close

Enter

Log in using OpenID

- Prof. Metka Kraigher Hozo

embedDownload
1
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.
Vitraž u strasburškoj katedrali
3.3.
3.1.
Uvod
3.2.
Bliže određenje umjetnosti izrade vitraža
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o izradi vitraža
Strasburška katedrala: Lik cara
3.1.
Vitraži u strasburškoj katedrali,sliče onima, o kojima piše Theophil Presbiter
odnosno monah Rugerius
u svojoj sveski – Schedula diversarum artium ,navodeći svoja iskustva, koja je
u benediktinskom samostanu Helmershausenustekao kao umjetnik i juvelir…zapisujući, izmeĎu ostalog…
koje su emajle i raznovrsna „niela“savjesno „otkrili“ Etrurci,…
što u filigranu, u odlivimaili u intarziji razlikuje Arabiju,što u dragocjenom različitom staklu bira Francuska, što
… svečano proslavlja Germaniju …
Theophil Presbiter ; THEOPHILUS (djelovao je prema pretpostavkama u devetom stoljeću;
većina stručnjaka smatra da je vjerojatnije iz kraja 11. ili početka 12. stoljeća);
djelo: SHEDULA DIVERSARUM ARTIUM
(benediktinac u samostanu Helmershausenu, brižan kroničar svog vremena ;
od 13. do 19. st. izraĎeno je 12 prepisa); u uvodnom tekstu obraća se Bogu, monaškom poniznošću ...
←3/ 1.
Cathédrale de Strasbourg : Lik cara
Strasbourg ( Bas-Rhin); oko 1200; danas: Musée de l'euvre de la Cathédrale
Vitraž , kao specifičan vid uzvišene gotske sakralne dekoracije katedrala, kao da dodatno potencira mistično svijetlo i
karakterističnu vertikalu krhke gotske arhitekture.
Kako je zapisao Bazin ...
1
od početka neoplatonskog misticizma, nadahnuće svevišnjom svetlošću simbolizovano je svetlom u tami.
1
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963/ str. 145
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
2
U vizantijskoj crkvi slaba svetlost, koja prodire kroz uske prozore, obogaćuje se zlatom i žarkim bojama.
Suprotno bizantskim zlatnim dekoracijama ...
... u gotskoj katedrali prozori su veliki, ali su ukrašeni tamno obojenim vitroima koji pretvaraju svetlost u buktinje.
Srednjovekovnim misticima duhovno osvetlenje više je ličilo na vatru nego na svetlost .
3/ 2.
Chartres cathedrale: vitraž, detalj
Vitraž, dakle, predstavlja poseban vid uzvišene gotske sakralne dekoracije katedrala.
Staklar vitrailleur radi slično kao mozaičar, samo što su njegovi komadi stakla veći, a likovi i ikonografska predstava se formiraju pomoću koloriranog crteža, odnosno
crteža i boje na staklu ...
Komadi stakla uokviruju se u olovne spojnice koje imaju ulogu kontura koje definiraju formu i cijeli prizor.
Stavljen na prozor vitraž propušta sunčeve zrake koje daju zadivljujuću blistavost emajl boja.
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.1.1.
VAŽNIJI IZVORI
-
-
-
-
Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963.
Bilzer: Das g. Buch der Kunst, Braunschweig, 1958.
Cennini
Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970.
Franz Leonhard Schott: Églomisé – Technik und Konservierung;
Restauro/1/88.
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963.
Hofstatter: Kasni srednji vijek, Ljubljana, 1967.
Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2004.
J.A.van de Graaf: Development of Oil Paint und Use of Metal Plates as
Support /Brommelle&Smith: Conservation and Restauration of Pictoral
Art, Butterworths 1976.
Medić: Stari slikarski priručnici,
Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007.
Merrifieldovoj prevela i Vera Radosavljević
Rene Huyghe: Art treasures of the Louvre, New York 1951.
Rizzoli/S.Martini, Milano 1970.
Ruža Gajić-Lončar u katalogu izložbe Staklo – proizvodnja i umjetnička
obrada kroz vekove (Beograd, Muzej primjenjenih umetnosti, 1964.
THEOPHILUS : SHEDULA DIVERSARUM ARTIUM
3.1.2.
IZVORI SLIKA
Engleski vitraž: ■
Javljanje pastirima →
3/1, 8, 11, 18, 19, 23, 26, 28. …M12 007*
3/2, 5, 7, 12, 20, 27, C12 002* u živi rub
3/3. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT, Ljubljana, 1969 / str. 148.
3/4. Dölling: ROJSTVO EVROPE, Ljubljana, 1970 / str. 137.
3/6. Rene Huyghe: Art treasures of the Louvre, New York 1951 / str.17.
3/9. Bilzer: Das g. Buch der Kunst, Braunschweig, 1958/ str.204.
3/10, 22, Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963/ str.145 ( sl .218) .
3/13. Rizzoli/S.Martini, Milano 1970/ Tav. XXIV .
3/14, 24, Hofstatter: Kasni srednji vijek, Ljubljana, 1967/ str. 153.
3/15, 16, 17, 21, 25, Metka Kraigher – Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007.
3
4
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.2.
Bliže određenje umjetnosti izrade vitraža
3.2.1. staklo i emajl
3.2.2. vitraži od Strasbourga do Chagallea
3.2.1. staklo i emajl
3.2.1.1. najstarije staklane
3.2.1.2. ćelijski emajl kao champlevé
3.2.1.3. slikanje emajlom
3.2.1.1. najstarije staklane
Egipatske crne posude iz opsidijana, prirodnog stakla iz Anatolije, bile su poliranjem istanjene i imale su sjajnost i prozirnost kao puhano staklo… ( u Mimarinoj zbirci je tako zvana Kölnska čaša
takoĎer izrezana iz bloka prirodnog stakla…).
GRUDVA STAKLA koja je naĎena u Eridiju u Mezopotamiji i potiče iz 2100. godine prije n. e. očito je služila za izradu staklaru. Najstariji primjerci staklenih vaza su iz Sirije… Prema legendi –
fenički mornari su staklo pronašli slučajno...Kako smo već naglasili - uzajamnim prožimanjem različitih etničkih i umjetničkih iskustava, Feničani, poznati kao vrsni i prilagodljivi zanatlije, koristili
su svoju prednost pomoraca i trgovaca. Asimilirali su raznolike civilizacije - od Egipćana, kasnije i Asiraca, Perzijanaca i Hetita ...Od njih su zanatska iskustva preuzeli i Etrurci, koje spominje
Teophilus, navodeći…
…koje su emajle i raznovrsna „niela“ savjesno „otkrili“ Etrurci,…
Već su Grci bili vrsni majstori emajliranja, što je ovjekovječio i Homer u opisu Ahilovog štita ...
sa čupercima grožđa iz niella i ogradicama od kalaja i žljebovima od plavo-crnog čelika ...
