja.
Mjerenje u pazušnoj šupljini (aksilarno mjerenje)
n Egzaktno polaganje toplomjera u pazušnu
šupljinu
n Pazušna šupljina mora biti suha i gola (bez dijelova
odje}e)
n Uobi~ajena vrsta mjerenja, ali ~esto pogrešna u
rezultatu
Mjerenje ispod jezika (oralno mjerenje)
n Toplomjer (ali ne toplomjer sa živom) staviti ispod
jezika
n Toplomjer sa prizmom ne upotrebljavati kod djece
i zbunjenih bolesnika: opasnost od povrede prilikom
razbijanja
Mjerenje u ~maru (rektalno mjerenje)
n Položaj na stranu ili le|ni položaj
n Kod toplomjera sa živom: velika opasnost od
povrede prilikom loma toplomjera
n Toplomjer ovlažiti (ali ne toplom vodom) i kružnim
kretanjem dovesti u crijevo
Mjerenje u uhu
• Senzor ušnog toplomjera dovesti do vanjskog
slušnog kanala
20
n Pokrenuti aktiviraju}u tipku
n Mjeriti minimalno jednu sekundu
n Obratiti pažnju
Kod toplomjera sa živom postoji opasnost od povrede
komadi}ima stakla prilikom loma toplomjera, a time i opasnost od otrovnih isparavanja žive. Kod digitalnog toplomjera
vremenom se istroši baterija.
n Prednosti i nedostaci toplomjera
Prednosti
Toplomjer sa
živom
Digitalni
toplomjer
Toplomjer sa
prizmom
•Povoljna
nabavna cijena
•Trajanje
baždarenja:
15 godina
•Veoma kratko
trajanje mjerenja
•Egzaktan
pokaziva~
•Sigurnost od
loma
•Povoljna
nabavna cijena
•Trajanje
baždarenja:
15 godina
•Relativna
sigurnost od
loma
•Vrijeme trajanja baždarenja: 2
godine
•Baterijski pogon
(pražnjenje,
odlaganje)
•Dugo trajanje
mjerenja
•Opasnost od
loma
•Otežano
~itanje mjernih
vrijednosti
Nedostaci •Dugo trajanje mjerenja
•Velika opasnost od loma
•Opasnost od
trovanja živom
Uporaba toplomjera
n Prije uporabe: ispitati stanje toplomjera (ošte}enje,
bateriju); ukoliko je toplomjer ~uvan u dezinfekcijskoj
otopini potrebno ga je oprati hladnom vodom.
n Poslije uporabe: Toplomjer o~istiti hladnom vodom; nakon rektalnog mjerenja prvo o~istiti toplomjer
21
Ispitivanje vitalnih znakova
vatom ili celuloznim vlaknom, a potom dezinficirati.
n Kod ~este uporabe preporu~a se držati toplomjer u
staklenoj ~aši s odgovaraju}om dezinfekcijskom otopinom i vatom. Kod digitalnih toplomjera ovo vrijedi
samo za one koji su vodootporni.
Sažetak
n U promatranje bolesnika spada i ispitivanje vitalnih
znakova: rada srca, krvnog tlaka, disanja, tjelesne temperature.
n Egzaktno napipavanje pulsa i mjerenje pulsa trebaju
se mjeriti i vježbati prema uputama, kako bi se došlo do
to~nih vrijednosti.
n Kod promatranja disanja treba obratiti pažnju na
frekvenciju disanja, kvalitetu disanja i ritam disanja.
n Kod ispitivanja tjelesne temperature važno je:
vremensko trajanje mjerenja, vrste mjerenja, vrijeme
mjerenja i higijena.
2
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Nekroza kože ili sluznice –
dekubitus
Nastanak
Tlak i protutlak
Karakteristike prepoznavanja
Zaštita (profilaksa)
Upala plu}a
Nastanak
Karakteristike prepoznavanja
Zaštita (profilaksa)
Tromboza
Nastanak
Karakteristike prepoznavanja
Zaštita (profilaksa)
Ukru}enosti zglobova
Nastanak
Karakteristike prepoznavanja
Zaštita (profilaksa)
22
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus
Dekubitus
stla~ivanje kože i tkiva, te prouzrokuje smanjen protok
krvi. Time se koža i miši}i premalo snabdijevaju kisikom
i hranjivim tvarima.
Reducirana cirkulacija krvnog toka prouzrokovana
ležanjem u krevetu dodatno se pospješuje nedovoljnim
kretanjem. Djelovanjem vlage odnosno mokrine (znoj,
urin, stolica) i takozvanih »tangencijalnih sila«, koža se
dodatno može oštetiti izvana. Nekroza kože ili sluznice
(latinski: dekubitus) je posljedica toga.
Ljudsko tijelo je stvoreno za kretanje. To pojašnjava
struktura ljudskog tijela, funkcije kostiju, miši}a i tkiva te zajedni~ko djelovanje razli~itih sustava organa.
Svi oni stoje u me|usobnoj ovisnosti jedni od drugih.
Prekid njihovog zajedni~kog djelovanja na jednom mjestu odražava se na druge tjelesne funkcije.
Ako bolesti ili poreme}aji ograni~avaju sposobnost
kretanja ~ovjeka, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i bolesti koje nastaju kao posljedica
toga.
n Primjer
Gospo|i Kurz je nakon moždanog udara potrebna njega, pa
je njeguje njezina k}i. Najradije i preko dana leži u krevetu. Svakodnevno je k}i pere i njeguje u krevetu, a nabore na no}noj košulji
(spava}ici) pažljivo ispravlja. Jednog dana prilikom jutarnje njege
tijela k}erka primje}uje crvenilo kože na maj~inim ple}ima. Ona
zapaža crvenilo, ali se nada da }e ono ponovno iš~eznuti.
Nave~er se gospo|a Kurz žali na bolove u le|ima i moli k}erku
da je pogleda. Ona pažljivo svla~i no}nu košulju i zaprepašteno
otkriva dva svijetla mjehura na njezinim ramenima. K}i odlazi
uznemireno do telefona i ku}nom lije~niku iznosi svoja zapažanja.
On pretpostavlja kako bi se moglo raditi o po~etnom dekubitusu i
obe}ava odmah do}i.
“Kako se to moglo meni dogoditi kada sam svoju majku dobro
njegovala”, pita se k}i. Me|utim, ona ne zna da je upravo njezino
brižno ponašanje pospješilo ovaj proces. Tolerirala je želju svoje
majke da stalno leži u krevetu, ~ime je pomagala njezinu neaktivnost koja je dovela do nastanka nekroze kože i daljnjih posljedica.
Nastanak
Kod ljudi koji leže ili sjede, tjelesna težina optere}uje
odre|ena mjesta na tijelu. Tlak tjelesne težine i protutlak
madraca ili površne na kojoj bolesnik sjedi, djeluje na
24
Tlak i protutlak
Mjesta na tijelu izložena
lokalnom pritisku
prilikom ležanja
Promatrajte dijelove tijela odnosno mjesta na tijelu
na kojima bolesnik leži na madracu. Pokušajte pomo}u
ilustracija i sljede}ih iskaza pratiti mogu}i nastanak
dekubitusa:
n Stražnjica, na primjer, velikom težinom leži na
madracu
n Time nastaje pritisak na madrac prema dolje
n Madrac daje otpor, nastaje protutlak koji djeluje
gore prema tijelu
n Tlak (prema dolje) i protutlak (prema gore) prouz25
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus
rokuju potiskivanje tkiva leže}eg dijela tijela, uslijed ~ega
ono biva manje prokrvljeno i hranjeno.
više elasti~na, nastaju rane unutar kože koje nisu odmah
vidljive na površini: dotok krvi je prekinut, razmjena
tkiva narušena, a nastanak dekubitusa pospješen.
Tangencijalne sile
Nastanak dekubitusa pospješuje se i sljede}im okolnostima:
n Ograni~ene mogu}nosti kretanja (na primjer kod
oduzetosti, bolova, gipsanih zavoja, bandaža),
n Nedovoljno kretanje, neaktivnost
n Prehrana, izmjena tvari
n Utjecaj vlage na kožu (znoj, urin),
n Posebna oboljenja
(oboljenja srca i krvotoka, dijabetes)
n Naglo mršavljenje
n Prekomjerna tjelesna težina
Ugrožena mjesta
Kod le|nog položaja, tlaku su izloženi posebno
sljede}i dijelovi (mjesta) tijela:
n zatiljak
n ple}a
n le|a u podru~ju grudne kralješnice
n laktovi
n križna kost
n pete
n Zadatak
Vrhovima prstiju pritisnite rub strane nekog stola.
Pokušajte prste lagano gurnuti prema dolje i osjetite kako
se prilikom pokretanja prema dolje vrhovi prstiju zadržavaju
na rubu stola dok se prsti sami pokre}u prema dolje.
n Rezultat
Prilikom izvo|enja vježbe, pomicanje slojeva kože
doživjeli ste neugodnim. Kod drugih, osjetljivijih mjesta
na tijelu ovo “razvla~enje” slojeva kože može se osje}ati
bolnim.
Pomicanje slojeva kože
tangencijalnim silama
Prilikom »povla~enja« bolesnika naviše ili pri samostalnim pokretima bolesnika, na primjer klizanje naniže
u krevetu, na koži leže}eg dijela tijela mogu dodatno
nastupiti ovakve tangencijalne sile. Posljedica toga je
smanjen protok krvi doti~nog mjesta na tijelu.
Gornji i donji slojevi kože koji leže jedan nad drugim
se pomi~u: prilikom klizanja bolesnika u krevetu naniže,
epiderma leži na »stabilnoj« postelji, dok se usmina i
donji sloj kože pomi~u u pravcu pokreta. Epiderma se
samo usporeno pomi~e. Preusko rublje (pidžama, donje
rublje) može izazvati sli~ne posljedice. Na koži koja nije
26
Kod položaja sa strane ugroženi su i dijelovi tijela
kao što su uho, ramena, laktovi, kukovi, koljena i kosti.
Na~elno, na svim dijelovima tijela optere}enim lokalnim pritiskom i nedovoljno zašti}enim miši}ima, može
nastati dekubitus.
27
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus
2. Stadij: jako crvenilo kože
Jako crvenilo ko`e
Ostaje li nedovoljno prokrvljeno mjesto tijela i dalje
optere}eno i /ili je koža ve}
ošte}ena (na primjer tangencijalnim silama), koža i tkivo se
mogu upaliti prodorom bakterija. Upala se pokazuje u vidu
crvene mrlje s otokom kože.
Povezana je s jakom boli.
3. Stadij: stvaranje mjehura
Ugroženi dijelovi tijela
u le|nom položaju;
Ugroženi dijelovi tijela u
položaju sa strane
Karakteristike prepoznavanja
Kod opisivanja dekubitusa razlikuju se razli~iti stadiji
koji su prepoznatljivi po odre|enim obilježjima.
Daju se promatrati sljede}i stadiji:
Stvaranje mjehura
1. Stadij: bijela mrlja na površini
Leže}i dio tijela nedovoljno
je snabdjeven krvlju i hranjivim tvarima. Premalo prokrvljena koža na ovom mjestu se
pokazuje kao bijela površinska
mrlja. Može se lako previdjeti
jer nakon rastere}ivanja tlaka
strujanjem krvi, mrlja ponovno nestaje. Takvo nedovoljno
snabdijevanje, bolesnik najprije ne osje}a.
28
Ukoliko u stadiju crvenila
ne do|e do rastere}ivanja
tlaka, može do}i do stvaranja
mjehura, a time i do skidanje
epiderme. Otvaranjem mjehura pove}ava se opasnost od infekcije. ^ak i kod konzekventnog rastere}enja tlaka, lije~enja
i njege, izlje~enje traje nekoliko
tjedana.
4. Stadij: raspad tkiva (nekroza)
Bijela mrlja
na povr{ini
Raspad tkiva
U ovoj fazi je, pored kože,
dodatno ošte}eno i tkivo koje
se nalazi ispod. Raspad tkiva
prouzrokuje obojenost, od svijetloplave do crne boje. Obojenost nastaje uslijed iste~ene
krvi i izumrlih stanica tkiva.
Prije nego što izlje~enje može
uslijediti, lije~nik mora otkloniti izumrlo tkivo.
29
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Zaštita (profilaksa)
5. Stadij: nastanak ~ira (prišta)
Ukoliko se ne odstrani izumrlo tkivo, tijelo ga pokušava
odbaciti. Razvija se duboka,
gnojna rana (~ir ili prišt), koja
može dosegnuti do kostiju.
Kao prate}a pojava može nastupiti temperatura, trovanje
krvi ili upala kostiju.
n Zadatak
Pokušajte zamisliti dekubitus u 5. stadiju na nekom od
ugroženih mjesta na tijelu. Ilustracija i opis nastanka ~ira
ili prišta mogu Vam dati upute. Stavite se u položaj bolesnika, u njegove misli i osje}aje. Zamislite da Vi osobno
patite od jednog takvog dekubitusa. Kakve osje}aje i misli
imate pri tome?
n Rezultat
Vaše razmišljanje Vas je u~inilo svjesnim da je takvo
sekundarno oboljenje za bolesnika bolno i neugodno, a za
njegovatelja/njegovateljicu optere}uju}e. Osim toga, kod
njegovatelja/njegovateljice mogu nastati osje}aji krivnje
zbog navodnih propusta. Takvi osje}aji krivnje mogu nastati ~ak i onda kada stvarni uzrok ne leži u propuštenoj
njezi, nego u zdravstvenom stanju bolesnika. Sasvim sigurno ste došli do uvjerenja da se u njezi mora u~initi sve
kako dekubitus ne bi niti nastao. Takve preventivne mjere
nazivaju se profilakse.
Opasnost nastanka dekubitusa može se sprije~iti nizom preventivnih mjera.
Nastanak ~ira
Mreža strukture: Profilaksa
Njega kože
Ne smije se odre}i brižljive njege kože. Koža se time
~isti, prokrvljivanje pospješuje, a koža postaje otpornija.
U dnevnu njegu kože spada:
n promatranje i ispitivanje ugroženih mjesta na tijelu,
n brižljivo pranje tih mjesta,
n pažljivo posušivanje kože,
n nanošenje sredstava za njegu; ovisno o svojstvu
kože treba upotrebljavati losion, kremu, vazelin.
Kod inkontinencije i znojenja mora se intenzivirati
njega kože. Štetni utjecaji izlu~ivanja na koži, ~esto se
mogu izbje}i ciljanom uporabom i redovitom primjenom upijaju}ih materijala kao što su zaštitni ulošci.
Pospješivanje prokrvljenosti kože
Smanjenjem cirkulacije krvi, tkivo se manje snabdijeva kisikom. Stoga je potrebno poticati cirkulaciju krvi
kod bolesnika odnosno pospješivati je i to:
n ~estim uspravljanjem i dubokim disanjem,
n ponavljanjem ustajanja i hodanjem,
30
31
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Rastere}ivanje pritiska
Promjena položaja
Kod posebno ugroženih bolesnika, promjena položaja
tijela mora se izvoditi ciljano i redovito. Zavisno o
stupnju ugroženosti bolesnika, potrebno je promijeniti
položaj prema utvr|enom planu. Mogu}i na~in pristupa
bit }e opisan u “planu smještanja”. Preporuka se odnosi
na bolesnika koji nije ekstremno ugrožen dekubitusom.
Promjena položaja tijela je, prema ovom prijedlogu,
uskla|ena s obrocima i otvorena je za planiranje daljnjih
životnih aktivnosti. Tako|er, treba uzeti u obzir i naviku ležanja bolesnika, na primjer bolesnika koji radije
spavaju potrbuške. Takve i druge navike treba integrirati
u plan promjene položaja bolesnika.
Zavisno o stupnju ugroženosti, promjena položaja
bolesnikova tijela mora uslijediti u kra}im razmacima i
to tako da je pauza odmaranja za mjesta tijela koja nisu
optere}ena, otprilike jednako duga. Za smještanje na
stranu, najprikladniji je kosi položaj pod kutom od 30 0 .
n izometrijskim i izotoni~nim tjelesnim vježbama,
n lokalnom masažom kože, posebice ugroženih mjesta na tijelu, vrhovima prstiju
n eventualnim poboljšanjem prokrvljenosti pomo}u
lijekova koje je propisao lije~nik
Prehrana
Ciljana prehrana, tijelo snabdijeva potrebnim
hranjivim tvarima. Time se, na primjer, djeluje protiv
mršavljenja i pove}ava otpornost organizma.
Preporu~uje se:
n hrana bogata bjelan~evinama i vitaminima (svježi
sir, sir, meso, povr}e), koja izme|u ostalog sadrži vitamin A koji štiti kožu, vitamin B2 koji pospješuje oksidacijske procese stanica i vitamin C, važan za razmjenu
tvari i oksidacijske procese stanica,
n dovoljan unos teku}ine (sokovi od vo}a i povr}a),
n smanjena prehrana kod pretilosti, bazirana na izbjegavanju masti i ugljikohidrata
n Obratiti pažnju
Ve} kod normalnog ležanja bolesnika mogu nastati
mjesta izložena tlaku. Dugmad, nabori, šavovi ili mrvice
pove}avaju opasnost. Stoga se njegovatelj/njegovateljica svaki put prilikom promjene posteljine, promjene
rublja, podizanja i uzdizanja bolesnika treba uvjeriti da
ne postoje navedene smetnje kako bi se izbjegle ovakve
opasnosti.
Plan smještanjaVremenski plan promjene
položaja tijela bolesnika
32
Pomo}na sredstva za rastere}ivanje tlaka
Ciljanim smještanjem i redovitom promjenom
položaja tijela, može se posti}i uspješno rastere}ivanje
tlaka. Njegova djelotvornost pove}ava se uporabom
pomo}nih sredstava.
Zaštitna njega po~inje ve} kod pripreme i opremanja
bolesni~kog kreveta. Sukladno situaciji, njegovatelj/njegovateljica razmišlja i odlu~uje koja pomo}na sredstva
}e upotrijebiti za rastere}ivanje tlaka.
33
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Osim toga, izravan kontakt kože s janje}om kožom
djeluje kao površinska masaža kože. Janje}a koža se može
nabaviti kao podloga – prostirka za krevet ili podložak
za invalidska kolica. Izra|uje se tako|er i kao zaštita za
pete i laktove.
Na~elno treba paziti
n da je što ve}a površina ugroženih mjesta na tijelu
rastere}ena od tlaka,
n da su pomo}na sredstva za smještanje odabrana
i uporabljena stru~no te
n da je djelovanje uporabljenih pomo}nih sredstava
provjereno
Anti-dekubitus-koža (umjetna koža):
Kožne prostirke se sastoje od mekanih tkanina umjetnih vlakana sa protkanom neslojevitom pole|inom.
Debljina i visina vlakana odre|uju kvalitetu. Tlak koji
nastaje ležanjem raspodjeljuje se zahvaljuju}i vlaknu
runa. Vlažnost se ne može upiti uz pomo} umjetnih
vlakana, tako da ona mnogo više dopire u podlogu koja
se nalazi ispod. Umjetnu kožu mogu}e je strojno prati
na temperaturi do 95º; stoga se ona najradije primjenjuje
kod bolesnika koji pate od inkontinencije. Prije prve uporabe, kožu je potrebno oprati. Nakon sušenja, umjetnu
kožu bi trebalo snažno pro~ešljati kako bi se o~uvalo
djelovanje vlakana-runa.
Janje}a / ov~ja koža:
Krzna, ponu|ena u stru~noj sanitetskoj trgovini,
podliježu kontroli kvalitete. U jednom specijalnom
postupku, koža se prera|uje da se može prati na temperaturi do 30°. Vlakno vune je zahvaljuju}i svojoj
višeslojnoj spiralnoj gra|i vrlo elasti~no i može pokupiti
koli~inu teku}ine do 30 posto svoje vlastite težine. Pri
sušenju lagano isparava.
Kao posebne prednosti isti~u se:
n lokalni tlak koji nastaje ležanjem raspodjeljuje se
vunom-runom,
n sile trenja i tangencijalne sile se smanjuju
n stalnim izjedna~avanjem temperature sprje~ava se
zastoj topline i znojenja: koža ostaje “suha”
Latex-jastuk:
Latex-jastuk je podloga za krevet i sastoji se od pjene
gume, što služi udobnom mekanom smještanju. Kroz
prorezane rupe, jastuk je oksidacijski aktivan i visoko
elasti~an. Budu}i da je pjena latexa osjetljiva na svjetlost,
potrebno ju je zaštititi mekanom navlakom. Latex-jastuk se može prati na temperaturi do maksimalno 30º.
Najbolje ga je sušiti vani.
Prostirka od poroznog materijala:
Za zaštitu od dekubitusa posebno su svojstveni porozni materijali jer imaju strukturiranu površinu.
Prostirka
od janje}e/ov~ije ko`e
34
Rhombo-Fill-proizvodi ®:
Materijal umetka ovih proizvoda se sastoji od poroznih zra~nih stanica-štapi}a s romboidnim rubnim
rezom. Izme|u pojedina~nih poroznih štapi}a i unutar
njih zrak može slobodno cirkulirati. Time je osigurano
35
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Prostirka od
poroznog materijala
Kubivent
mekane prostirke®
Pojedina~ni porozni kvadrati zategnuti su u fleksibilnu
mrežu.
Zra~ni kanali djeluju na stvaranje ravnomjernog
prozra~ivanja. Kvadrati se mogu izvaditi na ugroženim
mjestima tijela bolesnika. Time se postiže uzdignuti
položaj.
stalno izjedna~avanje temperature. U asortimanu ovih
proizvoda mogu se na}i jastuci za smještanje, pomagala
za ležanje i prostirke za madrace u razli~itim veli~inama.
Ona su posebno pogodna za mekano smještanje.
Kubivent – mekane prostirke ®:
Ove prostirke za sjedenje i ležanje prikladne su za
mekano smještanje i smještanje u uzdignutom položaju.
Madraci izmjeni~nog tlakaprostirka
Rhombo-Fill
prostirka za krevet®
36
37
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Upala plu}a
Madraci izmjeni~nog tlaka –prostirka:
Ovaj madrac ima sli~nosti sa zra~nim madracem i gumenim cijevima je povezan sa kompresorom. Kompresor
naizmjeni~no puni i prazni zra~ne komore kisikom.
Time se postiže precizno rastere}ivanje ugroženih mjesta
na tijelu. Ova prostirka ne mijenja madrac.
n Obratiti pažnju
Radi izbjegavanja nastanka dekubitusa preporu~uju
se sljede}e mjere njegovanja:
• dnevna kontrola ugroženih mjesta na tijelu
• brižljivo pranje i pažljivo sušenje, njegovanje
ugrožene kože
• poticati prokrvljenost kože
• nuditi hranu koja poboljšava zdravlje
• posteljinu držati ravnom i bez nabora,
paziti da je podloga suha
• redovito mijenjati položaj bolesnika
• upotrebljavati pomo}na sredstva
za smještanje bolesnika
Upala plu}a
Nastanak
Prilikom dužeg ležanja u krevetu može do}i do
površnog disanja i time do nedovoljnog zra~enja dubljih
plu}nih oblasti. Tako|er, bolovi u trbuhu i podru~ju
prsa dovode do takozvanog pošte|enog disanja i uzrokuju suzbijanje refleksa kašlja. Kao posljedica nedovoljnog disanja u dišnim putevima nakuplja se sekret.
Sekret ugrožava disanje i može prouzrokovati upalu
plu}nog tkiva. Bolesnici koji pate od bolnog gutanja
(kod moždanog udara ili smetnji svijesti -nesvjestice)
tako|er su ugroženi, jer prilikom hranjenja ili pijenja,
hrana može dospjeti u bronhije. Nastanak upale plu}a
time se pospješuje.
38
Nakupljanje sekreta
u bronhijama
Karakteristike prepoznavanja
U ku}noj njezi je važno poznavati mogu}e karakteristike po~etne upale plu}a. Upala plu}a se može najaviti i
pokazati sljede}im znakovima:
n gubitkom apetita
n malaksaloš}u, omamljenoš}u
n površnim, ubrzanim disanjem
n teškim disanjem, probadaju}im bolovima u prsima
n suhim kašljem
n stvaranjem sekreta i izbacivanjem
n laganim rastom temperature i pove}anjem pulsa
n drhtavicom i znojenjem
Zaštita
Ciljanim mjerama djelotvorno se može sprije~iti nastanak upale plu}a. Stoga se kao zaštita preporu~a:
n Ohrabrivanje bolesnika da tijekom dana više puta
ustaje i kre}e se, ako je to mogu}e
n Bolesnike koji ne mogu ustati, uvijek iznova treba
motivirati da svjesno i duboko udišu i izdišu
n Uspravno sjedenje u krevetu poboljšava disanje.
39
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Ono se može intenzivirati podizanjem i spuštanjem
ruku.
n Treba se pobrinuti za svjež i dovoljno vlažan zrak u
prostoriji jer se njime smanjuje isušivanje sluznice, a time
i podložnost infekciji. Stoga bi se soba bolesnika trebala
zra~iti više puta dnevno. Me|utim treba izbjegavati propuh. Posude napunjene vodom doprinose poboljšanju
vlažnosti zraka.
n Kod pove}anog stvaranja sekreta treba paziti na
iskašljavanje sekreta. Uzdizanjem gornjeg dijela tijela,
bolesniku se olakšava iskašljavanje. Iskašljavanje se može
poboljšati i laganom vibracijskom masažom: to se radi
pažljivim perkutiranjem šakom po le|ima bolesnika i
to ispod ple}a naviše do njegovih ramena. U ovaj proces ne smije se uklju~ivati kralježnica. Prije uporabe ove
zaštitne mjere potrebno je zatražiti mišljenje lije~nika.
Vježbe disanja se mogu izvoditi u sjede}em i leže}em
položaju. Potrebno ih je ponavljati više puta dnevno.
n Vježba disanja 1: Bolesnik sjedi opušteno naslonjen
na le|a. Podiže desnu ruku – što je mogu}e više- i pritom
duboko udiše. Prilikom spuštanja ruke, bolesnik duboko
izdiše. Ovaj redoslijed ponavlja se na isti na~in i sa drugom
rukom. Na kraju je udisanje i izdisanje pra}eno dizanjem i
spuštanjem obiju ruku.
Upala plu}a
n Obratiti pažnju
Ukoliko lije~nik ustanovi upalu plu}a, onda, izme|u
ostalog, proizlaze i sljede}e mjere njegovanja:
• Izbjegavanje tjelesnih optere}enja,
• Pove}ano napajanje vo}nim i povrtnim sokovima
oboga}enim vitaminima
• Nu|enje jela koja poti~u apetit
• Stavljanje gornjeg dijela tijela u uzdignut položaj
• Iskašljavanje sekreta
• Savjesno davanje propisanih lijekova, pažljivo
trljanje i inhaliranje
Kod jakog znojenja potrebno je ~esto mijenjati
rublje. Rublje pritom treba prethodno malo zagrijati.
n Zadatak
Kao varijanta igre pružanja njege preporu~uje se “otpuhivanje” vate, “gašenje” svije}e puhanjem ili otpuhivanjem pokretnog predmeta koji visi u blizini kreveta. Razmislite zašto se trebaju izvesti ove vježbe disanja.
n Rezultat
Ovakvim vježbama disanja treba biti oja~ano izdisanje,
intenzivirano udisanje, a time poboljšano i zra~enje dublje
smještenih plu}nih podru~ja.
n Vježba disanja 2: Bolesnik sjedi opušteno naslonjen
na le|a. Obje ruke polaže na grudni koš (vrhove prstiju na
rebrene hrskavice) i izdiše. Rukama pritiš}e grudni koš,
duboko udiše i osje}a otpor. Naposljetku, bolesnik izdiše
i opušta se.
40
41
Tromboza
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Tromboza
koju je do tada imala s vanjske strane i mijenja oblik,
odnosno proširuje se. Ovo proširenje dodatno uzrokuje i
usporavanje strujanja krvi, a venski zalisci ne sprje~avaju
više strujanje krvi nazad. Kod smanjenja strujanja krvi
natrag može se skupiti talog, koji nadražuje stijenku vene
i prouzrokuje upalni proces (upalu vena). Na upaljenoj
stijenci vene može nastati ugrušak krvi.
Kod zdravog ~ovjeka se u toku jednog dana više puta
izmjenjuje vrijeme mirovanja i kretanja. Ono djeluje i
na usporavanje ili ubrzavanje strujanja krvi. Rad i kretanje ubrzavaju strujanje krvi, dok se ono mirovanjem
usporava.
Ilustracija pokazuje strujanje krvi u zdravoj veni. Kroz
nju struji krv napunjena izlu~evinama tjelesnih stanica
preko organa za izlu~ivanje do srca. Vena sama po sebi
skoro da nema muskulaturu: ona je uložena u miši}e.
Muskulatura štiti venu. Time se u potpunosti zatvaraju
venski zalisci i na taj na~in oni sprje~avaju da krv te~e
nazad. Rad miši}a omogu}uje, izme|u ostalog, i povratno strujanje krvi do srca (“miši}no-venske pumpe”).
Proširena vena
Vijugave vene
Ukoliko proširena vena dodatno ima i vijuge (otekle
žile), strujanje krvi ne samo da se usporava, nego se vijugama ~ak provodi u razli~ite pravce u pojedinim dijelovima vene (gradnja vrtloga). Time se omogu}uje oja~ano
taloženje sastavnih dijelova krvi, a opasnost od upale
stijenke vene se pove}ava. Tako se još više pospješuje
Vena zašti}ena
muskulaturom
Nastanak
Kod bolesnih ljudi, koji duže vremena moraju ležati
u krevetu, nije više osigurano prirodno naizmjeni~no
mirovanje i kretanje. Mirovanje i ležanje u krevetu ~esto
postaju trajnim stanjem. Jedna od posljedica je usporavanje strujanja krvi.
Proširena vena
Kod bolesnika koji se malo kre}u popušta muskulatura u koju je uložena vena. Time vena gubi potporu
42
Lijevo: Gradnja vrtloga
u vijugavoj veni.
Desno: Taloženje
u vijugavoj veni
43
Tromboza
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
stvaranje krvnog ugruška (tromba), koji se u~vrš}uje na
stijenci vene.
Tromb koji otplavi uslijed strujanja krvi naziva se
embolus. Ukoliko embolus dospije u uže žile krvnog
sustava, na primjer u plu}a, može zatvoriti krvnu žilu.
Tada se govori o emboliji. Plu}na embolija može biti
smrtonosna. Od plu}ne embolije u Njema~koj godišnje
pati oko 25.000 osoba.
1. Tromb naj~eš}e nastaje u zonama sporije brzine
strujanja, na primjer u džepnim zaliscima vena ili promjenom unutarnje stijenke vene. Pod odre|enim okolnostima, tromb može narasti do zapažene veli~ine.
2. Iznenadnim pove}anjem tlaka u žilama, tromb
se može u potpunosti ili djelomi~no otrgnuti i postati
opasan embolus.
3. Uskom venom, embolus venoznim povratnim strujanjem dospijeva do desnog srca, a odatle do plu}nih
arterija. Tu se prisilno zaustavlja u granama žila.
Šest milijuna ljudi u Njema~koj pati od oboljenja
vena. Stoga se u ku}noj njezi treba u~initi sve kako bi se
sprije~ilo nastajanje ovakvih, po život opasnih, oboljenja.
jenjivati mjere profilakse. Lije~enje tromboze mogu}e je
samo ciljanom lije~ni~kom terapijom.
Zaštita
Nastanak tromboze može se sprije~iti kad bolesnik
pravovremeno izvodi preventivne mjere. ^esto je potrebno da njegovatelj/njegovateljica ciljano motivira i poti~e
bolesnika na izvršavanje preventivnih mjera.
Trening kretanja
Privla~enje i pružanje stopala.
Pritiskanje na kraj kreveta
Bolesnik leži na le|ima i ravnomjerno duboko diše. U le|nom položaju, stopalima se naizmjeni~no
Stopala se naizmjeni~no pružaju i privla~e.
petom i vrhovima prstiju snažno pritiš}e na kraj
kreveta.
Karakteristike prepoznavanja
Pažljivim promatranjem nastanak tromboze se može
uo~iti ve} u po~etnom stadiju:
n bolovi listova,
n osje}anje velikih bolova na upalnim mjestima na
tijelu,
n zatežu}a bol kod pritiska na taban,
n crvenilo kože povezano sa pretopljavanjem,
n pove}ana tjelesna temperatura,
n stvaranje edema (akumulacija teku}ine u donjem
tkivu }elija kože) na nozi i gležnju
n zategnuta i sjajna koža
Ukoliko nastupe ovakvi znakovi, ne smiju se prim44
Okretanje stopala.
Bolesnik leži na le|ima, podiže desnu nogu,
naizmjeni~no kružno vrti prema unutra i prema
van, a nakon toga vježba lijevom nogom.
Podizanje nogu i ljuljanje stopala
Bolesnik zauzima leže}i položaj, skrštene ruke
stavlja ispod glave, podiže i pruža jednu nogu.
Stopalo se pokre}e gore – dolje.
Savijanje i pružanje u ~lanku koljena.
“Vožnja bicikla” u krevetu.
Bolesnik leži na le|ima, ruke su skrštene ispod Bolesnik savija nogu, preko stopala postavlja
elasti~nu traku, savija i pruža nogu nasuprot
glave i »vozi bicikl«.
povla~enju trake.
45
Tromboza
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Preporu~ene vježbe bolesnik može izvesti samostalno
ili uz pomo} njegovatelja/njegovateljice. Bolesni~ku gimnastiku, kao terapeutsku mjeru, propisuje lije~nik.
Trening miši}a
Preporu~ene izometrijske vježbe mogu se izvoditi samostalno ili uz pomo} njegovatelja/njegovateljice.
Smještanje u uzdignut položaj
Smještanjem nogu u uzdignut položaj zna~ajno se
poboljšava povratno strujanje krvi (vidi str. 181).
Prehrana
Zdrava i uskla|ena prehrana smanjuje pretilost i time
spada u zna~ajnu zaštitu od nastanka tromboze. Dovoljan unos teku}ine u organizam sprje~ava »zgrušavanje«
krvi i pospješuje brzinu strujanja u krvnim žilama.
Polijevanje i kupke izmjeni~no toplom i hladnom vodom
Kod osje}aja zastoja, posebno u ljetnim mjesecima,
noge se navlaže hladnom vodom, ali se ne suše (vidi str.
211). Hladno}a koja na taj na~in nastaje isparavanjem
osje}a se ugodnom. Korištenje zagrijavanja na~elno treba
izbjegavati.
Kompresija
Medicinske kompresijske ~arape: dodatno uz uzdizanje nogu, važnu preventivnu mjeru predstavljaju i
medicinske kompresijske ~arape (poboljšanje cirkulacije
krvi). “Doziranje” ove terapijske mjere odre|eno je kompresijskom ja~inom ~arapa (kompresijski razredi I-IV).
Kompresijom se sužava proširena vena i pospješuje
povratni transport krvi do srca. Kretanje aktivira ovu
“miši}nu pumpu” i doprinosi uspjehu lije~enja.
Lije~ni~ki propisane kompresijske ~arape sadrže
to~ne preporuke za njihovu primjenu te upute za pranje
i održavanje. ^arape je najbolje obu}i još u krevetu ili
odmah nakon ustajanja, kako bi se otoci sprije~ili ve}
u po~etku. Oštri rubovi, hrapavi ili oštri nokti ili nakit mogu oštetiti ~arapu. Uporabom gumenih rukavica
olakšava se navla~enje ~arapa.
n ^arapa se okre}e iznutra prema van do nožnog
dijela.
n Tako okrenuta ~arapa navla~i se preko nožnih prstiju, zatim preko nožnog zgloba i potom preko pete.
n Tek nakon toga se nožni dio ~arape ravnomjerno
(bez nabora) navla~i preko lista.
n Ostatak ~arape se bez nabora navla~i prema gore,
ne razvla~e}i pri tom ~arapu.
Potporni zavoj: Uzrok nastanka tromboze u ve}ini
slu~ajeva je malaksalost muskulature koja okružuje
vene. Na taj na~in se proširuju vene ~ime venski zalisci
ne mogu više ispunjavati svoju funkciju. Strujanje krvi
se usporava i dolazi do venoznog povratnog zastoja.
Djelovanjem potpornog zavoja na nogu smanjuje se volumen vena i ponovno se uspostavljaju cirkulacijski odnosi
u krvožilnom sustavu. Potporni zavoj izjedna~ava smanjenu potpornu funkciju muskulature na vene.
Za potporni zavoj potrebna su minimalno dva
elasti~na poveza širine 10 cm. Neelasti~ni povezi nisu
prikladni za potporne zavoje.
Djelovanje potpornog zavoja
Kompresione ~arape
46
47
Tromboza
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Za stavljanje potpornog zavoja preporu~a se
sljede}a tehnika:
• Prije ustajanja potrebno je staviti, odnosno
obnoviti potporni zavoj.
• Pri postavljanju zavoja, stopalo mora biti
položeno na stranu ili na petu.
• Elasti~ni povez se uzima u ruku tako da je dio
koji se odmotava okrenut prema gore i pokazuje
vanjsku stranu. Samo tako mogu}e je odmotavati
povez na nozi.
• U sljede}em krugu, oko sredine stopala, povez
se provodi oko vanjskog i unutarnjeg gležnja, a
zatim odmotava spiralno namotavaju}i goljenicu do koljena.
• Po~etak poveza se postavlja na ~lanke nožnih
prstiju (po~evši od velikog prsta) preko hrpta stopala, a zatim se povez odmotava prema vani.
• I zglob koljena se pokriva pravljenjem »osmica«: povez se najprije polaže iznad i iza
stražnjeg dijela koljena, sprijeda oko buta i
ponovno vra}a iza stražnjeg dijela koljena i
odmotava oko goljenice.
• Jednim do dva kruga pravljenjem »osmice«,
zglob koljena se prekriva, a povez se spiralno
omotava oko buta.
• Nakon jednog kruga polaganja poveza oko
sredine stopala, povezom se obuhva}a peta, a
zatim se povez preko gležnja dovodi nazad do
hrpta stopala.
• Kraj poveza fiksira se kop~om.
• Drugi povez se stavlja na isti na~in, ali u suprotnom smjeru s vanjske strane prema unutra
na gležanj i u prvom krugu, provodi preko pete
do hrpta stopala.
• U jednom do dva kruga pravljenjem »osmice«
(hrbat stopala, vanjski rub stopala, taban,
izbo~ina stopala, vanjski i unutarnji gležanj) stopalo i peta se potpuno prekrivaju, a rub poveza
prvog omotavanja pete se dodatno fiksira.
• Na kraju se kraj poveza fiksira kop~om na
vanjskoj strani noge.
Stavljanje potpornog zavoja
n Obratiti pažnju
Stru~no postavljena kompresija nogu osigurava
povratni protok krvi s jedne strane, no, me|utim, može
dovesti do malaksalosti muskulature goljenice. Stoga,
kompresija vena ne bi trebala uslijediti bez dogovora s
lije~nikom.
48
49
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Ukru}enost zglobova
Ukru}enost zglobova
n Zadatak
Zabilježite svoje prijedloge za sprje~avanje tromboze u
tre}em stupcu.
I
II
III
Spoznali ste da
Stoga je potrebno
Trebalo bi
je kod bolesnika
koji leže u krevetu i
malo se kre}u vrlo
usporeno povratno
strujanje krvi do
srca,
ubrzati povratno
strujanje krvi.
je oslabljenom i
proširenom venom
usporeno strujanje
krvi
zaštititi takvu venu.
nastanak vrtloga
može pospješiti razvoj krvnog ugruška
sprije~iti nastanak
vrtloga, kako bi se
izbjegla tromboza.
Nastanak
Tko želi razumjeti kako nastaju ukru}enosti mora
znati kako se pokre}u udovi: živci upravljaju pokretima
i omogu}avaju zajedni~ko djelovanje miši}a, tkiva i zglobova. Pri tome je zadatak miši}a pokretati zglobove. Oni
rade po sistemu poteza i protupoteza: skuplja li se, na
primjer, jedna grupa miši}a, onda se u protupotezu širi
druga grupa miši}a.
Po sistemu poteza i protupoteza pokre}u se svi zglobovi tijela, na primjer zglobovi kukova, koljena, stopala. Ovaj postupak može se dobro objasniti na funkciji
zgloba lakta.
n Zadatak
Dok savijate i pružate podlakticu osjetite muskulaturu
nadlaktice i usporedite Vaša zapažanja s ilustracijom.
Ispitajte pravilnost Vaših prijedloga.
n Rezultat
Ispružanjem podlaktice na nadlaktici se šire miši}i savijanja (biceps), a takozvani proteza~ (triceps) se skuplja.
Savijanjem podlaktice skuplja se biceps, dok se triceps
proteže odnosno pruža.
n Rezultat
I
II
III
Spoznali ste da
Stoga je potrebno
Trebalo bi
je kod bolesnika koji
leže u krevetu i malo
se kre}u vrlo usporeno
povratno strujanje krvi
do srca,
ubrzati povratno
strujanje krvi.
pobrinuti se za
kretanje.
je oslabljenom i
zaštititi takvu
proširenom venom
venu.
usporeno strujanje krvi
staviti potporni
zavoj.
nastanak vrtloga
može pospješiti razvoj
krvnog ugruška
paziti na držanje
u uzdignutom
položaju i kretanje.
sprije~iti nastanak
vrtloga, kako bi se
izbjegla tromboza.
Savijanje i opru`anje
50
51
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Ukru}enost zglobova
Ako se ovo zajedni~ko djelovanje miši}a ne vježba
stalno, zglobovi postaju nesposobni za funkcioniranje. Kod
nedovoljnog kretanja i nepokretnosti, na primjer kod osoba
koje se ograni~eno mogu kretati ili su oduzete, miši}i degeneriraju. Time se skra}uju tkiva i ograni~ava pokretljivost zglobova.
Opasnost trajnog skra}ivanja miši}a (kontrakcija) postoji ako
• se udovi bolesnika stalno odnosno nepromijenjeno
nalaze u ispravljenom ili savijenom položaju
• su normalni tokovi kretanja ograni~eni duže vrijeme
• pokreti su bolni i izbjegavaju se (poštedno držanje)
n Rezultat
Za nastanak ovog takozvanog deformiranog stopala
(pes equinus) može biti više razloga: polaganje prekriva~a,
vlastita težina stopala i/ili neaktivnost zgloba stopala uzrokuju prenaprezanje stopala. Ovi uzroci ~esto dovode
do nestanka miši}a ili ukru}enosti stopala (sko~ni zglob,
nožni zglob).
Opasnost od ukru}enosti zglobova postoji i kod drugih
vrsta poreme}aja kretanja (gipsani zavoji, upala zglobova,
osteoporoza, skleroza multipla).
Karakteristike prepoznavanja
n Zadatak
Po mišljenju njegovatelja/njegovateljice, bolesnik je
duže vrijeme bio dobro zbrinut. Njegovatelj/njegovateljica je prije svega pazio/la na stru~no pravljenje kreveta.
Prekriva~ je zaglavljen na kraj stopala te je tako svojom
težinom ležao na stopalima. Nakon nekog vremena bolesnik je trebao sjesti na rub kreveta i stati na svoja stopala. U tome je, me|utim, samo djelomi~no uspio, jer je
mogao stajati samo na vrhovima stopala i izraslinama na
stopalima. Kotrljanje stopala i pravilno hodanje nije više
bilo mogu}e.
Razmislite, što je dovelo do ove ugroženosti stopala.
Ilustracija sa strane Vam može pritom pomo}i.
Ukru}enosti zglobova mogu se prepoznati po:
n ograni~enoj pokretljivosti,
n promijenjenim položajima zglobova, kao na primjer stalna savijena mjesta ili ispružena mjesta,
n bolovima pri kretanju.
Kod dnevne njege osoba koje se ograni~eno kre}u,
mora se provjeriti sposobnost pokretanja posebno
ugroženih zglobova, kao što su zglobovi ramena, kukova i stopala.
Zaštita (profilaksa)
U svakodnevnici bolesnika postoji mnoštvo radnji koje preventivno djeluju na nastanak ukru}enosti
zglobova, na primjer kretanje prilikom njege tijela, kod
obla~enja i svla~enja, prilikom hranjenja i napajanja, kod
ustajanja i hodanja.
Deformirano stopalo
(pes equinus)
52
Pokretanje zglobova
Vježbe kretanja (mobilizacija) su savijanje, ispružanje
i okretanje udova, kao što su na primjer: savijanje stopala, obuhva}anje šakom, okretanje ruke. Pritom se ne
smiju prekora~iti »granice« individualne sposobnosti
kretanja.
53
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Ukru}enost zglobova
Njegovatelj/njegovateljica bi trebao/la, po mogu}nosti,
zajedno s bolesnikom izvoditi vježbe kretanja, onako
kako je to preporu~eno na str. 106, te ohrabriti bolesnika
da i samostalno vježba ove pokrete.
Izometrijske vježbe
U cilju ja~anja muskulature za osobe ograni~enog kretanja koje leže u krevetu pogodne su izometrijske vježbe,
koje su opširno predstavljene u programima vježba na
str. 123.
Smještanje nepomi~nih zglobova
Ramena: Nadlaktica se naizmjeni~no pruža odnosno
dovodi u kut od 30 stupnjeva prema tijelu.
Lakat: Nadlaktica i podlaktica se naizmjeni~no
pružaju odnosno stavljaju u kut od 100 stupnjeva. Ruke
se trebaju dovesti u blago uzvišen položaj.
Šaka: Šaka se, naizmjeni~no sa stiskanjem šake
odnosno površine šake, polaže prema gore.
Kukovi: Noga se naizmjeni~no pruža i blago savija.
Koljeno: Koljeno se naizmjeni~no pruža odnosno
stavlja u blago savijen položaj.
Stopalo: Stopalo stoji pod pravim kutom na svesku
od poroznog materijala ili je naslonjeno na oslonac za
stopala. Peta se pritom stavlja u mekan položaj.
Vje`be zahvata
n Obratiti pažnju
Nepomi~ne zglobove ne treba držati u jednom
položaju. Zapravo, treba nastojati na naizmjeni~noj
promjeni položaja. Posebice kod uporabe pomo}nih
sredstava treba izbjegavati jednoli~an i dugotrajan isti
položaj.
Ciljana uporaba pomo}nih sredstava
Tako|er i ciljanom uporabom pomo}nih sredstava
može se preventivno utjecati na opasnost od ukru}enosti
zglobova:
n vješalica na krevetu ili ljestve od užeta protiv
ukru}enosti zglobova ramena, laktova ili šake
n specijalna pomo}na sredstva za treniranje zahvata,
na primjer lopte, ekspanderi za šake, baloni napunjeni
pijeskom
n oslonac za stopala protiv »deformiranog stopala«
n elasti~na gumena traka kao om~a stopala protiv
ukru}enosti zglobova kukova, koljena i stopala.
54
55
Sprje~avanje sekundarnih oboljenja
Sažetak
n Na~elno, treba sprje~avati da kod primarnih oboljenja
nastupi neko daljnje oboljenje, koje pod odre|enim okolnostima može biti opasnije nego primarno oboljenje.
n Nastanak dekubitusa za bolesnog ~ovjeka može biti
vrlo bolan, za njegovatelja/njegovateljicu vrlo optere}uju}i,
jer se lije~enje ~esto proteže mjesecima. Stoga je potrebno
pravovremeno i ciljano izvoditi preporu~ene preventivne
mjere.
n “Upala plu}a u krevetu” ubraja se u sekundarne
bolesti od kojih se naj~eš}e strahuje. Kao preventivna mjera
protiv ove bolesti prije svega se preporu~a: duboko udisanje i izdisanje, iskašljavanje sekreta i ~esto prozra~ivanje
prostorije.
n Ležanje u krevetu kod mnogih bolesnika može prouzrokovati usporavanje strujanja krvi i time pospješiti nastanak tromboze. Preventivnim mjerama kao što su izometrijske i izotoni~ne vježbe, zdravom prehranom, uzdizanjem
nogu, ali i stavljanjem potpornih zavoja ili nošenjem kompresijskih ~arapa, može se sprije~iti nastanak ovih teških
oboljenja.
n Ukru}enosti zglobova znatno mogu ograni~iti kvalitetu života bolesnika. Njegovatelj/njegovateljica stoga treba
sve ~initi kako bi se održala pokretljivost bolesnikovih
zglobova. Kao zaštita preporu~uju se: vježbe kretanja,
izometrijske vježbe, zauzimanje položaja (smještanje) koje
pospješuje funkcioniranje i ciljana uporaba odgovaraju}ih
pomo}nih sredstava.
56
3
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Trening miši}a kod dugotrajnih
bolesnika
Izometrika kao profilaksa
Osnovne informacije za izometri~ke vježbe
Izometri~ki program za trening
Pojedina~ni trening
Partnerski trening
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Trening mi{i}a kod dugotrajnih bolesnika
Trening mi{i}a kod dugotrajnih
bolesnika
Izometrika kao profilaksa
Miši}i rade po sistemu kontrakcija: ukoliko se skupi jedna grupa miši}a, druga se isteže. Ukoliko se ovo
zajedni~ko djelovanje stalno ne vježba, muskulatura se
opušta. Boležljivost, oduzetost dijelova tijela ili mirovanje udova pospješuju ovaj proces. Smanjena aktivnost
dovodi do atrofije miši}a, pa sve do gubitka sposobnosti
njihovog funkcioniranja. Ukoliko se miši}i pokre}u ili
treniraju, održava se ili poboljšava njihova zategnutost
(tonus). Ovim se, naro~ito kod oboljenja koja su vezana
za ograni~enje kretanja bolesnika, sprje~ava napreduju}e
slabljenje i bespomo}nost i ovisnost o drugima. Svatko
može na svom primjeru utvrditi da se izometri~kim
vježbama samo neznatno optere}uju plu}a, srce i
krvotok.
Sportski lije~nik Dr. H. Cooper je ve} u šezdesetim
godinama istaknuo zna~enje izometri~kog miši}nog
treninga za njegu bolesnika. Specifi~no svojstvo
izometrije vidio je u prevenciji nestanka miši}a kod
dugotrajnih bolesnika. Uputio je na to, da izometri~ke
vježbe sadrže obim i ja~inu pojedina~nih miši}nih grupa,
bez da optere}uju sistem krvotoka. Za vrijeme treninga
miši} se zateže, bez promjene svoje dužine. Ukoliko se
miši}u pruži najve}i mogu}i otpor, on biva intenzivno
prokrvljen, te na taj na~in pove}ano opskrbljen kisikom
i hranjivim tvarima. Ovim postupkom miši} ostaje
funkcionalan.
n Zadatak
Pokušaj 1: Treniranje muskulature bez kretanja
muskulatura
nadlaktice
muskulatura
trbuha
muskulatura
kukova i
slabine
muskulatura
disanja
muskulatura
prsa
muskulatura
disanja
muskulatura
nadlaktice
muskulatura
butina
muskulatura
stra`njice
muskulatura
goljenice
Brojite jednu minutu svoj puls.
Broj otkucaja pulsa:
muskulatura
zatiljka
muskulatura
le|a
Dlanove ruku naslonite na strani~ne strane stolice. Pokušajte stolicu s oba dlana sve više pritiskati.
Sada izbrojite puls i zapišite što ste ustanovili.
muskulatura
podlaktice
Broj otkucaja pulsa:
muskulatura
ramenog
pojasa
muskulatura
butina
muskulatura
listova
Muskulatura ~ovjeka
58
Ubrzanje disanja:
da
ne
Zatezanje muskulature: jako
neznatno
U suprotnom pokušaju na svom primjeru možete
promatrati da se puls i disanje kretanjem ubrzavaju.
59
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Pokušaj 2: Treniranje muskulature uz kretanje
Brojite jednu minutu svoj puls.
Broj otkucaja pulsa:
Osnovne informacije za izometri~ke vježbe
Stanite iza stolice, pridržite se ~vrsto za naslonja~ i
uradite pet ~u~njeva.
Broj otkucaja pulsa:
Ubrzanje disanja: da
ne
Zatezanje muskulature: jako
neznatno
n Rezultat
Promatrajte napravljena iskustva u oba pokušaja s
posebnim naglaskom na ritam disanja i puls. Možete
ustanoviti, da treniranje uz kretanje više optere}uje
krvotok i muskulaturi stvara ve}i napor.
Vježbe kod kojih se zatezanje i opuštanje muskulature
odvija bez kretanja su izometri~ke vježbe i imaju sljede}a
obilježja:
n pritisak protiv otpora,
n normalan ritam disanja i skoro nepromijenjen broj
otkucaja pulsa,
n ne postoji optere}enje zglobova
Vježbe kod kojih se ova obilježja ne mogu ustanoviti
nazivaju se izotonske vježbe. Izometri~ke vježbe samo
neznatno optere}uju plu}a, srce i krvotok.
Zbog toga se i bez lije~ni~ke upute s ve}inom bolesnika u krevetu može obavljati obazriv miši}ni trening.
Kod ovih vježbi neophodno je da bolesnik i njegovatelj/
njegovateljica poznaju i znaju važnost oko 700 miši}a,
kao i pri kojoj vježbi se koji miši}i naprežu.
Ciljani izometri~ki trening s razli~itim vježbama
60
može održati odre|ene miši}ne grupe da budu sposobne
za funkcioniranje, bez da se bolesnik mora kretati uz
veliki napor.
Po Th. Hettingeru, za svaku vježbu vrijedi sljede}e:
n Pojedina~ne miši}ne grupe se moraju maksimalno
naprezati protiv odre|enog otpora te duljina ovog naprezanja mora trajati otprilike dvije do tri sekunde.
n Muskulatura se nikad ne smije naprezati naglo. Pri
naprezanju se, me|utim, snaga treba brzo pove}avati.
n Pri naprezanju se ne smije izvesti nikakav zna~ajan
pokret.
n Neophodni rezultat treninga za pojedina~ne miši}e
postiže se normalnim ritmom disanja.
n Nakon svake vježbe treba se napraviti kratka pauza u trajanju od nekoliko sekundi. Sa vježbama koje se
bez pauze provode jedna iza druge, može, naro~ito kod
osoba s oslabljenim srcem i krvotokom, do}i do lošeg
djelovanja na cirkulaciju. Stoga se preporu~uju pauze
izme|u pojedina~nih vježbi.
n Ne bi se trebalo provoditi više od 15 vježbi u toku
jednog perioda vježbanja. Uklju~uju}i pauze, za to je
neophodno otprilike pet minuta vremena.
U sljede}em poglavlju mo}i }ete se, po slikama i
tekstu, upoznati s pojedina~nim vježbama, kako bi
izometriku mogli koristiti i za sebe i za bolesnika.
Izometri~ki program za trening
Pojedina~ni trening
Za uspješan trening kretanja obi~no se veže trajanje,
ustrajnost i napor. I pored toga, ljudi se bave sportom
i gimnastikom jer trening doprinosi njihovom dobrom
osje}anju. I bolesnik s jednostranom ili umanjenom
aktivnoš}u miši}a može, pomo}u izometri~kih vježbi,
61
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
djelovati protiv toga. Me|utim, trening je samo tad
uspješan, kada se redovno provodi. Zbog toga je važno,
da bolesnik može i samostalno izvoditi izometri~ke
vježbe.
Trening muskulature ruku,
prsa i zatiljka
Trening muskulature ruku,
prsa i zatiljka
n Vje`ba 1
Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu
poziciju.
1. Postavite jagodice prstiju u obliku krova jedne
naspram drugih i raširite pri tome pružene prste.
2. Ramena ne smiju dodirivati vaše tijelo.
3. Vaši prsti trebaju biti udaljeni otprilike 30 cm od
prsa.
Trening
n Pritisnite raširene jagodice prstiju jedne protiv
drugih.
n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod
vas reagiraju.
n Napravite ovu vježbu još nekoliko puta i pazite
pritom na normalno disanje.
n Vje`ba 2
Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu
poziciju
1. Zaka~ite prste jedne ruke za prste druge ruke.
2. Ramena ne smiju dodirivati vaše tijelo.
3. Šake se nalaze u visini prsa.
Trening
n Prsti jedne ruke trebaju biti ~vrsto zaka~eni za prste
druge ruke. Pokušajte svom snagom rastaviti prste,
bez da oslobodite ovaj zahvat.
n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod
vas reagiraju.
n Napravite ovu vježbu nekoliko puta i pazite pritom
na normalno disanje.
Pri ovoj vježbi trebate obratiti pažnju da se pri pritiskanju otpor jednako pove}ava i da se i dalje normalno
diše. Ovo zajedni~ko djelovanje otpora i disanja bit }e
mogu}e tek nakon više vježbanja.
Vježba se može izvesti i na druge na~ine, kako bi se
drugi miši}i aktivirali. Može se izvesti i u visini o~iju,
kao i iznad glave.
62
63
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
n paziti na egzaktnu polaznu poziciju,
n vu}i ili pritiskati najve}om mogu}om snagom,
n miši}e zatezati polako, a ne naglo,
n disati redovno i normalno,
n izbjegavati zadržavanje daha.
Partnerski trening
Trening muskulature gornjih
i donjih butina
n Vje`ba 3
Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu
poziciju.
1. Pružite koljena
2. Stavite taban lijeve noge na stopalo desne noge.
Trening
n Pritisnite stopalo jedne noge na taban druge noge.
n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod
vas reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu nekoliko puta.
Možete promijeniti polaznu poziciju tako što }ete taban desne noge staviti na stopalo lijeve noge.
n Obratiti pa`nju
Pri vježbanju miši}a treba obratiti pažnju, da su
otpor i disanje koordinirani. Ja~anje miši}a može biti
mogu}e tek zajedni~kim djelovanjem poteza ili pritiska
protiv otpora (bez kretanja), kao i redovnim udisanjem/
izdisanjem.
Djelovanje se postiže ve} pri prvom vježbanju u trajanju od 2-3 sekunde (jednom duboko udahnuti/izdahnuti).
Prethodne vježbe pokazuju da kod izometri~kog
treninga treba obratiti pažnju na kontrakcije kao i na
normalno disanje:
64
Do sada su predložene vježbe koje bolesnik može
raditi sam, bez tu|e pomo}i. Me|utim, ima jako
puno bolesnika, naro~ito dugotrajnih bolesnika koji,
kao posljedicu svog oslabljenog zdravstvenog stanja,
izometri~ke vježbe mogu izvoditi samo uz pomo} njegovatelja/njegovateljice.
Sljede}im treningom njegovatelj/njegovateljica treba,
kroz sliku i tekst, samostalno nau~iti izometri~ke vježbe
(situacija u~enja), da bi ih kasnije mogla upotrijebiti na
bolesni~kom krevetu (situacija njege).
U situaciji u~enja vježbajte s partnerom koji }e preuzeti ulogu bolesnika (“bolesnik”):
n Vi preuzimate ulogu njegovatelja/njegovateljice,
Vaš partner ulogu bolesnika.
n Pazite na odre|eni “položaj” bolesnika, kao što je
vidljivo iz slike, odnosno teksta.
n Dajte bolesniku egzaktne upute o opuštanju miši}a.
n Osjetite pritisak bolesnika i uzvratite odgovaraju}im
protupritiskom.
U situaciji njege bolesniku pokazujete trening miši}a
i vježbate s njim.
n Obratiti pa`nju
Vaša iskustva iz situacije u~enja trebate primijeniti
u konkretnoj situaciji njege. Pored egzaktnih uputa, pri
provedbi vježbi neophodna je posebna mjera senzibilnosti pri osje}anju pritiska i protupritiska.
65
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Trening muskulature zatiljka,
vrata i trbuha
n Vje`ba 4
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Trening muskulature zatiljka,
vrata i ramena
n Vje`ba 5
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
• legne na le|a.
Polazna pozicija
• stane uz gornji dio kreveta ili
u visini glave pored kreveta,
• stavi oba dlana na ~elo
bolesnika.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte vašim ~elom odgurnuti moje dlanove!”
Polazna pozicija
• legne na le|a.
Polazna pozicija
• stane uz gornji dio kreveta ili u
visini glave pored kreveta,
• stavi oba dlana ispod potiljka
glave bolesnika.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte vašom glavom gurati
moje dlanove ka dolje!”
Postupak
• bolesnik snažno odguruje dlanove njegovatelja/
njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
njegove/njene dlanove
• dozira protupritisak
Postupak
• bolesnik snažno gura
dlanove njegovatelja/
njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
njegove/njene dlanove
• dozira protupritisak
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”), koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
66
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (»bolesnikom«), koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja »bolesnika«.
n Zamijenite »uloge« i ponovite vježbu.
67
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Trening muskulature zatiljka,
le|a, prsa i ruku
n Vje`ba 6
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Trening muskulature le|a
i stomaka
n Vje`ba 7
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
• legne na le|a.
• Ruka je pružena, malo
odmaknuta od tijela i nalazi
se na dlanu njegovatelja/njegovateljice.
Polazna pozicija
• stane uz jednu stranu ili
sjedi na rubu kreveta,
• stavi dlan ispod ruke
bolesnika.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte gurati moje
dlanove prema dolje!”
Polazna pozicija
• legne na le|a.
• savija koljeno i spušta
stopala na krevet.
Postupak
• bolesnik snažno gura
dlanove njegovatelja/njegovateljice prema dolje
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
njegove/njene dlanove
• dozira protupritisak
Polazna pozicija
• stane uz jednu stranu kreveta,
• s gornje strane tako obuhvati
trup bolesnika da se njegovi/
njeni dlanovi nalaze ispod le|a
bolesnika
Zahtjev za bolesnika
“Gurajte svom snagom moje
dlanove ka krevetu!”