( NIELLO = crni emajl).
staklena masa
U razmatranju Darijevih emajlom obogaćenih figura spomenuli smo i sačuvan zapis na glinenim pločicama iz biblioteke kralja Assurbanipala ( 668-626).
Staklena masa se dobivala od –
- 60 dijelova pijeska,
- 180 dijelova pepela od morskih biljaka,
- 5 dijelova salitre ( sal petrae; kalijev ili natrijev nitrat),
- 3 dijela krede.
Pretpostavlja se da su Egipćani nabavljali u početku staklo od Feničana…U Egipat dolazi već usavršena tehnika .
kinesko olovno staklo
Staklene kuglice služile su za razmjenu prilikom trgovine i stigle su čak do Kine…
One su Kinezima dale pobudu za vlastito istraživanje. Istina, oni koriste drukčije sirovine – barij i olovo umjesto sode i krečnjaka, te dobivaju kvalitetnije OLOVNO STAKLO koje se na zapadu javlja
tek u prakršćansko vrijeme)...
5
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
kalupi za lijevanje staklene mase
Za obradu staklene mase potrebno je zagrijavanje na najmanje 900 - 1200ºC…( topi se na 1650ºC).
Oblici najstarijeg staklenog posuĎa dobiveni su lijevanjem u kalupu koji su bili najprije od pijeska i gline, a kasnije od drveta i metala…
lule za puhanje staklene mase
U prvom stoljeću nove ere, pronalaskom LULE za puhanje stakla ( sirijski ili egipatski pronalazak)…
Lulom za puhanje stakla stvara se stakleni mjehur. Kad on postane dovoljno čvrst, lula se opet stavlja u peć i preko postojećeg mjehura ponovo se nahvata izvjesna količina staklene mase potrebne za
izradu odgovarajućeg predmeta. Proces puhanja se ponavlja, a konačni oblik staklenog predmeta se dotjeruje okretanjem na mramornoj ploči…Od tada nadalje se tehnika lijevanja u kalup sve više
potiskuje.
antičko olovno staklo
Antičko olovno staklo sadrži samo olovni oksid i pijesak i nije tako kvalitetno. Plinius spominje staklane u Sidonu i Aleksandriji kao i prve staklane u Evropi već u 1. stoljeću naše ere u Španjolskoj i
Francuskoj. U drugom stoljeću je proizvodnja bila proširena po cijelom Rimskom carstvu…
Ali, veliki utjecaj na proizvodnju stakla u prvim stoljećima vršili su još uvijek egipatski majstori, dovedeni u Rimsko carstvo kao robovi…,
Kasnije se osjeća i bitno usavršavanje ovog drevnog zanata…
Glavni centri u Rimskom carstvu bili su Rim, Pompeja, Akvileja, Murima, a od provincija su se u produkciji isticale Galska oblast, dolina Rajne, Egipat sa Aleksandrijom i Sirija sa Sidonom. Pored
robova bilo je i slobodnijih ljudi kojima je ova djelatnost bila glavno zanimanje.
Zna se da je u Puteoli, na Mons Koeliuzu ( Coelius) i Porta Casseni u Rimu postojao kvart staklara koji su se dijelili na
- duvače – vitreariae i
- rezače – diatretariae…
Aleksandar Sever ( 222-235) je na ime poreza od njih ubirao velike sume novca…Prva prozorska stakla dobivali su Rimljani razlijevanjem staklene mase ( bilo je neprozirno i neravno). Kasnije tanje
staklo puhanjem: mjehur je probušen i dalje se tanji rotacijom ( na sredini je ostalo zadebljanje).
kasnosrednjovjekovno valjano staklo
Propadanjem Rimskog Carstva gubi značaj i staklarski zanat i ponovo oživljava tek u vrijeme križarskih ratova. U 12. stoljeću u Veneciju dolaze poznati majstori stakla iz ranijih centara staklarske
proizvodnje, kao na primjer iz Bizanta, Sirije i Palestine. Staklene ploče počinju se u vrijeme renesanse izraĎivati od novopronaĎenog prozračnog stakla valjanog na ploči. Tako su meĎu prvima koje su
razvile ovaj zanat do savršenstva staklane Murano kod Venecije.
Kasnije se javljaju i centri u današnjoj Češkoj i Francuskoj.
gentilshommes verriers,
U Francuskoj se razvija čak i značajan ceh staklara – gentilshommes verriers, sa takvim ugledom da su u njemu sudjelovali čak i plemići…
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
6
3.2.1.2. ćelijski emajl kao champlevé
Ćelijski emajl sa inkrustacijama dragog kamenja dostiže izuzetnu perfekciju već u ovo vrijeme…( sličnom tehnikom zlata i
emajla izraĎene su kasnije i mnogobrojne krune...) Termin champlevé ( francuski: polja u koja je lijevan emajl) javlja se tek
u gotici u Clunyju)
Privjesak iz Egipatskog muzeja u Kairu – pektorale - potvrĎuje vrhunsko umijeće obrade ćelijskog emajla već u drugoj
polovini drugog milenija prije Krista.
Zlatne – ćelije – u koje je lijevana staklena masa uz dodatne umetke od kalcedona, lazurita, karneola, i turkiza ... predstavlja
već zoran primjer tehnike, kasnije nazvane champlevé …
Simbolički lik polu skarabeja , polu ptice grabljivice, gura ispred sebe barku sa svjetlećim okom ...
←3/ 3. Tutankamonovo blago: Pektorale
Oko 1340. pr.n.e.; visina: 10 cm; bog sunca, u simboličkom liku ...
U srednjem vijeku - slikanje na metalnim pločicama u dekorativne svrhe vezano je najčešće za područje sakralne
umjetnosti:
- oprema ikona,
korice bogato iluminiranih manuskripti,
- izrada ikonostasa…
Ovdje se raĎa onaj kontemplativan odnos do stvaralaštva u ... tišini samostanskog života.
Monasi prenose svoja zanatska iskustva . Osvježene su stare tehnike obrade i dekoracije metala, poznate najstarijim
civilizacijama…
Europa poznaje EMAIL prije laka. Tehniku crvenog emajla poznaju Kelti već u 5. stoljeću prije nove ere. Tako su sakralne
relikvije, kao i skupocjene korice prvih manuskripata ukrašavane dekorativnim rukotvorinama sa umetnutim emajlom.
Emajl se javlja najprije u pregradama, a kasnije i kao slikani emajl.
Stari kaldejski emalj stiže preko Sirije u Egipat (niello tehnika je feničanski pronalazak; paralelno od Evrope, ali izdvojeno
tehnika emajla se razvija na Istoku…) te na drugu stranu do Kine. Naime, drevna Perzija je ovo iskustvo predala Kini, ali su
ga kasnije iz Kine ponovo donijele u Iran tatarske horde…
Ovu tradiciju preuzeo je i Bizant.
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
Očito je stara tehnika ćelijskog emajla poznata i u galskim zemljama… Minuciozna izrada portreta
kralja Alfreda nije iznenađenje…
Na istom tragu je i majstor Nicolas iz Verduna.
Majstori su virtuozno radili u metalu ( uključujući lijevanje, izradu reljefa, ali i graviranje,
emajliranje, kovanje.... što je u srednjem vijeku, još od karolinškog doba bilo pogotovo razvijeno u
dolini Meze...) .
←3/ 4. Ćelijski emajl: Portret kralja Alfreda2
3/ 5. Nicolas iz Verduna: ZLATO I EMAJL –
Prijelaz preko Crvenog mora3, detalj →
3.2.1.3. slikanje emajlom
Zanatsku perfekciju u kontekstu slikanja pravim emajl bojama dostižu
radionice Limogesa.
Tipičan primjer vrhunskog majstorstva u karakterističnim duboko
plavim bojama je triptih iz Limogesa, izraĎen oko 1.500. godine.
Kao majstor se spominje i Giovanni di Bonino da Siena , Sienesi …
← 3/
2
3
Oxford, Ashmolean Museum ; 9. stoljeće; zlato i emajl.
1181; v. pločice 14 cm; oltar sadrži brojne gravirane i emajlirane ploče ...
6. Slikanje emajlnim bojama: Triptih
7
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
8
3/7. Chartres cathedrale: Vitraž, detalj.
3.2.2. vitraži od Strasbourga do Chagallea C12 002* više kao markica iznad naslova
kasnije će biti veće
Vitraž predstavlja poseban vid uzvišene gotske sakralne dekoracije katedrala.
Staklar vitrailleur radi slično kao mozaičar, samo što su njegovi komadi stakla veći, a likovi i ikonografska predstava se formiraju pomoću koloriranog crteža, odnosno crteža i boje na staklu ...
Komadi stakla uokviruju se u olovne spojnice koje imaju ulogu kontura koje definiraju formu i cijeli prizor.
Stavljen na prozor vitraž propušta sunčeve zrake koje daju zadivljujuću blistavost emajl boja.
Majstori vitraža bili su vezani za katedrale, pa tako i za skulptore ...
Rukovodeću ulogu u ovoj umjetničkoj oblasti imale su Francuska i Njemačka. Tako se u Francuskoj vitraži izraĎuju već u VII i VIII stoljeću… Gotička umjetnost, u početku zvana opus modernum;
opus francigenum, je oko 1140. godine zaživjela samo u Il de France, teritoriji koja je bila pod vlašću francuskih kraljeva. Tek stoljeće kasnije obuhvata cijelu Evropu, a preko križara čak i Bliski istok
i prerasta u međunarodni gotički stil. Naime, u 13. vijeku pape daju primat kraljevima Francuske i Engleske, pred njemačkim ...Nakon trzavica ( od 1290 – 1305) pape su prognani u Avignon, gdje
ostaju do 1378. Godine ...
Vitraž kao specifičan vid uzvišene gotske sakralne dekoracije katedrala, kao da dodatno potencira mistično svijetlo i karakterističnu vertikalu krhke gotske arhitekture. Kako je zapisao Bazin ...
4
od početka neoplatonskog misticizma, nadahnuće svevišnjom svetlošću simbolizovano je svetlom u tami.
U vizantijskoj crkvi slaba svetlost, koja prodire kroz uske prozore, obogaćuje se zlatom i žarkim bojama.
Suprotno bizantskim zlatnim dekoracijama ...
... u gotskoj katedrali prozori su veliki, ali su ukrašeni tamno obojenim vitroima koji pretvaraju svetlost u buktinje.
Srednjovekovnim misticima duhovno osvetlenje više je ličilo na vatru nego na svetlost.
4
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963/ str. 145
9
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
Theophilus Presbyter, brižljivi kroničar svog vremena (XI stoljeće) daje nam u svojoj Cheduli točan opis izrade vitraža5:...na pojedine segmente motiva
stavljajte komade stakla
( većeg formata, da se može izrezati željeni oblik)i nacrtajte tamo gde će se rezati, pomoću samljevene krede natopljene u vodi ...
I Heraclius u svom praktikumu De coloribus et artibus romanorum zapisuje i način ukrašavanja stakla u IV poglavlju pod naslovom Da sculptura vitri
…
( poznate su dvije kopije rukopisa: jedna na koži ( Colege Cambridge); druga je dio zbirke uputa Johana le Bega ( prepisana 1431.); sadrži tri knjige ( prve
dvije u stihovima, treća u prozi; ne zna se ni vrijeme ni zemlja iz koje potiče Heraclius. M.Merrifield smatra, da je bio Talijan iz Lombardije iz vremena
kada tu ima i Grka i Saracena / škole u Salernu prenosile su medicinska znanja Arapa, te je to bilo plodno tlo za mnoge pisce tog vremena; karakteristični
stihovi u heksametru / sadržaj knjiga ukazuje na dijelove iz Vitruvija, Isidora iz Seville i Mappae Clavicule, a očito je neke upute iz ovih knjiga prenio
Presbiter u Sheduli ; nije sve prevedeno ... neke dijelove, vezane za iluminaciju, je prema Merrifieldovoj prevela i Vera Radosavljević )…
Heraclius u više kasnijih poglavlja savjetuje i kako se pripremaju boje za staklo, odnosno glazure:
XVIII De vitro viridi quomodo fieri debeat, ad vasa fictilia depingenda
( kako se pravi zeleno staklo za slikanje zemljanih posuda)
XXI De vitro quod nimium viret a u poglavlju XLIX zapisuje i konkretno 6:
Quomodo pingetur in vitro ( kako slikati na staklu):
Moram ti reći kako se slika na staklu. Uzmi grosinum (mjera) lapisa lazulija i ljuske od kovanog usijanog željeza sa kovačkog nakovanja.
Treba da sipaš treći deo onoga sa grosinumom i miješaj ga sa olovnim staklom, to jest jevrejskim staklom.
Ribaj ih dobro na željeznoj ploči i tako ćeš biti u stanju da slikaš…
Pored obojenih staklenih ploča u masi ubrzo se počelo koristiti i dodatno oslikavanje, najprije crnim emajlom u maniri grizaja. Za grizaj se koristio
bakarnog i željeznog oksida olova sa organskim vezivom, ali i pečenim u pećima. – Schwarzlot …
Na kraju su se pojedini komadi stakla sastavljali pomoću olova u štapićima i varili kalajem ...
←3/ 8.