Postupak
• nakon zahtijeva
bolesnik snažno gura
dlanove njegovatelja/
njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
njegove/njene dlanove
• dozira protupritisak
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
68
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”), koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
69
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Trening muskulature le|a
i stomaka
n Vje`ba 8
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Trening muskulature butina,
listova i goljenice
n Vje`ba 9
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Situacija
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
• legne na le|a
• pruža noge
Polazna pozicija
• stane uz jednu stranu
kreveta,
stavlja dlanove na trbuh
bolesnika
• Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte moje dlanove gurati
prema gore!”
Polazna pozicija
• legne na le|a
• noge su opružene
Polazna pozicija
• stane na donji kraj
kreveta,
• stavi svoje dlanove ispod
bolesnikovih stopala.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte svojim stopalima
gurati moje dlanove!”
Postupak
• snažno gura dlanove
njegovatelja/njegovateljice i diše i dalje normalnim
ritmom
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
njegove/njene dlanove
• dozira protupritisak
Postupak
• bolesnik snažno gura
dlanove njegovatelja/njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
svoje dlanove
• dozira protupritisak
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
70
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
71
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Trening muskulature butina,
listova i goljenice
n Vje`ba 10
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
Polazna pozicija
• legne na le|a.
• stane na donji kraj kreveta,
• noge su pružene. • s oba dlana zahvati zglobove stopala
bolesnika i digne njegove pružene
noge na visinu od otprilike 30 cm.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte moje dlanove gurati prema
dolje!”
Postupak
• bolesnik snažno
pritiš}e dlanove
njegovatelja/njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica osje}a
bolesnikov pritisak na svoje dlanove
• dozira protupritisak
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
72
n Vje`ba 11
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Situacija
Bolesnik
Trening muskulature kukova,
slabine, kao i butina
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
• legne na le|a.
• pruža noge i radi lagani
raskorak
Polazna pozicija
• stane na donji kraj kreveta,
• oba dlana stavi na vanjske
strane ~lanaka bolesnika.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte svom snagom odgurnuti moje dlanove!”
Postupak
• bolesnik snažno odgurava dlanove njegovatelja/njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
svoje dlanove
• dozira protupritisak
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
73
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izometri~ki program za trening
Sažetak
Trening muskulature
stra`njice i kukova,
kao i butina
n Vje`ba 10
Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte
opis vježbe.
Situacija
Bolesnik
Njegovatelj/njegovateljica
Polazna pozicija
• legne na le|a
• pruža noge
• pravi lagani raskorak
Polazna pozicija
• stane na donji kraj kreveta
• oba dlana stavi na unutarnje
strane ~lanaka bolesnika.
Zahtjev za bolesnika
“Pokušajte svom snagom gurati
moje dlanove!”
Postupak
• bolesnik snažno gura
dlanove njegovatelja/
njegovateljice
Postupak
• njegovatelj/njegovateljica
osje}a bolesnikov pritisak na
svoje dlanove
• dozira protupritisak
n Ovim programom za trening može se oja~ati muskulatura pojedinih dijelova tijela bez optere}enja srca i plu}a
bolesnika.
n Kod ovog dijela njege, njegovatelj/njegovateljica kroz
dodire i osje}anja stupa u jako osobnu vezu s bolesnikom.
Bolesnik se i u ovoj neverbalnoj komunikaciji osje}a kao
kompletna osoba.
n Pored toga razvija se mogu}nost, da se jedan duži
period svakodnevno održava kontakt s bolesnikom i to na
osoban, a istovremeno raznolik na~in.
n Pomo}u izometri~kih vježbi bolesnik stje~e više
samopouzdanja i nadu za unapre|ivanje njegovih tjelesnih
rezervi. Za to se veže i njegov osje}aj da nije više ovisan
samo o tu|oj pomo}i. On prepoznaje da i sam može uraditi
nešto za sebe.
n Ali, istovremeno je i njegova obitelj u mogu}nosti da
mu pruži osje}aj, da ne samo da mu žele, ve} da mu i mogu
konkretno pomo}i.
n Simulirajte opisanu partnersku vježbu.
n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od
onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju.
n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju
na redovan ritam disanja “bolesnika”.
n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu.
74
75
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
4
Zajedni~ki pružati njegu
Planirati njegu
Raditi uz poštedu le|a
Nau~iti kako pružati njegu
Odabrane mjere njegovanja
Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu
Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj:
bolesnik može pomo}i
Samostalno ustajanje bolesnika iz kreveta
Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj:
bolesnik ne može pomo}i
Uspravljanje bolesnika u krevetu: “Protresanje jastuka”
Svla~enje bolesnika
Obla~enje bolesnika
Uspravljanje bolesnika sa strane i vo|enje sa strane
Uspravljanje bolesnika sprijeda i vo|enje odzada
Samostalno uspravljanje bolesnika iz
invalidskih kolica
Samostalno uspravljanje bolesnika s poda
Uspravljanje bolesnika s poda uz potporu
Uspravljanje bolesnika uz “romboidni zahvat”
Samostalno uzdizanje bolesnika u sjede}em položaju
Uzdizanje bolesnika
Uzdizanje bolesnika sa klize}im uzdižu}im jastukom
Podizanje i uzdizanje bolesnika
Mijenjanje podloge: bolesnik može pomo}i
Mijenjanje podloge: bolesnik ne može pomo}i
Smještanje
Njegovanje bolesnika kojem je oduzeta jedna strana
76
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Raditi uz po{tedu le|a
Planirati njegu
Raditi uz poštedu le|a
Tko se odlu~i da kod ku}e njeguje bolesnog ~lana
obitelji, mora savladati mnoštvo novih zadataka. Njega
zahtijeva visoku mjeru stru~nosti, organizatorskih sposobnosti i vlastitog angažmana. Pri tome je samo po
sebi jasno da želja da se pomogne ~esto biva sprije~ena
osje}ajem nesigurnosti i preoptere}enja. Ku}na njega
ima prednost jer se njome može bolje usredoto~iti na
individualne potrebe i životne navike osobe kojoj je
potrebna njega. Pri tome se sposobnosti osobe koja se
njeguje uvijek iznova trebaju procjenjivati i pomagati
joj samo pri onim aktivnostima koje je preoptere}uju.
Bolesnika treba ohrabriti da aktivira svoju snagu te da
pomaže prilikom njege. Pretjerana skrb može dovesti do
tutorstva i potkopavanja samoinicijative i osje}aja samouvjerenja bolesnika. ^lanove obitelji, susjede i prijatelje
treba uklju~iti u njegu kako bi se izbjeglo preoptere}enje
onih ~lanova koji pružaju njegu. Cilj mora biti organiziranje ku}ne njege da se dugoro~no dobro savladaju
tjelesna i duševna optere}enja.
Kod njegovanja to konkretno zna~i:
n stalno aktivno uklju~ivanje bolesnika, što zna~i,
1. kao njegovatelj/njegovateljica izvršavati zamjenski
samo one djelatnosti koje bolesnik ne može više
obavljati sam ili koje ga preoptere}uju,
2. pružati mu potporu pomažu}i mu u osobnoj
njezi
n radnje obavljati stru~no i ispravno, u pravilnom
redoslijedu i sukladno danoj situaciji
n pripremiti se za situaciju njegovanja i osigurati
pomo}na sredstva
n koordinirati s bolesnikom i/ili pomo}nikom
n misliti na mjere zaštite (profilakse)
n ispuniti zahtjeve higijene i
n prepoznati vlastite granice, kako bi se izbjegla
preoptere}enost
78
Preuzimanjem ku}ne njege postoji opasnost dodatnog
ošte}enja svakodnevno optere}ene kralježnice: pogibanje, dizanje i nošenje optere}uju kralježnicu. Predstoje}a
slika ilustrira na~in na koji dolazi do optere}enja
kralježnice kod njegovatelja/njegovateljice koji radi uz
bolesni~ki krevet.
Njegovatelj/njegovateljica koji se duboko naginje
preko kreveta i time svoje težište premješta iznad kreveta, prenapreže kralježnicu. Time se težina njegovog
gornjeg dijela tijela premješta na samo mali broj tla~nih
to~aka. Ve} ovo premještanje težine optere}uju}e utje~e
na menisk.
Podiže li se teret sa savijenom kralježnicom, pritisak
na menisk se pove}ava.
Posebno kod ku}ne njege, njegovatelji uvijek iznova
dolaze u situacije u kojima se njihove kralježnice previše
šire (na primjer pospremaju}i krevet, služe}i jelo, podižu}i
i uzdižu}i te smještaju}i). To može dovesti do trajnog
ošte}enja meniska i bolnih oboljenja kralježnice.
Njegovatelj/njegovateljica se prilikom pospremanja
kreveta nalazi u položaju ~u~nja. Time le|a ostaju skoro
u okomitom položaju, kralježnica se ja~e rastere}uje, a
menisk ostaje pošte|en. Na ovaj na~in njegovatelj/njego-
Opasno držanje tijela
79
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Nau~iti kako pru`ati njegu
Radno držanje tijela
uz poštedu le|a
vateljica bolesnika može lakše podi}i i pritom poštedjeti
le|a.
Rad uz poštedu le|a podupire se i danom polaznom
pozicijom. Tako njegovatelj/njegovateljica pri svakoj
radnji njegovanja koja služi uspravljanju, podizanju ili
višem polaganju bolesnika, zauzima poziciju raskoraka i
koljenima se oslanja na rub kreveta.
Kod premještanja tjelesne težine može se posti}i
dodatno izjedna~avanje optere}enja kralježnice prilikom pove}anja položajne površine u odnosu na radni
položaj.
n Proširenje položajne površine pozicijom raskoraka
(raskora~enih nogu) na primjer kod dizanja i višeg polaganja.
n Produženje položajne površine zauzimanjem
pozicije koraka (premješteno naprijed i nazad), na primjer kod obla~enja i svla~enja te stavljanja bolesnika na
stranu.
Nau~iti kako pružati njegu
Pozicija položaja raskoraka
i pozicija koraka
80
n Obratiti pa`nju:
Kralježnica koja je pri pružanju njege posebno
izložena i ugrožena, rastere}uje se:
- cipelama koje omogu}uju sigurno stajanje
- ispravnom polaznom pozicijom
- uspravnim držanjem le|a
- premještanjem težišta (radom »izlaska iz nogu«)
- zatezanjem muskulature trbuha i le|a
- ravnomjernim disanjem
- koordiniranim radom s korisnikom njege i/ili još
jednim dodatnim njegovateljem/njegovateljicom
- uporabom odgovaraju}ih pomo}nih sredstava
Radnje njegovanja bit }e opisane u pojedina~nim
odlomcima tako da njihovi elementi budu jasno prepoznatljivi i da se mogu prenijeti na situaciju njegovanja
koju treba individualno oformiti. Ako je njegovatelj/njegovateljica u izvo|enju takvih radnji njegovanja sigurna
i kompetentna, onda on/ona time istovremeno pruža
i osje}aj pouzdanosti. Bolesnik }e sukladno tome biti
spremniji povjeriti se takvoj osobi, otkloniti ili prevladati svoje strahove.
Što se egzaktnije i pažljivije vrše radnje njegovanja,
bolesnik }e se u toj mjeri više osje}ati tretiranim kao
osobom. Sigurnost u njezi ne smije dovesti do tutorstva
ili ovisnosti bolesnika, nego treba stvoriti podlogu za
cjelovitu njegu.
U cilju boljeg u~enja radnji njegovanja bit }e
opisani elementi radnji i njihov redoslijedni tijek. Uz
pojedina~ne faze radnji dodatno dolaze: razgovori; senzibilno dodirivanje; reguliranje glasa; a tako|er treba
uzeti u obzir i omjer potrebe za njegom te bolesnikovo
prihva}anje vlastite bolesti.
Mjere njegovanja su u svojoj strukturi tako sagra|ene
da je osigurana “aktivna njega”. Time bolesnik može
81
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
upotrijebiti sposobnosti koje su mu preostale i unaprijediti svoju samostalnost.
Pojedini elementi osje}aja kretanja (kinetike) i Bobathovog koncepta uzeti su u obzir kod opisivanja tijeka
radnji.
U konkretnoj situaciji njegovanja moraju se uvrstiti i
potrebna pomo}na sredstva njegovanja; ona olakšavaju
odre|enu situaciju njegovanja.
Sve radnje trebaju biti pažljivo preispitane i to u smislu ho}e li ih bolesnik obavljati samostalno, uz davanje
svoje potpore ili uz uporabu pomo}nih sredstava.
Izabrane mjere njegovanja
Na samom po~etku pristupa mjerama njegovanja,
zajedno s bolesnikom treba donijeti odluku oko definiranja pitanja »što« (na primjer djelomi~na njega ili njega
cijelog tijela) i pitanja »kako« (vrijeme, uporaba sredstava
za njegu, sudjelovanje u pružanju pomo}i). Kao i kod
ostalih dnevnih radova i radnje njegovanja dijele se na
pripremu, izvo|enje i završetak.
Priprema
Tu su elementi radnje koji se ne smiju izostaviti i to:
osobno se pripremiti, na primjer:
n skinuti nakit i sat,
n oprati ruke,
n eventualno obu}i mantil (prega~u)
n nositi cipele koje omogu}avaju stabilnost stajanja;
prilagoditi se bolesniku, na primjer:
n postati svjestan vlastitog psihi~kog stanja,
n spoznati bolesnika i njegovu situaciju,
n informirati se o zdravstvenom stanju bolesnika;
informirati bolesnika, na primjer:
n motivirati bolesnika za dogovorene mjere
njegovanja
n zamoliti bolesnika za mogu}u potporu;
82
Izabrane mjere njegovanja
osigurati sredstva za njegu i pomo}na sredstva,
na primjer:
n pripremiti sredstva za njegu, osobno rublje i
posteljinu, posudu za pranje (umivaonik)
n masti, pripremiti zavoje.
Izvo|enje
Pojedina~ne mjere njegovanja izvode se:
n stru~no i ispravno
n u situaciji primjerenog redoslijeda
n u stimulativnom obra}anju bolesniku
Završetak
Radnje njegovanja se završavaju:
n uvjeriti se da je bolesnik bio zadovoljan njegom,
n pitati bolesnika o njegovim željama i razgovarati s
njim o daljem tijeku dana,
n otvoriti prozor, ukoliko bolesnik to želi
n osigurati rublje, sredstva za njegu i pomo}na
sredstva
n oprati ruke
n promisliti o vlastitom pružanju njege
n eventualno zabilježiti informacije za lije~nika.
Kod sljede}ih mjera njegovanja »njegovatelj/njegovateljica« je angažirana osoba (na primjer ~lan obitelji),
koja bolesnika uglavnom njeguje kod ku}e. »Pomo}¬nik/
po¬mo}nica« je ona osoba (na primjer susjed) koja dodatno sudjeluje u njezi uz upute. Mjere njegovanja, kod
kojih bolesnik ne može više sudjelovati u smislu davanja
potpore, u sljede}em odjeljku su opisane kao »njegovatelj
i pomo}nik/pomo}nica«. Mjere njegovanja kod kojih
bolesnik još može sudjelovati, ozna~ene su pod nazivom
»njegovatelj/njegovateljica«. Kako bi se mjere njegovanja mogle nau~iti i vježbati, bitni zahvati objašnjeni su
rije~ju i slikom te takozvanom “shemom radnje”.
83
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu
položaj, ~ime automatski povla~i gornji dio
bolesnikovog tijela naprijed te podiže stražnjicu
bolesnika.
n Odmah potom se oboje (i njegovatelj i bolesnik)
zajedno uspravljaju u stoje}i položaj
Bolesnik može pomo}i
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica prilazi bolesni~kom
krevetu.
n Otkriva prekriva~ sa kreveta do mjere da noge
bolesnika ostaju slobodne.
n Nakon toga bolesniku obla~i ~arape.
n Bolesnik se okre}e u stranu, odguruje svoje noge
na rub kreveta, lagano ih savija i pruža preko
kreveta u vise}i položaj.
n Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom zahvata
podru~je ispod ramena i obuhvata zglob ramena.
n Drugu ruku stavlja iznad buta, zahva}a rukom
ispod obuhva}aju}i cijeli but.
n Bolesnik se uspravlja i oslanja svojim rukama.
n Njegovatelj/njegovateljica ga pušta da duboko
udahne.
n Bolesniku se obuvaju ku}ne papu~e.
n Njegovatelj/njegovateljica se uvjerava da bolesnik
sigurno sjedi.
n Njegovatelj/njegovateljica se postavlja ispred
bolesnika, pazi pritom da noge bolesnika stoje na
podu.
n Kako bi se izbjeglo klizanje, njegovatelj/
njegovateljica svoje noge, vrhove prstiju na vrhove
prstiju, stavlja ispred nogu bolesnika.
n Koljena njegovatelja/njegovateljice podupiru
bolesnikova koljena.
n Bolesnik stavlja svoje ruke na ramena
njegovatelja/ njegovateljice.
n Jednom rukom njegovatelj sprijeda zahva}a
podru~je ispod ramena i obuhva}a ple}ku, a drugu
ruku provla~i ispod stražnjice.
n Njegovatelj/njegovateljica potom prelazi u ~u~e}i
Podizanje bolesnika sprijeda
Ustajanje uz potporu
84
85
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj
6
Njegovatelj/njegovateljica 6
n Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu
Bolesnik
Bolesnik može pomo}i: potporni zahvat I
informira bolesnika i moli za
potporu u smislu sudjelovanja
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica pristupa bolesni~kom
krevetu
n Otkriva prekriva~ do struka bolesnika i pruža
bolesniku pomo} pri uspravljanju
n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”
njegovatelj/njegovateljica uspravlja bolesnika:
- jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod
pazuha bolesnika i obuhva}a ramena.
- drugom rukom podupire le|a bolesnika i obuhva}a
zglob ramena.
- pažljivo uspravlja bolesnika
n Zatim moli bolesnika da pusti ljestve od užeta i
da se objema rukama osloni na madrac
n Njegovatelj /njegovateljica se osloba|a potpornog
zahvata
n Bolesnik se moli da nekoliko puta duboko udahne
/izdahne ili iskašlje
n Njegovatelj/njegovateljica promatra izgled
bolesnika
n Uvjerava se da bolesnik sjedi udobno i samostalno
6
otkriva pokriva~ sa kreveta,
obuva ~arape bolesniku
6
okre}e se u stranu, odguruje
svoje noge na rub kreveta
6
lagano savija noge i pruža ih
preko kreveta u vise}i položaj.
6
jednom rukom zahva}a
podru~je ispod ramena i
obuhva}a zglob ramena,
drugom rukom zahva}a preko
nogu bolesnika, obuhva}a but
i uspravlja
bolesnika
6
oslanja se svojim rukama
6
postavlja se ispred bolesnika;
svoje vrhove prstiju stavlja
na vrhove prstiju bolesnika,
svojim koljenima podupire
koljena bolesnika.
6
svoje ruke stavlja na ramena
njegovatelja/njegovateljice
6
jednom rukom sprijeda
zahva}a podru~je ispod pazuha bolesnika i obuhva}a
ple}ku, uspravlja ga, a drugu
ruku provla~i ispod stražnjice
bolesnika.
6
prelazi u ~u~e}i položaj,
povla~i bolesnika naprijed,
podiže stražnjicu bolesnika
6
uspravlja se
6
uzdižu se u stoje}i položaj
6
postavlja bolesnika da sjedi u stolici
86
Potporni zahvat I
87
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj:
n Obratiti pa`nju
Situacija bolesnika odlu~uje o uporabi pomo}i za uspravljanje (ljestve od užeta).
Bolesnik ne može pomo}i: potporni zahvat II
Koraci radnje
n Njegovatelju/njegovateljici pomaže jedan
pomo}nik.
n Njegovatelj/njegovateljica prilazi krevetu s jedne
strane, dok pomo}nik prilazi na drugu stranu
kreveta.
n Oboje otkrivaju /zavr}u prekriva~ do struka
bolesnika.
n Zajedno uspravljaju bolesnika uz pomo}
“potpornog zahvata u dvoje”:
- Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom sprijeda
zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena, a
drugom rukom podupire bolesnikovu glavu
- Pomo}nik jednom rukom sprijeda zahva}a
podru~je ispod bolesnikova pazuha i podupire
ramena, a drugom rukom podupire le|a.
- Zajedno pažljivo uzdižu bolesnika
n Njegovatelj/njegovateljica promatra izgled
bolesnika
n Bolesnika se zamoli da nekoliko puta duboko
udahne/izdahne ili iskašlje.
n U ovisnosti o mjeri njegovanja (na primjer
protresanje jastuka, podizanja dijela glave ili
pripremanja stoli}a za krevetom), napušta se
potporni zahvat:
- Pomo}nik osigurava
bolesnika potpornim
zahvatom I
- Njegovatelj/njegovateljica
pušta bolesnika i osvr}e se
na planiranu mjeru
njegovanja.
Samostalno ustajanje bolesnika iz kreveta
Bolesnik može sam ustati iz kreveta
Da bi se sa~uvala neovisnost bolesnika i stimulirala
njegova samostalnost, bolesnika treba motivirati i poticati da samostalno ustaje.
Koraci radnje
n Bolesnik otkriva pokriva~ kreveta do otprilike
polovine dužine ustranu tako da njegovo tijelo ostaje
nepokriveno, a njegova pokretljivost time osigurana.
n Bolesnik se okre}e na stranu; pritom svojom
rukom zahva}a preko tijela i oslanja se rukom na
rub kreveta u visini glave.
n Noge bivaju obuvene, gurnute preko ruba kreveta
i postavljene tako da vise preko kreveta.
n Njegove ruke se oslanjaju na rub kreveta dok
ispravlja svoj gornji dio tijela. Okretište pri tome leži
u zdjelici.
n ^im bolesnik uspravno
sjede, obje ruke stavlja pored
buta i oslanja se na rub
kreveta.
n “Ljulja” se u svom
sjede}em ~u~nju do one
mjere naprijed na rub
kreveta dok obje noge ne
budu stajale na podu
n Potom se podupire
rukama i uspravlja
Samostalno ustajanje
88
Potporni zahvat II
89
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
6
Pomo}nik
6
6
Njegovatelj/
njegovateljica
6
n Ustajanje bolesnika u sjede}i polo`aj: bolesnik ne
mo`e pomo}i
Bolesnik
informira bolesnika
i moli za njegovu
podr{ku
6
prilazi suprotnoj
strani kreveta
6
izjašnjava se o svom
zdravstvenom stanju
6
otkrivaju pokriva~ sa kreveta do
struka bolesnika
6
jednom rukom
sprijeda zahva}a
podru~je ispod
pazuha i podupire
ramena bolesnika,
a drugom rukom
podupire bolesnikovu glavu.
6
jednom rukom
sprijeda zahva}a
podru~je
ispod pazuha i
podupire ramena
bolesnika, a
drugom rukom
podupire le|a.
6
zajedni~ki uspravljaju bolesnika
6
moli bolesnika da
duboko udahne
/izdahne i promatra
njegov izgled
6
pušta bolesnika i
pristupa primjeni
daljnjih mjera
njegovanja
90
ovisno o mjeri
njegovanja, osigurava bolesnika
“potpornim
zahvatom I”
saop}ava da li potporni zahvat osje}a
ugodnim
6
Uspravljanje bolesnika uz
“protresanje jastuka”
Bolesnik ne može pomo}i: potporni zahvat II
Koraci radnje
n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu.
n Bolesnik se uspravlja potpornim zahvatom II
n Pomo}nik sam drži bolesnika:
- jednom rukom i dalje obuhva}a ramena bolesnika
- drugu ruku s le|a premješta na bolesnikovo rame
na suprotnoj strani, obuhva}a ga i pazi da je glava
bolesnika poduprta laktom ili nadlakticom.
n Njegovatelj/njegovateljica se osloba|a svog
zahvata, uzima oba jastuka i odlaže ih na
pripremljenu stolicu.
n Uvjerava se može li bolesnik još jedno vrijeme
ostati sjede}i u toj poziciji te može li ga pomaga~
držati.
n Kod protresanja jastuka, njegovatelj/njegovateljica
se na~elno okre}e od bolesnika. Radi protresanja
perja, jastuk se uzima na oba suprotna kraja kako bi
se i perje iz krajeva protreslo. Pritom je svrha
osigurati što više zraka izme|u perja. Ista metoda
se ponavlja kod drugog jastuka te kod malih jastuka
– naslonja~a.
n Gornji jastuk se protresa i polaže na krevet.
n Kod ovog jastuka pazi se da je rub s gumbi}ima
sa strane, perje protreseno prema dolje te da je
poduprto podru~je bedara bolesnika.
n Drugi jastuk se protresa na isti na~in.
Prije postavljanja, perje se protresa prema dolje, a
jastuk se postavlja na krevet tako da su poduprijeti
glava i zatiljak bolesnika. I ovdje je rub s dugmadi
okrenut na stranu.
n Mali jastuk može dodatno podupirati glavu
bolesnika.
91
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
6
Pomo}nik
6
Njegovatelj/
njegovateljica
6
n Ustajanje bolesnika uz “protresanje jastuka”
6
n Prije vra}anja bolesnika u leže}i položaj,
njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik se uvjeravaju
da su gornji jastuk i no}na košulja (gornji dio
pidžame) bolesnika bez nabora.
n Oboje (njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik)
vra}aju bolesnika u leže}i položaj uz potporni zahvat II:
- Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom sprijeda
zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena;
drugom rukom podupire glavu bolesnika.
- Pomo}nik izvla~i svoju ruku i podupire le|a
bolesnika.
n Zajedno ponovno polažu bolesnika na jastuk.
n Oboje se uvjeravaju da bolesnik dobro leži i
pokrivaju ga.
Izabrane mjere njegovanja
Bolesnik
informiran je o
mjeri njegovanja
otkrivaju prekriva~ sa kreveta do bolesnikova
struka, uzdižu bolesnika uz potporni zahvat II.
6
6
podupire glavu bolesnika
podupire le|a
bolesnika
uvjerava se može li
bolesnik i duže sjediti
obuhva}a i
podupire glavu i
le|a potpornim
zahvatom I
6
6
6
6
uzima oba jastuka i
polaže ih na stolicu
6
protresa gornji jastuk i
stavlja ga na krevet
6
protresa drugi jastuk i
stavlja ga na krevet
6
promatra
bolesnika i moli
ga da duboko
udahne/izdahne
udiše/izdiše
duboko
daje informaciju
o svom zdravstvenom stanju
i potvr|uje da
i dalje može
uspravno sjediti
6
6
vra}aju bolesnika u leže}i položaj potpornim
zahvatom II
6
daje informaciju
da li je u podru~ju
le|a i glave
dobro poduprt
jastucima
ispituju položaj bolesnika, pokrivaju ga.
92
93
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
n Bolesnik najprije izvla~i svoju ruku iz pidžame.
n Potom njegovatelj/njegovateljica polaže oduzetu
ruku bolesnika na površinu svoje ruke.
n Drugom rukom skida rukav s oduzete ruke bolesnika do svog ru~nog zgloba, a potom tom rukom ~vrsto drži podlakticu bolesnika. Drugom rukom potpuno
skida rukav.
n Iskorištenu pidžamu odlaže u pripremljenu posudu.
n Obratiti pa`nju
Ukoliko nije mogu}e da bolesnik tijekom mjere njegovanja sjedi u uspravnom položaju, onda se on nakon
uzimanja jastuka ponovno polaže na madrac. Dio kreveta predvi|en za polaganje glave se malo uzdiže, a glava
bolesnika se podupire jednim malim jastukom. Oba jastuka se jedan za drugim protresaju, a bolesnik se tek
neposredno prije postavljanja jastuka ponovno uzdiže.
Svla~enje bolesnika
Bolesnik kojemu je oduzeta jedna strana može pomo}i
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica zavra}a prekriva~
kreveta do struka bolesnika.
n Zatim u potpunosti otkop~ava no}nu košulju
(pidžamu) bolesnika na vratu i rukavima, ukoliko to
bolesnik ne može sam u~initi.
n Moli bolesnika da malo podigne stražnjicu, a
istovremeno povla~i no}nu košulju (gornji dio
pidžame) prema gore.
n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”
uspravlja bolesnika.
n Ruka koja obuhva}a ramena ostaje u tom
položaju.
n Drugom rukom nabire pidžamu što je mogu}e više.
n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”,
bolesnik se vra}a u leže}i položaj.
n Od bolesnika se traži da svojom zdravom rukom
drži oduzetu ruku te da je što je mogu}e više
podigne u visinu.
n Bolesnik podiže glavu. Za vrijeme toga, njegovatelj/
njegovateljica svla~i skupljenu pidžamu preko
bolesnikove glave.
n Bolesnik ponovno polaže glavu i ruke, pušta
oduzetu ruku.
94
Svla~enje bolesnika
95
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Obla~enje bolesnika
6
Njegovatelj/njegovateljica 6
n Svla~enje bolesnika
Bolesnik
Bolesnik kojemu je oduzeta jedna strana može pomo}i
Koraci radnje
Kod obla~enja u krevetu, njegovatelj/njegovateljica
po~inje s oduzetom rukom bolesnika.
n Pritom nabire odgovaraju}i rukav pidžame
(gornjeg dijela pidžame) i pidžamu skuplja nabiru}i
je po šavu sa strane.
n Drugom rukom sprijeda zahva}a kroz rukav, a
šaku oduzete ruke stavlja na površinu svoje ruke
i obuhva}a je.
n Potom drugom rukom navla~i rukav pidžame
preko oduzete ruke do ramena.
n Oduzeta ruka se polaže ustranu uz bolesnikovo
tijelo.
n Svoju ruku bolesnik provla~i kroz rukav.
n Bolesnik se moli da svojom zdravom rukom
zahvati oduzetu ruku i da je podigne što je mogu}e
više.
n Bolesnik uzdiže glavu. U tijeku toga, njegovatelj/
njegovateljica navla~i pidžamu preko glave
bolesnika.
n Bolesnik vra}a glavu i ruke polažu}i ih i pušta
oduzetu ruku
n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”,
bolesnik se uspravlja.
suglasan je da promijeni
pidžamu
6
zavr}e prekriva~ do struka
bolesnika
otkop~ava no}nu košulju
(gornji dio pidžame)
povla~i no}nu košulju(gornji
dio pidžame) preko stražnjice
prema gore
podiže stražnjicu
6
6
uzdiže bolesnika u sjede}i
položaj
6
ruka koja obuhva}a ramena
zadržava ovu
poziciju; ruka koja podupire
le|a, napušta zahvat i nabire
pidžamu do visine ramena
6
6
6
spušta se
6
podupire se rukom
6
vra}a bolesnika u le`e}i
položaj
6
skida pidžamu preko glave
bolesnika
6
oduzetu ruku bolesnika polaže
na površinu svoje ruke, drugom
rukom skida rukav s oduzete
ruke do svog ru~nog zgloba, a
potom tom rukom ~vrsto drži
podlakticu bolesnika
zdravom rukom zahva}a
oduzetu ruku, obje ruke drži
visoko i podiže glavu
6
ponovno polaže glavu i ruke i
pušta oduzetu ruku
6
izvla~i ruku iz pidžame
6
6
polaže ruku bolesnika 96
Obla~enje bolesnika
97
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Njegovatelj/njegovateljica 6
n Obla~enje bolesnika
6
n Ruka koja obuhva}a ramena, ostaje u tom
položaju, drugom rukom se navla~i pidžama što je
mogu}e više prema dolje.
n Bolesnik se ponovno polaže pomo}u “potpornog
zahvata samostalno”.
n Potom njegovatelj/njegovateljica malo uzdiže
stražnjicu bolesnika; istodobno njegovatelj/
njegovateljica povla~i pidžamu prema dolje i pazi da
nije naborana.
n Bolesnik se naginje, a pidžama mu se zakop~ava.