Cathédrale de Strasbourg: Lik cara
Strasbourg ( Bas-Rhin); oko 1200; danas: Musée de l'euvre de la Cathédrale; na ovom vitražu katedrale u Strasbourgu zorno se vidi fino nijansiranje
plavom bojom na draperiji…
5
6
Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2004, primarni izvori br. 43 / str. 392/3
Medić: Stari slikarski priručnici, Beograd , 1999.
prah
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
Kasnije se slika i drugim emajlima: koristi se mješavina sumpora ili klor-srebra sa
glinom, smalt, željezno crvena ... Za samo bojenje stakla u srednjem vijeku se koristi niz
drugih probranih metalnih spojeva: Ruža Gajić-Lončar 7 navodi nekoliko primjera:
plava boja dobijena je dodavanjem kobalt oksida, zelena i crvena dodavanjem bakra,
ljubičasta – mangana i rubinska crvena – klorida zlata;
u XIX veku koriste se naučni pronalasci na polju tehnologije i kemije i dobijaju novi
tonovi boja koji su do tada bili nepoznati;
tako su otkrića uranijuma i njegova primena u bojenju stakla dali nove tonove
zelenkaste, žućkastozelene,
a mešavinom uranijuma sa antimonom dobile su se i boje topaza i ćilibara.
Maksimalna veličina segmenata bila je strogo odreĎena tako da se crtež nije mogao
jednostavno preslikati na staklo.
Komadići obojenog stakla su tako rezani da pristaju uz obrise slike. Jedino su najsitniji
detalji kao što su oči, kosa ili nabori na odjeći, dodavani naknadno, najčešće crtani crnom
ili sivom bojom na staklene površine. Zadatak je bio obiman - velikih dimenzija.
Zahtijevao je tako točno planiranje kakvo ranije medijevalna tradicija nije poznavala !
Nacrti numeričkog sklada ... ( sheme, elementi kompozicije, stilizacija; a zatim studijski
pristup detaljima ...)
←3/ 9.
Ausburger Dom: Prophet Hosea
Engleski vitraž
3/ 10.
7
Engleski vitraž: Javljanje pastirima →
Victoria and Albert Museum, London;14. stoljeće.
Ruža Gajić-Lončar u katalogu izložbe Staklo – proizvodnja i umjetnička obrada kroz vekove (Beograd, Muzej primjenjenih umetnosti, 1964/ str.10)
10
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
11
L'ile de France
←3/ 11.
Chartres: Svečani ulaz u Jeruzalem
Vitraži u katedralama L'ile de Francea javljaju se u vrijeme kada se u francuskim provincijama još gradi u romaničkom
stilu. Italija se pod utjecajem Biznta dugo odupirala stilu kojeg su nazvali imenom TEDESCO ( talijanski – prizemljeno;
umjetnost niže razine…).
Na bogate francuske gotske vitraže utjecao je red Clunyjevaca koji gaje raskoš koristeći svoja zanatska iskustva… Poznati
su po izradi skupocjenih zlatarskih predmeta ukrašenih emajlnim bojama oivičenim metalom (cloisonée, champlevages)…
IzraĎuju se čak i minijature u emajlu ( Limoges, Blois, Chateaudin)…
Vitraž je samo prirodni nastavak ove bogate tradicije.
Klasični vitraž Svečani ulaz u Jeruzalem nalazi se na zapadnoj fasadi katedrale u Chartresu ( sredina 12. stoljeća);
evidentna je tehnika znalačke stilizacije, upečatljivog, izražajnog studioznog crteža, kako u samim olovnim spojevima,
tako i u linearnim elementima na
staklu, koji samo potenciraju
primarni linearni kostur olovnih
vezova…
3/ 12.
Chartres cathedrale:
vitraž, detalj→
Pored obojenih staklenih ploča u
masi ubrzo se počelo koristiti i
dodatno oslikavanje, najprije crnim
emajlom u maniri grizaja …
Na kraju su se pojedini komadi stakla sastavljali pomoću olova u štapićima i varili kalajem…
Kako smo već napomenuli, vitraži u katedralama L'ile de Francea javljaju se u vrijeme kada se u francuskim
provincijama još gradi u romaničkom stilu.
Italija se pod utjecajem Biznata dugo odupirala stilu kojeg su nazvali imenom TEDESCO ( talijanski – prizemljeno; umjetnost niže razine…).
12
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
Tek kasnije se javlja vitraž i u Italiji:
SIMONE MARTINI
Zanimljivo je napomenuti da je u isto vrijeme, kada su nastale freske Storie di San Martino za crkvu San Francesco u Assisiu, Simone Martini koncipirao i
pripremio karton, vjerojatno i nadzirao realizaciju vitraža u istoj crkvi San Francesca u Assisiu u Capella di San Luigi . Atribucija je izvršena na osnovu
crteža na vitražu , tipičnog za Simonea. NaĎeni su i neki mali idejni kartoni islikani sa temperom, sa identičnim detaljima ...
Inače su vitraže radili posebni majstori , kao djela – opera di maestri vetrieri senesi . Spominje se Giovanni di Bonino da Siena …
Veće staklene ploče počinju se koristiti u 15 stoljeću, pogotovo u Firenzi i Umbriji. IzraĎuju se kućni sveti oltari i obožavane slike. Poznato je i direktno
reverzno slikanje sa temperama…
Tako MS Venezia ( koji se čuva u British Museumu, datiran XIV stoljeće) navodi i specifičnost slikanja na staklu: …boje trvi sa žumanjkom i firnisom za
slikanje na staklu…
Podsjetimo i ovdje da se u to vrijeme, kao i kasnije – tokom sljedeća dva stoljeća – žumanjak nije rijedio vodom; samo su pigmenti sadržali odgovarajuću
količinu vode i alkohola ( zavisno od svojstva kvašenja…), ali su zatim miješani sa emulzijskim vezivom, ili su trveni uljem a nakon toga miješani sa
žumanjkom ili bjelanjkom… Već Bologna manuskript navodi…pripremu olovno bijele sa firnisom i bjelanjkom…
←3/ 13.
Simone Martini: vitraž; detalj
Cennini u svom traktatu – u Glavi CLXXI , već kombinira pečenje boja na staklu i dodatno bojenje uljenim bojama, te zapisuje izmeĎu ostalog 8:
…potom će tvoj majstor staklar uzeti taj crtež…
prema boji koju želiš za odeću figure, izrezaće svoje staklo, deo po deo i daće ti jednu boju koja je napravljena od dobro mlevene strugotine bakra
i tom bojom ti, vrhom četke od veverice, pokrij deo po deo senki,povezujući prelaze i nabore i druge stvari…
i takvom bojom možeš uopšte zasenčiti svako staklo.Zatim ih majstor, pre nego što sastavi jedan komad se drugim, prema njihovoj potrebi
ispeče u metalnim kutijama na žaru i potom sastavi…
I ako ti dođe da radiš male figurice, ili oružje, grbove…
tako male da se staklo ne može izrezati, po senčenju pomenutom bojom,
možeš bojiti neku odeću i to izvesti sa uljanom bojom. Ovde nema mesta ponovnom pečenju…
Antonio da Pisa (već krajem 14. stoljeća) daje točan opis uljenog slikanja na staklu, tehnike specifične za gotsko slikarstvo9:
...ako želiš slikati na staklu verdigrisom i drugim bojama, tada istrvi verdigris i druge boje sa firnisom na kamenu ...