Izabrane mjere njegovanja
Bolesnik
suglasan je da bude obu~en
sprijeda zahva}a kroz rukav i
nabire pidžamu
6
6
drugom rukom polaže
oduzetu ruku bolesnika na
površinu svoje ruke
6
navla~i nabrani rukav
pidžame preko oduzete ruke
do ramena
6
vra}a oduzetu ruku bolesnika
polažu}i je na krevet
6
6
zahva}a svojom rukom
oduzetu ruku, drži je visoko i
podiže glavu
navla~i nabranu pidžamu
preko glave bolesnika
svoju ruku bolesnik provla~i
kroz rukav pidžame
6
uzdiže bolesnika, jednom
rukom podupire ramena,
drugom rukom navla~i
pidžamu preko le|a
6
vra}a glavu i ruke polažu}i ih
i pušta oduzetu ruku
6
6
ponovno polaže bolesnika
6
povla~i pidžamu preko
stražnjice prema dolje
6
98
pokriva bolesnika
podi`e stra`njicu
6
naginje se, zakop~ava
pidžamu
6
99
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
6
Njegovatelj/njegovateljica Bolesnik može pomo}i
6
n Uspravljanje bolesnika sa strane
i vo|enje sa strane
Uspravljanje bolesnika sa strane i
vo|enje sa strane
Bolesnik
oslanja se na rub kreveta ili
stolicu
Koraci radnje
n Bolesnik sjedi na stolici.
n Njegovatelj/njegovateljica prilazi jednoj strani
tijela bolesnika.
n Popre~no polaže stopala ispred stopala
bolesnika i time sprje~ava klizanje.
n Bolesnik stavlja svoju šaku na šaku njegovatelja/
njegovateljice; pal~evi i prsti se obuhva}aju.
n Svoju drugu ruku njegovatelj/njegovateljica stavlja
iza le|a bolesnika i iznad njegova struka.
n Bolesnik se jednom rukom oslanja/podupire na
sjede}u površinu.
n Bolesnik se uzdiže sa stolice;a njegovatelj/
njegovateljica mu pomaže.
n Kada bolesnik stabilno stoji, njegovatelj/
njegovateljica povla~i stopala koja je prethodno
popre~no postavio.
n Moli bolesnika da svojom nogom napravi jedan
korak naprijed.
n Njegovatelj/njegovateljica tako|er ide jedan korak
naprijed i oboje idu “jednakim korakom”.
6
informira bolesnika i moli za
njegovu pomo}
6
svoja stopala popre~no postavlja ispred stopala bolesnika
6
svoju šaku stavlja na šaku
njegovatelja/njegovateljice
6
drugu ruku stavlja iza le|a
bolesnika do iznad njegova
struka
6
jednom rukom se oslanja
na sjede}u površinu, podiže
stražnjicu i uspravlja se
6
pomaže bolesniku pri uspravljanju
6
pita da li bolesnik stabilno/
sigurno stoji
6
povla~i popre~no postavljena
stopala
6
zauzima ispravno i stabilno
stajanje i daje informaciju
stoji li stabilno
6
~ini jedan korak naprijed
tako|er ~ini jedan korak
naprijed
6
6
Idu “jednakim korakom”
Uspravljanje bolesnika
sa strane i vo|enje sa strane
100
101
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
n U jednakom koraku stavljaju prvo desnu, pa onda
lijevu nogu naprijed.
Bolesnik može pomo}i
n Uspravljanje bolesnika sprijeda i vo|enje odzada
102
Njegovatelj/njegovateljica postavlja se ispred bolesnika
6
6
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica stoji ispred bolesnika
n Svoja stopala postavlja ispred bolesnikovih
stopala, vrhove prstiju na vrhove prstiju, da bi se
izbjeglo klizanje
n Koljena njegovatelja/njegovateljice podupiru
koljena bolesnika
n Bolesnik svoje obje ruke polaže na ramena
njegovatelja/njegovateljice
n Njegovatelj/njegovateljica obje ruke sprijeda
provla~i ispod pazuha do ple}ke bolesnika.
n Zatim njegovatelj/njegovateljica prelazi u položaj
~u~nja i pažljivo privla~i gornji dio tijela bolesnika
prema sebi
n Oboje se uspravljaju
n Kada bolesnik stabilno stoji, skida svoje ruke s
ramena njegovatelja/njegovateljice
n Njegovatelj/njegovateljica jednu ruku uzima iz
podru~ja pazuha, tu ruku provla~i ispod drugog
pazuha i pušta zahvat druge ruke.
n Bolesnik jedno stopalo stavlja
ispred, a iza toga drugo.
n Njegovatelj/njegovateljica
prelazi iza bolesnika i obuhva}a
bolesnika odzada ispod
njegovih pazuha.
n Bolesnik savija obje
podlaktice.
n Njegovatelj/njegovateljica
obuhva}a obje podlaktice i pazi
da su njegovi pal~evi gore
(preko ruku bolesnika).
n Moli bolesnika da krene
jedan korak naprijed.
6
Uspravljanje bolesnika sprijeda
i vo|enje odzada
Bolesnik
ve} je informiran od strane
njegovatelja/njegovateljice o
mjeri njegovanja
6
svoja stopala postavlja ispred
bolesnikovih stopala (vrhovi
prstiju na vrhove prstiju), i
svojim koljenima podupire
koljena bolesnika
6
obje ruke polaže na ramena
njegovatelja/njegovateljice
6
obje ruke sprijeda provla~i ispod pazuha do ple}a bolesnika.
6
prelazi u ~u~e}i položaj i
pažljivo uspravlja bolesnika
6
pušta zahvat jedne ruke, tu ruku
sprijeda provla~i ispod pazuha i
pušta zahvat druge ruke
6
prelazi iza bolesnika i
odzada zahvata ispod pazuha
bolesnika
uspravlja se
6
skida svoje ruke s ramena
njegovatelja/njegovateljice i
pušta ih da vise sa strane
6
jedno stopalo stavlja ispred, a
iza tog drugo
6
6
obuhvata obje podlaktice,
pal~evi leže gore
6
savija obje ruke
6
moli bolesnika da ide jedan
korak naprijed
6
Vo|enje bolesnika odzada
kora~aju}i stavljaju prvo desnu pa onda lijevu nogu naprijed.
103
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
n Istovremeno privla~i ispruženu ruku prema tijelu,
tako da podlaktica i nadlaktica grade pravi kut i na
to premješta svoju težinu.
n Površinu šaka okre}e prema podu, objema
rukama se od poda odguruje laganim okretnim
pokretom u kuku i dolazi na oba koljena: tijelo se
oslanja na koljena i šake.
n Bolesnik uspravlja gornji dio tijela i jedno stopalo
stavlja na pod.
n Jednu ruku stavlja na koljeno, naslanja se na nju i
uspravlja se.
Samostalno uspravljanje bolesnika
iz invalidskih kolica
Bolesnik je nepokretan/ invalid
Koraci radnje
n Bolesnik ko~i kota~i}e
svojih invalidskih kolica
(ukoliko su invalidska
kolica opremljena
naslonja~em za noge, u
tom slu~aju naslonja~
treba sklopiti).
n Pomi~e se na ivicu
površine za sjedenje,
premješta svoju težinu na
stranu na koju se želi
uspraviti i svoje lice
okre}e u tom pravcu.
n Objema rukama
obuhva}a ru~ni naslonja~,
postavlja nogu koja ne}e
biti optere}ena jedan
korak naprijed i „uvr}e se“
jednim spiralnim
pokretom ispravno uvis.
Uspravljanje bolesnika
iz invalidskih kolica
Samostalno uspravljanje bolesnika sa poda
Koraci radnje
n Bolesnik leži na podu u le|nom položaju.
n Jednu ruku pruža prema gore, savija suprotnu
nogu i rukom obuhva}a svoje tijelo.
n Okre}e se u toj mjeri na stranu da savijeno
koljeno dodiruje tlo.
n Podupire se jednom rukom od pod i polako se
uspravlja gornjim dijelom tijela.
104
Uspravljanje
bolesnika sa poda
Uspravljanje bolesnika sa poda uz potporu
Bolesnik može pomo}i
Koraci radnje
n Bolesnik sjeda i šakama se sa strane podupire
od pod.
n Njegovatelj/njegovateljica moli bolesnika da
savije noge.
n Njegovatelj/njegovateljica prilazi ispred bolesnika,
105
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
obuhva}a njegove ruke, ~vrsto ih drži i lagano
kora~a nazad.
n Time se bolesnik uspravlja.
Uspravljanje bolesnika pomo}u »romboidnog«
zahvata
„Romboidni zahvat“ koristi se u prvoj pomo}i. On
služi, na primjer, za uspravljanje nesvjesne ili ozlije|ene
osobe. U nužnim slu~ajevima upotrebljava se i u njezi.
Moglo bi se dogoditi da bolesnik padne i bespomo}no
leži na podu. Ukoliko se ne radi o teškoj ozljedi bolesnik
se pomo}u „romboidnog zahvata“ može uspraviti, smjestiti na stolicu ili odvesti u krevet.
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica prekriži stopala
bolesnika.
n Zatim stane iza bolesnika, zauzme kora~aju}i
položaj i/ili osloni se na jedno koljeno te gura svoje
ruke ispod glave i vrata do ramena bolesnika.
n Laganim zamahom ispravi bolesnika i dovede ga
u sjede}i položaj.
n Pritom svojim koljenima podupre le|a bolesnika
kako bi se izbjeglo njegovo padanje unatrag.
n Objema rukama odzada obuhvati bolesnika ispod
pazuha.
n On/ona jednom rukom obuhvati ru~ni zglob, a
drugom podlakticu bolesnika na takav na~in da se
njegova ruka savije.
n Oba palca njegovatelja/njegovateljice nalaze se na
podlaktici bolesnika.
n Njegovatelj/njegovateljica se uspravnim držanjem
le|a podiže iz ~u~nja, uspravlja bolesnika i podupire
ga svojim butinama.
n Kora~aju}i unazad vu~e bolesnika.
106
Romboidni zahvat
Samostalno uzdizanje bolesnika u sjede}i
položaj
Bolesnik se može samostalno uzdi}i u krevetu
Koraci radnje
n Bolesnik otkriva pokriva~ do struka.
n Namješta se za sjede}i položaj i savija noge.
n Objema rukama se ustranu oslanja na madrac.
n Ponajprije svu svoju težinu premješta na jednu
stranu tijela. Time se kuk druge strane tijela
rastere}uje.
n Nogu na rastere}enoj strani tijela može
odgurivati.
n Nakon toga svoju težinu prebacuje na drugu
stranu tijela te odguruje drugu nogu unazad.
n Ovim „ljuljaju}im pokretom“ bolesnik se može
postepeno na svojim kukovima uzdizati u krevetu.
n Ukoliko se dovoljno uzdigao, on pruža noge,
naslanja se te pokriva pokriva~em.
107
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Uzdizanje bolesnika
nogama uz krevet u visini glave bolesnika i oslanja
se svojim koljenima odnosno butinama na krevet.
n Bolesnik podiže glavu.
n Njegovatelj/njegovateljica daje znak: „jedan-dvaklimanje“.
n Dok se bolesnik odguruje stopalima, njegovatelj/
njegovateljica ga uzdiže.
n Bolesnik naslanja glavu.
n Njegovatelj/njegovateljica se osigurava da bolesnik
pravilno leži.
Bolesnik može pomo}i: podižu}i zahvat
Podi`u}i zahvat
Koraci radnje
n Pokriva~ se otkriva do te mjere da su stopala
bolesnika slobodna.
n Njegovatelj/njegovateljica zamoli bolesnika da
savije svoje noge i uspravi stopala na madrac.
Kako bi se izbjeglo klizanje stopala, njegovatelj/
njegovateljica može ispod stopala staviti ru~nik.
n On/ona dogovori s bolesnikom odre|eni znak, na
primjer „jedan-dva-klimanje“, nakon kojeg se
bolesnik svojim stopalima odgurne, a istovremeno
ga njegovatelj/njegovateljica uzdiže.
n Bolesnik se pomo}u podižu}eg zahvata uzdiže.
- Njegovatelj/njegovateljica stoji, kao što je prikazano
na slici, s desne strane bolesnika
- Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom paralelno
uz glavu odzada obuhva}a bolesnika ispod desnog
pazuha te savija ru~ni zglob.
- Drugom rukom obuhva}a bolesnika preko tijela
ispod pazuha tako da je pazuh naslonjen na ru~ni
zglob (palac) njegovatelja/njegovateljice; dlanom
obuhva}a ple}ku. Ramena bolesnika nalaze se na
bo~nim ru~nim zglobovima njegovatelja/
njegovateljice.
n Njegovatelj/njegovateljica stane raskora~enim
108
n Obratiti pa`nju
Njegovatelj/njegovateljica ne mora uzdizati bolesnika
ve} na neki na~in „voditi“ njegov gornji dio tijela. Dakle,
njegovatelj /njegovateljica pri odguravanju bolesnika iz
položaja savijenih nogu koristi nastalu energiju. Koordinacija oba pokreta je važna: njegovatelj/njegovateljica
prepoznaje da se bolesnik odguruje; bolesnik osje}a da
se njegovo tijelo uzdiže.
109
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Njegovatelj/njegovateljica objašnjava bolesniku podižu}i
zahvat te ga moli za pomo}
6
6
6
n Uzdizanje bolesnika: bolesnik mo`e pomo}i
Bolesnik
ve} je informiran od strane
njegovatelja/njegovateljice o
mjeri njegovanja
6
prilazi desnoj (lijevoj) strani
tijela
6
postepeno otkriva ili sklanja
pokriva~
6
savija noge, naslanja stopala
na madrac
6
u visini glave bolesnika
zauzima položaj raskora~enih
nogu i oslanja se koljenima na
rub kreveta
6
lijevom (desnom) rukom,
paralelno u visini glave,
odzada obuhva}a bolesnika
ispod desnog (lijevog) pazuha
i savija ruku; desnom (lijevom)
rukom obuhva}a bolesnika
preko tijela ispod njegovog
lijevog (desnog) pazuha i obuhvata ispod njegove ple}ke;
ramena bolesnika nalaze se
na bo~nim ru~nim zglobovima
njegovatelja/njegovateljice
6
podiže glavu i spreman je da
se odgurne
6
daje dogovoreni znak
6
uzdiže bolesnika
6
odguruje se
6
naslanja glavu
namješta postelju
6
110
6
Uzdizanje bolesnika sa klize}im podižu}im
jastukom
Bolesnik ne može pomo}i: podižu}i zahvat
Priprema
n Provjerava se ima li u podižu}em jastuku
dovoljno zraka.
n Otvor podižu}eg jastuka na jednoj strani mora
biti ovalan.
n U otvor na drugoj strani ugurava se metalni štap
do oznake.
n Bolesnik se upoznaje sa mjerama njege.
n Gornji dio kreveta se spušta.
Koraci radnje
n Bolesnik leži na le|ima i savija obje noge.
n Njegovatelj/njegovateljica stane uz krevet u visini
gornjeg dijela tijela bolesnika te prisloni podižu}i
jastuk s ovalnim otvorom uz stražnjicu bolesnika.
Pritom pazi da se posteljina i rublje ne nalaze ispred
otvora podižu}eg jastuka.
n On/ona ravnim dlanom obuhva}a ispod gornje
polovine podižu}eg jastuka, a drugom rukom
zahva}a kraj metalnog štapa.
n Njegovatelj/njegovateljica gura metalni štap u
podižu}i jastuk te obra}a pažnju da je štap za
vrijeme guranja horizontalno spušten na madrac.
n Štab se gura sve dok bolesnik svojom stražnjicom
ne legne na podižu}i jastuk.
n Za uzdizanje bolesnika njegovatelj/njegovateljica
koristi podižu}i zahvat.
n Njegovatelj/njegovateljica uklanja podižu}i jastuk
tako što izvla~i metalni štap.
n Po želji bolesnika gornji dio kreveta se podiže.
potvr|uje da je dobro
smje{ten
111
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Podizanje i uzdizanje bolesnika
noge bolesnika.
n Nakon dogovorenog znaka “jedan-dva-klimanje”
zajedni~ki podižu i uzdižu bolesnika.
n Njegovatelj/njegovateljica se osloba|aju ovog
zahvata i vra}aju ruke bolesnika u položaj uz tijelo.
n Uvjeravaju se da je bolesnik dobro smješten i
pokriju ga.
Bolesnik ne može pomo}i: kukasti - potporni zahvat
Kukasti-potporni zahvat
Njegovatelj ima potporu pomo}nika
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica informira bolesnika i
zamoli pomo}nika za potporu.
n Oboje potpuno zavr}u pokriva~ ili ga sklanjaju.
n Ruke bolesnika se prekriže na njegovom gornjem
dijelu tijela.
n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik dogovore
znak nakon kojeg }e koordinirano podi}i bolesnika,
na primjer „jedan-dva-klimanje“.
n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik stoje u
suprotnim položajima uz krevet: pomo}nik u visini
butina bolesnika, a njegovatelj/njegovateljica u visini
gornjeg dijela tijela u položaju raskora~enih nogu.
n Za podizanje i uzdizanje bolesnika upotrebljava se
„kukasti - potporni zahvat“.
n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik lijevom
rukom uzdižu stražnjicu bolesnika. Oboje svoje
desne ruke spajaju u kukasti zahvat (ravan hrbat
ruke) ispod sredine stražnjice bolesnika.
n Njegovatelj lijevom rukom zahvati ispod vrata
bolesnika te obuhvati njegovu ple}ku.
n Pomo}nik lijevom rukom ispod koljena obuhvati
112
Spajanje ruku
113
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Mijenjanje podloge
6
Pomo}nik
6
6
Njegovatelj/
njegovateljica
6
n Podizanje i zdizanje bolesnika:
bolesnik ne mo`e pomo}i
Bolesnik može pomo}i
Bolesnik
Priprema
n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu.
n Postaviti posudu na donjem dijelu kreveta.
n Pripremiti svježu podlogu:
Za to treba raširiti podlogu u cijeloj dužini i paziti
da ona ne dodirne pod.
Podloga se objema rukama do polovine savija te
odlaže da bude na dohvatu.
pristupaju bolesni~koj postelji
6
informira bolesnika i pomo}nika
6
potpuno zavr}u pokriva~ ili ga sklanjaju
6
svojim desnim rukama prave kukasti zahvat i
zahva}aju ispod sredine stražnjice bolesnika
6
lijevom rukom
lijevom rukom zahvati
obuhvati ispod
ispod vrata bolesnika te
rukom obuhvati njegovu koljena noge
bolesnika
ple}ku
6
6
nakon dogovorenog znaka uzdižu i podižu
bolesnika
potvr|uje da ga
ruke ispod njegove stražnjice
ne pritiš}u
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica pristupa jednoj strani
kreveta i slaže pokriva~ uzdužno otprilike na jednu
tre}inu kreveta
n Bolesnik se okre}e na tu stranu te mu složeni
pokriva~ služi kao oslonac:
- Bolesnik za to savija ruku okrenutu nasuprot
njegovatelja/njegovateljice, a drugu stavlja na svoje
tijelo
- Nogu koja je okrenuta prema njegovatelju/
njegovateljici savija i stavlja stopalo na madrac.
- Njegovatelj/njegovateljica rukama podupire le|a i
stražnjicu bolesnika i pažljivo ga okre}e na stranu.
- On/ona pruža nogu bolesnika koja se nalazi
na madracu. Savijena noga se nalazi na složenom
pokriva~u.
6
6
osloba|aju se kukastog potpornog zahvata i
vra}aju noge bolesnika u prvobitan položaj
6
provjeravaju položaj bolesnika i namještaju
postelju
6
saop}ava je li
dobro smješten
Mijenjanje podloge
114
115
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
n Njegovatelj/njegovateljica pita bolesnika kako je te
provjerava kako je bolesnik smješten.
n On/ona sklanja oba jastuka i odlaže ih na stolicu.
n Ona/ona poravna plahtu i stavlja je ispod
madraca.
n Potom uzima pripremljenu podlogu, stavlja je na
korištenu podlogu, te postavi novu podlogu na
jednu stranu kreveta.
n Protresa jastuke te ih vra}a na krevet.
n Bolesnik pruža savijenu nogu i okre}e se ponovno
na le|a.
n Njegovatelj pristupa drugoj strani kreveta te
premješta uzdužno složeni pokriva~ na suprotnu
stranu kreveta. Bolesnik se tad okre}e na drugu
stranu.
n Bolesnik savija ruku okrenutu nasuprot
njegovatelja/njegovateljice, drugu ruku stavlja na
svoje tijelo.
n Nogu koja je okrenuta prema njegovatelju/
njegovateljici savija i stavlja stopalo na madrac.
n Njegovatelj/njegovateljica rukama podupire le|a i
stražnjicu bolesnika i pažljivo ga okre}e na stranu.
n Bolesnik pruža nogu, savija je i stavlja na složeni
prekriva~.
n Njegovatelj/njegovateljica provjerava je li bolesnik
sigurno smješten.
n On/ona osloba|a korištenu podlogu, slaže,
sklanja je i stavlja u posudu. Nakon toga
zategne plahtu.
n Novu podlogu prostre, zategne je i umetne u
madrac.
n Namješta oba jastuka i zateže no}nu košulju/
spava}icu.
n Bolesnik pruža savijenu nogu i okre}e se ponovno
na le|a.
n Njegovatelj/njegovateljica provjerava je li bolesnik
sigurno smješten.
n Posudu s iskorištenom podlogom iznosi iz
prostorije.
116
Izabrane mjere njegovanja
n Obratiti pa`nju
Na isti na~in može se promijeniti i plahta. Radi
pripreme svježa plahta se slaže uzdužno do polovine
kreveta. Ukoliko krevet nije prislonjen uz zid, bolesnik
se eventualno može osigurati zaštitnom ogradom za
krevet.
117
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Njegovatelj/njegovateljica slaže pokriva~
6
6
6
n Mijenjanje podloge: bolesnik može pomo}i
Bolesnik
suglasan je sa mijenjanjem
podloge
6
savija ruku, stavlja drugu ruku
preko svog tijela te savija nogu
rukama podupire le|a i stražnjicu
bolesnika i okre}e ga nastranu
6
sklanja oba jastuka
6
6
leži nastranu oslonjen na
uzduž složenu deku
slaže korišteni pokriva~, izravna
plahtu i umetne je u madrac
6
protresa jastuke i vra}a ih na
krevet
6
6
pruža savijenu nogu i okre}e
se na le|a
prelazi na drugu stranu
kreveta i spušta prekriva~ na
drugu stranu
6
rukama podupire le|a i stražnjicu
bolesnika i okre}e ga nastranu
6
savija jednu ruku, drugu stavlja na svoje tijelo i savija nogu
6
6
osloba|a iskorištenu podlogu
i stavlja je u posudu
6
leži nastranu, oslonjen na
uzduž složeni pokriva~
6
poravna plahtu, prostre podlogu i umetne je u madrac,
namješta oba jastuka
pruža savijenu nogu i okre}e
se na le|a
provjerava položaj bolesnika i
pokriva ga
potvr|uje da je sigurno
smješten
6
6
uklanja iskorištenu podlogu
118
6
6
Mijenjanje podloge
Bolesnik ne može pomo}i
Priprema
n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu,
eventualno i drugu uz donji dio kreveta radi
odlaganja prekriva~a.
n Postaviti posudu na donjem dijelu kreveta.
n Pripremiti svježu podlogu:
Treba raširiti podlogu u cijeloj dužini i paziti da ne
dodirne pod.
Podloga se savija objema rukama do polovine, a
potom odlaže da bude na dohvatu.
Koraci radnje
n Njegovatelj/njegovateljica pristupa jednoj, a
pomo}nik drugoj strani kreveta.
n Oboje prekriva~ zavr}u do struka.
n Pomo}u “potpornog zahvata udvoje” uspravljaju
bolesnika.
n Dok pomo}nik pruža oslonac bolesniku,
njegovatelj/njegovateljica izvla~i jastuke i odlaže ih
na stolicu.
n U me|uvremenu pomo}nik zamoli bolesnika da
svjesno nekoliko puta duboko udahne zrak.
n Zajedno vra}aju bolesnika u prvobitni položaj.
n Pokriva~ se potpuno zavr}e i/ili sklanja.
n Oboje osloba|aju podlogu s obje strane kreveta.
n Bolesnik se prvo treba okrenuti na pomo}nikovu
stranu:
- ukoliko samom bolesniku to više nije mogu}e,
pomo}nik bolesnikovu ruku okrenutu prema njemu
ukosi prema suprotnoj strani.
- Njegovatelj/njegovateljica stavi drugu ruku
bolesnika na njegovo tijelo te savije bolesnikovu
gornju nogu prema sebi.
119
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
- Pomo}nik zahva}a tijelo bolesnika i jednom rukom
uhvati ispod njegove ple}ke, a drugom rukom
obuhvati butinu iznad zgloba koljena.
- Njegovatelj/njegovateljica ravnim dlanovima ruku
podupire le|a i stražnjicu bolesnika, te zajedno sa
pomo}nikom okre}e bolesnika na stranu.
- Pomo}nik osigurava bolesnika i promatra njegov
izgled.
- Njegovatelj/njegovateljica pruža bolesnikovu nogu.
On/ona povija nožne prste savijene noge iza pete
drugog stopala.
n Nakon toga njegovatelj/njegovateljica savija
iskorištenu podlogu do samog bolesnika i izravna
plahtu.
n Uzima pripremljenu podlogu i stavlja je na
iskorištenu podlogu.
n Novu podlogu ume}e ispod madraca na jednoj
strani kreveta.
n Njegovatelj/njegovateljica pruža savijenu nogu
bolesnika, podupire njegova le|a i stražnjicu te ga
zajedno sa pomo}nikom okre}e na le|a.
n Bolesniku se dopušta malo mira.
n Odmah zatim oboje pažljivo okre}u bolesnika na
stranu njegovatelja/njegovateljice:
- Njegovatelj/njegovateljica bolesnikovu ruku
okrenutu prema njemu ukosi prema suprotnoj
strani. Druga ruka se nalazi iznad tijela bolesnika.
- Pomo}nik savija bolesnikovu gornju nogu prema
sebi.
- Njegovatelj zahva}a tijelo bolesnika i jednom
rukom uhvati ispod njegove ple}ke, a drugom
rukom obuhvati butinu.
- Pomo}nik ravnim dlanovima ruku podupire le|a i
stražnjicu bolesnika, te zajedno s njegovateljem/
njegovateljicom okre}e bolesnika na stranu
njegovatelja/njegovateljice.
- Njegovatelj/njegovateljica osigurava bolesnika i
promatra njegov izgled.
- Pomo}nik pruža bolesnikovu nogu i povija nožne
prste savijene noge iza pete drugog stopala.
n Za vrijeme dok njegovatelj/njegovateljica osigurava
i promatra bolesnika, pomo}nik uklanja iskorištenu
podlogu i stavlja je u posudu.
n Nakon toga prostire novu podlogu, zateže plahtu
i ume}e ih ispod madraca.
n Pomo}nik pruža savijenu nogu bolesnika,
podupire njegova le|a i stražnjicu, te ga zajedno s
njegovateljem/njegovateljicom okre}e na le|a.
n Bolesnik se pokriva do struka.
n Radi vra}anja jastuka se bolesnik pomo}u
“potpornog zahvata udvoje” uzdiže.
n Njegovatelj/njegovateljica stavlja jastuke na krevet
i zateže no}nu košulju/spava}icu bolesnika.
Okretanje na stranu
120
Mijenjanje podloge
121
6
Pomo}nik
6
6
Njegovatelj/
njegovateljica
6
n Mijenjanje podloge: bolesnik ne može pomo}i
pristupaju bolesni~kom krevetu
Bolesnik
bolesnik je
suglasan sa
mijenjanjem
podloge
6
6
uzdižu bolesnika pomo}u potpornog zahvata
podupire glavu
i le|a
6
vra}aju bolesnika u prvobitan položaj
6
osloba|aju podlogu s obje strane kreveta
6
drugu bolesnikovu ruku
stavi preko njegovog
tijela i ravnim dlanovima
podupri le|a i stražnjicu
bolesnika
6
bolesnikovu ruku
okrenutu prema
sebi ukosi prema
suprotnoj strani,
zahvati preko
tijela bolesnika
i obuhvati ga
preko ple}ke i
butina
6
okre}u bolesnika na stranu pomo}nika
6
122
6
još jednom
duboko udahne
6
6
6
promatra i osigurava
bolesnika
Bolesnik
promatra izgled
bolesnika i
motivira ga za
redovno disanje
okre}u bolesnika na stranu njegovatelja/njegovateljice
saop}ava da ga
bez pauze mogu
okrenuti na
drugu stranu
6
uklanja
iskorištenu
podlogu
6
zateže plahtu,
postavlja podlogu
i pri~vrš}uje je
6
6
6
6
postavlja i pri~vrš}uje
pripremljenu podlogu
6
zavr}u pokriva~ do struka
izvla~i jastuke
slaže iskorištenu podlogu,
postavlja pripremljenu
podlogu i pri~vrsti je
Pomo}nik
6
n Obratiti pa`nju
Na isti na~in se bolesniku, koji ne treba napuštati
krevet, može promijeniti i plahta.
Njegovatelj/
njegovateljica
6
n Zajedno bolesnika vra}aju u prvobitni položaj.
n Uvjeravaju se da je položaj bolesnika dobar i
pokrivaju ga.
n Njegovatelj/njegovateljica iznosi iz prostorije
posudu s iskorištenom podlogom.
6
Izabrane mjere njegovanja
6
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
6
vra}aju bolesnika u prvobitan položaj i
pokrivaju ga do struka
6
protresa jastuke
6
uzdižu bolesnika
6
stavlja jastuke na krevet
6
podupri glavu i
le|a bolesnika
6
vra}aju
bolesnika
u
prvobitan
položaj
i
provjeravaju kako je smješten
6
skroz pokrivaju bolesnika
6
izjavljuje kako
se osje}a
6
uklanja iskorištenu
podlogu
123
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Smještanje
Smještanje nogu u viši položaj
Ono poboljšava povratni prijenos krvi iz vena do
srca. Time služi za profilaksu tromboze i za smanjenje
nakupljanja vode (edema) u nogama.
n Noge smjestiti na jastucima klinastog oblika u viši
položaj
n Obratiti pažnju da smještanje ve} zapo~inje u
podru~ju butina,
n te da pete upadnu, a da su stopala naslonjena.
Svako smještanje bolesnih osoba trebalo bi odgovarati
sljede}im na~elima. Ono mora:
n doprinositi opuštanju i odmaranju bolesnika,
n omogu}avati rastere}enje odre|enih dijelova tijela,
na primjer zglobova,
n izbjegavati dodatnu ozljedu bolesnika,
n doprinositi održavanju i unapre|enju njegove samostalnosti.
Ukoliko se ova na~ela uzmu u obzir, tada smještanje
umnogome doprinosi zdravlju bolesnika.
Smještanje u ravan položaj na le|ima
Smje{tanje nogu u vi{i polo`aj
Ono služi op}em opuštanju kao i rastere}enju ki~me
i zdjelice.
n Radi olakšavanja disanja, te opuštanja miši}a, noge
i ruke lagano saviti.
n Postaviti jastuk ispod goljenice i stražnjeg dijela
koljena tako da su pete slobodne i stopala tako naslonjena, kako ne bi nastala bolest deformiranog stopala.
Uzdizanje gornjeg dijela tijela
Ono pomaže pri hranjenju, zabavi, oživljavanju optoka krvi, olakšavanju disanja, profilaksi upale plu}a i
provedbi tjelesne njege.
n Ukoliko krevet nije mogu}e podešavati po visini,
onda se “stabilnom rampom” i jastukom treba pobrinuti za željenu visinu i potporu za le|a; ki~mu savijati u
podru~ju kukova (a ne u podru~ju grudi).
n Stopala nasloniti, kako bolesnik u krevetu ne bi
klizio nadolje,
n Ruke smjestiti uz tijelo i nasloniti.
Smje{tanje u ravan polo`aj
Uzdizanje gornjeg dijela tijela
124
125
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Smještanje bolesnika na stranu
Smještanje na desnu stranu služi za bolje prozra~ivanje
plu}a, ukoliko to nije mogu}e posti}i uzdizanjem gornjeg tijela. Smještanje bolesnika na stranu je naro~ito pogodno u prvoj pomo}i kod nesvjestice.
n Bolesnika okrenuti na stranu i poduprijeti jastukom kako bi se sprije~ilo klizanje unazad,
n staviti jastuk pod glavu,
n donju nogu pružiti, gornju lagano povu}i naprijed
i smjestiti na jastuk
n položaj ruku može biti razli~it; preporu~uje se da
se donja ruka smjesti nastranu ispred tijela, a da se gornja savije i podupre jastukom.
Smještanje u kosi položaj
pod kutom od 30 stupnjeva
Kosi nivo/položaj
Smještanje u kosi položaj postiže se uporabom klinova za smještanje koji se stavljaju ispod madraca.
Kosi polo`aj
Smještanje u položaj pod kutom od 135 stupnjeva
Ovaj položaj mijenja položaj ležanja bolesnika na
trbuhu, koji je starijim bolesnicima ponekad neugodan.
Smještanje pod kutom od 135 stupnjeva upotrebljava se
kada se, na primjer, tretira dekubitus u podru~ju le|a.
n Ispod gornjeg dijela tijela postavlja se veliki mekani
jastuk i to tako da se i zdjelica podupire.
n Potporni jastuk služi za ugodno naslanjanje glave.
n Sljede}im jastukom podupire se gornja noga.
n Eventualno se stopalo može poduprijeti malim jastukom.
Smje{tanje bolesnika
na stranu
Smještanje u kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva
Ono vrijedi za smještanje s niskim rizikom i naro~ito
je pogodno za profilaksu dekubitusa, jer se rastere}uju
oni dijelovi tijela koji su najviše ugroženi.
n Glavu dobro poduprijeti manjim jastukom.
n Podmetanjem dva mekana jastuka sa strane uspostaviti kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva;
drugu nogu eventualno tako poduprijeti, da se koljena,
goljenica i gležanj rasterete; smještanje je ispravno kada
se ravna ruka njegovatelja/njegovateljice lagano može
ugurati ispod križa i kuka bolesnika.
n Uporabom klinova za smještanje, koji se postavljaju ispod madraca, može se tako|er posti}i smještanje u
kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva.
126
Smještanje u položaj
pod kutom od 135 stupnjeva
127
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Njegovanje bolesnika kojem je oduzeta jedna strana
Kako bi bolesnik kojem je oduzeta jedna strana
dostigao odre|enu samostalnost, od velike važnosti je
zajedni~ko djelovanje lije~ni~kog tretmana, fizioterapije, ergoterapije, govorne terapije i njege. Samo se na
taj na~in pojedina~ne terapije i pojedina~no pružanje
pomo}i mogu smisleno integrirati u cjelovit koncept
njege.
Samostalno uspravljanje
vode polaze}i od te strane. Takvim opho|enjem bolesnik još više gubi „vezu“ s oduzetom stranom. Kako bi
se ošte}ena strana trenirala, neophodno je da se cjelokupno pružanje pomo}i i aktivnosti izvode polaze}i od
ošte}ene strane.
Ležanje bolesnika na le|ima
n Trup je ravan, glavu i jastuk smjestiti tako da su
okrenuti prema oduzetoj strani.
n Rame i ruku oduzete strane ispružiti i smjestiti na
jastuk, šaka i prsti su otvoreni/pruženi.
n Istovremeno se istim jastukom podupire stražnjica
i butina oduzete strane tako da se izbjegne izvrtanje
noge.
Lijevo:
Vo|enje sa strane
Desno:
Vo|enje odzada
Osnovni problem kod bolesnika kojima je oduzeta
jedna strana tijela sastoji se u tome da je njihov tjelesni
osje}aj prema ošte}enoj strani, manje ili više, poreme}en.
Iz tog razloga postoji težnja, da se „ignoriraju“ svi predmeti, osobe ili doga|aji, koji se doga|aju na toj strani.
Njegovatelji teže da u takvim situacijama bolesnika „oslovljavaju“ sa zdrave strane te da sve tretmane njege pro-
Le`anje na le|ima
Uspravljanje bolesnika
128
129
Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika
Izabrane mjere njegovanja
Sjedenje bolesnika u krevetu
n Le|a i jastuk pomaknuti tako da je gornji dio tijela
uspravan. Krevet je ravno postavljen.
n Pri uspravnom sjedenju u krevetu treba obratiti
pažnju na sljede}e:
- Gornji dio tijela bolesnika treba biti uspravan; za to
se savijanje kuka mora odvijati pod pravim kutom (90
stupnjeva).
- Ovakvo držanje se treba osigurati smještajnim blokom, koji podupire i glavu, kao i jastukom.
n Za održavanje ravnoteže, ispred bolesnika stavlja se
stol za krevet, na koji bolesnik može nasloniti ruke.
n Stražnji dio koljena i stopala se podupiru mekanim
jastukom.
Alternativa:
Ukoliko bolesnik posjeduje krevet koji je prikladan za
njegu, onda se uspravno držanje može posti}i uzdizanjem gornjeg dijela kreveta.
Le`anje na oduzetoj
strani tijela
n Le|a se podupiru jastukom.
n Ošte}ena noga je u zglobu kuka savijena, a u zglobu koljena lagano povijena.
n Zdrava noga se smješta na mekani jastuk ispred
oduzete noge.
Ležanje na zdravoj strani tijela
n Krevet je ravno postavljen: glava je naslonjena na
mekani jastuk.
n Oduzeto rame se izvla~i, ruka se s ispruženim laktom smješta na jastuk; gornji dio šake je okrenut prema
gore, prsti su pruženi.
n Le|a se podupiru.
n Zdrava noga je pružena, oduzeta noga se savija u
koljenu prema naprijed i stavlja na jastuk.
Uspravno sjedenje
Ležanje na oduzetoj strani tijela
Obzirom da ovakvo smještanje kod bolesnika
poboljšava osje}aj prema oduzetoj strani tijela, trebalo
bi se što ~eš}e provoditi.
n Glava je naslonjena na mekani jastuk.
n Oduzeto rame se izvla~i.
n Lakat je pružen, dlan je s otvorenim prstima okrenut prema gore,
130
Le`anje na zdravoj
strani tijela
131
5
Hraniti se zdravo
Dobivanje energije preko hrane
Zna~aj vode za ljudsko tijelo
Punovrijedna hrana i pi}e
Energetska potreba ~ovjeka
Prehrana starije i bolesne osobe
Energetska potreba stare osobe
Prehrana za bolesnu osobu
Davanje jela i pi}a
Odabrana pomagala za uzimanje hrane i pi}a
Hrana i pi}e
Hraniti se zdravo
Dobivanje energije preko hrane
Zdrava prehrana za zdravlje bolesne osobe je jednako
važna kao i dobro pripremljena bolesni~ka postelja, profilakse ili pravilno uzimanje lijekova. ^ovjek se hrani
kako bi „oživio“ i održao svoj organizam (krvotok,
tjelesnu temperaturu, metabolizam, izgradnju stanica,
imunološki sustav). Kako bismo mogli razumjeti, koja
vrsta hrane je ~ovjeku neophodna i kako ona djeluje,
potrebno je poznavati sastav ljudskog tijela: tijelo se sastoji od 60-70 % vode, 20 % bjelan~evina, 4-10 % masti,
1% ugljikohidrata i tragova vitamina. Oni se nalaze:
n voda u krvi i u limfi (limfna teku}ina), kao i u
svim stanicama,
n bjelan~evine u svim stanicama: bez bjelan~evina
ne postoji život,
n masti, prije svega u potkožnom tkivu i u
trbušnom salu,
n minerali u obliku kalcija u kostima,
n željezo u crvenim krvnim zrncima,
n ugljikohidrati, prije svega u jetri i u muskulaturi,
n vitamini (A-K) u tragovima.
Važnost vode za ljudsko tijelo
To~no 70% vode u ljudskom tijelu nalazi se u stanicama. Preostalih 30% nalazi se, u obliku krvne teku}ine
u krvnim sudovima, kao i u obliku limfne teku}ine u
limfnim sudovima te izme|u stanica. Prema tome, voda
je nezamjenjiv element ljudskog tijela. Istovremeno predstavlja i važno otapalo. Kristalne tvari, na primjer kuhinjska sol, otapaju se u vodi. Ovim se omogu}ava prijenos
otopljenih mineralnih tvari i produkata metabolizma.
Uzimanje teku}ine:
Svakodnevna potreba za teku}inom iznosi najmanje
1-1,5 litre. Zdrava odrasla osoba bi trebala svakodnevno
134
Dobijanje energije preko hrane
piti 2,5 litre teku}ine. Teku}ina se uzima putem pi}a,
vo}a, povr}a i mekane hrane. Suha i vru}a klima, tjelesni napor, ali i pojedine bolesti i visoka tjelesna temperatura, pove}avaju potrebu za teku}inom. U posebnim
situacijama se potreba za teku}inom može pove}ati i na
do 10 litara dnevno.
Izlu~ivanje teku}ine:
n Izlu~ivanje se vrši putem urina preko bubrega.
Neophodna je minimalna koli~ina urina u iznosu od
0,5 litre, kako bi se izlu~ili krajnji produkti metabolizma. Cjelokupna koli~ina urina uvjetovana je koli~inom
uzete teku}ine.
n Teku}ina se izlu~uje i preko izmeta. Me|utim,
koli~ina vode je u tom slu~aju relativno mala. Kod proljeva je koli~ina teku}ine koja se izlu~uje putem stolice
jako pove}ana.
n Teku}ina se izlu~uje i znojenjem. Stvaranje znoja
ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka, pove}ava se u
slu~aju suhe i vru}e klime, kao i pri tjelesnim naporima.
n Teku}ina se, tako|er, izlu~uje i putem kisika u obliku vodene pare, a preko plu}a.
n Bilanca vode kod odrasle osobe koja teži 70 kg u vremenskom periodu od 24 sata
Uzimanje vode u l
Izlu~ivanje vode u l
Pi}e ca.
Jelo ca.
Disanje ca.
1,2
1,0
0,3
Bubreg ca.
Crijevo ca.
Koža i plu}a ca.
1,4
0,1
1,0
Ukupno ca.
2,5
Ukupno ca.
2,5
n Obratiti pa`nju
Na potrebu za teku}inom utje~e:
• sastav hrane
• klima
• stupanj tjelesnog napora • bolest
• životna dob
• uzimanje kuhinjske soli.
135
Hraniti se zdravo
Dobijanje energije preko hrane
n Svakodnevni odabir mnoštva namirnica iz grupa
1, 3, 4, 5 i 7,
n Manja uporaba namirnica iz grupa 2 i 6,
n Prije svega, konsekventno mijenjanje namirnica iz
grupe 2.
Punovrijedna hrana i pi}e
Dobro uskla|ena i punovrijedna prehrana treba
sadržati bjelan~evine, masti, ugljikohidrate, kao i
minerale, vitamine i dovoljno teku}ine, u uravnoteženom
odnosu. Oni pomažu u izbjegavanju nastanka oboljenja
koja su vezana za prehranu, kao i u održavanju zdravlja
i radne sposobnosti.
Njema~ko društvo za prehranu „DGE“ razvilo je orijentacijsku pomo} u obliku jednog „kruga prehrane“ za
svaki dan. U njemu su namirnice razvrstane u sedam
grupa razli~ite veli~ine.
U okviru ovih sedam grupa su odre|ene namirnice
jako važne (++) i važne (+) za našu prehranu. Druge se
trebaju uživati sa pažnjom (-).
1. Mlijeko, mlije~ni proizvodi
++ Svježe mlijeko, jogurt, kefir, kiselo mlijeko,
nemasni svježi sir, sir s umanjenom masno}om
+ mlije~ni proizvodi s umanjenim udjelom še}era s vo}em, vrhnjem, masnim sirom, mlijekom,
miješana mlije~na pi}a
- Sva, jako zaše}erena, gotova jela (puding, riža
kuhana u mlijeku)
U skladu s ovim „krugom prehrane“ DGA
preporu~uje:
n Odabir namirnica iz svih sedam grupa u
pravilnoj koli~ini, kao i obra}anje pozornosti na
svježinu i mijenjanje istih,
2. Meso, mesni produkti, kobasica, riba, jaja
++ Svježe meso s malim udjelom masno}e, svježa riba
+ Jaja, nemasne prera|evine od mesa i kobasica,
riblje konzerve
- Iznutrice, masni proizvodi od mesa i kobasica,
dimljena kobasica i slanina, majoneza
3. Kruh, pecivo, riža, tjestenina, krumpir, še}er
++ Raženi kruh, žitarice, svježi proizvodi od žita,
krumpir, prirodna riža, raženi rezanci
+ Gotove žitarice, med, kruh od miješanog brašna,
obra|ena riža, masna jela od krumpira, kola~i
- Masna peciva, prženi krumpir, slatkiši i sitni
kola~i, še}er
Krug prehrane
136
4. Povr}e
++ Svježe povr}e, salate, zamrznuto povr}e
+ Povr}e u konzervama
- Koncentrirana i masna jela od povr}a
137
Hraniti se zdravo
5. Vo}e
++ Svježe vo}e, prirodno zamrznuto vo}e
+ Vo}e u konzervama, vo}na jela
- Jako zaše}erena vo}na jela, marmelada
6. Masti
++ Biljna ulja i masti s velikim udjelom nezasi}enih
masnih kiselina
+ Maslac
- Druge životinjske masti, ~vrsta biljna mast
7. Pi}a
++ Mineralna voda ili pitka voda, sokovi od vo}a i
povr}a, biljni ili vo}ni ~ajevi
+ Vo}ni sokovi, miješani mlije~ni napici, bijela kava,
bezalkoholno pivo, limunade s malim udjelom še}era
- Sva alkoholna pi}a, kava, crni ~aj, limunade
(Coca-Cola), jako zaše}ereni vo}ni sokovi (nektar).
n Zadatak
Sje}ate li se što ste ju~er cijeli dan jeli i pili? Zapišite
sve, vrijeme, vrstu, koli~inu, navedite i slatkiše izme|u obroka (na primjer uz gledanje televizije). Zapišite sve na jednom listu papira i usporedite Vaš rezultat sa preporukama
„Njema~kog društva za prehranu“ (DGE).
n Rezultat
Ova usporedba Vam treba prikazati, koristite li u svakodnevnom životu principe dobro uskla|ene i punovrijedne
prehrane.
n Obratiti pa`nju
Pri uporabi gotovih proizvoda i jela treba se obratiti
pažnja na „skrivene“ masti, kao i na visoke udjele soli
i še}era.
Alkoholna pi}a, na osnovi skrivenih kalorija, sadrže
vrlo visoku energetsku vrijednost.
138
Dobijanje energije preko hrane
Hranjive tvari
Hrana sadrži hranjive tvari koje se u probavnom traktu dijele na iskoristive i neiskoristive. Neiskoristive tvari
se izlu~uju u obliku izmeta (stolice) i urina.
Energetska vrijednost osnovnih hranjivih tvari mjeri
se u kilodžulima (kJ), dok se prije nekoliko desetlje}a
mjerila kilokalorijama (kcal). Ovaj drugi na~in mjerenja
se i danas djelomi~no koristi.
- Jedan kilodžul je koli~ina energije koja je neophodna da se 1 kilogram (kg) sa snagom 1 Newtona (N) pomakne 1 metar (m).
- Jedna kilokalorija (kcal) je koli~ina topline koja je
neophodna da se temperatura od 1 kg kemijski ~iste
vode povisi za 1°C, sa 14°C na 15°.
1 kcal = 4,186 kJ
1 kJ = 0,24 kcal
Iskoristivi sastavni dijelovi hrane dijele se na hranjive
tvari koje daju energiju i hranjive tvari koje ne donose
energiju.
n Hranjive tvari koje daju energiju su ugljikohidrati, masti i bjelan~evine. Organizmu su neophodne radi
pokri}a energetske potrebe, to zna~i, za održavanje metabolizma, tjelesne temperature, kao i radnog u~inka.
n Ugljikohidrati su sadržani u krumpiru, kruhu,
tjesteninama, riži, mahunarkama, brašnu, še}eru, medu,
suhom vo}u i ~okoladi. Ovisno od radnog u~inka, tijelu
je potrebno izme|u 250-400 g/dan.
1 g ugljikohidrata = 17 kJ = 4,1 kcal
n Masti su sadržane u biljnim uljima, margarinu,
orasima; u namirnicama životinjskog podrijetla, nalaze
se, na primjer, u maslacu, vrhnju, maslu ili slanini. Tijelu je dnevno potrebno izme|u 40-70 g.
1 g masti = 39 kJ = 9,3 kcal
139
Hraniti se zdravo
n Bjelan~evine su elementi izgradnje tijela. Nalaze se
u biljnim produktima kao što su: žitarice, mahunarke,
gljive, krumpir. U namirnicama životinjskog podrijetla
možemo ih na}i u ribi, jajetu, mesu, mlijeku, siru, nemasnom siru i jogurtu. Minimalna neophodna koli~ina
iznosi 20 g/dan. Kod tjelesne težine od 70 kg preporu~uje
se 70 g bjelan~evina.
1 g bjelan~evina = 17 kJ = 4,1 kcal
n Hranjive tvari koje ne donose energiju su voda,
vitamini, minerali, vlakna, arome.
n Voda je važan element i otapalo, te prijenosno sredstvo.
n Vitamini su tvari djelovanja, zaštite i regulacije.
Nedostatak vitamina u prehrani može izazvati teške
bolesti. Ozna~avaju se slovima abecede.
n Minerali i elementi u tragovima djeluju prvenstveno kao tvari za regulaciju tjelesnih procesa, na primjer:
n kalij za rad miši}a
n kalcij za kosti i zube, kao i za funkcije živaca i
miši}a
n željezo za stvaranje krvi.
Osim toga, neizostavni su i magnezij (važan za rad
miši}a), jod (zna~ajan za stvaranje hormona štitnja~e) i
fosfor (neophodan za izgradnju kostiju i zuba). Potreba
za njima pokriva se dovoljnim unošenjem namirnica
biljnog podrijetla i mlije~nih proizvoda.
Vlakna su neprobavljivi dijelovi hrane. Prije svega su
sadržani u namirnicama biljnog podrijetla. Ona poti~u
rad crijeva. Nedostatak vlakana vodi do zatvora stolice.
n Bojila i arome su tako|er popratne tvari u hrani.
Oni poti~u apetit.
140
Dobijanje energije preko hrane
Povr}e posebno poti~e probavu i apetit i može zamijeniti kuhinjsku sol.
n Pregled vitamina
Vitamini
Važnost
Životne namirnice
A
Funkcija kože,
sluznice
Jetrice, žumanjak,
mlijeko, špinat,
mrkve
B1 / B2 / B6
Razgradnja ugljikohidrata, alkohola,
masti i bjelan~evina
Meso, žitarice,
mlijeko, banane
B12
Izgradnja crvenih
krvnih zrnaca
Meso, mlijeko,
jetrice, jaja
C
Izgradnja vezivnog
tkiva
Paprika, citrusi
(naran~e, limun,
mandarine i sl.),
kivi, jagode
D
Izgradnja kostiju
Riba, jetrica,
žumanjak, gljive
E
Zaštita stanica
Orasi, suncokretovo
ulje, maslinovo ulje,
jaja, pšeni~ne klice
K
Grušanje krvi
Zeleno povr}e u listu, špinat, žitarice,
mlijeko, višestruko
nezasi}ene masne
kiseline
Energetska potreba ~ovjeka
U toku 24 sata ljudsko tijelo potroši odre|enu
koli~inu energije kao cjelokupnu energiju. Razlikuju
se dvije veli~ine: osnovna potrošnja i potrošnja uz aktivnost.
141
Hraniti se zdravo
Osnovna potrošnja
Osnovna potrošnja je ona koli~ina energije koju
~ovjek troši
n kad potpuno miruje i leži,
n 12 sati nakon posljednjeg obroka
n lagano obu~en, u prostoriji u kojoj temperatura
iznosi 20°C.
Prosje~na potrošnja energije za osnovnu potrošnju
iznosi ca. 1500 kcal = 6280 kJ. Osnovna potrošnja služi,
dakle, isklju~ivo za o~uvanje vitalnih funkcija (na primjer disanje, tjelesna temperatura, rad organa).
Potrošnja uz aktivnost
Pri svakoj drugoj aktivnosti ~ovjek troši dodatnu
energiju. Ona koli~ine energije, koja se troši dodatnom
aktivnoš}u, naziva se potrošnja uz rad. Na nju, pored
rada miši}a, uti~e i toplinska regulacija te probava.
Toplinska regulacija: Pri temperaturi okoline ispod
20°C neophodno je više energije/topline kako bi se tjelesna temperatura održavala na oko 37°C. Viša temperatura okoline izaziva poja~ano znojenje. Pri tome nastali znoj, sa druge strane, snižava tjelesnu temperaturu.
Isparavanjem 1 l znoja tijelo gubi otprilike 2400 kJ.
Probava: Sadržaj hranjivih tvari u namirnicama
može se u prosjeku iskoristiti samo oko 88%. Zbog
nepotpunog iskorištavanja hrane dolazi do gubitka energije u iznosu od 6%. Razgradnjom hranjivih tvari u
stanicama, na primjer bjelan~evina u ugljikohidrate, dolazi do daljnjih gubitaka energije u iznosu od 6%, dakle
ukupno 12%, probavom i razmjenom tvari.
Unošenje energije mora se prilagoditi stvarnoj potrebi za energijom. Ukoliko je unošenje energije više od
stvarne potrebe, tada dolazi do viška težine i oboljenja
kao posljedice istog.
142
Dobijanje energije preko hrane
n Odrednice za energetsku potrebu
Tjelesna
aktivnost
Muškarac (70 kg)
kcal/dan (kJ/dan)
Žena (60 kg)
kcal/dan (kJ/dan)
Lagane aktivnosti
2500 (10400)
2100 (8800)
Srednje teške
aktivnosti
(ku}ni poslovi)
3000 (12500)
2600 (10800)
3600 (15000)
3500 (15000)
preko 4000 (17000)
preko 4000 (17000)
Teški poslovi
Profesionalni sport
Svakodnevna potreba za hranjivim tvarima ra~una se
na osnovi cjelokupne potrebe za energijom. Tablica daje
orijentaciju o minimalnoj potrebi dnevnog unošenja
hranjivih tvari.
Minimalni unos bjelan~evina 10 do 15 %
Minimalni unos masti
30 %
Minimalni unos ugljikohidrata 10 do 15 %.
Masti i ugljikohidrati su kao nosioci energije
me|usobno zamjenjivi, me|utim, ipak bi u svakodnevnoj
prehrani trebao biti sadržan gore navedeni minimalni
dio i jednih i drugih. Ostatak potrebe za energijom bi se,
po vlastitoj želji, mogao upotpuniti s mastima i/ili ugljikohidratima. Bjelan~evine, koje su element izgradnje, ne
mogu se zamijeniti niti mastima, ni ugljikohidratima.
n Obratiti pažnju
Energetska potreba ~ovjeka, odre|uje se osnovnom
potrošnjom i potrošnjom uz aktivnost. Na nju uti~u godine starosti, spol, visina i težina tijela, kao i tjelesne i
duhovne aktivnosti. Faktori kao što su stres, savladavanje bolesti i klima, tako|er utje~u na potrošnju energije.
143
Hraniti se zdravo
Prehrana starog i bolesnog ~ovjeka
Energetska potreba starijeg ~ovjeka
Pored zdravog na~ina života i dovoljnog kretanja, dobro uskla|ena i životnoj situaciji prilago|ena prehrana,
može djelovati kao mjera profilakse protiv preranog
starenja i civilizacijskih bolesti.
Me|utim, na prilago|enu prehranu se ne bi trebalo
misliti tek nakon napunjene 60. godine života. Naprotiv,
prva promjena u prehrani bi trebala zapo~eti nakon 30.,
a druga nakon 50. godine života. Ovo treba uslijediti iz
razloga što energetska potreba izme|u 33. i 55. godine
života opada za otprilike 10 %, izme|u 55. i 75. godine
oko 15 %, a nakon 75. godine života za dodatnih 10
%. Izme|u 33. i 75. godine života cjelokupna energetska
potreba opada za ukupno 35 %.
Me|utim, smanjuje se samo potreba za mastima i
ugljikohidratima. Potreba za bjelan~evinama, vitaminima, mineralima i teku}inom ostaje nepromijenjena.
Iz ovih razloga:
n trebala bi se odabrati potpuna prehrana: pri smanjenju unošenja masti i ugljikohidrata mora se osigurati
nesmanjeno unošenje bjelan~evina, vitamina i mineralnih tvari (i vlakana);
n treba se obratiti pozornost na unošenje dovoljne
koli~ine teku}ine: stare osobe (a ~esto i bolesne) teže
ka tome da malo piju. Obi~no stare i bolesne osobe za
unošenje teku}ine treba motivirati. Neunošenje dovoljne
koli~ine teku}ine može, naro~ito kod starih ljudi, ošteti
tjelesne funkcije (na primjer rad bubrega) i dovesti do
stanja smetenosti.
144
Prehrana starog i bolesnog ~ovjeka
Prehrana za bolesnog ~ovjeka
Kod bolesnih osoba– nasuprot ~esto ponavljanom
mišljenju – nije povišena potrošnja energije uz aktivnost,
ve} osnovna potrošnja.
Svakodnevna osnovna potrošnja energije kod bolesnika koji je vezan za postelju iznosi:
n 400 g ugljikohidrata
n 55 g masti
n 1-2 g bjelan~evina po kilogramu tjelesne težine, od
toga oko polovina bjelan~evina životinjskog podrijetla.
Prema tome, zdrava prehrana za bolesnika bi trebala:
n po mogu}nosti biti sastavljena i pripremljena na
takav na~in da pri kuhanju ili pe~enju ne do|e do
gubitka bjelan~evina i vitamina;
n biti laka za probavu i korisna, ali i puna vlakana,
jer se pod „korisnim“ ne podrazumijeva izostavljanje
vlakana;
n po mogu}nosti biti uskla|ena sa željama
bolesnika;
n biti prilago|ena klini~koj slici ili smetnji. Ipak, ne
treba postojati pogrešan «obzir», na primjer,
serviranje samo raskuhanih i pasiranih jela kako bi
se olakšalo žvakanje;
n svojom koli~inom biti prilago|ena stvarnoj
energetskoj potrebi;
n sadržavati prirodne sokove od vo}a i povr}a.
n Obratiti pažnju
Bolesnik treba paziti na tjelesnu težinu. Zbog toga se
težina bolesnika mora redovito kontrolirati.
145
Hraniti se zdravo
Zdrava prehrana
Postoje namirnice koje izazivaju poteško}e, na primjer nadutost, osje}aj pritiska ili sitosti. Sljede}e namirnice
su teško probavljive te se zbog toga trebaju izbjegavati.
Meso:
masno svinjsko i ov~je meso,
Riba:
dimljena i marinirana riba,
Jaja:
tvrdo kuhana jaja,
Masti:
rastopljena životinjska mast, loj, ulja
sa zasi}enim masnim kiselinama,
Povr}e:
kupus, mahunarke, gljive.
Zdrava hrana ciljano štiti odre|ene organe i njihove
funkcije. Zbog toga se preporu~uje izbjegavanje paniranih, prženih i fritiranih jela te ljutih za~ina.
Dijeta
Dijeta je poseban oblik prehrane. Ona je neophodna kad su odre|ene funkcije organa i razmjene tvari
poreme}ene. Provo|enje odre|ene dijete uvijek predstavlja odlu~uju}u mjeru za bolesnika. U pravilu se propisuje
od strane lije~nika. On poznaje zajedni~ko djelovanje
kemijskih procesa i rada organa. Pretpostavka za uspjeh
dijete je ciljano sastavljanje iste, kao i konsekventno
pridržavanje u propisanom vremenskom periodu. Sastavljanje prehrane (dijetetski plan) bi trebao napraviti i
podržati ekspert iz oblasti znanosti o ljudskoj prehrani
(na primjer dijetetski asistent). Na osnovi takvog plana i
druge osobe mogu pripremati jelo.
n Obratiti pažnju
Pod dijetom se ne mora nužno shvatiti jednostrana
prehrana. Cilj dijete nije da ograni~ava ili ~ak da poti~e
odricanje. Štoviše, dijeta omogu}ava posebnu i korisnu prehranu, koja poticajno djeluje na zdravlje i time
održava uživanje u hrani i pi}u.
146
Davanje jela i pi}a
Davanje jela i pi}a
U bolesnikovom životu obroci ~esto igraju važnu
ulogu. Oni predstavljaju dobrodošao i prijatan prekid
svakodnevne monotonije. Iz tog razloga obroci trebaju
biti ponu|eni ljubazno i s osobnom notom.
Pored odabira i uskla|ivanja obroka sa zdravljem,
njegova priprema i serviranje, tako|er, igraju zna~ajnu
ulogu. Uz to ide i s ljubavlju postavljen stol, eventualno
sa cvije}em i ubrusima.
n Zadatak
Vjerojatno ste se ve} nekad ljutili zbog neukusno pripremljenog i neljubazno serviranog jela. Ili ste se radovali jelu koje je bilo tako pripremljeno da Vam je ve} pri
samom pogledu »išla voda na usta«. Sje}ate li se što je u
Vama izazvalo ljutnju, a što radost?
n Rezultat
U jelu ne sudjeluju samo usta, zubi, jezik i nos, ve}
i o~i.