8
9
Medić: Stari slikarski priručnici, str. 491.
J.A.van de Graaf: Development of Oil Paint und Use of Metal Plates as Support; Brommelle & Smith: Conservation and Restauration, Butherworths 1976
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
13
slikaj ovim na staklu i osuši na suncu i djelovat će kao obojeno staklo ...
isto tako boje možeš miješati ugušćenim uljem ...
U tradiciji antičkog zanata izrade zlatnog stakla, Cennini u poglavlju 172. svog Traktata govori o ukrašavanju relikvija pa izmeĎu
ostalog kaže:
...10...uzmi komad bezbojnog stakla koje ne presijava zelenkasto, sasvim čisto, bez mjehurića;
operi ga lukšijom i ugljenom, istrljaj dobro, isperi čistom vodom i ostavi da se samo osuši;
ali prije čišćenja isijeci ga u željeni oblik ...
uzmi bjelanjak svježeg jajeta , izmuti čistim štapićem kao kad ga pripremaš za nanošenje zlata;
dobro umućeno ostavi preko noći ...
...zatim uzmi kist od vjeveričje dlake i premaži naličje stakla, zatim uzmi komad zlatne folije
i pokrij i ostavi nekoliko dana da se osuši bez utjecaja sunca ...
...kada je suho, uzmi sasvim ravnu ploču presvučenu crnom tkaninom,
sjedni za crtaći sto sa osvjetljenjem – prozorom ispred sebe, položi staklo na crnu ploču ,
uzmi zašiljeni štapić ( pisaljku)... Sa božjom pomoću - kreni sa crtanjem najprije oprezno u minimalnim potezima, a zatim,
kad provjeriš da si na pravom putu, skidaj foliju i oštrije i jače ( efekt crteža je sličan kao kod crteža perom)...
...zatim foliju istrljaj ( obriši, opraši ) i eventualno, ako želiš, odstrani i veće površine pomoću olovne pisaljke ...
...kada je sve gotovo – uzmi veću količinu u ulju istrvene boje ( azurno, ultramarin, crna, verderame, lak, zelena)i premaži preko
svega ...
Specifična je gradnja crteža na vitražima u katedrali u Bourgesu: dva anĎela drže grb vojvode berryjskog …Ovdje slikari vitraža
više ne rade sa olovnim šipkama, već slikaju na pravo ugaonim spojenim svijetlim staklima prevučenim sa emailnim crnim bojama
u kojima brižljivo sastružu modelaciju lica i odjeće ...
←3/ 14. Katedrala u Bourgesu: Vitraž
Uočljiva je činjenica da je i lazuran način Van Eyckovog uljanog slikarstva metoda koja se najprije koristila kod slikanja na staklo u
tehnici vitraža. Dakle, vremenom se , pored slikanja pomoću pečenja boje, za slikanje na staklenim segmentima centralne
kompozicije vitraža, koriste i uljene bojene lazure, metoda koja se prije primjene u štafelajskom slikarstvu koristila kod slikanja na
staklo. Tako se uljeno slikarstvo, kao „ pikturalno obogaćivanje vitraža“ pojavljuje i prije flamanske manire Van Eycka.
Istina, J. A. Graaf 11pretpostavlja i mogućnost da se i sam Jan van Eyck bavio ovom starom tehnikom. Pouzdano se zna da je tako
slikao Hugo van der Goes izmeĎu 1435 i 1440. godine ...
10
11
Franz Leonhard Schott: Églomisé – Technik und Konservierung; Restauro/1/88.
J.A.van de Graaf: Development of Oil Paint und Use of Metal Plates as Support /Brommelle&Smith: Conservation and Restauration of Pictoral Art, Butterworths 1976.
14
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
Stakleni elementi su dovoljno živi i sjajni. Najčešće dominiraju plameno crvene boje, koje su se ranije izlučivale iz živine rudače, a potom je uspjelo pomoću kemijske analize, oksida, bojiti staklo (
manganov oksid boji modro, a željezni oksid boji crveno).
Dakle, skala boja koje se peku je ograničena u vrijeme gotike: najprije se koristi samo takozvani Schwarzlot za šrafirani crtež na raznobojnom staklu; oko 1300 otkriju takozvani Silberlits ... jedne
mutne žute boje, kojom je bilo moguće na plavom staklu postići zeleno ( ili sa plavim masama miješati); a zatim u 15. stoljeću: željezno-crvena ...
Naime, u Van Manderovom tekstu na jednom mjestu kaže se i sljedeće:
... u istoj crkvi12 nalazi se i vitraž izvanredne ljepote, ali ja nisam siguran dali je to njegov rad 13 ili njegovog učitelja Johannesa (van Eycka) ...
Tehnika vjerojatno izvire iz tradicije gotskog vitraža…
Jan Van Eyck je nastavio tamo, gdje su stali majstori medijevale. Minuciozni način rada, tipičan za minijaturiste, mogli bismo komparirati prije sa zlatarskim radom nego sa slikarskim.
Rad minijaturista postaje sveopći uzor , čak i za tapiserije i vitraže. Umjetničko mjerilo sada nije više novi realizam, već i brižljiva virtuoznost same izrade…
CHAGALL
Chagall – oduševljen transparentnošću, sjajem i impresijom boja na srednjevjekovnim vitražima, transponirao je ovu tehniku u suvremeni likovni izraz. Njegova poetska slikarska transpozicija kao da
je posebno apostrofirana u ovoj tehnici.
Sam je samo djelomično oslikao vitraže, a nastavio je njegov učenik…
3/ 15.
12
13
Saint Jacobskerk u Ghentu.
Rad Huga van der Goesa.
Marc Chagall: Vitraži u galeriji
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
←3/ 16.
Marc Chagall: Vitraž
Klasični vitraž: Mainz, detalj sa sjeverne strane crkve St.
Stephan.
3/ 17.
Marc Chagall: Vitraž →
Tudeley Church ; vitraže je izradio, prema predlošku
Chagala, Klaus D. Peter, Wiehl;
15
16
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.3.
Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o izradi vitraža
Strasburška katedrala: Lik cara
3.3.1. uvodne napomene
3.3.2. princip gradnje
3.3.3. instrumentacija
3.3.1. uvodne napomene
Vitraži u strasburškoj katedrali, sliče onima, o kojima piše Theophil Presbiter,
odnosno monah Rugerius… zvani THEOPHILUS (možda deveto stoljeće; većina stručnjaka smatra
da je vjerojatnije iz kraja 11. ili početka 12. stoljeća); benediktinac u samostanu Helmershausenu,
brižan kroničar svog vremena ; ( od 13. do 19. st. izraĎeno je 12 prepisa njegovog djela); u uvodnom
tekstu obraća se Bogu, monaškom poniznošću ...