Iz tog razloga mislite na to:
n da i bolesnik »jede o~ima«,
n da jelo bude raznovrsno,
n da se treba boriti protiv nedostatka apetita,
n da vrijeme uzimanje jela, njegova ~estost i
redovitost igraju ulogu kod bolesnika.
Iz tog razloga pazite na:
n odgovaraju}i raspored jela i pi}a,
n višestruki izbor,
n motivaciju,
n više obroka u manjim porcijama.
147
Hraniti se zdravo
Davanje jela i pi}a
Odabrana pomagala za jelo i pi}e
Jednostavna ~a{a za pi}e
^a{a za pi}e sa dr`a~em
Pribor za jelo
@lica
Umetak za tanjur
Pomo}ni stol za krevet
Prije jela
n Uzeti dovoljno vremena, obratiti pažnju na
higijenu,
n Uspraviti bolesnika i pustiti ga da opere ruke,
pripremiti stol, dodati ubrus, postaviti pi}a,
pripremiti lijekove.
n Odabrati pravo posu|e (pomagala za jelo), ne
servirati “prepun” tanjur.
Za vrijeme jela
n Ukoliko je to uop}e neophodno, obroke rezati
(rezanje mesa, va|enje riblje kosti) tek pred samim
bolesnikom.
n Zaželjeti “dobar tek” i motivirati bolesnika za jelo.
n Pi}e nuditi za vrijeme jela.
n Ukoliko bolesnik ne može samostalno jesti: uzeti
mnogo vremena za davanje hrane, u slu~aju da
bolesnik ima problema sa gutanjem obratiti pažnju
da se ne zagrcne, ne ostavljati utisak “nahranjivanja”,
svako malo bolesnika poticati da jede.
Odabrana pomagala
za jelo i pi}e
Nakon jela
n Pitati je li jelo bilo ukusno,
n Raspitati se o željama za sljede}i obrok (sastav,
priprema, omiljeno jelo, vrijeme),
n Posu|e ne sklanjati prebrzo,
n Uzeti u obzir želje za pranjem i njegovanjem usne
šupljine i zuba,
n Oprati ruke i eventualno lice bolesnika,
n Smjestiti bolesnika u ugodan položaj i
n Eventualno prozra~iti prostoriju.
Jelo i pi}e
Prije svega, treba razmisliti o tome može li bolesnik
zajedno s obitelji za stolom uzimati obrok, odnosno
mora li jesti u krevetu. Ukoliko se bolesnik hrani u krevetu, moraju se uzeti u obzir razli~ita mišljenja.
148
149
Hraniti se zdravo
n Obratiti pažnju
Jelo i pi}e za bolesnika igraju zna~ajnu ulogu jer
~esto predstavljaju jedan od malobrojnih prekida njegove monotone svakodnevnice.
Kod problema s ugrizom i gutanjem ne prilago|avati
hranu (pasirana hrana), ve} ukloniti uzroke (eventualno
promijeniti zubnu protezu).
Piti uz pomo} specijalne ~aše
Ukoliko bolesnik nije u mogu}nosti samostalno
piti, preporu~uje se uporaba specijalne ~aše. Na osnovi
sljede}eg može se izbje}i da se bolesnik zagrcne:
n Uspraviti bolesnika ili uspraviti gornji dio kreveta
ili pridržati bolesnikovu glavu jednom rukom,
n Drugom rukom specijalnu ~ašu postaviti na usta,
n Ukoliko postoji mogu}nost, zamoliti bolesnika,
da sam drži ~ašu i time sam odre|uje koli~inu koju
može progutati,
n Nagnuti ~ašu kako bi se dozirala koli~ina teku}ine,
n Promatrati guta li bolesnik
n Omogu}iti da bolesnik pije više puta, ukoliko je
izrazio tu želju,
n Obrisati bolesnikova usta,
n Smjestiti bolesnika u ugodan položaj.
Sažetak
n ^ovjek se hrani u obliku jela i pi}a.
n Pri uzimanju hrane je važno da se energetska
potreba ljudskog tijela zadovoljava putem “namirnica”,
koje u jednakom omjeru u sebi sadrže i hranjive tvari
koje daju energiju i one koje ne donose energiju.
n Prehrana starijeg i bolesnog ~ovjeka podliježe
posebnim uvjetima. Na taj na~in, zdrava hrana i dijeta
mogu doprinijeti poboljšanju zdravstvenog stanja ili
ozdravljenju. I na~in serviranja obroka, tako|er
umnogome doprinosi tome.
150
6
Pomo}i starim, bolesnim
osobama kod ku}e
Samostalno ure|en život u starosti
Starost kao razvoj
Promjene
Strana slika i vlastita slika stare osobe o sebi
Smetenost u starosti
Smetenost
Demencija
Depresija
Pomo} za samoodre|en život
u starosti
Zadatak slobodne socijalne skrbi
Ambulantne službe i stacionarne ustanove
Zakonske pomo}i
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
Samostalno ure|en život u starosti
U Njema~koj živi više od dvanaest milijuna osoba
koje su starije od 65 godina. 95 posto živi kod ku}e,
samo pet posto u stara~kim i domovima za njegu. Ovaj
postotni omjer ukazuje na želju starih osoba da koliko je
mogu}e dugo ostanu kod ku}e i žive u poznatoj okolini.
U starosti, samostalno oblikovanje svakodnevnog života
ljudima pada teško. Iako im je neophodna potpora i
pomo}, oni imaju mnoštvo mogu}nosti:
n da sami postave ciljeve, te da ih slijede,
n da nau~e nešto novo,
n da traže i održavaju kontakte.
Ovo konkretno zna~i:
Samostalno ure|en život u starosti
n Zadatak
Pro~itajte pitanja i tvrdnje.
Razmislite o zna~enju predloženih aktivnosti za staru
osobu. Provjerite jesu li ovi prijedlozi prikladni za aktivno
sudjelovanje stare osobe u životu.
Pitanja i tvrdnje
Aktivnosti
Kad ste zadnji put šetali?
Šetnja, razgledavanje izlog
Onaj tko ima manju tjelesnu
težinu, ima više od života
Kretanje, svjesna prehrana
Kupka, izmjeni~no toplom
i hladnom vodom budi Vaš
krvotok.
Kupanje, tuširanje, lije~enje
po Knajpovoj metodi
Njega kože i tijela; interes za
njegovanim izgledom
Plivanje, gimnastika, sport
n Fleksibilna primjena aktivnosti u starosti.
4omogu}ava poslovne
I Vaša koža voli redovnu
njegu.
granica stara~kog mira
Ostanite u pokretu!
n Stvaranje kontaktnih
mogu}nosti
4 vodi do novih veza
n Samostalno odre|ivanje i
vlastita odgovornost i osje}aj
samovrijednosti.
4 pospješuje samostal-
Što više trenirate glavu, to
Društvene igre, rješavanje
duže i bolje duhovno ostajete zagonetki, ~itanje
u dobroj formi.
n U~eš}e starijih osoba u
daljnjoj izobrazbi
4 ja~a spremnost na
n Održavanje i poboljšanje
stambene situacije
4 omogu}ava samostal-
n Suživot mladih i starih
n Osvrt na uspješne i
neuspješne doga|aje, na
zasluge i krivnju
152
i doga|aja.
Omiljenom zabavom i u
starosti savladavate mnoge
prepreke.
Hobiji: rad u vrtu, ru~ni
radovi, slikanje
I za Vas postoje mnoge
mogu}nosti za upoznavanje
dragih osoba.
Kavane, stara~ki klubovi,
stara~ka okupljališta, telefonski razgovori
4 vodi do ja~anja
Neka Vaše ve~eri budu pune
promjena.
Gledanje televizije, kazalište,
koncerti, muzeji
povezanosti s obitelji i do
doživljavanja socijalnih
odnosa
Postavite sebi dobar primjer:
- pišite,
- nazovite.
Razmjena pisama, slika,
telefoniranje
4
Novi osje}aj za stanovanje:
više mjesta, više stana, više
udobnosti
Druga~iji raspored i/ili modernizacija stana
nost u oblikovanju života
u~enje i aktivnost u~enja
nost, aktivnost i neovisnost
pruža priliku za pronalazak smisla
153
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
Za osobe koji si uzmu
dovoljno vremena uvijek
iznova ima zanimljivih stvari.
Utvrditi promjene (nove
zgrade, novi nazivi ulica)
Kad ste posljednji put posjetili groblje?
Posjeta grobu roditelja,
prijatelja i poznanika
Crkva i za Vas daje ponude.
Sudjelovanje na bogoslužjima
za stare osobe, dani svijesti i
spoznaje, hodo~aš}a; susreti
sa drugim starim osobama
Tko se detaljno informira,
može informirati i druge.
Novine, ilustrirani ~asopisi,
biblioteka
Godišnji odmor i za Vas!
Društvena putovanja,
stara~ki oporavak, godišnji
odmor za stare osobe, studijsko putovanje.
n Rezultat
Koliko god ovakve aktivnosti mogu imati smisla u
starosti, one ne stavljaju izvan snage pravo i slobodu
svakog ~ovjeka da samostalno oblikuje svoje aktivnosti
ili da se povu~e. Nije svaki ~ovjek koji traži mir, usamljen i izoliran ~ovjek, koji se mora pridobiti za aktivnost
putem mnogobrojnih ponuda izobrazbe odraslih osoba
ili stara~ke pomo}i. Mir koji dopušta osvrt na doživljeno
i obradu utisaka jednako je važan, kao i prikupljanje
iskustava u zajedništvu sa svim starosnim grupama.
“Ljudi stare samo onda kad postanu nevjerni svojim
idealima. Godine možda puštaju koži da vene, ali onaj
tko napusti svoje ciljeve, pušta da duša vene. ^ovjek je
mlad kao i njegova vjera, a star kao njegova sumnja:
mlad kao njegova vjera u samog sebe, a star kao njegova
slutnja, mlad kao nada, a star kao njegovo o~ajanje” (D.
MacArthur).
Više nego u bilo kojoj drugoj starosnoj dobi, stara
osoba iskušava ograni~enost života. Smrt je bliža nego
154
Starost kao razvoj
ikad prije. Ova spoznaja je tjera da traga za odgovorima
na posljednja, egzistencijalna životna pitanja.
Starost kao razvoj
Razvoj ~ovjeka može se shvatiti kao suo~avanje
s novim životnim zadacima. Oni proizilaze iz tjelesno-duhovne situacije, o~ekivanja okoline, vlastitih
o~ekivanja, kao i poimanja o vrijednostima. To zna~i,
biološke promjene nikada same ne mogu objašnjavati
razvoj. One se uvijek nalaze u uzajamnoj vezi sa socijalnim i psihološkim promjenama.
Promjene
Sav život podliježe promjenama, pa tako i ljudski
život. Ove promjene manifestiraju se kao razvoji, koji
postaju vidljivi u tjelesnim, duhovno-duševnim i socijalnim pojavama. Iako se ~esto javljaju kao pojedina~ne pojave, one se odražavaju na cijelog ~ovjeka: na njegov organizam, njegovo osje}anje i mišljenje, njegove socijalne
veze. Zbog toga promjene u starosti nisu izolirane, ve} se
uvijek trebaju shva}ati u cjelovitoj strukturi li~nosti.
Tjelesne promjene
Tjelesni proces starenja, kojem svaki ~ovjek podliježe
od mladosti, može se zamisliti kao pove}ano isušenje
tkiva. Time se tkivo smanjuje i gubi na pokretnosti. Ovaj
proces nastaje zadebljanjem unutarnjih zidova krvnih
žila, koje sprje~ava hranjenje stanica, opskrbu kisikom,
kao i uklanjanje taloga. Ovakvi procesi vode tome da
cijelo tjelesno tkivo gubi na elasti~nosti te sposobnost
rada organa opada. Pored izmjene vanjskog lika dolazi
i do usporavanja životnih procesa pri jednakom naporu
snage. Zahtjevi za srce postaju sve ve}i jer je ono sve
manje doraslo iznenadnim optere}enjima: tokovi kretanja postaju sve sporiji, gube na zanosu. Ritam se mijenja.
155
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
Kod mladog ~ovjeka primjetna neumorna pokreta~ka
sila se povla~i. Funkcija pokretnog aparata posebno
ovisi o aktivnosti i vježbi ~ovjeka. Dakle, proces starenja
djeluje na mnogobrojne promjene koje uklju~uju sve organe.
Veoma presudno doživljavaju se ošte}ivanja ~ulnih organa. Oštrina vida popušta i vidno polje postaje sve uže,
to zna~i, ~ovjek vidi manje od onoga što se oko njega
doga|a. Za slušanje se bubnji}i u uhu moraju ljuljati;
ukoliko one izgube na elasti~nosti, onda se viši tonovi
ne mogu opažati. Osim toga, razli~iti se zvukovi, kao
na primjer više glasova odjednom, teže razlikuju i razumiju. Ovim ograni~enjima, ne samo da se sužavaju
iskustvene mogu}nosti ~ovjeka, ve} on postaje nepovjerljiv i stje~e osje}aj da se nešto radi «iza njegovih le|a». S
jedne strane ovo može dovesti do izolacije i depresivnog
raspoloženja, s druge strane može dovesti i do toga, da
drugi misle, da stara osoba «namjerno» ne sluša. Doduše,
ova ograni~enja se u ve}em dijelu mogu izjedna~iti
pomo}u pomagala kao što su nao~ale i slušni ure|aji.
Pretpostavka za to je da se ova pomagala blagovremeno i
pod stru~nim savjetovanjem prilagode te redovito nose.
Promjene radnog u~inka
Za razliku od ~isto tjelesnih funkcija koje u starosti
mogu biti pove}ano ošte}ene, kod inteligencije i radnog
u~inka, u~enje i iskustvo igraju veliku ulogu. Oni sa
staroš}u mogu postati ja~i. Naspram smanjene pokretljivosti i brzine reakcije stoji iskustvo kao rješenje i za nove
zadatke. Tako je starija osoba u svakom slu~aju u stanju
nau~iti nove stvari. Mora samo imati dovoljno vremena
na raspolaganju za primjenu isprobanih tehnika u~enja,
bez smetnji da radi i da manje u~i napamet. Duhovni
u~inci ~ovjeka u starosti se ne moraju nužno smanjivati, oni samo postaju druga~iji. Djeluju kao da manje
ovise o godinama života ~ovjeka, a puno više o njegovoj
nadarenosti, treningu, zdravlju, pozivu i cjelokupnoj
životnoj situaciji.
156
Starost kao razvoj
Vrhunac tjelesne radne sposobnosti i sposobnosti
optere}enja je izme|u 20 i 40 godine života. Ali njihovo
smanjenje ~esto nije osjetno jer su mnoge kretnje tako
uigrane da se skoro odvijaju po automatizmu (na primjer: vožnja automobila). Me|utim, tokom vremena se
kod nekih aktivnosti smanjena sposobnost optere}enja i
brzina reakcija ne mogu u potpunosti izjedna~iti. Posebno onda kada su te aktivnosti relativno kasno nau~ene.
Sposobnost djelovanja u starosti ostaje o~uvana kad
stare osobe na odgovaraju}i na~in mogu koristiti svoje
sposobnosti i kada drugi prihva}aju njihovu aktivnost.
Teško može postati onda kad stara osoba stekne osje}aj
da ne može više djelovati onako kako bi ona to željela,
kad ne smije djelovati onako kako može, kad se od nje
zahtijevaju oni u~inci, koji ne odgovaraju njenim sposobnostima.
Promjene osobnosti
Starost sa sobom donosi i promjene osobnosti.
Me|utim, obrazovanje, društveni status, zadovoljstvo
životnom situacijom i poticaji izvana imaju odlu~uju}i
utjecaj. ^esto je starenje ozna~eno skladnoš}u osje}aja,
traganjem za stalnoš}u okoline (neuobi~ajeno se obi~no
i ne primje}uje) i svjesnom ograni~avanju na mali broj
društvenih kontakata.
Ve}ini starih osoba se ~ini da vrijeme puno brže prolazi nego ranije, jer
n se životni procesi sporije odvijaju,
n se ~ini da poznato ~esto puno brže prolazi i
n preostalo vrijeme ~ini samo manji dio u odnosu na
dosadašnji život.
Starenje može nositi pozitivne i negativne poteze.
Može dovesti do pojednostavnjenja i svo|enja na bitno,
ali i do otupljivanja. Pored opuštenosti, životne mudrosti, unutarnjeg mira mogu nastupiti i apati~nost i
nedostatak zainteresiranosti. Iz razboritosti može se razviti pametovanje i svojeglavost. Iz potrebe za održanjem
157
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
pouzdanog može proiste}i škrtost, kao i skoro bolesna
ovisnost o nepropuštanju ne~ega.
Prije nego se takvi razvoji pripišu starosti, ~ovjek sebi
treba postaviti pitanje, u kojoj mjeri oni nisu reakcija na
vanjske okolnosti:
n kad se ~esto doživljavaju razo~arenja, tada
oduševljenje ne~im, pada puno teže;
n kad je novac jedino što barem donekle pribavlja
ugled, onda se na njega mora posebno dobro paziti;
n kad ~ovjek, radi njegove krhkosti i poteško}a u
snalaženju u novim situacijama, bude promatran na
sažaljiv na~in ili se samo trpi, tada se on radije
atvara u svoja ~etiri zida;
n kad je ~ovjek cijeli život smio raditi samo ono što
mu je odre|ivano, bez vlastite mogu}nosti odlu~ivanja,
onda je teško razviti vlastite misli i inicijative.
Strana slika i vlastita slika stare osobe o sebi
Uzre~ice kao što su “~ovjek ne smije ništa re}i, on je
star” ili “na njega se više ne može ra~unati” ljudi obi~no
upotrebljavaju kada se obra}aju osobama, koji su o njima
ovisne i ~iji se stav o životu više ne smatra važnim. One su
izraz nepoštovanja i omalovažavanja, kojima se starost, a
time i stara osoba ponižavaju. Time se podme}e da stara
osoba nema dovoljno energije i snage, da se sporo privikava na nove stvari, da je manje prilagodljiva i uop}eno
ovisna o pomo}i drugih. Stara osoba je orijentirana ka
prošlosti i za nju je stvarnost strana. U pjesmama rugalicama i vicevima, starim osobama se pripisuju odre|eni
na~ini ponašanja i karakteristike (npr. rast brade kod
žena, bespomo}nost u javnom prijevozu), a koji, tako|er,
prikazuju stranu sliku društva o staroj osobi.
Tamo gdje se stare osobe više ne priznaju kao punovaljane, postoji opasnost da se one sve više povla~e
iz društvenog života. Ovo povla~enje obi~no zapo~inje,
kada ljudi prestanu raditi i tada sami sebi pripisuju da
su nesposobni, kao i kada ih drugi smatraju viškom.
158
Smetenost u starosti
Tada se stare osobe moraju obraniti od takvih sudova
i o~uvati svoje zdravo samopouzdanje. Ovo je mogu}e
onda, kada stara osoba sama sebi kaže “da”,
n ne uo~ava samo svoje slabosti, ve} i da primje}uje
i svoje jake strane,
n je svjesna svojih sposobnosti i mogu}nosti i da
sama sebi može postaviti granice.
Iz tog razloga je važno, da stara osoba prihvati svoju
starost. Za nju je važno razvijanje osje}aja samopouzdanja, pomo}u kojeg }e izdržati napadanja i optere}enja.
U tom smislu se od svakog ~ovjeka traži razvijanje i ostvarivanje pozitivne slike o vlastitoj starosti. U tom radu
na svojoj li~nosti svaki ~ovjek može spoznati jedinstvenost i smisao života.
Uop}eno, pove}anim životnim o~ekivanjem,
pove}avaju se i psihi~ke promjene i oboljenja kod starih
osoba, a što vodi do ogromnih optere}enja i napetosti u
obitelji. Naro~ito kod njegovatelja može nastupiti stanje
op}eg umora, što dovodi do upu}ivanja bolesnika u dom
za njegovanje. Takva situacija može se sprije~iti pomo}u
ciljanih informacija, razmjene iskustava, ali i planiranim fazama rastere}enja u odnosu na njegu.
Smetenost u starosti
U našem društvu se ljudi obi~no ozna~avaju kao
“smeteni”, iako prosu|iva~ nema to~no vi|enje tog pojma, odnosno ne može dati precizan opis tih promjena.
Iza tog pojma “smeten” kriju se psihi~ke smetnje i bolesne promjene (psihopatološki procesi).
Smetenost
Klini~ka slika
Smetenost se ne može opisati kao jedinstvena klini~ka
slika, ve} samo putem odre|enih promatranja prepoznati. Znakovi mogu biti;
159
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
n poreme}aj pam}enja,
n smetnje u orijentaciji,
n nejasni misaoni tokovi,
n halucinacije,
n motorna stanja nemira i spletkarenje,
n pripovijedanje slu~ajnih, ~esto besmislenih misli,
n poreme}aj svijesti u razli~itim izdanjima.
Smetenost se obi~no prikazuje kao vremenski,
mjestom i situacijom izazvani, osobni poreme}aj orijentacije (dezorijentacija). Na po~etku se gubi orijentacija
u vremenu, kasnije u prostoru i situaciji i naposljetku
u odnosu na samog sebe. To ne mora nužno zna~iti da
je stanje svijesti smetene osobe poreme}eno. Što prije se
takve smetnje uo~e ili prepoznaju, uspješnija je terapija.
Potpora u smetenosti
n Održanje samostalnog oblikovanja života, npr.
samostalno održavanje osobne higijene, uz
eventualnu pomo},
n Samostalni izbor dnevnih aktivnosti, npr. odabir
odje}e,
n Informacija za samostalnu orijentaciju, npr. o
datumu, godišnjem dobu, predstavama,
n Tjelesna blizina i kontakt, npr. kod unutarnjeg i
vanjskog nemira,
n Osobna komunikacija, npr. obra}anje imenom,
poznatim gestama, kontakt pogledom,
n Pregledno ure|enje prostorije, npr. opti~ke oznake
kupaonice i toaleta, oznake mjesta za sjedenje i
mirovanje, mogu}nost orijentacije pomo}u
manjenog svijetla,
n Stvaranje mogu}nosti kretanja i izbjegavanje
izvora opasnosti, npr. pobrinuti se za mogu}nost
kretanja u stanu.
160
Smetenost u starosti
n Zadatak
85-godišnja žena sa sela živi u sinovoj obitelji u gradu.
Svake ve~eri prije spavanja ona izražava molbu da se zatvori dvorišna kapija. Kako biste se Vi odnosili prema ovoj
molbi?
n Rezultat
^lanovi obitelji mogu odgovoriti: »možeš mirno spavati,
pobrinut }u se za to«. Na taj na~in bi starica pronašla unutarnji mir i mirno zaspala. Pokušaj sagledavanja njene
brige kao bezrazložne bi nju samo uznemirilo i eventualno
dovelo do agresivnog ponašanja.
Demencija
Klini~ka slika
Klini~ka slika demencije koristi se za razli~ite
fenomene kao što su smanjenje radnog u~inka mozga,
poreme}aj pam}enja, Alzheimerova bolest ili organski psihosindromi. Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) opisuje demenciju kao ošte}enje viših funkcija mozga, uklju~uju}i pam}enje. Dalje, prisutna su i
sljede}a ošte}enja: nedostatak sposobnosti rješavanja
svakodnevnih problema i izvo|enja senzo-motornih
vještina i socijalnih sposobnosti, poreme}aj govora i komunikacije, kao i kontrole emocionalnih reakcija, a bez
da postoji izraženo pomu}enje svijesti. Proces oboljenja
obi~no zapo~inje pritajeno i skoro se ne primje}uje od
strane bolesnika i ~lanova obitelji. Me|utim, ranim prepoznavanjem i terapijom se može preduhitriti napredna
demencija.
Demencija predstavlja tipi~nu stara~ku bolest, od koje
oboli 5 % osoba starijih od 65 godina, a 20 % onih, koji
su stariji od 80 godina.
Kod njih se razlikuju:
n Demencije uvjetovane sudovima: za njih ve} postoje
obe}avaju}i pokušaji za zaustavljanjem napretka bolesti.
161
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
n Demencije Alzheimerovskog tipa: kod ovakvih
demencija se i pored opsežne terapije tok bolesti može
samo usporiti, ali ne i izlije~iti.
Pored ostalog, demencija pokazuje sljede}e karakteristike:
n Poteško}e u vremenskoj, prostornoj, osobnoj i
orijentaciji koja je uvjetovana situacijom,
n Smetnje u kratkoro~nom pam}enju, usporeni
misaoni tokovi,
n Smetnje u shva}anju i koncentraciji,
n Smanjena sposobnost kritiziranja i rasu|ivanja,
n Otežano donošenje odluka,
n Uop}ene poteško}e u vezi sa promjenama,
n Razli~ita raspoloženja, euforija, agresije,
ravnodušnost do apatije,
n Nedostatak distance,
n Otupljenje,
n Stalno ponavljanje istih misaonih sadržaja.
Naro~ito kod demencije Alzheimerovskog tipa,
poznate kao Alzheimerova bolest, dugogodišnji napredak toka bolesti u velikom omjeru optere}uje obitelj
koja njeguje bolesnika. Bolest se odvija u tri stadija.
Naredni primjer pokazuje sliku toka bolesti i sve ve}a
optere}enja za ~lanove obitelji, koja ~ak vode i do granice izdržljivosti.
n Primjer
Stadij I
Gospo|a Herman (63 godine) je živjela zajedno sa suprugom i neudanom, zaposlenom k}erkom u harmoni~nim
obiteljskim odnosima. Po~ela je ve} neko vrijeme primje}ivati
pove}anu zaboravnost, nesigurnost i strah u odre|enim situacijama. Kupovina joj je na primjer po~ela predstavljati problem jer se u nekim prodavaonicama i na ulici više nije mogla
162
Smetenost u starosti
sna}i. Stoga su ~lanovi obitelji, u skladu s mogu}nostima,
izbjegavali pustiti ju samu izvan ku}e. Primjetan je bio
i iznenadni gubitak zainteresiranosti u vezi sa dnevnim
doga|anjima i njenim hobijima (njegovanje cvije}a i ru~ni
radovi). Iako je gospo|a Herman ranije jako puno ~itala, sve
više i više je sjedila na fotelji i samo gledala ispred sebe. ^ak
su i dnevne novine ostale netaknute.
Stadij II
Sljede}ih godina (65. – 68. godina života) su upadljivosti
postale ozbiljnije, tako da se obiteljska svakodnevnica morala uvijek iznova organizirati. Gospo|a Herman, koja se ranije
jako brinula o svom vanjskom izgledu, sve više je zanemarivala tjelesnu njegu, ~ak su je morali tjerati, da s vremena na
vrijeme posjeti frizera, da joj odje}a bude uredna i da provodi tjelesnu njegu. U razgovoru se njeni odgovori više nisu
odnosili na odre|enu temu, ~esto je reagirala nepovezanim
obra}anjem. Strahovi, koje je iskazivala izvan uobi~ajene
okoline, prerastali su u paniku, njen hod je postajao sve nesigurniji.
No}na stanja zbunjenosti i nemira razvili su se u veliki
obiteljski problem. Samo organiziranjem stalne smjenjivane
skrbi u toku no}i su se suprug i k}erka donekle mogli sna}i,
obzirom da je k}erka po danu morala biti koncentrirana na
poslu.
Stadij III
Nakon 69. godine života, gospo|a Herman ponekad
nije mogla prepozna vlastite ~lanove obitelji. Njene izjave
su postale neartikulirane i ~esto neshvatljive. Potpuno je
izgubila zainteresiranost prema okolini, apati~no ponašanje
vladalo je cjelokupnim utiskom. Iako je imala dobar apetit
(morali su je hraniti) sve više je gubila snagu, a inkontinencija urina i stolice otežavala je ku}nu skrb.
Teškog srca, iscrpljeni fizi~ki i psihi~ki, ~lanovi obitelji su
se morali pobrinuti za mjesto u domu.
Kratko nakon useljenja u dom za njegovanje, gospo|a
Herman je u 71. godini umrla radi upale plu}a. (po E. Gnammu).
163
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
Potpora u demenciji
Oblici potpore koji su navedeni kod smetenosti imaju
važnost i kod demencije. Kao daljnje mogu}nosti potpore kod demencije preporu~uju se:
n Pažljivost prema popuštanju prakti~nih
sposobnosti i primjerene reakcije na isto, na primjer
pri jelu i pi}u,
n Budno pratiti izjave bolesnika o njegovom
trenutnom stanju, pratiti i gestikulaciju i mimiku, na
primjer skupljanje usana kao poruka: “ne želim piti”,
n Odgovaraju}e reakcije na trenutno stanje
bolesnika, na primjer smirivanje bolesnika tjelesnim
kontaktom,
n Kontrola govora i glasa, na primjer ne pokazivati
nestrpljenje u glasu,
n Ne mijenjati ~esto osobe s kojim dolazi u kontakt,
kako bi se osigurao kontinuitet skrbi,
n Prihva}anje ekstremnih optere}enja, a za koje ne
postoji nada za poboljšanjem, na primjer kod
inkontinencije stolice.
Za ~lanove obitelji predstavlja veliki teret prihva}anje
promjene kod bolesnika i »brisanje« misli o »završetku«
ovog teškog života. Ovaj preveliki zahtjev, bez profesionalne potpore, vremenom vodi do oboljenja ~lanova
obitelji koji njeguju bolesnika. Radi rastere}enja u njegovanju osobe s demencijom su ponude kao dnevna
njega, kratkoro~na njega i ku}na njega putem socijalnih
ustanova veoma važne.
Depresija
Život ~ovjeka uvelike ovisi o njegovom osje}aju za
životom. Pri tome raspoloženja mogu biti i dobra i
loša. Dugo ekstremno neraspoloženje s pesimisti~kim
držanjem ozna~ava se kao bolesno stanje raspoloženja.
Tad se govori o depresiji.
164
Smetenost u starosti
Depresija kao tužno raspoloženje je odgovor na
duboku psihi~ku potresenost. Pored demencije je depresija u starosti naj~eš}e psihijatrijsko oboljenje (po E.
Grondu).
Klini~ka slika
Razvoj depresije pospješuje se sljede}im faktorima:
n Usamljenost zbog smrti partnera, ~lanova obitelji
ili prijatelja,
n Iznenadni gubitak pokretnosti i samostalnosti
radi tjelesnih ograni~enja,
n Gubitak ugleda i socijalne uloge, nepoštivanje
starosti, financijske brige,
n Gubitak kontakata radi preseljenja (kod obitelji ili
u dom),
n Višestruka oboljenja: bolesti srca i krvotoka,
dijabetes, amputacije, bolesti visokog krvnog pritiska.
Po E. Grondu bolesnici ne mogu osje}ati radost, niti
pokazivati interes prema njihovoj okolini. Osje}aju da
nemaju snage, njihove misli kruže uvijek iznova oko istih, odre|enih tema, a obi~no je to njihovo zdravstveno
stanje. Aktivnosti, kao na primjer ku}ni poslovi, koje su
ranije obavljali bez problema, odjednom im predstavljaju teret. Vlastita li~nost se u mnogo slu~ajeva iskušava i
ocjenjuje kao manje vrijedna. Bezazleni vanjski doga|aji
se ~esto doživljavaju zastrašuju}e, pa ~ak i prijete}e.
Prijašnji biografski doživljaji iznova se proživljavaju
u obliku žestokih samoprigovora, pa do umišljenih
osje}anja krivice. Iz depresije se ~esto mogu razviti i suicidalne misli. Stare osobe, sa promijenjenom životnom
perspektivom, gubitcima samostalnosti, radne sposobnosti i me|uljudskih odnosa, naro~ito su podložne samoubojstvu.
Potpora u depresiji
Svakom depresivnom bolesniku potrebna je visoka
mjera osobne potpore, posebno od strane ~lanova
165
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
obitelji. Važno je bolesniku dati osje}aj da ste uz njega i
da njegovu tugu shva}ate ozbiljno.
Oblici potpore koji se preporu~uju su:
n Bolesnikove izjave shvatiti ozbiljno i dati mu
osje}aj da je kao ~ovjek važan,
n Bolesniku uvijek govoriti da nije kriv za svoje
stanje,
n Ne proslje|ivati mu optere}uju}e informacije,
n Ne ostavljati bolesnika na duže vremena samog u
sobi, ve} ga ~esti integrirati u obiteljske doga|aje,
n Razgovarati otvoreno s bolesnikom o suicidalnim
mislima i iznuditi obe}anje da se možete na njega
osloniti,
n Razgovarati o eventualnim neželjenim efektima
lijekova i pobrinuti se za njihovo redovito uzimanje,
n Obratiti pozornost na redovite obroke i dovoljno
uzimanje te~nosti; izbjegavati stanje pada še}era kod
dijabeti~ara.
n Obratiti pažnju
Osobna identifikacija s depresivnim bolesnikom ne
smije i}i tako daleko, da ~ovjek i sam postane depresivan.
Pri njegovanju smetenog bolesnika mogu nastupiti
situacije u kojima se mora prona}i kompromis izme|u
sigurnosnih razmišljanja i zaštite slobode.
^lanovi obitelji koji njeguju bolesnika ~esto izražavaju
osje}aj krivice jer su mišljenja da nisu dovoljno u~inili
pri sprje~avanju napretka bolesti. Kako bi se ~lanovi
obitelji rasteretili pritiska i kako bi njegu »24 sata dnevno« u~inili podnošljivom, osnovane su grupe ~lanova
obitelji koje pružaju pomo} i razmjenu informacija. Adrese takvih grupa i Alzheimer-društava možete dobiti u
socijalnim ustanovama, savjetodavnim mjestima socijalne skrbi i centrima za socijalni rad.
166
Pomo} za samoodre|en život u starosti
Pomo} za samoodre|en život u starosti
Zadatak slobodne socijalne skrbi
Savezna Republika Njema~ka, kao socijalna, pravna
država, putem mnogobrojnih socijalnih institucija garantira dostojanstvo svakom ~ovjeku, kao i pojedina~nim
zapostavljenim grupama. Partnerskom suradnjom sa
državnim ustanovama, socijalna udruženja (slobodna
socijalna skrb), pružaju, putem raznih ustanova i službi,
potporu u socijalnom suživotu u društvu. Time svakom
~ovjeku žele osigurati dostojanstvo, slobodu i razvijanje
njegove osobnosti u razli~itim životnim situacijama i
razdobljima. Njihovi u~inci imaju prednost u usporedbi
s javnom socijalnom skrbi.
Slobodna socijalna skrb dijeli se na šest osnovnih
udruženja, sa razli~itim kozmopolitskim ciljevima:
n Skrb za radnike “AWO”
n Njema~ki Caritas “Caritas”
n Njema~ko paritetno udruženje za skrb, “Paritetno”
n Njema~ki crveni križ, “Crveni križ”
n DIAKONISCHES, Djelo evangeli~ke crkve u
Njema~koj, «DIE DIAKONIE»
n Centralno mjesto za skrb Židova u Njema~koj.
Rad svih udruženja socijalne skrbi posebno
obuhva}a:
n Prepoznavanje i uklanjanje uzroka pojedina~nih
stanja potrebe,
n Pomo} u socijalnim stanjima potrebe i poticaj u
odre|enim životnim situacijama,
n Javni rad radi ja~anja društvene svijesti za
socijalnim stanjima potrebe
Primarni cilj svih ustanova je o~uvanje i poticaj samostalnosti ljudi u svim životnim situacijama, koliko
god je to mogu}e.U njezi starih, bolesnih i trajno tjele167
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
sno i duševno ošte}enih ljudi postoji obveza uklju~enja
posebnih odrednica prevencije i aktivacije rehabilitacije
(ponovno uspostavljanje i integracija). Svim udruženjima
skrbi je zajedni~ko da trebaju povezati odgovornost svih
te da ovise o spremnosti na pomo} i solidarnosti cjelokupnog stanovništva.
Kao udruženje socijalne skrbi Katoli~ke crkve,
njema~ki Caritas djeluje na oblikovanju crkvenog i
društvenog života i zajedno sa drugim udruženjima
socijalne skrbi snosi odgovornost za socijalne odnose u Saveznoj Republici Njema~koj. Ciljevi i zadaci
njema~kog Caritasa su:
n Štititi ljude, naro~ito ugrožene i slabe, od
iskorištavanja i izdvajanja i poticati njihovu snagu
samopomo}i,
n Prvenstveno pomo}i onim ljudima koji u svom
osobnom okruženju ili u socijalnim sigurnosnim
sustavima ne nalaze ili nalaze nedovoljnu pomo},
n Zajedno sa njima tražiti dugoro~nu pomo} i pri
tome u uslugu pomo}i uklju~iti i duhovnu i životnu
situaciju onih kojima je pomo} neophodna,
n Upoznati javnost sa postoje}im nevoljama i tražiti
solidarno postupanje na osnovi krš}anskih
vrijednosti,
n Suprotstaviti se društvenim i politi~kim
razvojima koji dovode do zapostavljanja pojedinaca i
obitelji, te do isklju~ivanja društvenih grupa.
Pomo} za samoodre|en život u starosti
Stara osoba ima pravo odabira: može koristiti usluge
pomo}i državnih nosilaca ili udruženja slobodne socijalne skrbi ili nekog drugog ponu|a~a. Me|utim, ~esto
informacije ne dolaze do one osobe kojoj su namijenjene. Iz tog razloga, osobe kojima je neophodna njega
i njegovatelji ne znaju za mogu}u pomo} od strane institucija. Socijalni putokazi, koji putem savjetodavnih
ponuda informiraju o ambulantnim, polu-stacionarnim
i stacionarnim službama ~esto nisu poznati, iako je
mnogo gradova i okruga ve} razvilo takvu vrstu orijentacijske pomo}i. Župe su, tako|er, važne adrese za one
koje traže informacije i savjete. U najvažnija polazišta za
osobe kojima je neophodna njega ili ~lanove obitelji, kojima je neophodno savjetovanje, ubrajaju se i udruženja
socijalne skrbi. Neovisno od tome jesu li oni njihovi ~lanovi ili pripadnici odre|ene crkve, ova udruženja nude
potporu.
Ambulantne službe
Iz tog razloga se njema~ki Caritas u Europi i svijetu
zalaže za pravedne uvjete života, za pridržavanje ljudskih
prava i za stvaranje minimalnog socijalnog standarda.
DIAKONIE provodi tako|er ove zadatke, kao
udruženje socijalne skrbi Evangeli~ke crkve.
Socijalne stanice: Socijalne stanice nazivaju se i centralne stanice, Caritasove stanice njege ili stanice Diakonije. One, u podru~ju ku}ne njege bolesnika, starih
osoba i obitelji, nude ambulantne usluge. Nastale su kao
nasljednici ustanova tradicionalne op}inske njege i od
istih se razlikuju naro~ito zbog šire ponude usluga. To
se odnosi na davanje uputa i savjeta za obitelj-njegovatelje, savjetovanje u socijalno-pravnim pitanjima, posredovanje daljnjih usluga, pratnju umiru}em i njegovoj
obitelji. Socijalne stanice sura|uju sa zavodima, bolnicama, stara~kim domovima i župnim uredima. Obi~no
su u takvim udruženjima stalno zaposleni stru~njaci iz
razli~itih podru~ja njege.
Za održanje samostalnosti starih, bolesnih i osoba
koje su trajno tjelesno i duševno ošte}ene, udruženja
socijalne skrbi, zemlje i komune, kao i gospodarske
ustanove nude polustacionarnu i stacionarnu potporu.
Stanice ku}ne i obiteljske njege: Ove stanice pojedincima i obiteljima po potrebi nude ku}ne usluge,
skrb nad djecom koja žive u doma}instvu i pomo} u
doma}instvu.
168
169
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
Mobilne socijalne službe pomo}i: Ove službe,
uz pomo} civila i volontera, nude usluge pomo}i u
doma}instvu i usluge vožnje. Oni, tako|er, obavljaju kupovinu i zajedno sa osobom koja se njeguje, posje}uju
lije~nika i razne službe.
Ponude za rehabilitaciju: Ambulantna gimnastika
za bolesnike i ergoterapija ~esto doprinose održanju i
poticaju samostalnosti i poboljšanju kvaliteta života. Ponude za rehabilitaciju su jako važne za stare i bolesne
osobe.
Javne kuhinje: Ovakve službe služe ru~ak ili dostavljaju obroke osobama kojima je nužna pomo} u njihove
stanove: “hrana na kota~ima”.
Službe za posjetu: Ovakve službe trebaju pomo}i
starim osobama i osobama koje su trajno tjelesno ili
duševno ošte}ene održati kontakte s okolinom, odnosno
da stvaraju nove. Posjete obi~no organiziraju župe.
Grupe za samopomo}: Radi opažanja njihovih interesa i zbog njihove smetenosti su se osobe koje su trajno tjelesno i duševno ošte}ene i pacijenti koji boluju
od odre|ene bolesti udružili u grupe za samopomo}:
reuma-liga, anonimni alkoholi~ari, oboljeli od AIDS-a
i druge.
Telefonski lanci: Putem samoorganiziranih telefonskih lanaca, bolesnici i stare osobe me|usobno ostvaruju
kontakte.
Ku}ni znak za uzbunu: Dugoro~ni bolesnici, koji su
vezani za krevet, mogu, u situacijama koje za njih predstavljaju opasnost, pritisnuti dugme/znak za uzbunu,
ukoliko je njihov telefon opremljen takvim sistemom.
Polustacionarne ustanove i kratkoro~na njega
Dnevna njega: Dnevna njega je usmjerena tome da se
onim pacijentima kojima je neophodna njega, a kojima
nije potrebna puna stacionarna njega, ponudi aktivna
i od strane lije~nika propisana terapijska mjera. Cilj je
održavanje preostalih sposobnosti, ponovno pridobivan170
Pomo} za samoodre|en život u starosti
je izgubljenih i poticaj snage za samopomo}. Ustanove
dnevne njege su obi~no vezane za stacionarne ustanove.
Dnevna klinika: Dnevne klinike služe za polustacionarnu skrb nad pacijentima, kojima nije ili nije više
potrebna puna stacionarna skrb, ali im je još uvijek neophodna njega i specijalne lije~ni~ke terapije. Kao i kod
dnevne njege i u ovoj medicinski opremljenoj ustanovi
pacijenti borave samo u toku dana.
Kratkoro~na njega: Ona nudi mogu}nost, da se stare,
bolesne osobe, koje se njeguju kod ku}e, na ograni~en
vremenski period, stacionarno primi u neku ustanovu.
Kratkoro~na njega usmjerena je na:
n Osiguranje neophodne, vremenski ograni~ene
njege i/ili ciljanu aktivaciju bolesnika uz pomo}
odgovaraju}eg, stru~nog osoblja,
n Izbjegavanje ili smanjenje bolni~kog boravka,
n Skrb nakon teških bolesti,
n Rastere}enje obitelji koje su u ulozi njegovatelja,
kako bi im se omogu}io odmor i oporavak, kao i u
slu~aju oboljenja ili druge vrste njihove sprije~enosti,
kako bi se garantirala njega.
Stacionarne ustanove
Ambulantne službe – koliko god bile moderne i
djelotvorno opremljene – ne mogu same riješiti probleme
starih, bolesnih osoba, jer }e uvijek postojati i potreba
za smještanjem i njegom u stacionarnim ustanovama.
Razlozi za preseljenje u domove su veoma razli~iti:
pogoršanje zdravstvenog stanja, tjelesne poteško}e, socijalni gubitci i prisile. Oboljenja i usamljenost ~esto
tjeraju na preseljenje u domove, kako bi osoba tamo bila
zbrinuta i socijalno integrirana u zajednicu. Boravak
u domovima daje ljudima sigurnost da }e im u slu~aju
nužde ili privremene nemo}i, bez dugoro~nog planiranja biti pružena njega. Osim toga, zbog nastale potrebe za
njegom, neprimjerna stambena situacija i stanje socijalne
potrebe, tako|er su razlozi za boravak u domovima.
171
Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e
7
Pratnja umiru}em kod ku}e
Umiranje – dio života
Umiranje i tugovanje
Oslonac u umiranju
Krš}ansko umiranje
Umiranje u vjeri
Sigurnost u napuštenosti
Religiozna pomo} umiru}em
Pokret hospicija
Umiranje i smrt
Bliska smrt
Zbrinjavanje pokojnika
Pogreb i sahrana
172
Pratnja umiru}em kod ku}e
Umiranje – dio života
Imati mogu}nost umrijeti kod ku}e, ova skoro zaboravljena želja, danas se iz više razloga ponovno budi.
S jedne strane, o~ekivanje društva za dužim životnim
vijekom u stalnom je porastu, a s druge, podobnost razvoja bolesti u poodmakloj životnoj dobi postala je ve}a.
Mogu}nosti ambulantnog lije~enja mnogo su se razvile.
Skra}ivanjem boravka u bolnici, bolesnik se nerijetko
otpušta prijevremeno u zdravstveno nestabilnom stanju.
Želji mnogih dugogodišnjih bolesnika da posljednju
fazu svog života provedu kod ku}e, može se udovoljiti
putem mnogostrane i razli~ite ponude.
U našem mobilnom društvu “umire se svugdje”:
na ulici, na radnom mjestu, na klinici, u bolnici, kod
ku}e...
Svako od ovih mjesta ima vlastitu atmosferu, koja se
proteže od anonimnih umiranja do umiranja u dostojanstvu i s ljudskom pratnjom. Smrt je, tako|er, prisutna
u kulturnim sferama, kao i u religijskim i u zajednicama širokih pogleda na svijet. Tako|er, ona ovisi i od
odre|ene situacije: iznenadna smrt, smrt u kontinuitetu
od više dana ili kao posljedica dugogodišnje bolesti.
Na pitanje: „ Na koji na~in želite umrijeti? “ mnogi
su odgovorili: brzo i bez boli, bez straha, borbe i patnje,
okruženi bliskim ljudima, u miru, s nadom u nastavak
života i nakon smrti. Ipak, stvarnost izgleda druga~ije.
Izuzev smrti zbog prometnih nesre}a ili katastrofa,
svaka smrt svjedo~i o jedinstvenosti svakog pojedinca
- svatko umire na samo njemu svojstven na~in.
Smrt je, nadasve, osoban doživljaj. Svaki ~ovjek mora
pro}i vlastiti put do smrti. Za osobu koja je na samrti,
zna~ajna je pomo}, ukoliko je na tom putu prati netko
tko je spreman biti s njom i tugovati sa njom. To zna~i,
biti drugome blizak na takav na~in, koji ga osposobljava
da preostale životne mogu}nosti iskoristi i usmjeri, u
najve}oj mjeri, za proživljavanje vlastitog umiranja. Oso174
Umiranje – dio života
ba koja je na samrti ima priliku da zajedno sa rodbinom
prolazi i tuguje kroz ovaj period svog života. U ovoj tuzi
se zajedni~ki proživljavaju razli~ita osje}anja. Tuga je izraz gubitka u kojem obje strane imaju nešto što zgube,
osoba koja je na samrti njemu bliske osobe i sebi blizak
„svijet“, a obitelj voljenu osobu i njihov „svijet“. Umiru}a
osoba doživljava svijest o gubitku života, a osobe koje joj
pružaju potporu suo~avaju se s ograni~enoš}u vlastitog
života.
Zbog ~injenice da su ljudi upu}eni jedni na druge i
da dopuštaju jedni drugima me|usobno sudjelovanje u
životu i smrti, ovaj oproštaj može biti neopisivi gubitak, ali istovremeno i dobitak. Ovo postaje mogu}e kad
obitelj prepozna potrebe i teško}e, osje}aje i misli, signale i geste osobe koja je na samrti i na njih primjereno
„odgovori“.
Smrt i tugovanje
U proteklim desetlje}ima, smrt i tugovanje imali
su zna~ajno mjesto i predstavljali su teme znanstvenih
istraživanja i javnih diskusija. Lije~nica i psiholog Elisabeth Kübler-Ross, šezdesetih godina, prou~avala je manifestiranje osje}anja osoba koje boluju od karcinoma i
opisala ih u odre|enim fazama. Psiholog Verena Kast
na~inila je sli~ne faze prilikom opisivanja procesa tugovanja.
175
Pratnja umiru}em kod ku}e
n Faze umiranja i tugovanja
Faze umiranja
(E. Kübler-Ross)
Faze tugovanja
(V. Kast)
Neprihvatanje
Neprihvatanje
Emocije i otpor
Naviru}e kaoti~ne emocije:
Srdžba, osje}aj krivnje
Pregovaranje o preživljavanju Traženje-pronalaženjeopraštanje
Depresija, nada
Nau~iti živjeti sa gubitkom
Svjesni oprost
Prihva}anje i oproštaj
U sljede}em tekstu bit }e analogno predstavljen proces umiranja i tugovanja kod osoba na samrti i njihove
rodbine.
Neprihva}anje
Kad se bolesniku koji je na samrti saop}i dijagnoza ili
kada on sam, korak po korak, otkrije istinu o svom stanju, on proživljava fazu šoka koju karakterizira odbijanje.
Bolesnik reagira stvaranjem iluzije o zdravlju i misli da
se osje}a dobro. „Mora da je lije~nik pogriješio. Ne, ovo
ne može imati nikakve veze sa mnom! Ma, ne meni, to
je nemogu}e.“ Ova reakcija mu pomaže savladati šok i
sebe postepeno pripremiti za predstoje}i kraj.
U kasnijem stadiju, ovaj otpor zamjenjuje se potiskivanjem osje}anja. Tada bolesnik govori o svom
zdravlju i bolesti, smrti i besmrtnosti, kao da on, kada
su u pitanju osje}aji, nema veze sa tim.
Poput osobe koja je na samrti i obitelj doživi šok.
Obitelj uvi|a prazninu vlastitih rije~i, shva}a koliko su
njena o~ekivanja nerealna i koliko i sami teže da zatvore
o~i pred smr}u. Oni, tako|er, podliježu neprihva}anju
i prepuštaju se potrebi izbjegavanja stvarnosti. ^ak
i kada se osoba koja je na samrti pomiri s realnoš}u,
176
Umiranje – dio života
~esto je obitelj i tada pori~e. Umiru}e osobe povremeno
prihva}aju ovakvo ponašanje obitelji i u njenom prisustvu ponašaju se kao da ne prihva}aju stvarnost, iako
su ve} svjesno zapo~ele proces suo~avanja s realnoš}u.
Pojedinci svoj prvi susret s umiru}im bolesnikom savladavaju jedino uz poricanje nastupaju}e smrti. Tako|er,
mogu}e je da kod obitelji nastupi osje}aj ljutnje i bijesa,
jer je umiru}i napušta te mogu nastati osje}aji krivnje,
zbog kojih rodbina postaje svjesna svih propusta u njihovom odnosu.
Ova iskustva pokazuju koliko je važno da se oni koji
pružaju potporu i koji žele biti uz umiru}eg, suo~e s
vlastitom smr}u i prolaznoš}u života.
Izbijaju}e emocije
Nakon faze neprihva}anja slijedi emocionalna faza.
Umiru}eg savladava bujica osje}anja. U njemu se javlja
bijes i ljutnja. „Zašto se to moralo dogoditi baš meni?“
Ovaj bijes se može usmjeriti prema obitelji, lije~niku,
medicinskoj sestri, sve}eniku ili Bogu. Ljutnja i bijes,
naro~ito, buknu zbog malih povoda i ~esto nisu osobne
prirode. Me|utim, osoba na samrti ~esto nije u stanju
iskazati svoje emocije, jer je u tome sprje~avaju vanjski
i unutarnji „mehanizmi zaštite“, kao što su: osobe koje
pružaju oslonac ne žele sebi dopustiti negativna osje}anja
jer daju prednost ljubaznom bolesniku. S druge strane,
osobe na samrti izgra|uju unutarnje barijere, koje su vezane za iskazivanje njihovih negativnih osje}anja. Oni
sami sebi „ne dozvoljavaju“ iskazivanje ljutnje i bijesa.
U ovoj fazi najteže je onim osobama koje pružaju
oslonac koji izljeve bijesa umiru}eg doživljavaju osobno.
Ukoliko oni pitanje „Zašto se to moralo dogoditi meni?“
ne shvate kao izraz straha i patnje, tragat }e za odgovorom, kojeg, zapravo, ne mogu pružiti. Tada se, umjesto
pažljivog slušanja, javljaju mnoge rije~i, koje možda u
svojoj nuždi, ne dopiru do umiru}eg i koje ga eventualno sprje~avaju u iskazivanju osje}anja. Ukoliko se osoba
koja pruža podršku suviše uživi u osje}anja umiru}eg,
177
Pratnja umiru}em kod ku}e
tako da skoro ne može održavati distancu tad }e još više
poja~ati emocionalnu turbulenciju bolesnika. U ovoj
fazi umiru}i trebaju takvu osobu koja }e biti spremna
saslušati ih i ponekad prihvatiti njihov bezrazložni bijes.
Osobe koje pružaju oslonac znaju da umiru}ima potiskivanje ljutnje ne pomaže. Obitelj koja razumije svoja
i osje}aje bolesnika može zaista pomo}i.
Pregovaranje o preživljavanju
Sljede}a faza može se opisati kao pregovaranje. Kao
što dijete nakon odbijene molbe, na po~etku ljutito
protestira, a kasnije odbijanje nastoji zaobi}i spretnim
manevrom, tako i umiru}i može pregovarati sa Bogom
o produžetku života. Oni, obi~no, kao zamjenu za život,
kao nagradu, nude osnivanje neke fondacije, hodo~aš}e
ili neko obe}anje. U svakom slu~aju, ovakva vrsta
pregovora je ljudska i normalna.
Kao što se i za umiru}eg ova faza pregovaranja može
završiti bezuspješno, tako i poneke osobe koje su potpora bolesniku, otkrivaju svoj vlastiti neuspjeh. Svoje
odgovore smatraju neprimjerenim, ne samo za umiru}u
osobu, ve} i za same sebe. Ukoliko ~lan obitelji postane dio pregovora umiru}eg, doveden je u opasnost da
pove}a iluzije bolesnika.
Depresija, nada
Progresivan tok bolesti pokazuje umiru}em, u kojem stanju se nalazi. Na tu spoznaju on može reagirati
realisti~nom nadom ili, pak, o~ajanjem. Nada se ne
odnosi samo na poboljšanje ili ozdravljenje, ve} i na
umiranje i nastavak života i nakon smrti. Tada je rije~
o pitanjima, kao što su: odricanje nastavka života, po
svaku cijenu; izgledi o prestanku bola ili mogu}nosti
da trenutku umiranja prisustvuje i neka druga osoba.
Ukoliko osoba koja je na samrti svoje beznadežno pregovaranje doživi kao kapitulaciju, ne preostaje joj ni jedna
druga reakcija osim o~ajanja te se o~ituju simptomi
depresije. Depresija se javlja u dva oblika. Prvi oblik je
178
Umiranje – dio života
reakcija na neizlje~ivost bolesti, na nemogu}nost ispravljanja napravljenih grešaka i nemogu}nost ispunjavanja
obiteljskih i drugih obveza. Pritom umiru}a osoba ima
mnogo toga saop}iti, poru~iti i razjasniti. Druga vrsta
depresije nastaje uslijed prijetnje gubitka života i voljenih
osoba. Ona služi kao priprema za kona~no prihva}anje
smrti. Obi~no se odvija vrlo tiho. U ovoj fazi se i osoba
koja pruža potporu bolesniku mora suo~iti sa vlastitim
strahovima, jer osoba na samrti treba nekoga tko }e biti
uz nju i tko je ne}e ostaviti. ^lan obitelji može pomo}i
pri rješavanju obiteljskih problema, kao i u testamentnom rješavanju ekonomskih i financijskih pitanja. Taj
~lan u ovom periodu se mora pripremiti i na pitanja
o smislu života, kao i na vjerske potrebe. Na kraju, ali
ne i manje bitno, potrebno je da njegovatelj osjeti, da li
i na koji na~in umiru}i želi iskazati svoj odnos prema
Bogu. Na primjer, putem molitve, pri~esti, odnosno, u
sv. Misi.
Prihva}anje i oproštaj
U ovoj fazi umiru}a osoba obi~no je umorna i slaba.
Ukoliko je imala priliku izraziti osje}aje i tugu, kod
nje ja~a potreba za mirom i snom. Umiru}i je postigao odre|eni mir i spokoj te usmjerio interes ka sebi i
bližnjima. Shva}anje vlastitog kraja vezano je za spremnost prihva}anja vlastite smrti.
Rastati se ne mora jedino umiru}i, ve} i ~lan obitelji.
Njegov zadatak je prihva}anje smrti, svjesno rastajanje,
u~enje da živi sa gubitkom i „ponovno vra}anje vlastitom životu“.
n Obratiti pažnju
Umiranje i tugovanje se ne odvijaju uvijek po opisanom redoslijedu. Pojedine faze se mogu proživjeti
nekoliko puta, a neke nikada. Opis ovih faza služi kao
orijentir, u cilju shva}anja vlastitih, ali i osje}anja osobe
koja je na samrti.
179
Pratnja umiru}em kod ku}e
Oslonac u umiranju
Mnogim ljudima najteži zadatak predstavlja pružanje
pomo}i umiru}em. ^ovjek bi trebao, smrtnom bolesniku, pokušati pažljivom njegom olakšati umiranje,
te na principu humanosti pružiti potporu. Ne postoji
nikakav recept koji odre|uje na koji na~in biti oslonac
umiru}em. Prije svega, važno je tu osobu ne prepustiti
samu sebi, savladati vlastitu bespomo}nost i strah te ostati pored umiru}eg, ako on to želi. Ukoliko se uspije
pridobiti pozitivan stav o smrti, tada prisustvo ~lanova
obitelji može predstavljati odlu~uju}u pomo}, ne samo
za bolesnika, nego i za obitelj samu.
Istina na bolesni~koj postelji
Raspitivanjima o istini bolesnik traži odgovore na
pitanja koja su u vezi sa njegovim sadašnjim i budu}im
zdravstvenim stanjem. Kako bi mogao govoriti o vlastitim strahovima, neophodno je da pored sebe ima osobe
koje mu žele pružiti potporu.
^lanovi obitelji, tako|er, su suo~eni s ovim pitanjima, te je i njima, kao i umiru}em, neophodna podrška
medicinskih sestara, lije~nika, i dušebrižnika.
n Primjer
Sve}enik posje}uje teškog bolesnika u bolnici. Pri tome
dolazi do sljede}eg razgovora: „Gospodine sve}eni~e, znam
da sam bolestan, ali moram znati i koliko sam bolestan?
Ovdje mi nitko ne daje iskren odgovor. Ukoliko moram umrijeti, onda to želim znati. Ova neizvjesnost je grozna. Vi mi
ne}ete lagati, gospodine sve}eni~e?“
Sve}enik je odgovorio: „Da, Vi ste vrlo bolesni. Znam koliko Vam je važan odgovor. O tome }u razgovarati s nadležnim
lije~nikom“.
Sve}enik je lije~nika izvijestio o svom razgovoru s bolesnikom. Lije~nik je razmišljaju}i utvrdio: „Bilo bi bolje kad
bismo zajedno razgovarali sa pacijentom“.
180
Umiranje – dio života
Na bolesni~koj postelji lije~nik je otvoreno govorio o
razgovoru sa sve}enikom i o pitanjima koje je bolesnik
postavio. Onda je rekao: „Sa Vama nisam detaljno govorio o
Vašim izgledima, jer u vezi s Vašom boleš}u postoje razli~ite
stvari, koje mi nisu jasne. Vi imate tešku upalu bubrega koja
dosad nije reagirala na standardne lijekove. Me|utim, Vaša
krvna slika je u redu, Vaše srce dobro savladava dodatni napor. Ali, uvijek može do}i do nepredvi|enih stvari koje djeluju
u ovom ili onom pravcu. Ovu infekciju mi lije~imo na najbolji
mogu}i na~in. Sada sam Vam rekao sve što znam. Ukoliko
utvrdim daljnje promjene u Vašem tjelesnom stanju ja }u
Vas informirati. Pitajte me i ja }u Vam iskreno odgovoriti.“
Nakon što je lije~nik otišao, bolesnik je rekao Sve}eniku:
„Olakšanje je znati kako stvari stoje. Strašno je kada ~ovjek
to ne zna, samo leži i sve vrijeme o tome razmišlja. Valjda
~ovjek ima pravo znati što mu se dogaša!“ Stanje bolesnika
se poboljšalo. Otvorenost razgovora otklonila je njegove
strahove.
Tok razgovora pokazuje spremnost sudionika da se
ophode s istinom koja bolesnika rastere}uje, iako su pitanja koja je on na po~etku postavio ostala neodgovorena. S druge strane, treba razmisliti o ~injenici da direktna izjava o stvarnom stanju bolesnika može dovesti
do kolapsa njegove životne volje.
n Primjer
U svom romanu „Smrt Ivana Ilji~a“, Lav Tolstoj opisuje
lažnu nadu na sljede}i na~in. „Glavna patnja Ivana Ili~a bila
je laž...to što nitko nije želio priznati, ono što su svi znali i što
je i on sam znao, da su ga o njegovom užasnom stanju željeli
obmanuti lažima i natjerati ga da u njima sudjeluje...I tako je
na rubu ponora morao živjeti sam, bez ijedne osobe, koja bi
ga shvatila i sažalijevala“.
181
Pratnja umiru}em kod ku}e
Istina na bolesni~koj postelji ima mnogo lica. Ona se
ne zaustavlja na saop}enju dijagnoze ili prognoze bolesti, ve} uklju~uje i razgovor o egzistencijalnim pitanjima.