U sveski – Schedula diversarum artium , navodi svoja iskustva, koja je
u benediktinskom samostanu Helmershausenu stekao kao umjetnik i juvelir…
U uvodnom tekstu obraća se Bogu, monaškom poniznošću i uz niz uvodnih uputa na kraju zapisuje…
…ako ih ( upute) brižljivo ispitaš, naći ćeš koje vrste boja i njihovih mješavina posjeduju Grci,
koje su emajle i raznovrsna „niela“ savjesno „otkrili“ Etrurci,…
što u filigranu, u odlivima ili u intarziji razlikuje Arabiju,
...što u različitim sudovima ili rezbarijama gema i kosti zlatom ukrašava Italija,
što u dragocjenom različitom staklu bira Francuska,što ankom radu na zlatu, srebru, bakru, željezu
i kamenu svečano proslavlja Germaniju…
←3/ 18.
Cathédrale de Strasbourg: Lik cara, detalj
MJESTO: Strasbourg ( Bas-Rhin); danas: Musée de l'euvre de la Cathédrale
DATACIJA: oko 1200;
17
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.3.2. princip gradnje
princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:
3.3.2.1. pripremni radovi
3.3.2.2. stakleni fragmenti u boji
3.3.2.3. olovne spojnice
3.3.2.4. grisaille i slikanje
3.3.2.5. dodatno slikanje na hladno
3.3.2.6. spajanje fragmenata stakla u vitraža
3.3.2.1. pripremni radovi
█ Theophilus daje i točan opis14 izrade vitraža ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak
označeni su posebnom oznakom █ ) , u našem slučaju to su i upute Theophilusa …:
Slikar izrađuje najprije crtež u normalnoj veličini na obijeljenoj drvenoj ploči …( kasnije se umjesto ploče koristi papir ili
karton)
3.3.2.2. stakleni fragmenti u boji
Theophilus nastavlja …prema crtežu se sada reže staklo pomoću užarenog željeza…
( u gotici su se izrezani komadi ugrijali do žara – na cca 700ºC)
…
15
...na pojedine segmente motiva stavljajte komade stakla ( većeg formata, da se može izrezati željeni oblik) i nacrtajte
tamo gde će se rezati,
pomoću samlevene krede natopljene u vodi ...
←3/ 19.
14
15
Theophilus ( navod: Brockhaus; Glasmalerei).
Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2004, primarni izvori br. 43 / str. 392/3
Cathédrale de Strasbourg:█ Lik cara
18
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
■ ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su
posebnom oznakom ■ ) slično savjetuje i Cennini u svom traktatu – u Glavi CLXXI , gdje
zapisuje izmeĎu ostalog16: …potom će tvoj majstor staklar uzeti taj crtež…prema boji koju
želiš za odeću figure, izrezaće svoje staklo, deo po deo…
3.3.2.3. olovne spojnice
█ kao olovne spojnice - oduvijek se olovo, koje je relativno mekano, oblikovalo u kanelure
( profila H) meĎu koje su se na kraju umetali fragmenti raznobojnog stakla…
samo spajanje vitraža je još i danas prava zanatska majstorija …
■ danas se mogu nabaviti gotove olovne, ili specijalne bakarne trake, koje se formiraju oko
stakla i zatim stapaju zagrijavanjem, ( uz specijalne boje za pečenje i specijalne peči)…
←3/ 20.
Chartres cathedrale:■ vitraž, detalj
3.3.2.4. grisaille i slikanje
█ pored obojenih staklenih ploča u masi ubrzo se počelo koristiti i dodatno oslikavanje,
najprije crnim – Schwarzlot…emajlom u maniri grisaillea…
za grisaille se koristio prah bakarnog i željeznog oksida olova sa privremenim organskim
vezivom, te pečenim u pećima…
u gotici su se izrezani komadi stakla ugrijali do žara – na temperaturi izmeĎu 500 i 700ºC.
16
Medić: Stari slikarski priručnici, str. 491.
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
19
←3/ 21. Chartres:■ Svečani ulaz u Jeruzalem, detalj
■ kasnije se slika i drugim emajlima ( mješavinom sumpora ili klor-srebra sa glinom, smaltom,
željezno crvenom…). Slika se postojanim mineralnim pigmentima, koji se peku na 500ºC. Kako
navodi Ruža Gajić-Lončar17
- plava boja dobivena je od smalta,
zelena i crvena dodavanjem bakra,
ljubičasta – mangana i
rubinska crvena – klorida zlata.
U XIX veku koriste se naučni pronalasci na polju tehnologije i hemije i dobijaju novi tonovi koji
su do tada bili nepoznati.
Tako su otkrića uranijuma i njegova primena u bojenju stakla dali nove tonove zelenkaste,
žućkasto zelene, a mešavinom uranija sa antimonom dobile su se i boje topaza i ćilibara…
■ Cennini u svom traktatu – u Glavi CLXXI , izmeĎu ostalog spominje i grisaille, koristeći 18
… jednu boju koja je napravljena od dobro mlevene strugotine bakra
i tom bojom ti, vrhom četke od veverice, pokrij deo po deo senki,
povezujući prelaze i nabore i druge stvari…
i takvom bojom možeš uopšte zasenčiti svako staklo.
Zatim ih majstor, pre nego što sastavi jedan komad se drugim, prema njihovoj potrebi
ispeče u metalnim kutijama na žaru i potom sastavi…
17
18
Ruža Gajić-Lončar: Staklo – Proizvodnja i umetnička obrada kroz vekove, Muzej prim. umetnosti , Beograd, 1964. str. 10.
Medić: Stari slikarski priručnici, str. 491.
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3/ 22.
Engleski vitraž: ■ Javljanje pastirima , cjelina i detalj
Victoria and Albert Museum, London;14. stoljeće.
20
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
21
█ na vitražu katedrale u Strasbourgu zorno se vidi fino nijansiranje plavom bojom na draperiji…
←3/ 23.
Cathédrale de Strasbourg:█ Lik cara, detalj
█ plavu boju spominje Heraklius:
■ i Heraclius u svom praktikumu De coloribus et artibus romanorum zapisuje i način ukrašavanja
stakla u IV poglavlju pod naslovom Da sculptura vitri … ali u više kasnijih poglavlja savjetuje i kako se
pripremaju boje za staklo, odnosno glazure:
XVIII De vitro viridi quomodo fieri debeat, ad vasa fictilia depingenda
( kako se pravi zeleno staklo za slikanje zemljanih posuda)
XXI De vitro quod nimium viret
a u poglavlju XLIX zapisuje i konkretno19:
Quomodo pingetur in vitro
( kako slikati na staklu):
Moram ti reći kako se slika na staklu. Uzmi grosinum (mjera) lapisa lazulija
i ljuske od kovanog usijanog željeza sa kovačkog nakovanja.