Pod ovakvim okolnostima istina ne smije potpuno izbrisati svaki tra~ak nade. Istina i nada ne isklju~uju jedna
drugu.
Prate}a njega
Mjere njege
U skladu s mogu}nostima, treba se održavati dnevni
ritam. Bolesnik ne smije ste}i dojam da je ve} „otpisan“.
S druge strane, od njega se ne smije neopravdano zahtijevati kruto pridržavanje dnevnog ritma.
Umiru}em je sobna temperatura od velike važnosti,
zato što se njegovo oslabljeno tijelo ne može dovoljno
prilagoditi temperaturi okoline. Kod bolesnika koji
nisu pri svijesti temperatura sobe bi trebala biti iznad
standardne temperature. Kod umiru}ih s visokom tjelesnom temperaturom, temperatura prostorije bi trebala
biti niža. Prilikom tretmana njege tijela, svaki pokret
je potrebno pažljivo provesti. Ukoliko je kod umiru}eg
otežano unošenje hrane i te~nosti u organizam, i ukoliko pritom pretežno diše na usta, usna šupljina se mora
zaštititi od isušivanja. Kod stvaranja krasti i šlajma,
sluznica se mora redovno vlažiti. Potrebno je usne dodatno njegovati balzamom. Umiru}ima koji nisu pri
svijesti najbolje je izvaditi zubnu protezu.
Nos se treba održavati ~istim, kako bi se omogu}ilo
nesmetano disanje, a eventualno se nosna sluznica može
njegovati balzamom.
O~i se trebaju ~uvati od isušivanja jer se o~ne jabu~ice
zbog izostanka treptaja nedovoljno vlaže. U tom slu~aju
se kapi za o~i trebaju ukapati u sluznicu oka.
Smanjivanje bola
Bolovi kod umiru}eg veoma ~esto utje~u na subjektivni doživljaj zdravstvenog stanja. Oni utje~u na spav182
Umiranje – dio života
anje, unošenje hrane, pokretljivost te mogu}nost govora.
Iako se bol ne može u potpunosti sprije~iti, umiru}im
bi se trebala, što je mogu}e više, olakšati. Upotrebom
ciljane terapije protiv boli, lije~nik je u mogu}nosti uvelike umanjiti bol bolesnika.
Psihi~ka podrška
Ponekad duševna patnja može biti ~ak i gora od
fizi~ke boli. Zbog toga, sastavni dio njege ~ini i olakšanje
duševne patnje, na najbolji mogu}i na~in. To podrazumijeva posve}ivanje posebne vrste pažnje bolesniku.
Treba obratiti pažnju na ~injenicu da umiru}i i pored
prividne apati~nosti, još uvijek može ~uti i osjetiti. Zato,
s njim treba razgovarati mirno, ali bez šaputanja u njegovom prisustvu. Dodirima i gestama pažnje, ~lanovi
obitelji umiru}em pokazuju da su uz njega. Bolesniku
se može pomo}i i puštanjem njemu neke drage glazbe,
pjesmama, pri~ama i molitvama. U vezi s tim, potrebno
je razmisliti i o uklju~ivanju duhovnika, koji }e prema
želji umiru}eg, razgovarati i moliti se s njim i koji }e mu
poklanjati sakramente.
Položaj tijela
Naro~ito kod umiru}ih bolesnika postoji opasnost
nastanka dekubitusa te opasnost da se iz njega razvije
upala plu}a. Da bi se to izbjeglo, ~esto, može pomo}i
odgovaraju}i ležaj. Ležanje pod kutom od 30 stupnjeva
donosi rastere}enje. Kod otežanog disanja podizanje
gornjeg dijela tijela olakšava ovaj proces.
Prehrana
Kod umiru}ih bolesnika apetit se naglo smanjuje
ili ga skoro nema. Nedostatak apetita kod umiru}eg
naro~ito teško podnose ~lanovi obitelji. Me|utim, želje
umiru}eg su mjerodavne za prehranu. On se nikada ne
smije prisiljavati da jede ili pije. ^ak i izvan uobi~ajenih
obroka, umiru}em se trebaju ponuditi i spremiti željena
hrana i pi}e.
183
Pratnja umiru}em kod ku}e
Ukoliko bolesnik nije u stanju uzimati te~nost, ona
mu se treba davati na žli~icu. Me|utim, ukoliko bolesnik ne može gutati, u tom slu~aju mu treba pokvasiti jezik i usne, dok se kod bolesnika s visokom tjelesnom temperaturom, radi osvježenja, na jezik stavljaju
komadi}i zale|ene te~nosti, npr. ~aj ili vino pomiješano
sa vodom.
San
San predstavlja oporavak. Ukoliko se ritam spavanja
poremeti, bolesniku se trebaju omogu}iti primjerene
faze sna i odmora. Ponekad je ~ak i nekoliko minuta sna
okrepljuju}e.
Krš}ansko umiranje
Umiranje s vjerom
^ak i oni ljudi koji nisu naro~ito religiozni, u procesu
umiranja imaju religiozne i spiritualne potrebe. ^lanovi
obitelji ne bi trebali izbjegavati ovu temu, ve} je koristiti
kao priliku u savladavanju životnih poteško}a. U svetim crkvenim sakramentima umiru}i i ~lanovi njegove
obitelji mogu iskusiti ja~anje i utjehu. U tome se ogleda
i zadatak krš}anske crkve, davati spas i biti uz ljude tokom njihovih iskušenja i kriza. Blagovremeni kontakt s
duhovnikom ~esto je od pomo}i.
Kao što ~ovjek ima pravo na pomo} tokom života,
tako ima pravo i na oslonac na samrti. Obje vrste
pomo}i, zapravo, su identi~ne, barem kad su u pitanju
motivacija i postavljanje cilja. Pomo} tokom života i oslonac u samrti, žele voditi ljude k osobnom završetku.
^lan obitelji treba biti uz umiru}eg i u posljednjoj, napornoj stazi njegovog životnog puta. Iz tog razloga danas se više preferira pojam „oslonac u samrti“ ili „potpora
u samrti“ i na taj na~in se svjesno ogra|uje od pojma
184
Kr{}ansko umiranje
„aktivna pomo} u samrti“ (eutanazija).
Umiranje ima svoje vlastito dostojanstvo. U takvoj
situaciji niko ne smije od ~ovjeka napraviti predmet
psihi~kog eksperimenta ili medicinske manipulacije.
Prepustiti prirodi da ide svojim tokom dozvoljeno je
i moralno, kad mjere pomo}i u cilju održanja života,
prema humanom mišljenju, postaju besmislene, ali ovo
isklju~uje svjesno prouzrokovanje smrti (eutanaziju).
Svaki ~ovjek ima pravo na svoje vlastito umiranje. Bilo
bi neprimjereno kad bi se putem nerazborite, okrutne ili
~ak fanati~ne nametljivosti, umiru}em želio favorizirati
odre|eni model umiranja, na primjer, odre|eni obredi
ili postupci, sakramenti i molitve. Postoji više puteva
k ljudskom završetku. Krš}ani se posve}uju umiru}em
i pružaju mu podršku do kraja. Ovo je u skladu s vjerom u Božja djela koja su prisutna u svakom ljudskom
životu.
Pravu na pomo} tokom života i na samrti odgovara
i obveza pružanja primjerene pomo}i umiru}em. Ovu
potrebu treba ispuniti svatko i za svakog. Umiranje
može predstavljati stanje najteže sumnje i kriza, od sumnje u Božju dobrotu pa do istupanja iz vjere. Tada se
javlja osje}aj nezbrinutosti u svim životnim podru~jima
i pitanja o smislu života. Neprimjereno bi bilo da ~ovjek
želi imati gotova rješenja pri ruci. Bolje je, zajedno sa
umiru}im, tragati za odgovorima. Ukoliko umire nama
neka posebno bliska osoba, tada se ~esto na|emo pred
ve}im unutarnjim sukobima, nego i sam umiru}i. Nerijetke su situacije u kojima nam umiru}i iza|e u susret i
pruži pomo}.
Govori se o nesvijesti informacije. Veliki broj osoba
koje pružaju podršku bolesniku, žele umiru}eg držati u
iluziji da mu nije tako loše, sve do posljednjeg trenutka.
^lanovi obitelji, njegovatelji, prijatelji, a ~esto i duhovnici okružuju umiru}eg zapanjuju}om solidarnoš}u u laži
i eventualno ga varaju i po pitanju njegove posljednje
odluke te ga na taj na~in guraju u neizvjesnost i usamljenost. Ho}e li istina biti izre~ena, kad i gdje }e biti
185
Pratnja umiru}em kod ku}e
objavljena, tko }e je priop}iti, individualno je i razli~ito.
Op}enito, poznavanje istine smiruje umiru}eg.
Potrebno je obratiti pažnju na atmosferu koja vlada u
stanu, a naro~ito u sobi umiru}eg. Mora se napraviti sve
što }e pomo}i umiru}em, što }e mu olakšati smrt i što
mu je primjereno. Neki bolesnici na kraju života žele biti
sami, dok drugi priželjkuju stalno prisustvo obitelji, rodbine i prijatelja. Neki ho}e da se pored njih obavlja molitva, a drugi svaku glasnu rije~ osje}aju kao smetnju.
Briga o ~lanovima obitelji i o prijateljima je tako|er
jedan dio potpore u umiranju. Govori se o „tugovanju“,
o zajedni~kom proživljavanju rastanka.
Ohrabrenje se može pružiti dostojanstveno organiziranom sahranom, kao i od strane zajednice, brigom
prema ožaloš}enima na bogoslužju, sahrani ili za vrijeme posjete.
n Obratiti pa`nju
Aktivna pomo} u umiranju, druk~ije nazvano „ubijanje po zahtjevu“, je ciljano ubijanje odre|enog ~ovjeka davanjem injekcije ili infuzije koja izaziva smrt.
Aktivna pomo} u umiranju je u skladu s važe}im zakonima pravno te po shva}anju crkve i moralno nedozvoljena.
Sigurnost u napuštenosti
U procesu umiranja postaje posebno jasno koliko
~ovjek zapravo treba pažnju drugih osoba. Umiru}i žude
za sigurnoš}u. Umiranje je težak proces jer predstavlja
prekid veze sa drugim ljudima. Samrtnik se odvaja od
bliskih ljudi te gubi bližnjeg svog i samog sebe. ^esto je
od velike pomo}i kada se umiru}em da osje}aj, da je, i
pored ~injenice da ga umiranje tjera na rub napuštenosti,
i dalje voljen. Solidarnost predstavlja tako|er ~est vid
pomo}i, iako se ona na kraju ne može izraziti rije~ima,
ve} samo prisutnoš}u. Kad se zajedni~ki traga za pi186
Kr{}ansko umiranje
tanjima o smislu života, patnji i smrti, tada ljubav i
posve}enost posebno dolaze do izražaja.
Opasno je pokušavati riješiti ili objasniti zagonetke
o smrti, a na koje ~ovjek nije u mogu}nosti prona}i odgovor. Biblija obi~no najprodornije govori o smrti kada
upu}uje na smrtni krik Isusa, koji izgleda kao da je ostao
bez odgovora. Umiranje Isusa je zbog toga najvjerodostojniji odgovor na pitanje o umiranju i smrti, jer ne nudi
rješenje zagonetke o smrti te uskra}uje brze odgovore.
U svom umiranju Isus se nije obratio onima koji su sa
rije~ima ljubavi i znakovima zajedništva bili uz njega,
ve} onima koji u svom umiranju nisu mogli vidjeti
smisao. U napuštenosti svog umiranja povjerio se Božjoj
ljubavi: „Moj Bože, zbog ~ega si me napustio?“ Ovaj Bog
ga nije napustio.
O vlastitom umiranju se ne može više saznati od
onoga što krš}anin zna o životu i umiranju Isusa. Isus
je umro, razapet na križu, vo|en Božjom voljom. Sa
Bogom je ~ak i tad bio sjedinjen, kad je izgledalo da
ovaj šuti. Zbog njega, okrutna stvarnost umiranja nije
postala prikrivena, ali postala je podnošljiva, jer se umiranjem sudjeluje u napuštenosti Isusa. Tada ~ovjek nije
prepušten sam sebi, ve} pronalazi, u nadi i uvjerenju za
vlastitim uskrsnu}em, sigurnost u Bogu.
n Zadatak
Pro~itajte tekst u Bibliji (Mojsije 32, 25-30) te
razmišljanja Th. Glasera o biblijskoj pri~i borbe Jakoba sa
Bogom.
Razmislite o tome, kako se oni, koji se osje}aju bliski
Bogu, u teškim situacijama, okrenu protiv njega, s njim se
“bore”, i upravo na taj na~in saznaju, da je Bog uz njih.
Borba sa Bogom
“Kad osta Jakob sam, tada se jedan ~ovjek rvaše s
njim do zore. I kad vidje da ga ne može savladati, udari
ga po zglavku i stegnu, te se Jakobu iš~aši stegno iz zglavka, kad se ~ovjek rvaše s njim. Pa onda re~e: „Pusti me,
187
Pratnja umiru}em kod ku}e
zora je!“ A Jakob mu re~e: „Ne}u te pustiti dokle me ne
blagosloviš.“ A ~ovjek mu re~e : „Kako ti je ime?“ A on
odgovori: „Jakob“. Tada mu re~e: „Odsad se ne}eš više
zvati Jakob, nego Izrail; jer si se juna~ki borio i s Bogom
i s ljudima, i odolio si.“ A Jakob zapita i re~e: „Reci mi
kako je tebi ime!“ A on odgovori: Što me pitaš kako mi
je ime? I blagoslovi ga ondje.“ (Mojsije 32, 25-30)
U ovoj tajanstvenoj pripovijetci radi se o stvarnom
rvanju sa Bogom, u kome Jakob na po~etku djeluje
mo}niji. Kada je prepoznao natprirodni karakter protivnika, on iznudi njegov blagoslov. Tekst, me|utim, izbjegava navo|enje Božjeg imena i nepoznati napada~ se
protivio da otkrije svoje ime.
Meditacija
Na pograni~noj rijeci Jakob se rva s nepoznatim
~ovjekom. Budu}i praotac upušta se u no}nu borbu na
život i smrt. Povrije|enog kuka, drže}i ~vrsto svog protivnika, te pun slutnje, ~eznutljivo, borbeno i prkosno
re~e: “Ne}u te pustiti dok me ne blagosloviš“. Neznanac
tad otkri svoj inkognito – on je Bog. Jakob se rvao sa
Bogom. Šepaju}i, ali ipak blagoslovljen odlazi svojim
putem. Iznad njega sunce izlazi. Jakob zahvalno utvrdi,
da je licem u lice vidio Boga i da je i pored toga živ.
Svako malo doživimo i pretrpimo vlastite granice.
Spoznajemo vlastitu granicu sposobnosti optere}enja i
izdržljivosti.
Starost i bolest, gorke su granice koje ~esto
proživljavamo napušteni od svih. Svi se mi bojimo naše
posljednje granice – smrti. Na granicama ~ovjek može
postati ja~i ili pobje}i; na granicama ~ovjek biva ranjen
ili ubijen; na granicama se proklinje, ali i daje blagoslov;
na granicama ~ovjek može rasti i postati zreliji. Dakle,
ne postoje samo granice rasta, ve} postoji i rast na granici, u borbi sa Bogom.
Ukoliko u grani~nim situacijama ne vidimo dalje od
sebe, tada je korisno pogledati iza sebe. Jakob je ve} imao
188
Kr{}ansko umiranje
Božji blagoslov. Zahvalno možemo utvrditi, da smo ve}
višestruko blagoslovljeni materijalnim dobrima, kruhom
i vinom svetog objeda, biblijskom rije~ju, blagoslovljeni
znakom križa na našem krštenju, na svakom bogoslužju.
Zahvalno možemo re}i: „Ne puštamo te, jer ti si taj,
koji nas je blagoslovio.“ Zahvalnost za blagoslovljenu
prošlost, na granici, osvjetljuje tamnu sadašnjost.
Na granicama nam Bog postavlja zagonetke te nam
i sam može postati zagonetkom, sakriven kao iza neke
strane, nepoznate maske. Mi se ~esto ne možemo moliti: „Neka bude tvoja volja.“ Bore}i se s Bogom pitamo
i žalimo se: „Zašto?“. Umjesto poniznosti, strpljenja i
pokornosti javljaju se srdžba, protivljenje i prkos. ^esto
nam, bore}i se s Bogom, samo preostaje, da mu se žalimo
i protivimo, da ga propitujemo i optužujemo. Ovo može
biti posljednja mogu}nost održavanja kontakta s Bogom, suprotno, možemo, zajedno sa svim što smo ina~e
izgubili, izgubiti i njega. A to bi bio najve}i gubitak.
I sam Krist se, na granici svoje smrti, borio s Ocem:
„Moj Bože, moj Bože, zbog ~ega si me napustio?“. Tek
nakon toga on je mogao biti blagoslovljen. „O~e, tvojim
rukama prepuštam svoj duh.“
Bog ho}e da bude zadužen jednim prkosnim „ipak“,
kao što ga je nekad Jakob zadužio: «Ne}u te pustiti dok
me ne blagosloviš.» Boga vezujemo tako što gledamo
u ~ovjeka koji visi prikovan na križ. On je blagoslov.
U njemu se rješavaju sve zagonetke. U njemu skriveni
Bog otkriva svoju masku. U njemu kuca srce Božje, srce
bezgrani~ne ljubavi, koja i uslijed patnje misli dobro s
nama. I pored svega, što nas ograni~ava, što nam ide
na živce, pobije|eni i ranjeni, smo blagoslovljeni i vidimo njegovo lice kako sja iznad nas. Blagoslovljenim
nam izlazi sunce, „sunce koje nam se smiješi, to je Isus
Krist.“ Blagoslovljeni, s one strane posljednje granice,
naslu}ujemo jutarnje blještavilo vje~nosti. (Th. Glaser)
189
Pratnja umiru}em kod ku}e
Religiozna pomo} umiru}em
Krš}ani vjeruju u biblijsko u~enje, da je Bog za svakog
~ovjeka tu i da ide sa njim kroz život. On je pratnja svakom ~ovjeku, bilo da se radi o vjerniku, manjem vjerniku ili nevjerniku, tako|er i u besvjesnoj smrti. Obe}anje
Boga, da bude uz svakog ~ovjeka, kako u životu tako i u
smrti, daje umiru}em vjerniku snagu i osje}aj uvjerenosti da }e izdržati strah i patnju i roditi se ponovno s
Isusom.
„Ili ne znate da svi mi koji se krstimo u Isusa Krista,
u smrt njegovu krstimo se? Tako se s njim pogrebosmo krštenjem u smrt da kao što usta Krist iz mrtvih
slavom o~evom, tako i mi u novom životu da hodimo.
Jer kad smo jednaki s njim jednakom smr}u, nit }emo i
uskrsnu}em.“ (Rimljanima 6,3-5)
Ova poruka o Božjoj pratnji treba se, putem oslonca
i njege, prenijeti umiru}em vjerniku. Bliskoš}u osobe
koja joj predstavlja oslonac, umiru}i može predosjetiti
skrivenu blizinu Božje pratnje, te u svojoj nesvijesti,
povjeriti se Bogu. Zbog toga, pružanje religiozne potpore umiru}em, putem molitvi i sakramentalne pomo}i,
predstavlja poseban zadatak za ~lanove obitelji i pratioce.
Pokret hospicija
Rije~ hospicij izvedena je iz latinske rije~i „hospitium“ i zna~i „stanica gostoprimstva“. Ve} u srednjem
vijeku su hospiciji, koji su vo|eni od strane reda ~asnih
sestara, preuzeli zadatak biti „gostionice za hodo~asnike,
putnike i bolesnike“. Za srednjovjekovno-krš}ansko
obilježeni izraz hospicij veže se potreba za osobnom potporom, brižnom njegom kao i za o~ekivanje intenzivnog
nastojanja u pogledu smanjenja boli te za utješnu blizinu
za vrijeme žalosti. Ova ideja se ponovno ra|a pokretom
hospicija. Ona nastoji humanizirati umiranje u našem
190
Umiranje i smrt
društvu, to zna~i, zalaže se za umiranje u dostojanstvu.
Ovaj pokret podrazumijeva „hospicij“ kao koncept za
pratnju teških bolesnika, umiru}ih, te njihovih ~lanova
obitelji. Ova ideja isklju~uje eutanaziju (svjesno izazivanje smrti).
Ona, prije, omogu}ava i zahtijeva, potporu, te iscrpljivanje svih mogu}nosti medicinske terapije, koja
nužno ne mora ograni~avati svijest. Time, ideja o hospicijima, predstavlja stalnu perspektivu pratnje umiru}ima
i ~lanovima njihove obitelji, odnosno prijateljima, gdje
god da ~ovjek umre ili gdje god se za umrlim tuguje: kod
ku}e, u stara~kim domovima, u bolnici, u stacionarnom
hospiciju.
Ova ideja živi od snage nade za ispunjenjem smisla života i smrti, od osobne spremnosti za pružanjem
potpore umiru}ima i njihovim bližnjima, kao i od
zajedni~kog djelovanja svih osoba koje su direktno ili
indirektno pogo|ene umiranjem ili smr}u neke osobe.
Time se misao o hospiciju – iako s razli~itim na~inima
akcije i kooperacije – poklapa sa uspješnim zajedni~kim
djelovanjem teškog bolesnika ili umiru}eg, njegovih
~lanova obitelji i prijatelja, lije~nika i njegovatelja, kao i
duhovnika, psihologa i volontera.
Hospicijske grupe, koje su obi~no osnivane u župama,
~ine osnovu hospicijskog pokreta. Hospicijski volonterski pomo}nici pružaju potporu teškim bolesnicima i
umiru}im osobama kod ku}e, u stara~kim domovima, te
u bolnici. Oni pružaju potporu i na taj na~in rastere}uju
~lanove obitelji.
Umiranje i smrt
Bliska smrt
^ak i za dane i sate pred samu smrt, nudi se
pojedina~ni opis tjelesnih procesa i psihi~kog ponašanja
umiru}eg. Životne funkcije kao što su puls, disanje i
191
Pratnja umiru}em kod ku}e
tjelesna temperatura mogu se promijeniti. Na primjer:
n puls postaje slabiji i skoro neopipljiv
n krvni pritisak se snižava
n disanje postaje kratko i neredovno
(Cheyne-Stokes-disanje). Ponekad se može
promatrati duboko ravnomjerno disanje s pauzama
u disanju (Biot disanje).
n promijenjeni ritam u disanju umiru}eg ~esto
uplaši ~lanove obitelji.
Ponekad je uo~ljivo da umiru}i koji su u prethodnom periodu bili nemirni neposredno postanu mirniji i
obrnuto, da kod prethodno mirnijih bolesnika, nastupi
nemir, koji se o~ituje besciljnim pokretima ruku, nogu
i glave.
I pored nepromijenjene savjesne i pažljive njege kože,
ponekad se, na ugroženim dijelovima tijela, mogu javiti
plikovi i po~etni dekubitus.
Mogu}i znakovi bliske smrti su:
n otvorene ili poluotvorene o~i, zamu}en ili uko~en
pogled sa slabom reakcijom pupila,
n otvorena usta,
n ruke i noge postaju hladne, pomodrjela boja kože
ukazuje na nedostatak kisika; donji dio tijela, le|a,
noge, pete kao i ruke i noge postaju tamne,
n skoro neopipljiv puls,
n apati~nost u pogledu na okolinu; osjet i ~ulo
sluha su i tada jako izraženi.
Opskrba pokojnika
Smrt se može prepoznati po znakovima smrti kao
što su prestanak disanja, prestanak rada srca, izostanak
pulsa, mrtva~ko bljedilo i pad tjelesne temperature (ispod 36 stupnjeva C). Sigurni znakovi smrti su mrtva~ka
uko~enost (nastupanje ca. 1 sat nakon smrti) i mrtva~ke
mrlje.
192
Umiranje i smrt
Bilo bi dobro, zbog mrtva~ke uko~enosti, pokojnika
brzo zbrinuti: zatvoriti o~i pokojnika. Ukoliko se o~ni
kapci ne mogu zatvoriti, potrebno je nakratko staviti
mokru vaticu na o~i. Kako bi usta ostala zatvorena, neophodno je donju vilicu poduprijeti sa savijenom krpom
ili je zavezati. Dalje se pokojnik treba oprati, obu}i,
smjestiti ravno i nakititi.
Sudjelovanje ~lanova obitelji u zbrinjavanju pokojnika
može pomo}i u procesu tugovanja. Odluka o pružanju
pomo}i od strane drugih osoba prepuštena je ~lanovima
obitelji.
Pored tugovanja, rodbina pokojnika suo~ava se i s
bespomo}noš}u, koja se prije svega odražava na obavljanje neophodnih formalnosti.
^lanovi obitelji bi trebali zajedni~ki razmisliti, ho}e li
obavljanje ovih zadataka prepustiti pogrebnom društvu,
ili }e ih djelomi~no sami preuzeti. Ponekim ~lanovima
obitelji ovo predstavlja važan dio u fazi tugovanja.
Neophodno je brzo provesti sljede}e mjere:
n Obavještavanje lije~nika: po mogu}nosti nužno je
obavijestiti onog lije~nika koji je posljednji lije~io
bolesnika. Ovaj }e utvrditi smrti i napisati
smrtovnicu.
n Obavještavanje mati~nog ureda: smrtni slu~aj
se odmah mora prijaviti mati~nom uredu. Za prijavu
mati~nom uredu neophodna su sljede}a
svjedo~anstva: smrtovnica, rodni list/obiteljska
rodoslovna knjiga, osobna iskaznica pokojnika.
Mati~ni ured izdaje smrtni list.
n Stupanje u kontakt s odre|enim pogrebnim
društvom: Pogrebno društvo organizira ukop i
po želji obavlja sve formalnosti (priprema osmrtnice,
odre|ivanje termina sahrane i drugo).
n Obavještavanje sve}enika, radi organiziranja
sahrane i pogreba sa crkvene strane
n Obavještavanje osiguravaju}eg društva.
193
Pratnja umiru}em kod ku}e
n Obavještavanje poslodavca: od poslodavca se
trebaju zahtijevati osobni dokumenti, dokaz o
pla}enom porezu na pla}u, te dokaz o upla}enom
mirovinskom osiguranju. Ukoliko je pokojnik bio
umirovljenik, u tom slu~aju se o smrti mora
obavijestiti nadležno institucija za mirovinsko
osiguranje.
n Tako|er se moraju obavijestiti i druge institucije:
banka, osiguravaju}a ku}a za životno osiguranje,
financijski ured, ostavinski sud, socijalna služba,
osiguravaju}e ku}e (za dodatna osiguranja,
osiguranje automobila i sli~no), župni ured.
Treba obratiti pažnju na to, da se uz svaku obavijest
priloži ovjerena kopija smrtnog lista. Bilo bi dobro,
blagovremeno, sakupiti svu važnu dokumentaciju i
držati je u mapi za dokumentaciju. Ova mapa bi trebala sadržavati: rodni list, vjen~ani list, obiteljsku rodoslovnu knjigu, ugovore o radu, svjedo~anstva; vrijednosne papire, kupovne ugovore, izvode iz zemljišne
knjige, bankovne ra~une, štedne knjižice, oporuku; dokaz o mirovini; ugovore o osiguranju, najamne ugovore
odnosno ugovore o zakupu.
Umiranje i smrt
Bez sumnje postoje i pretjerano raskošni pogrebi i
grobovi. Ovo je ~esto izraz društvene prezentacije, a
može biti i izraz pokajanja ili osje}anja krivice prema
pokojniku. Obrnuto, odbijanjem organiziranja pogreba
ili odbijanja njegovanja groba, može se pokazati da smrt i
tuga nisu dozvoljeni ili da su ~lanovi obitelji ravnodušni.
Dio procesa tugovanja je i aktivno sudjelovanje i organiziranje sahrane. Organiziranje crkvenog dijela pogreba
zadatak je krš}anske zajednice. Njezino svjedo~anstvo
vjere, zagovor, sudjelovanje u molitvi, pjevanje i misna
molitva kao i preuzimanje usluga za vrijeme pogreba,
jako je važna. Na sahrani umrlih ~lanova, krš}anska zajednica se prisje}a smrti i uskrsnu}a Isusa.
Od prvi krš}anskih zajednica pa do danas, u
krš}anskim crkvama daje se prednost sahranjivanju u
odnosu na kremiranje, koje po stavu crkve dozvoljeno,
ukoliko ono nije izraz poricanja vjere u uskrsnu}e.
Pogreb i sahrana
Dostojanstvena sahrana umrlog karakteristika je
svake kulture. Pogreb i svi prate}i rituali ~ovjeku su
važni, kako bi se bolje nosio sa smr}u i uz nju vezanim
strahom. Grobovi su mjesta na kojima ljudi mogu tugovati.
Primjerena sahrana može pomo}i u savladavanju
tuge. Takav rastanak važna je pretpostavka za nastavak
života nakon gubitka drage osobe. Za krš}ane sahrana
ne zna~i samo privrženost prema umrlom i brigu za
rodbinu koja je ostala iza pokojnika, ve} i izraz nade za
uskrsnu}em umrlog.
194
195
Pratnja umiru}em kod ku}e
n Sažetak
n Umiranje je osoban doga|aj. Svaki ~ovjek mora i}i
vlastitim putem do smrti.
n Umiranje se odvija u odre|enom procesu, ~iji
redoslijed nije za svakog isti.
n Pri njezi umiru}eg treba se posebno obratiti pažnja
na individualnu njegu, odre|enu terapiju protiv bolova,
te na atmosferu sigurnosti.
n Optere}enje i patnja vežu umiru}e i njihove pratioce.
U ovim egzistencijalnim situacijama name}e se pitanje
istine.
n Umiru}i vjernik u svojoj “napuštenosti” može
prona}i sigurnost samo u vjeri u Boga.
n Religijska pomo}, umiru}em, može biti orijentir.
n Uz proces tugovanja umiru}eg i njegovih ~lanova
obitelji ide i rastanak, rješavanje “ljudskih” stvari kao
i sahrana.
n U multikulturnom društvu razlikuje se na~in života
ljudi. Ovo je naro~ito obilježeno religijom, pogledom na
svijet i kulturom. Iz toga nastaju odre|ene pomo}i i
obveze, koje se ogledaju u potrebama umiru}eg.
196
197

PALIJATIVNA SKRB U KUĆNIM UVJETIMA Teško

Neuroznanstveni aspekti komunikacije u medicini

KARCINOM PLUCA.pdf

Edukacija, fizička aktivnost i samokontrola

INFORMIRANI ANESTEZIOLOŠKI PRISTANAK 1-4

knjižicu - Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac

PRIPREMA BOLESNIKA ZA OPERACIJU 1)Psihička priprema 2

Župne Obavijesti - Župa Marija Kraljica apostola, Zaprešić II

Lambert Eaton sindroma (LEMS)

zdravstvena njega pacijenata na mehaničkoj ventilaciji