Treba da sipaš treći deo onoga sa grosinumom i miješaj ga sa olovnim staklom,
to jest jevrejskim staklom.
Ribaj ih dobro na željeznoj ploči i tako ćeš biti u stanju da slikaš…
Heraclius u desetom stoljeću, u spomenutom djelu De Coloribus st Artibus Romanorum ( poznate su dvije kopije rukopisa: jedna na koži ; Colege Cambridge;
druga je dio zbirke uputa Johana le Bega , prepisana 1431.), sadrži tri knjige : prve dvije u stihovima (karakteristični stihovi u heksametru) , treća u prozi.
Ne zna se ni vrijeme ni zemlja iz koje potiče Heraclius. M.Merrifield smatra, da je bio Talijan iz Lombardije iz vremena kada tu ima i Grka i Saracena ( škole u Salernu
prenosile su medicinska znanja Arapa, te je to bilo plodno tlo za mnoge pisce tog vremena;). Sadržaj knjiga ukazuje na dijelove iz Vitruvija, Isidora iz Seville i Mappae
Clavicule, a očito je neke upute iz ovih knjiga prenio Presbiter u Sheduli ( nije sve prevedeno : neke dijelove, vezane za iluminaciju, je prema Merrifieldovoj prevela i
Vera Radosavljević )…
19
Medić: Stari slikarski priručnici,
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
22
■ struganje u emajl-boju
■ pored samog dodatnog slikanja emajl bojama, u vidu grisaillesa, jako rano nailazimo i na naknadno struganje zapečene emajl-boje, čime se postižu minuciozne
šrafure na naglašenim detaljima ( lica, draperije…); tako je specifična gradnja crteža na vitražima u katedrali u Bourgesu: dva anĎela drže grb vojvode berryjskog …;
ovdje slikari vitraža više ne rade sa olovnim šipkama, već slikaju na pravokutnim spojenim svijetlim staklima prevučenim sa emajlnim crnim bojama u kojima brižljivo
sastružu modelaciju lica i odjeće ....
3/ 24. Katedrala u Bourgesu:■ Vitraž, cjelina i detalj sa struganjem
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
■ i u novije doba susrećemo se sa izradom klasičnog vitraža…
Chagall – oduševljen transparentnošću, sjajem i impresijom boja na srednjevjekovnim vitražima, transponirao je ovu tehniku u suvremeni likovni izraz;
njegova poetska slikarska transpozicija kao da je posebno apostrofirana u ovoj tehnici…
sam je samo djelomično oslikao vitraže, a nastavio je njegov učenik, a na nekim primjerima – jednostavno majstor vitraža, prema idejnim skicama…
■ i ovdje slikar vitraža više ne radi sa olovnim šipkama, već slikaj na pravokutnim
3/ 25. Marc Chagall: ■Vitraž ; cjelina i detalji ( simulirane olovne spojnice)
Tudeley Church ; vitraže je izradio, prema predlošku Chagala, Klaus D. Peter, Wiehl;
23
24
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.3.2.5. dodatno slikanje na hladno
■ već Cennini u već spominjanoj Glavi CLXXI , govori i o mogućnosti slikanja na hladno
20
…
…
I ako ti dođe da radiš male figurice, ili oružje, grbove…
tako male da se staklo ne može izrezati, po senčenju pomenutom bojom, možeš bojiti neku odeću
i to izvesti sa uljanom bojom. Ovde nema mesta ponovnom pečenju…
Antonio da Pisa (već krajem 14. stoljeća) daje točan opis uljenog slikanja na staklu, tehnike specifične za gotsko slikarstvo 21:
...ako želiš slikati na staklu verdigrisom i drugim bojama, tada istrvi verdigris i druge boje sa firnisom na kamenu ...
slikaj ovim na staklu i osuši na suncu i djelovat će kao obojeno staklo ...
isto tako boje možeš miješati ugušćenim uljem ...
u tradiciji antičkog zanata izrade zlatnog stakla, Cennini u poglavlju 172. svog Traktata govori o ukrašavanju relikvija pa izmeĎu ostalog kaže:
...22...uzmi komad bezbojnog stakla koje ne presijava zelenkasto,sasvim čisto, bez mjehurića;
operi ga lukšijom i ugljenom, istrljaj dobro, isperi čistom vodom i ostavi da se samo osuši; ali prije čišćenja isijeci ga u željeni oblik ...
uzmi bjelanjak svježeg jajeta , izmuti čistim štapićem kao kad ga pripremaš za nanošenje zlata; dobro umućeno ostavi preko noći ...
...zatim uzmi kist od vjeveričje dlake i premaži naličje stakla, zatim uzmi komad zlatne folije
i pokrij i ostavi nekoliko dana da se osuši bez utjecaja sunca ...
...kada je suho, uzmi sasvim ravnu ploču presvučenu crnom tkaninom,
sjedni za crtaći sto sa osvjetljenjem – prozorom ispred sebe, položi staklo na crnu ploču , uzmi zašiljeni štapić ( pisaljku)...
...sa božjom pomoću - kreni sa crtanjem najprije oprezno u minimalnim potezima, a zatim,
kad provjeriš da si na pravom putu, skidaj foliju i oštrije i jače ( efekt crteža je sličan kao kod crteža perom)...
...zatim foliju istrljaj ( obriši, opraši ) i eventualno, ako želiš, odstrani i veće površine pomoću olovne pisaljke ...
...kada je sve gotovo – uzmi veću količinu u ulju istrvene boje ( azurno, ultramarin, crna, verderame, lak, zelena...)
i premaži preko svega ...
20
Medić: Stari slikarski priručnici, str. 491.
J.A.van de Graaf: Development of Oil Paint und Use of Metal Plates as Support; Brommelle & Smith: Conservation and Restauration, Butherworths 1976
22
Franz Leonhard Schott: Églomisé – Technik und Konservierung; Restauro/1/88.
21
25
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
uljene bojene lazure, u maniri primjene u štafelajskom slikarstvu, koristile su se očito kod slikanja na
staklo, kao „ pikturalno obogaćivanje vitraža“, i prije flamanske manire Van Eycka, što smo već
napomenuli u bližem određenju umjetnosti vitraža…
tako smo naglasili da J. A. Graaf 23pretpostavlja i mogućnost da se i sam Jan van Eyck bavio ovom starom
tehnikom ...
pouzdano se zna da je tako slikao Hugo van der Goes izmeĎu 1435 i 1440. godine ...
naime, u Van Manderovom tekstu na jednom mjestu kaže se i sljedeće:
... u istoj crkvi ( Saint Jacobskerk u Ghentu.) nalazi se i vitraž izvanredne ljepote, ali ja nisam siguran
dali je to njegov rad ili njegovog učitelja Johannesa ... (van Eycka)...
tehnika vjerojatno izvire iz tradicije gotskog vitraža…
←3/ 26. Chartres:■ Svečani ulaz u Jeruzalem, detalj
3.3.2.6. spajanje fragmenata stakla u vitraž
na kraju su se pojedini komadi stakla sastavljali pomoću olova u štapićima ( profila H) i varili kalajem ...
23
J.A.van de Graaf: Development of Oil Paint und Use of Metal Plates as Support /Brommelle&Smith: Conservation and Restauration of Pictoral Art, Butterworths 1976.
26
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
3.3.3. instrumentacija
svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - odreĎena likovna instrumentacija …
zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao
poesisa materijalnosti…; neke specifičnosti:
3.3.3. 1. boje
3.3.3. 2. veziva
3.3.3.3. alatke i pribor
3.3.3. 1. boje
boje u staklu
STAKLO je smjesa silicijevih spojeva sa metalnim oksidima; danas prozorsko staklo sadrži 73% SiO 2. , 1 % Al2O3, 12% Na2O, 10 % CaO, 3,5 % SO3. Za obradu je potrebno zagrijavanje na najmanje
900 do 1200ºC; staklo odreĎene boje dobijemo ako bilo kojoj vrsti osnovne staklene smjese dodajemo odreĎene količine metalnih oksida…
obojene valjane ploče stakla, kakve su koristili u srednjem vijeku, najčešće su bile debljine od 3 do 5 mm, obojene u masi; obojenost je jednaka na čitavoj plohi ali se razlikuje od rubova prema sredini
valerskom gradacijom ( naime valjane ploče nisu bile jednako debele, ni jednako glatke na obadvije strane, što je sve utjecalo na bogatiju refleksiju svjetlosti…);
i sama prozirnost stakla bila je zavisna od načina proizvodnje: ako staklo topimo na višoj temperaturi od neophodno propisane, odnosno zagrijavamo tako dugo da masa ostane sasvim bistra kao voda ,
postoji veća vjerojatnoća da dobijemo sasvim prozirno staklo ( zavisno je i od sastava, što su znali već Rimljani…);
3/ 27.
Chartres cathedrale: ■ vitraž, detalj
27
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
staro staklo je često šatirano duginim bojama ( irizira) a po strukturi je slojevito; jako staro se mrvi u tankim ljuskama…
industrijsko zagaĎenje je u naše vrijeme dodatno ugrozilo vitraže: najopasniji je sumporni klorid…
štetno utiče na vitraž i zeleno-sivi pijesak kojeg donosi vjetar i koji se vremenom lijepi za staklo i teško ga je odstraniti…
danas se klasični vitraži repariraju originalnim postupcima, koristeći originalne komadiće starog stakla…; zaštićuju se izvana dubliranim običnim staklom uz izotermičku izolaciju ( stvaranje idealne
mikroklime izmeĎu originalnog i dubliranog stakla).
srednjevjekovne recepture boja u staklu :
za zelenu boju stakla staklenoj smjesi se dodaje:
- 3 tež. dijela gleĎi,
- malo bakarnih ljuski,
STAKLENA SMJESA slična je onoj zapisanoj na pločicama iz biblioteke kralja Assurbanipala ( 668-626).
Staklena masa se dobivala od – 60 dijelova pijeska,180 dijelova pepela od morskih biljaka, 5 dijelova salitre ( sal petrae; kalijev ili natrijev nitrat), 3 dijela krede.
kao srednjevjekovna spominje se: 12 tež. dijelova kremenovog pijeska, 4 tež. dijela potaše, 4 tež. dijela kuhinjske soli, 1 tež. dio boraksa…
za žutu boju
- 12 tež. dijelova gleĎi,
- 12 tež. dijelova olovnog stakla (samljevene frite)
- 1 tež. dio željeznih strugotina…
email boje
kako smo već naveli u samom principu izrade vitraža, za grizaj se koristio mješavina- prah bakarnog i
- željeznog oksida olova sa organskim vezivom, ali i pečenim u pećima…
kasnije se slika i drugim emajlima:
koristi se
- mješavina sumpora ili klor-srebra sa glinom,
- smalt, ; frita; kobalt oksidni silikat; ali često se pod imenom smaltino podrazumijeva mineral skuterudit ( kobalt arsenat; sa hidrotermalnih mineralnih nalazišta; izuzetno otrovan; spominjan
više u fresko slikarstvu); smalt – kobalt oksidni silikat se koristi tek kasnije ( evidentiran je, prema Mori, na freskama Ghirlandaia iz 1483. godine) ili Azur d’Alemagna ( prirodni mineral oko
žila srebra; oksid kobalta)…
željezno crvena ...
VII
Smisao poesisa materijalnosti
Emajl, mozaik i staklo / Od Darijevih stražara do Panneggia Asconia Rende
3. vitraž u strasburškoj katedrali
za samo bojenje stakla u srednjem vijeku se koristi niz drugih probranih metalnih spojeva: Ruža Gajić-Lončar 24 navodi nekoliko primjera:
plava boja dobijena je dodavanjem kobaltoksida ,
tako su otkrića
zelena i crvena dodavanjem bakra,
uranijuma i njegova primena u bojenju stakla dali nove tonove
ljubičasta – mangana i
zelenkaste, žućkastozelene,
rubinska crvena – hlorida zlata;
a mešavinom uranijuma sa antimonom dobile su se i boje topaza i ćilibara…
u XIX veku koriste se naučni pronalasci na polju tehnologije i hemije
i dobijaju novi tonovi boja koji su do tada bili nepoznati;
3.3.3. 2. veziva
za nanošenje dodatnih emajl boja na staklo koristilo se neko organsko vezivo ( često gumiarabika)
ovo organsko vezivo je kasnije, prilikom pečenja emajl boja izgorjelo…
za nanošenje dodatnih boja na hladno koristile su se uljeno-smolaste boje ( često t. z. bernstein, dakle fosilna smola, otopljena kuhanjem u vrućem lanenom ulju)…
3.3.3.3. alatke i pribor
osim kistova za grisaille, kao i eventualnih strugača za skidanje već pečene boje, kod postizanja finih šrafura, koristi se i niz alatki potrebnih kod same konsolidacije vitraža…
3/ 28. █ Cathédrale de Strasbourg : Lik cara, detalj
24
Ruža Gajić-Lončar u katalogu izložbe Staklo – proizvodnja i umjetnička obrada kroz vekove (Beograd, Muzej primjenjenih umetnosti, 1964/ str.10.
28
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
4
File Size
1 750 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content